CRO Biomass Manual

Gaber M., Handlos M., Metschina Ch.
Priručnik o biomasi
Sustavi osiguranja kvalitete i Mjere kontrole kvalitete
Prodaja i isporuka
Proizvodnja
Prijevoz i logistika
1
Predgovor
U skladu s trenutnim planovima EU-a, udio obnovljivih izvora energije za krajnje

energetske zahtjeve povećat će se na 20 % do 2020. godine. Obnovljivi izvori energije
koji se temelje na krutoj drvnoj biomasi doprinijet će u 2020. godini s oko 56 % ukupnih
krajnjih energetskih zahtjeva, što je jednako 540 milijuna punih kubnih metara drva.
Primjena biomase za obnovu energije ima posebno dugu tradiciju u Austriji. Upravitelji
šuma započeli su razvijati nusproizvode iz svog iskorištavanja drvne građe ranih 1980.
godina, što se u ono vrijeme nije financijski isplatilo lansirati na tržište i iskorištavati kao
energetsku vrijednost u lokalnim sustavima grijanja na biomasu. Na tom je polju došlo
do značajnog poleta od 1995. godine. Tijekom 2013. godine, više od 2.000 lokalnih
sustava grijanja na biomasu ugrađeno je u Austriji, a temelje se na krutoj drvnoj biomasi.
Stopa ugradnje u ovom sektoru, koja se svake godine povećava, prirodno uzrokuje
povećanu potražnju. Uz to, također postoji nagli rast u malim toplanama na biomasu.
Privatni klijenti, konkretno, ne pristaju na kompromise kada je riječ o kvaliteti goriva
koje kupuju, što stvara izazov kako za velike dobavljače poput Sabirno-logističkih
centara za biomasu, tako i prvenstveno za male proizvođače biomase.
A u globaliziranom svijetu, norme i standardi također igraju značajnu ulogu u

proizvodnji biomase, konkretno u kontroli kvalitete, osiguranju kvalitete i
specifikacijama proizvoda. Te smjernice služe kao upute za pokrivanje cjelokupnog
lanca nabave, od samog postupka do dostave proizvoda krajnjem potrošaču. Sustav
osiguranja kvalitete/kontrole kvalitete osmišljen je i za Sabirno-logističke centre i za
male te srednje proizvođače i trgovce biomasom. 1. dio daje najvažnije principe u
pogledu koncepata, standardizacije te mjera osiguranja kvalitete i kontrole kvalitete. Na
temelju toga, 2. dio potom objašnjava i detaljno prikazuje postupke obrade u praksi.
Proizvođači trebaju osigurati traženu potvrdu kvalitete na temelju kontrole procesa

zajedno s lancem nabave. Nakon inspekcije, provjere i ocjene partnera važnih na tržištu,
ovaj će se priručnik kontinuirano poboljšavati i prilagođavati. Njegova primjenjivost
trebala bi biti važna kako malim proizvođačima, tako i profesionalnim dobavljačima
goriva iz biomase. Predložena struktura, sadržaj i rješenja mogu se stoga značajno
prilagoditi ovisno o odgovarajućem polju primjene.
Dr. Christian Metschina
Poljoprivredna komora Štajerske, Graz, 2014.
2
Sadržaj
Predgovor ................................................................................................................................................ 2
Sadržaj ..................................................................................................................................................... 3
1. dio ........................................................................................................................................................ 5
1. Opće definicije terminologije i principi vezani uz biomasu ................................................................ 5
1.1. Normativna pravila i propisi ......................................................................................................... 5
1.2. Mjerne jedinice i faktori konverzije.............................................................................................. 6
1.3. Udio vode i vlažnost drva ............................................................................................................. 8
1.4. Odabir vrste drva za oporabu energije....................................................................................... 11
1.4.1. Sirovina za obradu ............................................................................................................... 11
1.4.2. Krajnji proizvod za oporabu energije................................................................................... 12
2. Standardi i njihova važnost za Proizvođače biomase ........................................................................ 14
2.1. Koristi koje standardizacija donosi proizvođačima i potrošačima ............................................. 15
2.2. Terminologija, definicije i opisi ................................................................................................... 17
2.3. Osiguranje kvalitete.................................................................................................................... 18
2.4. Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka, uzimanje poduzoraka .................................................... 20
3. Ciljevi i okvir sustava osiguranja kvalitete za kruta biogoriva na bazi drva ....................................... 22
3.1. Ocjena lanca energetskog drva u standardizaciji ....................................................................... 23
3.2. Opće mjere osiguranja i kontrole kvalitete ................................................................................ 25
3.2.1 Sljedivost i dokaz podrijetla ........................................................................................... 25
3.2.2 Proizvodni zahtjevi ......................................................................................................... 26
3.2.3 Objašnjenje zahtjeva krutog goriva iz drvne biomase ................................................... 26
3.3. Odabir odgovarajućih mjera za izgradnju povjerenja ................................................................ 28
2. dio ...................................................................................................................................................... 29
4. Smjernice za prihvaćanje i dostavu goriva iz biomase u Sabirno-logističkom centru za biomasu .... 29
4.1. Prihvaćanje izračuna Suhe mase (Atro) ...................................................................................... 29
4.1.1. Izmjera mase tereta u dostavljenom stanju ........................................................................ 29
4.1.2. Uzimanje uzoraka oblovine ................................................................................................. 31
4.1.3. Uzimanje uzoraka drvne sječke ........................................................................................... 32
4.2. Izračun suhog sadržaja/udjela vode ........................................................................................... 34
4.2.1. Izračun udjela suhe tvari (metoda sušenja u sušioniku) ..................................................... 34
4.2.2. Izračun udjela suhe tvari i udjela vode ................................................................................ 35
4.3. Prihvaćanje izračunavanjem volumena utovara ........................................................................ 36
3
4.3.1. Izračun količine oblovine ..................................................................................................... 36
4.3.2. Izračun količine drvne sječke ............................................................................................... 37
5. Skladište i logistika skladišta Sabirno-logističkog centra za biomasu................................................ 39
5.1. Plan skladištenja i logistički plan ................................................................................................ 39
5.2. Vrste skladišta i struktura skladišta ............................................................................................ 40
5.2.1. Deponiranje i skladištenje oblovine .................................................................................... 40
5.2.2. Skladištenje drvne sječke od grana i krošnje....................................................................... 41
5.2.3. Skladištenje kvalitetne drvne sječke u skladištu ................................................................. 42
5.2.4. Skladištenje ogrjevnog drva ................................................................................................ 42
6. Proizvodnja biomase: Prerada drvne sječke i ogrjevnog drva .......................................................... 43
6.1. Proizvodi i procesi u Sabirno-logističkom centru za biomasu .................................................... 43
6.2. Proizvodnja kvalitete drvne sječke i ogrjevnog drva .................................................................. 43
6.2.1. Proizvodnja kvalitetne drvne sječke .................................................................................... 43
6.2.1.1. Isporuka drvne sječke ....................................................................................................... 45
6.2.2. Proizvodnja ogrjevnog drva ................................................................................................. 46
6.2.2.1. Isporuka ogrjevnog drva ................................................................................................... 48
6.3. Deklaracija proizvoda Sabirno-logističkog centra za biomasu Leoben ...................................... 49
6.3.1. Šumska drvna sječka iz ostataka ......................................................................................... 49
6.3.2. Šumsko drvo od mekog/tvrdog debla drveta...................................................................... 50
6.3.3. Ogrjevno drvo, breza, spremno za korištenje u kaminu .................................................... 51
6.3.4. Ogrjevno drvo, bukva, spremno za korištenje u kaminu .................................................... 52
6.3.5. Ogrjevno drvo, miješano tvrdo drvo, spremno za korištenje u kaminu ............................. 53
7. Reklamacija i upravljanje uslugama .................................................................................................. 54
8. Bibliografija........................................................................................................................................ 55
Profesionalna potpora:.......................................................................................................................... 55
Prilog...................................................................................................................................................... 56
I Nacionalne organizacije za standardizaciju u BTC2 partnerskim zemljama .................................... 56
II Regionalni sabirno-logistički centar za biomasu kao tržišni model za biomasu .............................. 58
III Standardni obrazac za deklaraciju proizvoda za Pogon za kogeneraciju biomase/Sabirno-logistički
centar za biomasu ................................................................................................................................. 63
IV Interne radne upute za zaposlenike u Sabirno-logističkom centru za biomasu: ............................. 64
4
1. dio
1. Opće definicije terminologije i principi vezani uz biomasu

U ovom dijelu Priručnika za Sabirno-logističke centre za biomasu definirani su i opisani
termini koji će se koristiti. Također su objašnjeni najvažniji faktori konverzije između
pojedinačnih mjernih jedinica. Očigledno je da parametri i faktori konverzije često
odstupaju jedni od drugih u relevantnoj literaturi. To je stoga što je drvo sirovina koja
raste prirodno i stoga postoji širok raspon svojstava ovisno o pojedinim vrstama drveća
i specifičnom okolišu u kojem rastu. Faktori konverzije koji se koriste u sljedećim
odlomcima temelje se na relevantnim normama ili su uzeti iz normi u redovnoj trgovini
drvnom građom.
1.1. Normativna pravila i propisi1
Europska Norma (EN)
Norma je tehnički dokument koji služi kao pravilo, direktiva ili definicija na temelju
dogovora interesnih skupina. Nacionalne normizacijske organizacije moraju prihvatiti
Europske norme kao nacionalne norme.
Tehničke specifikacije (CEN/TS)
Tehničke specifikacije (TS) su normativni dokumenti koje je sastavio i odobrio tehnički

odbor. Tehničke specifikacije mogu poslužiti kao provizorne norme i mogu uključivati
tehničke zahtjeve inovativne tehnologije. Tehničke specifikacije također su korisne ako
se ne može postići sporazum o zajedničkoj normi i zato moraju postojati različite
specifikacije jedna uz drugu. Tehničke specifikacije mogu se, ali i ne moraju,
primjenjivati kao državne norme.
CEN (Comité Européen de Normalisation) – Europski odbor za normizaciju
Razne tehničke specifikacije (CEN/TS) pripremljene su u razdoblju između 2000. i 2006.

godine u Tehničkom odboru CEN/TC 335 za kruta biogoriva, a potom su razvijene u
potpuno prihvaćene standarde. Većina tih normi objavljena je između 2009. i 2012.
godine.
1
Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal,
uvod
5
ISO odbor (International Organization for Standardization) – Međunarodni odbor
za normizaciju
Tehnički odbor ISO/TC 238 za kruta biogoriva osnovan je 2007. godine i namijenjen je
podršci razvoja međunarodnih tržišta za kruta biogoriva. Brojne europske norme koje
su već objavljene koriste se kao predlošci normi u ISO/TC 238 i djelomično se dalje
razvijaju i dopunjavaju na odgovarajuće načine.
Prve norme za kruta biogoriva objavit će se 2014. godine kao ÖNORM EN ISO. Osim
nekoliko iznimaka, primjenjive europske norme tada će se zamijeniti novim normama.
Ta reorganizacija će kao posljedicu imati neznatne izmjene i dopune u pogledu sadržaja.
Međutim, te će norme dobiti nove brojeve. U svjetlu daljnjeg razvoja pozivamo se na
nove brojeve u ovom priručniku, iako će oni postati valjani tek nakon službenog
odobravanja pojedinačnih normi. Do tada se primjenjuju trenutne europske norme.
Prilog 5. sadržava popis europskih normi za krute biomase u odnosu na novi ISO broj.
1.2. Mjerne jedinice i faktori konverzije
Puni kubni metar:

Puni kubni metar (pm3) jest mjerna jedinica za kubni metar punog drva bez zračnog
prostora, a odnosi se na oblovinu prije obrade (piljenje, rezanje, usitnjavanje, itd.). Ova
mjerna jedinica koristi se za oblovinu.
pm3OO Puni kubni metar, mjereno i naplaćeno bez kore

pm3MO Puni kubni metar, mjereno s korom i naplaćeno bez kore
pm3MM Puni kubni metar, mjereno i naplaćeno s korom
Kubni metar:
Kubni metar (m3) je mjerna jedinica za gotovo drvo uključujući zračni prostor (šupljine)
s ukupnim volumenom od jednog kubnog metra. Ova mjerna jedinica obično se koristi za
ogrjevno drvo (ogrjevno drvo, trupce, komade drveta i triješčice).
Nasipni metar drvne sječke

Nasipni metar drvne sječke (nm) jest jedinična mjera za posječeno drvo stavljeno na
hrpu, koje ima ukupni volumen od jednog kubnog metra uključujući zračni prostor
(šupljine). Ova jedinica mjere primjenjuje se za drvnu sječku i piljevinu, kao i za
ogrjevno drvo i slične proizvode.
6
Apsolutna suha masa:
Apsolutna suha masa (atro-tona) jest jedinica mjere za jednu tonu apsolutno suhe drvne
mase (drvna masa sadržaja vode od 0 %). Ispravna primjena ove jedinične mjere
zahtijeva posebnu tehničku opremu i standardizirano uzimanje uzoraka.
AMM atro-tona, mjereno i naplaćeno s korom

AMO atro-tona, mjereno s korom i naplaćeno bez kore
Odgovarajuće drvo za daljnju obradu (rezanje ili usitnjavanje) trebalo bi se normalno

mjeriti s korom. Sljedeća tablica uključuje glavne faktore konverzije između punog
kubnog metra, kubnog metra i nasipnog metra. To su približne vrijednosti. One mogu
odstupati ovisno o završnoj obradi, razvrstavanju i/ili zbijenosti.
Ogrjevno
Oblovina Trupci Drvna sječka
drvo
Složeni nagomilani sitni Krupni

[pm3] [m3] [m3] [nm] [nm] [nm]
1 pm3 Oblovine 1 1,4 1,2 2 2,5 3
1 m3 ogrjevnog drva
spremnog za kamin 0,7 1 0,85 1,4 1,8 2,15
1 m dugog, gotovog
1 m3 trupaca
spremnih za kamin, 0,85 1,2 1 1,67 2 2,5
gotovih
1 nm trupaca
spremnih za kamin, 0,5 0,7 0,6 1 1,25 1,5
gotovih
1 nm drvne sječke,
0,4 0,55 0,5 0,8 1 1,2
sitne
1 nm drvne sječke,
0,33 0,47 0,4 0,67 0,85 1
krupne
Tablica 1: Faktori konverzije za proizvode iz biomase
Izvor: Energy from Wood (Energija iz drva), str. 10
7
Mjere volumena i težine
Kako bi se dobila mjera volumena iz mjere težine, mogu se primijeniti izračuni

korištenjem poznatih brojeva gustoće. Gustoća drva može se značajno razlikovati
između različitih vrsta drva te unutar iste vrsta drva. Razlog tomu su brojni faktori.
Odstupanja mogu uzrokovati parametri poput genetike, starosti, lokacije i položaja.
Stoga su svi podaci o gustoći drva približne vrijednosti. Moguće fluktuacije ili značajna
odstupanja glavne vrijednosti rezultat su prirode drva. Faktori konverzije uobičajene
vrste drva za industrijsku i energetsku oblovinu od volumena do suhe mase i obrnuto
regulirani su na sljedeći način u Austrijskoj praksi za trgovinu drvom (ÖHU):
Vrsta drveta: Udio kore kg/pm3MO AMM/pm3MO
[%] [kg] [kg]

Smreka 12 475 2,11
Jela 12 475 2,11
Bor 13 570 1,75
Ariš 13 625 1,6
Europska bukva 8 707 1,41
Hrast/bagrem 15 741 1,35
Javor 10 633 1,58
Jasen 14 755 1,32
Breza
12 585 1,71
Tablica 2: Faktori konverzije za uobičajene vrste drva za industrijsku oblovinu iz suhe

mase u volumen
Izvor: Austrian Wood Trade Usage (Austrijska praksa za trgovinu drvom) 2006.
1.3. Udio vode i vlažnost drva
Udio vode
Udio vode (M) mjeri se u odnosu na čitavu svježu masu. Ova vrijednost opisuje količinu
vode u čitavoj vlažnoj biomasi (svježa masa) pri čemu se vlažna biomasa sastoji od suhe
biomase (suha masa) i odgovarajućeg udjela vode. Ukratko, udio vode može se opisati
kao omjer između vode i ukupne tvari. Udio vode najvažniji je parametar za određivanje
kvalitete drvne sječke.
8
Vlažnost drva:
Vlažnost drva (U) mjeri se u odnosu na suhu masu. Ova vrijednost opisuje omjer vodene
mase i suhe masa. Vlaga se stoga može pretvoriti u udio vode i izračunati iz ovoga.
Ukratko, vlaga drva može se opisati kao omjer između vode i suhe tvari. Vlaga drva je
uobičajeni termin u drvnoj industriji. Međutim, u praktičnom energetskom korištenju
drva, računa se samo pomoću sadržaja vode.
Gu-Go GU GO
M= ∗ U= ∗
Gu GO
Tablica 3: Izračun udjela vode i vlage u %
Izvor: Energy from wood (Energija iz drva), str. 11, (prema normi ÖNORM M 7132)
M … Udio vode U … vlažnost drva

Gu … Svježa masa Go … Suha masa
Vlaga Udio vode Vlaga Udio vode Vlaga Udio vode
[%] [%] [%] [%] [%] [%]

15 % 13,0 % 50 % 33,3 % 85 % 45,9 %
16 % 13,8 % 51 % 33,8 % 86 % 46,2 %
17 % 14,5 % 52 % 34,2 % 87 % 46,5 %
18 % 15,3 % 53 % 34,6 % 88 % 46,8 %
19 % 16,0 % 54 % 35,1 % 89 % 47,1 %
20 % 16,7 % 55 % 35,5 % 90 % 47,4 %
21 % 17,4 % 56 % 35,9 % 91 % 47,6 %
22 % 18,0 % 57 % 36,3 % 92 % 47,9 %
23 % 18,7 % 58 % 36,7 % 93 % 48,2 %
24 % 19,4 % 59 % 37,1 % 94 % 48,5 %
25 % 20,0 % 60 % 37,5 % 95 % 48,7 %
26 % 20,6 % 61 % 37,9 % 96 % 49,0 %
27 % 21,3 % 62 % 38,3 % 97 % 49,2 %
28 % 21,9 % 63 % 38,7 % 98 % 49,5 %
29 % 22,5 % 64 % 39,0 % 99 % 49,7 %
30 % 23,1 % 65 % 39,4 % 100 % 50,0 %
31 % 23,7 % 66 % 39,8 % 101 % 50,2 %
9
32 % 24,2 % 67 % 40,1 % 102 % 50,5 %
33 % 24,8 % 68 % 40,5 % 103 % 50,7 %
34 % 25,4 % 69 % 40,8 % 104 % 51,0 %
35 % 25,9 % 70 % 41,2 % 105 % 51,2 %
36 % 26,5 % 71 % 41,5 % 106 % 51,5 %
37 % 27,0 % 72 % 41,9 % 107 % 51,7 %
38 % 27,5 % 73 % 42,2 % 108 % 51,9 %
39 % 28,1 % 74 % 42,5 % 109 % 52,2 %
40 % 28,6 % 75 % 42,9 % 110 % 52,4 %
41 % 29,1 % 76 % 43,2 % 111 % 52,6 %
42 % 29,6 % 77 % 43,5 % 112 % 52,8 %
43 % 30,1 % 78 % 43,8 % 113 % 53,1 %
44 % 30,6 % 79 % 44,1 % 114 % 53,3 %
45 % 31,0 % 80 % 44,4 % 115 % 53,5 %
46 % 31,5 % 81 % 44,8 % 116 % 53,7 %
47 % 32,0 % 82 % 45,1 % 117 % 53,9 %
48 % 32,4 % 83 % 45,4 % 118 % 54,1 %
49 % 32,9 % 84 % 45,7 % 119 % 54,3 %
Tablica 4: Omjer udjela vode i vlage
Izvor: Energy from wood (Energija iz drva), str. 12, (prema normi ÖNORM 7132)
Utjecaj udjela vode na Kaloričnu vrijednost:
Uz vrstu i veličinu korištenog drva, udio vode je od goleme važnosti u smislu

energetskog korištenja drva za energetski prinos (kalorična vrijednost) korištene
biomase. Budući da biomasa bez udjela vode ne postoji u prirodi, neka količina vode
mora ispariti za vrijeme izgaranja. Energija (toplina) potrebna za taj postupak smanjuje
neto energetski prinos.
Utjecaj udjela vode na kaloričnu vrijednost korištene biomase može se izračunati

pomoću sljedeće jednadžbe:

qp,net,ar qp,net,d ∗ ∗ ,
∗ Mar

Tablica 5: Utjecaj udjela vode na kaloričnu vrijednost
Izvor: ISO/FDIS 17225-1, Prilog D.2
10
qp,net,ar … Kalorična vrijednost drva sa specifičnim udjelom vode [MJ/kg]
qp,net,d … Kalorična vrijednost suhe drvne mase bez udjela vode [MJ/kg]
Mar … Udio vode u isporučenom stanju [%]
0,02443 … Konstante za toplinu isparavanja vode pri 25 °C [MJ/kg]
To pokazuje da se kalorična vrijednost drva (cca. 18,5 MJ/kg) linearno smanjuje

povećanjem udjela vode.
1.4. Odabir vrste drva za oporabu energije
Energetski raspon drva jest termin koji se koristi za drvo, a koristit će se za oporabu
energije. U principu, bilo koja vrsta drva može se koristiti za korištenje u energetske
svrhe. U praksi, postoji puno kvalitetnijih mogućnosti korištenja oblovine. Takva vrsta
drva naziva se drvna građa za piljenje ili industrijska oblovina. Drvna građa za piljenje
obrađuje se u pilanama, industrijska oblovina u pogonima za proizvodnju papira i pulpe.
Stoga se energetsko drvo normalno dobiva iz izvora niže kvalitete i razvrstava se u
skladu s odgovarajućim podrijetlom.
1.4.1. Sirovina za obradu
Oblovina za energiju:
Oblovina za energiju jest vrsta sirovog drveta iz šume. Odnosi se na otpadno drvo koje se
ne može prodati kao piljena drvena građa i stoga je nusproizvod ili proizvod koji ostaje
neiskorišten uslijed iskorištavanja oblovine. To uključuje, na primjer, panjeve, dijelove
debla, istanjene dijelove drvene građe, industrijski samljeveni otpad i celulozno drvo kao
vrlo meko drvo (sitni istanjeni dijelovi) te tzv. manipulirano ili sekundarno drvo
(definirano prema ÖHU 2006.). To također uključuje vrste drva koje se inače ne može
prodati (ÖNORM EN ISO 17225-1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.3.)
Drvo iz šume kratke ophodnje:

Uzgajanje vrsta drveća koje brzo raste radi oporabe energije iz drva uglavnom je moguće
na poljoprivrednom zemljištu na ugaru te na rubovima šuma i livada. Koriste se one
vrste drveća koje brzo rastu te čiji rotacijski ciklus iznosi najviše 10 do 15 godina. Za
takav uzgoj preferiraju se topola i vrba. Na kraju rotacijskog razdoblja primjenjuje se
tehnologija za iskorištavanje koja je ili u potpunosti automatska, ili je strojna.
U slučaju automatske tehnologije iskorištavanja, rotacijska se razdoblja održavaju u

rasponu od cca. 3 do 5 godina obzirom da se u tom postupku koristi sustav
iskorištavanja koji reže iskoristivo drvo za energiju u jednom radnom koraku i obrađuje
to drvo u drvnu sječku. U slučaju tehnologije mehaničkog iskorištavanja, odabiru se
rotacijski ciklusi do 15 godina. Energetsko drvo ruši se pomoću konvencionalne
motorne pile, a potom se uklanja i skladišti kako bi se osušilo. ÖNORM EN ISO 17225-
1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.1)
11
Ostatci iz šuma:
Nakon provođenja šumskog rušenja, uz razne vrste ispiljenog drva, industrijskog drva i
energetske oblovine, također se proizvode i ostatci iz šuma. Drvna sječka iz ostataka
šuma proizvodi se od ostataka iskorištavanja (grane, krošnje, donji dijelovi drveta) kao i
od dijelova posječenog drva od debla i panjeva. Pomoću modernih sustava
iskorištavanja (npr. oporaba pomoću dizalice s užetom, jaružala, itd.) takvi se ostatci iz
šuma uglavnom akumuliraju na šumske ceste i mogu se obrađivati lokalno.
Vlasnici šuma od uklanjanja ostataka šuma imaju nekoliko prednosti. Poboljšanje zaštite
šuma od nametnika uklanjanjem prostora za njihovo razmnožavanje, upotreba i onih
vrsta drva koja se ne mogu prodati, a očišćena područja rušenja olakšavaju
pošumljavanje i uzgajanje mladica. U principu, čitava biomasa iz šume mogla bi se
koristiti za grijanje, međutim to se nikako ne preporučuje iz ekoloških razloga. (ÖNORM
EN ISO 17225-1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.4.)
Drvo iz šumogojstva:
Drvo iz šumogojstva nastaje brigom i skrbi za živice, drveće i grmlje. Odnosi se na
područja koja nisu registrirana kao šumske plantaže ili plantaže energetskog drva. Ta
kategorija uključuje vrstu drva koja raste u vrtovima, parkovima, uz ceste, ili u
vinogradima ili voćnjacima. ÖNORM EN ISO 17225-1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.7.)
Okrajci od rezanja (Pločasti okrajci):

Okrajke od rezanja čine komadi drva koji su nastali piljenjem debla. Ti nusproizvodi
obrade drva mogu se koristiti neprerađeni, ili prerađeni u drvnu sječku. Mogu se
koristiti za grijanje ili kao materijal (kao drvni materijal). (ÖNORM EN ISO 17225-1:2013
Konačna verzija, Razred 1.2.1.)
1.4.2. Krajnji proizvod za oporabu energije
Drvna sječka: Drvna sječka je usitnjena drvna biomasa u obliku komadića određene
veličine, proizvedena mehaničkom obradom pomoću oštrih alata, kao što su npr. noževi.
(ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme, Kruta biogoriva ― Terminologija, deinicije i
opisi)
Drvo za gorivo/Usitnjeno drvo: Drvo za gorivo je drobljeno/usitnjeno drvo u obliku

komadića razne veličine i oblika koje se proizvodi usitnjavanjem pomoću tupih alata
poput valjaka, čekića i maljeva. (ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme, Kruta
biogoriva ― Terminologija, definicije i opisi)
12
Trupci/Ogrjevno drvo
Posječeno i usitnjeno energetsko drvo dužine od 20 cm do 100 cm koje se koristi u
uređajima u domaćinstvu, poput štednjaka, ognjišta i sustava za centralno grijanje.
(ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme, Kruta biogoriva ― Terminologija, deinicije i
opisi)
Ogrjevno drvo/energetsko drvo:

Ogrjevno drvo je gorivo na bazi drva u kojem je zadržan originalni sastav, bez mijenjanja
originalnog oblika. (ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme, Kruta biogoriva ―
Terminologija, definicije i opisi)
13
2. Standardi i njihova važnost za proizvođače biomase
Standardi su pravila čiji je cilj pružanje standardiziranog i usporedivog proizvoda /

usluge. Oni definiraju zahtjeve za proizvodima i kvalifikacijama te također definiraju
kako se provjerava pridržavanje takvih zahtjeva. Standardi su prijedlozi čije je
pridržavanje dobrovoljno. Oni dokumentiraju trenutno stanje tehnologije za određeno
polje i na taj način definiraju standard. Primjena tih pravila nije nužno zlo, već puno više
doprinosi okolišu u kojem proizvođači i potrošači govore istim jezikom. Njihovom se
primjenom mnogi problemi mogu riješiti već u pripremi posla i projekata.
Standarde pripremaju stručnjaci koje imenuju interesne skupine (npr. korisnici, vlasti,
stručne udruge, struka, industrijski proizvođači i znanstvenici). Standardi podržavaju
trgovinu širom svijeta i pomažu u racionalizaciji, osiguranju kvalitete, zaštiti društva i
sigurnosti te međusobnom razumijevanju.2
Standardi se obično pripremaju na zahtjev industrijskih predstavnika. Europska

komisija također može narediti pripremu standarda, na primjer radi podržavanja
Europskog zakonodavstva. Sve aktivnosti CEN-a izvode se u sklopu Tehničkih odbora
(CEN/TC). Ti se odbori sastoje od stručnjaka iz interesnih skupina (proizvođači, struka,
potrošači, itd.) koje je imenovala državna organizacija za standardizaciju. Tehnički
odbori mogu se podijeliti u različite radne skupine (RS). Rad stručnjaka normalno
podržava osoblje nacionalnih organizacija za standardizaciju koji individualnim
odborima i skupinama daju sekretarijate i Voditelje projekata. Cilj standardizacije krutih
biogoriva, a posebice standardizacije metoda i procesa za definiranje kvalitete i
osiguranje kvalitete krutih biogoriva, jest podržati tržište i međunarodnu trgovinu
krutim biogorivima. Standardi su također namijenjeni pomaganju pri unaprjeđivanju
općenite kvalitete krutih izvora bioenergije koji se koriste u Europi.3
Europski/međunarodni proces standardizacije pridržava se konkretnih pravila prema

kojima se standardi obrađuju u tri faze:
1. Faza prijedloga (radne skupine pripremaju prve nacrte za standarde; oni su

označeni kao „PR“)
2. Anketa (komentari nacionalnih organizacija za standardizaciju se prikupljaju i
integriraju u norme; označeni su kao „Fpr“)
2
uvod
3
uvod
14
3. Ratifikacija (Nacionalne organizacije za standardizaciju glasuju za novi standard. U
slučaju ratifikacije standard se objavljuje i označava sa „EN“ ili „ISO“)4
zakonodavstvo standardizacija
slobodna trgovina
ISO/TC 238
WTO Kruta biogoriva
mandat CEN/TC 335

Europska Kruta biogoriva
komisija standardi
rezultati
Informacije za
EU projekti
igrače na tržištu
• pomoć u standardizaciji
• promidžba
Ilustracija 1: Međunarodni okvir za standardizaciju krutih biogoriva
Izvor: Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora
bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal, uvod
2.1. Koristi koje standardizacija donosi proizvođačima i potrošačima
Pridržavanjem standarda, tvrtka u početku ima priliku biti u prednosti nad

konkurencijom te stvoriti povjerenje i pouzdanost kod klijenta. Sukladnost proizvoda s
postojećim zakonima također se može dokumentirati putem pridržavanja standarda. Uz
to, primjenom normi može se postići smanjenje troškova, npr. u proizvodnom procesu
kao i u pojednostavljenom procesu trgovine gdje norme čine zajedničku osnovu između
prodavača i kupaca. U području trgovine biomasom, standardi definiraju metode
pomoću kojih se kvaliteta biomase može mjeriti i kategorizirati tako da kupcu postaje
lakše ocijeniti prikladnost biomase i njezinu odgovarajuću cijenu. Na kraju 90-ih godina
prošlog stoljeća, Europska komisija ovlastila je CEN da razvije standarde za kruta
biogoriva kako bi se podržala europska energetska politika namijenjena podržavanju
korištenja obnovljivih izvora energije u odnosu na pozadinske klimatske promjene
4
uvod
15
(smanjenje emisija stakleničkih plinova) te sigurnost energije (smanjenje ovisnosti o
uvozu energije). U svakoj europskoj državi postoji Državna organizacija za
standardizaciju (pogledajte Popis u Prilogu 1). One su također članice CEN-a. Državne
organizacije za standardizaciju odgovorne su za uključivanje što je moguće šireg
raspona stranki iz odgovarajućih interesnih skupina u posao vezan uz procese
individualne standardizacije. Cilj je postići sporazum između uključenih nacionalnih
skupina i predstavljanje istog unutar europskog procesa standardizacije.5
Za razliku od loživog ulja i prirodnog plina, gorivo iz drvne biomase po svojoj je prirodi
vrlo drugačije što se tiče svojstava vezanih uz gorenje. Proizvođači i potrošači ne mogu
uvijek odmah prepoznati odgovarajuća svojstva kvalitete. Serija standarda ÖNORM EN
ISO 17225-1 prva je svoje vrste u svijetu koja osigurava jedinstveni alat za razvrstavanje
goriva iz biomase. Spomenuta serija standarda sastoji se od sedam dijelova te se, uz
konvencionalno gorivo iz drvne biomase, također u obzir uzima goriva iz poljoprivredne
proizvodnje. 1. dio navedene serije standarda sadrži opće zahtjeve i valjan je u Austriji
od 2010. godine, u europskoj verziji kao ÖNORM EN 14961-1. Na temelju tog standarda,
moguće je definirati i podijeliti svo drvo i poljoprivredne sirovine prema njihovom
podrijetlu, izvoru, vrsti trgovine i svojstvima.
Pojedinačni standardi proizvoda pripremljeni su za goriva od drvnih peleta, drvnih

briketa, drvne sječke/drva za gorivo, rascijepljene oblovine i agropeleta, koji su već
objavljeni kao europski standardi za korištenje u neindustrijskom području. Standard za
rascijepljenu oblovinu prvi je u svom području i namijenjen je osiguravanju jasnih
definicija u pogledu podrijetla, proizvodnje i kvalitete kojom će se povećati prihvaćanje
ovog goriva od strane klijenata. Gorivo specifične kvalitete može se proizvoditi samo ako
su kriteriji kojih se potrebno pridržavati poznati, ako ih je moguće potvrditi te ako su
odobreni. Glavna korist novog standarda za proizvode jest struktura jasno definiranih
razreda kvalitete u koje je moguće podijeliti proizvode. Objava neznatno prilagođene
serije ISO17225 planira se za 2014. godinu i ona će uključivati agro-brikete kao novi
standard proizvoda. Opseg primjene tih standarda za proizvode tada više neće biti
ograničen na neindustrijski sektor.
Nova pravila igre za sudionike na tržištu
Po objavi standarda za seriju goriva ÖNORM EN 14961, norme koje su se do tada

primjenjivale morale su se povući. Kao takvi, standardi za gorivo koji su se do sada
primjenjivali, kao što je ÖNORM M 7133 za drvnu sječku više ne vrijede. Po objavi i
provođenju nove serije standarda, također postoji i promjena u terminologiji i budućem
korištenju jezika u sektoru biomase. Drvna sječka najbolje kvalitete, koja se u praksi
često spominje kao G30/W25, sada je dodijeljena Razredu kvalitete „A1“. Taj termi jamči
5
uvod
16
podrijetlo sirovine iz kompletnog drveta, debla ili ostataka šuma, s udjelom vode od
najviše 25 % (M25), jasno definirane veličine čestica (npr. P45), s udjelom vode od
najviše 1 % (A1.0) te kalorične vrijednosti od najmanje 3,6 kWh (Q3.6) po kilogramu i sa
srednjom gustoćom od najmanje 150 kg/m³ za meko drvo te 200 kg/m³ za tvrdo drvo
(potrebno je specificirati stvarni razred svojstava). Novi termin za drvnu sječku najbolje
kvalitete je npr. „A1/P45/M25/BD150“. Drvna sječka nazvana „A2“ uglavnom je različita
zbog većeg udjela pepela i vode.
Za kvalitete „B1“ i „B2“, koji uključuju zeleno drvo kao i kratke ophodnje, industrijsko i
korišteno drvo, postoje dodatna ograničenja za koncentraciju dušika, sumpora, klora i
teških metala. Dana 15.02.2013., pojedinačno, pojednostavljeno pravilo objavljeno je u
Austriji u ÖNORM C 4005 za oporabu energije iz drvne sječke i drva za gorivo u
pogonima za biomasu iznad 500 kW.
Uspostavljanje regionalnog i nacionalnog tržišta za gorivo zahtijeva jasna pravila igre za

sve sudionike na tržištu. Proizvođači su odgovorni za ispravno i pravilno označavanje
goriva. Proces standardizacije podržava razvoj sveobuhvatnog sustava osiguranja
kvalitete kako bi zadovoljio zahtjeve i očekivanja klijenata.
2.2. Terminologija, definicije i opisi
prEN ISO 16559:2013 Kruta biogoriva – Terminologija, definicije i opis
Ovaj standard definira uvjete koji se odnose na čitavu standardizaciju u sklopu primjene
ISO/TC 238 „Kruta biogoriva“. Taj se standard primjenjuje na kruta biogoriva koja
dolaze iz sljedećih izvora:
• Šumarstvo i uzgoj drveća

• Poljoprivreda i hortikultura
• Akvakultura
FprEN ISO 17225-1:2013 Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 1. dio: Opći
zahtjevi
Ovaj standard definira razrede goriva i specifikacije za kruta biogoriva obzirom na

kvalitetu. Cilj tog standarda jest pružiti koherentne i jasne principe klasifikacije za kruta
biogoriva na temelju: „Podrijetla i izvora“, „Oblika u kojem se trguje“ (npr. peleti, drvna
sječka, …) i „Svojstava “ (npr. udio vode, udio pepela, …), kako bi se omogućilo jasno
deklariranje proizvoda. Ovaj standard sadrži razvrstavanje na temelju podrijetla i izvora
biogoriva. Postoje četiri glavne skupine krutih biogoriva na temelju podrijetla unutar
17
hijerarhijskog klasifikacijskog sustava: „drvna biomasa“, „travnata biomasa“, „voćna
biomasa“ i „definirane i nedefinirane mješavine“. 6.
Standardi proizvoda povezani sa serijom standarda definiraju kvalitetu razreda i

specifikacije drvnih peleta i stoga podržavaju korištenje goriva u stambenim zgradama,
malim, poslovnim i javnim zgradama. Cilj tih standarda jest pružiti koherentne i jasne
principe razvrstavanja za kruta biogoriva i time osigurati alat koji omogućuje učinkovitu
trgovinu gorivima te lakše razumijevanje između prodavatelja i kupaca, kao i alat za
pomoć pri komunikaciji i razumijevanju s proizvođačima i uređajima. Ta norma također
olakšava službeno odobrene postupke i izvještavanje. Također je moguće uspostaviti
certifikacijski sustav na temelju tih standardnih zahtjeva. Standard proizvoda postoji za
sljedeće vrste goriva:
FprEN ISO 17225-2:2013 Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 2. dio:

Razvrstani drvni peleti

Razvrstani drvni briketi

Razvrstana drvna sječka

Razvrstano ogrjevno drvo

Razvrstani nedrvni peleti

Razvrstani nedrvni briketi
2.3. Osiguranje kvalitete
EN 15234-1:2011, Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 1. dio: Opći zahtjevi
Ovaj dokument definira procese za ispunjavanje zahtjeva i opisuje mjere koje će

osigurati odgovarajuće povjerenje u pridržavanje specifikacija biogoriva. U obzir se
uzima čitav lanac nabave, u rasponu od dostave sirovina do mjesta dostave za krajnjeg
korisnika. Cilj ovog dokumenta jest osigurati alat za učinkovitu trgovinu biogorivima i
dati kratke upute za mjere osiguranja kvalitete koje se lako primjenjuju i ne izazivaju
6
uvod
18
neprimjeren administrativni posao. Postoje različiti zadatci koje treba provesti kako bi
se ispunio sustav osiguranja kvalitete za kruta biogoriva na temelju EN 15234, ovisno o
položaju sudionika na tržištu u sklopu lanca nabave. Dobavljač sirovina prvi je sudionik
u lancu nabave za kruta biogoriva koji osigurava sredstva kao sirovinu za oporabu
energije i odgovoran je za točnu specifikaciju podrijetla, izvora i lokacije dobavljenih
sirovina. U sklopu čitavog lanca nabave mora biti dostupna dokumentacija i mora se
omogućiti sljedivost drvne sječke. Proizvođač drvne sječke provjerava sukladnost sve
ulazne dostave sirovina s postojećim specifikacijama dobavljača sirovina vezano uz
podrijetlo i izvor sirovina. Trgovac drvnom sječkom provjerava je li drvna sječka
sukladna s postojećim specifikacijama proizvođača drvne sječke na etiketi proizvoda ili
ugovora o dobavi pri samoj dostavi. Trgovac se pridržava 6 jasno definiranih uzastopnih
faza kako bi se osigurala kvaliteta tijekom čitavog lanca nabave. Potrošač drvne sječke
provjerava je li etiketa na drvu sukladna s parametrima definiranima u ugovoru o
opskrbi.7
Deklaracije proizvoda trebaju uvijek biti uključene, bez obzira na način prodaje krajnjeg
proizvoda (u rasutom stanju ili u ambalaži). Ako se proizvodi na tržištu prodaju u
ambalaži, deklaracija proizvoda mora biti na ambalaži kao listić (tzv. etiketiranje). Uz
robu u rasutom stanju uvijek treba biti dostavnica koja sadrži sve parametre kvalitete.
Deklaracije proizvoda moraju/trebaju se izdati za svaku isporuku, bez obzira na oblik u
kojem se takva isporuka prodaje. Standard EN – 15234-1 definira sljedeće minimalne
specifikacije kvalitete za kruta biogoriva na deklaraciji:
Dobavljač, oblik stavljanja na tržište, podrijetlo i izvor, država/države (mjesto) podrijetla, -

specifikacija svojstava (sukladno s relevantnim dijelovima prEN ISO 17225), kemijska
obrada materijala (da/ne), potpis, datum
Glavna svrha normi za proizvode povezanih s ovom serijom standarda jest osiguravanje
kvalitete krutih biogoriva tijekom čitavog lanca nabave, od podrijetla do dostave, te
stvaranje odgovarajućeg povjerenja u ispunjavanje kvalitete definiranih zahtjeva. Cilj
ovog dokumenta jest osigurati temelj za učinkovitu trgovinu krutim biogorivima. Serija
standarda EN 25234 nije uključena u ISO norme. Najvažniji standardi vezani uz
osiguranje kvalitete za ovaj priručnik su sljedeće:
EN 15234-4:2012 Kruta biogoriva – Osiguranje kvalitete goriva – 4. dio: Drvna sječka za

neindustrijsku uporabu
EN 15234-5:2012 Kruta biogoriva – Osiguranje kvalitete goriva – 5. dio: Ogrjevno drvo

za neindustrijsku uporabu
7
uvod
19
2.4. Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka, uzimanje poduzoraka
EN 14778:2011 Kruta biogoriva - Uzorkovanje
Ovaj dokument definira procese za pripremu planova uzimanja uzoraka i pripremu

certifikata, kao i za uzimanje uzoraka krutih biogoriva, na primjer iz mjesta podrijetla
sirovina, iz proizvodnog pogona, iz dostave, na primjer iz kamionske dostave, ili iz
skladišta. On pokriva ručne i automatske procese i primjenjuje se na kruta biogoriva
definiranih svojstava. Taj se proces može primijeniti na sitni materijal (veličina čestica
do 10 mm), krupni materijal (veličina čestica do 200 mm) te bale i grubi materijal s
veličinom čestica iznad 200 mm. Procesi su prikladni za uzorkovanje radi određivanja
udjela vode, udjela pepela, kalorične vrijednosti, nasipne gustoće, krutosti, distribucije
veličine čestica, proces taljenja pepela i kemijski sastav.
Prilikom uzimanja uzoraka potrebno je obratiti posebnu pažnju kako bi se osigurala

reprezentativnost uzetog uzorka. Taj standard također uključuje informaciju o
uređajima za uzorkovanje, kao o procesima za izračun ispravnog broja uzorka.8
EN 14780:2011 Kruta biogoriva – Priprema uzoraka
Ovaj dokument definira procese za smanjenje ukupnih uzoraka (ili pojedinačnih

uzoraka) na veličinu uzorka za laboratorij, a od uzoraka za laboratorij na poduzorke i
općenite uzorke za analizu. Primjenjuje se na kruta biogoriva. Definirani procesi mogu
se primijeniti za vrijeme pripreme uzoraka, na primjer, ako se uzorci moraju
provjeravati obzirom na udio energije, udio vode i pepela, nasipnu gustoću, mehaničku
snagu, distribuciju veličine čestica, ponašanje taljenja pepela, kemijski sastav i nečistoće.
Navedeni procesi nisu namijenjeni za korištenje na vrlo velikim uzorcima koji su

potrebni za provjeru sklonosti izvijanju. Prilikom smanjenja uzoraka mora se voditi
računa da je svaki poduzorak i dalje reprezentativan za ukupni uzorak.9
prEN ISO 18134-1:2013 Kruta biogoriva – određivanje udjela vode – sušenje u sušioniku
– 1. dio: Ukupni udio vode – Referentni postupak
Ovaj standard definira proces kako bi se odredio ukupan udio vode uzorka krutog
biogoriva sušenjem u sušioniku i trebao bi se primjenjivati ako je potrebna izrazita
točnost udjela vode. Primjenjivo na sva kruta biogoriva. U ovom postupku uzorak
8
uvod
9
uvod
20
biogoriva (min. 300 g) suši se pri temperaturi od 105° sve dok se ne postigne
konstantna masa, a udio vode se tada računa kao postotak gubitka mase uzorka. Proces
ispravka sile gibanja je uključen.10
– 2. dio: Ukupni udio vode – Pojednostavljeni postupak
Taj standard definira postupak za određivanje ukupnog udjela vode u uzorku krutog
biogoriva sušenjem u sušioniku. Može se primijeniti ako nije potrebna izuzetna točnost,
npr. za redovni nadzor proizvodnje u radu. Definirani postupak primjenjiv je na sva
kruta biogoriva. Kako bi se odredio ukupan udio vode pomoću pojednostavljenog
postupka, uzorak biogoriva suši se na zraku pri temperaturi od 105 ° sve dok se ne
postigne konstantna masa, a udio vode tada se računa kao postotak gubitka mase
uzorka.11
– 3. dio: udio vode u uzorcima za opću analizu
Ovaj standard definira postupak za određivanje udjela vode u analizi uzorka sušenjem
uzorka u sušioniku. Definirani postupak primjenjiv je na sva kruta biogoriva. U tom
procesu, uzorak za analizu biogoriva suši se pri temperaturi od 105 C, a udio vode se
potom računa iz gubitka mase uzorka. Mogu se koristiti automatski uređaji ako je
postupak potvrđen referentnim uzorcima biomase odgovarajuće vrste biomase.
Automatski uređaji moraju ispunjavati sve zahtjeve ovog standarda u pogledu veličine
uzorka, temperature, atmosfere i točnosti vaganja.
10
uvod
11
uvod
21
3. Ciljevi i okvir sustava osiguranja kvalitete za kruta biogoriva na bazi
drva
Dinamičko i održivo EU tržište za kruta biogoriva zahtijeva primjenu i općenito

korištenje standarda kako bi optimizirala postupke između proizvođača, trgovaca i
potrošača (Langheinrich, Kaltschmitt 2006.). Zahtjevi za kvalitetom potrošača razlikuju
se ovisno o odgovarajućoj količini o kojoj je riječ. Općenito, postoje dvije skupine:
- Mali krajnji potrošači koji traže gorivo visoke kvalitete sa vrlo strogim
specifikacijama.
- Veliki krajnji potrošači koji mogu trošiti gorivo gotovo bilo koje kvalitete te imaju
vrlo niske zahtjeve u svojim toplanama.
Prema ISO 9001, Sustav upravljanja kvalitetom (QM) općenito se sastoji od sljedećih
koraka: Planiranje kvalitete (QP), Kontrola kvalitete (QC), Osiguranje kvalitete (QA) i
Unapređivanje kvalitete (QI). Te smjernice bave se samo odlomcima o osiguranju i
kontroli. Osiguranje kvalitete gorica (QA) ima za cilj izgradnju sigurnosti i povjerenja te
pomaganja u pridržavanju specifikacija i razreda normi proizvoda zajedno s važnim
odlomcima Kontrole kvalitete (QC). Svrha osiguranja/kontrole kvalitete u čitavom lancu
nabave jest zajamčiti povjerenje u proizvođača krutih biogoriva vezano uz standarde i
protok informacija putem lanca nabave.
Odlomak za uvod (primjenu) Sustava osiguranja /kontrole kvalitete naveden je u

standardu EN 15234. Ilustracija 1 opisuje kako sustav može pokriti predmetni dio lanca
nabave te kako mu može pomoći.
Lanac nabave
Krajnje
Sirovine (npr. Identifikacija i Proizvodnja/ Trgovina i Krajnji korisnik korištenje (npr.
ostatci iz šuma) prikupljanje priprema krutog isporuka krutih prima kruto u jedinici za
sirovina biogoriva biogoriva biogorivo izgaranje)
Ilustracija 2: Lanac nabave za kruta biogoriva (izmijenjeno i dopunjeno iz EN 15234)
Izvor: EN 15234, BTC2, interni dijagram
Prednost uvođenja Sustava osiguranja/Kontrole kvalitete jest organizirana, isplativa

trgovina krutim biogorivima na europskom tržištu. Predmetni sustav također jamči
krajnjem potrošaču kupnju biološkog krutog goriva koje je sukladno sa zahtjevima koje
taj potrošač postavlja i daje proizvođaču priliku za optimizaciju, provjeru i proizvodnju
proizvoda koji je sukladan sa zahtjevima na tržištu.
22
3.1. Ocjena lanca energetskog drva u standardizaciji
GLAVNE FAZE LANCA NABAVE ENERGETSKOG
FAZE KOJE SE OCJENJUJU U STANDARDU

DRVA
Upravljanje šumama/planiranje šuma
Iskorištavanje energetskog drva u šumi i/ili opskrba

nusproizvodima
Prijevoz specijaliziranim tvrtkama (sjeckalica, preša,

cjepač) ;
Obrada sirovina u kruto gorivo (rezanje, cijepanje,

sjeckanje)
Prijevoz od mjesta proizvodnje u postrojenje (distribuciju);
OCIJENJENE
NISU
FAZE
Prodaja energije (trgovina);
KOJE
Distribucija energije i krajnja potrošnja.
Ilustracija 3: Energetsko drvo za glavne faze lanca nabave
Izvor: interni dijagram, BTC2
Proizvodni lanac za kruta biogoriva na bazi drva
Lanac nabave za kruta biogoriva može uključivati jedan ili više procesa. Svaki
pojedinačni proces može se i sam sastojati od jedne ili više faza. Pojedinačne faze mogu
dovršiti razne tvrtke ili pojedinci. Općenito gledajući, lanac nabave može se podijeliti u 3
različita procesa: Nabava (proces sirovina), Obrada (Proizvodni proces) i
Distribucija(Prodaja). Važno je razumjeti veze između procesa Nabave, Obrade i
Distribucije. Svaki individualni proces i faza procesa u lancu nabave može imati značajan
utjecaj na kvalitetu krajnjeg proizvoda.
23
Ilustracija 4: Lanac nabave u procesu
Izvor: Upute za Sustav osiguranja kvalitete CEN/TR 15569:2009
Čitav lanac nabave treba uzeti u obzir kako bi se osiguralo pravilno upravljanje
resursima. Uzimajući u obzir Demingov ciklus ili PDCA ciklus (Plan, Do, Check, Act -
planiraj, učini, provjeri, djeluj), glavni cilj je kontinuirano unaprjeđenje. Važni koraci
uključuju:
I Pronalazak, prikupljanje, organizaciju zahtjeva uključujući određivanje važnosti.

II Suradnju u izvršenju zadataka
III Podržavanje razvoja
IV Procjenu, poboljšanje prijedloga, predviđanje učinaka
Pitanja vezana uz kvalitetu goriva trebala bi biti dijelom akcijskog plana. Možete
započeti anketom o općenitim pitanjima:
• Određivanje jasnih ciljeva u dugoročnom pristupu – kontinuirani napredak u

planiranju
• Mjere i strategije za provedbu (ulaganje, istraživanje i razvoj, daljnja obuka,
stvaranje poticaja, itd.)
• regionalni, nacionalni, bilateralni ili EU poticaji i financiranje za ulaganje u
obnovljivu energiju
• aktivnosti okrenute prema budućnosti u pogledu korištenja regionalnih resursa
energetskog drva s dostupnim potencijalom
• opskrbni lanci i poslovni modeli za šumsko i poljoprivredno drvo (iskorištavanje,
prijevoz i skladištenje)
24
• Osiguranje kvalitete i kontrola goriva iz drvne biomase
• provjerite trenutne poslovne uvjete i definirajte trajne AQ/AC mjere.
3.2. Opće mjere osiguranja i kontrole kvalitete
Kvalitete goriva u lancu nabave i kontrola kvalitete krutog goriva iz drvne biomase
osigurava sljedivost i daje klijentima sigurnost da su svi procesi u lancu nabave pod
kontrolom. Glavne procedure koje treba uvesti pokrivaju ključna područja sljedivosti,
zahtjeve koje proizvodi moraju zadovoljavati i deklaracije proizvoda. Koristeći
predložene strukture i metodologiju objašnjenog QA/QC sustava, osigurani su potvrda
podrijetla i sigurna kontrola faktora koji utječu na kvalitetu te doprinose stvaranju
povjerenja među krajnjim korisnicima vezano uz kvalitetu goriva. Sustav osiguranja
kvalitete treba biti jednostavan, uzrokovati što je manje moguće birokratskog posla i
podržavati potencijal učinkovitosti.
Definicije Osiguranja kvalitete (QA) i Kontrole kvalitete (QC) (u skladu s EN 15234-

1:2011; str. 10):
„Kontrola kvalitete“ uključuje kontrolu kvalitete proizvoda ili procesa kako bi se na

najučinkovitiji i financijski najpovoljniji način osigurala isporuka proizvoda i usluge u
skladu s traženim svojstvima.
„Osiguranje kvalitete“, s druge strane, uglavnom uključuje procjenu proizvoda i procesa

na temelju podataka koje je osigurala kontrola kvalitete. Podaci su korišteni za:
a) izgradnju povjerenja u proizvodnom lancu; pridržava se traženih specifikacija, procesi

se provode ispravno te
b) postizanje dosljednosti tijekom duljeg razdoblja (stabilnost u rezultatima procesa) i

kako bi se potvrdili traženi učinci unaprjeđivanja kvalitete.
Važan dio QA/QC sustava je obvezna dokumentacija koja bi trebala pokriti sljedeća
široka područja prema EN 15234:
• Sljedivost/dokaz podrijetla sirovina

• Proizvodne zahtjeve
• Prijevoz, rukovanje i skladištenje nakon proizvodnje
• Konačne specifikacije goriva
3.2.1 Sljedivost i dokaz podrijetla
Općenito, svi sudionici u opskrbnom lancu odgovorni su za osiguravanje sljedivosti

podrijetla i izvora materijala koji su im isporučeni. Kako bi se osigurao ispravan dokaz
25
podrijetla, izvor i podrijetlo treba jasno opisati. Tablica 1 u prEN ISO 17225-1 daje
strukturiranu klasifikaciju za podrijetlo i izvor. Detaljne informacije o izvoru, podrijetlu i
mjestu (država, regija unutar države) određivanja/specifikacija proizvoda važne su za
opis nekoliko svojstava drva na temelju tipičnih vrijednosti, ovisno o odgovarajućoj vrsti
sirovina. Proizvođači /dobavljači imaju na raspolaganju dobar instrument za dokaz
podrijetla koji im pomaže u ispunjavanju zahtjeva EU TR direktiva. Što su informacije o
dokazu podrijetla detaljnije, vezano uz izvor i sastav vrsta materijala ili proizvoda, lakše
ih je kasnije dodijeliti.
3.2.2 Proizvodni zahtjevi
Zahtjevi QA/QC sustava uglavnom ovise o složenosti (broj faza) i

standardima/zahtjevima proizvedenih krutih biogoriva. Ti faktori zahtijevaju mjere
različitog opsega i koraka u dokumentiranju raznovrsnih detalja. Zahtjevi o obvezujućoj
dokumentaciji ili mjere procesa trebale bi se uzeti u obzir na razini isplativosti kako ne
bi uzrokovale dodatne, nepotrebne troškove proizvođačima i dobavljačima.
Prema EN 15234-1, procedura za uvođenje QA/QC sustava u proizvodnju normalno se

sastoji od sljedećih 6 faza:
1. Definicija specifikacija
2. Dokumentiranje faza u proizvodnom lancu
3. Analiza faktora koji utječu na kvalitetu goriva i rezultate poslovanja
4. Pronalaženje i dokumentiranje Kritičnih kontrolnih točki (KKT)
5. Odabir odgovarajućih mjera za izgradnju povjerenja među klijentima
6. Priprema dokumentacije pravila za zasebno rukovanje neodgovarajućim/manjkavim

materijalom i krutim gorivima
3.2.3 Objašnjenje zahtjeva krutog goriva iz drvne biomase
Definicija specifikacija biogoriva
Ovo je prvi i najvažniji korak u lancu jer utječe na odluke vezane uz odabir
strojeva/procesa, sirovina i proizvodnog pogona. Specifikacije mogu ovisiti o zahtjevima
na tržištu, zahtjevima klijenata i tehničkom potencijalu proizvođača/potrošača. Mnoga
26
svojstva trebaju se definirati u skladu s ovim specifikacijama za kruta goriva. Trebala bi
biti sukladna s razvrstavanjem prema FprEN ISO 17225, kao i sa zakonskim propisima.
Uz to, potrebno je obratiti pozornost na moguć učinak namjernih i nenamjernih
nečistoća za vrijeme proizvodnog procesa krutih goriva.
Dokumentiranje pojedinačnih faza proizvodnog procesa
Čitav procesni lanac treba predstaviti pomoću jednostavnog dijagrama toka. Uz to, treba
objasniti i ocijeniti odgovarajuće odgovornosti i nadležnost. Dokumentiranje
administrativnih pitanja u proizvodnji i distribuciji krutih goriva može imati pozitivan
učinak na prodaju.
Analiza faktora vezanih uz kvalitetu goriva i radnu uspješnost
Kvaliteta biogoriva i radna uspješnost proizvođača uglavnom ovisi o sljedećim

faktorima:
a) Pripremna procjena podrijetla i izvora goriva, kao i ocjena redovne

dostave, dio su ispitivanja održivosti sirovina i dobavljača.
b) Faktori koji uključuju izvedbu i skladištenje koji utječu na postizanje i

održavanje svojstava goriva.
c) Kvalifikacija osoblja (znanja (know-how), vještine, daljnja obuka)
Pronalaženje i dokumentiranje Kritičnih kontrolnih točki (KKT)
Važno je potražiti i definirati važne kritične kontrolne točke u lancu nabave. Definirane
kritične kontrolne točke moraju se moći lako provjeriti/dokumentirati i moraju biti
važne u pogledu kontrole i unaprjeđivanja kvalitete. Za definirane točke mogu se
primijeniti stvarni testovi putem vizualne procjene, uzimanja uzoraka te ocjenjivanja i
kontrole pomoću instrumenata. KKT je potrebno provjeravati u redovno definiranim
intervalima i u skladu s definiranim vrijednostima. Podrška takvih procesa trebala bi biti
isplativa i pojaviti se kao sastavni dio QA/QC sustava.
Upravljanje procesima na temelju kritičnih kontrolnih točaka važan je instrument

osiguravanja kvalitete, a također služi i za sprječavanje odbijanja od strane klijenata.
Ključni klijenti mogu dati proizvode na provjeru svojstava važnih za njihove procese.
Ako želite isključiti odbijanja kao proizvođač/dobavljač, potrebno je osigurati potvrdu
kontrole tijekom čitavog lanca nabave za kritične kontrolne točke (KKT).
27
3.3. Odabir odgovarajućih mjera za izgradnju povjerenja
Sigurnost i povjerenje potrošača/klijenata može se dobiti primjenom odgovarajućih

mjera. U nastavku se nalaze neki primjeri takvih mjera:
• Jasno i potpuno označavanje

• Jasno definirane odgovornosti
• Potvrda daljnje obuke osoblja
• Jasno definirani radni procesi
• Ugradnja dostatnih mjera kontrole kvalitete (provjera, praćenje, bilježenje)
• Točno dokumentiranje procesa i rezultata ispitivanja
• Uspostavljanje postupka reklamacije
Materijal koji nije sukladan sa zahtjevima mora se odvojiti u svakoj fazi proizvodnog
lanca. To također uključuje dodatne mjere poput npr. prosijavanja prevelike drvne
sječke. Gorivo koje nije sukladno sa zahtjevima također se može dostaviti/prodati nakon
odvajanja kao serija za primjenu s nižim zahtjevima za kvalitetom.
Prijevoz, rukovanje/prijenos/skladištenje
Važni faktori koji utječu na krajnju kvalitetu krutih goriva iz drvne biomase su također i
čisto skladište, prijenos i prijevoz. Procesi i postupci te faze trebaju se dokumentirati i
oni čine sastavni dio definiranog QA/QC sustava. Gubitak na kvaliteti krutih goriva može
se u potpunosti izbjeći pažljivim skladištenjem, prijenosom i prijevozom. Istovremeno,
klijent se može osloniti na održive razine kvalitete ako se pridržava definiranih radnih
procesa.
Važno je uzeti u obzir sljedeće faktore (na temelju EN 15234-1):
• Vrijeme i klimatske uvjete (npr. vlaga)

• Veličinu, konstrukciju i uvjete skladišnog prostora
• Moguće infekcije (gljivice)
• Prikladnost i čistoću alata, uređaja i instrumenata
• Utjecaj prijevoza na gorivo (stvaranje prašine, mehanički otpor...)
• Obuku i uvježbavanje uključenog osoblja
28
2. dio
4. Smjernice za prihvaćanje i dostavu goriva iz biomase u Sabirno-

logističkom centru za biomasu
Regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu u Štajerskoj je lokalna sabirna stanica za

drvo i gorivo iz biomase (drvna sječka, ogrjevno drvo) najviše kvalitete, a njome upravlja
skupina poljoprivrednika. Poljoprivrednici djeluju kao ulagači i operateri Sabirno-
logističkog centra za biomasu puno radno vrijeme i povremeno. Specifično planirani
kriteriji ulaganja jamče sudjelovanje poljoprivrednika zajedno s čitavim vrijednosnim
lancem. Takav pristup stvara dodanu vrijednost kako za uključene ulagače, tako i za
potrošače. Kao rezultat opsežne distribucije Sabirno-logističkih centara za biomasu
planiranih u Štajerskoj, kupcima se osigurava zajamčena dugoročna dobava za njihove
sustave grijanja na biomasu. Segment kupaca u Sabirno-logističkim centrima za biomasu
pokrivaju mala i srednja trgovačka društva, privatni klijenti te mali i srednji okružni
sustavi grijanja u lokalnim zajednicama.
Ove se smjernice primjenjuju na lokaciju Biomassehof Leoben, Humusweg 4, 8712

Niklasdorf u trenutnoj verziji. Temelje se na smjernicama za primjenu mjerenje mase
industrijske oblovine Ugovora o suradnji FHP (1994.), na Smjernicama za prihvatljivost
drva, Celulozno drvo Austrije (Rev. 7) i na standardima navedenima u 2. poglavlju.
4.1. Prihvaćanje izračuna suhe mase (Atro)
Sabirno-logistički centar za biomasu Leoben ima prostor za rukovanje obračunom i za

skladištenje suhe (atro) mase zbog svoje opreme – mosna vaga (koja se može umjeriti).
Stoga se prihvaćanje temelji na izračunu suhe mase. Individualne radne faze opisane su
u nastavku.
4.1.1. Izmjera mase tereta u dostavljenom stanju
Svježa masa sušena na zraku svakog tereta jest razlika između bruto mase dostavnog
vozila (vozilo + teret) mjereno pri dolasku i tare dostavnog vozila (vozilo nakon
istovara) mjereno kada odlazi iz pogona. Sljedeća pitanja definirana su kao standard:
• Mjerenje mase treba provoditi samo pomoću umjerene vage.
• Dostavno vozilo koje dolazi na lokaciju i odlazi s nje, kao i teret, mora biti
bez nečistoća prije vaganja (snijeg, led, prljavština i slične nečistoće).
29
• Mora se osigurati da su iste osobe u vozilu pri vaganju na dolasku i
vaganju na odlasku (ili su iste osobe izvan vozila).
Dijagram toka vaganja:
I Identifikacija vozila, dobavljača i materijala ispred ili na mosnoj vagi

o Unos podataka u sustav (mosna vaga i program prihvaćanja)
• Dostavno vozilo: broj registracijske tablice
• Dobavljač: ime, adresa, mjesto odlaska, broj dobavljača/dostavnice
• Materijal: vrsta dostavljenog tereta
II Dozvolite vozilu da se doveze na mosnu vagu i provjerite položaj
III Vaganje vozila – prvi prijelaz
IV Nastavak do mjesta utovara/istovara
V Utovara/istovar
VI Vaganje vozila – drugi prijelaz, provjerite položaj
VII Prijenos dokumenata:
o Evidencija vaganja
o Propusnica za prihvaćanje/dostavu
o Račun u slučaju plaćanja gotovinom
Otisnuta vrijednost mase rezultat je izračuna vaganja koji se primjenjuje u svrhe

obračuna.
Ilustracija 5: Prihvaćanje energetskog drva računanjem suhe (Atro) mase

Izvor: LK Stmk, Šumarsko udruženje Štajerske
30
4.1.2. Uzimanje uzoraka oblovine
Iz dostavljene količine potrebno je uzeti reprezentativan uzorak kako bi se odredila atro

(suha) masa. Sječka se uzima pomoću motorne pile (uključujući alat za prikupljanje)
odmah prije ili odmah nakon izračuna svježe mase. Uzorak se odmah priprema i
analizira radi izračuna suhe tvari.
Plan toka uzorkovanja sječke za dostavu oblovine:
I Uzorkovanje se mora obaviti odmah nakon izračuna svježe mase.

Za drvu građu (duljina > 2 m), uzorak sječke mora biti s najmanje 10
odgovarajućih debla, za kratko drvo (duljina < 2m) s najmanje 156 debala u
teretu, iz motornog vozila i iz prikolice.
III Za drvu građu, uzorci se mogu uzeti samo iz područja s najmanjom
udaljenošću od 50 cm dotičnog debla do kraja debla. Za kratko drvo,
potrebno je odabrati područje s razmakom od najmanje 15 cm. Za drvnu
građu treba načiniti pojedinačne rezove u liniji unutar dozvoljenog raspona.
Kod kratkog drva treba ravnomjerno rasporediti predmetni broj uzoraka
sječke preko gornje strane zasjeka.
IV Uzorkovanje mora predstavljati čitav teret. Snijeg, led i druge nečistoće
moraju se ukloniti s oblovine prije uzimanja uzoraka. Uzorkovanje mora
predstavljati čitav teret. Snijeg, led i druge nečistoće moraju se ukloniti prije
uzimanja uzoraka. U slučaju snijega i leda na drvetu, svako deblo s jedne
strane tereta treba koristiti za uzimanje uzoraka sječke u jednoj liniji, od vrha
do dna. Ako uzimanje uzoraka s bočne strane nije moguće za kratko drvo,
treba uzeti uzorke sječke s one strane primjerka za uzorkovanje koji nije
pokriven ledom, u slučaju da su komadi pokriveni snijegom i ledom.
VI Uzorci se uzimaju pomoću motorne pile. Motorna pila mora uvijek biti oštra i
imati stalnu napetost. Motorna pila mora biti opremljena alatom za
prikupljanje uzoraka koji prikuplja čitav uzorak.
VII Rezovi koji se rade motornom pilo moraju se načiniti preko polovice presjeka
debla do središta debla uzoraka. Čitav uzorak dostave mora se isprazniti u
odgovarajući spremnik, jasno označen i pripremljen za daljnju analizu. Mora
biti zaštićen od prodiranja vlage i isušivanja.
VII Čitav uzorak dostave mora se isprazniti u odgovarajući spremnik, jasno
označen i pripremljen za daljnju analizu. Mora biti zaštićen od prodiranja
vlage i isušivanja.
31
Ilustracija 6: Uzimanje uzoraka dostavljene oblovine
4.1.3. Uzimanje uzoraka drvne sječke
Iz količine koja se dostavlja potrebno je uzeti reprezentativan uzorak kako bi se odredila

atro (suha) masa. Uzorci se mogu uzeti na tri različita načina. Mogućnost 1 je uzeti
uzorak za vrijeme ili odmah nakon istovara. U tom slučaju uzorci se uzimaju iz najmanje
6-10 različitih položaja istovarene drvne sječke (hrpe). Mogućnost 2 jest uzeti uzorak
izravno iz vozila koje dostavlja ili odvozi materijal. Mogućnost 3 jest uzeti uzorak za
vrijeme istovara drvne sječke. Uzorak se uzima u pravilnim razmacima iz žlice
utovarivača.
Plan toka za uzimanje uzoraka drvne sječke:
Mogućnost 1:
Za vrijeme istovara ili odmah po istovaru uzima se materijal iz rasutog tereta

pomoću zidarske žlice na licu mjesta, u pravilnim razmacima, s najmanje 6-
10 različitih mjesta s hrpe. Mora se prikupiti ukupna količina od cca. 10 litara
uzorka materijala.
Potrebno je osigurati da se uzorci ne uzimaju iz gornjeg sloja jer takvi uzorci

mogu već biti osušeni ili dodatno navlaženi kao posljedica kiše, a moglo je
doći do miješanja sitnih i krupnih čestica na površinskom sloju. Kako bi se
dobio reprezentativni uzorak, potrebno je ukloniti gornji sloj (cca. 10-20 cm).
Također se treba pobrinuti da okolni materijal isporuke ne sklizne dolje.
32
Uzorak materijala za testiranje puni se u kantu pomoću dovoljno velike
zidarske žlice. U slučaju kiše, uzorak u kanti mora se zaštititi od dodatnog
vlaženja stavljanjem poklopca na kantu.
Uzorak materijala koji se uzima puni se u odgovarajući spremnik i temeljito

miješa. Nastala homogena smjesa uzorka odmah se priprema za daljnju
analizu putem uzimanja poduzoraka.
Mogućnost 2:
Uzorci se uzimaju na dostavnom vozilu (koje se može koristiti samo za

industrijsku drvnu sječku).
Uzorak materijala uzima se pomoću dovoljno velike zidarske žlice. Gornji sloj
ne smije se koristiti za uzimanje uzoraka.
Gornji sloj (cca. 10-20 cm) mora se ukloniti. Osim toga, treba se pobrinuti da
okolni dostavljeni materijal ne sklizne dolje.
Uzorke treba uzeti s najmanje 8 položaja. Mora se osigurati reprezentativnost
uzorka.
Uzorak materijala za testiranje puni se u kantu pomoću zidarske žlice. U
slučaju kiše, uzorak materijala u kanti mora se zaštititi stavljanjem poklopca
na kantu.
Mogućnost 3:
Uzorci se uzimaju izravno tijekom utovara drvne sječke.

Pojedinačni uzorci uzimaju se izravno s prednje strane žlice utovarivača. To
se obavlja tijekom utovara.
Vozač utovarivača uzima uzorak izravno sa žlice utovarivača u redovnim
intervalima (npr. 6., 9. i 12. utovar).
33
Ilustracija 7: Uzimanje uzoraka, uzimanje poduzoraka i izračun udjela vode za
dostavljenu drvnu sječku
a Točka uklanjanja za uzorak
4.2. Izračun suhog sadržaja/udjela vode
Kako bi se odredila apsolutna suha masa tereta potrebno je izračunati udio suhe tvari ili
udio vode. Kako bi to postiglo, Sabirno-logistički centar za biomasu Leoben primjenjuje
metodu sušenja u sušioniku. Kod ove metode pomiješani uzorak suši se pomoću
sušionika dok se ne postigne stalna masa. Gubitak težine između početne i konačne
težine predstavlja udio vode sadržane u uzorku.
4.2.1. Izračun udjela suhe tvari (metoda sušenja u sušioniku)
Metoda sušenja u sušioniku, pomoću sušila, koristi se za određivanje udjela suhe tvari.
Pripremljeni uzorak materijala vaga se kao svježa masa pomoću precizne vage. Uzorak
materijala ostaje u sušioniku sve dok ne postigne stalnu težinu i potom se opet vaga.
Udio suhe tvari/vode u uzorku materijala može se izračunati pomoću razlike između
svježe mase i suhe mase.
34
Plan toka za izračun suhog udjela
I Kako bi se odredio udio suhe tvari isporučenog proizvoda, prvi je korak

izmjeriti masu tare posude s uzorkom pomoću precizne vage (preciznost od
min. 0,1 g).
II Nakon vaganja uzorka materijala u posudi za uzorke, potrebno je napuniti
najmanje 100 g uzorka u posudu u slučaju piljevine, a u slučaju drvne sječke
masa po posudi mora biti 300 – 500 g. Svježu masu uzoraka piljevine i drvne
sječke treba izračunati odmah po uzimanju uzoraka, ako je moguće.
III Vlažna masa, uzorak, deklaracija uzorka i masa posude za uzorkovanje unose
se u za to predviđen zapisnik.
IV Putem neposredne manipulacije potrebno je osigurati da se uzoraka
materijala ne može povećati ili smanjiti nakon izračuna neto mase. Posudu s
uzorkom materijala treba odmah staviti u sušionik,
V Uzorak materijala treba sušiti sve dok se ne postigne stalna masa, ili tijekom
cca. 12 sati u sušioniku pri 105 °C ± 2 °C.
VI Nakon što se postigne stalna masa, osušeni se uzorak ponovno važe i
određuje se suha masa. Masa suhog uzorka unosi se u za to predviđen
zapisnik.
VII Potrebno se pridržavati točno definirane temperature provjerom termostata
i uz pomoć maksimalnog termometra te je treba voditi bilješke svakog dana
mjerenja.
VII Izračun udjela suhe tvari ili udjela vode obavlja se pomoću programa koji je
već ugrađen u sustav.
4.2.2. Izračun udjela suhe tvari i udjela vode
Izračun udjela suhe tvari ili udjela vode važan je dio izračuna atro (suhe) mase. Kako bi
se to postiglo, potrebno je izračunati ili udio suhe tvari ili udio vode u uzorku drva. Suha
masa računa se bilo množenjem svježe mase i suhe mase kao postotak, bilo
oduzimanjem mase vode od svježe mase.
Izračun suhog sadržaja/udjela vode
Vlažna težina ……… GN

Suha težina ……… GT
Suhi sadržaj ……… T
Udio vode ……… M
35
GT g
T% ∗ 100 M%100-T
GN g
Izračun atro(suhe) mase tereta:
Atro masa (G0) tereta računa se iz mase sušene na zraku (Gu) izračunate u skladu sa
stavkom 4.1.1. i udjelom suhe tvari (T) izračunatim u skladu sa stavkom 4.2.,
korištenjem sljedeće formule:
T%
GO to ∗ GU to
100
4.3. Prihvaćanje izračunavanjem volumena utovara
Na lokacijama koje nemaju mosnu vagu ili gdje se mosna vaga ne može koristiti zbog
tehničkih problema, biomasa se prihvaća na temelju volumena utovara. Član osoblja
Sabirno-logističkog centra za biomasu mora biti prisutan i biomasa se mora izmjeriti
prije istovara. Izračun istovarene količine dobiva se uz savjetovanje sa špediterom te
(ako je prisutan) s dobavljačem. Primjenjuju se dimenzije tvornice.
4.3.1. Izračun količine oblovine
Natovareno dostavno vozilo treba izmjeriti prije istovara. Mjeri se prosječna duljina
svakog dijela tereta i odgovarajuća visina. Ta kubna mjera kasnije se preračunava u puni
kubni metar (pm3) pomoću faktora konverzije (F). Faktor konverzije ovisi o raznim
faktorima (vrsta drva, savijanje, trulež i gustoća tereta), a računa je primatelj pošiljke.
Plan toka za izračun količine kubnog metra:
I Dostavno vozilo (kamion ili traktor s prikolicom) must mora se postaviti na

ravnu površinu i mora biti lako dostupno.
II Primatelj pošiljke treba sljedeći alat:
o Mjerna traka, duga najmanje 5 m
o Kutnik s polugom s koljenom od 90 stupnjeva za mjerenje visine
III Prosječna duljina tereta računa se odabirom kamiona na prvom kraju
djelomičnog tereta koji predstavlja prosjek preko čitavog presjeka tereta.
Otuda se mjeri duljina djelomičnog tereta.
IV Visina djelomičnog tereta mora se mjeriti u središtu djelomičnog tereta. U tu
se svrhu koristi kutomjer od 90 stupnjeva s polugom s koljenom i stavlja se
na gornji rub djelomičnog tereta te se potom objesi da slobodno visi na
teretu. Mjeri se udaljenost od kraja mjernog instrumenta do dna djelomičnog
36
tereta te se ili dodaje ili oduzima od duljine mjernog instrumenta kako bi se
potvrdila točna visina djelomičnog tereta.
V Primatelj pošiljke mora izmjeriti kompletan djelomični teret pojedinačno i
ocijeniti svaki pojedini djelomični teret pomoću faktora konverzije.
VI Dimenzije koje se dobiju i faktor konverzije moraju se zabilježiti na
dostavnici.
Ilustracija 8: Postupak prihvaćanja izračunavanjem volumena utovara

4.3.2. Izračun količine drvne sječke
Količina drvne sječke računa se mjerenjem unutarnjeg volumena dostavnog vozila.

Površina osnovice tereta množi se visinom tereta. Površina osnovice mjeri se kada je
vozilo prazno, a visina je rezultat visine teretne kutije ± visina koja je premašila/nije
dosegla rub teretne kutije.
Plan toka za izračun količine drvne sječke:
I Visina tereta: visina tereta dobiva se od visine bočne ploče i bilo kakvih
dimenzija veličine koja je premašuje/koja je ne doseže. Dimenzija veličine
koja premašuje/koja ne doseže rub mjeri se pomoću mjernog instrumenta
točnosti od 1 cm. Ako je teret viši od bočne stranice (zaobljen na vrhu), visina
ukupne mase računa se od zamišljene kompenzacije kroz čitavu površinu
tereta. Kako bi se osiguralo ispravno mjerenje zaobljenog vrha, potrebno je
poravnati čitav teret od sanduka do sanduka i potom izračunati visinu.
37
II Duljina/širina tereta: duljina ili širina tereta mjeri se nakon istovara. Ti su
podaci spremljeni u skladu s odgovarajućim teretnim kutijama i koriste se za
budući izračun količine. Duljina i širina moraju se mjeriti tri puta uzastopno,
od unutarnje stjenke prema vanjskoj. Za izračun površine osnovice koristi se
srednja vrijednost.
III Za izračun čitave dostavljene količine, površina osnovice množi se s visinom
tereta.
38
5. Skladište i logistika skladišta Sabirno-logističkog centra za
biomasu
Kako bi se osigurali proizvodi (drvo i drvna sječka) odgovarajuće kvalitete, dostavljeni

materijal mora se uskladištiti, osušiti te, ako je potrebno, obraditi. Materijal se prevozi u
prethodno određene trgovine nakon dostave za skladištenje sve dok se tražena kvaliteta
ne zatraži ili ne proda. Oblovina se isporučuje kao zeleno drvo i skladišti se sve dok udio
vode ne dosegne 23 % - 35 %. Tada se prerađuje u drvnu sječku tražene kvalitete. Drvna
sječka od debla sprema se odmah u skladište ili se skladišti vani radi prodaje. Drvna
sječka za male pogone (do 1 MW) uvijek se skladište u skladište drvne sječke kako bi se
osiguralo da na nju ne utječu vremenski uvjeti nakon prerade. Drvna sječka iz debla koje
se isporučuje velikim pogonima može se privremeno uskladištiti na asfaltiranom
prostoru. Cilj je uvijek pokušati dostaviti većinu volumena u skladu s principom „upravo
na vrijeme“. Gotovo drvo se skladišti vani godinu dana. Tada se prevozi u skladište pod
nadstrešnicu i skladišti se do prodaje kako bi se zaštitilo od vremenskih uvjeta. Šumska
drvna sječka od grana i krošnji isporučena kao zeleno drvo u Sabirno-logistički centar za
biomasu samo se privremeno se skladišti i to najviše do dva mjeseca.
5.1. Plan skladištenja i logistički plan
Kako bi se osigurali ispravni i učinkoviti rad i procesi, važno je definirati plan

skladištenja za pojedinačne sirovine. Oblovina se skladišti u hrpe drva na prethodno
određenim skladišnim mjestima. Drvna sječka skladišti se djelomično u skladištu, a
djelomično vani na asfaltiranom prostoru. Gotovo ogrjevno drvo skladišti se u skladištu
kako bi se zaštitilo od vremenskih uvjeta.
Smještaj energetskog
Isporuka u SLCB Prijenos po kg i w%
drva u skladišni
prostor
Osiguranje kvalitete
Bestimmung
Dodjela kvalitete
Prerada u kvalitetno Prodaja u SLCB-u ili
Produktqualität
proizvoda
gorivo isporuka klijentu.
Ilustracija 9: Protok materijala i osiguranje kvalitete u Sabirno-logističkom centru za

biomasu
Izvor: Gaber M., interni dijagram 2012.
39
Ilustracija 10: Logistika skladišta u SLCB Leoben
Izvor: Gaber Martin, interni dijagram 2013.
5.2. Vrste skladišta i struktura skladišta
5.2.1. Deponiranje i skladištenje oblovine
Za isporuku oblovine točno mjesto deponiranja definira djelatnik za vrijeme postupka

primitka robe. Vozač/istovarivač dostavnog vozila mora slijediti dane upute djelatnika
kako bi se osigurala ispravno skladištenje i logistika. Dodjelom mjesta deponiranja
isporučene robe, hrpe drva bilježe se u skladu s predmetnim dostavnim razdobljem koji
je vrlo važan za daljnju obradu, kako bi se osigurale različite kvalitete proizvoda.
Struktura hrpe oblovine mora biti kako slijedi:
Deblo promjera cca 40 cm mora se postaviti na tlo kao osnovica. Na obje strane gomile
drva potrebno je složiti drvo u skladu s crtežom. Ta konstrukcija služi kao rub za gomilu
drva i kao sigurnosna mjera, sprečavajući da se debla otkotrljaju za vrijeme skladištenja.
Idealna konstrukcija izgleda ovako:
40
Ilustracija 11: Primjer idealnog skladišta za energetsko drvo
Izvor: FWG Krumbach, Toplana na biomasu Ternitz, 2013.
5.2.2. Skladištenje drvne sječke od grana i krošnje
Šumska drvna sječka od grana i krošnje (u daljnjem tekstu skraćeno kao: WHG)
uglavnom se privremeno skladišti u Sabirno-logističkom centru za biomasu. U tu svrhu
potrebno je definirati asfaltirano područje za privremeno skladištenje koje je prikladno
za daljnji utovar. WHG se uglavnom isporučuje u kontejnerskim kamionima. Nakon
primitka, osoblje upućuje vozača do mjesta istovara. WHG se skladišti u rasutom stanju
na asfalt. Vozač dostavnog vozila mora prevesti materijal što je bliže moguće postojećoj
gomili ili na definirano mjesto skladištenja. WHG se mora gurnuti na gomilu. Potrebno je
pobrinuti se da visina gomile ne premašuje 5 metara kako bi se rizik od samozapaljenja
sveo na najmanju moguću mjeru.
Ilustracija 12: Skladištenje/manipulacija materijalom od grana i krošnji u SLCB-u.
41
5.2.3. Skladištenje kvalitetne drvne sječke u skladištu
Kvaliteta drvne sječke koja se prodaje operaterima malih i srednjih pogona mora se
uskladištiti pod krov kako bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva za visokom kvalitetom i
kako bi se drvna sječka zaštitila od vremenskih uvjeta.
Ilustracija 13: Skladištenje kvalitetne drvne sječke u skladištu

5.2.4. Skladištenje ogrjevnog drva
Ogrjevno drvo treba se skladištiti u spremište prije prodaje kako bi se zaštitilo od

vremenskih uvjeta. Suho ogrjevno drvo koje se koristi u pećima skladišti se u navozu uz
spremište ili , kao dovršene prodajne jedinice, u spremištu. Ogrjevno drvo u rasutom
stanju skladišti se u navozu, dok se jedinice upakirane za prodaju uskladištene u
spremištu gdje se mogu slagati u najviše dva reda.
Ilustracija 14: Skladištenje ogrjevnog drva u SLCB-u
42
6. Proizvodnja biomase: Prerada drvne sječke i ogrjevnog drva
6.1. Proizvodi i procesi u Sabirno-logističkom centru za biomasu
Sabirno-logistički centar za biomasu Leoben proizvodi kvalitetnu drvnu sječku i

ogrjevno drvo, kao i drvo za gorivo. Kako bi se zadovoljili različiti zahtjevi za kvalitetom,
izuzetno je važno pridržavati se pojedinačnih etapa procesa što je točnije moguće. Za
proizvodnju drvne sječke oblovinu je potrebno preraditi u malu drvnu sječku. Ogrjevno
drvo proizvodi se od debla pomoću uređaja za obradu ogrjevnog drva (uređaj za
cijepanje i rezanje). Drvo za gorivo se radi od rezanih grana i krošnji i mora se usitniti
drobilicom zbog svog sastava (rezač male brzine).
6.2. Proizvodnja kvalitete drvne sječke i ogrjevnog drva
6.2.1. Proizvodnja kvalitetne drvne sječke
Proizvodnja kvalitetne drvne sječke provodi se na dva načina:
Mogućnost 1: Usitnjavanje izravno ispred skladišta

Mogućnost 2: Usitnjavanje na licu mjesta („upravo na vrijeme“, za privremeno
skladištenje)
Proizvodnja kvalitetne drvne sječke: Mogućnost 1
Za prijevoz drvne sječke izravno u skladišni prostor nakon postupka usitnjavanja

potrebno je složiti sirovine (oblovinu) ispred spremišta. Kamion za drvo mora izvršiti
logistički posao i prevesti oblovinu od skladišnog prostora/baze do mjesta ispred
spremišta. Kada se predmetna količina oblovine uskladišti ispred spremišta, dolazi
sjeckalica radi prerade oblovine u drvnu sječku i prijevoza iste izravno u skladište putem
sustava izbacivača ili pomoću pokretne trake.
Plan toka:
I Prijevoz oblovine od skladišnog prostora (navoza) do ispred skladišta pomoću

kamiona za drva. Potrebno je osigurati da na trasama nema nikakvih prepreka i da
se oblovina uzima s hrpe tako da se debla ne otkotrljaju.
II Oblovina uskladištena ispred skladišta za usitnjavanje također se mora deponirati
u odjeljcima. Kako bi se to postiglo, oblovinu treba uskladištiti prema ilustraciji 11,
kako bi se izbjegla oštećenja skladišta. Također se treba pobrinuti da se sjeckalica
može dovesti do otvora skladišta. .
III Gomila oblovine ispred skladišta ne smije biti viša od 4 m.
43
IV Sjeckalica za drva mora biti postavljena tako da se drvna sječka može prenijeti
izravno u skladište. U tu se svrhu koristi sustav izbacivanja ili odgovarajuća
pokretna traka.
Ilustracija 15: Proizvodnja kvalitetne drvne sječke - skladištenje
Proizvodnja kvalitetne drvne sječke: Mogućnost 2
Ako prethodno skladištenje oblovine nije moguće ili nije nužno, drvna sječka se
usitnjava na licu mjesta izravno u vozilu. U tom se slučaju oblovina uzima izravno iz
gomile drva, a drvna sječka prenosi se na prijevozno sredstvo. Vozilo tada prevozi
gotovu drvnu sječku u skladište. Drvna sječka mora se istovariti kipanjem ili se vozilo
mora drugačije isprazniti u spremište. Tada se popunjava utovarivačem kako bi se
povećao kapacitet skladištenja. Logistički sustav također se primjenjuje za dostavu „na
vrijeme“. U tom slučaju, dostavno se vozilo utovaruje izravno na lokaciji sjeckalice te se
drvna sječka nakon utovara prevozi izravno klijentu.
Plan toka:
I Sjeckalica za drvo smještena je izravno pored gomile drva koju treba preraditi.
Potrebno se pobrinuti da se pojedinačna drva ne mogu otkotrljati i prouzročiti
štetu.
II Prijevozno sredstvo (traktor s prikolicom ili kamion) treba postaviti paralelno uz
sjeckalicu za drva ili u položaj od 90 stupnjeva na kraju sjeckalice za drva, kako bi
se osiguralo da operater sjeckalice ima jasan pogled onoga što treba popuniti.
44
III Ako se drvna sječka prevozi u skladište, to se može obaviti bez daljnjih radnih
koraka. Usitnjeni materijal prazni se u skladištu, a sjeckalica se vraća u položaj za
punjenje.
IV Ako se usitnjeni materijal nakon ispunjavanja isporučuje izravno klijentu, usitnjeni
materijal treba poravnati na vozilu i osigurati ga od ispadanja pomoću
odgovarajućeg pokrova. Tek kada je to osigurano, prijevozno sredstvo može
napustiti Sabirno-logistički centar za biomasu.
Ilustracija 16: Proizvodnja kvalitetne drvne sječke – Spremnik
6.2.1.1. Isporuka drvne sječke
Plan toka:
I Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja.

II Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na
mosnoj vagi. Provjerite gdje se nalazi vozači i, ako je primjenjivo, putnik.
III Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“.
IV Dajte uputu vozaču gdje treba istovariti teret. Dajte točne upute vozaču i
objasnite zahtjeve vezane uz sigurnost.
V Pobrinite se da vozilo koje će se napuniti bude bez ikakvih nečistoća. Ako je
nužno, obavite vizualni pregled i dajte ga očistiti ako treba.
VI Utovar dostavnog vozila predmetnim drvenim materijalom:
VII U slučaju kamiona sa zaslonom koji pokazuje mjernu dozu, dajte vozaču kamiona
uputu da provjerava zaslon manometra u skladu s tim. To osigurava ispravnu
procjenu volumena utovara kako bi se osiguralo da tereta nije ni previše, ni
premalo.
Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 3.1.3., mogućnost 1 do 3.
VIII Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i
putnik. Za vrijeme vaganja potrebno se pridržavati istih uvjeta. Ponovno vaganje
dostavnog vozila.
45
IX Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“.
X Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka).
XI Predajte vozaču evidenciju o vaganju i dostavnice.
Ilustracija 17: Isporuka kvalitetnog drvnog materijala
6.2.2. Proizvodnja ogrjevnog drva
Ogrjevno drvo spremno za korištenje u pećima djelomično je načinjeno u Sabirno-

logističkom centru za biomasu, a djelomično kupljeno od drugog Sabirno-logističkog
centra za biomasu. Uređaj za rezanje i cijepanje koji se koristi za proizvodnju ogrjevnog
drva unajmljuje se od pružatelja usluga, uključujući i djelatnike istog. Ostale uređaje za
manipulaciju sirovim i gotovim proizvodima osigurava Sabirno-logistički centar za
biomasu.
Plan toka:
I Za proizvodnju ogrjevnog drva, drvo koje se treba obraditi prenosi se na

prethodno definiranu lokaciju putem kamiona i slaže se u hrpe drva.
II Uređaj za rezanje i cijepanje postavlja se blizu hrpe drva i prerađuje oblovinu. Ako
se koristi uređaj za rezanje i cijepanje bez vlastite dizalice, uređaj treba postaviti
tako da se oblovina može lako prevesti pomoću teleskopskog utovarivača s hrpe
drva, a prijevozni put mora biti kratak.
III Oblovina se u potpunosti prerađuje automatski u uređaju za rezanje i cijepanje na
traženu duljinu gotovog ogrjevnog drva (25 cm, 33 cm, 50 cm).
46
IV Ogrjevno drvo prenosi se izravno u rešetkaste kutije ili u košare uređaja za
namatanje Pack-Fix.
V Ako se rešetkaste kutije koriste za proces sušenja, prenose se izravno na njihovo
odredište pomoću slagača stoga ili teleskopskog utovarivača. Rešetkaste kutije
mogu se složiti do najviše dozvoljene visine od tri kutije jedna na drugu. Rešetkaste
kutije moraju se postaviti na način da ne dođe do ljuljanja ili prevrtanja.
VI Ako se koristi sustav PackFix za postupak sušenja, dok se jedna košara puni, druga
se prevozi do Pack-Fix jedinice i postavlja za preradu.
VII Kada se bubanj za punjenje uz potpunosti napuni ogrjevnim drvom, pokriva se
mrežom i podiže uvis. Mreža se tada steže uz drvo i obrađuje u kompaktnu balu
mreže napunjene ogrjevnim drvom.
VIII Jedinica pakiranja obrađena na ovaj način potom se prevozi na svoje odredište
pomoću slagača stoga ili teleskopskog utovarivača. Bale se mogu slagati jedna na
drugu pri čemu se umeću palice kako bi se osiguralo da se bale slažu na najviše
dvije dozvoljene razine.
Ilustracija 18: Proizvodnja ogrjevnog drva
47
6.2.2.1. Isporuka ogrjevnog drva
Detaljni plan toka:
I Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja uzoraka.
II Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na
mosnoj vagi. Provjerite gdje se nalazi vozači i, ako je primjenjivo, putnik.
III Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“.
IV Utovarite prikolicu ili uputite vozača do prostora za utovar.
V Ponovno vaganje dostavnog vozila. Također je potrebno pridržavati se stavke a.
VI Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i
putnik. Za vrijeme vaganja moraju postojati isti uvjeti.
VII Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“.
VIII Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka).
IX Predajte vozaču evidenciju o vaganju i dostavnice.
Ilustracija 19: Isporuka ogrjevnog drva
48
6.3. Deklaracija proizvoda Sabirno-logističkog centra za biomasu Leoben
6.3.1. Šumska drvna sječka iz ostataka
HG 30002
Šumska drvna sječka iz ostataka šuma (meko drvo i/ili tvrdo drvo)
Primjer fotografije:
(Fotografije se mogu razlikovati od stvarnog izgleda)
Opis vrste i kvalitete:
FprEN ISO 17225-1 Ostali podaci
Drvo iz grana i krošnji mekog ili tvrdog drva. Udio punog

drva i materijala od stanjivanja mora biti najmanje 40 % prije
usitnjavanja.
Omjer miješanja između mekog i tvrdog drva može se
razlikovati za različite proizvodne serije.
Također je potrebno ispuniti sljedeće parametre:
Sirovine 1. 1.4
● bez iverice
● bez boje, laka, premaza ili sredstva za impregnaciju
● bez plastike i metala te bilo kakvih nečistoća
Oblik u kojem Šumska drvna sječka

Šumsko drvo od sječe šume, materijal od grana i krošnje
se trguje / drvo za gorivo
Veličina P45 – P100 Drobljeno ili usitnjeno
Udio vode M30 – M55 Zeleno drvo, djelomično prethodno uskladišteno
49
6.3.2. Šumsko drvo od mekog/tvrdog debla drveta
HG 30001
Šumsko drvo od mekog/tvrdog debla drveta
Od 100 % debla, do 15 % kore (prirodni udio), bez

očiglednog udjela grana, krošnje, mekog ili tvrdog drva.
Omjer miješanja između mekog i tvrdog drva može se
razlikovati za različite proizvodne serije.
Sirovine 1. 1. 3.
● bez iverice
Oblik u kojem
Šumska drvna sječka Šumsko drvo od debla
se trguje
Veličina P31 – P63 Veličinu zrna treba dogovoriti
Udio vode M25 - M35 Treba dogovoriti
50
6.3.3. Ogrjevno drvo, breza, spremno za korištenje u kaminu
BH 50002
Ogrjevno drvo, breza, spremno za korištenje u kaminu
Od debla breze s korom, udio od cca 8 % (prirodni udio kore)
Sirovine 1. 1. 3. 1.
● bez iverice
Oblik u kojem
Trupci za ogrjev Ogrjevno drvo za kamin
se trguje
Duljina 33 cm – 1 m Duljinu treba dogovoriti
Udio vode M 20 Spremno za korištenje u peći, suho
51
6.3.4. Ogrjevno drvo, bukva, spremno za korištenje u kaminu
BH 50001
Ogrjevno drvo, bukva, spremno za korištenje u kaminu
Od debla bukve s korom, udio od cca 8 % (prirodni udio

kore).
Sirovine 1. 1. 3. 3.
● bez iverice
Oblik u kojem
Trupci za ogrjev Ogrjevno drvo za kamin
se trguje
Duljina 33 cm – 1 m Duljinu treba dogovoriti
52
6.3.5. Ogrjevno drvo, miješano tvrdo drvo, spremno za korištenje u kaminu
BH 50003
Ogrjevno drvo, miješano tvrdo drvo, spremno za korištenje u kaminu
Od drvne građe tvrdog drva (npr. javor, breza, bukva, hrast,

itd...) s udjelom kore od cca 9 % (prirodni udio kore).
Omjer miješanja pojedinačnih vrsta drva može varirati.
Sirovine 1. 1. 3. 5
● bez iverice
Oblik u kojem
Trupci Ogrjevno drvo za kamin
se trguje
Duljina 33 cm – 1 m Duljina kako je dogovorena
53
7. Reklamacija i upravljanje uslugama
Mi na Reklamacije koje nam podnose klijenti, dobavljači drva i tvrtke koje pružaju
usluge općenito gledamo pozitivno. Reklamacija pokazuju da naši partneri nedostatak
koji su otkrili izjavljuju izravno nama, a ne drže tu informaciju za sebe. Pozitivnim
pristupom obrade takve Reklamacije odnos s klijentom, dobavljačem drva i tvrtkama
koje pružaju usluge može se značajno popraviti, a poslovni odnos se može intenzivirati.
Kada se reklamacija prihvati, glavno pitanje nije procijeniti je li takva reklamacija
opravdana. Također nije hitno odmah predložiti rješenje za razlog reklamacije.
Najvažniji aspekt je osigurati da osoba ili centar koji podnosi reklamaciju osjeti kako
smo ga ozbiljno shvatili.
Reklamacija nam pokazuju koje dijelove našeg posla moramo poboljšati. Stoga su
reklamacije prilika da poboljšamo kvalitetu naših proizvoda i usluga. Ispravno nošenje s
reklamacijama je stoga važan dio osiguranja kvalitete i razvoja Sabirno-logističkog
centra za biomasu.
Plan toka:
I Reklamacije se podnose usmeno ili u pisanom obliku.

Treba detaljno proučiti razloge reklamacije i predmetne činjenice dokumentirati
u skladu s tim.
II Kada se zaprimi reklamacija, strogo su zabranjene reakcije poput „To ne može
biti istina!“, „Mi ne možemo ništa poduzeti u svezi s tim!“, „To nije naša
odgovornost!“, „Za to je odgovoran naš kolega!“ i slični komentari.
III Osoba koja zaprima reklamaciju mora je dokumentirati (Knjiga žalbi). Potrebno je
zabilježiti sljedeće podatke:
Ime osobe koja podnosi reklamaciju
Datum i vrijeme podnošenja reklamacije
Razlog za reklamaciju
Potrebno je detaljno navesti očekivanja osobe koja predaje reklamaciju i kako s
reklamacijom treba postupati (npr. dati popust na cijenu prilikom sljedeće
dostave, nova isporuka, itd.)
IV Osobu/centar koji podnese reklamaciju treba obavijestiti da nam treba najviše 5
dana (ovisno o razini ozbiljnosti reklamacije) kako bismo ih obavijestili o
rezultatima naše provjere.
V O reklamaciji je potrebno odmah obavijestiti Direktora/odgovornu osobu u
Sabirno-logističkom centru za biomasu.
VI Rješenje reklamacije priprema se zajednički. Osoba/centar koji podnosi
reklamaciju obavještava se o predmetnoj odluci u roku od najviše 5 dana.
Reklamacije se bilježe interno u Knjigu žalbi
54
VII Razlozi reklamacija detaljno se analiziraju na internoj razini.
8. Bibliografija
BioNorm II, Pre-normativno istraživanje o krutim biogorivima za poboljšane europske

standarde, SMJERNICA DIII.8: Postupak za Planiranje kvalitete
Langheinrich, C., Kaltschmitt, M. (2006.): Implementation and application of Quality
Assurance systems. Biomass and Bioenergy, 30: 915-922
Nemestothy, N. (2012.): Grundlagen für die Normung sowie Optimierung von
Herstellung und Nutzung von Hackgut. BFW-Praxisinformation 28: 21 – 23 (Principi za
standardizaciju i optimizaciju proizvodnje i korištenja drvne sječke)
Holzforschung Austria, Forschungsinstitut und akkreditierte Prüf- und
Überwachungsstelle der Österreichischen Gesellschaft für Holzforschung (ÖGH)
(Istraživanje drveta Austrija, Institut za istraživanje i akreditirani centar za ispitivanje i
nadzor Austrijskog društva za istraživanje drveta)
Metschina, Ch., (2012.): Der Bedarf und die nachhaltige Vermarktung der festen,
holzartigen Biomasse zur energetischen Verwertung in bäuerlichen BMN am Beispiel
des Aufbaus von regionalen Biomassehöfen unter Berücksichtigung geopolitischer und
ethischer Rahmenbedingungen in der Steiermark, Dissertation, Institut für Geographie
und Raumforschung, Graz, 222 S (Potražnja i održiva trgovina krutom biomasom na bazi
drva za energetsko iskorištavanje u poljoprivrednim Sabirno-logističkim centrima za
biomasu, uz primjer uspostavljanja regionalnih Sabirno-logističkih centara za biomasu,
uzimajući u obzir geopolitička i etičke nacrte uvjeta u Štajerskoj)
Landwirtschaftskammer Steiermark, Energie aus Holz – Informationsbroschüre der
Landwirtschaftskammer, 9. Überarbeitete Auflage, 2005. 115 S. (Poljoprivredna komora
Štajerske, Energija iz drva – informativni letak Komore)
www.ec.europa.eu/environment/forests/timber_regulation.htm Pristupite 11./2013.
www.bionorm2.eu Pristupite 12./2013.
www.solidstandards.eu Pristupite 01./2014.
www.holzforschung.at Pristupite 01./2014.
Celulozno drvo Austrije, Smjernice za prihvatljivost drva, Revizija 7
Ugovor o suradnji FPP – Smjernice za primjenu mjerenja mase industrijskog drva, 1994.
Profesionalna potpora:
Holzforschung Austria, Forschungsinstitut und akkreditierte Prüf- und
Überwachungsstelle der Österreichischen Gesellschaft für Holzforschung (ÖGH)
(Istraživanje drveta Austrija, Institut za istraživanje i akreditirani centar za ispitivanje i
nadzor Austrijskog društva za istraživanje drveta)
55
Prilog
I Nacionalne organizacije za standardizaciju u BTC2 partnerskim

zemljama
Austrija Irska
ASI - Austrian Standards Institute NSAI - National Standards Authority of Ireland

(Austrijski institut za normizaciju) (Državno normizacijsko tijelo Irske)
Heinestraße 38 1 Swift Square, Northwood, Santry
1020 Beč IE-Dublin 9
Tel.: +43 1 213 00 0 Tel.: + 353 1 807 38 00
Faks: +43 1 213 00 650 Faks: + 353 1 807 38 38
office [at] as-institute.at nsai [at] nsai.ie
www.as-institute.at www.nsai.ie
Italija Njemačka
UNI - Ente Nazionale Italiano di DIN - Deutsches Institut für Normung e.V.
Unificazione
Via Sannio, 2 Burggrafenstraße 6
IT-20137 Milano D-10787 Berlin
Tel.: + 39 02 70 02 41 Tel.: + 49 30 26 01 0
Faks: + 39 02 70 10 61 06 Faks: + 49 30 26 01 12 31
uni [at] uni.com postmaster [at] din.de
www.uni.com www.din.de
Grčka Slovenija
ELOT - Hellenic Organization for SIST - Slovenski institut za

Standardization (Helenska organizacija za standardizaciju
normizaciju) Šmartinska cesta 152
313, Acharnon Street SI-1000 Ljubljana
GR-111 45 Atena Tel.: + 386 1 478 30 13
Tel.: + 30 210 21 20 100 Faks: + 386 1 478 30 94
Faks: + 30 210 22 83 034 sist [at] sist.si
info [at] elot.gr www.sist.si
www.elot.gr
56
Španjolska
AENOR - Asociación Española de

Normalización y Certificación
Génova, 6
ES-28004 Madrid
Tel.: + 34 91 432 60 00
Faks: + 34 91 310 31 72
info [at] aenor.es
www.aenor.es
57
II Regionalni sabirno-logistički centar za biomasu kao tržišni
model za biomasu
Koncepti: Regionalni sabirno-logistički centar za biomasu
Regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu u Štajerskoj je lokalna sabirna stanica za

drvo i gorivo iz biomase (drvna sječka, ogrjevno drvo) najviše kvalitete, a njome upravlja
skupina poljoprivrednika. Kao ulagači i operateri Sabirno-logističkog centra za biomasu,
poljoprivrednici rade puno radno vrijeme i povremeno. Posebno pripremljeni kriteriji
ulaganja jamče sudjelovanje poljoprivrednika zajedno s čitavim vrijednosnim lancem.
Taj pristup stvara dodanu vrijednost za ulagače-sudionike, kao i za potrošače. Putem
planirane opsežne distribucije Sabirno-logističkih centara za biomasu u Štajerskoj,
kupcima se osigurava zajamčena dugoročna dobava za njihove toplane na biomasu.
Sektor kupaca u Sabirno-logističkim centrima za biomasu pokrivaju mala i srednja
trgovačka društva, privatni klijenti te mali i srednji lokalni sustavi grijanja. Tržište za
ogrjevno drvo također ne smijemo podcijeniti, koje se koristi u kaljevim pećima i
kaminima. Zadatak upravljanja poljoprivredom i šumarstvom jest osigurati ogrjevno
drvo vrhunske kvalitete uz kvalitetnu uslugu. U fazi osnivanja, potencijalni članovi
Sabirno-logističkog centra za biomasu normalno primaju kvotu udjela koji im daju pravo
da se opskrbljuju energetskim drvom.
Dobavljači koji dostavljaju sirovine u Sabirno-logistički centar za biomasu dijele

sveukupnu dobit Centra, a njihov se dio računa na temelju punog kubnog metra
dostavljene biomase. Prihodi od prodaje udjela čine temelj Sabirno-logističkog centra za
biomasu u početnoj fazi. To osigurava potrebno ulaganje za profitabilni rad. Na temelju
upisanih udjela i povezanih obveza dostave, Sabirno-logistički centar za biomasu može
izračunati procjene koje se odnose na očekivani volumen protoka energetskog drva.
Regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu kupuje energetsko drvo i prodaje
proizvode od ogrjevnog drva, drvnu sječku, ostala goriva iz biomase i pruža energetske
usluge. Ogrjevno drvo prodaje se u duljinama od 25, 33, 50 i 100 cm, nakon skladištenja
od jedne do dvije godine. Ogrjevno drvo spremno za korištenje u kaminima ima
zajamčeni udio vode manji od 25 %. U slučaju prodaje šumske drvne sječke, Sabirno-
logistički centar za biomasu skladišti energetsko drvo za sušenje i potom proizvodi
drvnu sječku različite kvalitete. Isporuka drvne sječke velikim postrojenjima za
izgaranje na drvnu sječku i toplanama na drvnu biomasu obavlja se u skladu sa
zahtjevima za kvalitetom pojedinačnih klijenata. S velikim klijentima sklapaju se
dugoročni ugovori o dostavi, koji osiguravaju osnovno korištenje Sabirno-logističkog
centra za biomasu, a također i jamče opskrbu klijenta gorivom. Šumska drvna sječka
može se, međutim, također prerađivati u grijanje izravno putem toplana na biomasu ili
projekata ugovaranja energije na bazi drva u kojima sudjeluje. (Lk Štajerska, 2008.)
Prijevoz energetskog drva iz šumske ceste do Sabirno-logističkog centra za biomasu ili

do vanjskog skladišnog prostora obavlja bilo operater Sabirno-logističkog centra za
58
biomasu, bilo ugovorni prijevoznik. Vanjski dobavljači energetskog drva također mogu
dostaviti drvo sami, u koordinaciji s operaterima Sabirno-logističkog centra za biomasu.
Isporuka ogrjevnog drva i šumske drvne sječke provodi se na temelju određivanja
kubnog volumena ili vaganja. Općenito, gorivo iz biomase će se u budućnosti prodavati
uglavnom iz Sabirno-logističkog centra za biomasu, u skladu s masom i udjelom vode,
što jamči transparentni i pošteni obračun biomase u skladu sa stvarnom energetskom
vrijednošću. (Lk Štajerska, 2008.)
Ilustracija 20: Energetsko drvo za proizvodnju kvalitetne drvne sječke
Izvor: interna fotografija, 2012.
Put od proizvoda do klijenta varira. Međutim, glavni zadatak jest dostaviti proizvode u
skladu s potražnjom klijenta u ispravnom stanju, točno na vrijeme i na pravo mjesto.
Može se koristiti nekoliko prodajnih kanala. Goriva iz biomase prodaju se izravno
klijentu i dobavljaju se putem ugovornih prijevoznika ili putem internog voznog parka.
Klijenti također mogu sami doći po gorivo izravno u Sabirno-logistički centar za
biomasu. U slučaju energetske usluge, grijanja, prodaja klijentima se provodi bilo putem
skupina poljoprivrednih operatora u kojima Sabirno-logistički centar za biomasu
sudjeluje, bilo putem samog Sabirno-logističkog centra za biomasu. (Lk Štajerska, 2008.)
Prihvaćanje energetskog drva dostavljenog na mjesto skladištenja provodi se putem

određivanja kubnog volumena ili vaganjem pomoću umjerene mosne vage. Također je
potrebno izračunati udio vode u isporučenom drvu. Skladišnim prostorom za
energetsko drvo i ogrjevno drvo upravlja se na lokaciji Sabirno-logističkog centra za
biomasu. Uspostavlja se skladišni prostor s odgovarajućim kapacitetom skladišta za
skladištenje kvalitetne drvne sječke. Skladište osigurava privremeni volumen kojim se
59
jamči opskrba lokalne regije šumskom drvnom sječkom. Uz to, koncentrirano
skladištenje drva za gorivo, ogrjevnog drva i šumske drvne sječke jest vidljiv znak
klijentu da je opskrba zajamčena u svakom trenutku. Skladišni prostor u Sabirno-
logističkom centru za biomasu ima odgovarajuća područja za rukovanje tako da se
usitnjavanje može obavljati pomoću velikih sjeckalica, a drvna sječka može se prevoziti
putem kamiona za prijevoz drvne sječke. Ako je potrebno, također rade i
decentralizirani skladišni prostori energetskog drva u kojima se energetsko drvo
usitnjava na licu mjesta i prevozi izravno velikim klijentima. (Lk Štajerska, 2008.)
Gorivo se isporučuje u odgovarajuće vrijeme, koje se dogovara s klijentom. Obvezujući

dostavni profili dogovaraju se s velikim klijentima kako bi se optimizirala organizacija
skladišta i logistike. Uz to, biomasa također osigurava razne druge usluge, uz nadoplatu.
To uključuje, na primjer, opskrbu ogrjevnim drvom ili stvarno smještanje ogrjevnog
drva u skladište klijenta. Utovar transportnog vozila klijenta, u slučaju da klijent sam
prevozi proizvod iz Sabirno-logističkog centra za biomasu, jest usluga koju Sabirno-
logistički centar za biomasu pruža besplatno. (Lk Štajerska, 2008.)
Zaštićeni robni žig „Biomassehof Steiermark“ (Sabirno-logistički centar za biomasu

Štajerska)
Uniformirani izgled Sabirno-logističkih centara za biomasu širom država zajamčen je od

početka pomoću zajedničke identifikacije i čini važan dio sveukupnog koncepta.
Ilustracija 21 prikazuje zaštićeni robni žig „Biomassehof Steiermark“ (Sabirno-logistički
centar za biomasu Štajerske) za koji je autor prijavio registraciju Registru marki
Austrijskog ureda za patente 2009. godine, tijekom svog rada, u ime Šumarskog
udruženja Štajerske. Nice klasifikacija, 9. izdanje 2009.; klasa 4 Goriva, osobito goriva iz
biomase poput ogrjevnog drva, drvne sječke i poljoprivrednih goriva, klasa 44 Usluge u
području upravljanja poljoprivredom, hortikulturom ili šumama, klasa 31, Proizvodi
upravljanja poljoprivredom, hortikulturom i šumama)
60
Ilustracija 21: Zaštićeni robni žig „Biomassehof Steiermark“
Izvor: WVB Štajerska, Lk – Štajerska, 2009.
Stavljanje biomase u promet pod zaštićenim robnim žigom zahtijeva strogo pridržavanje
primjenjivih kriterija pri proizvodnji goriva. Proizvode onih Sabirno-logističkih centara
za biomasu koji sudjeluju u tome kontinuirano provjeravaju vanjski akreditirani
laboratoriji za analizu biomase i bilježe se putem kontinuiranih Programa nadzora. Uz
to, obvezujuće kriterije prihvaćanja i kvalitete pripremili su po prvi put Metschina et al.,
2007. godine tijekom pripreme koncepta za zajedničko stavljanje u promet.
Pravo na stavljanje u promet pod zaštićenim robnim žigom izdaje Odbor Udruženja
Sabirno-logističkih centara za biomasu Štajerske, koji se sastoji od direktora regionalnih
Sabirno-logistički centara za biomasu te predstavnika WVB Štajerska i Lk Štajerska.
Zajednički izgled na nacionalnom tržištu postignut je korištenjem robnog žiga
prikazanog na Ilustraciji 21. To osigurava jedinstveni nacionalni izgled za sve Sabirno-
logističke centre za biomasu. Za marketinške aktivnosti na regionalnoj razini,
pripremljen je pojedinačni marketinški koncept za svaki Sabirno-logistički centar za
biomasu, ovisno o tome na čemu je fokus predmetnih proizvoda, budući da se planiranje
koncepata mora koordinirati s potrebama odgovarajuće regije i marketinške jedinice.
Sabirno-logistički centar za biomasu iskorištava pozitivni imidž proizvođača goriva koji

je već uspostavljen u regiji kako bi pozicionirao proizvode na regionalnom tržištu goriva,
a također i kako bi se razlikovao od konkurencije kao što su „Uradi sam“ trgovine i
skladišta. Ova maloprodajna mjesta mogu ponuditi svoje gorivo po nižim cijenama na
tržištu jer su ta goriva djelomično uvezena i niže kvalitete.
Takvi su proizvodi ponekad nude pod obmanjujućim robnim žigovima koji sugeriraju da
su njihove sirovine regionalnog podrijetla. Takvo naizgled povoljno ogrjevno drvo često
je loše kvalitete ili se ponekad namjerno deklarira pod lažnim imenom. Umjesto suhog
drva spremnog za korištenje u kaminu, kupci često kupuju vlažno drvo koje se deklarira
kao polusuho koje, zbog niže učinkovitosti, može dovesti do toga da se volumen
potrebnog goriva poveća za više od 30 %, Uz to, postoji također i povećani rizik od
naglog izbijanja kroz dimnjak i oštećivanja komore za izgaranje zbog korištenja vlažnog
drva.
Istraživanje drveta Austrija, Institut za istraživanje i akreditirani centar za ispitivanje i

nadzor Austrijskog društva za istraživanje drveta (ÖGH)
61
Ilustracija 22: Regije koje imaju regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu u
Štajerskoj
Izvor: Lk – Štajerska, interni dijagram 2011.
Područja prodaje regionalnih Sabirno-logistički centar za biomasu pokrivaju radijus od

25-35 km, ovisno o pojedinačnoj geografskoj lokaciji i području naselja. To se
primjenjuje kako na kupnju sirovina iz oblovine, tako i na prodaju drvne sječke i
ogrjevnog drva krajnjim korisnicima. Ostali radijusi su manje produktivni zbog visokih
troškova prijevoza.
Osiguranje kvalitete u Sabirno-logističkom centru za biomasu radi se prema

ÖNORM EN 15234-1, koja definira opće procese za ispunjavanje zahtjeva za kvalitetom
za kruta biogoriva, ÖNORM EN 15234-4 (drva sječka za neindustrijsko korištenje) i
ÖNORM EN 15234-5 (ogrjevno drvo za neindustrijsko korištenje). Standardizirano
osiguranje kvalitete pokriva čitav lanac od dostave sirovina u Sabirno-logističkom
centru za biomasu, preko skladišnog prostora do krajnjeg korisnika.
62
III Standardni obrazac za deklaraciju proizvoda za Pogon za
kogeneraciju biomase/Sabirno-logistički centar za biomasu
Deklaracija proizvoda na temelju FprEN ISO 17225-1:2013
Opće informacije
Proizvođač Ime
Adresa
Telefonski broj
Osoba za kontakt
e-mail
Broj za kontakt
Oblik u kojem se trguje
Količina (tona/mjeseci)
Podrijetlo
Vrsta drva
Zemlja podrijetla
Originalni materijal
Kemijski obrađeni materijal Da Ne
Svojstva
Normativi Dimenzije (mm)
Udio vode (M-%)
Udio pepela (w-%)
Energetska vrijednost (MJ/kg)
Potpis Mjesto i datum
63
IV Interne radne upute za zaposlenike u Sabirno-logističkom centru
za biomasu:
Prihvaćanje dostavljene oblovine:
Dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom ili slično) smije se dovesti na

mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:
o Na mosnoj vagi nema nikakvog drugog tereta ni u kakvom obliku.
o Terminal za vaganje postavljen je na 0.
Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja uzoraka.
Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na
mosnoj vagi. Provjerite gdje se nalaze vozač te, ako je primjenjivo, putnik.
Zabilježite datum dostavnice (dobavljač, materijal, vozilo) u program terminala
za vaganje.
Kada se zaslon vage umiri, pročitajte ukupnu masu i zabilježite je kao „Ulaznu
masu“.
Pripremite motornu pilu za uzimanje uzoraka:
o Provjerite razinu ulja i goriva te ih dopunite do oznake ako je potrebno.
o Provjerite napetost lanca. Lanac bi se trebao moći lako pomicati između
dva prsta.
o Provjerite košaru za prikupljanje. Ona mora biti bez nečistoća, ne smije
sadržavati ostatke prethodnog uzorka i mora biti zatvorena.
Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 3.1.2.
Dajte upute vozaču i pokažite mu gdje se točno stavlja dostavljeni materijal u
skladu s logistikom skladišta.
Ponovno vaganje dostavnog vozila.
Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i
putnik. Za vrijeme vaganja potrebno se pridržavati istih uvjeta.
Učitajte tara masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“.
Stvorite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ i spremite je pod sljedećim
rednim brojem.
Ispišite 2 primjerka evidencije mase.
Unesite podatke u program za obračun i također ispišite jedan primjerak.
Predajte vozaču evidenciju o masi i priznanicu.
64
Prihvaćanje drvne sječke:
Dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom ili slično) smije se dovesti na

mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:
Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja uzoraka.
za vaganje.
Kada se zaslon vage umiri, pročitajte ukupnu masu i zabilježite je kao „Ulaznu
masu“.
Pripremite alat za uzimanje uzoraka:
o Provjerite zidarsku žlicu i posudu, očistite ih ako je potrebno.
Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 3.1.3., mogućnost 1 ili 2.
Dajte upute vozaču i pokažite mu gdje se točno stavlja dostavljeni materijal u
skladu s logistikom skladišta.
Ponovno vaganje dostavnog vozila.
Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i
putnik. Za vrijeme vaganja potrebno se pridržavati istih uvjeta.
Učitajte tara masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“.
Stvorite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ i spremite je pod sljedećim
rednim brojem.
Ispišite 2 primjerka evidencije mase.
Unesite podatke u program za obračun i također ispišite jedan primjerak.
Predajte vozaču evidenciju o masi i priznanicu.
65
Izlazna isporuka drvne sječke:
Izlazno dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom ili slično) smije se dovesti
na mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:
Neka se izlazno dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja.
za vaganje.
Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“.
Objasnite ili pokažite vozaču mjesto utovara. Potrebno mu je pokazati točnu rutu
i obavijestiti ga o pojedinačnim sigurnosnim zahtjevima.
Pobrinite se da vozilo koje će se napuniti bude bez ikakvih nečistoća. Ako je
nužno, obavite vizualni pregled i očistite ga ako treba.
Utovar izlaznog dostavnog vozila odgovarajućom drvnom sječkom:
o Ako kamion ima zaslon manometra, zatražite od vozača da u skladu s tim
provjerava zaslon manometra. To osigurava ispravnu procijeni volumena
utovara kako tereta ne bi bilo ni previše, ni premalo.
o Vozač izlaznog dostavnog vozila odgovoran je za osiguravanje tereta.
Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 4.1.3., mogućnost 1 do 3.
Ponovno vaganje izlaznog dostavnog vozila.
Neka se izlazno dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze
vozač i putnik. Za vrijeme vaganja moraju postojati isti uvjeti.
Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“.
Spremite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ pod sljedećim rednim
brojem.
Ispišite dva primjerka evidencije mase i neka ih vozač potpiše.
Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka).
Neka klijent potpiše dostavnicu i zatražite da je vrati, ili neka je potpiše vozač.
Predajte vozaču evidenciju o masi i dostavnicu.
66
Izlazna isporuka ogrjevnog drva:
Izlazno dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom, automobil sa/bez

prikolice) smije se dovesti na mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:
Neka se izlazno dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja
uzoraka.
za vaganje.
Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“.
Objasnite ili pokažite vozaču mjesto utovara. Potrebno mu je pokazati točnu rutu
i obavijestiti ga o pojedinačnim sigurnosnim zahtjevima.
Ponovno vaganje izlaznog dostavnog vozila. Neka se izlazno dostavno vozilo
doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i putnik. Za vrijeme
vaganja moraju postojati isti uvjeti.
Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“.
Spremite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ pod sljedećim rednim
brojem.
Za dostavu bez izravnog kontakta s klijentom:
Ispišite dva primjerka evidencije mase i neka ih vozač potpiše.

Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka).
Neka klijent potpiše dostavnicu i zatražite da je vrati, ili neka je potpiše vozač.
Predajte vozaču evidenciju o masi i dostavnicu
Za isporuku izravno klijentu (klijent plaća u gotovini):
Unesite podatke u program za obračun i popunite dostavnicu.

Napravite račun u predmetnom programu i ispišite ga u dva primjerka.
Jedan primjerak predajte klijentu i prihvatite plaćanje u gotovini.
Drugi primjerak arhivirajte za računovodstvo u knjigu blagajne pod sljedećim
rednim brojem. Unesite podatke s računa u knjigu blagajne.
67
Rješavanje reklamacija
Na reklamacije treba uvijek gledati na pozitivan način. Reklamacije nam daju priliku da
iz vanjskog izvora dobijemo prijedloge za poboljšanje naše organizacije. Kada se
reklamacija prihvati, glavno pitanje nije procijeniti je li takva reklamacija opravdana.
Također nije hitno odmah predložiti rješenje za razlog reklamacije. Najvažniji aspekt je
osigurati da osoba ili centar koji podnosi reklamaciju osjeti kako smo ga ozbiljno
shvatili.
Prihvatite reklamacije uz odgovarajuće poštovanje

Zapišite reklamaciju u knjigu žalbi
o Ime, detalji za kontakt
o Datum i vrijeme
o Razlog za reklamaciju
o Potrebno je detaljno navesti koja očekivanja ima ta osoba i kako s
reklamacijom treba postupati (npr. dati popust na cijenu prilikom sljedeće
dostave, nova isporuka, itd.)
Osobu/centar koji podnese reklamaciju treba obavijestiti da nam treba najviše 5
dana (ovisno o razini ozbiljnosti reklamacije) da ih obavijestimo o rezultatima.
O reklamaciji je potrebno odmah obavijestiti Direktora/odgovornu osobu u
Sabirno-logističkom centru za biomasu.
Rješenje reklamacije priprema se zajednički.
Osoba/centar koji podnosi reklamaciju obavještava se o rezultatima u roku od
najviše 5 dana.
68
Autori snose svu odgovornost za sadržaj ove publikacije. Pritom ona nužno ne odražava mišljenje
Europskih zajednica. Europska komisija nije odgovorna ni za kakvo korištenje koje može proizaći iz
informacija sadržanih u ovom dokumentu.
69
www.biomasstradecentreII.eu

CRO Biomass Manual

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

CRO Biomass Manual

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Gaber M., Handlos M., Metschina Ch.

U skladu s trenutnim planovima EU-a, udio obnovljivih izvora energije za krajnje

A u globaliziranom svijetu, norme i standardi također igraju značajnu ulogu u

Proizvođači trebaju osigurati traženu potvrdu kvalitete na temelju kontrole procesa

Dr. Christian Metschina

Poljoprivredna komora Štajerske, Graz, 2014.

1. Opće definicije terminologije i principi vezani uz biomasu

1.1. Normativna pravila i propisi1

Europska Norma (EN)

Tehničke specifikacije (CEN/TS)

Tehničke specifikacije (TS) su normativni dokumenti koje je sastavio i odobrio tehnički

CEN (Comité Européen de Normalisation) – Europski odbor za normizaciju

Razne tehničke specifikacije (CEN/TS) pripremljene su u razdoblju između 2000. i 2006.

1.2. Mjerne jedinice i faktori konverzije

Puni kubni metar:

pm3OO Puni kubni metar, mjereno i naplaćeno bez kore

Nasipni metar drvne sječke

AMM atro-tona, mjereno i naplaćeno s korom

Odgovarajuće drvo za daljnju obradu (rezanje ili usitnjavanje) trebalo bi se normalno

Složeni nagomilani sitni Krupni

1 pm3 Oblovine 1 1,4 1,2 2 2,5 3

Izvor: Energy from Wood (Energija iz drva), str. 10

Kako bi se dobila mjera volumena iz mjere težine, mogu se primijeniti izračuni

Vrsta drveta: Udio kore kg/pm3MO AMM/pm3MO

[%] [kg] [kg]

Tablica 2: Faktori konverzije za uobičajene vrste drva za industrijsku oblovinu iz suhe

1.3. Udio vode i vlažnost drva

Tablica 3: Izračun udjela vode i vlage u %

M … Udio vode U … vlažnost drva

Vlaga Udio vode Vlaga Udio vode Vlaga Udio vode

[%] [%] [%] [%] [%] [%]

Utjecaj udjela vode na Kaloričnu vrijednost:

Uz vrstu i veličinu korištenog drva, udio vode je od goleme važnosti u smislu

Utjecaj udjela vode na kaloričnu vrijednost korištene biomase može se izračunati

Tablica 5: Utjecaj udjela vode na kaloričnu vrijednost

Izvor: ISO/FDIS 17225-1, Prilog D.2

To pokazuje da se kalorična vrijednost drva (cca. 18,5 MJ/kg) linearno smanjuje

1.4. Odabir vrste drva za oporabu energije

1.4.1. Sirovina za obradu

Drvo iz šume kratke ophodnje:

U slučaju automatske tehnologije iskorištavanja, rotacijska se razdoblja održavaju u

Okrajci od rezanja (Pločasti okrajci):

1.4.2. Krajnji proizvod za oporabu energije

Drvo za gorivo/Usitnjeno drvo: Drvo za gorivo je drobljeno/usitnjeno drvo u obliku

Ogrjevno drvo/energetsko drvo:

Standardi su pravila čiji je cilj pružanje standardiziranog i usporedivog proizvoda /

Standardi se obično pripremaju na zahtjev industrijskih predstavnika. Europska

Europski/međunarodni proces standardizacije pridržava se konkretnih pravila prema

1. Faza prijedloga (radne skupine pripremaju prve nacrte za standarde; oni su

mandat CEN/TC 335

Ilustracija 1: Međunarodni okvir za standardizaciju krutih biogoriva

2.1. Koristi koje standardizacija donosi proizvođačima i potrošačima

Pridržavanjem standarda, tvrtka u početku ima priliku biti u prednosti nad

Pojedinačni standardi proizvoda pripremljeni su za goriva od drvnih peleta, drvnih

Nova pravila igre za sudionike na tržištu

Po objavi standarda za seriju goriva ÖNORM EN 14961, norme koje su se do tada

Uspostavljanje regionalnog i nacionalnog tržišta za gorivo zahtijeva jasna pravila igre za

2.2. Terminologija, definicije i opisi

prEN ISO 16559:2013 Kruta biogoriva – Terminologija, definicije i opis

• Šumarstvo i uzgoj drveća

Ovaj standard definira razrede goriva i specifikacije za kruta biogoriva obzirom na

Standardi proizvoda povezani sa serijom standarda definiraju kvalitetu razreda i

FprEN ISO 17225-2:2013 Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 2. dio:

FprEN ISO 17225-3:2013 Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 3. dio: