VOSKOVI

Vrijeme je da upoznamo voskove, ovaj zanimljiv skup prirodnih tvari koji su već definirani u
uvodu o biljnim uljima i lipidima. Ponovit ću i ovdje, voskovi su kemijski gledano esteri
masnih kiseline i dugolančanih alkohola. Pogledajmo to na primjeru jedne molekule voska
koju sadrži pčelinji vosak. To je triakontil palmitat, ester dugolančanog alkohola triakontola i
palmitinske kiseline.

Oni mogu sadržavati i druge tvari osim estera u užem smislu – to mogu biti i dugolančani
ugljikovodici, steroli, masne kiseline i trigliceridi. Kandelila vosak je primjer voska koji
sadrži puno ugljikovodika, a vosak jojobe, opisan među biljnim uljima, sadrži dosta
triglicerida. Osim tih spojeva, sadrži niz organskih spojeva koji mogu davati boju, miris, čak i
konzistenciju. Svi voskovi su zaštitni, a prve su ih otkrile bakterije. Uzročnik
tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, u svojoj ovojnici sadrži voskove koji štite bakteriju
od isušivanja. Mnoge biljne vrste stvaraju voskove i to je i razlog zašto je većina listova lijepo
sjajna kao da je ispolirana. Neke biljne vrste stvaraju vrlo velike količine voskova i to se vrste
iskorištavaju za njihovu proizvodnju, a kao i bakterije, štite ih od isušivanja i oštećivanja.
Zanimljivo – upravo za tu namjenu ih i mi koristimo.

Iz opće kulture, ali i iz znanja o kozmetici, naučit ćmo i dva prijera iz životinjskog svijeta.
Dugo je godina glavata ulješura (Physeter macrocephalus) bila izlovljavana upravo iz
kozmetičkih razloga. Naime, u svojoj velikoj glavi, koja zauzima i do trećine tijela, nalazi se
vrlo velika masa koja je po svojem kemijskom sastavu vosak. On ima mnoge funkcije.
Glavata ulješura zaranja iznimno duboko, do tri kilometra dubine u potrazi za gigantskim
lignjama s kojima se hrane. Hladna voda izaziva snažno stezanje voskova, koji time
povećavaju gustoću i služe poput balasta koji omogućuje duboke zarone. Kada je potrebno
izroniti, toplina tijela glavate ulješure topi vosak, smanjujemu mu time gustoću i omogućuje
brzi izron. Vosak ima još jednu funkciju, a to je provođenje zvuka za eholokacijus kojim
ulješura dobiva jasnu sliku tamnog okoliša bez svjetla. Taj zvuk, najglasniji od svih koje
ijedna životinja ispušta, možda čak i služi za omamljivanje velikog plijena. A sve –
zahvaljujući vosku. Cetaceum se nakon ulova vadio, čistio te je završavao u svoj kozmetici,
od krema do ruževa za usne i sapuna. Zabranom i ograničavanje izlova kitova, nađeni su,
Bogu hvala, daleko humaniji izvori. U zaštitnoj funkciji se zamijenio s uljem jojobe, a kao
ugušćivač i ubrzivač aposrpcije, zamijenio ga je polusintetski cetil-palmitat i danas poznat
pod nazivom cetaceum. Neka ulješura, posljedna od tri vrste nekoć evolucijski uspješne
obitelji i dalje roni po našim oceanima.

Drugi primjer vam je daleko poznatiji. To je pčela i saće koje gradi upravo od voskova.
Voskovi u saću sprečavaju isušivanje jajašaca i larvi, a smatra se da neki ljekoviti spojevi u
pčelinjem vosku sprečavaju i razvoj potencijalno opasnih mikroorganizama. Pčela je majka
svih balzama, ali možda i cijele kozmetike uopće, jer su se ljudi odavno susreli s pčelama i
medom. VIdjeli su davno da i saće, premda nisu osobito hranjive, mogu zaštiti kožu od loših
vanjskih utjecaja. Iz zahvalnosti prema pčelama, naš jezik odao im je zanimljiv hommage –
pčela je jedina vrsta uz čovjeka za koju kažemo da umire. Sve ostale, čak i najbolji prijatelj
pas, ugibaju.

Pregledajmo sada neke glavne voskove koji se koriste u kozmetici.

CERA BELLINA
Možda nije fer da priču započinjemo voskom koji je obrađen, ali se držim abecednog
rasporeda. Što je Cera Bellina? Kod emulgatora vrlo ćemo se detaljno upoznati s pojmom
prirodnih tvari obrađenih postupcima zelene kemije o kojem je već bilo riječi u uvodu.
Pčelinji vosak već je tisućama godina popularan ima ima svoje prednosti i mane. Napretkom
kemije stvoreni su brojni derivati voska kojim smo htjeli poboljšati osobine pčelinjeg voska –
gustoća, tekstura, emulzijska moć… Tako je do sada nastalo ukupno 31 registrirana nova
sirovina samo od pčelinjeg voska, no većina njih nije bila napravljena sukadno zahtijevima
ekološke kozmetike, primjerice, koristili su se derivati pčelinjeg voska s polietilen-glikolom
ili silikonima. No, nastajale su i drugačije i prihvatljivije sirovine.

Cera bellina je kreirala tvrtka Koster Keunen. Slobodne masne kiseline, inače normalno
prisutne u pčelinjem vosku, odabrane su kao cilje obrade i one su “spojene” u poliglicerilni
derivat, donosno vezane su za poliglicerol. To je proces koji ćemo upoznati kod emulgatora
Emulium kappa. Na taj način izmijenjene su osobine pčelinjeg voska:

1. Cera bellina je hidrofilizirani derivat pčelinjeg voska. To znači da osim ulja on više
voli vodu od pčelinjeg voska. To mu daje laganiju teksturu na koži.

2. Oleogel/balzam koji stvara Cera Bellina više je svojstva uljnog gela a manje masnog i
teškog balzama. To ne znači da je balzam od Cera Bellina poput emulzije, ali je više
meke i glatke teksture. Čak i kada se koristi u nižim koncentracijama (5%) balzam
bude mekan, baš poput uljnog gela, ali stabilan. To je prednost u odnosu na gotovo sve
druge voskove kod kojih dolazi do odjeljivanja faza.

3. Izrazito stabilizira balzame – tvori kontinuiranu gustu fazu, nešto slično gelovima u
vodenim sustavima, sprječava kristalizaciju drugih voskova i što je najbitnije,
sprječava jednu neugodnu pojavu koju francuzi nazivaju “mûrissement”, a englezi
“sweating”. To je izlučivanje kapljica ulja u balzamu.

4. U dekorativnoj kozmetici sprječava nastajanje nakupina pigmenata (grudica).

Cera Bellina koristi se u udjelima od 5% (tekući uljni gel), ili 10% (meki balzam) ili 15%
(tvrđi ali teksturno lakši balazma od pčelinjeg voska.

Cera Bellina prema specifikaciji proizvođača tali se na temperaturi od 63-73 °C, kiselinski
broj manji je od 2 (jer su masne kiseline vezane za poliglicerol), saponifikacijski broj je 80-
94.
 KANDELILA
Euphorbia cerifera Alcocer = E. antisyphilitica Zucc., Euphorbiaceae

INCI: CANDELILLA CERA

Prednosti: sjaj proizvoda, glađa tekstura od pčelinjeg voska, snažnije izražena filmogenost u
odnosu na pčelinji vosak

Mane: polagano taljenje

Moja omiljena aplikacija: fini soft i vrlo glatki balzami za usnice i kožu, kada tražite finu
mekoću balzama.

Kandelila je vrsta koja raste u suhim područjima Teksasa i Meksika. Neobičnog je izgleda
grma sa zelenim stabljikama bez listova, a same stabljike preuzele su proces fotosinteze kako
biljka ne bi gubila nepotrebnu vlagu kroz listove. Stvara puno zaštitnog voska koji je danas
naširoko korištena u industriji. Kandelila vosak je snažno filmogen (prekriva kožu i štiti).
Prema FAO sastoji se od 42% ugljikovodika (dužina lanca 29-33 ugljikova atoma) od kojih su
89% parafini a 2% alkeni (nezasićeni ugljikovodici). Sadrži ukupno 39% voskova, rezina i
sitosterolnih estera, najčešće 20-30% dugolančanih estera i 12-14% sitosterolnih estera.
Ukupnih laktona sadrži 6%. Od tih tvari, saponificira se oko 23-29% (mahom se radi o
voskovima), a 71-77% je neosapunjivo.

Pojačava prijanjanje kozmetičkih preparata za kožu pa se koristi u maskarama, ruževima za

usne te zaštitnim kremama za lice. Premda filmogen, daje koži osjećaj fine glatkoće i nije
odveć težak. Glatkoća kože, premda ovisi i o drugim sastojcima, je izraženija nego kod
pčelinjeg voska. Vrlo se lijepo uklapa u formulacije s pčelinjim voskom. Balzamima za usnice
daje poseban sjaj i pojačanu zaštitu (okluzivnost). Koristi se i kao sjajilo, od tableta do
namještaja, a puno se koristi i u žvakačim gumama. Gradivni je dio i nekih emulzijskih
sustava (Emulium kappa).

Prema američkoj farmakopeji (USP), kriteriji kvalitete su sljedeći :

1. točka tališta 68,5 – 72,5 °C

2. kiselinski broj 12-22

3. saponifikacijski broj 43-65

4. rezidualna otapala prema općem zahtjevu

U praktičnom životu, kandelila vosak se dosta polako tali stoga je pametno da ga otopite prije,
a tek onda dodate ugrijano ulje/macerat (vidi opća pravila spravljanja balzama).

Korisne reference
1. Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15,
2007)
 2. 1 Final Report on the Safety Assessment of CandelillaWax, Carnauba Wax,
Japan Wax, and Beeswax

International Journal of Toxicology, Volume 3 (3): 1 – May 6, 1984

3. Structure and Physical Properties of Plant Wax Crystal Networks and Their
Relationship to Oil Binding Capacity Alexia, Blake; Edmund, Co; Alejandro,
Marangoni Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 91 (6) – Jun 1,
2014

MIRISNI VOSKOVI

Sjećate li se poglavlja o dobivanju apsoluta? U prvom koraku imamo heksansku ekstrakciju

gdje se ekstrahiraju i mirisne molekule i voskovi. Onda se mirisne molekule odvajaju od
voskova ekstrakcijom u etanolu. Ali, gdje odlaze voskovi? Konačno smo ih pronašli. Ti
voskovi su “nusprodukt” u dobivanju apsoluta, premda katkad znaju biti i primarni proizvod
bez kasnije proizvodnje apsoluta. Ti su voskovi zasićeni mirisnim molekulama i izrazito
podsjećaju na miris apsoluta. Zato su i nevjerojatno popularni.

Premda su voskovi, uglavnom ih rijetko kada koristimo kao “samostalne” voskove poput
pčelinjeg voska. Mahom se koriste kao mirisni dodatak, prosječnu u udjelima od 10-30% u
balzamima, te naravno u emulzijskim sustavima u nižim postocima (do 5%). Obično su manje
moći ugušćivanja od pčečinjeg voska.

Na tržištu postoji cijeli niz ovakvih voskova ali su često slabo dostupni. Stoga ćemo nabrojati
nekoliko njih koji su vam češće dostupni.

Mimoza

Acacia decurrens (Wendl.f.) Willd., Fabaceae

INCI: ACACIA DECURRENS FLOWER CERA

Ova vrsta mimoze samonikla je u Australiji, no danas raste diljem svijeta. Biljka je vrlo
svestrane uporabe: od nje se dobivaju gelovi, boje od cvjetova i sjemenki, apsolut koji se
koristi u parfumeristici te vosak. Vosak mimoze luksuzni je član u grupi voskova, za finu
kozmetiku. Više ili manje izraženog mirisa i okusa meda s floralnom notom, ima idealnu
temperaturu taljenja za jedan vosak (60-65 °C), balzamima i kremama daje i konzistenciju i
mekuću i ugodnu teksturu. U sastavu se ističe bogatstvo sterola koji uz voskove doprinose
zaštitnoj funkciji. Voskovi su obično sadrže 38-48 ugljikovih atoma. Jedna je od rijetkih
mirisnih voskova koji se koristi kao “samostalni” vosak u balzamima, najčešće u koncentraciji
od 10-12%. Koristi se za izradu laganih balzama za lice, tijelo i usnice. Serija do serije zna
varirati u intenzitetu mirisa, pa se oni koji su vrlo snažnog mirisa znaju koristiti u kombinaciji
s pčelinjim voskom, ovisno o tome koji intenzitet mirisa želimo postići.
Jasmin Sambak

Jasminum sambac (L.) Aiton, Oleaceae

INCI: JASMINUM SAMBAC FLOWER CERA

Jasmin, jasmin, pogotovo moj omiljeni Sambac. Ima najdublju i najsenzualniju notu. Iznimno
je intenzivnog mirisa koji je gotovo u potpunosti identičan mirisu heksanskog apsoluta
jasmina sambaka. Dodaje se u vrlo fine balzame i masžne barove i balzame kao mirisni
dodatak i obično ga se dodaje oko 10-20%. Ovisno o željenoj konzistenciji trebat će mu
dodatak od 4-8% pčelinjeg voska. Intrigantan u kombinaciji sa slatkom narančom,
kaledonijskim sandalom i vrlo malo prpošne note muškatne kadulje.

Ruža

Rosa x damascena Mill., Rosaceae

INCI: ROSA DAMASCENA FLOWER CERA

Kao i u slučaju jasmina, miris voska ruže nevjerojatno je sličan mirisu cvijeta i po mirisu
osobno mi je i ugodniji od mirisa apsoluta ruže. Fini parfemski balzami s dodatkom od
dvadesetak posto ovog voska su dovoljni za inzimno mirišljavi proizvod, dok će desetak posto
biti dovoljno za diskretnije i ugodne varijante. Kao i kod jasmina, trebat će mu dodatak od 4-
8% pčelinjeg voska. Miris ruže dovoljan je samom sebi, ali ste slobodni poigrati se
maceratom vanilije te čak i neobičnom kombinacijom s kokosom.

Tuberoza

Polianthes tuberosa L., Asparagaceae

INCI: POLIANTHES TUBEROSA FLOWER CERA

Apsolut tuberoze poznata je parfemska sirovina ugodne, pudrasto floralne note. Mirisno se
lijepo slaže i s voskom ruže, citrusima poput slatke naranče, mandarine te pogotovo tanđerine,
te zanosnim mirisima ylang ylang ekstra.

Korisne reference

1. Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15,
2007)

2. Studies of jasmine wax: I. Physical properties and chemical composition S., El-
Magoli; N., Hassanen; M., Morad; F., El-Wakeil Journal of the American Oil
Chemists’ Society , Volume 59 (3) – Mar 1, 1982

3. Studies of jasmine wax: II. Use of the wax fractions in producing enriched cleansing
cream and as a fixative for soap perfumes F., El-Wakeil; N., Hassanen; M., Morad; S.,
El-Magoli Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 59 (3) – Mar 1,
1982
 KARNAUBA VOSAK
Copernicia cerifera C. Martius, Arecaceae

INCI: COPERNICIA CERIFERA CERA

Prednosti: najjača filmogenost od svih voskova, snažna zaštita kože

Mane: visoka točka taljenja

Moja omiljena aplikacija: kada vas netko traži dodatnu zaštitu a vi već gubite maštu. Izrazito
filmogen za jako zaštitne balzame.

Karnauba nam dolazi iz sjevernog Brazila, to je visoka palma koja kao i mnoge palme
stvaraju zaštitini vosak. Karnauba vosak, nakon pčelinjeg, najpoznatiji je vosak široko
korišten u farmaceutskoj industriji. Koristi se kao i kandelila kao sjajilo za tablete, a dodaje se
i u sam sadržaj tableta i kapsula.

Prema FAO, karnauba vosak sadrži :

1. estere nerazgranatih masnih kiselina parnog broja ugljikovih atoma C24-C28 i

nerazgranatih alkohola parnog broja ugljikovih atoma C30 – C34

2. estere nerazgranatih α-hidroksi kiselina C22 – C28 ;nerazgranatih masnih kiselina

parnog broja ugljikovih atoma C24-C28 i nerazgranatih alkohola parnog broja
ugljikovih atoma C24 – C34 ; nerazgranatih diola (dvije hidroksi skupine) parnog
broja ugljikovih atoma C24 – C34

3. estere (hidroksi)cimetne kiseline i nerazgranatih diola parnog broja ugljikovih atoma

C24 – C34

4. slobodne nerazgranate masne kiseline C24 – C28

5. slobodne nerazgranate alkohole parnog broja ugljikovih atoma C30 – C34

6. ugljikovodike neparnog broja ugljikovih atoma C27 – C31

Udjeli tih tvari variraju, ali u prosjeku sadrži 75-85% svih estera, 10-15% slobodnih
dugolančanih alkohola, 3-6% masnih kiselina, 1-2% ugljikovodika i 4-6% rezina. Sadržaj
estera cimetne kiseline naglašava njegovo zaštitno djelovanje na kožu i takav tip spojeva već
smo susreli kod shea maslaca. Karnauba vosak ima iznimno visoku točku tališta. Zbog toga se
dodaje u ruževe za usne kako bi spriječio njihovo taljenje u ljeti, kao stabilizator emulzijskih
sustava, balzame za kožu i raznu dekorativnu kozmetiku poput maskara. Iznimno je filmogen,
vjerojatno najfilmogeniji od svih voskova i štiti kožu od isušivanja, no masnoj koži izaziva
osjećaj “kože koja ne diše”. Ako vam, primjerice, nijedan balzam za usnice na odgovara jer
dovoljno ne štiti, onda ćete razmisliti o uporabi karnauba voska. Zbog toga i je najpopularniji
je u balzamima za usne, pogotovo kod jako ispucalih usnica. Karnauba vosak je hipoalergen
što mu je i prednost u odnosu na pčelinji vosak. Karnauba je kristaliničan i katkad zna
kristalizirati u veće kristale ako se koristi u većim koncentracijama. Balzami koji sadrže samo
karnaubu budu blago sitno-zrnate strukture i stoga se karnauba voli kombinirati s pčelinjim
voskom koji daje veću homogenost.

Susrećete ga posvuda, pa i tamo gdje ne mislite da ga nalazite. U sastavu je sjajila za

automobile (zato se naziva autokozmetika), izrazito dobro polira drvo i daju mu visok sjaj, u
kombinaciji s pčelinjim voskom, terpentitnom ili uljem lana. Dodaje se i u prehranu, poput
bombona i žvakačih guma.

Visoka točka tališta mu je i mana i mora ga se zagrijati i do 90 °C. Zbog toga se uglavnom
mora posebno taliti tijekom spravljanja balzama.

Zahtjev za kvalitetom prema Europskoj farmakopeji

1. izgled : blijedo žuta do žuta krutina netopiva u vodi i etanolu, topiva grijanjem u etil-
acetatu i ksilenu

2. identifikacija tankoslojnom kromatografijom s poredbenim supstancijama mentolom,

mentil-acetatom i timolom

3. otopina nije intenzivnije obojena od poredbene otopine 50 mg/L kalij dikromata

4. točka taljenja 80-88 °C

5. kiselinski broj 2-7

6. saponifikacijski broj 78-95

7. ukupni pepeo najviše 0,25% određeno na 2 g

Korisne reference

1. Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15,
2007)

2. The structural constituents of carnauba wax L., Vandenburg; E., Wilder Journal of the
American Oil Chemists’ Society , Volume 47 (12) – Dec 1, 1970

3. 1 Final Report on the Safety Assessment of CandelillaWax, Carnauba Wax,

Japan Wax, and Beeswax International Journal of Toxicology , Volume 3 (3): 1 – May
6, 1984

4. Structure and Physical Properties of Plant Wax Crystal Networks and Their
Relationship to Oil Binding Capacity Alexia, Blake; Edmund, Co; Alejandro,
Marangoni Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 91 (6) – Jun 1,
2014

5. Relationship between the hardness of an oil–wax gel and the surface structure of
the wax crystals Imai, Takeo; Nakamura, Koichi; Shibata, Masashi Colloids and
Surfaces A: Physicochemical and Engineering Aspects , Volume 194 (1) –Dec 20,
2001
 PČELINJI VOSAK
Apis mellifera

INCI: CERA ALBA

Prednosti: nista temperatura taljenja, fina amorfna struktura balzama

Mane: manja filmogenost od karnaube i kandelile, pomalo ljepljiva tekstura

Moja omiljena aplikacija: čak i ako se koriste drugi voskovi, volim koristiti pčelinji vosak kao
jednu od komponenti. Ne samo za početničke balzame već je redovno u uporabi za brojne
formulacije kao jedini vosak, prije svega zbog jednostavnosti pripreme formulacije.

Već smo spomenuli pčelinji vosak kao najstariji od svih u upotrebi. Osim za zaštitu mladih,
pčele ga koriste i za čuvanje meda i polena. Netom stvoren iz žlijezda, vosak je skoro
proziran, a u njega pčele polako ugrađuju propolis i polen, stoga i dobiva karakterističnu
mutnu žutu boju i ugodan miris meda. Malo lude statistike: na 10-30 kg meda dobiva se
kilogram voska; toliko je energetski zahtjevna sinteza voska u pčeli da se utroši i do osam
puta veća količina meda od količine nastalog voska. Za kilogram meda potrebno je oko 200
000 letova u kojem prijeđu 250 000 kilometara i slete na 15 milijuna cvijetova (to ovisi i o
biljnoj vrsti). Pomnožite sada to s deset do trideset da biste dobili ovu statistiku za kilogram
voska. Ajme što ljudi imaju vremena računati. Možda vas nauči cijeniti ovaj divan proizvod
kojeg olako smatramo uobičajenim.

Nisu svi voskovi isti. Najkvalitetniji vosak dobiva se od poklopaca kojim pčele zatvaraju med
u saće i koje se skidaju tijekom sakupljanja meda. On se naziva na engleskom capping wax i
obično se on sakuplja za organski vosak. Pčelinji voska može biti :

1. sirov, koji se dobiva taljenjem sakupljenog voska i grubom filtracijom. Takav vosak je
obično žuto smeđe boje katkad s mali vidljivim zrnastim nećistoćama, a taljenjem se
znaju vidjeti netopive nećistoće poput propolisa. Ima intenzivan miris meda i
propolisa. Ovakav vosak se industrijski ne koristi jer bi izgled proizvoda jako varirao,
ali ne trebam naglašavati da je vrlo popularan u narodnoj medicini i kućnoj kozmetici
jer sadrži i veće količine ljekovitih tvari. Najfiniji takav vosak dobio sam na poklon u
jednom zabačenom samostanu u planinama Transilvanije. Radilo se o svijećama
pravljenim za mise u crkvi, od voska iz košnica u netaknutoj pirodi a same svijeće bile
su ručno rađene. Imale si toliko ugodan miris po medu, da mi nije palo na pamet
uništiti to blago paljenjem – završile su u mojim od prvih kozmetičkih igrarija, a
nisam odolio niti pojesti komadić tog voska. U prosjeku slabije ugušćuje od čišćih
voskova i obično ga se dodaje oko 12%.

2. žuti vosak (cera flava) dobiva se iz sirovog voska uklanjanjem nećistoća. Žute je boja,
diskretnijeg ali jasno izraženog mirisa meda ili propolisa. Kako je definirian i kao
farmaceutska sirovina daleko je ujednačenije kvalitete i industrija ga koristi.
 3. bijeli vosak (cera alba) dodatno je pročišćeni oblik žutog voska u kojem se
adsorbensima uklanjaju boje i miris. Bijele je boje, gotovo bez mirisa a visok stupanj
pročićenosti smanjuje rizik od potencijalnih alergijskih reakcija. Zbog toga se najčešće
i koristi. Prosječni udio u balzamima i bijelog i žutog voska je 10%.

U kemijskom sastavu ističu mu se klasični voskovi. To su esteri (spojevi) palmitoleinske,

palmitinske, hidroksipalmitisnke i oleinske kiseline kiseline s jedne strane, te vrlo
dugolančanih alkohola, s 24 – 34 ugljikova atoma. Najčešći spoj je triakontanil-palmitat, ester
alkohola od 30 ugljikovih atoma i palmitinske kiseline. Tih estera bude oko 70%. Pčelinji
vosak sadrži i oko 13-18% ugljikovodika dužine lanca C25 – C35, obično neparnog broja
atoma. Najčešći ugljikovodik je C27. C24 do C32 slobodne masne kiseline su prisutne u
udjelu 10-15%. Sadrži oko 1% C34 – C36 slobodnih dugolančanih alkohola i 0,5 – 1%
miristolaktona.

Prema Europskoj farmakopeji, zahtjevi za kvalitetom za žuti vosak su :

1. izgled: žuta do svijetlo smeđa krutina mat i nekristalinične frakture, u rukama postaje
mekana i tjestasta. Diskretnog mirisa na med, bez okusa i ne lijepi se za zube.

2. topivost: djelomično topiv u vrućem 90% etanolu, potpuno topiv u biljnim i eteričnim
uljima.

3. relativna gustoća: oko 0,960

4. točka kapanja: 61 – 66 °C

5. kiselinski broj: 17,0 – 22,0

6. esterni broj: 70 – 80

7. saponifikacijski broj: 87 – 102

8. gliceroli i polioli najviše 0,5%

Zahtjev za kvalitetom bijelog voska :

1. izgled: bijela krutina mat i nekristalinične frakture, u rukama postaje mekana i

tjestasta. Gotovo bez mirisa ili tek vrlo slabog mirisa meda, bez okusa i ne lijepi se za
zube.

2. topivost: djelomično topiv u vrućem 90% etanolu, potpuno topiv u biljnim i eteričnim
uljima.

3. relativna gustoća: oko 0,960

4. točka kapanja: 61 – 66 °C

5. kiselinski broj: 17,0 – 24,0

6. esterni broj: 70 – 80
 7. saponifikacijski broj: 87 – 104

8. gliceroli i polioli najviše 0,5%

Ima puno razloga zašto je pčelinji vosak toliko popularan. Prvo, vrlo je lagano topiv i na
nižim temperaturama (usporedite se karnaubom i kandelilom) i zbog toga je izrada balzama
vrlo brza i jednostavna. Kada radite balzame s karnaubom dođe vam da sebe i balzam bacite
kroz prozor čekajući da se otopi. S pčelinjim voskom takve probleme nećete susretati. Drugo,
pčelinji vosak je amorfan odnosno nekristaliničan. Zbog toga ima lijepu teksturu na koži i
odlično prihvaća vrlo raznolika biljna ulja u svojim formulacijama. Balzami pčelinjeg voska
imaju manje filmogenu i više masnu teksturu od istih spravljenih od kandelile ili karnaube.
Kao i svi voskovi, štiti kožu od isušivanja, a prve kreme (pseudoemulzije) spravljale su se s
pčelinjim voskom još u doba stare Grčke. Ima široku primjenu: balzami za usnice, kožu i
tijelo, stabilizator emulzija (koemulgator), sapuni, izrada svijeća i sredstva za poliranje
namještaja.

Korisne reference

1. Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15,
2007)

2. The proteins of beeswax S., Kurstjens; E., McClain; H.,

Hepburn Naturwissenschaften , Volume 77 (1) – Jan 1, 1990

3. Identification of adulterants added to beeswax: Estimation of detectable minimum

percentages Jiménez, Juan J.; Bernal, José L.; del Nozal, Maria J.; Martín, Maria
T.; Toribio, Laura European Journal of Lipid Science and Technology , Volume 111
(9) – Sep 1, 2009

4. Physico‐chemical parameters for the characterization of pure beeswax and detection of

adulterations Bernal, José Luis; Jiménez, Juan José; del Nozal, María Jesús; Toribio,
Laura;Martín, María Teresa European Journal of Lipid Science and Technology ,
Volume 107 (3) – Mar 1, 2005
 RIŽA I SUNCOKRET
Riža

Oryza sativa L., Poaceae

INCI: ORYZA SATIVA BRAN CERA

Ulje riže smo već upoznali, sada je vrijeme i za drugi lipidni proizvod iz ove svestrane žitarice
koji se, kao i suncokret, dobiva vinterizacijom ulja riže. Kao i karnauba vosak, vosak riže tali
se na visokoj temperaturi (77-86 °C). Za razliku od drugih voskova, ovaj vosak daje posebnu
glatkoću i mekoću koži, a istovremeno ju štiti tankim i ugodnim filmom. Glatkoću i lagani
osjećaj daje skvalen koji se nalazi u vosku. Sadrži voskove od palmitinske, behenične (C22) i
lignocerinske (C24) kiseline, te melisil i ceril alkohola. Po kemizmu je pomalo sličan
suncokretovom vosku, ali za razliku od njega daje mekše i teksturno mekše balzame od
suncokreta. Kao lagani i ugodan vosak, odličan je za spravljanje pseudo-emulzija
(cold krema), dajući im ugodniji osjećaj i veću mekoću od pčelinjeg voska. Manje je ljepljive
teksture od pčelinjeg voska, nešto manje filmogen od karnaube i kandelile. Koristi se u
laganim balzamima, te u dekorativnoj kozmetici kada se želi postići stabilnost i tvrdoća
proizvoda, uz istovremeno lagani osjećaj na koži. Nalazi brojne industrijske primjene, od
proizvodnja tableta, sjajila za papir, svijeće i štošta drugo.

Suncokret

Helianthus annuus L., Asteraceae

INCI: HELIANTHUS ANNUUS SEED CERA

Vosak suncokreta dobiva se kao nusprodukt vinterizacije biljnog ulja suncokreta. Većinu
sastava čine voskovi alifatskih nerazgranatih alkohola i masnih kiselina. Dominantni voskovi
imaju 40-42 ugljikovih atoma (30-40%). Gotovo nema drugih primjesa osim nešto slobodnih
alkohola. Točka taljenja je oko 80 °C. Vosak suncokreta daje iznimnu tvrdoću balzamima i
homogenost, dalelko veću od voska riže ili pčelinjeg voska. Trenutno vam nije dostupan.

Korisne reference

1. Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15,
2007)

2. Comparison of rice bran oil and wax yields; a systematic approach to wax ester
analysis Kim, Junghong; Godber, James Samuel International Journal of Food Science
& Technology , Volume 49 (2) – Feb 1, 2014

3. Physical Properties of Rice Bran Wax in Bulk and Organogels Lakmali,

Dassanayake; Dharma, Kodali; S., Ueno; K., Sato Journal of the American Oil
Chemists’ Society , Volume 86 (12) – Dec 1, 2009
4. Simultaneous recovery of wax and oil from rice bran by filtration-extraction Joseph,
Pominski; P., Eaves; H., Vix; E., Gastrock Journal of the American Oil Chemists’
Society , Volume 31 (11) – Nov 1, 1954

5. A process for the preparation of food-grade rice branwax and the determination of its
composition Shaik, Vali; Yi-Hsu, Ju; Thengumpillil, Kaimal; Yaw-Terng,
Chern Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 82 (1) – Jan 1, 2005

6. Structure and Physical Properties of Plant Wax Crystal Networks and Their
Relationship to Oil Binding Capacity Alexia, Blake; Edmund, Co; Alejandro,
Marangoni Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 91 (6) – Jun 1,
2014

7. Composition of waxes from crude rice bran oil S., Yoon; J., Rhee Journal of the
American Oil Chemists’ Society , Volume 59 (12) – Dec 1, 1982

8. Crystallization of sunflower oil waxes S., Martini; M., Añón Journal of the American
Oil Chemists’ Society , Volume 80 (6) – Jun 1, 2003

9. Wax composition of sunflower seed oils Amalia, Carelli; Lorna, Frizzera; Pedro,
Forbito; Guillermo, Crapiste Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume
79 (8) – Aug 1, 2002

10. Determination of wax concentration in sunflower seed oil S., Martini; M., An Journal
of the American Oil Chemists’ Society , Volume 77 (10) – Oct 1, 2000

11. Physical behavior of purified and crude wax obtained from Sunflower ( Helianthus
annuus ) seed oil refineries and seed hulls T.C., Sindhu Kanya; K., Udaya
Sankar; M.C., Shamnathaka Sastry Plant Foods for Human Nutrition , Volume 58 (2)
– Jun 1, 2003

12. Characterization of wax esters, free fatty alcohols and free fatty acids of
crude wax from sunflower seed oil refineries Kanya, T.C. Sindhu; Rao, L.
Jaganmohan; Sastry, M.C. Shamanthaka Food Chemistry , Volume 101 (4) – Jan 1,
2007