Professional Documents
Culture Documents
Perad
Perad
KLASIFIKACIJA PTICA:
-Pripada razredu ptica(aves) kojeg sacinjava 9.300 vrsta,22.000 podvrsta,podijeljenih u 166 familija i
27 redova.
Porijeklo domaće kokoši - udomaćene prije 3000 godina u Indiji od divlje kokoši GALLUS
FOERUGINEUS
-Domaća perad:kokoš,patka,guska,ćurka,golub,noj,paun
-Divlja perad: fazan,jarebica,prepelica,divlja patka,guska ,labud
-Najbliži sronici pticama a samim tim i peradi su krokodili (leg.jaja,zračni mjehuri,kosti,ljuske jaja...)
-prednost uzgajanja peradi: proizvodnja relativno jeftina,lahko se preradjuju u veliki broj proizvoda.
-peradarstvo trenutno najrazvijenija grana stočarstva
-konzumna jaja su neoplodjena za razliku od oplodjenih.
-razvoj embrija staje ako temperatura nije veća od 30 stepeni
-TSHR(tireostimulirajuci hormonski receptor) kod ptica u divljini utice na nesenje jaja na temelju
duzine dnevne svjetlosti,kod komercijalne peradi je ovaj gen potisnut
-plava jaja su dobili boju zahvaljujuci postojanju OOCYAN gena
smedja boja ljuske jajeta potice od sposobnosti deponovanja karotenoida u ljusku jajeta
-K+ gen je ubacen u komercijalnoj proizvodnji da bi se olaksalo seksiranje pilica
endogeni retrovirusi su oni koji su u toku evolucije ikreacije razvili unutar naseg genoma.
sadrze reverznu transkriptazu a ona prevodi RNK U DNK i ta DNK ulazi u sastav genoma.
osobine kod ovih prethodnih.losi roditelji sa losim reproduktivnim osobinama su podlozeni sresu i to
su lose osobine dominanthnih.to se kombinuje sa druge dvije rase koje odlikuje otpornost na stres i
koji su bolji roditelji.parenjem unutar cistih rasa ostvaruje se ocuvanje gena-2 pijetla i 2 koke iste
rase.
2)medjurasno korektivno ukrstanje-se vrsi u cilju oboljsanja osobina.npr-leghorn muzijaci sa
newhampshire zenkama i obrnuto,a zatim parenje u incestu.kod proizvodnje jaja pozeljna dominatna
sredtsva su vezana za zenku.dobivaju se primarne selekcijske linije.medjutim incest nakon nekog
vremena dovodi do ispoljavanja negativnih svojstava(subletalni geni)-nalaznost promjene u boji
ljuske
3)povratno ukrstanje-ciste linije 4 muske +4 zenske.ciste linije se pare unutar rase.iz ciste linije
nastaju:p2(djedovi)-p1(roditelji)-f1(hibridi)
postoje:
a)reprodukciona jata(p2,p1 laka i teska)
b(komercijalna jata(F1 laka( samo zenke) teska (muski i zenski)
-dobne faze:
a)uzgoj
b)eksploatacija
kod brojlera(42dana) citav zivot se podudara sa uzgojnom fazom.postizu tezinu prosjecno od 2
kg.prosjecno spolno sazrijevaju sa 11 sedmica
trijas kokoši:
temperatura 40-42 stepena
puls: 350 bpm
disanje:2 puta u minuti
-FIZIOLOŠKI STRES je negativan utjecaj na fizicko ili psihicko stanje(fizioloski stres adaptivni
mehanizam). Cilj stresa je vratiti organizam u homeostazu.
-Stres moze biti akutni i hronicin
-Akutni stres je vezan za adrenalin i simpaticke puteve.Adrenalin izaziva mobilizaciju glikogena i
pretvaranje istog u glukozu(energija za sve procese u organizmu)
-Hronicnim stresom se nastoji aktivirati energija na fizioloski nacin putem dejstva na hipotalamus-
hipofiza-adenokortikotropini-kora nadbubrezne zlijezde-kortizol-glukoneogeneza i
imunosupresija(uzimanje a.k iz Ig)
-preusmjerava se iz bubrega a sprecava odlazak krvi u jetru tj krv odlazi odmah u srce kao
redukovana sto moze dovesti do pojave bolesti jer nema flitracije krvi u bubrezima.
-Nize kolicine sresa adaptiraju org na veci stres
-kod kokcidioze se upotrebljavaju manje patogene kokcidije u vidu bioloske vakcinacije da bi se
organizam prilagodio.
perad
najcesci svjetlosni program:23 sata dana i 2 sat tame se provode da se pilici naviknu na mrak(netanak
struje)
-u novije vrijeme se uvodi 6-12 sati tame,da bi se bolje prilagodili stresu i da bi se bolje razvio kostani
sistem