SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 845

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Sanja Barbalić, Darko Barbalić,

Danko Biondić UDK 627.11.00.7:354

Analiza pritisaka i utjecaja za planove

upravljanja vodnim područjima

Sažetak
Raspravlja se o pritiscima i utjecajima kao ključnim elementima planova upravljanja
vodnim područjima. To je osnova za određivanje monitoring programa za pouzdan
uvid u stanje voda na području Hrvatske i utvrđivanje programa mjera za posti-
zanje ekološki prihvatljivih ciljeva. Za taj program potrebni su: kvalitetna oprema i
značajna financijska ulaganja. Prikazane su osnove primijenjenih metoda i rezultati
na području Crnomorskog sliva te navedene mogućnosti njihova unaprjeđenja.
Ključne riječi: pritisak, utjecaj, upravljanje vodnim područjima, Hrvatska, planovi,
monitoring program

Summary
Analysis of pressures and influences for water resource management plans
The issue of pressures and influences, which are two crucial elements of water
resource management plans, is discussed. This is the basis for defining the monitoring
program enabling reliable estimation of water situation in the territory of Croatia,
and definition of the program of measures for achieving environmentally-friendly
objectives. This program requires: high-quality equipment and significant financial
investment. Basic elements of methods applied and results obtained in the Black Sea
drainage area are described, and possibilities for their improvement are presented.
Key words: pressure, influence, water resource management, Croatia, plans,
monitoring program

Autori: Mr.sc. Sanja Barbalić, dipl inž.građ.; Darko Barbalić, dipl inž.građ.; dr.sc.
Danko Biondić, dipl.ing.građ., Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo,
Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb
846 Sanja Barbalić, Darko Barbalić, Dinko Biondić

1 Uvod
Prve aktivnosti na provedbi Okvirne direktive o vodama (ODV) [1] u dijelu koji se
odnosi na pripreme planova upravljanja vodnim područjima započele su još 2000. godine,
kroz programe koji su se provodili u okviru ICPDR-a (Međunarodna komisija za zaštitu
rijeke Dunava, Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, Sofija
1994. godine). Aktivnosti su se uglavnom odnosile na usuglašavanje pristupa među zem-
ljama članicama, ne uzimajući u potpunosti u obzir cjeloviti kontekst planova upravljanja,
specifičnosti upravljanja vodama u pojedinim zemljama, različite sociološko-ekonomske
statuse te različit položaj zemalja crnomorskog sliva u odnosu na Europsku uniju.
Sustavan rad na prilagodbi odredbi ODV, u dijelu koji se odnosi na pripremu plano-
va, u Hrvatskoj je započeo 2005. godine izradom studija i analiza kojima je, uglavnom
na osnovi stručnih procjena, predložena tipologija vodotoka i hidrogeološka klasifikacija
te izvršeno inicijalno razgraničenje vodenih cjelina. Da bi se postigla sukladnost sa ODV,
paralelno su razvijane i nove metode ili su postojeće prilagođavane hrvatskim posebno-
stima. Prvi rezultati uputili su na nedostatak određenih informacija te je tijekom 2006. i
2007. pokrenut velik broj projekata čiji je zadatak bio da uz prikupljanje podataka daju
bolju i podrobniju sliku o karakteristikama tipova i značajkama voda u Republici Hrva-
tskoj. Posebno su značajna istraživanja i studije priobalnih voda te biološki istražni radovi
kojima se određuju referentni uvjeti. Intenzivan rad na prikupljanju različitih podataka za
potrebe pripreme planova upravljanja vodnim područjima ponovo je usmjerio i na potrebu
intenzivnijega rada na unapređenju Informacijskog sustava voda, osobito u dijelu koji se
odnosi na prikupljanje podataka (karakteristike i prostorni položaj) o vodnim sustavima
(vodotocima i vodnim građevinama). Zbog opsežnih istražnih radova, većina projekata još
uvijek je u tijeku i njihovi će rezultati najvjerojatnije biti podloga za pripremu novelacije
planova upravljanja vodnim područjima, koji se, prema obvezama Okvirne direktive o
vodama, noveliraju svakih šest godina.

2 Općenito analiza pritisaka i utjecaja

Dio pregleda utjecaja antropogenih aktivnosti na stanje voda (analiza “pritisaka” i
utjecaja - Analysis of Pressures and Impacts), prema članku 5. i Aneksu II Okvirne direk-
tive o vodama [1] zahtijeva od država članica:
− prikupljanje informacija o vrsti i veličini značajnih pritisaka na vode,
− procjenu rizika da vodene cjeline neće dostići okolišne ciljeve određene Okvirnom
direktivom o vodama.
Analiza pritisaka i utjecaja treba biti izvedena izravnim mjerenjem utjecaja na mje-
stima gdje postoji odgovarajući monitoring odnosno procjenom utjecaja zasnovanom na
ocjeni vjerojatnih učinaka uočenih pritisaka. Potrebno je procijeniti stanje pojedinih vod-
nih cjelina i rizik da vodne cjeline neće biti u dobrom stanju do kraja razdoblja za koje se
pripremaju planovi upravljanja slivnim područjima.
Jedna je od novina koju uvodi ODV, a koja nije bila dosada sustavno uključena u vo-
dnogospodarsku praksu u Hrvatskoj ta da je osim utjecaja zagađivača, potrebno procijeniti
i utjecaj hidromorfoloških promjena na ekosustave.
Na mjestima gdje je vodna cjelina zahvaćena s više pritisaka, treba razmotriti i njihov
kumulativni utjecaj te uzeti u obzir i vremenski i prostorni raspored pritisaka.
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 847

Na razini EU ne postoji zajednička metodologija za analizu pritisaka i utjecaja nego

samo smjernice [2] koje svaka zemlja članica prilagođava svojoj specifičnoj situaciji.
Također za analizu pritisaka i utjecaja u okviru prvih planova upravljanja nije predviđena
uspostava posebnog monitoringa nego bi program monitoringa trebalo prilagoditi rezulta-
tima analize te ga ujedno koristiti i za potvrdu njenih rezultata.
S obzirom na složenost pothvata, te stroge i bliske rokove za provedbu te analize,
razvijeni su računalni modeli koji se služe informacijama GIS-a Hrvatskih voda i po-
stojećom bazom podataka. Također, da bi se omogućio lakši pristup rezultatima i među-
rezultatima proračuna što širemu krugu stručnjaka različitog informatičkog znanja, pa-
ralelno se razvija i jednostavan WEB-GIS preglednik kao i sustav za automatsku izradu
različitih tipova izvješća.

3 Analiza utjecaja hidromorfoloških promjena na ekosustave

Postojeći podaci o utjecaju hidromorfoloških promjena na ekološko stanje voda vrlo
su ograničeni, a interakcija između pojedinih morfoloških čimbenika i njima pridruženih
ekosustava često je teško razumljiva. Također, načini opisa i procjene hidromorfoloških
značajki nisu dovoljno razvijeni da bi omogućili pouzdanu i detaljnu analizu. Zbog toga
se određivanje učinaka pojedinih morfoloških pritisaka na ekosustave uglavnom oslanja
na stručne (ekspertne) procjene kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku EU.
Zato je utvrđena metodologija za procjenu hidromorfološkog stanja i rizika [6] koja
uz to što zadovoljava sve zahtjeve ODV ujedno daje okvir i za:
- stupnjevito uključivanje složenijih modela za procjenu stanja i utjecaja kada oni
nakon odgovarajućih istraživanja postanu dostupni,
- stručnu procjenu, ako ne postoji dovoljan fond podataka, što je trenutno najčešći
slučaj,
- jednostavno (transparentno) dopunjavanje metodologije s novim pritiscima (antro-
pološki induciranim morfološkim promjenama).
Veličina morfološke promjene određene cjeline površinske vode za pojedini morfološki
element jednaka je srednjoj vrijednosti promjena svih dionica vodne cjeline (pri čemu se
kao težinski faktor koristi podatak o duljini dionice), a mjerodavna morfološka promje-
na vodne cjeline jednaka je maksimalnoj morfološkoj promjeni za pojedine elemente
morfološkog stanja. Hidromorfološki rizik ocjenjuje se za svaku pojedinu dionicu vodo-
toka te za svaki element morfološkog stanja i on je jednak umnošku veličine morfološke
promjene i osjetljivosti ekosustava. Analogno ocjeni stanja, rizik cjeline površinske vode
za pojedini morfološki element jednak je srednjoj vrijednosti rizika svih dionica koje čine
vodnu cjelinu (pri čemu težinski faktor odgovara duljini dionice) a mjerodavni rizik vodne
cjeline jednak je maksimalnom riziku za pojedine elemente morfološkog stanja. Osjetlji-
vost pojedinih tipova ekosustava na promjene hidromorfoloških elemenata kao i utjecaj
hidrotehničkih građevina na promjenu hidromorfoloških elemenata u ovom se trenutku
određuju na osnovi stručnih procjena.

4 Analiza utjecaja onečišćenja na ekosustave

Ocjena utjecaja opterećenja od onečišćenja na ekosustave, odnosno procjena ekološ-
kog stanja i rizika provedena je za četiri kemijska pokazatelja (BPK5, KPK-Mn, ukupan
dušik i ukupan fosfor) jer je procijenjeno da je njihov utjecaj na ekosustave relativno
848 Sanja Barbalić, Darko Barbalić, Dinko Biondić

dobro poznat, a njihov međusobni odnos daje najpouzdaniju sliku o porijeklu onečišćenja,
odnosno omogućava pouzdaniju alokaciju mjera zaštite u kasnijim fazama planiranja
(program mjera).
Na postajama monitoringa mjerodavne vrijednosti kemijskih parametara određene
su na osnovi mjerenih podataka. Na međuslivovima između stanica monitoringa provede-
no je bilanciranje mjerodavnih vrijednosti masa pojedinih kemijskih parametara. Razlika
između zbroja ulaza (dotoka masa iz uzvodnih međuslivova – postaje monitoringa na uzvo-
dnim krajevima međusliva) i unosa (identificirani pritisci na međuslivu) te izlaza (poznate
mjerodavne mase na stanici monitoringa na nizvodnom kraju međusliva) izjednačene su
koeficijentom analognim neprekidnom obroku razgradnje organske tvari u vodotoku.
Za svaku dionicu vodotoka na taj je način izračunan mjerodavni pronos mase. Na
osnovi srednjeg protoka koji je također procijenjen za svaki segment određena je i mjeroda-
vna koncentracija kemijskih pokazatelja. Klasifikacija ekološkog stanja je tip–specifična i
zasniva se na stručnoj ocjeni „osjetljivosti“ ekoloških tipova tekućica na promjenu vrijed-
nosti odabranih pokazatelja kakvoće površinskih voda. Pri tome, stanje cjelokupne vodne
cjeline podijeljeno je na osnovi srednje vrijednosti mjerodavne koncentracije ponderirane
umnoškom srednjeg protoka i duljinom segmenta vodotoka.
Procjenom rizika u ovom trenutku, obuhvaćena je:
• nepouzdanost procjene tereta kemijskih pokazatelja na postajama monitoringa,
• nepouzdanost modela proračuna,
• nepouzdanost granice dobrog stanja voda za pojedine kemijske pokazatelje,
• nepouzdanost podataka o osjetljivosti pojedinih tipova ekosustava na zagađenje.
Procjena rizika je probabilistička i tip-specifična. Statističkom analizom 13 postaja
na slivu Kupe [3] procijenjena je vjerojatnost (nepouzdanost procjene) mjerodavne kon-
centracije u odnosu na proračunanu koncentraciju pojedinog kemijskog parametra. Ostale
nepouzdanosti procijenjene su na osnovi iskustva.

5 Rezultati analize
Dosada je analiza pritisaka i utjecaja provedena za crnomorski sliv (oko 60% ukupne
kopnene površine Hrvatske) dok je za ostali dio Hrvatske u izradi.

Slika 1. Ekološko i hidromorfološko stanje vodenih cjelina

(broj vodenih cjelina) na crnomorskom slivu u Hrvatskoj
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 849

Obradom je obuhvaćeno ukupno 57.131 km vodotoka i 219 jezera koji su svrstani u

1.760 vodenih cjelina od kojih je prema odredbama Okvirne direktive o vodama, analizom
obuhvaćeno 55.668 km vodotoka od čega 10.556 km (19%) čine vodotoci s površinom
sliva većom od 10 km2 i 40 jezera s površinom većom od 0.5 km2.
Rezultati pokazuju da je u hidromorfološkom smislu stanje voda mnogo povoljnije
(95% cjelina ima zadovoljavajući status) nego što je to slučaj kada se stanje voda određuje
s obzirom na onečišćenje, gdje je na približno 41% vodenih cjelina utvrđen nepovoljan
status (slika 1.). Programom mjera mora se osigurati postizanje dobrog stanja voda na tim
vodenim cjelinama do 2015.
Vrlo slično se može zaključiti i kada je riječ o rizicima (slika 2.), kada program mo-
nitoringa (broj pokazatelja i učestalost mjerenja) mora biti posebno prilagođen vodenim
cjelinama za koje je utvrđen rizik odnosno vjerojatan rizik da dobro stanje voda neće biti
postignuto u zahtijevanom roku.

Slika 2. Ekološki i hidromorfološki rizik vodenih cjelina

(broj vodenih cjelina) na crnomorskom slivu u Hrvatskoj

Posebno treba naglasiti i činjenicu da je za određeni broj vodenih cjelina za koje je

utvrđeno da imaju umjereno dobar status s obzirom na onečišćenje voda utvrđeno da se

Slika 3. Odnos hidromorfološkog stanja i rizika na crnomorskom slivu u Hrvatskoj

850 Sanja Barbalić, Darko Barbalić, Dinko Biondić

nalaze pod rizikom (slike 3. i 4.). I u takvim slučajevima planira se provoditi prošireni
program monitoringa kako bi se spriječilo pogoršanje relativno prihvatljivog stanja voda.

Slika 4. Odnos ekološkog stanja i rizika na crnomorskom slivu u Hrvatskoj

Uspostava posebnog programa monitoringa na vodenim cjelinama na kojima je

utvrđen dobar i vrlo dobar status, a za koje je procijenjeno da su vjerojatno pod rizikom,
imati će svrhu da se pobliže utvrde (“kvantifikaciju”) mogući uzroci takvog stanja kako
bi se oni potpuno uklonili odnosno umanjili, osobito ako je razlog za takvu ocjenu nedo-
statan fond podataka.

Slika 5. Hidromorfološko stanje i rizik vodenih cjelina na crnomorskom slivu u Hrvatskoj

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 851

Slika 6. Ekološko stanje i rizik vodenih cjelina na crnomorskom slivu u Hrvatskoj

Promatrajući prostorni raspored vodenih cjelina (slike 5. i 6.) uočava se da je nepo-

voljniji ekološki status utvrđen na manjim vodotocima na koje se više odražava nepovolj-
ni utjecaj onečišćenja, dok je nepovoljno hidromorfološko stanje uglavnom ograničeno
na velike vodotoke gdje je izgradnja sustava obrane od poplava te održavanje plovnosti
i protočnosti korita uvjetovala promjenu hidromorfoloških značajki osobito kontinuiteta
toka i povezanosti vodotoka sa zaobaljem i poplavnim područjem.

6 Zaključak
Analiza opterećenja (“pritisaka”) i utjecaja provedena je na približno 60% ukupnog
kopnenog teritorija Republike Hrvatske. Razvijene metode i računalni modeli omogućili
su relativno djelotvoran rad na tom složenom zadatku.
Rezultati pokazuju na relativno dobro ekološko stanje voda i izuzetno dobro, naročito
kada se hidromorfološko stanje voda uspoređuje sa zemljama članicama EU.
Bitan problem predstavlja ekološko stanje (onečišćenost) malih vodotoka na istočnom
dijelu razmatranog područja, ali se pretpostavlja da će se ono primjenom tzv. liste A obvez-
nih mjera popraviti u određenom smislu.
Naravno, za potpunu sliku stanja voda u Hrvatskoj, kao i rizika da pojedine vodne
cjeline neće dostići ili održati dobro stanje, potrebno je provesti analizu i na Jadranskom
slivu i to ne samo kopnenih nego i prijelaznih i obalnih voda (mora). S obzirom na osobite
hidrogeološke značajke, metodologiju će najvjerojatnije trebati doraditi kada se počne
primjenjivati za određivanje stanja i rizika vodotoka u krškom području, a intenzivno se
852 Sanja Barbalić, Darko Barbalić, Dinko Biondić

radi na prikupljanju podataka. Za obalne i prijelazne vode odgovarajuća se metodologija

upravo utvrđuje.
Konačna ocjena pouzdanosti prikazanih rezultata moći će biti provedena tek nakon
uspostave monitoringa sukladnog odredbama ODV. S druge strane, rezultati monitoringa,
kao i rezultati pokrenutih i planiranih istraživačkih projekata, omogućit će unapređenje i
povećanje pouzdanosti primijenjenih metoda, što će naročito biti važno za izradu sljedeće,
novelacije planova upravljanja slivnim područjima.

Izvori
[1] Okvirna direktiva o vodama Europske unije, Vodnogospodarska osnova Hrvatske, izdanja II,
Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo, Zagreb, 2002.
[2] CIS Guidance document no. 3, Analysis of Pressures and Impacts, Office for Official Publica-
tions of the European Communities, Luxembourg, 2003.
[3] Barbalić, D., Medić Đ., Barbalić S.: Usporedba metoda za procjenu pronosa onečišćenja,
Građevinar 58 (2006), 9, 717-725