Doc. dr.

Darko Datzer
Uvod
 Nenametljive metode prikupljanja podataka otklanjaju
pristranost koju uvodi sam proces istraživanja
eliminacijom znanja subjekata da su proučavani (npr.
već sam čin ispunjavanja upitnika može modificirati
mišljenje respondenta o sebi, a zatim njegove odgovore
na naredna pitanja )
 Nereaktivne tehnike su istraživanja dokumenta,
proučavanje fizičkih dokaza i potpuna opservacija, dok
više interaktivne metode uključuju opservaciju
učesnika, prerušenu opservaciju i eksperiment
Istraživanje dokumenata
 Ako istraživač želi informaciju o prošlom događaju,
može posjetiti biblioteke ili arhive i tražiti korištenje
osobnih i povijesnih dokumenata; ako se bavi
događajima koji su u tijeku, često može dopuniti svoje
znanje prikupljajući tekuća dokumenta koja
pripremaju ljudi koje on proučava ili su ona o tim
ljudima.
 Istraživanje bazirano na analizi postojećih izvora
informacija često se naziva arhivskom ili
dokumentacionom analizom
Istraživanje dokumenata
 Naročito korisna alatka za dokumentaciono istraživanje je
sekundarna analiza u kojoj istraživač ponovno ispituje metod,
podatke i rezultate ranijeg istraživanja.
 Istraživač može analizirati podatke na novi način, ili tražiti
moguće izvore greške ili pristrasnosti u svim podacima, analizi
podataka ili zaključcima koje je izveo prvobitni istraživač;
istraživač može takođe koristiti istraživanje drugih da osvijetli
vlastiti istraživački problem.
 Greške kod istraživanja dokumenata:
 1) osoba koja je prvobitno dala informaciju moguće da je bila
selektivna i u bilježenju događaja i pohranjivanja dokumenata
 2) mogu postojati greške službenika, tipografske greške ili
izostavljanja u dokumentima ili samoj arhivi
 3) mogućnost da je onaj ko je prvobitno bilježio pogrešno
interpretirao ono što je čuo, vidio ili pročitao
 4) informacije mogu biti subjektivne
Analiza sadržaja
 Ona sistematizira korištenje dokumenata
 Za razliku od drugih metoda prikupljanja podataka u
kojima mi zahtijevamo podatke i oni nam se po
zahtjevu prezentiraju, ovdje otkrivamo podatke,
definiramo i odabiramo
 Ona je često jedini način prikupljanja podataka o
prošlim događajima, relativno je jeftin, i, sa izuzetkom
dokumenata koje su subjekti dali istraživaču, prisustvo
istraživača nema utjecaja na sadržaj materijala koji se
analizira
Fizički dokazi
 Dokazi akcesije (srašćivanja) ili dokazi dobiveni
akumulacijom ili depozitom materijala
 Dokazi erozije (razaranja) su druga kategorija fizičkih
dokaza koja uključuje dokaz upotrebe ili nošenja.
Opservacija
 Opservacija dopušta istraživaču da bilježi događaje
kako se oni dešavaju, a da se ne mora oslanjati na
introspektivnu ili retrospektivnu snagu subjekata, ili
na zapise drugih
 Istraživači koriste tri tipa opservacijskih uloga, ovisno
o ograničenjima i zahtjevima svrhe istraživanja i
okruženja: potpuni promatrač, promatrač - učesnik i
prikriveni promatrač
Tipovi opservacijskih uloga
(prema Bachman i Schutt,
2007)
Opservacija
 Nekoliko načina bilježenja: (pred) kategoriziranje i
upisivanje, „aktualne” ekstenzivne bilješke o
događajima ili snimanje na video traku, naknadno
bilježenje
 Ako se koristi pismeno bilježenje, svaki period
promatranja ima svoj dio u terenskoj svesci u koju se
bilježi:
 Objektivan opis događaja, sa što više detalja
 Probne interpretacije i objašnjenja
 Osjećanja ili reakcije kao promatrač
Eksperiment
 Eksperiment je metoda u kojoj se vještački,
eksperimentalnim činiocem, izaziva eksperimentalna
situacija kojom se ciljno upravlja i na osnovu čijih se
rezultata formira ključno saznanje
 Efekt koji proizvodi specijalni tretman
eksperimentalnih subjekata poznat je u socijalnoj
znanosti kao Hawthorne-ov efekt