Professional Documents
Culture Documents
Dominikanska Republika
Dominikanska Republika
Dominikanska Republika
República Dominicana
Zastava Grb
Geslo
Dios, patria, libertad
(španjolski, "Bog, domovina, sloboda")
Himna
Quisqueyanos valientes
Državni vrh
Neovisnost od Haitija
27. veljače 1844.
- % vode 0,72 %
- gustoća 208,8/km2
1Povijest
2Politika
3Provincije
4Zemljopis
5Gospodarstvo
6Demografija
7Kultura
o 7.1Jezici
8Razno
9Vanjske poveznice
10Izvori
Povijest[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Dominikanske Republike
Otok Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je
istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok
crnce, robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok. 1795. godine Španjolska se odrekla
svog dijela otoka. Jean Pierre Boyer pod svojom vlašću 1822.-1844. ujedinio je cijeli
otok Hispaniola, da bi se 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno
odvojila. Od 1930. do 1961., diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u
atentatu 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch
Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella
Balaguere od 1966. do 1978.
Politika[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Politika Dominikanske Republike
Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt (Santo Domingo). Predsjednik
republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4
godine. Prvi predsjednik bio je Pedro Santana izabran 1844. godine. Buenaventura Báez bio je
predsjednik u pet mandata, Pedro Santana, Ulises Heureaux i Leonel Fernández u tri mandata.
Trenutni predsjednik je Danilo Medina izabran na izborima 2012. godine.
Provincije[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Provincije Dominikanske Republike
Dominikanska Republika je podijeljena na trideset i jednu provinciju, dok je glavni grad, Santo
Domingo nacionalni distrikt (španjolski: Distrito Nacional). Provincije su prva razina
administrativne podjele zemlje.