-Tipovi trine strukture: Potpuna konkurencija, Oligopson, Monopolson, Oligopol, Bilateralni oligopol, Ogranieni monopson, Monopol,Ogranieni monopol, Bilateralni

monopol. -Organizaciona struktura erze: !O raunska plata u kojoj se vo"e uzajamni o rauni erzanski# uesnika !Berzanska ar itraa koja rjeava eventualne sporove !$egistracioni kontitet koji registruje poslove i kontrolie sprovo%enje erzanski# pravila !&otacioni komitet koji vri kotaciju cijena, sakuplja i analizira in'ormacije o cijenama i o javljuje erzanske izvjetaje !&omitet za stan"ar"e i kvalitet !&omitet za pravila erzanske trgovine !&onsultantske slu e !Ostale slu e ( specijalisti in'ormacione te#nike, uvari... ) -Po"jela erzi prema pre"metu poslovanje: $o ne erze, *evizno-novane erze, Berze #artija o" vrije"nosti -Prema znaaju erze se "ijele: Berze nacionalnog znaaja, $egionalne erze, +vjetske(me%unaro"ne) erze -,ukcija je o lik trita na kome potencijalni kupci ne pla-aju cijenu ro e kao na o inom tritu, nego sami pre"lau cijenu ro e -.rste aukcije: /.O ina aukcija na kojoj se cijene pre"lau javno 0.1atvorena aukcija za "ruge cijene ka"a se pre"loene cijene "aju u zapea-enim kovertama 2.3olan"ska aukcija na kojoj trgovina poinje sa visokim cijenama koja se kasnije sniava sve "ok neko ne kae "a eli "a kupi ro u po posle"njoj pre"loenoj cijeni 4.1atvorena aukcija prve cijene na kojoj se pre"loena cijena "aje u zatvorenoj koverti a onaj koji "a najviu cijenu mora "a plati po toj cijeni -5inancijsko trite se "e'inie kao skup kanala po kojima krue 'inancijska sre"stva o" "avaoca koji raspolae vikom prema primaocima koji imaju manjak ili potre u za njima. -O ligacije su 'inancijsko sre"stvo koje vlasniku garantuje 'inancijski "o itak u o liku kamate koji se ispla-uje u o"re%enim vremenskim intervalima. -,kcije su 'inansijsko sre"stvo koje vlasniku o ez je%uje "o#o"ak u o liku "ivi"en"e o" 'irme u koju je novac uloen -5inansijsko trite se "ijeli na novano i trite kapitala. -6a kontrolnom 'inansijskom tritu vri se promet kratkoroni# komercijalni# i lagajniki# naloga i #artija o" vrije"nosti sa viskim stepenom likvi"nosti i mo ilnosti. -6a me%u ankarskom tritu se vri promet privremeno slo o"ni# novani# sre"stava. -Tipovi trine konkurencije: +avrena konkurencija, Monopolska konkurencija, Oligopoli, Monopol.

-5lui"nost ponu"e i tranje pre"stavlja nji#ovo nesmetano uskla%ivanje tj. "a ne postoji ni je"an 'rugi 'aktor osim trine koji -e uticati na uskla%ivanje ponu"e i tranje koji -e "ovesti "o 'ormiranja ravnotee cijena. -,tomiziranost ponu"e i tranje pre"stavlja "a i na strani ponu"e i na strani tranje postiji mnogo proizvo"no-potroni# je"inica. -*ostupnost i mo ilnost 'aktora proizvo"nje pre"stavlja "a nema nikakvi# teko-a u na avkama ovi# 'aktora niti prepreka za nji#ovo slo o"no prostorno seljenje ili seljenej u "rugu in"ustriju. -6esavrena konkurencija je prelazni o lik izme%u potpune konkurencije i monopola, koji moe iti ogranien u pogle"u roja 'irmi. 6a strani kupca se moe kretati o" "uopsona "o oligopsona, a na strani pro"avca o rnuto. -Po" oligopsom se po"razumijeva trite na kome "ominira nekoliko "rupni# 'irmi. -Monopoli postoje u situacijama ka"a je"na 'irma "ominantno o"re%uje uslove i pravila ponaanja na tritu. -&ori-enje svake "opunske je"inice nekog resursa pri nepromijenjenoj veliini ostali# resursa "ovo"i "o prirasta ukupnog o ima proizvo"nje koji se naziva granini proizvo". -7ranina "o#o"nost je proizvo" graninog "o#otka i graninog proizvo"a o"re%enog 'aktora proizvo"nje 7*8gp!g", granina "o#o"nost ra"a-plata, granini proiz o" ra"a-realna plata. -Trite ra"a je sloena i viestruko znaajna o last kako ekonomije tako i socijalnog po"sistema svake zemlje. -*ravno regulisanje je znaajan 'aktor uticaja na tritu ra"a. Ono se u praksi ispoljava na nekoliko "irektni i in"irektni naina. -Berze ra"a registruju nezaposlene i slo o"na ra"na mjesta, trae o"govaraju-e zaposlenje, izuavaju trinu konjukturu ra"a i pruaju in'ormaciju i njoj, vre testiranje i pro'esionalnu primjenu nezaposlenosti. -Traenje ra"a je o rnuto zavisna o" veliine plate-pri rastu plate i ostalim neizmjenjenim uslovima pre"uzetnika u cilju ouvanja ravnotee, skra-uje tranju ra"a i o ratno. -Ponu"a ra"a je koliina ra"ni# asova koji stanovnitvo moe i eli "a ra"i sa ciljem "o ijanja plate. -&apital se "i'unie kao resurs "ugorone upotre e, jer je za nji#ovo potre no vrijeme. &ao i sre"stva za 'inansiranje trokova nji#ove proizvo"nje. -+timuliu-a 'iskalna politika po"razumijeva porast "ravni# ras#o"a i smanjenje poreza to vo"i "o u"etskog "e'icita. -Ograniavaju-a 'iskalna politika ukljuuje smanjenje "ravni# ras#o"a i pove-ava poreze to vo"i "o su'icita. -9zroci in'lacije: +manjenje ro ne mase, 9 rzavanje novanog opticaja, Pove-anje novane mase. -Prema o liku in'lacija mo-e iti: :n'lacija tranje, trokova, +trukturna, 9vezana. -Prema visini postoje: Blaga in'lacija-ka"a cijene rastu nekoliko procenata go"inje, ;aka in'lacija-ka"a njene stope "ostignu nekoliko "esetina procenata go"inje, 7alopiraju-a in'lacija-ka"a cijene porestu nekoliko stotina pa i #ilja"a go"inje, 3iperin'lacija-ka"a se in'laciona spitrala neza"rivo penje iz sekun"e u sekun"u i ka"a je potpuno nemogu-e kontrolisati proizvo"ne trokove. -Pomo-u tari'ne politike o ez je%uje se zatita "oma-i# proizvo%aa o" inostrane konkurencije. -.alutna politika je znaajan "io spoljnotrgovinske politike. -*iskontovanje je "vo%enje na sa"anjosti u"u-e vrije"nosti nekog pri#o"a, tj. izraunavanje "ananjeg analoga vrije"nosti koja se ispla-uje kroz o"re%eni perio" pri postoje-oj kamatnoj stopi.

-<konomska renta u uem smislu je ilo koji "o#o"ak koji aren"ator upla-uje vlasniku priro"nog 'aktora proizvo"nje za mogu-nost njegovog kori-enja u svr#e proizvo"nje i sotvarenja "o iti. -*i'erencijalna renta koja nastaje z og plo"niji# ili ri# parcela, povrinski# iskopa ru"a i nji#ovog oljeg sa"raja i sl. :zraunava se "iskontovanjem. -Buamol Blin"er "e'inie novac kao: !$o u koja trajno vri ulogu opteg ekvivalenta, !;ezik trita, !Pose nu ro u koja slui kao posre"nik u razmjeni svi# "rugi# ro a, !+re"stvo za utvr%ivanje realtivne vrije"nosti "rugi# ro a, !*rutvenu konvenciju, !+re"stvo razmjene i stan"ar"ni pre"met koji slui za razmjenu stvari i usluga. -+re"stvo razmjene novca se pojavljuje kao posre"nik pri razmjeni ro e i usluga. -5unkcija novca kao o raunskog sre"stva "irektno je povezana sa njegovom 'unkcijom razmjene, jer se izraavanjem razni# ro ni# vrije"nosti u novcu omogu-uje proces razmjene. -+re"stvo uvanja novca povezano je sa uvanjem imovine u novcu i te"nje ra"i kupovina u u"u-nosti. -9 'unkciji sre"stva pla-anja novac se javlja u svim sluajevima pla-anja konkretni# svako"nevni rova na tritu kao i usluga i "rugi# o aveza. -9 'unkciji svjetskog novca pojavljuje se zlatni novac. -6ovane surogate ini: kre"itni novac, papirni i sitan nepuno vrij"an novac koji 'unkcionie u opsticaju kao zamjena za slato ili puno vrije"nog novca. -&vantitativna teorija novca o janjava o"nos izme%u relativne vrije"nosti i kupovne mo-i novca, o"nosno koliine novca i rasta cijene, kao i uzorke promjena tog uzorka. -Transakcioni motiv te"nje zasnovan je na planiranju poslova koji tre a "a omogu-e ouvanje navanog "o#otka na "atom nivou jer o" njegove visine zavisi struktura potroa-a. -+pekulativni motiv te"nje ima kljuni znaaj jer u uslovima neizo"nosti i rizika na 'inansijskom tritu tranja za novcem zavisi o" "o#otka koji o"nose o ligacije, akcije i "rugi vrije"nosni papiri. -Motiv pre"ostronosti u te"nji povezan je sa rizikom eventualnog gu itka o" ulaganja u vrije"nosne papire koji moe nastupiti u sluaju pove-anja kamatne stope. -6ovana masa pre"stavlja ankarske rezerve novcem, o"nosno ukupnost gotovog i "epozitnog novca koji se moe "irektno koristiti kao sre"stvo pla-anja. -Pravilo Miltona 5ri"mana-prosjeni go"inji prirast novca je z ir prosjenog go"injeg prirasta i prosjenog go"injeg prirasta oekivane in'lacije =M8=P>=?.