Jamajka

Jamajka
Jamaica

Zastava Grb

Himna
Jamaica, Land We Love

Glavni grad Kingston

Službeni jezik engleski

Državni vrh

- Kraljica Elizabeta II.,

Generalni guverner Kenneth Hall

- Predsjednik Vlade Bruce Golding

Neovisnost 6. kolovoza 1962.

Površina 159. po veličini

- ukupno 10.991 km2

- % vode 1,5 %

Stanovništvo 135. po veličini

- ukupno (2003) 2.695.867

- gustoća 245/km2

Valuta jamajčanski dolar (100 centa)

Pozivni broj 1-876

Vremenska zona UTC -5

Internetski nastavak .jm

Jamajka je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.

 Sadržaj
[sakrij]

 1Povijest
 2Zemljopis
o 2.1Klima
o 2.2Biljni svijet
 3Ekonomija
 4Promet
 5Stanovništvo
 6Izvori

Povijest[uredi VE | uredi]
Ime države potječe od imena Xamayca ("zemlja šume i vode") koje su joj dali pripadnici
prvobitnog stanovništva. Narodi Arawak i Taino doselili su na Jamajku iz Južne
Amerike između 1000. pr. Kr. i 400. pr. Kr..
Kolumbovim iskrcavanjem 1494. Jamajku zauzimaju Španjolci, a 1655. Englezi. Tijekom
britanske vladavine Jamajka postaje najveći svjetski izvoznik šećera, što je postignuto masovnim
dovoženjem robovske radne snage iz Afrike. Nakon niza pobuna ropstvo je ukinuto 1838.
Jamajka je pomalo dobijala neovisnost od Ujedinjenog kraljevstva: 1958. je postala provincijom u
sklopu Federacije Zapadnih Indija, a punu samostalnost nakon napuštanja
Federacije, 1962 godine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]
Ovaj brdoviti otok vrh je podvodnog planinskog lanca. Nabrano gorje proteže se Jamajkom u
smjeru zapad-istok. Na istoku ovaj masiv dostiže svoju najveću visinu na vrhu Blue Montain
Peak, koji je 2256 metara iznad mora. Oko dvije trećine površine ove zemlje
zauzimaju vapnenačke zaravni koje se terasasto spuštaju prema moru. Zbog topivosti
vapnenačke podloge i velikih količina oborina prostrana područja Jamajke pretvorena
su krške krajolike. Podzemni sustavi špilja nastali su u teško pristupačnom području pod
imenom Cockpit Country na sjeverozapadu otoka. Veliki krški bazeni, takozvani Interior Valleys,
središta su agrarne proizvodnje. U mnogim krškim šupljinama vremenom su se nakupile velike
količine boksita koji se vodi radi proizvodnje aluminija. Sjeverna obala obrubljena je dugačkim
pješčanim plažama, a šira priobalna nizina na jugu djelomice je močvarna.