Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet u Sarajevu

Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo

Džejla Dautović

Analiza primjene
Načela za izradu predmetnih odrednica
(Principles Underlying Subject Heading Languages)

(Diplomski rad iz bibliotekarstva)

Akademska godina 2010/ 2011.

Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet u Sarajevu
Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo
Studijska grupa: Komparativna književnost i bibliotekarstvo

Ime i prezime studentice: Džejla Dautović

Br. Indexa: 38782/2004.

Analiza primjene
Načela za izradu predmetnih odrednica
(Principles Underlying Subject Heading Languages)

(Diplomski rad iz bibliotekarstva)

Predmet: Klasifikacija

Mentor/-ka: Doc. dr. Senada Dizdar

Sarajevo, Decembar 2010.

2
 Sadržaj

Sažetak . . . . . . . . . 4
Uvod . . . . . . . . . 4
I. Sistemi za organizaciju znanja (SOZ) . . . . . 6
II. Predmetna katalogizacija . . . . . . 7
Definicije, referentni okvir . . . . . 8
III. Sadržajna obrada . . . . . . . 10
IV. Proces indeksiranja . . . . . . . 14
Interpretacija znanja . . . . . . 17
V. Načela (principi) indeksiranja . . . . . . 18
Načela izgradne . . . . . . 18
Načela primjene . . . . . . 29
Svojstva kataloga . . . . . . 30
Zaključak . . . . . . . . . 32
Tablica: Predmetna odrednica Žene-Prikaz prijedloga predmetne obrade . 33
Bibliografija . . . . . . . . 35

3
Sažetak
Polazeći od činjenice da je poštivanje temeljnih načela preduslov za izgradnju
kvalitetnog predmetnog kataloga i izradu potpunih predmetnih odrednica, u ovom radu se
analizira primjena jedanaest načela iz IFLA-ine studije Načela za izradu jezika
predmetnih odrednica, objavljene pod nazivom Principles Underlying Subject Heading
Languages. Analiza primjene načela je sprovedena na primjerima iz Kataloga Nacionalne
i univerzitetske biblioteke BiH i Kataloga Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Poštivanje načela uspoređivalo se s praksom predmetnog sistema Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Primjena načela je analizirana na uzorku predmetne
odrednice Žene. Analiza je pokazala da je najprije potrebno zauzeti jasan stav prema
načelima u cjelini i odrediti se u odnosu na njihovu primjenjivost. Na osnovu analize
zaključujemo da postoje poteškoće u primjeni načela. Poboljšanju primjenjivosti načela
treba prethoditi iscrpna analiza sadržajne obrade ukupnog fonda, prvenstveno Nacionalne
i univerzitetske biblioteke, kao i drugih biblioteka u našoj zemlji.
Ključne riječi: organizacija znanja; sadržajna obrada; predmetna odrednica; IFLA

Uvod
„Izazov postindustrijskog društva 80'tih godina je pretvaranje podataka u informaciju!
Izazov postinformacijskog društva 90'tih godina je pretvaranje informacije u znanje!“1

Osnova bibliotečke profesije podrazumijeva stvaranje znanja i pripremu znanja za

korištenje (jer su katalozi prikazi znanja o znanju, ali ujedno i izvor/znanje o predmetu).
Sadržajna obrada dokumenta počinje s klasifikacijom. Jedan od osnovnih problema
klasifikacije je problem odnosa bibliotekara klasifikatora prema sadržaju. Potrebno je
usaglasiti ustrojeno mišljenje iskazano u katalogu sa mišljenjem klasifikatora o novom
predmetu kojeg treba uvrstiti u određene skupine, ili pak otvoriti novu. Uspostavljanje
veze između starog i novog dešava se na relaciji tekst-bibliotekar-oznaka i korisnik-
oznaka-dokument.

1
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.

4
 Iskazivanje sadržaja je oduvijek bilo povezano sa nizom problema koji se javljaju
u procesu analize sadržaja. Kako analizirati, interpretirati i označiti određeni sadržaj da bi
se na zahtjev korisnika dobio relevantan dokument. Sadržajna obrada je označavala
izradu stručnog i predmetnog kataloga, koji u svojim iskazima sažimaju temu u obliku
stručne oznake i predmetne odrednice i omogućavaju ponovno pronalaženje označene
informacije.
Predmetne odrednice formiraju predmetni katalog, čiji je zadatak da omogući
pronalaženje literature o određenom predmetu u biblioteci, a da prethodno nije potrebno
znati ime autora, naslov dokumenta ili stručnu skupinu kojoj dokument pripada. U vezi s
tim Lasić-Lazić u svojoj definiciji sadržajne obrade ističe da klasifikator, izdvajajući
sadržaj dokumenta, razmišlja o mogućem zahtjevu korisnika ili imajući na umu zahtjeve
svojih korisnika.2
Što se tiče svrhe predmetnog kataloga, “J. O. Kaiser govori o mogućnostima koje
dobro uređen katalog pruža korisnicima da na temelju predmetne odrednice prosude da li
im je ili nije potrebno zatražiti izvornik, a E. J. Coates navodi dva cilja koja omogućava
predmetni katalog: prvi je cilj pronalaženje dokumenata koji sadrže traženi predmet, a
drugi pronalaženje građe o srodnim predmetima.”3
Prilikom pretraživanja koje obuhvaća oblikovanje upita od strane korisnika,
kvalitetno obrađena građa omogućava dostupnost u što kraćem vremenu, kao i dobre
rezultate. Pri tome je sve usmjereno pojednostavljivanju procesa pretraživanja.
„Pretraživanje građe prema sadržaju jedan je od najvažnijih segmenata pružanja usluga u
knjižnjičarstvu i srodnim djelatnostima i ustanovama, te istodobno jedan od najsloženijih
vidova bibliografske kontrole, ali i njena najslabija karika.“ 4 U praksi, univerzalno
postavljena pravila ne odgovaraju svim korisnicima u svim situacijama. Zbog toga ih
biblioteke mijenjaju i prilagođavaju pronalazeći odgovarajuća rješenja, a informacijska
djelatnost bibliotekara podržava informatički aspekt društva i stvara odgovarajuću

2
J. Lasić-Lazić, (1996), Znanje o znanju, Zagreb: Zavod za informacijske studije, str.108.
3
M. Mikačić, (1996), Teorijske osnove sustava za predmetno označavanje, Zagreb: Hrvatsko
bibliotekarsko društvo, str. 358-359.
4
M. I. Cordeiro, (2001) „Organizacija znanja i predmetne odrednice: jačanje jedne od najslabijih točaka
međunarodnog knjižničarstva“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske [Online], 44, 1/4, str. 129-144. <dostupno na:
http://www. hkdrustvo.hr/vbh/broj/84>, [pristupljeno 10. augusta 2010.].

5
podlogu za obrazovanje. Prilagođavanje pravila zahtjevima korisnika dovodi do
nedosljednosti u obradi građe, a kao posljedica dolazi do različite primjene načela.

I. Sistemi za organizaciju znanja (SOZ)

Termin sistemi za organizaciju znanja (SOZ), eng. knowledge organization
systems (KOS), namijenjen je da obuhvati sve tipove shema za organizaciju informacija i
unapređenja upravljanja znanjem. „SOZ uključuju klasifikacione sheme za organiziranje
materijala na generalnom nivou (kao što je smještaj knjiga na policama), predmetne
odrednice koje koriste više detaljan pristup informacijama i normativne datoteke koje su
dio Univerzalne bibliografske kontrole (UBC), kao što su npr. geografska imena. Oni
također uključuju i manje tradicionalne sheme kao semantičke mreže i ontologiju.“5
Sistemi za organizaciju znanja su mehanizmi za organizaciju informacija i predstavljaju
centralni mehanizam svake biblioteke, muzeja i arhiva.

Abecedni katalog Stručni katalog Predmetni katalog

Katalogizacija Klasifikacija Indeksiranje

Sistemi za organizaciju znanja

Sistemi za upravljanje informacijama/ znanjem (SUI)

Prezentacija znanja podrazumijeva različite vrste sistematiskih načina

označavanja i prikaza onoga što je poznato o određenom predmetu, a omogućava nam

5
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.

6
pristup tom znanju na lakši i dostupan način, ovisno o metodama koje se pri tome koriste-
klasifikacijske sheme ili liste predmetnih odrednica i tezaurusi. Predmetna obrada građe
je vezana za izradu predmetnih odrednica iskazanih prirodnim jezikom.
Postupak sažimanja sadržaja koristi se predvidivim, kontroliranim,
standardiziranim i konvencionalnim načinom označavanja, najčešće na osnovu nekog
sistema za organizaciju znanja (SOZ).

II. Predmetna katalogizacija

Bibliotečna zajednica je već odavno uočila važnost lingvističkih dostignuća za
svoj rad, što je vidljivo posebno na području sadržajne obrade bibliotečne građe. Važnost
lingvistike je posebno uočljiva u izradi predmetnih odrednica kao jednom od važnih
segmenata sadržajne obrade. „Predmetizacija je, najjednostavnije rečeno, određivanje
sadržaja dokumenta i njegovo označivanje predmetnim oznakama. Jedna ili nekoliko
predmetnih oznaka mogu oblikovati jednostavnu ili složenu predmetnu odrednicu. One
mogu biti relativno proizvoljni oblici pa se tad nazivaju ključne riječi. Drugi su oblik
sustavi sementičkih veza među pojmovima koji se slažu u tezauruse i to su onda
strukturirani popisi pojmova.“6 Liste predmetnih odrednica i liste ključnih riječi imaju
zajedničku karakteristiku koja je vezana za to da se u njima ne određuju semantičke
relacije između termina za indeksiranje. S druge strane, „tezaurusi su kontrolirani i
dinamički dokumentacijski jezici semantički i generički povezanih naziva koji pokrivaju
određeno područje znanja.“7 Tezaurusi su rječnici usvojenih pojmova unutar jedne struke
koji omogućavaju snalaženje u osnovnim znanjima iz određene naučne oblasti i u samom
sistemu kataloga. Na tezaurusu počiva predmetni katalog i oni su i ishodište predmetnog
kataloga. Kod nas trenutno postoje sistemi usvojenih odrednica i pododrednica, ali su
malobrojne oblasti u kojima su oni opšteprihvaćeni i provjeravani od strane stručnjaka iz
određenih oblasti.

6
I. Kolbas, (2000), „Načela izrade jezika za predmetno označivanje“, Contemporary Linguistics
(Suvremena lingvistika) [Online], 49-50, str. 153, <dostupno na http://www.ceeol.com, [pristupljeno 03.
oktobra 2010.].
7
Anonymous, <dostupno na http://dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog1.htm,
[pristupljeno 03. oktobra 2010.].

7
Definicije, referentni okvir
Predmetna odrednica: Prema definiciji M. Mikačić (1996) predmetna odrednica
je skup ili niz riječi, koje su pojmovne oznake, a koje u svojoj ukupnosti daju sažeti iskaz
o predmetu sadržanom u pojedinom dokumentu ili dijelovima dokumenta. Normirane
predmetne odrednice autoriziraju se u bazi podataka preglednih kataložnih jedinica i
uputnica korištenjem IFLA-inog standarda UNIMARC/Authorities Format.8 Predmetna
odrednica sastoji se od vodeće, odnosno pristupne odrednice, te dopunskih tematskih,
geografskih, vremenskih, formalnih ili kvaziformalnih pododrednica-odrednica za oblik.
Vodeća, odnosno pristupna predmetna odrednica izrađuje se u skladu s načelima danim u
IFLA-inim Smjernicama za predmetne pregledne kataložne jedinice i uputnice, a
ugrađuje se u strukturirani sistem predmetnih odrednica prema načelima danim u IFLA-
inom dokumentu Principles Underlying Subject Heading Languages. Pododrednice koje
joj slijede služe tačnijem označavanju predmeta publikacije. Sadržaj jedne publikacije
može, kada je to potrebno, biti označen s više istovrsnih ili raznovrsnih predmetnih
odrednica.
Korisno je naglasiti distinkciju između definicije predmetne odrednice i definicije
predmetne oznake koju navodi M. Vujić (n.d.). Predmetna odrednica je osnovna jedinica
predmetnog kataloga, dok se predmetna oznaka definira kao terminološki kontrolirana
oznaka za jedan pojam iz sadržaja, a može se sastojati od jedne ili više riječi.

Jezik za predmetno označavanje9 je dokumentacijski jezik koji omogućava

dosljedan pristup sadržaju dokumenta u katalogu, bibliografiji ili kazalu, gdje se pod
dokumentom razumijeva knjižna i neknjižna građa. Sastoji se od kontroliranog rječnika
nazivlja koji predstavlja pojmove i nazive te semantičke strukture koja pokazuje
paradigmatske odnose među njima; može sadržavati i sintaksička pravila za slaganje
pojmova u nizove.

8
Anonymous, <dostupno na http://www.nsk.hr/opac-crolist/obrada.html, [pristupljeno 03. oktobra 2010.].
9
Prema definiciji I. Kolbas, (2000), „Načela izrade jezika za predmetno označivanje“, Contemporary
Linguistics (Suvremena lingvistika) [Online], 49-50, str. 154, <dostupno na http://www.ceeol.com,
[pristupljeno 03. oktobra 2010.].

8
 IFLA10 je 1999. godine donijela Načela za izradu jezika predmetnih odrednica,
objavljena pod nazivom Principles Underlying Subject Heading Languages. Načela su
opći principi za sastavljanje jezika predmetne odrednice.

Predmetno pretraživanje11 je sintagma koja se u odnosi na načine pristupa

podacima o jedinicama građe u katalogu, na temelju njihovih sadržajnih obilježja.
„Ključne sastavnice ovoga procesa u računarskom okruženju su pristupnice (eng. access
points), poput klasifikacijskih oznaka, predmetnih odrednica, deskriptora i riječi iz
naslova. Pristupnice koje omogućavaju pronalaženje jedinica građe na temelju njihovog
sadržaja, nazivaju se predmetnim pristupnicama (eng. subject access points). Sve
nabrojane pristupnice rezultat su procesa kojima se obrađuje sadržaj dokument kako bi
građa postala dostupna korisnicima. U tradicionalnoj bibliotečkoj terminologiji ti procesi
su klasifikacija i predmetna obrada.“12 Predmetno pretraživanje je sintagma koja
se u kontekstu ovoga rada odnosi na načine na koje se podacima o jedinicama građe u
katalogu može pristupiti na temelju njihovih sadržajnih obilježja.
U današnje doba globalnog informacijskog povezivanja javno dostupni online
bibliotečni katalozi imaju ključnu ulogu. Korisnicima se pristupom na Internet
omogućuje stalan pristup informacijama o građi koju biblioteka posjeduje, kao i
informacije o dostupnoj elektroničkoj građi. „Istraživanja pokazuju da, kako bi ovim
informacijama i građi pristupili, korisnici online knjižničnih kataloga najčešće obavljaju
predmetna pretraživanja, kojima otkrivaju i pronalaze jedinice građe na određenu temu.
Međutim, ova vrsta pretraživanja ujedno je i najmanje uspješna.”13
Do euspješnog ili manje uspješnog pretraživanja dolazi zbog prevelikog broja
rezultata, zbog opsežno postavljenog upita ili zbog premalog broja rezultata kao
odgovora na neiscrpno postavljen upit. U svakom slučaju bi korisnici, prilikom
predmetnog pretraživanja, trebali ponovo oblikovati upit i ponoviti pretraživanje.

10
Međunarodno udruženje knjižničnih društava i ustanova (International Federation of Library
Assocations and Institutions – IFLA).
11
Prema terminologiji koju koristi M. Mikačić (1990) govoreći o predmetnoj obradi.
12
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.
13
K. Golub, Predmetno pretraživanje u knjižničnim katalozima s web sučeljem, Magistarski rad, Filozofski
fakultet, Sveučilište u Zagrebu, str.3,
<dostupno na http://homes.ukoln.ac.uk/~kg249/publ/Magisterij-hrv.pdf>, [pristupljeno 5. oktobra 2010.].

9
“Knjižnični katalozi s web-sučeljem imaju velik potencijal za pružanje brojnih
mogućnosti, od samog sadržaja kataloga (bibliografski zapisi, daljinski dostupna građa,
potpuni tekstovi i dr.) do oblikovanja korisnički pristupačnih sučelja (prozori, sličice,
povlačni izbornici i dr.) te stoga mogu utjecati na rješavanje nekih od problema na koje
korisnici nailaze pri predmetnom pretraživanju.”14

Online Public Access Catalogue (online katalog s javnim pristupom) je katalog

biblioteke ili informacijskog centra korisnicima dostupan online putem, koji većinom
pruža niz dodatnih usluga poput informacije o statusu dostupnosti građe i mogućnost
online rezervacije. Danas je o ovoj vrsti kataloga moguće govoriti samo kao o
“katalozima”, jer njihovom sve većom primjenom nestaje i potreba za naglašavanjem
naziva “online katalog s javnim pristupom”15

Referentni okvir
Načela za izradu jezika predmetnih odrednica (Principles
underlying subject heading languages) su rezultat rada Radne skupine
pri Sekciji za klasifikaciju i indeksiranje pri Odjelu za bibliografsku
kontrolu IFLA-e (Working Group on Principles Underlying Subject
Heading Languages of the Section on Classification and Indexing of the
IFLA Division of Bibliographic Control). Namjera njihovog rada bila je
vidjeti kako se mogu utvrditi opća načela. Ustanovljena opća načela su
analizirana u odnosu na postojeće baze podataka, što je moguće vidjeti
u ovom radu.

III. Sadržajna obrada

Sadržajna obrada se definira kao „postupak određivanja sadržaja koji se u
dokumentima razmatra, sa svrhom pohrane, pronalaženja, prezentacije i posredovanja o
pohranjenom i zabilježenom znanju – znanje koje je prošlo kritičku evaluaciju.“16

14
Ibid. str. 3.
15
Online Public Access Catalogue //Harrod's librarians' glossary and reference book (2000).
16
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.

10
 Za tu svrhu izrađivali su se i dalje se izrađuju i usavršavaju posebni postupci i
sistemi. Iskazivanje sadržaja oduvijek je bilo povezano sa slijedećim problemima: Kako
analizirati, kako interpretirati i na kraju kako ono bitno, što bi vodilo cijelom tekstu,
označiti i pohraniti da bi se na zahtjev korisnika dobili relevantni dokumenti
“Ispitivanjem sadržaja bavi se više disciplina, naročito tekstologija i teorija
informacija. U tim je disciplinama uveden naziv analiza sadržaja (eng. content analysis),
ili analiza teksta, što znači dublju i svestraniju analizu smisla teksta. Zato je bolje da u
bibliotekarskoj struci pored uopćenog naziva sadržajna obradba dokumenta više
upotrebljavamo naziv predmetna obradba dokumenta ili predmetna obradba teksta (eng.
subject analysis)”17
Elementi sadržajne obrade su stručne i predmetne oznake. Za stručno označavanje
navedene knjižnične građe koristi se Univerzalna decimalna klasifikacija - UDK, koja se
povremeno ažurira novim izdanjima. Od 1999. koristi se UDK iz 1996. godine.
Dva su temeljna postupka označavala rad na sadržajnoj obradi, a to je izrada
stručnog i predmetnog kataloga. Bibliotečni standardi svih zemalja utvrđuju da biblioteke
obavezno trebaju imati jedan stvarni katalog, stručni ili predmetni. Dakle, sadržajna
obrada je viši rodni pojam koji obuhvata predmetni i stručni katalog. Ovi katalozi
pripadaju konvencionalnim sistemima za pronalaženje informacija i njihov zadatak je da
sažimanjem teme u svojim iskazima (premetna odrednica i stručna oznaka) sačuvaju onu
semantičku nit ili ideju koja se nalazi u dokumentu. Oni ulaze u sistem stvarnog kataloga,
koji organizira građu na osnovu sadržaja. Lasić-Lazić (1996) ističe da je stručni katalog
proizvod klasifikacijske obrade, gdje kao rezultat nastaju klasifikacijske sheme za
svrstavanje građe u odgovarajuću grupu, a u predmetnom katalogu se izražava predmet
sadržaja, gdje je uvjet poznavanje jezika. „Činjenica da su bibliotekari već odavno postali
svjesni velikog stupnja srodnosti stvarnih kataloga (predmetnog i stručnog), očitovala se
u nazivu sistemi za organizaciju znanja, potcrtavajući time zajedničke karakteristike ovih
kataloga.“18

17
M. Mikačić, (1996), Teorijske osnove sustava..., str. 24.
18
S. Dizdar, (2007) „Odnosi među pojmovima u jezicima za označavanje“, Pismo:Časopis za jezik i
književnost, 5/1, str. 350.

11
 Rezultat sadržajne obrade iskazan je kroz stvarne kataloge (nacionalne ili
tradicionalne) i razne oblike organizacije i prezentacije obilježenog znanja kao novo
znanje o znanju u skupu informacija i podataka stavljenih u nove odnose.
“Predmetni je katalog popis bibliotečne građe raspoređen na skupine prema
predmetima koje iskazuju predmetne odrednice, a koje se redaju prema strogo
abecednom redoslijedu.”19 To je popis bibliotečkog fonda prema određenim pojmovima
(predmetima) i neposredno obavještava korisnika koju literaturu o određenim
predmetima biblioteka posjeduje, bez obzira na to kojoj stručnoj oblasti predmet pripada.
“Stručni je katalog popis bibliotečne građe raspoređen na niz osnovnih skupina prema
podjeli svih znanosti, djelatnosti i umjetnosti, koje se dalje dijele na njima podređene
skupine i podskupine i pritom se te stručne skupine sastavljaju s nizom drugih usporednih
skupina za oblik, geografsko područje, vremesnsko razdoblje i slično.”20 Stručni
(sistematski) katalog sistematizuje građu prema njenoj stručnoj pripadnosti u okviru
određenih naučnih i stučnih disciplina i prikazuje je sređenu u skladu sa pravilima
usvojenog klasifikacijskog sistema. Postoje i ukršteni ili rječnički katalozi (eng.
dictionary catalog), koje je u američke biblioteke uveo C. Cutter, a sastoje se od
abecednog i predmetnog niza. U elektroničkom okruženju svi ovi katalozi, uključujući,
dakako, i formalne i mjesne kataloge, srastaju u jedinstveni katalog, pa se pretraživanje
može obavljati po svim elementima, odnosno poljima kataložnog zapisa (po autoru,
naslovu, predmetu, signaturi itd.).
Predmetni katalog se upotrebljava u obradi općeg bibliotečnog fonda nacionalnih,
univerzitetskih i gradskih biblioteka, kao i za obradu specijalnih zbirki. Pravila za izradu
predmetnih odrednica i popis predmetnih odrednica, postoje kao neobjavljeni dokumenti
biblioteke. “Usporedno s novim teorijskim osnovama i pravilima za sastavljanje
predmetne odrednice uvodi se postupak kodiranja pojmovnih jedinica predmetne
odrednice koji, uz upotrebu elektroničnog računala, olakšava pretraživanje.”21
Pretraživanje uz pomoć računara je lakši i brži način pronalaženja traženih predmetnih
jedinica, a posebno ako se radi o pronalaženju traženog predmeta prema više elemenata
odjednom.

19
M. Mikačić, (1996), Teorijske osnove sustava..., str. 33.
20
Ibid, str. 32.
21
Ibid, str. 18.

12
 Predmetni sistem je rječnik naziva. Naziv je riječ ili pojam koji nije višeznačan i
koji ne nosi dvosmislene konotacije. Rječnici prirodnih jezika sadrže riječi, ali i nazive, a
rječnici predmetnog sistema samo nazive. Osnovni zadatak bibliotekara na ovom polju je
odabir jedinstvenog naziva za određeni predmet. Kako bismo pretraživanje učinili što
efikasnijim, potrebno je u rječnik uvrstiti nazive koji će biti predvidivi za korisnika koji
pretražuje. „Pri izradi predmetnog kataloga od samog početka su korištena pravila za
predmetnu obradu, što je ustvari odgovarajuća gramatika, a popisi riječi koji se koriste pri
konstrukciji predmetne odrednice kao njihovi rječnici na vidjelo su izašli tek s izradom
tezaurusa.“22
Predmetni katalog pripada konvencionalnim sistemima koji su se stoljećima
razvijali da bi mogli davati odgovore na široka tematska pitanja i pitanja s jednim
aspektom. Međutim, vremenom su se pokazala nedjelotvorna za višeaspektna traženja,
kao i za pronalaženje građe koja pripada naučnoj ili stručnoj disciplini koja nije
prethodno ustanovljena.
To je dovelo do stvaranja novih sistema – deskriptorskih sistema, koji su
sastavljeni od pojmova koji se kombinuju tek u fazi pretraživanja. Međutim, u praksi se
pokazalo da je nizak odziv ukoliko se za pretraživanje koriste samo ključne rječi, te da je
za sofisticiranije označavanje potrebno u obzir uzeti i semantička i sintaksička obilježja
jezika. „Proučavanje semantičkih i sintaksikčkih odnosa uvelo je, na teorijskom planu,
nekoliko novina u teoriju bibliotekarstva. Prije svege dolazi do zbližavanja stvarnih
kataloga, pa se tako stvara njihova zajednička jezgra, koja omogućava približavanje
konvencionalnih i savremenih automatiziranih sistema i rad na daljem razvoju jezika za
označivanje.“23 Rad na poboljšanju odziva i preciznosti i dalje ostaje glavni cilj i ključni
problem kod svih vrsta jezika za označavanje.
„U konvencionalnim sistemima proces označavanja dokumenata polazi od
sažimanja teme, a u deskriptorskim sistemima polazi od rasčlanjivanja teme predmeta na
pojmovne cjeline.“24 Iako polaze od suprotnih pravaca, jedan od sažimanja teme a drugi

22
S. Dizdar, (2007) „Odnosi među pojmovima u jezicima za označavanje“, Pismo:Časopis za jezik i
književnost, 5/1, str. 349.
23
S. Dizdar, (2007) „Odnosi među pojmovima... str. 350.
24
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.

13
od rasčlanjivanja, oba se sistema susreću na zajedničkom zadataku, rješavanju problema
iskazivanja sadržaja dokumenta na jasan tačan i nedvosmislen način.

IV. Proces indeksiranja

Takav proces, kojim se izvlači predmetna materija iz teksta i doznačava
(bibliografskom) zapisu u obliku termina, simbola ili teksta, poznat je pod nazivom
indeksiranje.“25 To je skup svih načela, metoda, postupaka i njihovih primjena pomoću
kojih se dokumentima dodjeljuju termini u cilju opisivanja njihovog sadržaja. U najširem
shvatanju riječi, to je proces za ekstrakciju predmetne materije.
Lasić-Lazić navodi da se u bibliotečkoj literaturi sve češće upotrebljava pojam
indeksiranje za sadržajno označavanje koje podrazumijeva opisivanje ili identificiranje
dokumenta terminima iz njegove predmetne sadržine.26
“Sam proces indeksiranja potrebno je promatrati u širem okviru kao dio procesa
za pronalaženje informacija (information retrieval – IR). Pronalaženje informacija je
slijed uzastopnih radnji koje se sprovode radi pronalaženja dokumenata i ostvaruje se
pomoću sistema za pronalaženje informacija.”27
Indeksiranje obuhvata;
- proces, koji se koristi za ekstrakciju ili izlučivanje predmetne
materije (od analize sadržaja teksta do pohranjivanja podataka u
pretraživački sistem),
- metod čiji je krajnji rezultata oznaka i
- način (označavanje) na koji se realizuju aktivnosti procesa
indeksiranja,
- a koristi se i za sadržajnu obradu, za deskriptorsku obradu i
klasifikaciju.

Polazeći od temeljnog značenja indeksiranja kao procesa za ekstrakciju ili

izvlačenje predmetne materije, jasno je da se bibliotekar mora usredotočiti na
25
Ibid.
26
Lasić-Lazić, J., (1996), Znanje o znanju, Zagreb: Zavod za informacijske studije, Zagreb, str. 93.
27
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.

14
sadržaj/predmet kojeg je autor dao u dokumentu, a zatim ga u što vjernijem obliku
prenijeti, koristeći se jezikom/jezicima za označavanje, u cilju opisivanja sadržaja i
njegovog kasnijeg pronalaženja.
Dakle, u proces indeksiranja uključena su dva koraka:28
1. Utvrđivanje pojmova izraženih u dokumentu tj. utvrđivanje
predmeta (pojmovna ili sadržajna analiza)
1. Prevođenje tih pojmova u sastavne jedinice jezika za stvarno
označavanje

Pojmovna analiza uključuje prvo i najistaknutije razmatranje o čemu tekst/djelo

govori i šta pokriva. Samoutvrđivanje predmeta vrši se u tri faze:29
1. Upoznavanje sa cijelim sadržajem dokumenta (u apstraktu mora
biti najveća koncentracija ključnih riječi),
2. Identificiranje pojmova koji predstavljaju taj sadržaj,
3. Izbor pojmova potrebnih za pronalaženje.

28
M. Mikačić, (1996), Teorijske osnove sustava... str. 227.
29
Ibid, str. 227.

15
Slika 1. Elementi indeksiranja (Lasić-Lazić, 1996)

16
 Iscrpnost ili dubina u indeksiranju je princip koji se primjenjuje u pojmovnoj
analizi, nakon koje slijedi prevođenje. U prevođenju je važna specifičnost koja se,
također, može opisati kao hijerarhijaska razina prikaza predmeta. O ovim svojstvima
kataloga govorit ćemo u posebnom poglavlju.
“Indeksiranje koje koristi kontrolirani rječnik, kao što je tezaurus ili popis
predmetnih oznaka, zove se indeksiranje doznačavanjem.” 30 Postoji i indeksiranje
označavanjem ili izvođenjem: “Indeksiranje za neke bibliografske baze podataka ne
koristi kontrolirani rječnik, već obuhvaća odabir naziva koji se nalaze u dokumentu. Ovo
je indeksiranje izvođenjem.”31

Interpretacija znanja
Interpretacija znanja32 nije u logičkom smislu jednakost sadržaja i iskaza, ona je
viđenje onog ko interpretira (bibliotekara). U komunikacijskom okruženju, to se može
posmatrati kao problem na tri nivoa:
1. Problem misli, jezika i stvarnosti – najvažniji argument u ovom početnom
razmatranju interpretacije jeste da je potpuna interpretacija nemoguća, jer svaka
interpretacija u sebi nosi subjektivnost.
2. Sadržajno tumačenje određenog dokumenta – interpretacija teksta je uslovljena
poznavanjem određenog znanja kojeg bibliotekar treba da posjeduje da bi pravilno
mogao izlučiti pojmove iz djela.
3. Odabir pojmova kojim su uspostavljene veze između dokumenta i nekog
dokumentacijskog jezika – izlučivanje pojmova daje sadržaj teksta na jasan, tačan i
nedvosmislen način.
Sa ovim znanjima o interpretaciji potrebno je početi razmišljati o načelima
procesa indeksiranja.

30
Lasić-Lazić, J., (1996), Znanje o znanju... str. 93.
31
Ibid, str. 93.
32
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.

17
V. Načela (principi) indeksiranja
Ukupno jedanaest Načela za izradu jezika predmetnih odrednica (Principles
Underlying Subject Heading Languages) podijeljeno je u dvije skupine.33
- Načela izgradnje; koja osiguravaju kontrolu (izbor i upotrebu) usvojenih
termina,
- Načela primjene.
“Svaki pravilnik trebao bi imati osnovna načela koja mu služe kao ishodište u
sastavljanju pojedinačnih propisa. Ta osnovna načela, ako su dobro izabrana i poštivana,
osiguravaju dosljednost i skladnost svih pojedinačnih propisa.”34
Primjena načela je analizirana na uzorku predmetne odrednice Žene. Analiza
primjene načela je sprovedena na primjerima iz Kataloga Nacionalne i univerzitetske
biblioteke BiH (http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss) i Kataloga Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu (http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss). Poštivanje načela
uspoređivalo se s praksom predmetnog sistema Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu (http://www.katalog.nsk.hr/cgi-bin/Pwebrecon.cgi). Kao korpus za analizu
primjene načela poslužile su obrađene publikacije koje govore o predmetu Žena-različiti
aspekti. Analizirani su samo oni naslovi koji imaju predmetnu i stručnu oznaku.
Predmetne odrednice su analizirane metodom pregledavanja pojedinačnih odrednica.
Metodološki istraživanje je teklo iz dva pravca: Proučavanjem rezultata pretraživanja listi
predmetnih odrednica i proučavanjem rezultata pretraživanja listi ključnih riječi. Kada u
uzorku nije nađen ilustrativan primjer za analizu nekog od načela, korišteni su primjeri
obrade nekog drugog predmeta.

Načela izgradnje
1) Načelo jedinstvene odrednice (Uniform heading principle)
Na načelu jedinstvene odrednice se temelje sva ostala načela, a ono glasi: Kako bi
se olakšao nadzor sinonima i povezivanje predmeta u bibliografskom zapisu, svaki pojam
ili entitet koji je predmetno obrađen, morao bi biti iskazan samo jednom odrednicom, u

33
Prevod načela na hrvatski je prema I. Kolbas, (2000), „Načela izrade jezika za predmetno označivanje“,
Contemporary Linguistics (Suvremena lingvistika) [Online], 49-50, str. 155-156, <dostupno na
http://www.ceeol.com, [pristupljeno 03. oktobra 2010.].
34
M. Mikačić, (1990), Teorijske osnove sustava za izradbu predmetnog kataloga, Doktorska disertacija,
Sveučilište u Zagrebu, str. 134.

18
jednom značenju i u jednom obliku. “Ovim načelom se olakšava kontrola sinonimije i
smiješta predmete na jedno mjesto u bibliografskom zapisu, to jest, svaki pojam ili ime
koje je indeksirano jezikom za predmetno označavanje treba biti prikazan samo jednom
normiranom odrednicom.”35 Odrednice su uglavnom imenice, glagolske imenice,
složenice i različiti izrazi.

Kad je u pitanju analizirani predmet Žene, nailazimo na problem predmetnih

odrednica koje se navode u muškom rodu, iako se odnose na pripadnike ženskog roda,
npr.:
Odrednice Naslov Autor Baza
(Obrada 1) podataka
Bosanskohercegovački Nasiha Kapidžić-Hadžić: (1932- Radanović, NUBBIH
književnici 1995): in memoriam/ Nenad Nenad
Radanović
(Obrada 2)
Kapidžić-Hadžić, Nasiha
(1932-1995)

Susrećemo i primjere u kojima se određene predmetne odrednice koje se odnose

na pripadnike i ženskog i muškog roda navode u muškom rodu, npr.:
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Književnici-Leksikoni Leksikon stranih pisaca/ glavna Detoni-Dujmić, NUBBIH
urednica Dunja Detoni-Dujmić ; Dunja
uredništvo Sonja Bašić ... [et al.] Bašić, Sonja
; izvršni urednici Vanja Matković, Vanja
Matković ... [et al.]

Osim toga, postoje primjeri iz područja književnosti u kojima su predmetne

odrednice poželjno oblikovane u nastojanju da se ovo načelo poštuje:
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Bosanskohercegovačke Zvijezde nisu izgubljene/ Ajša Zahirović, Ajša NUBBIH
pjesnikinje Zahirović

Načelo jedinstvene odrednice se uglavnom krši u slijedećim slučajevima:

a) Predmetna odrednica se pojavljuje u dva oblika, u jednini i množini:

Odrednice Naslov Autor Baza

35
I. Kolbas, (2000), „Načela izrade jezika... str. 154.

19

Žena-Društveni položaj-
Pravni položaj
Žene-Društveni položaj-
Pravni sistem-Bosna i
Hercegovina
podataka
Odbrana prava žene : sa Wollstonecraft, NUBBIH
kritičkim opaskama na Mary
politička i moralna pitanja/
Wollstonecraft, Mary; preveo
Ranko Mastilović
Status žene u pravnom sistemu / NUBBIH
Bosne i Hercegovine

b) Pododrednica se pojavljuje u dva oblika-jednini i množini, i to na principu da

se jedan entitet označava jedninom, a više entiteta množinom.
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Žene matematičari- I matematičarke su žene/ Ratko Tošić, Ratko NUBBIH
Biografije Tošić
Austen, Jane (1775-1817)- A Portrait of Jane Austen36/ Cecil, David FFSA
Biografija David Cecil

c) Osim primjera u kojima se analizira upotreba jednine/množine, postoje

primjeri u kojima je zapažen nedostatak predmetne obrade kroz upotrebu
prirodnog (govornog) jezika, odnosno, upotebu sintagmi usvojenih u prirodnom
jeziku. Dolje navedeni primjeri se odnose na obradu 2 predmeta. Primjećujemo da
je u oba primjera izvor za otkrivanje sadržaja usko povezan sa naslovom
dokumenta, što je rezultiralo nepotpuno izrađenom predmetnom odrednicom koju
korisnik ne može iskoristiti u pretraživanju.
Odrednice Naslov Autor Baza
(obrada 1) podataka
Žena-Društveni položaj- Žena u udruženom radu/ Ikić, Desanka NUBBIH
Jugoslavija Desanka Ikić
(obrada 2)
udruženi rad

Odrednice Naslov Autor Baza

(obrada 1) podataka
Islam-Žena-Društveni Islamska zajednica i Kurjaković, NUBBIH
položaj-Bosna i muslimansko žensko pitanje/ Nusret
Hercegovina-1918-1941 Nusret Kurjaković
(obrada 2)
Žensko pitanje

d) Postoje primjeri različite obrade za isti predmet:

36
Prevod sa engleskog Portret Jane Austen.

20
 Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Žene-Društveni položaj Ženske studije/ Joy Hagezis; Hagezis, Joy NUBBIH
prevela Milica Kajević
Društveni položaj žene Ženske studije/ Joy Hagezis; Hagezis, Joy FFSA
prevela Milica Kajević

Na osnovu analize uzorka predmetne odrednice Žene primjećujemo da se Načelo

jedinstvene odrednice uglavnom krši iz aspekta gramatičkog roda i broja. Osim toga,
slobodno oblikovane predmetne odrednice dovode do nedosljednosti u obradi građe, što
otežava nadzor sinonima i povezivanje predmeta u bibliografskom zapisu.

2) Načelo sinonimije (Synonymy principle) okuplja sve podatke o određenom

predmetu na jednom mjestu i kontrolira se jezikom za predmetno označavanje. M.
Mikačić (1996) uspoređujući pravilnike za izradu predmetnih kataloga različitih zemalja,
navodi da se u prvom poglavlju Erlangenškog pravilnika nalaze osnovna pravila u kojima
je predstavljeno temeljno načelo: “Za rad na stvaranju predmetnog kataloga osnovno je
načelo da iste teme moraju uvijek stajati pod istom predmetnom odrednicom (isključenje
sinonima u najširem smislu), različite teme ne smiju nikada stajati pod istom predmetnom
odrednicom (isključenje homonima u najširem smislu).”37

Navest ćemo neke primjere kršenja ovog načela kao ilustraciju problema:
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Feministička književnost- Ginesička kritika jedne kulture Kadić, Ines NUBBIH
Književne kritike-SAD ili poetika
goblena: Ferida Duraković i
Rosmary Menzies/Ines Kadić
Ženska književnost Ginesička kritika jedne kulture Kadić, Ines NUBBIH
ili poetika
goblena: Ferida Duraković i
Rosmary Menzies/ Ines Kadić
Žensko pismo Ginesička kritika jedne kulture Kadić, Ines NUBBIH
ili poetika
goblena: Ferida Duraković i
Rosmary Menzies/ Ines Kadić

37
M. Mikačić, Teorijske osnove sustava za izradbu predmetnog kataloga: doktorska disertacija, Zagreb,
1990, str. 136.

21
 Navedeni primjer je preuzet sa istog zapisa, a na osnovu analize primjećujemo da
se kao sinonimi koriste pojmovi književnost i pismo. U složenici žensko pismo navedena
riječ postaje usvojena predmetna odrednica. Iako je termin žensko pismo već ušao u
književnu teoriju kao usvojen termin, u predmetnoj obradi bi mogao predstavljati
problem pri okupljanju predmeta koji se odnose na pojmove žene u književnosti
(književnice) i ženske likove (žene kao predmet književnih djela.) Osim toga,
primjećujemo da se pojmovi feministička književnost i ženska književnost koriste kao
dvije različite obrade istog zapisa, što opet otežava okupljanje predmeta, ali s druge
strane povečava iscrpnost i olakšava pretraživanje.

U analizi izrađenih predmetnih odrednica Nacionalne i sveučilišne biblioteke u

Zagrebu primjećujemo da poseban slučaj kršenja načela sinonimije predstavljaju
djelimični sinonimi, npr. položaj i status, koji se uglavnom javljaju u složenicama:
Pravni položaj i Pravni status, Društveni položaj i Društveni status. Potrebno je
razlikovati položaj općenito i pravni položaj. Kada je riječ o pravnom položaju, poželjan
oblik je Pravni status. S druge strane, u analizi predmetnih odrednica Nacionalne i
Univerzitetske biblioteke u BiH, primjećujemo da se načelo sinonima poštuje u svim
analiziranim primjerima i da u izradi pododrednica u obliku složenica za predmet Žene ne
dolazi do odstupanja.
Kršenje načela sinonima, koje se uglavnom poštuje u predmetu Žene, primjećeno
je u drugim predmetnim skupinama, npr.:
Znanstveni rad i Naučni rad
Obitelj i Porodica

3) Načelo homonimije (Homonymy principle) sprječava ulaz irelevantnih

podataka i povečava preciznost jezika za predmetno označavanje.

U analizi je zapažena prisutnost homonima:

Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Sophocles (496-406 Les Antigones/ George Steines; Steines, George NUBBIH
p.n.e.)-“Antigona” preveo Philippe Blanchard

Sofokle (496-406 p.n.e.) Antigona: tragedija/ Sophocles; Sophocles NUBBIH

preveo Bratoljub Klaić

22
Ili:
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Antigona (književni lik)- Antigona, Antigone/ Lada Čale Čale-Feldman, NSK
Eseji i studije Feldman Lada
Antigona (mitološki lik)- Promiskuitetna pokornost/ Butler, Judith NSK
Feminističko gledište Judith Butler; prevela Biljan
Romić

Odrednica za lična imena bi morala biti jedinstvena (u skladu sa načelom

jedinstvene odrednice), npr. Antigona – grčka mitologija.
Također je potreban nadzor u upotrebi zagrada.

4) Semantičko načelo (Semantic principle)

Kako bi se iskazala semantička (paradigmatska) struktura predmetnog sistema,
ovo načelo propisuje uspostavljanje odnosa jednakosti, hijerarhije i srodnosti. “To znači
da predmetne odrednice trebaju biti povezane prema odnosima istovrijednosti, hijerarhije
i koordinacije.”38 Uspostavljanje hijerarhijskih odnosa je važno za povećanje odziva i
tačnosti. Preduvjet za to je uspostavljanje odnosa među pojmovima, kao i upotreba
usvojenih naziva.

5) Sintaksičko načelo (Syntax principle) upotrebljava se da bi se izrazile složene

predmetne odrednice. “Sintaktički su odnosi nesumnjivo postojali među jedinicama u
složenoj predmetnoj odrednici i složenoj stručnoj oznaci i prije negoli su sastavljači
kataložnih odrednica stvarnih kataloga toga postali svjesni i te nazive počeli
upotrebljavati.”39
Sintagmatski odnosi daju odgovore na pitanja: ko ili šta, na koji način, gdje i kada
se vrši radnja iskazana odrednicom. “Bibliotečni klasifikacijski sustavi i popisi
pojmovnih oznaka rječnici su, a pravila za sastavljanje složenih stvarnih odrednica su
gramatike.”40 U vezi s tim naglašava se uloga lingvistike u predmetnoj katalogizaciji.
Gramatika predmetnog sistema se uspostavlja sintagmatskim povezivanjem predmetne
odrednice i pododrednice.
38
I. Kolbas, (2000), „Načela izrade jezika... str. 155.
39
Mikačić, M. (1996), Teorijske osnove sustava..., str. 295.
40
Mikačić, M. Teorijske osnove sustava za izradbu predmetnog kataloga: doktorska disertacija, Zagreb,
1990, str. 49.

23
 Kao što smo ranije naglasili, pododrednice koje iskazuju neku radnju, svojstvo ili
aspekt nazivaju se tematskim pododrednicama. Još smo naveli pododrednice za mjesto
(geografske), za vrijeme (vremenske) i pododrednice koje iskazuju oblik publikacije
(formalne pododrednice.)
Veoma je važno naglasiti da se sintagmatskim odnosima postiže preciznost, jer se
otklanjaju moguće nejasnoće.

Navest ćemo primjere različitih načina sintagmatskog povezivanja:

a) Predmet-aspekti
Odrednice Naslov Autor Baza
(obrada 1) podataka
Feminizam-Pravni aspekt Feminizam i diskurs o pravima/ Babić- NUBBIH
Jasminka Babić-Avdispahić Avdispahić,
Jasminka
(obrada 2)
Žene-Ljudska prava

Odrednice Naslov Autor Baza

podataka
Feminizam-Etički aspekt Etika feminizma/ Ksenija Atanasijević, NUBBIH
Atanasijević Ksenija

U ovim primjerima se javlja problem pogrešnog sintagmatskog povezivanja. Iako

se tematskom pododrednicom izražava aspekt predmeta, poželjno je da se u obradi ne
naglašava priroda sintagmatskog odnosa. Poželjna obrada bi glasila:
Feminizam-Pravni aspekt; Feminizam i pravo
Feminizam-Etički aspekt; Feminizam i etika

b) Predmet A-Recepcija-Predmet B
Ovaj sintagmatski odnos je često prisutan, a navest ćemo jedan od primjera:
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Andrić, Ivo (1892-1975)- Prevođenje i čitanje Andrića : Đorđić, Stojan NUBBIH
Književna recepcija- recepcija književnog dela Ive
Francuska Andrića u Francuskoj 1975.
godine/ Stojan Đorđić

Ovaj sintagmatski odnos se može shvatiti i kao recipročan odnos u kojem se radi
o utjecaju, pa bi se mogao izraziti i odrednicom:
Francuska književnost-Utjecaj-Andrić, Ivo (1892-1975)

24
 c) Predmet A u Predmet B
Odrednice Naslov Autor Baza
(obrada 1) podataka
Engleska književnost-Poezija-20. Revolution in poetic Coelsch- NUBBIH
st.-Književne kritike consciousness : an Foisner,
existential reading of mid- Sabine
twentieth-century Britisch
women's poetry41/
SabineCoelsch-Foisner
(obrada 2)
engleska književnost// poezija//
pjesnikinje// historija//
kriticizam// žene u književnosti//
Engleska// historija// 20. st.

Predmetne odrednice sastavljene po ovoj shemi (Žene u književnosti) okupljaju

dokumente koji se odnose na književnice, a u nekim slučajevima se odnose i na žene kao
predmet književnog djela. Prijedlog za predmetnu obradu žena kao npr., književnih
likova, dat ćemo u slijedećem primjeru:
Odrednice Naslov Autor Baza
(obrada 1) podataka
Bosanskohercegovačka Velika metafora : umjetnički Lagumdžija, NUBBIH
književnost-Lik žene likovi žena u Razija
djelima bosanskohercegovačkih
pisaca/ Razija Lagumdžija
(obrada 2)
Književnost-Lik žene

U slijedećem primjeru vidimo da se predmetna obrada odnosi i na književnice

(žene u književnosti), ali i na ženske likove:
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka
Ženska književnost// Images of women in literature42/ Ferguson, FFSA
ženski likovi// žene u Mary Anne Ferguson Mary Anne
književnosti
Nakon što smo analizirali sadržaj publikacije iz slijedećeg primjera, zaključujemo
da predmetna obrada nije iscrpno izvršena. Iako se u 3. dijelu knjige govori o ženskim
likovima ne postoji odrednica koja se odnosi na ženske likove.
Odrednice Naslov Autor Baza
podataka

41
Prevod s engleskog Revolucija u poetskoj svijesti: Egzistencijalističko čitanje engleske ženske poezije
sredine 20. st.
42
Prevod s engleskog Ženski likovi u književnosti.

25
Žene u književnosti// žene Femina ludens/ Lada Čale- Čale-Feldman, FFSA
u pozorištu// pozorišna Feldman Lada
umjetnost, pitanje spola i
roda

Kako bi se izbjegle nedosljednosti i kako bi predmetna obrada u potpunosti bila u

skladu sa sintaksičkim načelom, predlažemo da se obrazac “Predmet A u Predmet B
(Žene u književnosti)” koristi za obradu predmeta žena kao književnica. U slučaju da je
djelo potrebno bliže odrediti jer se radi o nekom posebnom aspektu, predlažemo
predmetnu obradu u skladu sa prvom crticom ovog načela (crtica a.)

Osim toga, postoji primjer u kojem su Književnice u obradi izražene kao Autori
žene.
Odrednice Naslov Autor Baza
(obrada 1) podataka
Književnost-Autori žene Beyond feminist aesthetics : Rita, Felski NUBBIH
feminist literature and social
change43/ Felski Rita
(obrada 2)
Feminizam i književnost

Predlažemo obradu u kojoj je potrebno izostaviti navedeni način izrade. Jasnije i

potpunije predmetne odrednice ćemo dobiti tako što ćemo ih oblikovati na slijedeći
način:
Žene u književnosti// Književnice

d) Predmet A i Predmet B
Predlažemo da se ova vrsta sintaksičkog odnosa upotrebljava samo u slučajevima
kada se govori o općenitom i jednakom odnosu između dva predmeta.
Ponovo ćemo navesti Obradu 2 posljednjeg primjera iz crtice c.

Odrednice Naslov Autor Baza

(obrada 2) podataka
Feminizam i književnost Beyond feminist aesthetics : Rita, Felski NUBBIH
feminist literature and social
change/ Felski Rita

43
Prevod s engleskog S one strane feminističke estetike: Feministička literatura i socijalne promjene

26
 U odrednici Feminizam i Književnost, primjećujemo da je potrebno voditi računa
o tome da ovi odnosi nisu uvijek simetrični, a upotrebom veznika “i” postižemo
simetričnost kao da su oba predmeta podjednako zastupljena. U pravilu je prvo mjesto
rezervisano za specifičan predmet, a veznikom “i” se označava smijer “od (feminizma)-
ka (književnosti)”, tako da je s tog aspekta analize predmetna odrednica pravilno
izrađena.

Sintaksičko načelo preporučuje i izbjegavanje upotrebe složenica kao što su:

Socio-ekonomski, psihosocijalni i sl. Primjere upotrebe takvih složenica nalazimo u svim
analiziranim bazama podataka, a na osnovu sintaksičkog načela je potrebno istaknuti oba
aspekta odvojeno.
“Istraživanja su pokazala da svojstva semantičkih odnosa omogućavaju povećanje
izvođenja odziva u sistemu, ali tek uspostavljanjem sintaksičkih odnosa među pojmovima
poboljšava se relevantnost, jer ti odnosi dozvoljavaju da se predmet više specificira i time
poboljša preciznost.”44

6) Načelo dosljednosti (Consistency principle) osigurava da svaka nova

predmetna odrednica prihvaćena u jeziku za predmetno označavanje treba biti slična
oblikom i strukturom usporedivim odrednicama koje već postoje u tom jeziku.
Svi elementi predmetnog sistema kao što je upotreba velikih i malih slova,
zagrada, kratica, sve do ukupnih predmetnih odrednica, moraju biti u skladu sa načelom
dosljednosti. Da bi se održala dosljednost, potrebno je da svaka nova predmetna
odrednica oblikom i strukturom bude slična već postojećim predmetnim odrednicama.

U uzorku su uočene nedosljednosti, čak i za iste predmete:

Odrednice Naslov Autor Baza

podataka
Žene-Društveni položaj Ženske studije/ Joy Hagezis; Hagezis, Joy NSK
prevela Kajević Milica

44
S. Dizdar, (2007) „Odnosi među pojmovima... str. 350.

27
Društveni položaj žene Ženske studije/ Joy Hagezis; Hagezis, Joy FFSA
prevela Kajević Milica

Odrednice Naslov Autor Baza

podataka
Porodično nasilje// Žrtve Ženska mudrost, nasilje u Dautović, NUBBIH
nasilja-Žene// Žene- porodici i ljudske nelagode: Nefiza
Zaštita priručnik/ Nefiza Dautović
Žene-Žrtve nasilja-Pravna SOS line: raditi sa poslijeratnim Mehić, Edina NUBBIH
pomoć-Psihoterapija- traumama/ urednik Edina
Bosna I Hercegovina Mehić

U navedena dva primjera inverzija narušava načelo dosljednosti:

Žrtve nasilja-Žene
Žene-Žrtve nasilja
“Dosljednost je u vezi sa dosegom pojma, koji se definira kao skup svih
pojedinačnih predmeta na koje se odnosi neki pojam. Dosljednost nas upućuje na to da
doseg pojma koji se koristi u samom dokumentu treba biti u skladu sa dosegom pojma u
jeziku za označavanje koji se koristi u indeksiranju.”45

7) Načelo imenovanja (Naming principle) olakšava integrirani pristup imenima

osoba, mjesta, porodica, korporativnih tijela i stvarnim naslovima djela korištenih u
jeziku za predmetno označavanje putem kataloga, bibliografije ili kazala, a koji su u
skladu s pravilima korištenim za autore i naslove u tim katalozima, bibliografijama i
kazalima.
Zbog lakšeg pretraživanja, imena osoba, porodična imena, te nazivi mjesta,
koorporativnih tijela i naslovi djela moraju biti u skladu sa kataložnim pravilima.

Odrednice Naslov Autor Baza

podataka
Sophocles (496-406 Les Antigones/ George Steines; Steines, George NUBBIH
p.n.e.)-“Antigona” preveo Philippe Blanchard

Sofokle (496-406 p.n.e.) Antigona: tragedija/ Sophocles; Sophocles NUBBIH

preveo Bratoljub Klaić
U navedenom primjeru je vidljiva nedosljednost u izradi odrednice kojom se u
pretraživanju pristupa vlastitom imenu autora.

45
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.

28
 8) Načelo potvrđenosti ili načelo predloška (Literary warrant principle) služi da
bi se izrazio predmetni sadržaj dokumenta; “rječnik jezika za predmetno označivanje
treba se dinamično razvijati na temelju jezične potvrđenosti, odnosno na osnovi predloška
te sustavno integrirati unutar postojećeg rječnika.”46 Naime, dinamički razvoj predmetnog
sistema počiva na nazivlju koje se razvija na osnovu građe što je biblioteka posjeduje. Pri
tome je potrebno voditi računa o struci ili naučnoj disciplini i specifičnosti dokumenta
koji se obrađuje, pri čemu je posebno bitno uvažavanje potreba korisnika (korisničkog
načela o kojem će kasnije biti govora.)
Ako je novi pojam koji se ugrađuje u predmetni sistem neprepoznatljiv, dakle, ako
mu značenje još nije definirano, potrebno je izraditi predmetnu odrednicu koja
najpreciznije definira predmet dokumenta. Npr., ako u predmetnom sistemu već postoji
odrednica Socijalna zaštita žena, a sada nam se pojavljuje dokument za koji nam više
odgovara predmetna odrednica Socijalna sigurnost, to znači da imamo novi pojam koji se
pojavio nakon već definirane odrednice. Sada je potrebno provesti izmjene u cijelom
sistemu i izraditi uputnicu s prijašnjeg oblika na novi.

9) Korisničko načelo (User principle) služi da bi se izašlo u susret potrebama

korisnika; rječnik jezika za predmetno označavanje treba biti izabran tako da odražava
trenutačnu upotrebu jezika određene vrste korisnika, bilo općih ili specijalnih knjižnica.

Načela primjene
1) Načelo politike predmetnog označavanja (Subject indexing policy principle)
Da bi se odgovorilo na potrebe korisnika i da bi se ponudila ujednačena obrada
dokumenta, treba razviti politike indeksiranja koje usmjeravaju predmetnu analizu i
predstavljanje dokumenta. Svaka nacionalna biblioteka izrađuje svoj pravilnik u skladu
sa općim načelima, smijernicama koje su namijenjene predmetnim stručnjacima.
2) Načelo specifične odrednice (Specific heading principle)
Svakom dokumentu je potrebno dodijeliti odrednicu koja je specifična onoliko
koliko je specifičan predmet dokumenta. “Predmetne odrednice svojim opsegom trebaju
biti odgovarajuće predmetnom sadržaju dokumenta. Da bi se u pretraživanju dobio

46
I. Kolbas, (2000), „Načela izrade jezika... str. 155.

29
odgovarajući broj jedinica, razina koekstenzivnih predmetnih odrednica treba biti
prilagođena veličini baze i razvoju knjižnične zbirke.”47 To znači da bi predmet Žene
morao biti na prvom mjestu. Predmet Žene u pododrednici bi se mogao smatrati
neprimjerenom obradom.

Svojstva kataloga
“Od više identificiranih pojmova u postupku ispitivanja dokumenta obrađivač će
izabrati jedan od pojmova. Na taj izbor utječu svrha u koju će prikupljeni podaci biti
upotrijebljeni i vrsta dokumenta. Tim parametrima djeluje se na dva svojstva kataloga
iscrpnost (exhaustivity) i specifičnost (specificity).”48

Iscrpnost
U procesu indeksiranja možemo govoriti o pojmu iscrpnosti što podrazumijeva
broj dodijeljenih oznaka nekom dokumentu. “Iscrpnost se odnosi na stupanj u kojem su
svi aspekti sadržaja opisani i iskazani u indeksnoj oznaci.” 49 Isrpnost indeksiranja obično
uključuje veliki broj termina, pri čemu mogu biti zastupljeni čak i manje značajni aspekti
opisanog. Iscrpnost u indeksiranju povećava broj pristupnih tačaka u pretraživanju
dokumenta, od čega zavisi broj dokumenata u odzivu.
“Isrpnost je opseg do kojeg se svi karakteristični predmeti, o kojima se u
dokumentu govori, prepoznaju u postupku indeksiranja. Kod iscrpnog indeksiranja uvijek
se dodjeljuje veći broj oznaka za glavne i sporedne teme.”50
U postupku sadržajne analize nastojimo navesti sve elemente sadržaja za koje
mislimo da su relevantni. Sintagmatski odnosi su povezani sa pojmom iscrpnosti, gdje se
iscrpnost odnosi na broj elemenata sadržaja i način na koji su koordinirani.
“Obrađivač treba biti u stanju identificirati pojmove u jednom dokumentu koji
imaju potencijalnu vrijednost za korisnike informacijskog sustava. Ako u dokumentu
postoje dva ili više predmeta, treba ih posebno obraditi.”51

47
I. Kolbas, (2000), „Načela izrade jezika... str. 156.
48
M. Mikačić, (1996) Teorijske osnove sustava..., str. 228.
49
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.
50
J. Lasić-Lazić, J. (1996), Znanje o znanju... str. 93.
51
M. Mikačić, (1996), Teorijske osnove sustava..., str. 228.

30
 Načelo iscrpnosti se u obradi kombinira sa načelom racionalnosti i
ekonomičnosti, a sve to u skladu sa potrebama korisnika i vrijednosti publikacije.

Specifičnost
Specifičnost zahtijeva da publikacija bude popisana u katalogu pod odrednicom
koja popisuje njen specifičan pojam. “Specifičnost se odnosi na odluku o tome u koji
hijerarhijski razred smiještamo dokument i vezuje se za rodni nivo indeksiranih pojmova
koji se koriste da bi se definirao kao stepen vrste, prije nego da se prepozna tačan rod
pojma.“52
Specifičnost u indeksiranju je važna jer povećava broj osjetljivih pristupnih
tačaka, odnosno, povećava preciznost u dodjeljivanju termina, što se reflektira na
preciznost u odzivu traženih dokumenata.
“Identificirani pojmovi u pravilu trebaju biti što specifičniji. Ovisno o
informacijskom sustavu, mogu doći u obzir i općeniti pojmovi. Na stupanj specifičnosti
može utjecati i težina koju je pisac dao pojmu. Obrađivač može odabrati općeniti pojam i
u slučaju ako zaključi da neka misao nije u potpunosti razvijena.”53
Upotreba termina šireg značenja omogućava pretraživanje mnoštva korisnih
informacija, ali se pritom pretražuje i znatan dio nekorisnog materijala, jer nije moguće
razlikovati relevantne od irelevantnih jedinica. S druge strane, pomoću termina užeg
značenja pretražuje se nekolicina od većine materijala koji bi korisniku bio zanimljiv.

U skladu sa navedenim svojstvima kataloga, a u vezi sa obrađenim načelom

dosljednosti, možemo zaključiti da je dosljednost obrnuto proporcionalna sa iscrpnošću i
specifičnošću, jer visok nivo iscrpnosti i specifičnosti dovodi do niske razine
dosljednosti.
Zaključak
Pretraživanje informacija na Internetu naglasilo je potrebu za predmetnom
organizacijom sadržaja i njihovog pronalaženja, što je oživjelo interes za tradicionalne
sisteme za organizaciju znanja, a u okviru toga posebno za predmetnu katalogizaciju. Cilj

52
Prema bilješkama s predavanja dr. Senade Dizdar na Dodiplomskom studiju iz komparativne književnosti
i bibliotekarstva iz 2007/08.
53
M. Mikačić, (1996) Teorijske osnove sustava... str. 228.

31
ovoga rada je pokušati načiniti jedan širi kritički pogled na sadržajnu obradu bibliotečne
građe u našoj zemlji kroz problematiku primjene Načela za izradu predmetnih odrednica.
U prvom poglavlju je prikazan odnos između elemenata koji sačinjavaju sisteme
za upravljanje informacijama/znanjem. U okviru tih sistema izdvojena je predmetna
katalogizacija, koja zajedno sa katalogizacijom i klasifikacijom pripada sistemima za
organizaciju znanja. U drugom poglavlju su date osnovne definicije vezane za predmetnu
katalogizaciju i utvrđen je referentni okvir. Treće i četvrto poglavlje
problematiziraju sadržajnu obradu i proces indeksiranja.
U petom poglavlju se analizira primjena Načela za izradu
predmetnih odrednica na uzorku predmetne odrednice Žene. Analiza pokazuje da je
najprije potrebno odrediti se prema načelima u cjelini i iskazati jasan stav u odnosu na
njihovu primjenjivost. Na osnovu analize zaključujemo da postoje poteškoće u primjeni
načela: Kada je u pitanju analizirani predmet Žene, primjećujemo odstupanje od Načela
jedinstvene odrednice tako što se odrednica i/ili pododrednica pojavljuju u dva oblika, što
otežava kontrolu sinonimije. Na osnovu analize primjećujemo da se Načelo jedinstvene
odrednice uglavnom krši iz aspekta gramatičkog roda i broja, a osim toga postoje primjeri
u kojima je zapažen nedostatak predmetne obrade kroz upotrebu prirodnog (govornog)
jezika, odnosno, upotebu sintagmi usvojenih u prirodnom jeziku.
U analizi je zapažena prisutnost homonima i sinonima što otežava preciznost
jezika za predmetno označavanje. U okviru Sintaksičkog načela javljaju se problemi
pogrešnog sintagmatskog povezivanja. U radu su razrađeni primjeri koji pokazuju
nedosljednost u izradi predmetnh odrednica i odstupanje od Načela imenovanja.
Ovaj rad pokazuje da je potrebna iscrpna analiza sadržajne obrade ukupnog fonda,
prvenstveno Nacionalne i univerzitetske biblioteke, kao i drugih biblioteka u našoj
zemlji. Sa gledišta korisnika je razumljiva prednost koju daje predmetnom katalogu zbog
upotrebe prirodnog jezika. Zbog toga zaključujemo da je potrebno povećati iscrpnost i
specifičnost u predmetnoj obradi, jer ćemo na taj način pomoći korisniku u pretraživanju.
Kao prvi korak potrebno je početi od potpunije primjene općih načela.

Tablica: Predmetna odrednica Žene-Prikaz prijedloga predmetne obrade

32
 Predmetna odrednica Prijedlog obrade 1 Prijedlog obrade 2
i pododrednica
Agresija-Zločini-Silovanje-Žene- Žene-Silovanje-BiH-1992-1996- Žene-Kaznena djela nad
BiH-1992-1996-Svjedočenja Svjedočenja
Antigona (književni lik)-Eseji i Antigona-Grčka mitologija
studije
Antigona (mitološki lik)- Antigona-Grčka mitologija
Feminističko gledište
Biblia-Žene Žene u Bibliji Biblijske ličnosti
BiH-NOB-Žene-1941-1945- Žene-Narodnooslobodilačka borba- Žene i rat
Zbornici BiH-1941-1945
Društveni položaj žene Žene-Društveni položaj
Evangelistička zajednica-Žene- Žene-Identitet Žene-Religija
Identitet
Feminizam-Etički aspekt Femizam i etika Žene i etika
Feminizam-Pravni aspekt Feminizam i pravo Žene i pravo
Feminizam-Teorija Feministicka teorija
Filozofija-Feminizam Feminizam Žene-Filozofija
Islam-Fetve-Žene Žene-Šerijatsko pravo Muslimanke
Islam-Žene-Vladari Žene-Vladarice-Islam Vladarice
Književnost-Autori žene Žene i književnost Književnice
Kozmetika-Njega žene Žena-Kozmetika
Medicina-Higijena-Žene-Priručnici Žene-Zdravlje i higijena
Pokrivalo za glavu Muslimanke-Odijevanje
Prvi svjetski rat-Solunski front- Žene-Prvi svjetski rat Žene i rat
Žene
Respiratorne bolesti-Bronhitis- Žene-Zdravlje
Žene-Sarajevo
Sefardi-Žene-BiH Sefardska žena-BiH
Socijalna zaštita-Nasilje-Porodica- Žene-Socijalna zaštita-Bosna i Žene-Kaznena djela nad
Bosna i Hercegovina Hercegovina
Spolovi-Odnosi-Brčko distrikt- Muško-ženski odnosi
Magistraski radovi
Umjetnost-Žene Žene u umjetnosti
Žene BiH na izborima ‘98 Žene-Politika Žene-Izbori-Bosna i
Hercegovina-1998
Žena-Društveni položaj- Žene-Društveni položaj-Jugoslavija
Jugoslavija

Predmetna odrednica Prijedlog obrade 1 Prijedlog obrade 2

i pododrednica
Žene-Društveni položaj-Pravni Žene-Pravni status-Pravni sistem-
sistem-Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina
Žene-Duševno zdravlje-Priručnici Žene-Psihologija Žene-Zdravlje
Žene-Ljudska prava-Zbornici Ženska prava
Žene-Rodna ravnopravnost- Ravnopravnost spolova
Društvo-Religija
Žene-Seksualnost-Psihologija Ženka seksualnost Žene-Psihologija

33
Žene-Socio-ekonomski status-
Izvještaji
Žensko pismo
Žensko pitanje-Socijalizam
Žrtve nasilja-Žene
Žene-Socijalni status Žene-Ekonomski status
Feministička književnost Žene i književnosti
Žene i Socijalizam
Žene-Žrtve nasilja Žene-Kaznena djela nad

Bibliografija

1) Anglia Ruskin University, University Library, Harvard System of Referencing

Guide July 2007, [Internet], <dostupno na
http://libweb.anglia.ac.uk/referencing/files/Harvard_referencing.pdf>,
[pristupljeno 03. marta 2010.].

34
2) Cordeiro, M. I., (2001) „Organizacija znanja i predmetne odrednice: jačanje jedne
od najslabijih točaka međunarodnog knjižničarstva“, Vjesnik bibliotekara
Hrvatske [Online], 44, 1/4, str. 129-144. <dostupno na: http://www.
hkdrustvo.hr/vbh/broj/84>, [pristupljeno 10. augusta 2010.].
3) Dizdar, Senada (2007) „Odnosi među pojmovima u jezicima za označavanje“,
Pismo:Časopis za jezik i književnost, 5/1.
4) Dizdar, Senada, Predavanja na Dodiplomskom studiju iz komparativne
književnosti i bibliotekarstva iz 2007/08.
5) Golub, Koraljka, Predmetno pretraživanje u knjižničnim katalozima s web
sučeljem, Magistarski rad, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, <dostupno
na http://homes.ukoln.ac.uk/~kg249/publ/Magisterij-hrv.pdf>, [pristupljeno 5.
oktobra 2010.].
6) Katalog Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, <dostupno na
http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss>
7) Katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, <dostupno na
http://www.katalog.nsk.hr/cgi-bin/Pwebrecon.cgi>
8) Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, <dostupno na
http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss>
9) Kolbas, I., (2000), „Načela izrade jezika za predmetno označivanje“,
Contemporary Linguistics (Suvremena lingvistika) [Online], 49-50, <dostupno na
http://www.ceeol.com, [pristupljeno 03. oktobra 2010.].
10) Lasić-Lazić, J. (1996), Znanje o znanju, Zagreb: Zavod za informacijske studije
11) Mikačić, Mira (1990), Teorijske osnove sustava za izradbu predmetnog kataloga,
Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu.
12) Mikačić, Mira (1996), Teorijske osnove sustava za predmetno označavanje,
Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo.
13) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, <dostupno na
http://www.nsk.hr/opac-crolist/obrada.html, [pristupljeno 03. oktobra 2010.].
14) Online Public Access Catalog. // Harrod's librarians' glossary and reference book:
a directory of over 9600 terms (2000), 9th ed. Aldershot; Hants: Gower
Publishing Company, <dostupno na

35
 http://www.emeraldinsight.com/journals.htm>, [pristupljeno 03. oktobra 2010.].
15) Pitajte knjižničare, <dostupno na
http://dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog1.htm,
[pristupljeno 03. oktobra 2010.].
16) Principles underlying subject heading languages (SHLs) (1999), K. G. Saur,
Munchen, [Internet], <dostupno na http://www.ifla.org>, [pristupljeno 12. augusta
2010.].
17) Vujić, Mirjana (n.d.), Predmetno označivanje, <dostupno na
http://www.svkri.hr/linkovi/izrada/ppsx>, [pristupljeno 03. oktobra 2010.].

36