POVRATNA SPREGA

KOD POJAýAVAýA

Naþini izvoÿenja povratne sprege

 4. POVRATNA SPREGA KOD POJAýAVAýA
Povratna sprega kod pojaþavaþa sastoji se u tome, što
se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vraüa na
ulaz pojaþavaþa. Ova povratna sprega može biti
sluþajna i nepoželjna, ili se može namjerno izvesti.
Sluþajno povratna sprega može biti preko povratnih
parametara pojaþavaþkih elemenata (npr. h12, y12),
preko zajedniþkih vodova za više pojaþivaþkih stepeni,
preko unutrašnjeg otpora izvora za napajanje, preko
parazitnih kapaciteta.
Povratna sprega kod pojaþavaþa utiþe na pojaþanje,
tako da ono može biti veüe ili manje od pojaþanja
pojaþavaþa bez povratne sprege. Uslijed povratne
sprege propusni opseg pojaþavaþa može da se poveüa
ili smanji. Izobliþenja koja se stvaraju u pojaþavaþu
mogu se takoÿe smanjiti ili poveüati povratnom
spregom. Zbog smanjenja izobliþenja povratna sprega
se namjerno izvodi kod pojaþavaþa. Ukoliko je
povratna sprega dovoljno jaka, a fazni stav vraüenog
signala takav da pojaþavaþ sam sebe pobuÿuje,
pojaþavaþ se pretvara u generator koji daje signal na
izlazu pojaþavaþa i ako na ulaz ne dovodimo spolja
signal. Ovakav pojaþavaþ koji sam sebe pobuÿuje
nazivamo oscilatorom.
Sa povratnom spregom veü smo se sretali. Prvom
prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne taþke, a
drugom kada smo analizirali pojaþanje na visokim
frekvecijama.
4.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE
Kao što smo rekli, princip povratne sprege se sastoji u
tome da se sa izlaza vraüa dio napona ili struje na ulaz.
Na slici 4.1. je pokazana blok šema pojaþavaþa sa
povratnom spregom.
Slika 4.1. Princip povratne sprege
Pojaþavaþ prenosi i pojaþava signal sa ulaza na izlaz.
Obilježimo signal na ulazu u pojaþavaþ sa X, na izlazu
pojaþavaþa sa Xo, a na ulazu pojaþavaþa zajedno sa
povratnom spregom sa Xi. Na ulazu kola povratne
sprege imamo izlazni signal iz pojaþavaþa Xo, a na
izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega
signala jeXr. Kolo povratne sprege na ulaz pojaþavaþa
je prikljuþeno tako da je:
X Xi  Xr
Dakle, signal na ulazu pojaþavaþa jednak je zbiru
ulaznog i vraüenog signala.
Prenosna funkcija pojaþavaþa je:
Xo
A
X
U zavisnosti od toga šta je ulazni i šta izlazni signal
(napon ili struja) prenosna funkcija A može biti:
pojaþanje napona Au, pojaþanje struje Ai, prenosni
otpor Rm ili prenosna provodnost Gm.
Prenosnu funkciju povratnog kola:
Xr
E
Xo
nazivamo koeficijent povratne sprege. U zavisnosti od
toga šta je Xo i Xr, ona je: odnos dva napona (slabljenja
napona) odnos struja (slabljenje struje), povratni otpor
ili povratna provodnost.
Prenosna funkcija pojaþavaþa sa povratnom spregom
je:
Xo
Ar
Xi
Uzevši u obzir prethodne jednaþine može se napisati:
A
Ar
1  EA
U opštem sluþaju prenosna funkcija ne mora biti realna.
Ona može biti vrlo složena funkcija, naroþito, ako je
pojaþavaþ složen, ako se sastoji iz više pojaþavaþkih
stepeni. Meÿutim, da bi uprostili analizu i bolje shvatili
suštinu povratne sprege analizirati üemo povratnu
spregu u podruþju srednjih frekvencija u kom je
pojaþanje realna veliþina sa znakom + ako je izlazni
signal u fazi sa ulaznim, odnosno se znakom - , ako je
izlazni pomjeren za 180q u odnosu na ulazni. Isto tako
üemo smatrati da je i E realna veliþina sa znakom + ako
su u povratnom kolu ne mijenja faza, a sa znakom -,
ako se faza mijenja za 180q. Osim toga, ograniþiüemo
se na analizu kola kod kojih možemo smatrati da se
kroz pojaþavaþ signal prenosi samo od ulaza ka izlazu,
a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz
pojaþavaþa. Pretpostaviüemo još da faktor povratne
sprege ne zavisi od otpora generatora i potrošaþa.
Analizom poslijednje jednaþine se vidi da pojaþanje
pojaþavaþa sa povratnom spregom zavisi od proizvoga
EA. Ovaj proizvod nazivamo kružnim pojaþanjem
pojaþavaþa. Otkaþimo na ulazu povratnu spregu, i
izraþunajmo pojaþanje od ulaza pojaþavaþ do izlaza iz
kola povratne sprege.
 Xr Xr Xo
˜ EA
X Xo X
Buduüi da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz
pojaþavaþa i na taj naþin naþinjen zatvoren krug, to se
proizvod pojaþanja EA naziva: kružno pojaþanje.
0<EA<1
Uzmimo sada da je EA veliþina veüa od nule - pozitivna
veliþina, ali manja od jedinice. Tada je imenitelj na
desnoj strani jednaþine za pojaþanje kola sa reakcijom
Ar, manji od jedinice, pa je pojaþanje sa povratnom
spregom veüa od pojaþanja pojaþavaþa bez povratne
sprege. U tom sluþaju vraüeni signal sa izlaza ima veüu
fazu kao i ulazni signal, pa je signal na samom ulazu u
pojaþavaþ poveüan, što dovodi do poveüanja i izlaznog
napona.
Povratnu spregu kod koje je EA pozitivno i vraüeni
signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom
spregom. Ukoliko je kružno pojaþanje veüe, toliko je
pojaþanje sa povratnom spregom Ar veüe. Najveüe
pojaþanje üe se imati kada je kružno pojaþanje EA
jednako jedinici. Tada je imenitelj u jednaþini za Ar
jednak nuli, pa je pojaþanje Ar beskonaþno veliko. To
znaþi da ulazni signal može biti jednak nuli, a da ipak,
na izlazu postoji signal. Drugim rijeþima, pojaþavaþ
sam sebe pobuÿuje, te se pretvara u oscilator.
EA>1
Za EA>1, pojaþanje sa povratnom spregom je
suprotnog znaka od pojaþanja pojaþavaþa bez povratne
sprege, što znaþi da izlazni napon promjeni fazu za Ⱥ
radijana. Fiziþki to nema smisla. Da bismo vidjeli šta
üe tada da se desi poþnimo ponovo da poveüavamo
povratnu spregu polazeüi od EA =0. Odražavamo pri
tome konstantan dovedeni ulazni signal. Poveüavajuüi
EA, odnosno poveüavajuüi vraüeni signal, sve je veüi
signal na ulazu pojaþavaþa A pa üe biti veüi signal i na
izlazu. Rastuüi, amplituda izlaznog signala üe dostiüi
veliþinu napona napajanja, pa daljim poveüanjem
povratne sprege tj. poveüanjem vraüenog signala,
izlazni signal se ne može poveüavati.
To znaþi, da üe se efektivno pojaþanje pojaþavaþa
smanjiti. Aeff je manje od A uslijed nelinearnosti
prenosne karakteristike pojaþavaþa. Prema tome,
poveüanje faktora povratne sprege E dovodi do
smanjenja pojaþanja A, tako da EA ne može biti veüa
od 1.
1  EA F vraüeni signal proporcionalan izlaznoj struji, a
Veliþinu F nazivamo funkcijom povratne sprege. Kod
pozitivne povratne sprege, funkcija povratne sprege F
je manja od jedinice. Kada je funkcija povratne sprege
jednaka nuli, pojaþavaþ se pretvara u oscilator.
Drugi sluþaj povratne sprege üemo imati kada je
vraüeni signal sa izlaza na ulaz pojaþavaþa negativan,
tako da je ukupna veliþina signala na ulazu pojaþavaþa
sa povratnom spregom manja od privedenog signala
koji želimo pojaþati. U tom sluþaju kružno pojaþanje je
negativno, pa se dodaje jedinici u imenitelju jednaþine
za Ar, odnosno funkcija povratne sprege je veüa od
jedinice, pa je pojaþanje pojaþavaþa sa povratnom
spregom manje od pojaþanja bez povratne sprege.
Ukoliko je takva povratna sprega jaþa, tj. ukoliko je –
EA, veüe, utoliko je pojaþanje sa povratnom spregom
manje. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje
pojaþanje nazivamo negativnom povratnom spregom.
Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege
može biti proporcionalan naponu. U tom sluþaju se
ulaz kola za poratnu spregu prikljuþuje paralelno
potrošaþu. Takvu povratnu spregu nazivamo
naponskom ili paralelnom povratnom spregom.
Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu može
biti proporcionalan izlaznoj struji. Tada se ulaz
povratnog kola E vezuje na red sa potrošaþem. Takvu
spregu nazivamo strujnom, rednom ili serijskom
povratnom spregom.
Izlaz iz kola povratne sprege može se takoÿe na dva
naþina prikljuþiti na ulaz pojaþavaþa. U seriju sa
generatorom, te se na ulaz u pojaþavaþ naponi
generatora i naponi povratne sprege sabiraju. Tada
kažemo da se povratna sprega dovodi serijski ili
naponski.
Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno
ulazu pojaþavaþa, tako da se struje sabiraju, govorimo
o paralelno ili strujno vraüenom signalu.
Prema tome, po naþinu uzimanja i dovoÿenju
povratnog signala, povratnu spregu možemo podijeliti
na þetiri vrste:
1. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili
paralelno-serijska povratna sprega (slika 4.2a).
Kod nje se uzima signal paralelno izlazu, tako da
je proporcionalan izlaznom naponu, a na ulaz se
dovodi serijski sa generatorom, tako da se
naponi na ulazu pojaþavaþa sabiraju (napon
generatora i vraüeni dio izlaznog napona).
2. Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili
paralelno-paralelna (slika 4.2b). Kod ove vrste
sprege, povratni signal je struja proporcionalna
izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu, pa
se struje generatora i povratne sprege sabiraju.
3. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujno-
povratna sprega (slika 4.2c). Povratno kolo je na
izlazu prikljuþeno serijski sa potrošaþem pa je
signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju
sa generatorom, pa se naponi generatora i
naponi iz kola povratne sprege sabiraju.
4. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijsko-
paralelna povratna sprega (slika 4.2d). Povratni
signal je struja, proporcionalna izlaznoj struji.
Izlaz pojaþavaþa je vezan redno sa ulazom kola
za povratnu spregu, a vraüeni signal se dovodi
paralelno ulazu pojaþavaþa, te se struja
generatora i vraüena struja na ulazu sabiraju.
 pojaþanja sa povratnom spregom u zavisnosti od
relativne promjene pojaþanja pojaþavaþa bez povratne
sprege, primjenimo diferencijalni raþun na izraz za Ar.
Odgovarajuüi izraz je sada:

dA r 1 dA 1 dA
˜  ˜
Ar 1  EA A F A

Dakle, promjena pojaþanja pojaþavaþa sa povratnom

spregom razlikuje se od promjene pojaþanja
pojaþavaþa bez povratne sprege za 1/F puta.

Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od

jedinice, pa povratna sprega pogoršava stabilnost
pojaþavaþa. Kod negativne povratne sprege F je veüe
od jedinice, pa povratna sprega poboljšava stabilnost
pojaþavaþa jer su promjene pojaþanja sa povratnom
spregom F puta manje.

Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega

stabiliše pojaþanje uzimamo da je kružno pojaþanje
negativno (negativna povratna sprega) i da je –EA>>1.
Tada u izrazu 1-EA broj jedan možemo zanemariti, pa
je kod takvog pojaþanja sa negativnom povratnom
spregom
1
Ar 
E

Kako E može biti stabilno, ako kolo povratne sprege

ostvarimo pomoüu otpora, to pojaþanje pojaþavaþa sa
Slika 4.2. Naþini izvoÿenja povratne sprege: povratnom spregom sve dok je –EA>>1 ne zavisi od
a) naponsko-serijska, b) naponsko-paralelna, c) strujno- promjene pojaþanja A.
serijska i d) strujno-paralelna povratna sprega

U daljoj analizi zadržaüemo samo prve nazive povratne 4.3. UTICAJ NA GRANIýNE
sprege: naponsko-serijska, naponsko-paralelna, FREKVENCIJE I ŠIRINU
strujno-serijska i strujno-paralelna. Ovi nazivi su
najpogodniji, jer se najlakše pamte i najbolje
PROPUSNOG OPSEGA
odražavaju karakteristike pojaþavaþa. Prva rijeþ govori
o tome šta se stabiliše kod pojaþavaþa, a druga kakvo Vidjeli smo da üe pojaþanje pojaþavaþa sa povratnom
je stanje na ulazu pojaþavaþa. spregom Ar biti nezavisno od promjene pojaþanja
pojaþavaþa A sve dotle dok je –EA mnogo veüa od
jedinice (negativna povratna sprege). Iznad gornje i
4.2. UTICAJ NA STABILNOST ispod donje graniþne frekvencije pojaþanje pojaþavaþa
POJAýANJA opada, ali to se na pojaþanje sa povratnom spregom
neüe odraziti sve dotle dok se –EA ne približi jedinici.
U prethodnom poglavlju smo pokazali da se pojaþanje Prema tome, negativnom povratnom spregom gornja
sa povratnom spregom mijenja. Ako je povratna graniþna frekvencija se pomijera na više, a donja
sprega pozitivna pojaþanje se poveüava, a ako je snižava, te se propusni opseg smanjuje. Ovo üemo
negativna smanjuje. pokazati na jednostavnom primjeru.

Samo pojaþanje pojaþavaþa bez povratne sprege zavisi Uzmimo jednostepeni pojaþavaþ sa kapacitivnom
od temperature, napona izvora za napajanje, od spregom koji ima gornju graniþnu frekvenciju fv i donju
pojaþavaþkih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji fn. Pojaþanje takvog pojaþavaþa na visokim
ili popravci pojaþavaþa), a ako je pojaþavaþ izveden u frekvencijama je:
integrisanoj tehnici, pojaþanje pojaþavaþa neüe biti isto
za sva naþinjena kola uslijed tolerancije parametara As
Av ,
nastalih tokom proizvodnje. f
1 j
fv
Pretpostavimo da je faktor povratne sprege E
konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka gdje je: Av pojaþanje na visokim frekvencijama,
promjene pojaþanja i naÿimo kako povratna sprega As pojaþanje na srednjim frekvencijama,
utiþe na stabilnost pojaþanja pojaþavaþa (izražen kao
fv gornja graniþna frekvencija
odnos dAr/Ar). Da bismo našli relativnu promjenu
Uvrštavanjem u gornju jednaþinu, dobijamo da je
pojaþanje na visokim frekvencijama pojaþavaþa sa Propusni opseg je:
povratnom spregom: B f v  fn

Av A sr A sr
Ar Za pojaþavaþ sa povratnom spregom:
1  EA v f f
1 j 1 j
1  EA s f v
gdje je:
f vr ( 1  EA s ) f v Ff v - gornja graniþna frekvencija
pojaþavaþa sa povratnom spregom.
Prema tome, gornja graniþna frekvencija pojaþavaþa sa
povratnom spregom je F puta veüa od gornje graniþne
frekvencije istsog pojaþavaþa bez povratne sprege.
Ukoliko je F veüe od jedinice fvr üe biti veüe od fv, a
ukoliko je manje, graniþna frekvencija sa povratnom
spregom üe biti manja od graniþne frekvencije
pojaþavaþa bez povratne sprege.
Dakle, pozitivna povratna sprega smanjuje, a negativna
poveüava gornju graniþnu frekvenciju, kako je
prikazano na slici 4.3.
f vr fn
Br Ff v 
F
pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja
graniþna frekvencija poveüava, a gornja smanjuje, to se
pozitivnom povratnom spregom širina propusnog
opsega smanjuje. Negativnom povratnom spregom
gornja graniþna frekvencija se poveüava, a donja
smanjuje, pa se širina propusnog opsega negativnom
povratnom spregom poveüava (sl. 4.3).
Buduüi da je donja graniþna frekvencija mnogo manja
od gornje graniþne frekvencije, to možemo smatrati da
je širina propusnog opsega približno jednaka gornjoj
graniþnoj frekvenciji, tj. B§fv.
Naÿimo proizvod iz širine propusnog opsega Br i
pojaþanja Ar kod pojaþavaþa sa povratnom spregom
As
Br Ar f vr A r 1  EA s f v fv A s
1  EA s

Dakle, proizvod propusni opseg – pojaþanje ne zavisi

od jaþine povratne sprege i jednako je proizvodu
propusnog opsega i pojaþanja istog pojaþavaþa bez
povratne sprege.

4.4. UTICAJ NA IZOBLIýENJA

I SMETNJE
Slika 4.3 – Uticaj povratne sprege na frekventnu arakteristiku
pojaþavaþa (pojaþanje, širinu propusnog opsega, donju i
Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju
gornju graniþnu frekvenciju)
nelinearna izobliþenja. Ukoliko je izlazni signal veüi,
Pojaþanje jednostepenog pojaþavaþa na niskim utoliko je i izobliþenje veüe. Ako je signal vrlo mali,
frekvencijama sa kapacitivnom spregom, uzevši u obzir nelinearnu karakteristiku u podruþju rada možemo
samo uticaj kapaciteta za spregu je: aproksimirati pravom, te nema izobliþenja. To je
utoliko taþnije ukoliko je signal manji. Kod izlaznih
As pojaþavaþa težimo da dobijemo što je moguüe veüu
An snagu, odnosno što je moguüe veüi izlazni signal.
fn
1 j Meÿutim, ukoliko je veüa izlazna snaga, veüa su i
f izobliþenja.

Ponovnim uvrštavanjem dobijamo: Izobliþenja se mogu smanjiti povratnom spregom i to

negativnom povratnom spregom, kao što smo
An A sr A sr napomenuli u poþetku.
A nr
1  EA n 1 fn f
1 j 1  j nr
f 1  EA s f Uzmimo da smo izlazni pojaþavaþ maksimalno pobudili,
tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. Neka je
tada izlazni signal Xo. Uslijed izobliþenja ovaj signal
gdje je:
neüe biti sinusoidalan iako je pobudni, ulazni signal
fn fn
fnr - donja graniþna frekvencija þista sinusoida. Na izlazu üe se pojaviti osim prvog
1  EA s F harmonika Xo1 i viši harmonici: drugi harmonik Xo2, treüi
pojaþavaþa sa povratnom spregom. Xo3 itd.

Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja graniþna Xo = Xo1 + Xo2 + Xo3 + . . . + Xon + . . .
frekvencija se poveüava, a negativnom (F>1) donja
graniþna frekvencija se smanjuje (sl. 4.3).
Pored toga, promijenit üe se i srednja vrijednost
istosmjernog napona, što ovdje nismo uzeli u obzir.
Da bi se dobio izlazni signal Xo, na ulazu pojaþavaþa je
bio signal X. Taj signal je bio toliki da se dobije na
izlazu prvi harmonik koji je
Xo1 = AX.
Napravimo li povratnu spregu, smanjiüe se pojaþanje,
pa üe se smanjiti i izlazni signal. Kako je pojaþanje
smanjeno za veliþinu funkcije povratne sprege, to üe se
i izlazni signal smanji za tu veliþinu.
Xo X o1 X o 2 X
X or   ...  on  ...
F F F F
Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog
harmonika neophodno je da na ulazu poveüamo signal.
Ako na ulazu poveüamo signal za F puta, poveüaüe se i
izlazni signal. Meÿutim, na ulazu poveüavamo samo
prvi harmonik, pa üe se i na izlazu poveüati samo prvi
harmonik.
Izlazni signal üe biti:
X o2 X
X or X o1   o 3  ...
F F
Dakle, povratnom spregom smo smanjili izobliþenje, ali
smo smanjili i pojaþanje, pa se to mora nadoknaditi u
prethodnom pojaþavaþu. Prethodni pojaþavaþ je
pojaþavaþ malih snaga, koji ima vrlo mala izobliþenja.
Na taj naþin smo dobili maksimalnu izlaznu snagu
izlaznog pojaþavaþa sa smanjenim izobliþenjem.
Kod pojaþavaþa sa pozitivnom povratnom spregom je
F<1, pa üe izobliþenja biti veüa nego kad nema
povratne sprege.
Uslijed izobliþenja, na izlazu pojaþavaþa se pojavljuju
viši harmonici. Ovi harmonici su nepoželjni i razliþiti od
ulaznog signala. Nepoželjni signal na izlazu pojaþavaþa
se može pojaviti i uslijed nekih smetnji kao što su
smetnje uslijed varniþenja, sluþajnih prekida i
ukljuþenja potrošaþa na gradsku mrežu, parazitnih
induktivnih i kapacitivnih sprega izmeÿu raznih ureÿaja,
lošeg filtriranja usmjerenog napona itd. Negativnom
povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje.
Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom
moguüe je samo ako na ulazu možemo poveüati signal,
tj. samo ako ispred pojaþavaþa u kojem se pojavljuje
smetnja imamo neki drugi pojaþavaþ koji nema smetnji,
kao što kod pojaþavaþa koji ima izobliþenje, moramo
imati ispred pojaþavaþ sa negativnom spregom koji ne
izobliþuje signal, kako je prikazano na slici 4.4.
Ako je na ulazu pojaþavaþa signal Xi, a signal smetnje
Xs, oba üe se jednako pojaþati bilo da nema ili ima
povratne sprege, te üe na izlazu njihov odnos biti isti,
bez obzira da li ima ili nema povratne sprege.
Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu pojaþavaþa,
onda zadržavši isti ulazni signal Xi, povratna sprega üe
na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju.
Ukoliko se može korisni signal na ulazu poveüati
nezavisno od veliþine smetnje, na izlazu üe se dobiti
veüi odnos signal/smetnja, odnosno, negativnom
povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na
izlazni signal.
Slika 4.4 – Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu
pojaþavaþa
Na slicii 4.4 prikazana je blok šema pojaþavaþa koji ima
predpojaþavaþ A1 i izlazni pojaþavaþ A2. Povratna
sprega je izvedena samo na izlaznom pojaþavaþu. Ako
su Xs1 i Xs2 smetnje nezavisne od veliþine korisnog
signala, onda üe za isti koristan signal na izlazu, bez
povratne sprege na izlazu biti signal smetnje Xs2 i A2Xs1.
Sa negativnom povratnom spregom na izlazu üe biti F
puta manji i jedan i drugi signal, tj. Xs2/F2 i A2Xs1/F2.
Ukupno pojaþanje signala sa povratnom spregom je:
A2
Ar A1
1  E2 A 2
Da bi se dobilo željeno pojaþanje Ar, obiþno se
pojaþanje predpojaþavaþa može podešavati.
4.5 LOKALNA I TOTALNA
POVRATNA SPREGA
Govoreüi o smanjenju izobliþenja, zakljuþili smo da se
smanjuje i pojaþanje, pa da moramo signal pojaþati u
prethodnom pojaþavaþkom stepenu. Na slici 4.4
pokazan je takav pojaþavaþ.
Na ulazu imamo pojaþavaþki stepen pojaþanja A1, koji
ili nema ili su mu izobliþenja zanemarljivo mala i dobro
je blokiran od smetnji. Izlazni stepen ima pojaþanje A2,
a kako izobliþenja nastaju u njemu i kako je podložan
smetnjama, to je povratna sprega izvedena lokalno –
samo na izlaznom stepenu.
Izobliþenja i smetnje se mogu još više potisnuti ako se
naþini totolna povratna sprega, od izlaza do ulaza u prvi
stepen pojaþavaþa, kako je prikazano na slici 4.5. Tada
se smanjuju i eventualna izobliþenja u prvom
pojaþavaþu.
Neka su pojaþavaþi A1 i A2 na slikama 4.4 i 4.5 isti. Da
bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je
funkcija povratne sprege u oba sluþaja ista.
Ukupno pojaþanje bez povratne sprege u oba sluþaja je
isto i iznosi:
A=A1A2.
 Slika 4.5. Totalna povratna sprega

Pojaþanje sa povratnom spregom pojaþavaþa sa slike Kod višestepenog pojaþavaþa, kod koga se smetnje
4.5 je: javljaju u svakom pojaþavaþkom stepenu, kao na slici
4.6, smetnja üe imati utoliko veüi efekat ukoliko je bliže
A2 ulazu.
Ar A1 ,
1  EA 1 A 2
Buduüi da je signal najveüi u izlaznom stepenu i
izobliþenje üe u tom stepenu biti najveüa.
uz uslov da je:
Na izlazu se pojavljuje najveüi signal od smetnje na
F=1–ǃA1A2 =1–ǃ2A2=F2, za ǃ2 =ǃA1
ulazu u prvi stepen, jer se množi sa ukupnim
pojaþanjem pojaþavaþa A. Svaka smetnja koja se
Kako je u oba sluþaja funkcija povratne sprege ista, a
pojavljuje dalje od ulaza, pojaþava se samo onim
oba dijela pojaþanja (A1 i A2) ista, to su i izobliþenja i
stepenima pojaþavaþa koji se nalaze desno od mjesta
smetnje na izlazu u oba sluþaja isti, naravno ako su
uticaja smetnje. Smetnja koja se javlja na izlazu
izobliþenja pojaþavaþa A1 zanemariva.
pojaþavaþa uopšte se ne pojaþava.

Slika 4.6. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima pojaþavaþa
OSCILATORI
PROSTOPERIODIýNIH
OSCILACIJA

LC oscilator sa uzemljenom bazom

 5. OSCILATORI PROSTOPERIODIýNIH OSCILACIJA
Oscilacije, kao što smo vidjeli, mogu nastati u 5.1. RC OSCILATORI
pojaþavaþu sa pozitivnom povratnom spregom.
Pozitivna povratna sprega treba da bude takva, da je
Najjednostavniji oscilator sa jednim pojaþavaþkim
vraüeni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste
elementom je RC oscilator. Uzmimo da analiziramo
amplitude. Tada üe, iako se ulazni signal iskljuþi,
jedan takav oscilator sa fetom, slika 5.1. To je obiþan
pojaþavaþ sam sebe pobuÿivati, odnosno, u pojaþavaþu
pojaþavaþ sa uzemljenim sorsom, kod koga se povratna
üe se održavati oscilacije.
sprega izvodi preko RC filtra, koji obrüe fazu za 180°.
Sam pojaþavaþ obrüe fazu za 180°, te je tako vraüeni
Vraüeni signal üe biti jednak pobudnom signalu, ako je
signal u fazi sa pobudnim signalom. Frekvenciju
kružno pojaþanje pojaþavaþa jednako jedinici ili ako je
oscilacija odreÿuje RC filtar.
funkcija povratne sprege jednaka nuli.
Ulazni otpor je vrlo veliki, tako da njegov uticaj
Pojaþavaþ obiþno u sebi ima i reaktivne elemente, tako
možemo zanemariti. Kako za pobuÿivanje nije potrebna
da pojaþanje nije realna veliþina. Isto tako i faktor
snaga, to otpori R u filtru mogu biti veliki. Ako
povratne sprege ne mora biti realna veliþina. Prema
pretpostavimo da je R»RD, to optereüenje uslijed filtra
tome ni kružno pojaþanje nije realna veliþina. Zbog
možemo zanemariti.
toga üe oscilacije u pojaþavaþu biti one frekvencije pri
kojoj je kružno pojaþanje jednako jedinici (ili veüe od
jedinice), ali realno. Odnosno, one frekvencije pri kojoj
je vraüeni signal u fazi sa pobudnim signalom.

Kružno pojaþanje ne treba da je veüe od jedinice, ili bar

ne mnogo veüe od jedinice, jer tada pojaþavaþ radi u
oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike, pa
üe oscilacije biti izobliþene. Oscilator üe, pored
osnovnog harmonika, davati i više harmonike. Ukoliko
se za oscilator upotrijebi pojaþavaþ sa oscilatornim
kolima, oscilatorno kolo (ili oscilatorna kola) üe prigušiti
više harmonike. Ovakvi oscilatori mogu raditi i sa jaþom
povratnom spregom.

Nije dobro ni kada je kružno pojaþanje jednako jedinici.

Tada je povratna sprega kritiþna, pa üe bilo kakve
promjene parametara elemenata u oscilatoru, koje
dovede do smanjenja kružnog pojaþanja uþiniti da Slika 5.1. Šema RC oscilatora sa fetom
oscilator prestane sa radom, jer üe povratna sprega biti
nedovoljna za održavanje oscilacija. Analitiþki proraþun (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se
mogle nastati oscilacije pojaþanje pojaþavaþa treba biti
Na kraju možemo izvesti opšti zakljuþak: povratna po apsolutnoj vrijednosti veüe od 29.
sprega mora biti takva da je kružno pojaþanje za male
signale veüe od jedinice (ǃA>1), kako bi pojaþavaþ Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog
radio stabilno, ali ne i suviše veüe od jedinice, kako oscilatora jednaka:
izlazni signal ne bi bio izobliþen.
1 1
Z , tj f
Oscilatori prostoperiodiþnih oscilacija mogu biti 6 RC 2S 6 RC
naþinjeni i sa elementima koji imaju negativnu
otpornost, kao što su tunelske diode, jednospojni
RC oscilator možemo naþiniti i sa tranzistorom. Na slici
tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. Kako su ovi
5.2. date su šema i ekvivalentna šema RC oscilatora sa
elementi dvopoli, to nema povratne sprege sa izlaza na
tranzistorom.
ulaz. Princip rada ovih oscilatora je u tome da se
pojaþavaþki elementi prikljuþuju kolima u kojima se
Kod tranzistora ulazni otpor nije beskonaþno velik, jer
mogu pojaviti oscilacije. Sa svojim negativnim otporom,
postoji bazna struja. Filtar ne može biti sa vrlo velikim
oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. Kada je
otporima R. Otpor R je istog reda veliþine kao otpor RC.
ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli, oscilacije
Zbog toga optereüenje koje potiþe od filtra ne možemo
üe biti neprigušene. Ukoliko ukupan efektivan otpor u
zanemariti. Otpore R1 i R2 možemo uzeti dovoljno
kolu nije jednak nuli, kolo üe raditi kao pojaþavaþ. Da bi
velike, tako da ih možemo smatrati mnogo veüim od
na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za
ulaznog otpora tranzistora hi, i smatrati da struja koja
pobuÿivanje.
protiþe kroz otpor R3 protiþe i kroz bazu tranzistora,
odnosno, da je struja I3=Ib.
Tiristor, takoÿe, ima negativan otpor. Kako taj otpor
nije definisan, to je teško ostvariti prostoperiodiþne
oscilacije sa tiristorima.
 5.2. OSCILATOR SA
VINOVIM (WIEN) MOSTOM

Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom

spregom u vidu Vinovog mosta. Kod ovog mosta, samo
na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim
naponom pojaþavaþa. Šema ovog oscilatora je data na
sl. 5.3. U ovom sluþaju za pajaþavaþ je diferencijalni
(operacioni) pojaþavaþ, koji ima simetriþan ulaz.

Slika 5.2. RC oscilator sa tranzistorom

Najmanja vrijednost za faktor strujnog pojaþanja sa

kojim se može postiüi uslov za nastajanje oscilacija u
RC oscilatoru sa tranzistorom biüe za neku optimalnu
vrijednost koja iznosi:
ǃmin=44,5,

što se dobije za rezonantnu frekvenciju od:

1 1
Z , tj f
4 RC 8SRC

Da bi oscilacije bile neizobliþene, fet i tranzistor moraju Slika 5.3. Oscilator sa Vinovim mostom
raditi u podruþju pravolinijskog dijela svoje prenosne
karakteristike. To znaþi da moraju raditi u klasi A. Da bi oscilator radio, kružno pojaþanje treba da je
jednako jedinici. To znaþi da je
RC oscilatori se obiþno prave tako da im se frekvencija
po želji može mijenjati. Frekvencija se može mijenjati Ui=U1-U2=Ur
promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija
zavisi. Ovdje, kao što smo vidjeli, frekvencija zavisi od Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C
veliþine R i C. Kako uslov za nastajanje oscilacija ne lijeve grane mosta na slici 5.3. i iznosi:
zavisi od veliþine kapaciteta, to je najbolje radi
promjene frekvencije mijenjati veliþinu kapaciteta C. 1 1
Z , tj f
RC 2SRC
Praktiþno se tako i radi, i to istovremeno se mijenjaju
kapaciteti sva tri kondenzatora. Promjenom otpora R se
mijenjaju uslovi oscilovanja, pa üe se mijenjati i Za ovu vrijednost frekvencie ǔ dobijemo da je:
amplituda oscilacija. Pri manjim ili veüim vrijednostima Z2 1
od optimalne oscilacije mogu i prestati. Z1  Z 2 3

RC oscilatori se obiþno prave za niske frekvencije. Oni Odnosno da je: R1=2R2.

imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C, o kojima
üemo govoriti kasnije, jer su otpornici jeftiniji od Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi
zavojnica, pogotovu za vrlo velike frekvencije. Osim promjenom kapaciteta C. Kako ovdje imamo samo dva
toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja kondenzatora, to je ostvarenje ove promjene jeftinije i
frekvencija. Odnos maximalne i minimalne frekvencije jednostavnije. Odnos maximalne i minimalne
je: frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i
C max Z max f max minimalnog kapaciteta, tj.
.
C min Z min f min
C max Z max f max
, isto kao i kod RC oscilatora.
Dakle, jednak je odnosu maximalnog prema C min Z min f min
minimalnom kapacitetu.
Kod oscilatora sa Vinovim mostom može se izvršiti
stabilizacija amplitude oscilacija. Ova stabilizacija se
postiže promjenom povratne sprege.
Pojaþanje pojaþavaþa nije beskonaþno veliko, veü je
konaþna veliþina, koja je još i nestabilna. Tokom
vremena pojaþanje obiþno opada. Promjena može
nastati i usljed promjene napona napajanja. U sluþaju
da pojaþanje opadne, opašüe i izlazni napon Uo. Ako
pak pojaþanje poraste izlazni napon üe porasti. Porast
može biti i tolika da nastupi izobliþenje. Zbog toga je
neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji
povratna sprega i obrnuto, sa smanjenjem izlaznog
napona treba da se poveüa povratna sprega.
Prilikom smanjenja pojaþanja Au, smanjio se i izlazni
napon Uo. Usljed toga smanjila se i struja I1 kroz
otpornike R1 i R2, te i disipacija snage odnosno
temperatura ovih otpora. Ukoliko veliþine otpora zavise
od temperature i to tako da se povratna sprega poveüa
kada se pojaþanje smanji, dobiüe se stabilisan izlazni
napon. Kao što smo vidjeli, prilikom smanjenja
pojaþanja, odnosno, smanjenja disipacije na otporima,
treba otpor R1 da se poveüa ili otpor R2 da se smanji.
Da bi se to postiglo smanjenjem temperature, otpor R1
treba da ima negativan, a R2 pozitivan temperaturni
koeficijent. Prema tome, za stabilizaciju izlaznog
nmapona oscilatora sa Vinovim mostom, za otpor R1
treba uzeti termistor, ali za otpor R2 otpor sa pozitivnim
temperaturnim koeficijentom, na primjer sijalicu.
5.3. LC OSCILATOR SA
INDUKOVANOM POVRATNOM
SPREGOM
Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja odreÿuje
oscilatorno kolo i ona je približno jednaka rezonantnoj
frekvenciji tog kola.
5.3.1. LC oscilator sa fetom
Šema LC oscilatora sa fetom data je na sl. 5.4. U kolu
drejna nalazi se oscilatorno kolo. Povratna sprega je
ostvarena induktivno meÿuinduktivnošüu M izmeÿu
zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice Lg za koju je
vezan gejt feta. Kapacitet Cg je vrlo velik, tako da na
frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu.
Pomoüu Rg i Cg ostvaruje se polarizacija gejta.
Slika 5.4. LC oscilator sa fetom
i induktivnom povratnom spregom
Da bi oscilator radio, odnosno stvarao neprigušene
oscilacije, povratna sprega mora biti pozitivna i kružno
pojaþanje jednako jedinici. Drugim rijeþima napon
povratne sprege Ur mora i po fazi i po amplitudi biti
jednak pobudnom naponu UG.
Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaša
kao otpor RD. Prema tome napon Ud je pomjeren za
180° u odnosu na napon Ug. Struja kroz induktivitet
zaostaje za naponom za 90°. Indukovana
elektromotorna sila u zavojnici Lg pomjerena je
unaprijed u odnosu na struju IL. Na taj naþin napon Ur
bi bio u protivfazi sa naponom Ug pa bi dobili negativnu
umjesto pozitivne povratne sprege. Meÿutim, ako
krajeve zavojnice Lg zamjenimo, promjeniüemo fazu
napona Ur za 180° i tako dobiti pozitivnu povratnu
spregu. Sa taþkama je na šemi osnaþeno kako treba
prikljuþiti krajeve zavojnice Lg.
Pretpostaviüemo da je efektivan Q-faktor oscilatornog
kola mnogo veüi od jedinice pa je rezonantna
frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i
vrlo približno jednaka:
1 1
Z0 , tj f0
LC 2S LC
5.3.2. LC oscilator sa tranzistorom
LC oscilator sa povratnom spregom naþinjen sa
tranzistorom dat je na sl. 5.5. Analizirajuüi rad
oscilatora sa fetom, vidjeli smo da je prenosna
karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u poþetnoj
radnoj taþki. Sa poveüanjem amplitude strmina se
smanjuje. Da bi tranzistor mogao poþeti sa
oscilacijama, neophodno je da poþetna radna taþka
bude u radnom podruþju. Ovo üe se postiüi
polarizacijom tranzistora. Ova polarizacija je izvedena
na uobiþajan naþin pomoüu otpora RE, i razdelnika
napona RB1–RB2. Da ovi otpori ne bi uticali na
naizmjeniþan signal, otpornik RE je blokiran vrlo velikim
kapacitetom Ce, a taþka A razdjeljnika za napajanje
baze takoÿe je uzemljena velikim kapacitetom Cb.
Slika 5.5. LC oscilator sa tranzistorom
i induktivnom povratnom spregom
Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi, tranzistor üe raditi u
klasi A, kao što radi i oscilator sa fetom. Poveüavajuüi
spregu, amplituda naizmjeniþnog baznog napona sve
više raste. Zbog usmjerivaþkog dejstva emitorskog
spoja tranzistora, ostvariüe se samopolarizacija kao kod
feta. Napon na otporu RB2 i kondenzatoru Cb se
mijenja, tako da tranzistor poþinje da radi u klasi AB, B
i C, veü prema tome kolika je sprega. Za analizu rada
tranzistora kao oscilatora uþiniüemo slijedeüe
pretpostavke:
Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od
graniþne frekvencije tranzistora, pa parazitne kapacitete
tranzistora možemo zanemariti.
Slika 5.6. Ekvivalentna šema oscilatora sa slike 5.5.
Za nalaženje uslova za oscilovanje i frekvencije
oscilacija u dosadašnjoj analizi smo tražili kružno
pojaþanje i stavljali da je ono jednako jedinici, tj.
izjednaþili smo Ir sa Ib. Ovaj put üemo uraditi na sledeüi
naþin. Umjesto, da pretpostavimo da je kružno
pojaþanje jednako jedinici, pretpostaviüemo da je
funkcija povratne sprege jednaka nuli, što je isto. Ako
je funkcija povratne sprege jednaka nuli, onda je
pojaþanje pojaþavaþa sa povratnom spregom
beskonaþno veliko. Pri beskonaþno velikom pojaþanju i
pri minimalnom sluþajnom pobudnom signalu izlazna
struja üe biti beskonaþno velika.
Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora
jednaka:
1 1
Z0 , tj f 0 , kao kod feta.
LC 2S LC
Slika 5.7. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB
Na sl. 5.7 data je šema tranzistorskog oscilatora sa
uzemljenom bazom. Ovakav oscilator se þesto koristi u
radioprijemnicima, pri þemu isti tranzistor služi i za
Kako je bazno kolo periodiþno, a induktivitet Lb
relativno mali, to üemo u analizi pretpostaviti da je
XLb=ǔLb mnogo manja od aktivnog otpora u baznom
kolu (hi+Rb).
Otpor zavojnice u baznom kolu Rb je takoÿe mali, pa i
njega u odnosu na hi možemo zanemariti.
Na sl. 5.6 data je ekvivalentna šema oscilatora. Da bi
pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u
naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu šemu,
koja ima tri zatvorene petlje.
miješanje. Tada se ulazni signal dovodi na bazu
tranzistora.
Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom
bazom ne obrüu krajevi zavojnice za povratnu spregu
(uporedi slike 5.5 i 5.7).
5.4. LC OSCILATORI U TRI TAýKE
Umjesto induktivne povratne sprege, oscilator se može
naþiniti i na taj naþin, što üe se aktivan element
prikljuþiti na tri taþke oscilatornog kola. Aktivan element
može biti fet tranzistor ili operacioni pojaþavaþ.
Na slici 5.8 data je principijelna, a na slici 5.9.
ekvivalentna šema ovakvog oscilatora. Oscilatorno koli
je naþinjeno od tri elementa þije su impedanse Z1, Z2 i
Z3. Pojaþavaþki element je u ovom sluþaju operacioni
pojaþavaþ pojaþanja praznog hoda Au i izlaznog otpora
Ro. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj
možemo zanemariti.
Slika 5.8. LC oscilator u tri taþke
 Da bi Z1 ,Z2 i Z3 þinili oscilatorno kolo sve tri impedanse
moraju biti reaktivne. Zanemarimo li aktivan otpor
svake impedanse imamo da je:

Z1=jX1, Z2=jX2, Z3=jX3

5.4.1. Hartlijev oscilator

Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 induktivnosti nazivaju se

Hartlijevi oscilatori (Harltey). Na slici 5.10 date su šeme
Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.

Slika 5.9 Ekvivalentna šema LC oscilator u tri taþke

Slika 5.10. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom

5.4.2. Kolpicov oscilator

Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 kapacitivnosti, nazivaju

se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori. Primjer Kolpicovih
oscilatora dati su na slikama 5.11. i 5.12.

Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu, pa se izvedena

analiza rada oscilatora može prihvatiti kao relativno
taþna. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik. On
optereüuje oscilatorno kolo, te se impedansa Z1 ne
može smatrati za þistu reaktansu, što bi jako
komplikovalo analizu.

Analiza bi bila još komplikovanija kada bi oscilator radio

na vrlo visokim frekvencijama, tako da reaktivne
parametre tranzistora ne možemo zanemariti. Tada bi
morali koristiti komplikovaniju ekvivalentnu šemu
tranzistora.

Slika 5.11. Kolpicov oscilator sa fetom

 na izvod zavojnice, odnosno na dio ukupne reaktanse u
jednoj grani oscilatornog kola. Ukoliko se tranzistor ili
fet prikljuþeni na dio reaktanse, to üe se njihovi
parametri prikljuþiti paralelno maloj reaktansi, pa üe
njihove promjene procentualno manje uticati na
promjenu cijele reaktanse, te i na frekvenciju
oscilatora.

Oscilatori se, pogotovu ako se želi stabilna amplituda

oscilacija, prave za male snage. Ukoliko nam je
potrebna veüa snaga, vrši se naknadno pojaþanje
snage. Stabilnost ovih oscilatora zavisiüe i od povratnog
dejstva narednih pojaþavaþkih stepeni, odnosno od
optereüenja oscilatora nastalog prikljuþenjem
pojaþavaþkog stepena, odnosno promjene ulazne
impedanse pojaþavaþa. Zbog toga se za prvi stepen
pojaþanja koristi pojaþavaþ sa velikom ulaznom
impedansom (pojaþavaþ sa uzemljenim kolektorom) ili
pojaþavaþ kod koga je povratna sprega mala (kaskodni
pojaþavaþ).

5.5.1. Klapov oscilator

Slika 5.12. Kolpicov oscilator sa tranzistorom
Oscilator kod koga se pojaþavaþki element prikljuþuje
5.5. STABILNOST FREKVENCIJE na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp)
oscilator. Ovaj oscilator je vrlo sliþan Kolpicovom
OSCILATORA oscilatoru (slike 5.11. i 5.12.). Razlika je u tome što C1 i
C2 ne þine ukupan kapacitet oscilatornog kola, veü su
Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom, samo dio kapaciteta (slika 5.13. i 5.14.).
vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne
komponente, frekvencija oscilatora zavisi i od njih.
Kako, parametri tranzistora, zavise od napona
napajanja, kolektorske struje, temperature, to üe i
frekvencija zavisiti od ovih veliþina. Ove veliþine se
obiþno tokom vremena mijenjaju, pa üe se i frekvencija
mijenjati. Prilikom analize rada oscilatora, parazitne
kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili,
odnosno, pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C
oscilatornog kola. Ovi parazitni kapaciteti takoÿe zavise
od temperature, napona i struje, pa üe oni doprinositi
promjeni frekvencije.

Prema tome, i zbog aktivnih i reaktivnih parametara

pojaþavaþkih elemenata oscilatora, neophodno je zbog
stabilnosti frekvencije, stabilisati napon napajanja i
temperaturu okoline oscilatora.

Promjena temperature može uticati i na parametre

samog oscilatornog kola, pa je potrebno, kondenzatore
i zavojnice izabrati takve, da im se parametri što manje
mijenjaju sa temperaturom.

Frekvencija oscilatora üe biti stabilnija i ako je Q-faktor

oscilatornog kola veüi. Ukoliko je Q-faktor velik, Slika 5.13. Klapov oscilator sa fetom
promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je veüa,
pa se uslove za oscilovanje (ǃA=1) prilikom promjene Ukupan kapacitet oscilatornog kola je
parametara, postiže za manje promjene frekvencije.
1 1 1 1
 
Sva prethodna analiza ukazuje na to, da üe frekvencija C C1 C 2 C 3
oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih
elemenata manji, a Q-faktor oscilatornog kola što je
Uslijed promjene parametara pojaþavaþkih elemenata
moguüe veüi. Efektivan Q-faktor üe biti velik, ako je Q-
mijenjaju se i C1 i C2, jer smo pretpostavili da oni
faktor samog oscilatornog kola velik. Osim toga, on üe
sadrže u sebi i parazitne kapacitete pojaþanih
biti velik i ako se optereüenja oscilatornog kola prikljuþe
elemenata. Osim toga, na njihovu efektivnu veliþinu
utiþu i realni parametri pojaþavaþkih elemenata.
Slika 5.14. Klapov oscilator sa tranzistorom
Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je:
1 1
Z , tj f ,
LC 2S LC
5.6. PIEZOELEKTRIýNI EFEKAT
Kistal kvarca ima piezoelektriþnu osobinu. Naime, pod
uticajem deformacije molekuli kristala se polarišu, tako
da se na suprotnim stranama kristala pojavljuje
naelektrisanje i obrnuto, ako se površina kristala
naelektriše, kristal üe se deformisati.
Ovu njegovu osobinu možemo iskoristiti za dobijanje
mehaniþko-elektriþnih oscilacija. U tu svrhu kristalu
kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik
(paralelopiped, disk) na þije dvije suprotne strane
nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu.
Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i služi
kao elektroda, kako je prikazano na slici 5.15.
Slika 5.15. Izgled kristala kvarca
Uslijed deformacije, izmeÿu elektroda se javlja
potencijala razlika, a ako se uspostavi potencijalana
razlika kristal üe se deformisati.
Na slici je 5.16. je oznaka za kristal kvarca na
elektriþnim šemama.
Slika 5.16. Simbol kristala kvarca
Kristal kvarca je odliþan dielektrik. Prikljuþimo li
elektrode na istosmjerni napon, praktiþno neüe teüi
elektriþna struja.
Dovoÿenjem izmjeniþnog napona kvarc üe oscilirati u
ritmu dovedenog napona. Kako je kapacitet kristala
relativno mali, to üe i struja i amplituda mehaniþkih
oscilacija biti mala. Ipak üe se izvjesna energija trošiti
na održavanje tih oscilacija. Poveüavajuüi frekvenciju
izmjeniþnog napona, dostiüi üemo mehaniþku
rezonanciju oscilacija kristala. Pri toj frekvenciji
oscilacije üe biti najveüe, pa üe i utrošena energija biti
najveüa, odnosno i izmjeniþna struja üe biti najveüa.
Daljim poveüanjem frekvencije, pošto se udaljujemo od
rezonancije, amplituda mehaniþkih oscilacija se
smanjuje, pa üe se smanjiti i izmjeniþna struja.
Prema tome, kristal kvarca se ponaša kao serijsko
oscilatorno kolo. Posmatrajuüi spolja samo izvode i
mjereüi napone i struju, umjesto kvarca možemo
nacrtati njegovu ekvivalentnu šemu, koja se sastoji od
jedne grane sa induktivnošüu L, otporom R i
Kapacitetom C vezanim u seriju. Dubljom analizom se
može pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala,
kapacitet C od elestiþnosti, a otpor R od naþina i
kvaliteta izrade i priþvršüavanja kristala u sredinu u
kojoj se nalazi (vazduh, vakuum ...).
Osim toga, krista sa svojim metalnim elektrodama
predstavlja kondenzator kapacitivnosti C´, koji se crta u
drugoj grani, paralelno serijskom oscilatornom kolu
LRC.
Da bismo imali predstavu o veliþini parametara kristala
kvarca navedimo primjer:
Kvarcna ploþica dimenzija 3x4x1,5 mm ima:
- rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz,
- induktivnost L=137H,
- kapacitet C=0,0235 pF,
- serijski otpor R=15 kƻ,
- paralelni kapacitet C´=3,5 pF,
- faktor dobrote Q=5500.
Kao što se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki
i Q-faktor.
Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C´ u podruþju u
kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera
može nastati paralelna rezonancija. Prema tome, kvarc
se ponaša i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno
kolo.
Na slici 5.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala
kvarca od frekvencije.
 Dakle za þitav 1 kHz. Meÿutim, sa poveüanjem
frekvencije induktini otpor mnogo brže raste. Za daleko
manje poveüanje od 1 kHz induktivitet se poveüa za
2%, te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje
razlikuje od prethodne. Umjesto 1 kHz, promjena üe biti
svega nekoliko Hz.

Da bi se postigla što veüa stabilizacija frekvencije

pomoüu kvarca, neophodno je:

1. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da

Slika 5.17. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije
Karakteristiþne taþke su ǔr – serijska rezonacija i ǔp –
paralelna rezonancija.
Razliika frekvencija ǔr–ǔp se kreüe od nekoliko Hz do
nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije
induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama, pa je
radno podruþje kristala kvarca upravo u tom opsegu
frekvencija.
5.6.1. Stabilizacija frekvencije pomoüu
kristala kvarca
kvarc radi u podruþju frekvencija fr dofp i to na
frekvenciji kod koje je najveüa promjena
induktivnog otpora sa promjenom frekvencije.
2. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su
promjene parametara oscilatora minimalne, kao
šro su stabillnost napona napajanja, istosmjerni
radni režim, temperatura okoline...
3. Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni
koeficijent promjene frekvencije.
4. Stavit cjeli oscilator u termostat, kako bi radna
temperatura ostala konstantna.
Frekvencija oscilatora sa kvarcom je odreÿena samim
kvarcom. Meÿutim, u uskim granicama ona se može
dostjerivati promjenom veliþine ostalih parametara
kola. Pri ovome se mora voditi raþuna da se ne doÿe u
podruþje rada kvarca sa malom promjenom induktivne
otpornosti, jer üe tada biti mala stabilnost frekvencije.
Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije
možemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru
zamjenimo zavojnicu sa kvarcom. Na slici 5.18 i 5.19
prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce) oscilatora.

Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli

smo na taj naþin, što smo kolo oscilatora modifikovali
tako da se promjena pojaþavaþkih elemenata što manje
odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola.
Primjenom kvarca, stabilizacija frekvencije se postiže
kompenzacijom promjena pojaþavaþkog elementa.

U svin oscilatrima ssa kvarcom, kvarc zamjenjuje

induktivitet. Kako se kvarc ponaša kao induktivitet
samo u uskom opsegu frekvencija od fr do fp, to i
oscilator može raditi samo u tom uskom opsegu
frekvencija. Prema rtome, ma kako da se mijenjaju
ostali parametri oscilatora, frekvencija ne može izaüi iz
tog opsega. Van tog opsega oscilatro ne radi. U praksi
je taj "radni" oseg još uži.

Kod obiþnih oscilatora je stabilnost frekvencije reda

Ʃf/f=10-2. To znaþi da se parametri kola praktiþno ne
mijenjaju više od 1-2%.

Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom

dimenzionirajuüi ga tako da kvarc radi u podruþju gdje
je najveüa promjenainduktivne otpornosti sa
promjenom frekvencije. Promjeni li se bilo koji
Slika 5.18. Pirsov oscilator sa fetom
parametar, promijeniüe se i frekvencija. Neka se npr.
kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa
dolazi do poveüanja frekvencije. Neka je smanjenje bilo
oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija
bi se poveüala za oko 1%, npr. sa 100 na 101 kHz.

Slika 5.19. Pirsov oscilator sa tranzistorom
Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike
5.13. i 5.14) u kojim je zavojnica zamijenjena kvarcom.
Na slikama su otpori RD i RC zamijenjeni prigušnicama
LD i LC. Prigušnice imaju vrlo veliku induktivnost, pa
praktiþno za izmjeniþni signal predstavljaju beskonaþni
otpor, a za istosmjerni kratki spoj. Pomoüu njih se
postiže visok istosmjerni napon (nema nikakvog pada
napona), a izbjegnuto je optereüenje oscilatronog kola
koje bi se imalo da su ostali otpornioci RD i RC.
Još veüa stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao
osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog.
Na slikama 5.20 i 5.21 su date šeme oscilatora
stabilisanih kvarcom, koji su dobijeni polazeüi od
Hartlijevog oscilatora.
Slika 5.20. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu
Slika 5.21. Oscilator sa tranzistorom i kvarcom
u ulaznom kolu
5.7. GENERATORI
NESINUSOIDALNIH TALASNIH
OBLIKA
5.7.1 Generatori impulsnih i kvadratnih
talasnih oblika
Generator periodiþkog slijeda impulsa, astabilni
multivibrator, prikazan je na slici 5.22a. Talasne oblike
u pojedinim þvorovima sklopa prikazuje slika 5.22b.
Pravilnim izborom komponenata sklop proizvodi signale
kvadratnog talasnog oblika.
Neka se poþetno tranzistor Tr1 nalazi u stanju voÿenja
(zasiüenja), a tranzistor Tr2 u stanju zapiranja. Nedugo
poslije t=0 naponi na kolektoru i bazi tranzistora Tr1
poprimaju vrijednosti zasiüenja, napon na kolektoru oko
0.2 V, a napon na bazi oko 0.8 V.
Buduüi se Tr2 nalazi u stanju zapiranja, napon na bazi
Tr2 ima visoku negativnu vrijednost (oko -UCC uveüano
za napone zasiüenja baze i kolektora). To znaþi da je
napon na C1 velik i negativan na strani baze Tr2. Buduüi
se Tr2 nalazi u stanju zapiranja, vuþe malo struje, te
izvor puni kondenzator C1 strujom koja nabija C1 do
razine izvora UCC.
Nabijanjem kondenzatora C1 preko RB2 podiže se napon
uB2 dok ne dosegne napon praga tranzistora Tr2 (oko
0.6 do 0.7 V). Kada je napon praga dosegnut, Tr2
provede te se napon uC2 smanji, þime se smanjuje i
napon uB2 jer se pad napona na C2 ne može naglo
promijeniti. Promjene se odvijaju vrlo brzo, i dovode do
brzog smanjenja napona uB2 na veliku negativnu
vrijednost (oko -UCC uveüano za napone zasiüenja baze
i kolektora), te zapiranja tranzistora Tr1, dok tranzistor
Tr2 vodi.
Promjene se dogaÿaju u vremenskom intervalu T1 i
prikazane su na slici 5.22b.
 vrijednošüu vremenske konstante RC1C1 koja odreÿuje
vrijeme porasta impulsa. Za impulse dugog trajanja
(duže od T0/2) za izlaz se izabire napon uC2 i mala
vremenska konstanta RC2C2.

Za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika

praktiþno je uzeti RC1=RC2, RB1=RB2=RB, C1=C2=C, te
je:

5.7.2 Kvadratni talasi iz sinusnih talasa

i otkrivanje prijelaza kroz nulu

Signale kvadratnog talasnog oblika moguüe je

generirati iz signala sinusoidalnog talasnog oblika.
Sinusoidu treba propustiti kroz sklop ograniþivaþa ili
sklop usporeÿivaþa. Dodavanjem visokopropusnog
filtera i ispravljaþa, dobiva se sklop za otkrivanje
prolaza kroz nulu. Slika 5.23 prikazuje generator i
odgovarajuüe talasne oblike signala u sluþaju upotrebe
usporeÿivaþa. Ako sinusni val predstavlja ulazni signal
uul, izlaz iz usporeÿivaþa uiz je signal kvadratnog
talasnog oblika.

Slika 5.22. (a) Astabilni multivibrator i (b) talasni oblici

Vremenski interval T1 traje približno

uz uvjet da je UCC dovoljno velik u odnosu na napone

zasiüenja kolektora i baze te napon praga baze.
Pretpostavka je da su obadva tranzistora jednakih
karakteristika.

U vremenskom intervalu od T1 do T1 + T2 djelovanje

astabilnog multivibratora je jednako prethodno
opisanom, osim što u opisu treba zamijeniti tranzistore,
tj. Tr2 je sada u stanju voÿenja, a Tr1 u stanju
zapiranja. Vremenski interval nabijanja koji mijenja
iznos napona uB1 sada je odreÿen izrazom Slika 5.23. Sklop za otkrivanje prolaza kroz nulu i odgovarajuüi
talasni oblici

Ako je RC << T0, izlaz iz visokopropusnog filtera je

izmjeniþni slijed pozitivno i negativno polariziranih
Perioda oscilacija T0 iznosi T1 + T2, dakle vrhova, što je vidljivo na slici 5.23. Ispravljenjem se
zadržavaju samo pozitivni vrhovi. Vrhovi se javljaju kod
prijelaza pozitivnog poluvala sinusoide kroz nulu.

Za generiranje uskih impulsa izabire se T2 < T1 i napon Zamjenom smjera diode dobiva se sklop za otkrivanje
uC1 je izlazni napon. Dobar rad sklopa se postiže niskom prolaza kroz nulu negativnog poluvala signala.
 3.7.3. Relaksacioni oscilator
Sklop za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika
nižih frekvencija prikazuje slika 5.24a.
zakrivljeni i nisu potpuno linearni. Bolja linearnost se
postiže nabijanjem kondenzatora C preko izvora stalne
struje, a ne preko otpornika R. U stvari teži se
zamijeniti povratnu granu sastavljenu od otpornika R i
kondenzatora C idealnim integratorom.

Korištenjem neinvertirajuüeg integratora dobije se sklop

generatora trokutnog talasnog oblika prikazan na slici
5.25a. Korištenjem invertirajuüeg integratora i
vraüanjem njegovog izlaza na pozitivnu ulaznu stezaljku
operacionog pojaþala relaksacionog oscilatora dobiva se
generator prikazan na slici 5.25b.

Može se pokazati da izraz za periodu oscilacija

generatora na slici 5.25b glasi

Izlazni napon uiz se mijenja u obliku trokuta izmeÿu

krajnjih vrijednosti napona

Slika 5.24. (a) Relaksacioni oscilator i (b) talasni oblici

Sklop koristi operaciono pojaþalo i naziva se

relaksacionim oscilatorom. Operaciono pojaþalo djeluje
kao usporeÿivaþ. Za opis djelovanja, pretpostavlja se
da je poþetni napon uiz = Uiz, pri þemu je U0 vrijednost pri þemu je Uiz razina zasiüenja operacionog pojaþala
napona zasiüenja operacionog pojaþala. Napon u1 ima broj 1 i jednaka je izlazu relaksacionog oscilatora.
visoku negativnu vrijednost, te je u2 = UizR1/(R1 + R1) i
u1 < u2, þime se održava izlazna razina na Uiz. Meÿutim
kondenzator C se teži nabiti preko otpornika R na
napon Uiz. Kada napon u1 prijeÿe iznos napona u2 = U1
= UizR1/(R1 + R1), napon uiz operacionog pojaþala se
naglo mijenja od Uiz na -Uiz.

Poslije vremena promjene, kondenzator se teži nabiti

od napona U1 na napon -Uiz. Meÿutim, kada dostigne
iznos -U1, opada ispod u2 i izlazni napon se ponovo
mijenja na Uiz, kao što je prikazano na slici 5.24b.
Poslije toga, postupak se periodiþki ponavlja.

Može se pokazati da je perioda kvadratnog talasnog

oblika relaksacionog oscilatora odeÿena izrazom

Za frekvencije f0=1/T0 iznad kojih se operaciono

pojaþalo ponaša kao širokopojasni usporeÿivaþ (tipiþno
iznad nekoliko desetaka kH), za izvedbu se koriste drugi
sklopovi.
Slika 5.25. Generator trokutnih talasnih oblika sastavljen od
(a) neinvertirajuüeg integratora i (b) invertirajuüeg integratora
5.7.4 Generator trokutnog
talasnog oblika

Talasni oblik signala u1 sklopa na slici 5.25a približno

odgovara trokutu, kao što je prikazano na slici 5.24b.
Meÿutim, poluperiodni segmenti talasnog oblika su
 3.8. LABORATORIJSKE VJEŽBE c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu
IZ OSCILATORA oscilatora i pokazati da je signal protufazan?

VCC
Vježba I: RC oscilator 15V

VCC
Za prikazani RC oscilator sa slike 5.26 izraþunati
frekvenciju izlaznog napona za zadane RC elemente. Na
R1 R2
izlaz spojiti osciloskop i snimiti odgovarajuüe talasne 220kȍ 2.4kȍ
oblike: C2
4
2
4.7uF
Q1 L1
a) U prvih desetak perioda uspostavljanja C4
3 1mH
oscilacije. C1
4.7uF
b) Nakon uspostavljanja stabilnog oscilatornog BC107BP 22nF
0
1
režima rada. R3 R4 C3
100uH
L2
c) Izmjeriti sa osciloskopa veliþinu frekvencije i 15kȍ 180ȍ 10uF

porediti je sa izraþunatom vrijednošüu. 5

0
Ucc
10V

2.4kȍ
220kȍ C4
Slika 5.27. Hartlijev oscilator sa tranzistorom u spoju ZE
T1 4.7uF
C5
Vježba III: Kolpicov oscilator
4.7uF Za prikazani Kolpicov oscilator sa slike 5.28:
BC109BP

15kȍ a) Izraþunati rezonantnu frekvenciju oscilatornog

180ȍ 47uF kola prema odgovarajuüem obrascu?
b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i
porediti je sa izraþunatom vrijednošüu?
c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu
oscilatora i pokazati da je signal protufazan?
2.4kȍ 2.4kȍ 2.4kȍ
Ucc
33nF 33nF 33nF Ucc 15V

2.4kȍ
220kȍ C4
5

T1 4.7uF
C5
3 C1
Slika 5.26. RC oscilator 7
4.7nF
4.7uF 0
BC107BP L1
6 100uH
Vježba II: Hartlijev oscilator 15kȍ C2
4.7nF
180ȍ 10uF
1
Za prikazani Hartlijev oscilator sa slike 5.27: 0

a) Izraþunati rezonantnu frekvenciju oscilatornog

kola prema odgovarajuüem obrascu?
b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i Slika 5.28. Kolpicov oscilator sa tranzistorom u spoju ZE
porediti je sa izraþunatom vrijednošüu?
OPERACIONI
POJAýAVAýI

Invertirajuüi pojaþavaþ sa operacionim pojaþalom

 1. OPERACIONI POJAýAVAýI
Operacioni pojaþavaþi su jedna vrsta direktno
spregnutih pojaþavaþa. Prema tome oni pojaþavaju
jednosmjerne signalne i naizmjeniþne do svoje graniþne
frekvencije. Ovakav pojaþavaþ ima simetriþan ulaz, a
nesimetriþan izlaz.
Operacioni pojaþavaþ je prvobitno korišten u analognim
raþunskim mašinama za vršenje analognih operacija,
kao što su: sabiranje, množenje, diferenciranje,
integrisanje itd. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI
POJAýAVAý.
Danas se operacioni pojaþavaþ izraÿuje u integrisanoj
tehnici.
Dimenzije same silicijumske ploþice nisu veüe od
dimenzija ploþice prvih tranzistora. Ploþica je montirana
u isto kuüište kao i tranzistor (npr. TO5). Cijena
operacionog pojaþavaþa je jedva nešto veüa od cijene
tranzistora. Buduüi da je montiran u jedno kuüište,
možemo ga tretirati kao poseban elemenat sa
odreÿenim karakteristikama. Ovdje üemo definisati i
objasniti karakteristike operacionog pojaþavaþa i dati
izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim
primjene za matematiþku operaciju u analognim
raþunskim mašinama, poslije usavršavanja, našao je
primjenu i u mnogim drugim oblastima, tako da je
danas jedan veoma þesto upotrebljavani nezamjenljiv
elemenat u elektronici. Izveden u integrisanoj tehnici,
malih je dimenzija, jeftin, pouzdan i temperaturno
stabilan pojaþavaþ.
Operacioni pojaþavaþ (Operational Amplifier, OP AMP)
je integralno elektronsko kolo široke primjene, þiju
funkciju definiše spoljašnja povratna sprega. Naziv
potiþe iz vrijemena analognih raþunara, gdje je
oznaþavao kolo koje je vršilo neku raþunsku operaciju.
U današnje vrijeme operacioni pojaþavaþi sa veoma
visokim pojaþanjem koriste spoljašnje komponente koje
u kolu povratne sprege definišu odziv, a time i funkciju
celog kola. Za operacioni pojaþavaþ bez kola povratne
sprege kaže se da radi u otvorenoj petlji (open-loop).
Ovaj termin obiþno se vezuje za idealni operacioni
pojaþavaþ sa beskonaþnim pojaþanjem, ulaznom
impedansom i propusnim frekventnim opsegom, i
nultom izlaznom impedansom. U praksi ni jedan
Slika 1.2. Opšti oblik i simbol operacionog pojaþavaþa sa detaljnom elektriþna šema sa prikljuþcima
operacioni pojaþavaþ nema ovakve idealne
karakteristike, tako da se u proraþunu kola sa
operacionim pojaþavaþima mora uzeti u obzir i njihovo
manje ili veüe odstupanje od idealnih karakteristika.
Termin "operacioni pojaþavaþ" prvi put se pojavio 1943
u radu Johna R. Ragazzinnija "Analysis of Problems in
Dynamics", gdje je opisan praktiþan rad Georgea A.
Philbricka.
Na slici 1.1 vidi se prvi operacioni pojaþavaþ sa
elektronskim cjevima nazvan K2-W, koji je konstruisala
firma George A. Philbrick Research. Ovaj model je
nastao 1952, više od decenije pre prve tranzistorske
verzije. Prvi monolitni operacioni pojaþavaþ, koji je
razvio Bob Widlar, pod imenom µA702 (proizvoÿaþ
Fairchild Semiconductor), ponuÿen je tržištu 1963.
Sastojao se od devet tranzistora i koštao je oko 300
ameriþkih dolara, što je ograniþilo njegovu primjenu na
vojne primjene i na avijaciju.
Slika 1.1 Operacioni pojaþavaþ sa elektronskim cijevima
Bob Widlar je 1965, razvio pojaþavaþ µA709, takoÿe za
Fairchild Semiconductor. Ovaj pojaþavaþ je imao veüe
pojaþanje, veüi propusni opseg i manje ulazne struje.
Veliki obim proizvodnje smanjio je troškove, tako da je
cijena ovog pojaþavaþa brzo pala sa poþetnih 70 na 10,
pa zatim i na 2 ameriþka dolara, što je doprinelo širokoj
primeni i daljem razvoju novih tipova operacionih
pojaþavaþa, sa razliþitim karakteristikama, sa
bipolarnim, FET, MOSFET tranzistorima, razliþitim
konfiguracijama, itd.
Operacioni pojaþavaþi pokrivaju opseg napona
napajanja od 0.9V do preko 1000V. Koriste se u raznim
elektronskim kolima, kao linijski drajveri, komparatori
(jednobitni A/D konvertori), za pomjeranje naponskog
nivoa, kao pojaþavaþi, oscilatori, filteri, kondicioneri
signala, drajveri motora i drugih aktuatora, strujni i
naponski izvori i u mnogim drugim aplikacijama.
Na slici 1.2 dat je grafiþki simbol operacionog
pojaþavaþa. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava
kad nam je bitno da se samo istakne pojaþavaþko
osobina operacionog pojaþavaþa.
Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaþavaþ,
meÿutim i ovo slovo se þesto izostavlja.
Znak + (plus) na ulazu 1 oznaþava da se izlazni napon
U0 ne invertuje (ne obrüe) u odnosu na fazu ulaznog
signala U1. Taj ulaz se naziva neinvertirajuüi ulaz.
Znak – (minus) na ulazu 2, oznaþava da je izlazni
napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon
U2, oznaþava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u
odnosu na ulazni napon U2 za 180°, odnosno da je
faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu
na ulazni napon U2. Taj ulaz se naziva invertujuüi ulaz.
Kad treba da se prikažu kolo polarizacije (napajanje
UCC), kolo frekventne kompenzacije (FK) i drugo, crtaju
se prikljuþci kao što je prikazano na slici 1.1b.
Pošto se ovo vrši kod crtanja kompletne šeme ureÿaja
u kome su primjenjeni operacioni pojaþavaþi,
eventualno i neka druga integrisana kola, to, da bi se
razlikovali pojaþavaþi jedni od drugih, þesto se umjesto
oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog
pojaþavaþa, kao što je ovdje stavljena oznaka
pojaþavaþa µA741.
Slika 1.3. Najprostiji operacioni pojaþavaþ
Na slici 1.3 dat je najprostiji operacioni pojaþavaþ.
Naþinjen je samo sa jednim diferencijalnim
pojaþavaþem. Ima simetriþan ulaz, a nesimetriþan izlaz.
Oþigledno je da, pored prikljuþka za ulaz i izlaz, mora
postojati i prikljuþak za napajanje kolektora UCC i
emitora UEE.
1.1.IDEALNI OPERACIONI
POJAýAVAý
Današnji operacioni pojaþavaþi imaju veoma dobre
radne karakteristike. Prilikom analize elektronskih kola
sa operacionim pojaþavaþima þesto üemo njegove
karakteristike idealizovati, kako je prilazano na slici 1.4,
kako bismo uprostili analizu.
Slika 1.4. Idealni operacioni pojaþavaþ
Idealan operacioni pojaþavaþ ima:
1. Beskonaþno veliko diferencijalno (AUd=’)
pojaþanje, koje ne zavisi od amplitude izlaznog
napona,
2. Pojaþanje srednje vrijednosti jednako nuli
(AUc=0), odnosno,
3. Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala
beskonaþno velik (Fp=’),
4. Ulazni otpor beskonaþno velik (Rȭ=’),
5. Izlazni otpor jednak nuli (R0=0) i
6. Beskonaþno širok propusni opseg (B=’).
Operacioni pojaþavaþ obiþno radi sa povratnom
spregom, pa üe pojaþanje pojaþavaþa zavisiti od
koeficijenta povratne sprege, ako je samo pojaþanje
dovoljno veliko uvijek je ßA>>1, što je jedan od uslova
za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost
signala).
Ako predpostavimo da izlazni signal neüe biti suviše
velik, nelinearnost prenosne karakteristike ne treba
uzimati u obzir.
Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Na slici
1.5 prikazana je idealizovana i realna prenosna
karakteristika operacionog pojaþavaþa. IdealIzovana
treba da se poklapa sa ordinatom, jer smo predpostavili
da je pojaþanje beskonaþno veliko, dok je karakteristika
realnog pojaþavaþa nagnuta, a napon ograniþen.
Pojaþanje srednje vrijednosti možemo zanemariti, jer je
ono mnogo manje od diferencijalnog pojaþanja.
Ulazni otpor se može smatrati beskonaþno velikim, zato
što je mnogo veüi od spoljašnjeg, sa njim vezanim
serijskim otporom, a izlazni otpor jednak nuli, ako je
mnogo manji od otpora optereüenja.
Beskonaþno veliki opseg može se pretpostaviti, ako je
radna frekvencija mnogo manja od graniþne
frekvencije.
Termin "operacija" odnosi se na matematiþku operaciju,
kao što je sabiranje, integracija itd. Idealni operacioni
pojaþavaþ predstavlja kolo koje se u teoriji naziva norator (bilo koji napon i struja). Ove dvije komponente
"nulor" i koje se sastoji od dva elementa nulatora i daju zamišljenom operacionom pojaþavaþu idealne
noratora. Ulazni stepen operacionog pojaþavaþa je karakteristike.
nulator (nema ni napona ni struje), a izlazni dio je

Slika 1.5. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaþavaþa

zajedniþkim emiterom uz aktivno optereüenje

1.2. KONSTRUKCIJA (strujno ogledalo)
x obezbediti dovoljno struje na izlazu kako ne bi
OPERACIONOG POJAýAVAýA
bio "oboren" kad se prikljuþi potrošaþ (što se
Da bi operacioni pojaþavaþ imao karakteristike blizu postiže primjenom izlaznog pojaþavaþa koji
idealnih, treba obezbjediti: obezbjeÿuje dovoljnu izlaznu struju i malu
izlaznu otpornost
x da ulazna struja bude minimalna
x da šum i smijetnje usljed zajedniþkog Imajuüi navedeno u vidu, možemo da smatramo da je
(common-mode) napona budu minimalni (što jako uprošüena šema operacionog pojaþavaþa data na
se postiže primjenom diferencijalnog ulaznog slici 1.6.
stepena)
x pojaþanje treba da bude dovoljno veliko (što
se postiže primjenom pojaþavaþa sa
 Slika 1.6. Uproštena šema operacionog pojaþavaþ
1.2.1. Strujno ogledalo To üemo uraditi tako da koristimo podatak da je
kolektorska struja bipolarnog tranzistora zavisna samo
U operacionim pojaþavaþima strujna ogledala koriste se od napona VBE.
kao strujni izvori i kao aktivna optereüenja. Osnovna
primjena je u strujnim izvorima. U idealnom sluþaju,
struja je nezavisna od optereüenja.

U prostom strujnom izvoru oþigledno je:

Za fiksno R ova struja se ne mijenja. Kada bismo mogli

da "kopiramo" ovu struju u neku drugu granu kola u
kojoj želimo da definišemo struju, tada bismo mogli da
kažemo da smo napravili strujni izvor u toj, drugoj,
grani kola sa vrijednošüu IREF. Slika 1.7. Princip napajanja iz strujnog izvora

Slika 1.8. Princip napajanja iz strujnog ogledala

Ako je uzemljen strujno ozvor koriste se NPN tranzistori,a za uzemljeni potrošaþ koriste se PNP tranzistori.

Slika 1.9. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu

U idealnom sluþaju, nezavisno od razliþitih vrijednosti
otpornosti u kolektorskom kolu, struja bi trebalo da
bude nepromjenjena.
Pošto se napon kolektor-emiter drugog tranzistora, a
napon kolektor-emiter prvog tranzistora je fiksiran na
0.7V, kolektorska struja drugog tranzistora se mijenja
sa otpornošüu potrošaþa.
Nameüe se prosto rješenje: ukoliko obezbedimo da se
naponi kolektor-emiter ne mijenjaju sa vrijednošüu
potrošaþa, neüe se mijenjati ni kolektorske struje. Pri
tom naponi kolektor-emiter ne moraju da budu jednaki,
dovoljno je da se ne mijenjaju sa promjenom
potrošaþa. Jedno rješenje koje obezbeÿuje da se
kolektorski napon ne mijenja sa promjenom potrošaþa
dato je na slici desno. Ovaj strujni izvor zove se
Wilsonovo strujno ogledalo. Za uzemljene potrošaþe U idealnom sluþaju diferencijalni pojaþavaþ pojaþava
koriste se PNP tranzistori. samo razliku dva napona, bez obzira na njihovu
apsolutnu vrijednost.

Diferencijalni pojaþavaþ pojaþava razliku dva napona.

Primjenom Kirhofovih zakona za naponsnku konturu
(slika 1.13) koja ukljuþuje baze tranzistora dobijamo:

Slika 1.10. Varijante Wilsonovog strujnog ogledala

Ako želimo da napravimo strujni izvor þija üe struja biti

mnogo manja od referentne IREF, napon VBE2 treba da
bude manji od VBE1. Pošto je zavisnost kolektorske
struje od napona baza-emiter eksponencijalna, male
razlike u naponu baza-emiter prouzrokovaüe velike
razlike kolektorskih struja. Sljedeüe kolo zove se
Widlarovo strujno ogledalo i koristi se kao izvor malih
struja.

Slika 1.13. Elektronska šema diferencijalnog pojaþavaþa

Kirhofov zakon za þvor spoja emitera dva tranzistora

Slika 1.11. Widlarovo strujno ogledalo

1.2.2. Diferencijalni pojaþavaþ

Diferencijalni pojaþavaþ pojaþavaþ razliku dva napona,

slika 1.12.

izlaz = A(ulaz1 - ulaz2)

Grafiþki prikaz gornjih jednaþina daje uvid u prenosnu

Slika 1.12. Diferencijalni pojaþavaþ
karakteristiku ovakvog diferencijalnog pojaþavaþa.
Posmatrajmo vi,dm kao ulaz i vo,dm kao izlaz.
Diferencijalni pojaþavaþ koji je prikazan na slici može sa
dobrom aproksimacijom da se smatra dobrim
pojaþavaþem razlike dva signala ukoliko je:
 Slika 1.14. Grafiþki prikaz rada diferencijalnog pojaþavaþa

Ulazni signal ne smije da bude veliki, da bi ovo kolo - 22 tranzistora, 11 otpornika, jednog
radilo kao diferencijalni pojaþavaþ. kondenzatora i jedne diode.

Pošto je za nulti ulazni napon izlazni napon takoÿe

jednak nuli, prikazana konfiguracija pojaþavaþa
omoguüava povezivanje više ovakvih kola u kaskadu
bez unošenja jednosmjernog ofset napona u kolo. Da bi
se poboljšala linearnost i poveüao opseg ulaznog
napona, dodaje se otpornik u kolo emitera oba
tranzistora. Cijena koja se plaüa je znatno smanjeno
pojaþanje ovakvog kola.

Slika 1.16. Simbol i JG kuüište (pogled odozgo) µA 741

Slika 1.15. Poveüanje opsega ulaznog napona sa RE

1.3. OPERACIONO POJAýALO µA 741

Proizvoÿaþi elektronskih komponenata proizvode vrlo
veliki broj razliþitih izvedbi operacionih pojaþavaþa.
Ovdje üemo prikazati osnovne osobine onog koji nosi
oznaku µA 741. Slika 1.17. Fiziþke dimenzije µA 741 (JG ceramic dual-in-line),
dimenzije su u inþima (milimetrima)
Elektronska šema na slici 1.19 pokazuje da se
pojaþavaþ µA 741 sastoji od:
 Slika 1.18. U, J i FK kuüišta µA 741

Slika 1.19. Elektriþna šema µA 741

Tabela 1.1. Elektriþne karakteristike µA 741 (UCC=15V, T=25ºC)

1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP Ova struja, buduüi da je Id = 0, sva protiþe i kroz otpor
R2, preko kog se vrši povratna sprega, te je
izlazna struja:
1.4.1. Invertujuüi pojaþavaþ Io I ,

Invertujuüi operacioni pojaþavaþ je pojaþavaþ sa a izlazni napon:

povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi
na invertujuüi ulaz. Ovo je osnovno pojaþavaþko kolo Ui
operacionog pojaþavaþa. Kod njega je izvedena Uo R 2 ˜ Io R 2 ˜
Ri
naponsko paralelna povratna sprega, kako je prikazano
na slici 1.20. Kako se u analognom raþunaru operacioni
pojaþavaþi vezuju kaskadno, izlazni otpor pojaþavaþa je Prema tome pojaþanje operacionog pojaþavaþa u
jednak nuli, te da bi se moglo ostvariti paralelno ovakvoj konfiguraciji je:
dovoÿenje vraüenog signala, mora se staviti otpor R1, R
A  2
jer inaþe povratne sprege ne bi bilo. R1

Ulazni otpor, usljed prisustva virtualne nule jednak je

otporu R1.

1.4.2. Neinvertujuüi pojaþavaþ

TAnal Tranzistorskom pojaþavaþu sa uzemljenim kolektorom,

može se naþiniti odgovarajuüa konfiguracija sa
operacionim pojaþavaþem. Na izlazu imamo pojaþan
napon, ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. Ulazni
napon se dovodi na neinvertujuüi ulaz, a povratna
sprega na invertujuüi. Ako bi se povratna sprega izvela
na invertujuüi ulaz, ona bi bila pozitivna.

Šemai konfiguracija neinvertujuüeg operacionog

pojaþavaþa je data na slici 1.21.

Buduüi da je diferencijalni napon na ulazu samog

pojaþavaþa jednak nuli, cio pad ulaznog napona biüe na
otporu R1, te je i kod ovog pojaþavaþa

Slika 1.20. Šema i ekvivalentna šema operacionog pojaþavaþa Ui

I
u spoju sa invertovanim ulazom Ri
.
Usljed beskonaþno velikog pojaþanja A0o, pri konaþnom
Pošto je struja kroz otpor R2 jednaka struji kroz otpor
izlaznom naponu U0o ulazni diferencijalni napon Ud je
R1, to je izlazni napon:
jednak nuli, jer je:
Uo IR 1  R 2  ,
Uo Uo
Ud 0
Ao f
te je pojaþanje pojaþavaþa:
1.1
Usljed beskonaþno velikog ulaznog otpora Ri
operacionog pojaþavaþa, a i zbog toga što je ulazni Uo IR 1  R 2  R2
A 1
diferencijalni napon jednak nuli, i ulazna struja Id Ui I ˜ R1 R1
jednaka je nuli. Prema tome posmatrano sa ulazne
strane, pojaþavaþ se ponaša kao da mu je ulaz kratko
spojen. Zato kažemo da je taþka 2 "virtualna nula".
Virtualna nula zbog toga, što je struja kroz nju jednaka
nuli, a ne jednaka struji kratkog spoja.

Posmatrajmo sad ekvivalentna šema pojaþavaþa. Kako

je Ud=0, lako možemo da izraþunamo ulaznu struju:

Ui
Ii I
Ri

Slika 1.21. Operacioni pojaþavaþ sa neinvertujuüim ulazom i

povratnom spregom preko invertujuüeg ulaza
Dakle sa istim elementima, ako se signal dovodi na
neinvertujuüi ulaz pojaþanje üe biti veüe za jedinicu, a Neka je Uu2=0, tada je izlazni napon:
faza izlaznog signala biüe jednaka fazi ulaznog signala.
Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba § R · Uu1
Ui1 ¨1  2 ¸ R2 .
pojaþati naponsku razliku izmeÿu dvije taþke u nekom ¨ R1 ¸¹ R1  R 2
©
kolu, od kojih jedna nije uzemljena, koristi se
operacioni pojaþavaþ sa simetriþnim ulazom.
Prvi þlan na desnoj strani je pojaþanje neinvertirajuüeg
pojaþala, a drugi slabljenje dovedenog signala.
1.4.3. (Diferencijalni) pojaþavaþ sa Sreÿivanjem prethodnog izraza za izlazni napon se
simetriþnim ulazom dobije:
R2
Ui1 Uu1 .
U ovu svrhu se može koristiti neposredno operacioni R1
pojaþavaþ u spoju sa slike 1.2. Dovedimo sada napon na invertirajuüi ulaz, a da je pri
tome napon na neinvertirajuüem ulazu jednak nuli.
Ulazni otpor pojaþavaþa mora biti simetriþan i za Tada je izlazni napon:
neinvertirajuüi i za invertujuüi ulaz.
R2
Na slici 1.22 prikazana je šema ovakvog pojaþavaþa Ui2  Uu2 .
R1
koji se naziva i diferencijalni pojaþavaþ.

Ovaj spoj se koristi kada treba pojaþavati razliku dva Ako istovremeno dovedemo napone na oba ulaza, na
napona. Tada je pojaþanje operacionog pojaþala vrlo izlazu üe se pojaviti zbir napona:
veliko i relativno nestabilno, pa se mora uvesti
R2
negativna povratna sprega radi stabilizacije pojaþanja. Ui Ui1  Ui2 Uu1  Uu2  .
R1
Ulazni otpor pojaþavaþa je isti za invertirajuüi i
neinvertirajuüi ulaz. Pojaþanje ovakvog diferencijalnog pojaþala je:
Uz uslov da je Id1 Id2 0 , Ud 0 i da je R 1 R 1 ' i
R2 R 2 ' naüi üemo pojaþanje uzevši da se ulazni Ui R2
A .
signal dovodi prvo na prvi , a zatim na drugi ulaz. Uu1  Uu2 R1

Slika 1.22. Operacioni pojaþavaþ sa simetriþnim ulazom – diferencijalni pojaþavaþ

1.5. ANALOGNE OPERACIJE

SA OPERACIONIM POJAýAVAýEM
U analognim raþunarima se analogne matematiþke
operacije ostvaruju pomoüu operacionog pojaþavaþa.
Osnovna konfiguracija kola sa operacionim
pojaþavaþem dat je na slici 1.23. Ova šema je ista kao
ona na slici 1.20, samo su otpori R1 i R2 zamjenjeni
impedansama Z1 i Z2.

Prema tome, osnovna konfiguracija operacionog

pojaþavaþa je pojaþavaþ sa invertujuüim ulazom. Slika 1.23. Opšta šema operacionog pojaþavaþa

Z2 Zbog univerzalnosti upotrebe operaciono pojaþalo je

Njegovo pojaþanje iznosi: A  . najvažniji linearni integrisani sklop. Osim osnovnih
Z1
spojeva postoji još þitav niz primjena. Pri narednom
razmatranju je uvedena pretpostavka da je operaciono
Veüina matematiþkih operacija se ostvaruje pogodnim pojaþalo po osobinama sliþno idealnom.
izborom ovih impedansi.
 1.5.1. Invertor 1.5.3. Sabiraþ

Za promjenu znaka neke matematiþke veliþine potrebno

je da ta veliþina po apsolutnoj vrijednosti ostane ista,
ali da joj se promjeni samo znak. Ako je bila pozitivna
da postane negativna, ako je bila negativna da postane
pozitivna. Prema tome, pojaþanje operacionog
pojaþavaþa treba da je jednako jedinici, ali da je izlazni
napon suprotnog znaka od ulaznog.

Ovo možemo ostvariti sa invertujuüim pojaþavaþem sa

slike 1.20, odnosno, ako u osnovnom kolu datom na
slici 1.23 umjesto impedansi Z1 i Z2 stavimo otpore
R1=R2=R, kao na slici 1.24.
Slika 1.25. Sklop za sabiranje

Kolo predstavljeno na slici 1.10 služi za zbrajanje

elektriþnih signala.

Ulazni signali imaju trenutne vrijednosti u1, u2,...,un.

Zbog beskonaþno velike ulazne otpornosti operacionog
pojaþala struja u operaciono pojaþalo je jednaka nuli.
Radi toga je struja i koja teþe kroz otpornik R jednaka
sumi ulaznih struja i1, i2, ..., in.

Slika 1.24. Mjenjaþ znaka ili invertor

Napon ui iznosi:
§u u u ·
ui iR R ¨¨ 1  2  ...  n ¸¸ .
Pojaþanje pojaþavaþa sa slici 1.24 je: © R1 R 2 Rn ¹

Z2 R2
A   1 , Ako je R1=R2=...=Rn prethodnu relaciju je moguüe
Z1 R1 napisati u sljedeüem obliku:
pa je izlazni napon:
n
Uo AUi Ui R
ui 
R1
¦u
k 1
k .

Dakle, isti po amplitudi, ali suprotnog znaka dva ovakva

kaskadno vezana operaciona pojaþavaþa propustiüe
nepromjenjen signal.
1.5.2. Množaþ sa realnom konstanom
Izlazni napon je proporcionalan sumi ulaznih napona.
Ako odaberemo da su otpori R1 i R2 jednaki dobija se:
n

Ukoliko je Z1=R1, a Z2=R2 prema slici 1.23, pojaþanje

ui  ¦u
k 1
k .

üe biti:
R Prema prethodnoj relaciji izlazni napon je jednak
A  2 k ,
R1
pa je izlazni napon: Uo kUi
Ukoliko je:
k>1, izlazni napon je veüi od ulaznog, a za
k<1, izlazni napon je manji od ulaznog.
Operacija je ispravna samo ako je konstanta sa kojom
se množi negativna. Da bi operacija bila ispravna i u
sluþaju kada treba množiti pozitivnom konstantom. u
kaskadi sa množaþem. treba vezati invertor koji üe
naponu promjeniti znak, te üe biti:
negativnoj vrijednosti sume ulaznih napona, te se ovaj
sklop može koristiti za realizaciju operacije sabiranja.
Sklop za sabiranje se može realizovati i tako da se
operacija sabiranja izvodi bez promjene predznaka. Za
to koristimo sklop prikazan na slici 1.26.
Lako je uoþiti da ovaj sklop predstavlja varijantu
neinvertirajuüeg spoja operacionog pojaþala. Ako je
R1’=R2’=...=Rn’ vrijedi relacija:
n
R1  R 2
ui
nR1
' ¦ uk .
k 1

Uo kUi ,

jer je invertor promjenio znak.

 Pri tome je izlazni napon proporcionalan sumi ulaznih
napona. Ako se ispuni uslov:

R1  R 2
1
nR 1 '

izlazni napon üe biti jednak sumi ulaznih napona.

Za operacione pojaþavaþe sa FET tranzistorima i

umjerenim vrijednostima otpornosti u kolu otpornik RB
se ne stavlja. Jedna od primjena ovog kola je u audio
mikserima, kao na slici 1.27.

Slika 1.26. Sklop za sabiranje bez promjene predznaka

Slika 1.27. Audio mikseta (sabiraþ)

Audio mikser sa slike na svom izlazu daje zbir napona

V1, V2 i V3, ponderisanih položajem klizaþa
potenciometara. Pojaþavaþi 1, 2 i 3 su jediniþni kad su
prekidaþi otvoreni, a imaju pojaþanje 10 kada su
prekidaþi zatvoreni.

1.5.4. Pomjeraþ faze

U dosadašnjim primjerima Z1 i Z2 su bile realne

impedanse (otpori). Ukoliko izaberemo impedanse Z1 i
Z2 jednake po apsolutnoj vrjednosti, one üe biti
jednake i ulaznom naponu, ali üe biti fazno pomjeren u
zavisnosti od toga kolika je faza pojaþanja.
Slika 1.28. Sklop za integriranje
A imaginarno
Z1 Z2 arctg
A realno
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
pojaþala struja i(t) iznosi:
U zavisnosti od impedanse Z1 i Z2 može se ostvariti
fazni pomjeraj od 0 – 360°. uu t 
it  .
R
1.5.5. Integrator
Izlazni napon ui(t)odreÿen je relacijom:
Matematiþku operaciju integriranja obavlja operaciono
pojaþalo u spoju datom na slici 1.28.
 1 1 naponsko pojaþanje praktiþno jednako jedinici i vrlo
ui t  it dt 
 ³ uu t dt . ³
C RC veliku ulaznu impedansu, ali zato može na izlazu dati
veliku struju jer mu je izlazni otpor, praktiþno jednak
I ovdje napon ui t  može biti bilo koja funkcija
nuli.
vremena t.

Izlazni napon je proporcionalan integralu ulaznog

napona pa se ovaj sklopzove sklop za integriranje ili
integrator.

U posebnom sluþaju, kada je ui t  U konst. , izlazni

napon üe biti:
1 U
ui t   Udt³  t.
RC RC

Pri tome izlazni napon linearno raste sa vremenom.

Ovakav sklop se zove Milerov integrator i njime se
generišu vremenske baze u katodnoj cijevi osciloskopa. Slika 1.30. Naponski ponavljaþ (slijedilo)

Izlazni napon üe biti u fazi sa ulaznim naponom, jer je

1.5.6. Diferencijator
napon doveden na neinvertujuüi ulaz.
Operaciono pojaþalo dato u spoju na slici 1.29 služi za
Kako je pojaþanje pojaþavaþa vrlo veliko to je
obavljanje matematiþke operacije deriviranja.
diferencijalni napon jednak nuli, pa pošto su izlazi i
neinvertujuüi ulaz kratko spojeni, to je izlazni napon
praktiþno jednak ulaznom naponu.

Za jediniþno naponsko pojaþanje izraÿuju se specijalni

operacioni pojaþavaþi, koji imaju odliþne karakteristike i
vrlo veliki ulazni otpor.

1.5.8. Logaritamsko pojaþalo

Sklop kod kojeg je izlazni napon proporcionalan

logaritmu ulaznog napona dat je na slici 1.31.

Slika 1.29. Sklop za deriviranje

Zbog prividnog kratkog spoja struja kroz kondenzator

je:
du t 
it  C u .
dt

Ista struja teþe i kroz otpornik R pa je izlazni napon:

duu t 
ui t  it R RC .
dt
Slika 1.31. Sklop za logaritmiranje
Izlazni napon je, kako vidimo, proporcionalan
vremenskoj derivaciji ulaznog napona, sa faktorom Struja kroz diodu je:
proporcionalnosti jednakim vremenskoj konstanti RC § uD ·
¨ ¸
kola u sklopu. Ulazni napon uu(t) može biti bilo koja i ID0 ¨ e U T  1 ¸ ,
¨ ¸
funkcija vremena. © ¹

1.5.7. Naponski ponavljaþ (slijedilo) pri þemu je ID0 inverzna struja zasiüenja.

Istovremeno za struju vrijedi:

Izvjesni pretvaraþi ili senzori da bi pravilno radili moraju
raditi sa malim optereüenjem i moraju biti izolovani od
i=uu/R.
mjernog ureÿaja ili upravljanog ureÿaja. Operacioni
pojaþavaþ, vezan sliþno tranzistoru sa uzemljenim
kolektorom, kako je prikazano na slici 1.30, ima
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
pojaþala je uD ui . pa je izlazni napon odreÿen relacijom:
uu

Iz prethodnih relacija slijedi: ui Ri RID0e U T .

§ u ·
ui U T ln¨¨1  u ¸¸ .
© RID0 ¹

Ako je ispunjen uslov uu !! RID0 , tada je:

§ u ·
ui | U T ln¨¨ u ¸¸ ,
© RID0 ¹

pa je izlazni napon proporcionalan prirodnom logaritmu

ulaznog napona.

1.5.9. Antilogaritamsko pojaþalo

Kod antilogaritamskog pojaþala osnovni element koji
omoguüava njegov rad je element sa PN spojem.
Obrnuto od logaritamskog pojaþala, u kojem je struja
kroz element odreÿivala izlazni napon, ovdje ulazni
napon treba da odreÿuje izlaznu struju. Radi toga je
potrebno da dioda i otpornik zamijene mjesta, kao što
je prikazano na slici 1.32.
Struja kroz diodu je odreÿena relacijom:
uu
Slika 1.32. Sklop za antilogaritmiranje
Kao što se vidi iz posljednjeg izraza, izlazni napon je
eksponencijalna funkcija ulaznog napona, te može
poslužiti i u spoju antilogaritamskog, i u spoju
eksponencijalnog pojaþala.
Nedostatak ovog sklopa je zavisnost izlaznog napona
od struje zasiüenja ID0, koja je eksponencijalna funkcija
temperature.

i ID0e U T ,
1.5.10. Sklop za množenje

Meÿusobno množenje više promjenljivih veliþina se može ostvariti pomoüu: logaritamskog pojaþala, sklopa za
sabiranje i antilogaritamskog pojaþala, kao što je prikazano na slici 1.33.

Slika 1.33. Sklop za množenje

Pretpostavimo da je potrebno pomnožiti dvije antilogaritamskom pojaþalu, na njegovom izlazu üe se

promjenljive x i y. pojaviti antilogaritam te veliþine odnosno proizvod
z x ˜ y.
Ako ove dvije promjenljive dovedemo na ulaze dva
logaritamska pojaþala, na njihovim izlazima üemo imati 1.5.11. Sklop za dijeljenje
ln(x) i ln(y).
Sklop koji realizuje operaciju dijeljenja moguüe je dobiti
Ove dvije veliþine treba sabrati, što se i þini u drugom
na sliþan naþin kao i za operaciju množenja. Jedino je
stepenu, koji þini sabiraþ. Na izlazu iz sabiraþa imamo
logaritmu djelitelja potrebno promijeniti znak. To se
signal jednak sumi logaritama signala x i y, tj.
postiže pomoüu invertora. Prema tome, iza
ln(x)+ln(y). Kada ovu veliþinu privedemo
logaritamskog pojaþala djelitelja treba ubaciti invertor,
koji üe logaritmu djelitelja promijeniti znak, kao na slici
1.34.

Slika 1.34. Sklop za dijeljenje

Tada üe se na izlazu iz sabiraþa dobiti razlika logaritama dijeljenika i djeltelja ln(x)-ln(y), tako da üe se na izlazu
antilogaritamskog pojaþala dobiti z x / y .

1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje

Slika 1.35. Skop za stepenovanja i korjenovanje

Stepenovanje neke promjenljive x cijelim brojem a, 1.6. PRIMJERI KOLA SA

može se ostvariti tako da se kratko spoji onoliko ulaza
množaþa koliki je stepen a, pa se na taj zajedniþki ulaz OPERACIONIM POJAýAVAýIMA
dovede promjenljiva x. Na izlazu množaþa üe biti
z xa . 1.6.1. Senzor svjetla

Meÿutim, ukoliko a nije cio broj, ili je manji od jedinice

(korjenovanje), pomoüu ovakvog sklopa nije moguüe
izvršiti stepenovanje. Tada se uvodi sklop dat na slici
1.35.

Pomoüu logaritamskog pojaþala dobije se logaritam

veliþine x. Ovaj logaritam se pomnoži sa izložiocem a
pomoüu množaþa konstantom, pa se na izlazu iz
množaþa dobije veliþina a ˜ ln( x ) .

Slika 1.36. Senzor svjetla

Pomoüu antilogaritamskog pojaþala konaþno se dobije
veliþina z x a . Kad svjetlost ne pada na senzor, rele je zatvoren. Kad
R2 svjetlost padne na svjetlosno zavisan otpornik, rele se
Ukoliko je veliþina a veüa od jedinice imamo
R1 otvara. Da bi se funkcija kola promjenila, treba
stepenovanje, a ukoliko je manja od jedinice imamo zamijeniti R1 i svjetlosno zavisan otpornik (LDR). Ovo
korjenovanje. kolo se primjenjuje u mraþnim komorama, za
automatsko zakljuþavanje vrata, paljenje svjetla u
dvorištu itd.
 1.6.2. Automatsko ukljuþivanje 1. Snimiti šemu spoja i karakteristike sa
osciloskopa u izvještaj,
ventilatora u automobilu 2. Izraþunati odgovarajuüe pojaþanje u dB,
3. Napisati kratki komentar.

Slika 1.37. Ukljuþivanje ventilatora u automobilu

Korištenjem NTC otpornika (Negative Temperature

Coefficient) za ukljuþivanje ventilatora na jednoj i
iskljuþivanje na drugoj temperaturi

1.6.2. Monitor stanja baterije od 12V

(Tr1=Tr2=Tr3=BC237, RC=2,2kŸ, RE=1,5kŸ, RB=10kŸ,

Psim=1kŸ/50% (potenciometar za simetriranje),UCC=UEE=12V)
Slika 1.39. Diferencijalno pojaþalo

Vježba II: Invertirajuüi pojaþavaþ

Za invertirajuüi pojaþavaþ sa slike 1.40 realiziran sa µA

741 izraþunati:

Slika 1.38. Provjera baterije od 12 V

Trimer 100 KŸ kontroliše postavnu taþku ovog kola na

gornji nivo (npr. 12.5V ili sliþno). Da se posmatra nizak
nivo napona, i da se LED upali kad se baterija isprazni
ispod odreÿenog nivoa, treba spojiti LED preko
otpornika od 330Ÿ na masu.

1.7. LABORATORIJSKE VJEŽBE

Slika 1.40. Invertirajuüi pojaþavaþ sa µA 741
IZ OPERACIONIH POJAýAVAýA (R1=10kŸ, R2=100kŸ)

Vježba I: Diferencijalno pojaþalo a) Pojaþanje ako je R1=10kŸ, R2=100kŸ

(U=15V, Uul=10mV, f=1kHz). Izvršiti
simulaciju EWB ili Multisim softverom i
Na ulaze pojaþavaþa sa slike 1.39 spojiti sinusoidalni prikazati rezultate?
izmjeniþni napon amplitude 1 mV, frekvencije 1 kHz. b) Pojaþanje ako je R1=10kŸ, R2=1MŸ (U=15V,
Uul=10mV, f=1kHz). Izvršiti simulaciju EWB ili
Osciloskopom snimiti, izmjeriti i nacrtati: Multisim softverom i prikazati rezultate?
c) Za pojaþavaþ sa R1=10kŸ, R2=100kŸ (U=15V,
a) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema Uul=10mV, f=1kHz) izmjeriti napone i
naponu na izlazu Uiz1, Uiz
b) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema izraþunati pojaþanje A 20 log( ) u dB
naponu na izlazu Uiz2, Uul
c) dobivene vrijednosti napona na izlazu Uiz1, na slijedeüim frekvencijama:
prema izlazu Uiz2 (diferencijalni izlaz)?
f 1 4 8 10 20 40 80 100 200
Za svako mjerenje: (kHz)
A
(dB)
Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekventnu
karakteristiku pojaþavaþa (x-osa frekvencija (kHz), y- f (Hz) 100 500 1.000 2.000 10.000
osa pojaþanje A (dB)). Obavezno koristiti Microsoft
Excel. Vježba IV: Ispitati uticaj kapaciteta
kondenzatora na rad diferencijatora?
Odrediti donju i gornju graniþnu frekvenciju pojaþavaþa
(mjesto na frekventnoj karakteristici gdje pojaþanje
Spojiti šemu prema slici 1.42. Na ulaz diferencijatora
poþinje padati za više od 3 dB) i napisati koje su to
priljuþiti trouglasti napon amplitude 1V, frekvencije
vrijednosti.
1kHz.

Vježba III: Ispitati uticaj frekvencije na

rad integratora?

Slika 1.42. Elektronska šema diferencijatora

Mijenjati kapacitet kondenzatora prema priloženoj

tabeli:

C 1 pF 100 pF 0,33 nF 33 nF
Slika 1.41. Elektronska šema integratora

Spojiti šemu prema slici 3. na ulaz integratora prikljuþiti Prikazati dobivene vremenske oblike sa osciloskopa za
svaku vrijednost C.
pravougaoni napon amplitude 2V, frekvencije 1kHz i
osciloskopom ustanoviti odnose ulaznog i izlaznog
napona. Prikazati dobivene vremenske dijagrame. Kako promjena C utiþe na rad diferencijatora? Napisati
kratki komentar.
Mijenjajuüi frekvenciju ulaznog signala, prema
priloženoj tabeli, ustanoviti kakve promjene se se
dešavaju i napisati kratki komentar. Prikazati sve
dobivene vremenske oblike?