Izvedbeni Plan - 1718 - Brodostrojarstvo PDF

SVEUČILIŠTE U ZADRU
POMORSKI ODJEL
IZVEDBENI PLAN NASTAVE

za akademsku godinu 2017./2018.
Jednopredmetni sveučilišni preddiplomski program Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog

prometa
Zadar, 15. rujna 2017.

UVOD
U skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutom i Pravilnikom

o studiranju Sveučilišta u Zadru, Stručno vijeće Pomorskog odjela utvrdilo je izvedbeni plan
nastave za akademsku godinu 2017./2018.
Izvedbenim nastavnim planom utvrđuju se:

1. nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu,
2. mjesta izvođenja nastave,
3. početak i završetak te satnica izvođenja nastave,
4. oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.),
5. način polaganja ispita,
6. ispitni rokovi,
7. popis literature za studij i polaganje ispita,
8. mogućnost izvođenja nastave na stranom jeziku,
9. ostale činjenice važne za uredno izvođenje nastave.
Izvedbeni plan nastave dostupan je studentima putem službene mrežne stranice Pomorskog
odjela: http://pomorstvo.unizd.hr
Izvedbenim planom u akademskoj godini 2017./2018. godini nude se predmeti u vrijednosti od

60 ECTS bodova po godini studija.
Omjer nastavnog opterećenja (390 sati) u odnosu na samostalan rad studenta (1 350 sati) iznosi
23% : 77%.
1
Sadržaj
1. NASTAVNICI I SURADNICI KOJI ĆE IZVODITI NASTAVU PREMA STUDIJSKOM PROGRAMU
......................................................................................................................................................................... 4
2. MJESTO IZVOĐENJA NASTAVE ........................................................................................................... 9
3. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE ................................................... 11
4. OPIS PREDMETA.................................................................................................................................... 18
4.1 OBAVEZNI PREDMETI........................................................................................................................ 18
I. SEMESTAR .......................................................................................................................................... 18
ENGLESKI JEZIK STRUKE I............................................................................................................. 18
MATEMATIKA I ................................................................................................................................. 23
TEHNIČKA MEHANIKA I ................................................................................................................. 29
PRIMJENA RAČUNALA .................................................................................................................... 38
TEHNOLOGIJA MATERIJALA ......................................................................................................... 44
POMORSKO PRAVO .......................................................................................................................... 50
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA ...................................................................................... 55
II. SEMESTAR ......................................................................................................................................... 61
ENGLESKI JEZIK STRUKE II ........................................................................................................... 61
MATEMATIKA II................................................................................................................................ 68
ELEMENTI STROJEVA...................................................................................................................... 73
TEHNIČKA MEHANIKA II ................................................................................................................ 85
ZAŠTITA MORA I MORSKOG OKOLIŠA ....................................................................................... 88
BRODSKA ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA ....................................................................... 94
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA ...................................................................................... 98
III. SEMESTAR ...................................................................................................................................... 104
ENGLESKI JEZIK STRUKE III ........................................................................................................ 104
TERMODINAMIKA .......................................................................................................................... 110
KONSTRUKCIJA I STABILNOST BRODA .................................................................................... 117
SIGURNOST NA MORU .................................................................................................................. 123
GORIVA, MAZIVA I VODA ............................................................................................................ 130
ORGANIZACIJA RADA I UPRAVLJANJE NA BRODU ............................................................... 134
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................... 144
IV. SEMESTAR...................................................................................................................................... 150
ENGLESKI JEZIK STRUKE IV ........................................................................................................ 150
BRODSKI MOTORI .......................................................................................................................... 156
BRODSKE PARNE I PLINSKE TURBINE ...................................................................................... 161
BRODSKI GENERATORI PARE ..................................................................................................... 167
BRODSKI POMOĆNI STROJEVI I UREĐAJI ................................................................................ 172
2
BRODSKI ELEKTRIČNI STROJEVI I UREĐAJI ........................................................................... 177
V. SEMESTAR ....................................................................................................................................... 182
AUTOMATIZACIJA BRODSKOG POGONA ................................................................................. 182
ODRŽAVANJE BRODA ................................................................................................................... 188
BRODSKI RASHLADNI SUSTAVI ................................................................................................. 194
BRODSKI STROJNI SUSTAVI ........................................................................................................ 198
RAD NA SIMULATORU I ................................................................................................................ 203
TEHNIČKI NADZOR I KLASIFIKACIJA BRODA ........................................................................ 211
VI. SEMESTAR...................................................................................................................................... 217
DIJAGNOSTIKA KVAROVA........................................................................................................... 217
RAD NA SIMULATORU II............................................................................................................... 221
PLOVIDBENA PRAKSA .................................................................................................................. 226
4.2. IZBORNI PREDMETI ......................................................................................................................... 236
V. SEMESTAR ....................................................................................................................................... 236
ENGLESKI JEZIK STRUKE V ......................................................................................................... 236
POMORSKA MEDICINA ................................................................................................................. 241
EKONOMIKA BRODARSTVA ........................................................................................................ 247
BRODSKI ENERGETSKI SUSTAVI................................................................................................ 254
PLOVIDBA BRODOM ...................................................................................................................... 260
VI. SEMESTAR...................................................................................................................................... 268
ENGLESKI JEZIK STRUKE VI........................................................................................................ 268
INSPEKCIJSKI PREGLED I NADZOR BRODOVA ....................................................................... 273
MEHANIZMI I VIBRACIJE.............................................................................................................. 278
TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA TEKUĆEG TERETA ....................................................................... 284
TRADICIONALNO POMORSKO NAZIVLJE NA HRVATSKOM JADRANU ............................ 290
4.3. DODATNI PROGRAM ZA STUDENTE KOJI NISU ZAVRŠILI SREDNJU POMORSKU ŠKOLU
BRODOSTROJARSKOG SMJERA .......................................................................................................... 295
I SEMESTAR ......................................................................................................................................... 295
TEHNOLOGIJA OBRADE MATERIJALA I POSTUPCI ZAVARIVANJA................................... 295
II SEMESTAR ........................................................................................................................................ 300
POSEBAN PROGRAM TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU .................................................. 300
III SEMESTAR ....................................................................................................................................... 305
BRODSKA POSTROJENJA I SUSTAVI .......................................................................................... 305
IV SEMESTAR....................................................................................................................................... 311
PLOVIDBENA PRAKSA I RAD U STROJARNICI ........................................................................ 312
5. ISPITNI ROKOVI................................................................................................................................... 319
3
1. NASTAVNICI I SURADNICI KOJI ĆE IZVODITI NASTAVU PREMA
STUDIJSKOM PROGRAMU
Raspored izvođenja predmeta po semestru, nositelji predmeta i oblici nastave vidljivi su u

tablicama koje slijede:
Tablica 1. : Red predavanja za 1. semestar akademske godine 2017./2018.

Šifra Ukupno sati (semestralno) ECTS
Ime i prezime Naziv predmeta Predavanja Seminara Vježbi
predmeta bodovi
nastavnika
A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:
JES 101 Ivan Poljaković Engleski jezik struke I 1 0 2 4
Marina Oštarić
BRO 104 Mate Kosor Matematika I 2 0 2 6
BRO 106 Branko Katalinić Tehnička mehanika I 3 0 2 6
Ivica Glavan
BRO 105 Dino Županović Primjena računala 2 0 2 4
Ante Panjkota
BRO 107 Branko Katalinić Tehnologija materijala 3 0 2 5
Darko Pastorčić
BRO 207 Ranka Petrinović Pomorsko pravo 2 0 0 3
Marija Pijaca
BRO 108 Dajana Jašić Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 1
Dodatni program za studente koji nisu završili srednju pomorsku školu brodostrojarskog smjera
Darko Pastorčić Tehnologija obrade materijala
30 0 30 0
Jelenko Janković i postupci zavarivanja
Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.
B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:
Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s matičnog studija kojim/a se stječe najmanje .......... boda/ova.
C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA,
INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA,
CENTRA „STJEPAN MATIČEVIĆ“, CENTRA ZA STRANE JEZIKE, CENTRA ZA
TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT I CENTRA ZA JADRANSKA ONOMASTIČKA
ISTRAŽIVANJA **:
Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s drugih studija kojim/a se stječe najmanje .......... boda/ova.
Student/ica pod A), B) i C) mora upisati, slušati i polagati predmete kojim/a se stječe najmanje 30 bodova***
D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH
SVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG
SVEUČILIŠNOG STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA ****:
Bilješka: Šifra se ne upisuje u indeks.
Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, prvo svi obvezni (temeljni) predmeti,
zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj izbornih predmeta s drugih studija.
* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.
** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.
*** Studenti/ce jednopredmetnih studija upisuju najmanje 30 bodova semestralno.
**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga odjela ili putem studomata, na temelju
odobrenih kvota.
M. P.
Zadar, 14. rujna 2017. izv. prof. dr. sc. Toni Bielić. …….......…………, pročelnik
4
Tablica 2. : red predavanja za 2. semestar akademske godine 2017./2018.
predmeta bodovi
nastavnika
JES 102 Ivan Poljaković Engleski jezik struke II 1 0 2 4
Marina Oštarić
BRO 112 Mate Kosor Matematika II 2 0 2 6
BRO 110 Željko Ivandić Elementi strojeva 3 0 2 6
BRO 218 Branko Katalinić Tehnička mehanika II 2 0 2 5
Darko Pastorčić
BRO 209 Toni Bielić Zaštita mora i morskog okoliša 2 0 0 3
Jelena Čulin
BRO 101 Marijan Gržan Brodska elektrotehnika i 4 0 2 6
Ninoslav Miholčić elektronika
Ivan Toman, Ana Poseban program temeljne 36 0 19 0
Gundić, Nina Sulen sigurnosti na brodu
ISTRAŽIVANJA **:
Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata,
prvo svi obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na
kraju određeni broj izbornih predmeta s drugih studija.
* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem
studomata, na temelju odobrenih kvota.
** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem
**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga
odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.
M. P.
5
predmeta bodovi
nastavnika
JES 203 Ivan Poljaković
Engleski jezik struke III 1 0 2 4
Marina Oštarić
BRO 115 Ivan Gospić Termodinamika 4 0 2 7
BRO 206 Toni Bielić Konstrukcija i stabilnost broda 4 0 2 6
Predrag Čudina
BRO 113 Damir Zec
Sigurnost na moru 3 0 1 5
Ana Gundić
BRO 205 Jelena Čulin
Goriva, maziva i voda 2 0 0 3
Leonardo Šango
BRO 216 Toni Bielić Organizacija rada i upravljanje na
3 0 0 4
brodu
Leonardo Šango Brodska postrojenja i sustavi
Vlatko Knežević 30 0 30 0
ISTRAŽIVANJA **:
Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata,
prvo svi obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na
kraju određeni broj izbornih predmeta s drugih studija.
* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem
** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem
**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga
odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.
M. P.
6
predmeta bodovi
nastavnika
JES 204 Ivan Poljaković Engleski jezik struke IV 1 0 2 4
Marina Oštarić
BRO 211 Ivan Gospić Brodski motori 4 0 1 6
Marin Košta
BRO 220 Josip Orović Brodske parne i plinske turbine
2 0 1 4
Vlatko Knežević
BRO 202 Josip Orović Brodski generatori pare 2 0 1 4
Vlatko Knežević
BRO 203 Josip Orović Brodski pomoćni strojevi i uređaji 4 0 1 6
Vlatko Knežević
BRO 109 Marijan Gržan Brodski električni strojevi i uređaji 4 0 2 6
Ninoslav Miholčić
Leonardo Šango Plovidbena praksa i rad u
0 0 60 0
strojarnici
INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG
STUDIJA, CENTRA „STJEPAN MATIČEVIĆ“, CENTRA ZA STRANE JEZIKE,
CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT I CENTRA ZA JADRANSKA
ONOMASTIČKA ISTRAŽIVANJA **:
Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, prvo svi
obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj
izbornih predmeta s drugih studija.
* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata,
na temelju odobrenih kvota.
** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem studomata, na
temelju odobrenih kvota.
**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga odjela ili
putem studomata, na temelju odobrenih kvota.
M. P.
7
predmeta bodovi
nastavnika
BRO 210 Branko Katalinić Automatizacija brodskog
3 0 1 5
pogona
BRO 219 Branko Katalinić
Igor Poljak Održavanje broda 2 0 1 4
Vlatko Knežević
BRO 305 Ivan Gospić Brodski rashladni sustavi 2 0 1 4
Ivica Glavan
BRO 213 Josip Orović Brodski strojni sustavi 2 0 0 3
Leonardo Šango
BRO 208 Josip Orović Rad na simulatoru I
1 0 2 4
Leonardo Šango
BRO 302 Josip Orović Tehnički nadzor i klasifikacija
2 0 0 3
Igor Poljak broda
JES 305 Marina Oštarić Engleski jezik struke V 1 0 2 3
BRO 304 Boris Dželalija Pomorska medicina 2 0 1 4
Tatjana Šimurina
Nina Sulen
BRO 310 Dino Županović Ekonomika brodarstva 2 0 1 4
BRO 223 Ivan Gospić Mehanizmi i vibracije 2 0 1 4
BRO 246 Toni Bielić Plovidba brodom 1 0 2 3
Ivan Toman
Bilješka: Studenti upisuju izborne predmete u vrijednosti od najmanje 7 ECTS bodova, neovisno o tome
jesu li to predmeti s matičnog odjela, ili predmeti s drugih odjela Sveučilišta u Zadru.
C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANOG
PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA, CENTRA „STJEPAN MATIČEVIĆ“,
CENTRA ZA STRANE JEZIKE, CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT I CENTRA ZA
JADRANSKA ONOMASTIČKA ISTRAŽIVANJA **:
Bilješka: Studenti upisuju izborne predmete u vrijednosti od najmanje 7 ECTS bodova, neovisno o tome
jesu li to predmeti s matičnog odjela, ili predmeti s drugih odjela Sveučilišta u Zadru.
odobrenih kvota.
M. P.
8
predmeta bodovi
nastavnika
BRO 214 Josip Orović Dijagnostika kvarova 2 0 1 4
BRO 215 Josip Orović Rad na simulatoru II 1 0 2 4
BRO 308 Josip Orović Plovidbena praksa
0 0 2 2
Marin Košta
BRO 311 Josip Orović Brodska hidraulika i pneumatika
2 0 1 4
Marin Košta
BRO 312 Izrada završnog rada 0 0 8 8
JES 306 Ivan Poljaković Engleski jezik struke VI 1 0 2 3

Marina Oštarić
NAU 319 Damir Zec Inspekcijski pregled i nadzor 2 0 0 3
Luka Grbić brodova
BRO 222 Ivan Gospić Brodski energetski sustavi 2 0 1 4
NAU 322 Toni Bielić Tehnologija prijevoza tekućeg 2 0 1 4
Jelena Čulin tereta
Luka Grbić
Dalibor Ivanišević
ONO103 Nikola Vuletić Tradicionalno pomorsko 1 1 0 3
nazivlje na hrvatskom Jadranu
Bilješka: Studenti upisuju izborne predmete u vrijednosti od najmanje 8 ECTS boda, neovisno o tome jesu
li to predmeti s matičnog odjela, ili predmeti s drugih odjela Sveučilišta u Zadru
INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA, CENTRA
„STJEPAN MATIČEVIĆ“, CENTRA ZA STRANE JEZIKE, CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I
STUDENTSKI ŠPORT I CENTRA ZA JADRANSKA ONOMASTIČKA ISTRAŽIVANJA **:
Bilješka: Studenti upisuju izborne predmete u vrijednosti od najmanje 8 ECTS boda, neovisno o tome jesu
li to predmeti s matičnog odjela, ili predmeti s drugih odjela Sveučilišta u Zadru
odobrenih kvota.
M. P.
2. MJESTO IZVOĐENJA NASTAVE
Mjesta izvođenja nastave su:
9
- Predavaonice na Pomorskom odjelu (Predavaonica 01, Predavaonica 02 i Predavaonica
03) Ante Kuzmanića 1 – u dvorištu Pomorske škole
- Praktikum Pomorskog odjela - DHM, Ruđera Boškovića 5/I
- Pomorski simulator, Ruđera Boškovića 2, 2. kat.
- Pomorska škola, učionice i informatički kabineti, Ante Kuzmanića 1
- Informatička učionica – Trg kneza Višeslava 9
- Dvorana 117 u ulici dr. Franje Tuđmana 41 (Novi kampus 117)
- Centar za strane jezike, Jurja Biankinija br. 2 (CSJ)
- Dvorana Višnjik, Splitska 3
- Knjižnica Odsjeka za iberoromanske studije (Obala Kralja Petra Krešimira IV. br. 2 -
podrum)
Sve predavaonice opremljene su računalima, projektorima i školskom pločom.
10
3. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE
Tablica 5. Raspored sati u zimskom semestru za studente I. III i V. semestra akademske godine 2017./2018.
Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa - 1. semestar
sat ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak
Dodatni program: Tehnologija obrade
od 8.15h, Pomorsko pravo, (P), M. Tehnička mehanika I, (P), I. Glavan,
materijala i postupci zavarivanja, (V), J.
Pijaca, P02 NK117
8.00 - 9.00 Janković, Pomorska škola, grupa 1
Tehnologija materijala, (P), D. Tehnologija materijala, (V), J. Janković, Tehnička mehanika I, (P), I. Glavan,
materijala i postupci zavarivanja, (V), J. Pomorsko pravo, (P), M. Pijaca, P02
Pastorčić, P02 Pomorska škola, grupa 3 NK117
9.00 - 10.00 Janković, Pomorska škola, grupa 1
Engleski jezik struke I -JES 101, (P), M. Tehnologija materijala, (P), D. Tehnologija materijala, (V), J. Janković, Tehnologija materijala, (V), J. Tehnička mehanika I, (P), I. Glavan,
Oštarić, CSJ Pastorčić, P02 Pomorska škola, grupa 3 Janković, Pomorska škola, grupa 4 NK117
10.00 -11.00
Tehnologija materijala, (V), J.
Janković, Pomorska škola, grupa 4,
Dodatni program: Tehnologija obrade do 11.30h
Engleski jezik struke I -JES 101, (V), M. Tehnologija materijala, (P), D. Tehnička mehanika I, (V), I. Glavan,
materijala i postupci zavarivanja, (P), D. ----------------------------------------------
Oštarić, CSJ Pastorčić, P02 NK117
Pastorčić, P02 od 11.30h, Tehnologija materijala,
(V), J. Janković, Pomorska škola,
11.00 -12.00 grupa 5
Engleski jezik struke I -JES 101, (V), M. Primjena računala, (P), D. Županović, Tehnologija materijala, (V), J. Tehnička mehanika I, (V), I. Glavan,
materijala i postupci zavarivanja, (P), D.
Oštarić, CSJ, do 12.30h NK117 Janković, Pomorska škola, grupa 5 NK117
12.00 -13.00 Pastorčić, P02
Primjena računala, (P), D. Županović, od 13.30 h, Tjelesna i zdravstvena
13.00 -14.00 NK117 kultura, (V), D. Jašić, dvorana Višnjik
od 14.30h , Tehnologija materijala,
Tjelesna i zdravstvena kultura, (V), D. Primjena računala, (V), A. Panjkota,
(V), J. Janković, Pomorska škola,
Jašić, dvorana Višnjik Pomorska škola
14.00 -15.00 grupa 2
Tehnologija materijala, (V), J. Primjena računala, (V), A. Panjkota,
15.00 -16.00 Janković, Pomorska škola, grupa 2 Pomorska škola, do 15.30h
Matematika I, (P), M. Kosor, NK117 Matematika I, (V), M. Kosor, NK117

16.00 -17.00
17.00 -18.00
18.00 -19.00
od 19:40h, Matematika I, (P), M. Kosor,
19.00 -20.00 NK117
20.00 -21.00 Matematika I, (P), M. Kosor, NK117
11
sat ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota

Engleski jezik struke III -JES
8.00 - 9.00 203, (P), M. Oštarić, CSJ
Engleski jezik struke III -JES Sigurnost na moru, (P), D.
9.00 - 10.00 203, (V), M. Oštarić, CSJ Zec, P01
od 10:30h, Tjelesna i Engleski jezik struke III -JES
Sigurnost na moru, (P), D.
zdravstvena kultura, (V), D. 203, (V), M. Oštarić, CSJ, do
Zec, P01
10.00 -11.00 Jašić, dvorana Višnjik 10.30h
Tjelesna i zdravstvena
Konstrukcija i stabilnost Sigurnost na moru, (P), D.
kultura, (V), D. Jašić, dvorana
broda, (P), P. Čudina, DHM Zec, P01
11.00 -12.00 Višnjik
Goriva, maziva i voda, (P), J. Konstrukcija i stabilnost Sigurnost na moru, (P), D.
12.00 -13.00 Čulin, L. Šango, P02 broda, (P), P. Čudina, DHM Zec, P01
Goriva, maziva i voda, (P), J. Konstrukcija i stabilnost
13.00 -14.00 Čulin, L. Šango, P02 broda, (P), P. Čudina, DHM
Dodatni program: Brodska Organizacija rada i
Termodinamika, (P), I. Konstrukcija i stabilnost
postrojenja i sustavi, (P), L. upravljanje na brodu, (P), T.
Gospić, P02 broda, (P/V), P. Čudina, DHM
14.00 -15.00 Šango, Pomorska škola Bielić, P02
Termodinamika, (P), I. Konstrukcija i stabilnost
postrojenja i sustavi, (P), L. upravljanje na brodu, (P), T.
Gospić, P02 broda, (V), P. Čudina, DHM
Termodinamika, (P), I. Sigurnost na moru, (P), D.
postrojenja i sustavi, (V), L. upravljanje na brodu, (P), T.
Gospić, P02 Zec, P01
Dodatni program: Brodska
Termodinamika, (P), I. Sigurnost na moru, (P), D.
postrojenja i sustavi, (V), L.
Gospić, P02 Zec, P01
17.00 -18.00 Šango, Pomorska škola
Termodinamika, (V), I. Sigurnost na moru, (P), D.
18.00 -19.00 Gospić, P02 Zec, P01
Termodinamika, (V), I. Sigurnost na moru, (P), D.
19.00 -20.00 Gospić, P02 Zec, P01
Sigurnost na moru, (P), D. Zec, P01 - održavat će se sljedećim datumima: pet. 20.10. - sub. 21.10.; pet. 27.10. - sub. 28.10.; pet. 03.11. - sub. 04.11 ; pet. 10.11. - sub. 11.11.;.
12
sat ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

Brodski rashladni sustavi, (P), od 8.15h, Transportno
8.00 - 9.00 Ivica Glavan, P02 osiguranje, (P), M. Pijaca, P02
Brodski rashladni sustavi, (P), Transportno osiguranje, (P), M.
9.00 - 10.00 Ivica Glavan, P02 Pijaca, P02
Brodski rashladni sustavi, (V), Održavanje broda, (P), I. Poljak, Transportno osiguranje, (S), M. Ekonomika brodarstva (P), D.
10.00 -11.00 Ivica Glavan, P02 P01 Pijaca, P02 Županović, DHM
Održavanje broda, (P), I. Poljak, Ekonomika brodarstva (P), D.
11.00 -12.00 P01 Županović, DHM
Održavanje broda, (P), I. Poljak, Ekonomika brodarstva (V), D. Rad na simulatoru I, (P), L.
12.00 -13.00 P01 Županović, DHM Šango, Pomorska škola
Tehnički nadzor i klasifikacija Održavanje broda, (P), I. Poljak, Rad na simulatoru I, (V), L.
13.00 -14.00 broda, (P), I. Poljak, P02 P01 Šango, Pomorska škola
Tehnički nadzor i klasifikacija Održavanje broda, (V), I. Poljak, Brodski strojni sustavi, (P), L. Rad na simulatoru I, (V), L.
14.00 -15.00 broda, (P), I. Poljak, P02 P01 Šango, Pomorska škola Šango, Pomorska škola
Tehnički nadzor i klasifikacija Održavanje broda, (V), I. Poljak, Brodski strojni sustavi, (P), L.
15.00 -16.00 broda, (P), I. Poljak, P02 P01 Šango, Pomorska škola
Tehnički nadzor i klasifikacija
16.00 -17.00 broda, (P),I. Poljak, P02
Pomorska medicina, (P), B. Brodski energetski sustavi, (P),
17.00 -18.00 Dželalija, P01 I. Gospić, Pomorska škola
Pomorska medicina, (P), B. Brodski energetski sustavi, (P),
Pomorska medicina, (V), B. Brodski energetski sustavi, (V),
*Automatizacija brodskog pogona , B. Katalinić- nastava će biti održana u tjednu od 18.12. do 23.12.2017.
13
Tablica 6. Raspored sati u ljetnom semestru za studente II. IV i VI. semestra akademske godine 2017./2018.
Raspored nastave za ljetni semestar bit će objavljen naknadno na web stranicama Pomorskog odjela: http://pomorstvo.unizd.hr
14
Raspored konzultacija:
Djelatnici Pomorskog odjela:
Prof. dr. sc. Leonardo Marušić, izvanredni profesor – pročelnik Pomorskog odjela
Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 653; e-mail: lmarusic@unizd.hr
Doc. dr. sc. Josip Orović – zamjenik pročelnika

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 742; e-mail: jorovic@pfri.hr
Prof. dr. sc. Toni Bielić, izvanredni profesor – predstojnik Nautičkog odsjeka
Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 670; e-mail: tbielic@unizd.hr
Doc. dr. sc. Josip Orović – predstojnik Brodostrojarskog odsjeka

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 742; e-mail: jorovic@pfri.hr
Prof. dr. sc. Branko Katalinić, redovni profesor

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; e-mail: katalinic@e-mail.ift.tuwien.ac.at
Prof. dr. sc. Dino Županović, izvanredni profesor

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 652; e-mail: dino.zupanovic@unizd.hr
Doc. dr. sc. Jelena Čulin

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 742; e-mail: jculin@unizd.hr
Doc. dr. sc. Ivan Gospić

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 652; e-mail: igospic@unizd.hr
Doc.dr. sc. Marijan Gržan

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 654; e-mail: magrzan@unizd.hr
Doc. dr. sc. Mate Kosor

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 653; e-mail: makosor@unizd.hr
Dr. sc. Ivica Glavan

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; e-mail: iglavan@unizd.hr
Dr. sc. Marija Pijaca

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 654; e-mail: mpijaca@unizd.hr
Dr. sc. Ante Panjkota

Ured: Splitska 1; e-mail: apanjkot@unizd.hr
Mate Barić, mag. ing. naut.

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 654; e-mail: mbaric@unizd.hr
Ana Gundić, mag. ing. naut.

Ured: Ante Kuzmanića 1, e-mail: agundic@unizd.hr
Luka Grbić, mag. ing. naut.
15
Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 654; e-mail: lugrbic@unizd.hr
Dalibor Ivanišević, dipl. ing.

Ured: Ante Kuzmanića 1; e-mail: divanisevic@unizd.hr
Ivan Toman, dipl. ing.

Ured: Mihovila Pavlinovića 1; tel: 200 653; e-mail: itoman@unizd.hr
Darko Pastročić, dipl. ing.

Ured: Ante Kuzmanića 1; e-mail: Darko.Pastorcic@zd.t-com.hr
Konzultacije: termini konzultacija se redovito ažuriraju na mrežnoj stranici Odjela
Djelatnici Sveučilišta u Zadru:
Odjel za francuske i iberoromanske studije:

Prof. dr. sc. Nikola Vuletić, izvanredni profesor
e-mail: nvuletic@unizd.hr
Centar za strane jezike:

Marina Oštarić, prof.; e-mail: mostaric@unizd.hr
Odjel za geografiju
Doc. dr. sc. Lena Mirošević; e-mail: lmirosev@unizd.hr
Odjel za zdravstvene studije

Prof. dr. sc. Boris Dželalija; e-mail: boris.dzelalija@zd.t-com.hr
Doc. dr. sc. Tatjana Šimurina; e-mail: tatjana_simurina@yahoo.com
Centar za tjelovježbu i studentski šport:

Mr.sc. Dajana Jašić; e-mail: dajasic@unizd.hr
Konzultacije: termini konzultacija se redovito ažuriraju na mrežnim stranicama matičnih

odjela
Vanjski suradnici:
Prof. dr. sc. Damir Zec, redovni profesor u trajnom zvanju; e-mail: zec@pfri.hr
Prof. dr. sc. Željko Ivandić, redoviti profesor; e-mail: zivandic@sfsb.hr
Dr. sc. Predrag Čudina, e-mail: predrag.cudina@yahoo.com
Leonardo Šango, dipl. ing.; e-mail: leonardo.sango69@ge-mail.com;

Konzultacije: sri 12.00-13.00 sati
Katarina Jelić, dipl. ing.; e-mail: info@albamaris.hr
16
Jelenko Janković, dipl. ing.: e-mail: jelenko.jankovic@skole.hr
Nina Sulen, dr. med.; e-mail: nina.sulen@zd.t-com.hr
Ninoslav Miholčić dipl. ing.; e-mail: nino.m@vip.hr
Marin Košta, dipl. ing.; e-mail: mkosta@unizd.hr
Vlatko Knežević, mag. ing. nav. mech.
Igor Poljak, dipl. ing, e-mail: igor.poljak2@gmail.com
Termini konzultacija prema prethodnom dogovoru sa studentima.
17
4. OPIS PREDMETA
4.1 OBAVEZNI PREDMETI
I. SEMESTAR
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina studija: 1.

pomorskog prometa
Šifra Naziv kolegija ECTS Semesta

kolegija: r
JES101 ENGLESKI JEZIK STRUKE I 4 1.
Sta
tus
Akademska Interme
2017./2018. kol obvezatni Razina ishoda učenja:
godina: diate
egij
a:
Preduvjet Učenje engleskoga jezika 8 godina
upisa:
Nositelj: Marina Oštarić, viši predavač
Asistent:
Organizacija Predavanja Vježbe Seminari
nastave: 15 30
Jezik Engleski jezik
izvođenja:
Praćenje
uspješnosti
Studentske ankete (PP 7/OB1)
izvedbe
nastave
Osiguranje
kvalitete
izvedbe
Izvješće o izvedenoj nastavi (PP 5/OB1)
nastave
Cjelina:
M1 Talking about the ship: općenito o brodu, upoznavanje s osnovnom terminologijom vezanom za teretni brod,
konstrukcijski dijelovi broda
M2 Grammar – gramatičke cjeline: sentence structure, asking questions, present tenses, past tenses, future tense,
passive voice, articles
Opis M3 Engineering: what is engineering, choosing a course in engineering, engineering materials, mechanisms,
kolegija corrosion
po
cjelinama:
M4 Types of ships: classification of vessels, general cargo ship, tanker, LNG tanker, LASH ship, RO-RO ship,
multipurpose vessels
M5 Manning of vessels and singing on: how is the crew organised, deck department, engineroom department, catering
department; signing on for a voyage: articles of agreement, documents and papers needed
18
Konsolidiranje jezičnih struktura i gramatike; usvajanje osnovnih tehnika čitanja stručne literature; usvajanje tehnika
pisanja sažetaka i stručnih radova; razvijanje vještine govorenja o stručnim temama; upoznavanje osnovnog
Cilj
vokabulara struke, te posebne jezične strukture i stručne terminologije u brodostrojarskom registru.
kolegija:
Izvođenje sadržaja kolegija po tjednima

Predavanja Vježbe (ili Seminari)
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Uvod u strani jezik struke: što je strani jezik

struke, koji su mu ciljevi i sadržaj. Upoznavanje
s programom engleskog jezika struke s obzirom
Uvod u strani jezik struke: što je strani jezik struke, koji su mu
na četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,
ciljevi i sadržaj. Upoznavanje s programom engleskog jezika
slušanje i govor. Upoznavanje s metodama i
struke s obzirom na četiri jezične vještine: čitanje, pisanje, slušanje
načinom rada, literaturom, pomagalima i
i govor. Upoznavanje s metodama i načinom rada, literaturom,
obveznim priborom za studente. Razgovor o
pomagalima i obveznim priborom za studente. Razgovor o
očekivanjima, interesima, potrebama i
očekivanjima, interesima, potrebama i motivaciji studenata.
motivaciji studenata. Utvrđivanje studentskih
Utvrđivanje studentskih obveza u okviru kolegija, načinu provjere
obveza u okviru kolegija, načinu provjere
usvojenog znanja i načinu ocjenjivanja tj. vrednovanja usvojenog
1 M1 usvojenog znanja i načinu ocjenjivanja tj. 1 znanja. 2
vrednovanja usvojenog znanja.
LECTURE: ('The International Maritime Language Programme'):
LECTURE: ('The International Maritime
Types of vessels: Transportation (liners and tramps, general cargo
Language Programme'): Types of vessels:
ships, bulk carriers..); Assistance and service, fisherman, man-of-
Transportation (liners and tramps, general cargo
war. Lecture with CD-Rom and ppt.
ships, bulk carriers..); Assistance and service,
Reading and comprehension check, other tasks. Grammar:
fisherman, man-of-war. Lecture with CD-Rom
Sentence structure.
and ppt.
Homework: Merlin-online interactive task.
Reading and comprehension check, other tasks.
Grammar: Sentence structure.
LANGUAGE EXERCISES in groups (IMLP):
WORKSHEET: Types of vessels:
Transportation / Assistance and service. LANGUAGE EXERCISES in groups (IMLP): WORKSHEET:
Types of vessels: Transportation / Assistance and service.
2 M3 Vocabulary and idioms, fill in and matching 1 Vocabulary and idioms, fill in and matching tasks, correct spelling 2
tasks, correct spelling task for key terminology: task for key terminology: fill in the missing letters.
fill in the missing letters.
LANGUAGE EXERCISES in groups: Types

of ships / Talking about the cargo ship – ppt LANGUAGE EXERCISES in groups: Types of ships / Talking
(Merlin) about the cargo ship – ppt (Merlin)
3 M3 1 2
WORKSHEET: Grammar: Present tenses WORKSHEET: Grammar: Present tenses overview with exercises.
overview with exercises.
1st WRITTEN ASSIGNMENT
Tutorials (group and individual), student 1st WRITTEN ASSIGNMENT

4 M1 support, comments and clarification on the first 1 Tutorials (group and individual), student support, comments and 2
clarification on the first assignment.
assignment.
LECTURE: (IMLP): General arrangement LECTURE: (IMLP): General arrangement plan; Ship measurement:
plan; Ship measurement: tonnage, dimension; tonnage, dimension; lecture with CD-Rom
lecture with CD-Rom
Reading and comprehension check, other tasks, discussion.
Reading and comprehension check, other tasks,
5 M1 discussion. 1 Grammar: Past tenses overview with exercises; Asking questions.
2
Grammar: Past tenses overview with exercises;
Asking questions. Homework: Merlin-online interactive task.

LANGUAGE EXERCISES in groups: LANGUAGE EXERCISES in groups: WORKSHEET: General
WORKSHEET: General arrangement plan; arrangement plan; Ship measurement: tonnage, dimension.
6 M4 Ship measurement: tonnage, dimension. 1 Vocabulary and idioms, fill in and matching tasks, correct spelling 2
Vocabulary and idioms, fill in and matching task for key terminology: fill in the missing letters.
19
tasks, correct spelling task for key
terminology: fill in the missing letters.
2nd WRITTEN ASSIGNMENT

2nd WRITTEN ASSIGNMENT
Tutorials (group and individual), student
7 M3 support, comments and clarification on the 1 Tutorials (group and individual), student support, comments and 2
clarification on the second assignment.
second assignment.
LECTURE: ('Oxford English for Electrical and
LECTURE: ('Oxford English for Electrical and Mechanical
Mechanical Engineering‘): Engineering;
Engineering‘): Engineering; Choosing a course; Engineering
Choosing a course; Engineering materials – ppt.
materials – ppt.
Reading and comprehension check, other tasks.
8 M3 1 Reading and comprehension check, other tasks. 2
Grammar: The passive voice.
Grammar: The passive voice.
LANGUAGE EXERCISES in groups:
WORKSHEET: Engineering; Choosing a
LANGUAGE EXERCISES in groups: WORKSHEET:
course; Engineering materials: Vocabulary and
Engineering; Choosing a course; Engineering materials:
9 M4 idioms, fill in and matching tasks, correct 1 Vocabulary and idioms, fill in and matching tasks, correct spelling 2
spelling task for key terminology: fill in the task for key terminology: fill in the missing letters.
missing letters.
3rd WRITTEN ASSIGNMENT

3rd WRITTEN ASSIGNMENT
10 M4 Tutorials (group and individual), student 1 Tutorials (group and individual), student support, comments and
2
support, comments and clarification on the third
clarification on the third assignment.
assignment.
LECTURE: ('Oxford English for Electrical and
Mechanical Engineering‘): Mechanisms and LECTURE: ('Oxford English for Electrical and Mechanical
types of movement; Corrosion – what is it and Engineering‘): Mechanisms and types of movement; Corrosion –
what causes it? - ppt what is it and what causes it? - ppt
11 M5 Reading and comprehension check, other tasks. 1 Reading and comprehension check, other tasks. 2
Grammar: The future tense, Modals and Grammar: The future tense, Modals and Articles
Articles

WORKSHEET: Mechanisms. Vocabulary and
LANGUAGE EXERCISES in groups: WORKSHEET:
idioms, fill in and matching tasks, correct
Mechanisms. Vocabulary and idioms, fill in and matching tasks,
spelling task for key terminology: fill in the
correct spelling task for key terminology: fill in the missing letters.
12 M5 missing letters. 1 2
Mark Ibbotson: Professional English in use: Engineering (extra
Mark Ibbotson: Professional English in use:
material on mechanisms)
Engineering (extra material on mechanisms)

WORKSHEET: Corrosion. Vocabulary and LANGUAGE EXERCISES in groups: WORKSHEET: Corrosion.
idioms, fill in and matching tasks, correct Vocabulary and idioms, fill in and matching tasks, correct spelling
spelling task for key terminology: fill in the task for key terminology: fill in the missing letters.
13 M3 missing letters. 1 Mark Ibbotson: Professional English in use: Engineering (extra 2
Mark Ibbotson: Professional English in use: material on corrosion)
Engineering (extra material on corrosion)
4th WRITTEN ASSIGNMENT

4th WRITTEN ASSIGNMENT
Tutorials (group and individual), student
Tutorials (group and individual), student support, comments and
14 M5 support, comments and clarification on the 1 clarification on the fourth assignment. 2
fourth assignment.
Instructions for the final written exam.
Instructions for the final written exam.
15 UPISI – course enrolment UPISI – course enrolment
1. Van Kluijven, P.C. : 'The International Maritime Language Programme', Alkmaar; Alk &Heinen Publishers,
Literatura
2003.
Obve
2. E. H. Glendinning:‘ Oxford English for Electrical and Mechanical Engineering‘, Oxford,1995.
zna:
3. D.A.Taylor:‘ Introduction to Marine Engineering‘. Elsevier ,2003.
4. Spinčić, Luzer: Englesko-hrvatski enciklopedijski brodostrojarski rječnik. Školska knjiga, 2013.
20
5. Marijan Urbany: Hrvatsko-Engleski rječnik pomorskog nazivlja. Školska knjiga, 1991.
6. Ljerka Bartolić: Strojarski rječnik. Školska knjiga, 2004.
7. Engleski rječnik
1.Mark Ibbotson: Professional English in use: Engineering. Cambridge University Press, 2009.
Dopu 2.Nettle,M. and Hopkins, D. 2003. 'Developing Grammar in Context. Grammar reference and
nska: practise'(intermediate), Cambridge University Press;
Pripr
emni Van Kluijven, P. C. 2003. 'The International Maritime Language Programme' CD-ROM. Alkmaar: Alk &Heijnen
mate Publishers;
rijali:
Nakon položenog ispita student će biti u stanju:
- analizirati rečenice u stručnom tekstu
- pravilno koristiti glagolska vremena (Present Simple vs. Present Continuous, Present Perfect vs. Past
Ishodi učenja
Simple, Past Continuous vs. Past Simple, Past Perfect vs. Past Simple active and passive), znati
postavljati pitanja, pravilno koristiti pasiv
- koristiti osnovni vokabular iz struke: navesti vrste i dijelove broda, brodske opreme, članove posade i
njihova zaduženja, znati o potpisivanju ugovora o ukrcaju, potrebnim dokumentima pri ukrcaju;
strojarstvo, tehnološki materijali, mehanizmi
- čitati učinkovito koristeći se osnovnim tehnikama čitanja: skimming, scanning
- prezentirati određene teme iz struke
Ocjenjivanje stečenih znanja i vještina
Elementi ocjenjivanja Broj elemenata Bodovi
Sudjelovanje, aktivnost 10 %
Aktivnosti na predavanjima i vježbama
3 40 %
Kolokviji (4 pisane zadaće)
1 30%
Ispit (final exam) pismeni
1 20 %
Ispit (final exam) usmeni
6 100%
Ukupno
Nastavne metode i način izvođenja predmeta
Predavanja se izvode metodom izlaganja, audiovizualnom metodom, dijaloškom, individualnim radom i kombiniranim metodama.
Nastoji se povezati stručni leksik bitan za zanimanje s opće uporabnim engleskim jezikom. Konsolidiranje jezičnih struktura i gramatike;
tipovi rečenice: generalizacija, definicija, klasifikacija; održavanje usmenih izlaganja na stručne teme te raspravljanje o istima. Koriste
se osnovne tehnike čitanja stručnog teksta, čitanje u svrhu razumijevanja općenitog značenja teksta i detaljno čitanje u svrhu pronalaženja
određene informacije.
Uvježbava se pisanje sažetaka stručnih tekstova uz isticanje ključnih riječi, prijevod s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto i kroz pismene
vježbe i usmeno.
Izračun ECTS bodova
NAPOMENA: Prosječno radno opterećenje studenta/ice za stjecanje 1 ECTS boda = 25 - 30 sati
Raspodjela ECTS Pohađanje

1 Praktični rad Kolokvij 1
bodova prema nastave
21
studijskim obvezama Priprema za Pismeni
0,5 Referat 0,5
(upisati udio u ECTS predavanje ispit
bodovima za svaku Seminarski Usmeni
Domaće zadaće 0,5 0,5
aktivnost tako da rad ispit
ukupni broj ECTS
bodova odgovara Istraživanje Esej (Ostalo
bodovnoj vrijednosti upisati)
predmeta):
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
Primjer grupnog zadatka (projekta) ili seminara ili vježbi Ishod učenja koji se provjerava
III Write definitions in English for the following: Razumijevanje i usvojenost novog vokabulara.
1. samson
post___________________________________________
2. companionway________________________________
3. steering
gear___________________________________________
4. poop__________________________________________
Primjer kolokvija Ishod učenja koji se provjerava

II Transform the following sentences from passive into active: Usvojenost pasivne strukture kroz više glagolskih
vremena
1. Steam is generated by boilers.
2. His actions were considered dangerous.
3. The plant has been lubricated by greasers.
4. These rules are being accepted by all of us.
5. The ship's speed is reduced by the Captain.
III Transform the following sentences from active into passive:
1. I must double check all answers.

2. The last deck hand abbandoned the vessel.
3. We were reading an interesting book.
4. The Helmsman had turned the steering wheel.
5. What have they done to save the passengers?
Primjer pitanja na usmenom ispitu Ishod učenja koji se provjerava

1. Types of ships
2. Engineroom department Vještina usmenog izlaganja na zadanu temu, izgovor,
upotreba stručnog vokabulara uz isticanje ključnih riječi,
korištenje gramatike, intonacija rečenice
Nazočnost nastavi (u postotcima)
Oblik nastave Redovni studenti Izvanredni studenti
studenata
Predavanja 80 0
Obveze
Vježbe 80 0
Evidencija nazočnosti Obrasci evidencije nazočnosti studenata na nastavi
Dobivanje potpisa
4 zadaće i ostvariti nazočnost na predavanjima i vježbama
Raspored održavanja kolokvija i ispita
22
redni broj kolokvija tjedan nastave
Kolokvij
1. 4. tjedan nastave
i
2./ 3./4. 7. /10. /14. tjedan nastave
redni broj ispita vrsta ispita datum održavanja ispita

pismeni veljača
Zimski (I. termin)
veljača
Redoviti ispitni rokovi
usmeni
pismeni veljača
Zimski (II. termin)
usmeni veljača
pismeni
Jesenski (I. termin)
usmeni
pismeni
Jesenski (II. termin)
usmeni
Konzultacije
dan u tjednu vrijeme održavanja
utorak 19.30-20.30
Kontakt informacije
e-mail: marina.ostaric@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina 1.

pomorskog prometa studija:
Šifra kolegija: Naziv kolegija ECTS Semestar
BRO 104 MATEMATIKA I 6 1.
Razina
Status
Akademska godina: 2017./2018. Obvezan ishoda 5
kolegija:
učenja:
Preduvjet upisa: ----
Nositelj: doc. dr. sc. Mate Kosor
Asistent:
Predavanja Vježbe Seminari

Organizacija nastave:
30 30 0
Jezik izvođenja: hrvatski
23
Praćenje uspješnosti
Studentske ankete (Ocjena studenata PP7/OB1)
izvedbe nastave
Osiguranje kvalitete
Izvješće o izvedenoj nastavi (PP5/OB1)
izvedbe nastave
Cjelina:
M1: Funkcija: definicija i grafički prikaz. Primjena na riješavanje jednadžbi i nejednadžbi. Elementarne
funkcije.
M2: Realni broj kao niz. Svojstva nizova. Svojstva realnih brojeva.
Opis kolegija
M3: Limes funkcije i neprekidnost. Primjene.
po cjelinama:
M4: Derivacija i primjene.
M5: Neodređeni i određeni integral. Primjene.
Na suvremen način podučiti studenta klasičnim spoznajama matematičke analize o realnoj

funkciji jedne varijable. Ukazati na standardne matematičke probleme analize realne funkcije
Cilj kolegija:
koji se javljaju u primjenama. Pružiti studentima iskustvo riješavanja matematičkih problema
korištenjem suvremenih računalnih alata i odabranih jednostavnih numeričkih algoritama.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Uvodne napomene, informacije, motivacija i sažetak kolegija

Grafičko riješavanje jednadžbi i nejednadžbi. Računalni alati za crtanje krivulja.
1 M1
Zaokruživanje, apsolutna i relativna greška, točnost, preciznost, realni brojevi kao šupljine
(motivacija)
Nizovi, konvergencija, Cauchyjev niz, definicija realnog broja. Računalni alati za izračun
limesa niza.
2 M2
Svojstva realnih brojeva, supremum, infimum, minimum i maksimum
Kolokvij #1
Funkcija: definicija i grafički prikaz. Očitavanje svojstava s grafa. Računalni alati za crtanje
grafova.
3 M1
Inverzna funkcija. Primjena na analitičko riješavanje jednadžbi. Potencije.
Eksponencijalna i logaritamska funkcija
Trigonometrijske i ciklometrijske funkcije
4 M1 Ponavljanje i sažetak
Kolokvij #2
Limes funkcije sasvim lijevo i desno. Limes funkcije u točki. Računalni alati za izračun
limesa funkcije.
5 M3 Neprekidnost. Svojstva neprekidnih funkcija.
Primjena neprekidnosti: rezidual i konačna aritmetika, metoda bisekcije (numerika za
riješavanja jednadžbi) i analitičko riješavanje nejednadžbi
24
Komentari studentskih radova i diskusija
6 M3 Komentari studentskih radova i diskusija, ponavljanje i sažetak
Kolokvij #3
Derivacija i tangenta. Derivacija kao nova funkcija.
7 M4 Kako izračunati derivaciju funkcije? Tablice, pravila i računalni alati.
Slobodan termin u slučaju blagdana ili za ponavljanje
Primjene derivacije: na kontrolu greške i stabilnost računanja.
8 M4 Primjena derivacije: rast i pad funkcije, ekstremi, skica grafa.
Komentari i studentska diskusija na najzanimljivije teme
Druga i više derivacije. Konkavnost i konveksnost. Taylorov razvoj.
9 M4 Ponavljanje i sažetak
Kolokvij #4
Numeričko riješavanje jednadžbi: Newtonova metoda
10 M4
Primitivna funkcija i neodređeni integral. Tablice, pravila i računalni alati za računanje.
11 M5 Određeni integral.
Osnovni teorem integralnog računa
Primjene određenog integrala na računanje površine, prosjeka vrijednosti i drugo
12 M5 Ponavljanje
Kolokvij #5
Numerička integracija
13 M5
Izabrani primjeri za ponavljanje cjelokupnog gradiva
14 M1 do M6
Ponavljanje, sažetak i diskusija na najzanimljivije teme
Završni ispit
15 M1 do M6 Slobodan termin u slučaju blagdana, ponavljanje, diskusija zaostalih studentskih radova.
Osvrt i ponavljanje za studente koji će polagati predmet na ispitnim rokovima.
Obvezna: R. Barnett, M. Ziegler, K. Byleen, Primijenjena matematika, 2006., Mate, Zagreb
Dopunska: P. Slapnicar, Matematika 1, Matematika 2, online izdanje.

N. Uglešić:Viša matematika I i II, e-skripta.
Pripremni M. Kosor: Vježbenica predmeta Matematika 1, e-skripta
Literatura
M. Kosor: video materijali

materijali:
Dopunska literatura i pripremni materijali nalaze se na sustavu za e-učenje http://moodle.srce.hr
Kod uspješnog polaganja predmeta očekuje se da će student znati samostalno:
1. Skicirati grafove i opisati definicije osnovnih elementarnih funkcija: cjelobrojne i
racionalne potencije, eksponencijalna i logaritamska, trigonometrijske i ciklometrijske.
2. Opisati temeljne pojmove i rezultate klasične analize realnih funkcija: realni brojevi,
niz, funkcija, konvergencija, neprekidnost, derivacija, određeni i neodređeni integral.
3. Primijeniti temeljne pojmove i rezultate klasične analize realnih funkcija u jednostavnim
problemima iz struke.
4. Približno odrediti korištenjem računalnih alata za crtanje grafa realne funkcije njene
ekstreme, rješenja jednadžbe i nejednadžbe, te druga svojstva.
5. Korištenjem računalnih alata pronaći limes, derivaciju i integral realne funkcije.
Ishodi učenja
6. Primijeniti odabrane jednostavne numeričke metode na konkretni problem površine,

volumena i prosjeka vrijednosti.
7. Opisati vezu stabilnosti računanja u konačnoj aritmetici s neprekidnošću i derivacijom
funkcije, te primijeniti na istaknute primjere.
25
Tokom trajanja nastave vrednuje se brojem navedenim u zagradama (u određenim vremenskim rokovima):
A. (30) postavljanje pitanja i davanje odgovora putem foruma na web stranici predmeta, te aktivnost na predavanju (koja se
bilježi),
B. (15) online ispiti putem moodle web stranice predmeta (računski zadaci i teorija kao priprema za kolokvij),
C. (30) nekoliko praktičnih studentskih radova: grafičko riješavanje jednadžbi i nejednadžbi, riješavanje jednadžbi
metodom bisekcije, riješavanje jednadžbi Newtonovom metodom i numerička integracija,
D. (25) kolokviji od #1 do #5.
Studentsku su obvezu ispunili i time stekli pravo na potpis studenti koji su prikupili barem 30 bodova iz aktivnosti A-C.
Studenti iznad 64. percentila u zbroju bodova A-D od onih koji su stekli pravo na potpis do kraja 13. tjedna nastave
položili su predmet (ocjena 5 iznad 85. percentila, ocjena 4 iznad 70. percentila, ocjena 3 ostalo).
E. Ostali studenti koji su ispunili studentsku obvezu pišu završni ispit na kraju 14. tjedna nastave, koji se vrednuje sa 75
bodova.
Studenti kojima je broj bodova iz E uz dodanu polovicu sume bodova iz A-D jednak ili veći od 50 položili su predmet
(ocjena 5 iznad 85, ocjena 4 iznad 70, ocjena 3 iznad 60, ocjena 2 ostalo.
Studenti koji su ispunili studentsku obvezu, a nisu ispit položili ranije mogu pristupiti ispitu u redovnim ispitnim rokovima.
Takav redoviti ispit odvija se kombinirano pismeno/ustmeno prema pitanjima objavljenima na web stranici predmeta.
Kriterij ocjenjivanja na redovnim ispitnim rokovima je u diskreciji nastavnika, a očekivanje je da student koji je uspješno
položi o poznaje osnove svih obrađenih tema na predmetu.
Bodovi
Elementi ocjenjivanja Broj elemenata
Aktivnosti na predavanjima 3 10
Online pisana rasprava na forumu web

10 20
stranice
Online ispit 5 15
Praktični radovi 5 30
Pisani kolokvij 5 25
Završni pismeni ispit (unutar nastave) 1 75
Ispit na ispitnom roku (na 4 ispitna roka) 1 -
Ukupno 27 175
Nastava se izvodi kroz 15 tjedana, svaki tjedan 3 puta po jedan nastavni sat predavanja. U terminima predavanja održavaju
se
* rasprave na istaknute manje teme s naglaskom na studentska pitanja postavljena online (priprema),
Studenti se za svaku temu pripremaju prema udžbeniku, vježbenici (donmaće zadaće) i dostupnim video
materijalima kako je detaljno navedeno na web stranici predmeta, uz obvezu da u određenim rokovima pridonose
raspravi koja se vodi na forumu putem web stranice predmeta. Nastavnik svoje predavanje prilagođava otvorenim
pitanjima iz rasprave na forumu. Studenti
* ponavljanje, sažetak i osvrt na veću grupu tema pred kolokvij ili ispit,
* kolokviji i završni ispit,
* priprema, komentari i rasprava na temu studentskih praktičnih projektnih radova koje studenti imaju obvezu izraditi.
26
Pripremu za svaki kolokvij prate online ispiti na moodle web stranici predmeta. Predavanja nisu obvezna. Od studenata
prisutnih na predavanju nastavnik može tražiti da objasne vlastite online radove ili komentare, o čemu nastavnik vodi
evidenciju. Nadalje, prisutni studenti imaju pravo sudjelovanja u diskusiji koju moderira nastavnik. Aktivnost na nastavi se
vrednuje.
Kod izračuna se koristi pretpostavka da će unutar vremena nastave položiti predmet svaki student koji se aktivno priprema
i sudjeluje na nastavi, te redovito unutar predviđenih rokova predaje zadaće i radove. Stoga za studente koji preostanu na
redovnim ispitnim rokovima radno opterećenje za pismeni/ustmeni ispit proizlazi (uračunato je) u onaj dio studijskih
obveza unutar kojih nisu aktivno pravovremeno sudjelovali. Npr. za studenta koji nije pohađao nastavu, ali je stekao pravo
na potpis kroz online aktivnosti, radno opterećenje za ispit na ispitnom roku uračunato je u tablici ispod kao pohađanje
nastave.
Raspodjela ECTS Pohađanje Praktični

1.5 0.6 Kolokvij 0.8
bodova prema nastave rad
studijskim obvezama Priprema za
1.8 Referat Završni pismeni ispit 0.3
(upisati udio u ECTS predavanje
Seminarski
bodovima za svaku Domaće zadaće 0.5 Usmeni ispit 0
rad
aktivnost tako da ukupni
Istraživanje Esej Online test 0.5
broj ECTS bodova
odgovara bodovnoj
vrijednosti predmeta): Eksperimentalni
Projekt (Ostalo upisati)
rad
1. Grafički riješiti nejednadžbu

√
1 0. 1. Približno odrediti korištenjem računalnih
alata za crtanje grafa realne funkcije rješenja
2. Samostalno napisati program u tabličnom kalkulatoru ili programskom jeziku nejednadžbe.
√
po izboru koji traži rješenje jednadžbe 1 0. 2. Primijeniti odabrane jednostavne numeričke
metode na konkretni problem površine,
volumena i prosjeka vrijednosti.
Primjer kolokvija #1. 1. Približno odrediti korištenjem računalnih

Dio u kojem je dopušteno korištenje računalnih alata u trajanju 5 minuta. alata za crtanje grafa realne funkcije njene
ekstreme, rješenja jednadžbe i nejednadžbe, te
1. Grafički riješiti jednadžbu
√
1 0. druga svojstva.
2-5. Opisati temeljne pojmove i rezultate
Dio u kojem nije dopušteno korištenje računalnih alata u trajanju 20 klasične analize realnih funkcija: realni brojevi,
minuta. niz, funkcija, konvergencija, neprekidnost,
derivacija, određeni i neodređeni integral.
2. Što je niz?
27
3. Što je realni broj?
4. Zašto nisu dovoljni samo racionalni brojevi?
5. Koja je razlika između minimuma i infimuma? Pokazati na primjeru.
Primjer pitanja na pismenom/usmenom ispitu Ishod učenja koji se provjerava
1. Koja je veza derivacije funkcije i tangente na graf funkcije? Skicirati na

nekom primjeru.
2. Što je gornja Darbouxova suma. Objasniti na nekom primjeru.
Predavanja 0% 0%
Vježbe - -
Evidencija nazočnosti Evidencija izvedene nastave o nazočnosti studenata (PP4/OB1)
Dobivanje potpisa
Tokom trajanja nastave vrednuje se brojem navedenim u zagradama (u određenim vremenskim

rokovima):
A. (30) postavljanje pitanja i davanje odgovora putem foruma na web stranici predmeta, te aktivnost
na predavanju (koja se bilježi),
B. (15) online ispiti putem moodle web stranice predmeta (računski zadaci i teorija kao priprema za
kolokvij),
Obveze studenata
C. (30) nekoliko praktičnih studentskih radova: grafičko riješavanje jednadžbi i nejednadžbi,

riješavanje jednadžbi metodom bisekcije, riješavanje jednadžbi Newtonovom metodom i numerička
integracija.
Studentsku su obvezu ispunili i time stekli pravo na potpis studenti koji su prikupili barem 30 bodova
iz aktivnosti A-C.

#1 2.
#2 4.
#3 6.
#4 9.
Kolokvij
#5 12.
Završni ispit 15.
Redoviti ispitni
zimski(I. termin) Pismeni/usmeni

rokovi
zimski(II. termin) Pismeni/usmeni
28
Redoviti rok za vezane
Pismeni/usmeni
kolegije (I. termin)
Redovni rok za vezane

Pismeni/usmeni
kolegije (II. termin)
Jesenski (samo u dogovoru

s nastavnikom za studente Pismeni/usmeni
spriječene ranije)
Konzultacije
petak 12:15-13
Kontakt informacije
Email: makosor@unizd.hr
Ured: zgrada Rektorata, prostorija 1.5, Mihovila Pavlinovića 1, 23000 Zadar
Telefon u uredu: 023/200-653
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologije pomorskog Godina I

prometa studija:
6 I
BRO 106 TEHNIČKA MEHANIKA I
Razina
Status Obvezn
Akademska godina: 2017./2018. ishoda 3
kolegija: i
učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Dr. sc. Branko Katalinić, redoviti profesor
Asistent: Dr. sc. Ivica Glavan, postdoktorand

45 30
izvedbe nastave
29
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 STATIKA Osnove vektorske algebre; Skalari. Matematičke operacije vektorima. Vektori

u pravokutnom koordinatnom sustavu. Osnovni pojmovi i aksiomi; pojam krutog tijela,
posljedice djelovanja sile na tijelo, pravilo paralelograma sila, primjena pravila o
paralelogramu sila kada djeluje nekoliko sila na točku, princip izolacije tijela, veze i reakcije
veza, pravilo o pomicanju hvatišta sile, aksiomi statike krutih tijela. Osnovni pojmovi iz
geometrije sila; određivanje rezultante metodom plana sila i verižnim poligonom, moment sile
za točku, momentno pravilo, spreg sila, transformacija sprega sila, redukcija sila. Uvjeti
ravnoteže; skup sila u prostoru, konkurentne, paralelne i ravninske sile, analitički uvjeti
ravnoteže, primjena grafičkih metoda kod ravnotežnih stanja ravninskih skupova sila (metoda
verižnog poligona, Culmannova metoda). Uvjeti ravnoteže kada djeluje trenje; vrste trenja,
sila trenja, pojam granične ravnoteže kod suhog trenja, kut i konus trenja, trenje na kosini,
trenje na vijku i klinu, trenje u radijalnom kliznom ležaju, trenje u aksijalnom ležaju, trenje
užeta, trenje na pojasnoj kočnici, trenje kotrljanja. Nosači; metode određivanja unutrašnjih
sila, analitički postupak, konvencija o predznacima, značenje i odnos unutrašnjih sila, uzdužne
i poprečne sile, momenti savijanja i uvijanja, dijagrami momenata savijanja, uzdužnih i
Opis kolegija poprečnih sila, rešetkasti nosači,okvirni nosači, određivanje sila u štapovima metodom
po cjelinama: čvorova, Cremonin plan sila, metoda presjeka. Geometrijske značajke tijela i ploha; osnovni
pojmovi i definicije, težište materijalnih linija i složenih ploha, momenti tromosti ravnog
presjeka – osni, polarni i devijacijski moment tromosti, osnovni poučci o momentima tromosti.
M2 ČVRSTOĆA MATERIJALA Naprezanje; vektor naprezanja, normalno i posmično

naprezanje. Deformacija; pomak, duljinska, kutna i obujamna deformacija. Međusobna
ovisnost naprezanja i deformacija; Hookeov zakon, modul elastičnosti, modul smicanja,
poissonov faktor, dopušteno i proračunsko naprezanje, faktor sigurnosti, Hookeov zakon za
ravninsko naprezanje, Hookeov zakon za ravninsko stanje deformacija. Aksijalno opterećenje
štapova; ravni prizmatični štapovi, plan pomaka, statički neodređeni zadaci, toplinska i
početna naprezanja. Uvijanje štapova; Naprezanja i deformacije pri uvijanju, dimenzioniranje
štapova opterećenih na uvijanje. Savijanje štapova; naprezanja i deformacije pri čistom
savijanju, normalna i posmična naprezanja pri savijanju silama, proračun čvrstoće, racionalni
oblici poprečnog presjeka, idealni moment otpora, iskorištenost presjeka, jednadžba elastične
linije. Smicanje; Približan proračun dijelova opterećenih na smicanje, pomaci pri smicanju.
Izvijanje, gubitak elastične stabilnosti; stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža, izvijanje
štapa u elastičnom području, eulerova kritična sila, izvijanje štapa u plastičnom području,
empirijski izrazi za kritično naprezanje.
Usvojiti osnovna teorijska i iskustvena znanja koje će biti temelj za jednostavan i logičan
način razmišljanja studenata brodostrojarstva pri rješavanju problema ili zadatka u konkretnoj i
novoj situaciji. Koristeći osnovne zakone Statike krutih tijela studenti će moći rješavati
Cilj kolegija: probleme pri proračunima realnih konstrukcija ako je tijelo u mirovanju (poseban oblik
gibanja M1), a stjecanjem znanja u modulu M2 student će moći međusobno povezati
opterećenje, oblik, dimenzije, deformacije, naprezanja, čvrstoću, krutost i stabilnost
konstrukcije u strojarstvu, brodogradnji i pomorstvu. Stečena znanja su neophodna za
30
razumijevanje i savladavanje ostalih inžinjerskih zadataka struke, kao i u praktičnom radu.
Program udovoljava zahtjevima STCW konvencije.

kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Osnove vektorske algebre;

Skalari. Matematičke operacije
vektorima. Vektori u
pravokutnom koordinatnom
Ponavljanje srednjoškolske matematike
sustavu. Osnovni pojmovi i
neophodne za rješavanje zadataka u
1 M1 aksiomi; pojam krutog tijela, 3 2
mehanici. Rješavanje zadataka iz
posljedice djelovanja sile na
vektorske algebre
tijelo, pravilo paralelograma
sila, primjena pravila o
paralelogramu sila kada djeluje
nekoliko sila na točku.
Princip izolacije tijela, veze i

reakcije veza, pravilo o
pomicanju hvatišta sile, aksiomi
statike krutih tijela. Osnovni Rješavanje zadataka iz momenta obzirom
2 M1 pojmovi iz geometrije sila; 3 na zadanu točku, sprega sila, 2
moment sile za točku, transformacije sprega sila.
momentno pravilo, spreg sila,
transformacija sprega sila,
redukcija sila.
Uvjeti ravnoteže; kasifikacija

sila, vektorski uvjeti ravnoteže, Rješavanje zadataka skupa sila u prostoru.
skup sila u prostoru, redukcija Određivanje rezultante sila konkurentnoga
3
prostornog sustava sila na jednu i paralelnog sustava te njezin smjer –
točku, konkurentne i paralelne analitički i grafički.
sile, uvjeti ravnoteže.
Ravninske sile, analitički uvjeti

ravnoteže. Primjena grafičkih
metoda kod ravnotežnih stanja Izračun rezultante ravninskog sustava
4 M1
ravninskih skupova sila sustava sila – analitički i grafički.
(metoda verižnog poligona,
Culmannova metoda)
Uvjeti ravnoteže kada djeluje

trenje; vrste trenja, sila trenja, Izračun sile trenja na horizontalnoj i kosoj
5 M1 3 2
pojam granične ravnoteže kod podlozi. Izračun sile trenja na vijku i klinu
suhog trenja, kut i konus trenja.
31
Analiza trenja klizanja na
jednostavnim tehničkim
napravama na trenje na kosini,
trenje na vijku i klinu, trenje u
radijalnom kliznom ležaju.
Trenje u aksijalnom ležaju,

trenje užeta, trenje na klinastom
remenu, trenje na pojasnoj
Rješavanje zadataka iz trenja užeta te
6 M1 kočnici, trenje kotrljanja.
trenje na pojasnoj kočnici.
Nosači; metode određivanja
unutrašnjih sila, analitički
postupak.
konvencija o predznacima,
značenje i odnos unutrašnjih
sila, uzdužne i poprežne sile, Određivanje komponenata unutarnjih sila
7 M1 momenti savijanja i uvijanja, 3 te dijagrama poprečnih sila i momenata 2
dijagrami momenata savijanja, savijanja.
uzdužnih i poprečnih sila,
crtanje Q i M dijagrama
Nosači; rešetkasti nosači,

određivanje sila u štapovima Određivanje sila u osloncima i štapovima
8 M1 3 2
metodom čvorova, Cremonin jednostavnoga rešetkastog nosača.
plan sila, metoda presjeka.
Geometrijske značajke tijela i

ploha; težište materijalnih linija
i složenih ploha, momenti
Izračun težišta i momenata tromosti
9 M1 tromosti ravnog presjeka – osni, 3 2
složene plohe.
polarni i devijacijski moment
tromosti, osnovni poučci o
momentima tromosti.
Naprezanje; vektor naprezanja,

normalno i posmično
naprezanje, tenzor naprezanja,
ravninsko i prostorno stanje
naprezanja. Mohrova kružnica
za ravninsko i prostorno
naprezanje, Deformacija; Rješavanje zadataka vezano uz naprezanje
10 M2 3 2
pomak, duljinska, kutna i i deformacije.
obujamna deformacija, tenzor
deformacija, ravninske i
prostorne deformacije.
Mohrova kružnica za ravninsko
stanje. Međusobna ovisnost
naprezanja i deformacija;
32
Hookeov zakon, modul
elastičnosti, modul smicanja,
poissonov faktor.
Dopušteno i proračunsko
naprezanje, faktor sigurnosti,
Hookeov zakon za ravninsko Rješavanje zadataka vezano uz aksijalno
naprezanje i deformacija. opterećenje štapova. Statički neodređeni
11 M2 Aksijalno opterećenje štapova; 3 zadaci. 2
ravni prizmatični štapovi, plan
pomaka, statički neodređeni
zadaci, toplinska i početna
naprezanja.
Uvijanje štapova; Naprezanja i

Rješavanje primjera pri uvijanju štapova
deformacije pri uvijanju,
12 M2 3 kružnoga presjeka na osnovi kriterija 2
dimenzioniranje štapova
čvrstoće i krutosti.
opterećenih na uvijanje.
Savijanje štapova; naprezanja i

deformacije pri čistom
savijanju, normalna i posmična
naprezanja pri savijanju silama.
13 M2 3 Rješavanje primjera i dimenzioniranje 2
Savijanje štapova; naprezanje i
deformacije pri čistom nosača pri savijanju.
savijanju, naprezanja pri
savijanju silama.
Proračun čvrstoće, racionalni

oblici poprečnog presjeka,
idealni moment otpora, Rješavanje primjera i dimenzioniranje
iskorištenost presjeka, nosača pri savijanju. Izračun progiba i
14 M2 diferencijalna jednadžba 3 nagiba elastične linije. Izračunavanje 2
elastične linije. Smicanje; tangencijalnog naprezanja pri smicanju.
Približan proračun dijelova Dimenzioniranje dijelova konstrukcija
opterećenih na smicanje, opterećenih na smicanje (vijci i svornjaci)
pomaci pri smicanju.
Izvijanje, gubitak elestične

stabilnosti; stabilna, labilna i
indiferentna ravnoteža, izvijanje Rješavanje zadataka pri izvijanju štapa u
štapa u elastičnom području, elastičnom području: kritična sila izvijanja
15 M2 eulerova kritična sila, izvijanje 3 i kritično naprezanje. Izvijanje štapa u 2
štapa u plastičnom području, plastičnom području.
empirijski izrazi za kritično
naprezanje.
33
Muftić Osman, Mehanika I, Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1991.
Obvezna:
Alfirević Ivo, Nauka o čvrstoći I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.
J. Brnić: Mehanika i elementi konstrukcija, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

R. C. Hibbeler: Engineering Mechanics Statics, Pearson Education , New Jersey, 2013.
Dopunska:
R. C. Hibbeler: Mechanics of Materials, Pearson Education , New Jersey, 2017.
J. M. Gere,B. J. Goodno: Mechanics of Materials, Cengage Learning,
Stamford, 2013.
Literatura
Pripremni Materijali za čitanje za svaku cjelinu nalaze se na e-learning sustavu:
materijali: www.merlim.srce.hr
Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Tehnička mehanika mogu:
Odrediti veličinu i položaj rezultante grupe sila koje djeluju na neko tijelo
Izračunati moment sile oko neke osi
Na mjestima dodira tijela s drugim tijelima i okolinom,modelirati kontaktne sile
Napisati uvjete ravnoteže sila koje djeluju na neko tijelo
Izračunati veličine reaktivnih sila da bi tijelo bilo u ravnoteži
Izračunati vrijednosti sila trenja pri klizanju tijela
Odrediti sile užetnog trenja ako je uže namotano na hrapavi valjak
Odrediti veličine te skicirati i kotirati dijagrame uzdužnih sila u štapu
Odrediti veličine te skicirati i kotirati dijagrame poprečnih sila i momenata savijanja po dužini
grede
Izračunati veličine te skicirati i kotirati dijagrame momenata torzije ili uvijanja u osovini
Odrediti naprezanja i deformacije kod aksijalnog opterećenja štapa (vlak i tlak)
Provjeriti naprezanja kod smicanja ili odreza
Izračunati naprezanja i deformacije kod torzije ili uvijanja
Provjeriti naprezanja pri savijanju greda

Ishodi učenja
Dimenzionirati poprečne presjeke konstruktivnih elemenata na osnovu kriterija vrstoće

materijala
Ispitati stabilnost štapnih konstrukcija
34
Prvi kolokvij (K1) je pismeni i sastoji se od 2 računska zadatka. Dva računska zadatka donose ukupno 40 bodova. Pri
ukupnom bodovanju, za prolaz je potrebno ostvariti najmanje 20 bodova iz prvoga kolokvija.
Drugi kolokvij (K2) je pismeni i sastoji se od 2 računska zadatka. Dva računska zadatka donose ukupno 50 bodova. Pri
ukupnom bodovanju, za prolaz je potrebno ostvariti najmanje 20 bodova iz drugoga kolokvija.
Pismeni ispit polažu studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija i sastoji se od 4 računskih zadataka. Četiri računska
zadatka donose ukupno 80 bodova. Za polaganje usmenog ispita potrebno je ostvariti najmanje 40 bodova. Studenti koji
pristupaju pismenom ispitu brišu se bodovi iz kolokvija.
Usmeni ispit polažu studenti koji su nakon kolokvija K1 i K2, odnosno pismenog ispita ostvarili najmanje 50 bodova.
Nazočnost nastavi i vježbama donosi 5 bodova.
Ocjena; 50 - 67 bodova dovoljan (2)
68 - 78 bodova dobar (3)
79 - 89 bodova vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova izvrstan (5)
Bodovi
Aktivnosti na predavanjima 10
Domaće zadaće
Eseji
Zadaće na vježbama
Projekt
Grupni zadaci (projekti)
Kolokvij/Pisani ispit 2 80
Usmeni ispit 10
Ukupno 100
Predavanja se izvode uz korištenje power-point prezentacija i nastavnih video materijala. Prije predavanja pojedinog
modula u sustavu za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se
35
sastoje od prezentacija koje će biti korištene u nastavi. Tijekom predavanja nastavnik evidentira aktivnost
studenata/izvršenu pripremu za predavanja kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi.
Kolokviji su pisane provjere znanja iz područja jednog ili dva nastavna modula kolegija. Polaganje kolokvija može se
ponoviti samo do kraja zimskog redovitog ispitnog roka.
Vježbe se izvode na način da asistent demonstrira način rješavanja izabranih primjera zadataka, te uključuje studente u
zajedničko rješavane.
Pohađanje Praktični
2,5 Kolokvij 2,5
nastave rad
Raspodjela ECTS bodova
prema studijskim Priprema za
obvezama (upisati udio u 1 Referat Pismeni ispit
predavanje
ECTS bodovima za svaku
aktivnost tako da ukupni Seminarsk
Domaće zadaće Usmeni ispit
broj ECTS bodova i rad
odgovara bodovnoj
(Ostalo
vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej
upisati)
Eksperimentalni (Ostalo
Projekt
rad upisati)
1. Odrediti silu reakcije i kut djelovanja sile θ, u odnosu na - činjenična znanja

horizontalnu os x u osloncu A, te reakciju u osloncu B. Zadan je
kut α=90̊. - teorijska znanja
- spoznajne vještine
- samostalnost
2. a) Odredi reakcije u osoncima D i F . b ) odredi sile u čvoru A i D,

c) odredi dljelovanje sile na štap (tlak ili vlak).
36
3. Odredi reakcije u osloncima A (pomičan oslonac) i B (nepomičan
oslonac) te unutrašnje sile i moment u točkama C i D.
4. Odredi normalno naprezanje u točki A i B i C profila prema slici

za zadani moment od 100 kNm.
1.Kako glasi kanonski oblik jednadžbe ravnoteže općeg ravninskog skupa sila?
2.Kako glasi Coulombov zakon trenja klizanja dok tijelo miruje?
3.Osnovna jedinica za naprezanje je izražena kao:
a)1 N/m b)1 N/mm2 c)1 Pa
4.Kod čistog savijanja minimalno naprezanje pravokutnog poprečnog presjeka javlja se:
a) na vrhu presjeka b) na dnu presjeka c) u težištu presjeka
Predavanja 50 % 0%
Vježbe 70 % 0%

Obveze studenata
Dobivanje potpisa
Za dobivanje potpisa studenti su obvezni:
Ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima
37
Ostvariti postotak nazočnosti na vježbama

Kolokviji
K1 Deveti tjedan nastave

K2 Petnaesti tjedan nastave
Pismeni ispit
Zimski (I. termin)
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Zimski (II. termin)
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Konzultacije
Srijeda 11:00 do 12:00 sati
Kontakt informacije
ivica.glavan@unizd.hr

BRO 105 4 1.
PRIMJENA RAČUNALA
Razina
Akademska Status
2017./2018. obvezni ishoda 5
godina: kolegija:
učenja:
Preduvjet upisa: nema
Nositelj: Izv. prof. dr.sc. Dino Županović
38
Asistent: dr. sc. Ante Panjkota

nastave: 30 30 -
Praćenje
uspješnosti Studentske ankete (Ocjena studenata PP7/OB1)
izvedbe nastave
Osiguranje
kvalitete izvedbe Izvješće o izvedenoj nastavi (PP5/OB1)
nastave
Cjelina:
M1. Temelji za razvoj suvremenog računarstva i informatike; Podaci, informacije, znanje, učenje,
informatika, entropija, informacijske tehnologije; A/D pretvornici; pohrana podataka u računalu;
Pojam hardvera i njegov razvoj; Von Neumannova arhitektura računala; Osnovne hardverske
komponente računala; Dizajn i princip rada CPU – a; Performanse računala; Organizacija memorije u
računalu; Multimedijski sustavi;
Opis kolegija
M2. Pojam i podjela Softvera; Funkcije operacijskog sustava; Programski jezici; Web servisi; Open
po cjelinama: source.
M3. Komunikacijske mreže; Protokoli; Mrežni uređaji; Paketni prijenos podataka; Topologije
računalnih mreža; Serversko klijentska arhitektura; Peer to peer mreže i aplikacije; Statičke i
dinamičke IP adrese; DNS; Povijesni razvoj Interneta; Pregled i načela funkcioniranja Internet
servisa; Zloporaba informacijske tehnologije, prijetnje i rizici pri primjeni IKT; Sigurnost
informacijskog sustava; Mjere zaštite komponenti IS; Zaštita podataka i programa; Maliciozni
programi; Osnovna načela zaštite od djelovanja malicioznih programa; Cyber kriminal.
Cilj nastavnog procesa je da se kroz sadržaj kolegija i nastavne aktivnosti studente upozna sa
osnovnim načelima rada digitalnih računala, njihovom arhitekturom, te s mogućnostima primjene
informacijskih komunikacijskih tehnologija (IKT) u radu i poslovanju, a posebice u korištenju
računala pri vođenju i nadziranju različitih tehničkih sustava. Pored usvajanja osnovnih tehničkih
znanja o IKT i sustavima baza podataka studenti, kroz realizaciju programa vježbi, stječu temeljne
vještine u primjeni raznovrsnih sistemskih i aplikativnih rješenja čime se osposobljavaju za
Cilj kolegija:
samostalan rad u suvremenim organizacijskim okruženjima, a posebno se ostvaruju uvjeti za daljnja
usavršavanja u specifičnim zanimanjima različitih profila. Naime, kroz praktične vježbe teži se da
studenti nauče upotrebljavati računalo i druge IKT kao sredstvo komunikacije, prikupljanja korisnih
informacija, obrade podataka i pohranjivanja podataka u baze podataka. Vježbe i predavanja studente
redovito upućuju na potrebu za cjeloživotnim učenjem i ukazuje na važnost IKT u navedenom
procesu.

Cjeli
Tjed

an
na
39
Sat
Tema Tema Sati
i
V1 Uvod u vježbe (AAI, e-mail, prijava na

1 M1 Uvodno predavanje 1 računalo, promjena zaporke, vrste korisničkih 2
računa).
V2 Osnove rada u Windows okruženju

2 M1 Uvod u primjenu računala 1 (prilagodba sučelja, upravljanje datotekama, 2
sistemski alati, sustav pomoći).
Povijesni pregled razvoja V3 Uvod u Word (radno okruženje, postavke,

3 M1 1 2
računalstva mogućnosti)
Način rada elektroničkih računala

4 M1 1 V4 Microsoft Word - Uređivanje teksta 1/2 2
1/2
Način rada elektroničkih računala

5 M1 1 V5 Microsoft Word - Uređivanje teksta 2/2 2
2/2
6 M1 Elementi osobnih računala 1/2 1 V6 Microsoft Word – Rad s tablicama 1/2 2
7 M1 Elementi osobnih računala 2/2 1 V7 Microsoft Word – Rad s brodskim obrascima 2
8 M2 Računalni programi - Uvod 1 Kolokvij I 2
Računalni programi - Operativni V8 Microsoft Excel – Uvod (radno okruženje,

9 M2 1 2
sustav računala formule, ćelije, postavke)
Mrežne tehnologije - Računalne

10 M3 1 V9 Microsoft Excel – Grafikoni 2
mreže 1/2
Mrežne tehnologije - Računalne V10 Microsoft PowerPoint – Izrada prezentacije

11 M3 1 2
mreže 2/2 1/2
Mrežne tehnologije - Internet - V11 Microsoft PowerPoint – Izrada prezentacije

12 M3 1 2
Struktura 2/2
V12 Mrežne usluge – pretraživanje Internetskih

Mrežne tehnologije - Internet -
13 M3 1 sadržaja, sigurnosne postavke Internet 2
Usluge
pretraživača
14 M4 Osnove računalne sigurnosti 1/2 1 V13 Nadoknade vježbi 2
15 M4 Osnove računalne sigurnosti 2/2 1 Kolokvij II (V8 – V12) 2
Tudor, M.: Primjena elektroničkih računala, Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka,
Obvezna:
2010.
Literatura
Dopunska: Vukšić Bosilj, V. et al (2009), Poslovna informatika, Zagreb: Element
40
John L. Hennessy and David A. Patterson (2007), Computer Architecture: A Quantitative
Approach, 4th ed., Morgan Kaufman.
Pripremni Dodatni materijali za pripremu predavanja (DMP), materijali za vježbe (MV), ogledni primjerci
kolokvija iz predavanja (OPKP) i vježbi (OPKV) nalaze se na e-learning sustavu:
materijali: http://moodle.srce.hr
Analizirati osnovne pojmove, definicije i pristupe računalstva i informatike, kao i elemente koji čine
informacijsko komunikacijske tehnologije, kako bi kroz sintezu tih znanja bili sposobni odrediti
prikladne informacijsko komunikacijske tehnologije, te adekvatne metode u cilju postizanja osobnih
ciljeva ili izvršenju zadaća koje im određuje profil radnog mjesta.
Sistematizirati logički slijed razvoja digitalnih računala, kao i svih informacijskih tehnologija.
Vrjednovati poznate praktične pristupe i koncepte primjene računala - informacijsko
komunikacijskih tehnologija. Prosuditi smjer razvoja računala - informacijsko komunikacijskih
tehnologija i evaluirati iste u području od interesa.
Ishodi učenja
Primijeniti računala - informacijsko komunikacijske tehnologije kao pomoćno sredstvo pri

rješavanju raznovrsnih problema. Analizirati lokalne i globalne utjecaje razvoja informacijsko
komunikacijskih tehnologija na život pojedinca i razvoj društva u cjelini.
Predavanja se izvode kombiniranom „ex-cathedra“ i „case based“ metodom. „Ex-cathedra“ predavanja obuhvaćaju
izlaganje teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja u područjima obuhvaćenim
tematskim cjelinama. „Case based“ metoda temelji se na izlaganju primjera iz stručne i poslovne prakse, gdje se studenti
postavljaju u ulogu aktivnih sudionika kroz vođenje rasprava i postavljanje pitanja o aktualnim znanstvenim problemima
vezanim uz izložene slučajeve, a na temelju odslušanih predavanja „ex cathedra“ metodom i izvršenih priprema. U „case
based“ predavanjima primjenjuju se različiti multimedijski sadržaji i prikazuju različita softverska i druga rješenja. Kako
bi što kvalitetnije mogli pratiti „ex cathedra“ izlaganja i aktivno sudjelovati u studijama slučajeva koji će se izvoditi „case
based“ metodom, studentima su u sustavu za e-učenje dostupni studijski materijali koji se sastoje od poglavlja u obveznoj
literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, handout-a i drugih izvora. Tijekom predavanja nastavnik evidentira
aktivnost studenata/izvršenu pripremu za predavanja kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi.
Svaka vježba započinje kratkim teoretskim uvodom i pokaznim dijelom kojeg izvodi asistent/ica nakon čega studenti
samostalno, na istom satu, rješavaju predviđene problemske zadatke.
Kolokviji predstavljaju pisane provjere znanja i/ili e-testove iz područja jednog ili dva nastavna modula (cjeline) kolegija.
Bodovi
Aktivnosti na predavanjima - -
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Zadaće na vježbama 2/3 20
41
Kolokvij vježbe 2 35
Grupni zadaci (projekti) - -
Kolokviji / Pisani ispit 2/1 30
Ispit (final exam) 1 15
Ukupno 100
NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima ocjenjivanja koji su
gore navedeni. Svi elementi ocjenjivanja pojedinačno moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.

1,5 Kolokvij 0,5
studijskim
obvezama (upisati Priprema za
Referat Pismeni ispit 1,0
udio u ECTS predavanje
bodovima za svaku
Domaće Seminarski
aktivnost tako da Usmeni ispit 1,0
zadaće rad
ukupni broj ECTS
bodova odgovara Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
bodovnoj
vrijednosti
predmeta): Eksperimenta
lni rad
Kritički osvrt na sistematizaciju informacijskih tehnologija i Činjenična znanja, teorijska znanja i spoznajne
tehnoloških pristupa koji su doveli do nastanka Interneta. vještine
U radnoj knjizi dijelovi nalaze se podaci o broju radnih sati prije

same zamjene pojedinog dijela stroja. Podaci o cijenama svakog
dijela nalaze se na radnom listu cijene. Potrebno je:
Izračunati koliko puta se zamijenio pojedini dio u promatranom

periodu (primjenom COUNTIF)
Izračunati prosječni broj radnih sati za svaki dio prije zamjene
42
Izračunati troškove koji su proizašli iz dosadašnjih zamjena dijelova
– troškovi za dio A, B, C, D i F (podaci s radnog lista cijene se ne
smiju kopirati)
Izračunati ukupne troškove tvrtke
Odrediti postotni udio troškova pojedinog dijela u ukupnim

troškovima (adresu ćelije s ukupnim troškovima proglasite
apsolutnom)
Grafički prikažite postotne udjele troškova zamjene dijelova A, B,

C, D i F u ukupnim troškovima – grafikon postavite na novom
radnom listu i naslovite ga grafikon_postotni_udio
Spremite radnu knjigu pod nazivom proračun_troškova.xls u novu

mapu Excel koju ćete načiniti unutar polazne mape
ime_prezime_broj_indeksa
U jednoj od poznatih definicija Informatike „Informatika je Praktična i teorijska znanja

znanstvena disciplina koja se bavi postupcima i metodama
prikupljanja, obrade, pohranjivanja, korištenja i prijenosa
podataka i informacija primjenom različitih tehničkih uređaja“
analitičkim pristupom navedite po nekoliko hardverskih ili
softverskih tehnologija koje podržavaju jednu ili više funkcija
Informatike u navedenoj definiciji, te navedite na temelju kojih
teoretskih pristupa ste izvršili funkcijsko – tehnološku kvalifikaciju.
Objasnite elemente potrebne za rad osobnih računala; Objasnite Praktična znanja, teorijska znanja, samostalnost i
ulogu operativnog sustava računala. odgovornost
Predavanja 75%
Vježbe 100%
Obveze studenata
Dobivanje potpisa
43
KV1 6.
Kolok
viji
KV2 14.
pismeni
Zimski (I. termin)
usmeni
pismeni
Zimski (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
Dan u tjednu Vrijeme održavanja
Utorak 11.00 – 11.45
Kontakt informacije
Izv. prof. dr.sc. Dino Županović
dino.zupanovic@unizd.hr
dr.sc. Ante Panjkota
apanjkot@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina 1.

prometa studija:
BRO 107 5 1.
TEHNOLOGIJA MATERIJALA
Razina
Status obvez
Akademska godina: 2017./2018. ishoda
kolegija: ni
učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Prof. dr.sc. Branko Katalinić, redoviti profesor
44
Asistent: Darko Pastorčić, dipl. ing.

45 30
Jezik izvođenja: Hrvatski
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Mehanička i tehnološka svojstva metala. Osnove metalografije. Proizvodnja sirovog

željeza, proizvodnja i vrste čelika, lijevovi na bazi željeza.
Opis kolegija
M2 Osnove toplinske obrade.
po cjelinama:
M3 Obojeni metali i njihove legure. Korozija i zaštita metala. Polimerni materijali.
M4 Elektrolučno zavarivanje
M5 Obrada odvajanjem čestica
Cilj kolegija je da se studenti upoznaju s osnovnim svojstvima tehničkih materijala iz kojih su

Cilj kolegija: proizvedeni elementi brodskih strojeva, te s osnovnim tehnološkim postupcima zavarivanja i
obrade skidanjem čestica koji se primjenjuju na brodu.
Predavanja + seminari Vježbe
S
kolegija
Tema Sati Tema at

Cjelina
Tjedan
Ispitivanje vlačne čvrstoće. Ispitivanje čvrstoće na savijanje. Upoznavanje s planom i programom izvođenja
1 M1 3 3
Statička izdržljivost i puzavost. Ispitivanje žilavosti. vježbi. Upoznavanje radionice i praktikuma.
Ispitivanje dinamičke izdržljivosti. Ispitivanje tvrdoće.

Mjerenja – mjerni sustavi i vrste mjerila. Mjerenje
2 M1 Tehnološka ispitivanja. Fizička ispitivanja. NDT metode. 3 pomičnim mjerilom.
3
(Nerazarajuće metode ispitivanja).
Fizičko-kemijske osnove metalne građe. Osnove

3 M1 3 Mjerenje mikrometrom za vanjske mjere. 3
kristalografije.
Izgradnja rešetke kod legura.

Mjerenje štapnim mikrometrom za unutarnje
4 M1 Kristalizacija. Dijagrami slijevanja - sustav potpune
3 mjere. Utvrđivanje istrošenosti košuljice cilindra – 3
provjera komparatorom.
rastvorljivosti u u rastaljenom i krutom stanju
45
Ispitivanje i proračun čvrstoće materijala na
razvlačenje – Hooke-ov dijagram i dijagram
Dijagrami slijevanja - eutektički i peritektički sustav. Analiza
5 M1 dijagrama željezo-ugljik.
3 vlačne čvrstoće. 3
Proizvodnja sirovog željeza: priprema rude, elektropeći,

proizvodi metalurških peći. Proizvodnja i vrste čelika, Ispitivanje i proračun elastičnosti tehničkih
6 M1 3 3
označavanje vrsta čelika prema HRN standardima. Lijevovi materijala. Čvrstoća materijala – vrste opterećenja.
na bazi željeza.
Kolokvij iz modula M1..

7 M2 Osnove toplinske obrade. Postupci žarenja. Kaljenje čelika. 3 3
TTT dijagrami.Utjecaj legirajućih elemenata na toplinsku

Ispitivanje i proračun čvrstoće materijala pri
8 M2 obradivost čelika. Termodifuzijske obrade. Površinsko 3 savijanju.
3
kaljenje.
Obojeni metali i njihove legure. Teški obojeni metali. Laki

9 M3 obojeni metali. Legure na bazi obojenih metala.
3 Ponavljanje kolokvija iz modula M1. 3
Korozija: kemijska i elektrokemijska, tok i intenzitet procesa

Ispitivanje i proračun čvrstoće materijala pri
10 M3 korozije. Zaštita od korozije: inhibiranje korozije, zaštitne 3 uvijanju.
3
prevlake, katodna zaštita.
Sastav polimernih materijala. Podjela i primjena polimernih

11 M3 materijala. Poliplasti. Kaučuk i guma. Silikoni.
3 Kolokvij iz modula M2 i M3. 3
Podjela osnovnih postupaka zavarivanja. Izvori energije za

Elektrolučno zavarivanje – princip rada i oblici
12 M4 zavarivanje. Izvori el. struje za zavarivanje. Zavarljivost 3 zavara– demonstracija i individualni rad.
3
materijala.
Obložene elektrode. Popratne pojave kod procesa

13 M4 zavarivanja. Izvođenje REL zavarivanja taljivom obloženom 3 Ponavljanje kolokvija iz modula M2 i M3. 3
elektrodom.
Tokarenje – osnovne operacije i izrada različitih

Obrada odvajanjem čestica – osnove. Tokarenje. Blanjanje.
14 M5 3 oblika na tokarskom stroju – demonstracija i 3
Bušenje i obrada provrta. Glodanje.
individualni rad.
Tokarenje – osnovne operacije i izrada različitih

Provlačenje. Brušenje. Piljenje. Izrada navoja i ozubljenja.
15 M5 3 oblika na tokarskom stroju – demonstracija i 3
Lepanje. Honanje. Superfiniš. Specijalni postupci obrade.
individualni rad.
Obvezna: Anton Šestan: Tehnologija materijala i obrade, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998.
F. Kovačiček, Đ. Španiček: Materijali – osnove znanosti o materijalima, FSB Zagreb, 2000.
Dopunska: Š. Šavar: Obrada odvajanjem čestica, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
B. Kraut: Strojarski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb

Literatura
materijali: http://pomorstvo.unizd.hr
46
- objasniti strukturu i osobineo tehničkih materijala, s naglaskom na materijale od kojih se proizvode elementi brodskih
strojeva;
- nabrojati i analizirati tehnološke postupke obrade tehničkih materijala;
- objasniti tehnološke postupke zavarivanja i obrade skidanjem čestica, s naglaskom na postupke koji se primjenjuju na
brodu;
- samostalno ispitati i proračunati mehanička i tehnološka svojstva metala;
- samostalno izvesti postupke zavarivanja koji se koriste na brodu – ručno elektrolučno zavarivanje;
Ishodi učenja
- samostalno izvesti pojedine postupke obrade skidanjem čestica – obrada tokarenjem;
- koristiti znanja propisana STCW i IMO Model Courses za službu upravitelja stroja iz područja tehnologije materijala.
NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima ocjenjivanja koji su
dolje navedeni. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Zadaće na vježbama 10 20
Projekt - -
Kolokviji
2 40
Pisani ispit
ispit (final exam) 1 10
Ukupno 100
Predavanja se izvode kombiniranom „ex-cathedra“ i „case based“ metodom. Prije predavanja pojedinog modula u
sustavu za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se sastoje od
poglavlja u obveznoj literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, handout-a i drugih izvora. „Ex-cathedra“
predavanja obuhvaćaju izlaganje teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja. „Case
based“ predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za predavanja i
pitanja o aktualnim znanstvenim problemima i prikaza karakterističnih primjera iz stručne i poslovne prakse. Tijekom
47
predavanja nastavnik evidentira aktivnost studenata/izvršenu pripremu za predavanja kroz aktivno sudjelovanje studenata
u nastavi.
Kolokviji su pisane provjere znanja iz područja jednog ili dva nastavna modula kolegija. Za dobivanje potpisa i
pristupanje usmenom ispitu studenti su obvezni položiti dva kolokvija (moduli M1, M2 i M3), te pismeni ispit (moduli M4
i M5).
Vježbe: Laboratorijske vježbe započinju pokaznim i teoretskim dijelom kojeg izvodi asistent/ica, nakon čega studenti
samostalno rješavaju predviđene zadatke na vježbama, uz pomoć asistenta/ice. Za dio laboratorijskih vježbi studenti na
slijedećem terminu predaju izvješće o izvršenoj vježbi, na propisanom obrascu kao domaću zadaću.
Pohađanje
0,5 Praktični rad 1 Kolokvij 1
nastave
Raspodjela ECTS bodova Priprema za

prema studijskim Referat Pismeni ispit 1
predavanje
obvezama (upisati udio u
ECTS bodovima za svaku Seminarski
Domaće zadaće 1 Usmeni ispit 0,5
aktivnost tako da ukupni rad
broj ECTS bodova
odgovara bodovnoj
Istraživanje Esej (Ostalo
vrijednosti predmeta):
upisati)
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
Primjer pitanja: - činjenična znanja,
Koji su najvažniji postupci ispitivanja tvrdoće? Opišite postupak ispitivanja - teorijska znanja.
tvrdoće po Brinellu.
Opišite proces kristalizacije (bez objašnjavanja promjena hlađenjem u

krutom stanju).
Eutektički sustav?
Nabrojite proizvode metalurških peći i ukratko opišite sivo i bijelo sirovo

željezo.
48
Primjer pitanja: - činjenična znanja,
Objasnite sustav označavanja čelika propisan standardom - teorijska znanja.

HRN C.BO.002.
Predavanja 75 50
Vježbe 100 100
Dobivanje potpisa
Obveze studenata
ostvariti postotak nazočnosti na vježbama i ostvariti pozitivnu ocjenu iz vježbi;
ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima.

Kolokviji
I.
II.
ispit iz modula 4 i 5
Zimski (I. termin)
Usmeni
Zimski (II. termin)
Usmeni
Usmeni
Usmeni
Konzultacije
49
Nakon predavanja
Kontakt informacije
katalinic@mail.ift.tuwien.ac.at
Darko.Pastorcic@zd.t-com.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina I

BRO 207 POMORSKO PRAVO 3 I
Razina
Status
Akademska godina: 2017./2018. obvezan ishoda 5
kolegija:
učenja:
Nositelj: prof. dr. sc. Ranka Petrinović
Asistent: dr.sc. Marija Pijaca
30 - -
Jezik izvođenja: Hrvatski jezik
Praćenje uspješnosti Studentske ankete (Ocjena studenata PP7/OB1)
izvedbe nastave
izvedbe nastave Izvješće o izvedenoj nastavi (PP5/OB1)
Cjelina:
M1 Pojam, značajke i izvori pomorskog prava općenito – pojam, podjele i pravna vrela pomorskog
prava; metode međunarodne unifikacije pomorskog prava; obveznost primjene međunarodnih konvencija
i pravila; Međunarodna pomorska organizacija –IMO, ciljevi, članstvo, ustroj i način djelovanja;
nacionalni propisi za implementaciju međunarodnih ugovora i konvencija; EMSA- ustroj i funkcija.
M2 Međunarodno pravo mora i međunarodno ratno pravo – pravna podjela mora i režimi plovidbe;
unutarnje morske vode; teritorijalno more; gospodarski pojas; epikontinentalni pojas; arhipelaško more;
vanjski pojas; otvoreno more; načela Konvencije UN-a o pravu mora; međunarodni tjesnaci i kanali; pravo
pristupa neobalnih država moru i od mora; neobalne države i države u nepovoljnom geografskom
položaju; sloboda tranzita; znanstveno istraživanje mora; međunarodni propisi o zaštiti mora od
onečišćenja – globalne i regionalne konvencije; pojam i izvori pomorskog ratnog prava.
M3 Pravni pojam i individualizacija broda te pojam brodice i jahte – vrste pomorskih objekata;
Opis kolegija pitanje individualizacija broda; državna pripadnost broda; upis broda; ime i oznaka broda; luka upisa;
po cjelinama: baždarski podaci; klasa broda; pozivni znak; IMO broj; upisnici brodova; pojam brodice i jahte.
M4 Pomorsko upravno pravo – ustroj službe sigurnost plovidbe u RH; uloga i ovlasti lučke kapetanije;
obalna straža; pomorsko dobro; luke i red u lukama; plovidba; peljarenje; međunarodne konvencije o
pomorskoj sigurnosti: SOLAS, COLREG, LOADLINES, TONNAGE, SAR, načela ISM i ISPS kodeksa;
Pariški memorandum o inspekcijskom nadzoru države luke; utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu;
utvrđivanje sposobnosti za uporabu plutajućeg objekta/nepomičnog odobalnog objekta; brodske knjige i
isprave; inspekcijski nadzor sigurnosti pomorske plovidbe; kategorije plovidbe; djelatnost HRB; Zakon o
pomorskom dobru i morskim lukama RH; pomorskog dobra, luke; koncesije; lučka uprava.
M5 Pomorske nezgode - pojam i vrste pomorskih havarija, zajednička i partikularna havarija, obračun
zajedničke havarije, oštećenje stroja u sklopu zajedničke havarije, sudar brodova, spašavanje na moru,
međunarodni propisi o zaštiti mora od onečišćenja – globalne i regionalne konvencije; MARPOL i OPRC,
Barcelonska konvencija s protokolima; onečišćenje mora s brodova, CLC sustav odgovornosti za
onečišćenje mora, HNS, Bunker konvencija.
50
M6 Radnopravni odnosi pomoraca – posada broda; podjela prava i obveza člana posade; podjela službi
na brodu; raspodjela straže, prava i dužnosti časnika straže u plovidbi i za boravka broda u luci; Pravilnik
o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca; Međunarodna konvencija o standardima za
izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i obavljanje straže pomoraca – STCW, 1978/95.; Konvencije ILO o
uvjetima rada na brodu; ukrcaj i iskrcaj člana posade; pomorska knjižica; pravo člana posade na povratno
putovanje (repatrijaciju); posebno o odgovornosti brodara za štetu koju pretrpi član posade broda; uloga
i pravni položaj zapovjednika broda.
Upoznati studente Brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa s međunarodnim i nacionalnim

pravnim propisima koji uređuju granice vlasti na moru, prava i dužnosti država i drugih subjekata
međunarodnog prava na moru, njihove međusobne odnose u svezi s iskorištavanjem bogatstava mora i
podmorja i njihovom zaštitom, sigurnost pomorske plovidbe i zaštitu morskog okoliša, organizaciju
Cilj kolegija: pomorske uprave Republike Hrvatske, nadzor države zastave i države luke, održavanje reda u lukama,
režim morskih luka i pomorskog dobra te propisima o radnim odnosim pomoraca. Sadržaj kolegija temelji
se na Međunarodnoj konvenciji o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i obavljanju straže
pomoraca, 1978. - STCW konvencija, kao i dokumentom Model Course 7.01., Master and Chief mate,
2014. Ed., IMO, London, 2014. čiji je sadržaj za potrebe usklađivanja s HKO, na 5. razini ishoda učenja.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Pojam, podjela i izvori pomorskog prava, Pomorski zakonik Republike Hrvatske,

metode međunarodne unifikacije (ujednačavanja) pomorskog prava, obveznost
primjene međunarodnih konvencija i pravila, Međunarodna pomorska organizacija
1 M1 (International Maritime Organization, IMO) - ciljevi, članstvo, ustroj i način 2
djelovanja, nacionalni propisi za implementaciju međunarodnih ugovora i konvencija,
ostale pomorske organizacije i njihov rad na unifikaciji pomorskog prava; EMSC –
ustroj i funkcija.
Međunarodno pravo mora, izvori međunarodnog prava mora, Konvencije UN-a o
pravu mora, (1982.), pravna podjela mora i režimi plovidbe, posebno o morskim i
podmorskim prostorima Republike Hrvatske, unutarnje morske vode, polazne crte,
2 M2
vrste polaznih crta, zaljev, teritorijalno more, neškodljiv prolaz teritorijalnim morem,
2
gospodarski pojas, zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske,
epikontinentalni pojas.
Arhipelaško more, vanjski pojas, otvoreno more, slobode otvorenog mora, suradnja
država u suzbijanju piratstva na otvorenom moru, međunarodni tjesnaci pod posebnim
3 M2
ugovornim uređenjem, morski prokopi (kanali), pravo progona, pravo pristupa država
2
nepovoljnog geografskog položaja moru i od mora, sloboda tranzita.
Znanstveno istraživanje mora, kategorizacija propisa o zaštiti morskog okoliša,
međunarodni propisi o zaštiti morskog okoliša, globalne i regionalne konvencije,
Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova –MARPOL,
(1973.) s Protokolima, Međunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za
4 M2
slučaj onečišćenja uljem – OPRC, (1990.), Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od
2
onečišćenja - Barcelonska konvencija (1976.) s Protokolima, pojam i izvori
pomorskog ratnog prava. CLC sustav odgovornosti za onečišćenje mora, HNS, Bunker
konvencija, CLC sustav odgovornosti za onečišćenje mora, HNS, Bunker konvencija.
od Prvi kolokviji od M1 do M2 (kolokvij se piše u dvije grupe: 1. grupa prezimena od
M1
5 do „A“ do „K“, 2.grupa prezimena od „L“ do „Ž“; svaka grupa ima 1 školski sat za pisanje 2
M2 kolokvija).
Vrste pomorskih objekata (plovni, plutajući i nepomični odobalni objekti), pravni
pojam broda, vrste brodova, posebno o vrstama teretnih brodova, individualizacija
6 M3
broda, državna pripadnost broda, obvezni i fakultativni upis broda u upisnik brodova,
2
tzv. pogodovne, fiktivne ili jeftine zastave, brisanje broda iz upisnika brodova.
Ostali elementi individualizacije broda, ime i oznaka broda, luka upisa, baždarski
7 M3 podaci i klasa broda, pozivni znak, IMO broj, posebno o upisu i brisanju brodice iz 2
očevidnika brodica, ostali upisnici, brodica i jahta.
51
Pravni aspekti sigurnosti plovidbe, organizacija službe sigurnosti plovidbe, posebno o
organizaciji sigurnosti plovidbe u Republici Hrvatskoj, Obalna straža, Lučka
kapetanija, pomorsko dobro, koncesija, pravni položaj morskih luka, inspekcijski
nadzor, Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti luka i lučkih područja ISPS Code
8 M4 (International Safety Management Code ISM Code), plovidba, peljarenje, 2
međunarodne konvencije o pomorskoj sigurnosti, posebno o Konvencija o zaštiti
ljudskog života na moru – SOLAS, (1974.) i Međunarodnoj konvenciji o teretnoj liniji
- (1966.), Protokol (1988.), Međunarodna konvencija o baždarenju brodova (1969.),
Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju - SAR (1979.).
Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu, utvrđivanje sposobnosti za uporabu
plutajućeg objekta/nepomičnog obalnog objekta, brodske knjige (brodski dnevnik,
dnevnik stroja, zdravstveni dnevnik, radio dnevnik, knjiga pregleda i nadzora, knjiga
o uljima I. dio, knjiga o uljima II. dio, knjiga tereta, knjiga smeća) brodske isprave o
identitetu broda (upisni list, privremeni plovidbeni list, popis posade), brodske isprave
o sposobnosti broda za plovidbu (Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji,
Međunarodna svjedodžba o baždarenju, Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda,
9 M4 Svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti konstrukcije 2
teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti radioopreme teretnog broda, Svjedodžba za
prijevoz opasnih kemikalija, Međunarodna svjedodžba o sprječavanju onečišćenja
uljem, inspekcijski nadzor sigurnosti pomorske plovidbe, kategorije plovidbe,
djelatnost HRB,
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, pomorsko dobro, luke, koncesije, lučka
uprava.
od Drugi kolokvij od M3 do M4 (kolokvij se piše u dvije grupe: 1. grupa prezimena od

M3
10 do „A“ do „K“, 2. grupa prezimena od „L“ do „Ž“; svaka grupa ima 1 školski sat za pisanje 2
M4 kolokvija).
Radno pravni odnosi pomoraca, podjela prava i dužnosti, raspored članova posade po
službama (služba palube, služba stroja, radio služba, opća služba, zdravstvena služba),
zvanja pomoraca u službi palube, zvanja pomoraca u službi stroja, razine odgovornosti
vezane za obavljanje dužnosti na brodu (upravljačka, radna i pomoćna razina
odgovornosti), Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR-a) o položaju
11 M5 pomoraca i uvjetima rada na brodu (Konvencija o minimalnim standardima na 2
trgovačkim brodovima, 1976. (br. 147), Konvencija o ugovoru o zaposlenju pomoraca,
1926. (br. 22), Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje, 1973. (br.138),
Konvencija o nabavi, pripremi i posluživanju hrane, 1946 (br. 68) Međunarodna
konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i obavljanje straže
pomoraca – STCW (1978/95).
Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, uvjeti za stjecanje
svjedodžbe o osposobljenosti za pojedina zvanja, svjedodžbe o dopunskoj
12 M5
osposobljenosti, postupak priznanja svjedodžbe o osposobljenosti ili dopunskoj
2
osposobljenosti, oduzimanje svjedodžbe o osposobljenosti.
Ukrcaj i iskrcaj člana posade, pomorska knjižica, odobrenje za ukrcaj, zamjena i
nestanak pomorske knjižice, očevidnik pomorskih knjižica i odobrenja za ukrcaj,
osnovne obveze člana posade, posebno o pravu člana posade na povratno putovanje
13 M5
(repatrijaciju), Konvencija o repatrijaciji pomoraca, 1926. (br. 23), Konvencija o
2
repatrijaciji pomoraca (revidirana), 1987. (br. 166), Preporuka o repatrijaciji
pomoraca, 1987. (br. 174).
Posebno o odgovornosti brodara za štetu koju pretrpi član posade, pravni položaj
zapovjednika broda, dužnosti zapovjednika glede upravnih funkcija (javnih
14 M5
ovlaštenja), zapovjednikova dužnost glede sigurnosti broda i plovidbe, obveze
2
zapovjednika u slučaju nezgode
M5
Treći kolokvij za M5 (kolokvij se piše u dvije grupe: 1. grupa prezimena od „A“ do
15 „K“, 2.grupa prezimena od „L“ do „Ž“; svaka grupa ima 1 školski sat za pisanje 2
kolokvija).
Grabovac, Ivo – Petrinović, Ranka, Pomorsko pravo, (Pomorsko javno, upravno i radno pravo),
Liter
atur
Obvezna: Pomorski fakultet, Split, 2003.

a
Pavić, Drago, Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split, 2006.
52
Luttenberger, Axel, Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet, Rijeka, 2005.
Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo, Pomorski fakultet, Rijeka, 2008.

Dopunska:
Pomorski zakonik, NN, 181/04,076/07, 146/08, 56/13, 26/15.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN, br. 158/03,100/04, 141/06, 38/09, 1213/11.
Pripremni Pripremni materijali za svaku cjelinu (od M1 do M6) nalaze se u udžbeniku naznačene obvezne
materijali: literature u dovoljnom broju primjeraka u knjižnici Sveučilišta u Zadru.
Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu:
- Definirati i interpretirati temeljne institute međunarodnog prava mora, pomorskog ratnog
prava i pomorskog upravnog prava;
- Objasniti razvoj, uzroke i načine kodifikacije i legislacije pravnih propisa, te razlikovati i
usporediti međunarodne i nacionalne pravne izvore;
- Argumentirati značaj i utjecaj novih tehnologija na pravno uređenje iskorištavanja živih i
Ishodi neživih bogatstva mora i podmorja;
učenja - Opisati i interpretirati ustrojstvo, aktivnosti i funkcije pomorske uprave, te pravno uređenje
pomorskog dobra i morskih luka RH;
- Razlikovati i usporediti pravne izvore, te analizirati nove tendencije u razvoju međunarodnog
sustava sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša;
- Usporediti i opisati specifičnosti pravnog položaja zapovjednika i posade broda, te analizirati
i interpretirati njihova prava i obveze na temelju međunarodnih i nacionalnih pravnih propisa
pomorskog radnog prava.
NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima ocjenjivanja koja su
dolje navedena. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.
- 25
Aktivnosti na predavanjima
2 10
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
- -
Projekt
- -
Kolokviji 3 35
Pisani ispit
1 30
ispit (final exam)
6 100
Ukupno
Predavanja se izvode kombiniranom „ex-cathedra“ i „case based“ metodom. Prije predavanja pojedinog
modula u sustavu za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula,
koji se sastoje od poglavlja u obveznoj literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, handout-a i drugih
izvora. „Ex-cathedra“ predavanja obuhvaćaju izlaganje teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i
53
dostignuća te pravce razvoja. „Case based“ predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u
raspravi, na temelju izvršene pripreme za predavanja,i pitanja o aktualnim znanstvenim problemima i prikaza
karakterističnih primjera iz stručne i poslovne prakse. U „case based“ predavanjima primjenjuju se različiti
multimedijski sadržaji i prikazuju različita softverska i druga rješenja. Tijekom predavanja nastavnik evidentira
aktivnost studenata/izvršenu pripremu za predavanja kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi. Vrijeme
potrebno za pripremu za predavanja jednog nastavnog modula iznosi 15 sati rada studenta.
pristupanje usmenom ispitu studenti su obvezni položiti sva tri kolokvija. Polaganje kolokvija može se ponoviti
na pisanom dijelu ispitnog roka, u oglašenim terminima.
Pohađanje
Raspodjela ECTS bodova 1 Praktični rad Kolokvij 2
nastave
prema studijskim Priprema za
obvezama (upisati udio u Referat Pismeni ispit
predavanje
ECTS bodovima za svaku Seminarski
aktivnost tako da ukupni Domaće zadaće 2 Usmeni ispit 1
rad
broj ECTS bodova (Ostalo
odgovara bodovnoj Istraživanje Esej
upisati)
Projekt
rad upisati)
- -
Primjer pitanja prvog kolokvija:
Koji dijelovi mora pripadaju otvorenom moru te koje slobode određuje - Činjenična znanja
Konvencija UN-a o pravu mora na otvorenom moru za sve države, obalne i - Teorijska znanja
neobalne? Kritički prosudite logiku nabrojanih sloboda otvorenog mora.
- Spoznajne vještine
Primjer pitanja: - Činjenična znanja
Navedi i objasni najmanje tri elemente individualizacije broda. Ocijenite važnost - Teorijska znanja
svake od navedenih podjela u suvremenoj pomorskoj praksi. - Spoznajne vještine
Obveze studenata
Predavanja 70% 50%

Prema Pravilniku o studiranju Prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u
Sveučilišta u Zadru Zadru
Vježbe - -
Dobivanje potpisa
1. položiti sve kolokvije,
2. ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima.
Kolo
kviji
I. 5.
54
II. 10.
III. 15.

pisani dio veljača 2018.
zimski (I. termin)
veljača 2018.
usmeni dio
pisani dio veljača 2018.
zimski (II. termin)
usmeni dio veljača 2018.
pisani dio rujan 2018.

usmeni dio rujan 2018.
pisani dio rujan 2018.

usmeni dio rujan 2018.
Konzultacije
srijeda 12:00-14:00
Kontakt informacije
Kontakt informacije
mpijaca@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina studija: 1

pomorskog prometa
BRO 108 1 I
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Status Razina ishoda
Akademska godina: 2017./2018. obvezan 6
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: ---- Godišnji zdravsteni pregled u ambulanti opće prakse.
Nositelj: Mr.sc. Dajana Jašić, viši predavač
Asistent:

30
55
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M 1 Kineziologija.
Opis kolegija
po cjelinama:
Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je učenje novih konvencionalnih motoričkih znanja, usavršavanje temeljnih
teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja, utvrđivanje interesa, antropoloških obilježja i motoričke informiranosti, spriječavanje
procesa deterioracije ili preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti, osposobljavanje
studenata za individualno tjelesno vježbanje, promicanje sportske kulture i unaprijeđenja socijalne komunikacije.
Praćenje i vrednovanje rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi potrebno je s jedne strane, da bi se na što objektivniji način utvrdilo
Cilj kolegija: stanje određenih antropoloških obilježja, razinu motoričkih znanja i motoričkih dostignuća, odgojne efekte rada, te kako bi se
definirali egzaktni ciljevi vježbanja za svakog studenta, a s druge strane zbog definiranja procedura programiranja te zbog kontrole
efekata vježbanja.
S obzirom da je jedan od temeljnih ciljeva praćenja i vrednovanja utvrđivanje razine ostvarenja ciljeva i zadaća tjelesne i zdravstvene
kulture, sadržaj praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja trebao bi obuhvatiti sva antropološka obilježja (antropometrijske karakteristike,
motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti), motorička znanja i motorička dostignuća, zdravstveno stanje
studenta i odgojne učinke rada.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Upoznavanje studenata s nastavnim planom i programom, mjestima održavanja nastave i specifičnom opremom.
1 M1
Uvod u kineziologiju. 2
2 M1 Inicijalno provjeravanje motoričkih sposobnosti. 2
3 M2 Inicijalno provjeravanje funkcionalnih sposobnosti. 2
4 M2 Trčanje: niski skip, visoki skip. 2
od M1 do
Vježbe za razvoj eksplozivne snage ruku i ramenog pojasa.
5 Igra: odbojka. 2
M2
6 M3 Skok udalj s mjesta, podizanje trupa, izdržaj u visu zgibom. Vježe za razvoj opće brzine. 2
Cikličko trčanje – 3 x 3 minute. Vježbe za razvoj stratne brzine.

7 M3
Igra: košarka. 2
56
Naizmjenično trčanje i hodanje – 5 minuta. Vježbe za razvoj repetitivne snage:
- repetitivna snaga ruku i ramenog pojasa;
8 M3
- repetitivna snaga trupa; 2
- repetitivna snaga nogu.
Vježbe za razvoj statike snage.

9 od M3 do M4
- Poligon prepreka. 2
10 M4 Vježbe za razvoj koordinacije. 2

- Igra: nogomet.
Vježbe za razvoj opće izdržljivosti, ravnoteže i preciznosti.
11 M4
- Igra: stolni tenis.
2
12 M5 Rad u teretani. Upoznavanje studenata s trenažerima. Uvod u različite programe, metode i načine rada. 2
13 M5 Primjena različitih programa rada. Kružni oblici rada na trenažerima i sa trenažerima. 2
14 M6 Primjena različitih oblika rada. Stanični oblici rada na trenažerima i sa trenažerima. 2
Od M4
15 Potpisivanje indexa studentima koji su stekli uvjete za potpis.
2
do M6
Obvezna: Sekulić, D. i D. Metikoš: Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji, Sveučilište u Splitu, Split.
- Findak, V. (1992): Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Hrvatski savez za sportsku
rekreaciju i Mentorex, Zagreb.
- Findak, V. (1997): Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Školske novine, Zagreb.
- Findak.V. (1999): Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Školska knjiga, Zagreb.
Dopunska: - Findak V. (2003): Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, (Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture), Školska
knjiga, Zagreb.
- Milanović,D. (1993): Priručnik za sportske trenere, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
- Mraković.M. (1992): Uvod u sistematsku kineziologiju, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
- Prskalo, I. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Pripremni
Literatura
materijali:
Činjenična Ocijeniti aplikativnu vrijednost stanja određenih antropoloških obilježja, razinu motoričkih znanja i
znanja: motoričkih dostignuća, te odgojne efekte rada.
Prosuditi logiku razvoja metoda i kriterija u svezi s općim značajkama biopsihosocijalnog razvoja
čovjeka, upoznavanje utjecaja tjelesnih vježbi i tjelesnog vježbanja na organizam, rukovanje spravama,
pomagalima i sredstvima, te načinima njihove primjene.
Usvajanje teorijskih informacija o mogućim promjenama morfoloških obilježja, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti primjenom adekvatnih kinezioloških postupaka te mogućim negativnim
pojavama uslijed nedostatka tjelesne aktivnosti.
Učenje o kineziološkim aktivnostima koje su u funkciji maksimalne tranformacije osobina i sposobnosti
potrebnih za uspješnost u pojedinoj djelatnosti i prevencija nastanka profesionalnih oboljenja.
Teorijska Usvajanje teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja u svrhu osposobljavanja studenata za samostalno
znanja: tjelesno vježbanje.
Upoznavanje sa zakonitostima zdravstvene kulture radi očuvanja i unaprjeđenja zdravlja.
Usvajanje teorijskih znanja o štetnosti raznih oblika ovisnosti.
Usvajanje informacija o najzanimljivijim rezultatima dosadašnjih svjetskih i hrvatskih istraživanja
provedenih na studentskoj populaciji iz segmenta zdravlja (bolesti, prehrana, dijagnostika, stres, tjelesna
aktivnost kao sredstvo rasterećenja, i dr).
Usvajanje teorijskih znanja o važnosti kvalitetne prehrane tijekom cijelog života, osobito pri velikim
intelektualnim i tjelesnim naporima.
Kritički prosuditi pouzdanost suvremenih metoda u kineziološkoj kulturi. Tjelesna vježba su svi pokreti
i kretanja koje čovjek svjesno koristi za svoj razvoj, razvoj svojih osobina i sposobnosti, za usvajanje
Spoznajne motoričkih znanja, usavršavanje motoričkih dostignuća, unaprenivanje i očuvanje svoga zdravlja.
Ishodi učenja
vještine: Potrebno je naglasiti da se svi pokreti ili kretanja unatoč tome što im je primarna zadaća utjecati na
organizam, ne mogu nazivati ili smatrati tjelesnom vježbom.
Socijalne vještine kao ishod učenja ocijenit će se pri izradi grupnih projekata (npr. sportske igre,
Socijalne međustudenstsko natjecanje i dr.) iz kolegija koji su, odlukom Stručnog vijeća pomorskog odjela,
vještine: određeni kao nositelji grupnih projekata; na sljedeći način: student će argumentirano odabrati pristup
57
realizaciji jedne faze grupnog projekta i prosuditi vlastiti pristup motivaciji ostalih članova projektne
grupe u korelaciji s ukupnim ciljem grupnog projekta.
Samostalnost kao ishod učenja ocijenit će se pri izradi grupnih projekata iz kolegija koji su, odlukom
Stručnog vijeća pomorskog odjela, određeni kao nositelji grupnih projekata; na sljedeći način: student će
Samostalnost: samostalno upravljati dodijeljenom fazom grupnog projekta (npr. organizacijom sportske igre) u
nepredvidljivim uvjetima interakcija projektne grupe.
samostalno upravljati dodijeljenom fazom projekta. Prosuditi vlastiti doprinos realizaciji povjerene faze
Odgovornost: projekta, te doprinos, samostalnost i odgovornost svakog člana projektne grupe, za fazu projekta za koju
je odgovoran. Odgovornost u realizaciji dodijeljenog dijela projektnog zadatka izravno je povezana sa
stupnjem samostalnosti.
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Zadaće na vježbama - -40
Projekt - -
Kolokviji
3
Pisani ispit
ispit (final exam) 1
Ukupno 5 100
STRUKTURA SATA TZK
1. UVODNI DIO SATA

Organizacijski, fiziološki i emotivno pripremiti studente za daljnji rad.
ANTROPOLOŠKE ZADAĆE
Primjenom dinamičkih kretanja staviti u pokret sve dijelove tijela i pripremiti organizam za povećane napore na satu; utjecati na jačanje mišića, povećanje pokretljivosti
zglobova, razvoj opće motorike s naglaskom na razvoj brzine, koordinacije, eksplozivne snage nogu, na povećanje funkcije krvožilnog sustava, frekvencije rada srca i
plućne ventilacije na potrebnu razinu, te povećanje aktivnosti živčanog sustava.
OBRAZOVNE ZADAĆE
Primjenom raznovrsnih sredstava, tj. sadržaja, upoznati i svladati jednostavne igre, ponoviti i usavršavati elemente iz pojedinih nastavnih cjelina i na taj način utjecati
na podizanje motoričkih znanja i motoričkih postignuća.
ODGOJNE ZADAĆE:
58
Stvoriti ugodno raspoloženje na satu, nastojati da studenti budu vedri i radosni i tako ih motivirati za daljnji rad. Utjecati na stvaranje navika za međusobno uvažavanje
te na stvaranje pravilnih stavova o tjelesnom vježbanju.
SREDSTVA:
Moraju biti takve tjelesne aktivnosti koje će omogućiti da jednostavno i adekvatno ostvarimo zadaće toga dijela sata. Različiti oblici trčanja, žive i dinamične elementarne
igre, jednostavnije momčadske igre, i sl.
2. PRIPREMNI DIO SATA

Primjenom odgovarajućih općih pripremnih vježbi (OPV) pripremiti organizam za povećan fizički napor,te da se funkcije krvožilnog, lokomotornog i respiratornog
sustava podignu na višu razinu i da osigura uvjete za pravilno držanje tijela.
Funkcionalna priprema lokomotornog aparata za predstojeće napore, sustavno jačanjem, labavljenjem i istezanjem obraditi sve skupine mišića. Posebnu pažnju
obratiti leđnim i trbušnim mišićima, osobito velikim skupinama mišića važnim za pravilno držanje tijela i za sprečavanje tjelesnih deformacija. Primjenom
odgovarajućih OPV utjecati na čvrstinu i pokretljivost zglobova, razvoj motoričkih sposobnosti, posebno na koordinaciju, povećanje funkcionalnih sposobnosti,
pojačan rad srca i organa za disanje te na smanjenje živčane i mišićne napetosti
OBRAZOVNE ZADAĆE
Usvajanje motoričkih informacija o novim OPV-a, usavršavanje motoričke informiranosti o već svladanima. Razvoj smisla za lijepo i točno izvođenje pokreta,
svladavanje vremenskih i prostornih elemenata kretanja, navikavanje studenata na skladan rad u skupini. Upoznavanje s načinim, svrhom, učincima izvođenja OPV-a,
te upućivanje studenata na njihovu primjenu u slobodnom vremenu, posebno za vrijeme jutarnjeg tjelesnog vježbanja.
3. GLAVNI DIO SATA

Uz pomoću tjelesnih vježbi propisanih izvedbenim programom stvoriti najpovoljnije uvjete za ostvarenje postavljenih zadaća. Možemo ostvariti najviše zadaća i
utjecati na antropološki status studenata zbog trajanja ovog dijela i raznovrsnosti sadržaja.
Utjecati na cijeli organizam, primjenom raznovrsnih sadržaja stimulirati rast i razvoj, poticati razmjernost mišićnog i potkožnog masnog tkiva, utjecati na skladan
odnos pojedinih dijelova tijela s težištem na pravilnom držanju, poticati i usmjeravati razvoj opće motorike, utjecati na povećanje rada srca i pluća te žlijezda za
regulaciju fizioloških procesa za vrijeme napora i odmora. Utjecaj na razvoj aerobnih sposobnosti.
OBRAZOVNE ZADAĆE:
Usvajanje i usavršavanje različitih motoričkih znanja, poboljšanje motoričkih postignuća, stjecanje teorijskog znanja potrebnih za razumijevanje svrhe tjelesnog
vježbanja, za upoznavanje mogućnosti i načina praćenja i vrednovanja učinka tjelesnog vježbanja i odgovarajuće primjene tjelesnog vježbanja u svakodnevnom životu
i radu.
ODGOJNE ZADAĆE:
Razvoj pozitivnih osobina volje, moralnih osobina, radnih navika, zdravog odnosa prema kolektivu, discipline u izvršavanju zadaća. Poštivanje pravila igre, da se
znaju radovati pobjedi, podnijeti poraz. Stvaranje motiva i razvoj navika za vježbanje u skupinama, za međusobno pomaganje, ali i samostalnost uradu.
4. ZAVRŠNI DIO SATA

Približiti sve fiziološke i psihološke funkcije stanju kakvo je bilo prije početkasata.
Utjecaj na antropometrijske značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti takvim sredstvima i oblicima rada kojima je posljedica smirenje organizma.
OBRAZOVNE ZADAĆE:
Usvajanje, usavršavanje motoričkih znanja, vezanih uz vježbe koncentracije, relaksacije i istezanja. Stjecanje teorijskog znanja, posebno ono koje se odnosi na
čuvanje i unapređivanje zdravlja.
ODGOJNE ZADAĆE:
Zadržavanje potrebnog raspoloženja na satu, razvijanje zdravstveno-higijenskih navika, smisao za red, točnost, kritičnost isamokritičnost.

1 Kolokvij 1
studijskim obvezama
(upisati udio u ECTS Priprema za
Referat Pismeni ispit
bodovima za svaku predavanje
aktivnost tako da Seminarski
ukupni broj ECTS Domaće zadaće Usmeni ispit 1
rad
bodova odgovara
bodovnoj vrijednosti Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
predmeta):
Eksperimentalni
rad
59
Predavanja
Vježbe -100 -

Obveze studenata
Dobivanje potpisa
ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima

I. 5.
Kolokvij
II. 9.
III. 15.
ljetni (I. termin)
ljetni (II. termin)

60
Konzultacije
srijeda 17 -18h
Kontakt informacije
dajasic@unizd.hr
II. SEMESTAR
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstva i tehnologije Godina 1.

JES102 ENGLESKI JEZIK STRUKE II 4 2.
Razina
Status
Akademska godina: 2017/2018. obvezatni ishoda Intermediate
kolegija:
učenja:
Preduvjet upisa: Položen ispit iz kolegija JES 101
Asistent:
15 30 0
Jezik izvođenja: Engleski jezik
izvedbe nastave Studentske ankete (PP 7/OB1)
izvedbe nastave Izvješće o izvedenoj nastavi (PP 5/OB1)
Cjelina:
M1 ENGINEERING MATERIALS - physical and mechanical properties, testing, stress, deformation
Opis kolegija M2 SHIP PROPULSION – diesel engines, engineroom
po cjelinama: M3 STEAM PLANT- boilers and auxiliaries
61
M4 FUEL- The fuel system – fuels, bunkering and tanks
M5 LUBRICATION, COOLING, AUXILIARY ENGINES
Konsolidiranje jezičnih struktura i gramatike; usvajanje osnovnih tehnika čitanja stručne literature;
usvajanje tehnika pisanja sažetaka i stručnih radova; razvijanje vještine govorenja o stručnim temama;
upoznavanje vokabulara struke, te posebne jezične strukture i stručne terminologije u brodostrojarskom
Cilj kolegija:
registru.

kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Upisi / course enrolment Upisi / course enrolment

1 M1 1 2
(‘Introduction to Marine (‘Introduction to Marine Engineering‘):
Engineering‘): Engineering Engineering materials II - materials and their
materials II - materials and properties, physical and mechanical
their properties, physical and properties, testing, stress, deformation...
mechanical properties, alloys; lecture with ppt
testing, stress, deformation...
alloys; lecture with ppt Engineering materials II – exercises: reading,
2 M2 1 acquiring new terminology, discussion; 2
Engineering materials II – Grammar: Indirect speech; changes through
exercises: reading, acquiring tenses; rules of formation and exercises
new terminology, discussion;
Grammar: Indirect speech;
changes through tenses; rules
of formation and exercises
(IME): Ferrous and non (IME): Ferrous and non ferrous metals; iron-
ferrous metals; iron-making making process; production and employment
process; production and of steel in engineering; lecture with ppt;
employment of steel in Ferrous and non ferrous metals-exercises:
engineering; lecture with ppt; reading, comprehension and discussion.Tasks:
3 M2 Ferrous and non ferrous 1 fill-in, reading tables, translation. 2
metals-exercises: reading,
comprehension and
discussion.Tasks: fill-in,
reading tables, translation.
(IME): Ship propulsion- (IME): Ship propulsion- inernal and external

4 M3 inernal and external 1 combustion engines, steam turbine,diesel 2
combustion engines, steam
62
turbine,diesel electric and electric and turbo electric drive; lecture with
turbo electric drive; lecture ppt
with ppt
Ship propulsion: reading, acquiring new
Ship propulsion: reading, terminology, discussion
acquiring new terminology,
discussion Translation exercises;
Translation exercises; First First Assignment

Assignment
(IME): Diesel engines I – (IME): Diesel engines I – types of diesel

types of diesel engines, engines, classification; two stroke and four
classification; two stroke and stroke cycle (description of separate strokes);
four stroke cycle (description construction of two and four stroke diesel
5 M3 of separate strokes); 1 engines; lecture with ppt 2
construction of two and four
stroke diesel engines; lecture
with ppt
Diesel engines I - exercises: Diesel engines I - exercises: reading,

reading, acquiring new acquiring new terminology, discussion;
6 M3 terminology, discussion; 1 Translation exercises 2
Translation exercises
(IME): Watertube boiler- the (IME): Watertube boiler- the definition and
definition and advantages; advantages; parts of a watertube boiler;
parts of a watertube boiler; classification of boilers according to different
classification of boilers criteria; lecture with ppt
according to different criteria;
7 M2 lecture with ppt 1 Purpose clause - rules of formation and 2
exercises
Purpose clause - rules of
formation and exercises Uzročne rečenice - rules of formation and
exercises
Uzročne rečenice - rules of
formation and exercises
(IME): Engine room- the (IME): Engine room- the function of a

function of a modern modern engineroom, control room and
engineroom, control room and unattended machinery space (UMS),
unattended machinery space advantages of automation;
(UMS), advantages of
8 M2 automation; 1 Engine room - exercises: reading, acquiring 2
new terminology, discussion
Engine room - exercises:
reading, acquiring new Developing reading skills – exercises with
terminology, discussion authentic texts; Second Assignment
63
Developing reading skills –
exercises with authentic texts;
Second Assignment
Engine room - exercises: Engine room - exercises: reading, acquiring

reading, acquiring new new terminology, discussion
9 M2 1 2
terminology, discussion
(IMLP): Sequence of events (IMLP): Sequence of events in two-stroke and

in two-stroke and four-stroke four-stroke engines
engines
Task: Indicate the engine parts: diagram
Task: Indicate the engine
10 M4 parts: diagram 1 Consolidate the construction, operation and 2
parts of a marine diesel engine.
Consolidate the construction,
operation and parts of a
marine diesel engine.
(IMLP): The fuel system I – (IMLP): The fuel system I – fuels, viscosity,
fuels, viscosity, flash point; flash point; lecture with CD-Rom
lecture with CD-Rom
The fuel system I - exercises: reading,
The fuel system I - exercises: acquiring new terminology, discussion
11 M4 reading, acquiring new 1 2
terminology, discussion Fuel system tasks: idioms; Third
Assignment
Fuel system tasks: idioms;
Third Assignment
(IMLP): The fuel system II – (IMLP): The fuel system II – bunkering and
bunkering and tanks; lecture tanks; lecture with CD-Rom
with CD-Rom
The fuel system II - exercises: reading,
12 M5 1 2
The fuel system II - exercises: acquiring new terminology, discussion
reading, acquiring new
terminology, discussion
(IMLP): Lubrication – (IMLP): Lubrication – purpose and

purpose and advantages; in a advantages; in a crosshead engine; in a trunk
crosshead engine; in a trunk engine; lecture with CD-Rom
engine; lecture with CD-Rom
Lubrication - exercises: reading, acquiring
Lubrication - exercises: new terminology, discussion
13 M5 reading, acquiring new 1 2
terminology, discussion Lubrication tasks: idioms; Text division and
sequence of events
Lubrication tasks: idioms;
Text division and sequence of
events
64
(IMLP): Cooling the engine – (IMLP): Cooling the engine – coolants, fresh
coolants, fresh water, oil, air; water, oil, air; lecture with CD-Rom
lecture with CD-Rom
Cooling the engine - exercises: reading,
Cooling the engine - acquiring new terminology, discussion
exercises: reading, acquiring
14 M5 1 Cooling the engine tasks: idioms; advantage 2
new terminology, discussion
and disadvantage
Cooling the engine tasks:
idioms; advantage and
disadvantage
(IMLP): Auxiliary engines – (IMLP): Auxiliary engines – pumps: the

pumps: the reciprocating reciprocating pump, the gearwheel pump;
pump, the gearwheel pump; lecture with CD-Rom
lecture with CD-Rom
Auxiliary engines - exercises: reading,
15 Auxiliary engines - exercises: 1 acquiring new terminology, discussion 2
reading, acquiring new
terminology, discussion Fourth Assignment
Fourth Assignment
1. Van Kluijven, P.C. : 'The International Maritime Language Programme', Alkmaar; Alk &Heinen
Publishers, 2003.
2. E. H. Glendinning:‘ Oxford English for Electrical and Mechanical Engineering‘, Oxford,1995.
3. D.A.Taylor:‘ Introduction to Marine Engineering‘. Elsevier ,2003.
Obvezna: 4. Spinčić, Luzer: Englesko-hrvatski enciklopedijski brodostrojarski rječnik. Školska knjiga, 2013.
Literatura

1.Mark Ibbotson: Professional English in use: Engineering. Cambridge University Press, 2009.
2.Nettle,M. and Hopkins, D. 2003. 'Developing Grammar in Context. Grammar reference and
Dopunska:
practise'(intermediate), Cambridge University Press;
Pripremni Van Kluijven, P. C. 2003. 'The International Maritime Language Programme' CD-ROM. Alkmaar: Alk
materijali: &Heijnen Publishers;
Ish - pravilno koristiti upravni i neupravni govor, posljedične, namjerne i uzročne rečenice, znati prevoditi sa i
odi na engleski jezik
uče - koristiti vokabular iz struke: stručna terminologija vezana uz pogon broda, brodsko parno postrojenje,
nja gorivo, podmazivanje, hlađenje...
65
3 40 %
1 30%
1 20 %
6 100%
Ukupno
tipovi rečenice: generalizacija, definicija, klasifikacija; održavanje usmenih izlaganja na stručne teme te raspravljanje o istima. Koriste se
osnovne tehnike čitanja stručnog teksta, čitanje u svrhu razumijevanja općenitog značenja teksta i detaljno čitanje u svrhu pronalaženja
vježbe i usmeno.
Pohađanje Praktičn Kolo

1 1
nastave i rad kvij
Pism
Priprema za
0,5 Referat eni 0,5
predavanje
ispit
Usm
Domaće Seminar
0,5 eni 0,5
zadaće ski rad
ispit
Raspodjela ECTS bodova prema
studijskim obvezama (upisati udio u
ECTS bodovima za svaku aktivnost tako
(Ost
da ukupni broj ECTS bodova odgovara Istraživanje Esej
bodovnoj vrijednosti predmeta): alo
upis
ati)
Eksperimen (Ost
Projekt
talni rad alo
upis
ati)
I Use short definitions in English to explain what the following terms in bold type mean: Razumijevanje i usvojenost novog
vokabulara.
downcomers- _______________________________________________
donkey boiler-________________________________________________
uninterrupted supply- ________________________________________
to drain off-___________________________________________
the smoke is faint-___________________________________________
excessive air- _________________________
66
I Purpose clauses: translate the following sentences into English using IN ORDER + Usvojenost i korištenje namjernih
INFINITIVE (or only TO+INF.) rečenica.
1. Da bismo popravili usisni ventil nećemo morati demontirati glavu cilindra.

___________________________________________________
2. Moramo čekati upute proizvođača kako bismo izvadili klip br. 4.
________________________________________________________________________

3. Diesel engines
4. Steam power plant Vještina usmenog izlaganja na zadanu
temu,izgovor, upotreba stručnog
vokabulara uz isticanje ključnih riječi,
korištenje gramatike, intonacija rečenice
Oblik nastave Redovni Izvanredni studenti
Obveze studenata
studenti
Predavanja 80 0
Vježbe 80 0
Evidencija nazočnosti Obrasci evidencije nazočnosti studenata
na nastavi
Dobivanje potpisa
Kolokvij
i
2./ 3./4. 8./11./15. tjedan nastave

vrsta
redni broj ispita datum održavanja ispita
ispita
pismeni veljača
Zimski (I. termin)
veljača
usmeni
pismeni veljača
Zimski (II. termin)
usmeni veljača
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
utorak 19.30-20.30
67
Kontakt informacije

pomorskog prometa
BRO 112 MATEMATIKA II 6 2.

Akademska godina: 2017./2018. Obvezan 5
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: Nema uvjeta za upis. Uvjet za polaganje ispita je položen predmet Matematika 1.
Nositelj: doc. dr. sc. Mate Kosor
Asistent:

30 30 0
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1: Algebra vektora. Analitička geometrija. Krivulje i plohe 2. reda
M2: Kompleksni brojevi

Opis kolegija
M3: Algebra matrica. Sustavi linearnih jednadžbi.
po cjelinama:
M4: Analiza skalarnih i vektorskih funkcija i polja.
M5: Obične diferencijalne jednadžbe.
Na suvremen način podučiti studenta temeljnim klasičnim pojmovima i spoznajama iz područja

Cilj kolegija: nabrojanih u opisu kolegija po cjelinama. Pokazati kako iskoristiti usvojena matematička znanja i
suvremene računalne alate na konkretne probleme iz drugih područja znanosti.

Tjeda
Cjelina Predavanja
n
68
kolegija
Tema Sati
1 M1 Algebra vektora.
Analitička geometrija.
2 M1
Kolokvij #1
Kompleksni brojevi.
3 M2
Kolokvij #2
Algebra matrica. Determinanta.
4 M3
Krivulje i plohe 2. reda.

5 M1
Sustavi linearnih jednadžbi.
6 M3 Kolokvij #3
Skalarne i vektorske funkcije i polja. Vizualizacija. Razinske krivulje. Očitavanje s karte.
7 M4
Parcijalna derivacija i derivacija u smjeru. Parcijalne derivacije višeg reda i Schwartzov teorem.
Gradijent. Divergencija. Rotacija.
8 M4 Neprekidnost. Tangencijalna ravnina i diferencijal.
Drugi diferencijal i lokalni ekstremi funkcije.
Sažetak i ponavljanje.
9 M4 Kolokvij #4
Integral skalarne funkcije. Teorem o zamjeni varijabli.
10 M4 Krivuljni i plošni integral, primjene i osnovna svojstva.
Kolokvij #5
11 M5
Osnove običnih diferencijalnih jednadžbi. Primjeri iz primjena.
12 M5 Numeričke metode i računalni alati za riješavanje ODJ.
Sažetak i ponavljanje
13 M5
Kolokvij #6
Izabrani primjeri za ponavljanje cjelokupnog gradiva
14 M1 do M6
Ponavljanje, sažetak i diskusija na najzanimljivije teme
Završni ispit
15 M1 do M6 Slobodan termin u slučaju blagdana, ponavljanje, diskusija zaostalih studentskih radova.
Osvrt i ponavljanje za studente koji će polagati predmet na ispitnim rokovima.
Obvezna: R. Barnett, M. Ziegler, K. Byleen, Primijenjena matematika, 2006., Mate, Zagreb
Dopunska: P. Slapnicar, Matematika 2, Matematika 3, online izdanje.

N. Uglešić:Viša matematika I i II, e-skripta.
Pripremni M. Kosor: Vježbenica predmeta Matematika 2, e-skripta
Literatura
M. Kosor: video materijali

materijali:
Dopunska literatura i pripremni materijali nalaze se na sustavu za e-učenje http://moodle.srce.hr
Kod uspješnog polaganja predmeta očekuje se da će student znati samostalno:
1. Primijeniti pojam i račun vektora u jednostavnim problemima iz struke.
2. Opisati krivulje i plohe drugog reda.
Ishodi učenja
3. Primijeniti svojstva kompleksnih brojeva u jednostavnim računima.

4. Opisati temeljne pojmove i rezultate algebre vektora, matrica i matričnih sustava jednadžbi.
5. Približno odrediti domenu, kodomenu, vrijednosti, smjer i iznose gradijenta iz grafičkog
prikaza skalarnih funkcija dvije varijable.
69
6. Približno odrediti domenu, kodomenu, smjer i iznose vrijednosti, ponore i izvore, smjer i
brzinu rotacije iz grafičkog prikaza vektorskih funkcija dvije varijable.
7. Opisati temeljne pojmove i rezultate klasične analize skalarnih i vektorskih funkcija i polja:
razinske krivulje, silnice, strujnice, gradijent, divergencija, rotacija, diferencijal, integral
skalarne funkcije, krivuljne i plošne integrale.
8. Primijeniti temeljne pojmove i rezultate klasične analize skalarnih i vektorskih polja u
jednostavnim problemima iz struke.
9. Opisati temeljne pojmove teorije klasične teorije običnih diferencijalnih jednadžbi.
10. Koristiti računalne alate u riješavanju ograničenog broja pokazanih jednostavnih
matematičkih problema
Tokom trajanja nastave vrednuje se brojem navedenim u zagradama (u određenim vremenskim rokovima):
A. (30) postavljanje pitanja i davanje odgovora putem foruma na web stranici predmeta, te aktivnost na predavanju (koja se
bilježi),
B. (12) online ispiti putem moodle web stranice predmeta (računski zadaci i teorija kao priprema za kolokvij),
C. (18) nekoliko praktičnih studentskih radova: vizualizacija, optimizacija ili integracija skalarne ili vektorske funkcije,
riješavanje obične diferencijalne jednadžbe.
D. (40) kolokviji od #1 do #5.
Studentsku su obvezu ispunili i time stekli pravo na potpis studenti koji su prikupili barem 30 bodova iz aktivnosti A-C.
Studenti iznad 64. percentila u zbroju bodova A-D od onih koji su stekli pravo na potpis do kraja 13. tjedna nastave
položili su predmet (ocjena 5 iznad 85. percentila, ocjena 4 iznad 70. percentila, ocjena 3 ostalo).
E. Ostali studenti koji su ispunili studentsku obvezu pišu završni ispit na početku 15. tjedna nastave, koji se vrednuje sa 75
bodova.
Studenti kojima je broj bodova iz E uz dodanu polovicu sume bodova iz A-D jednak ili veći od 65 položili su predmet
(ocjena 5 iznad 100, ocjena 4 iznad 85, ocjena 3 iznad 70, ocjena 2 ostalo).
Studenti koji su ispunili studentsku obvezu, a nisu ispit položili ranije mogu pristupiti ispitu u redovnim ispitnim rokovima.
Takav redoviti ispit odvija se kombinirano pismeno/ustmeno prema pitanjima objavljenima na web stranici predmeta.
Kriterij ocjenjivanja na redovnim ispitnim rokovima je u diskreciji nastavnika, a očekivanje je da student koji je uspješno
položio poznaje osnove svih obrađenih tema na predmetu.
Bodovi
Online pisana rasprava na forumu web

10 20
stranice
Online ispit 6 12
Praktični radovi 3 18
Pisani kolokvij 6 40
Završni pismeni ispit (unutar nastave) 1 75
Ispit na ispitnom roku (na 4 ispitna roka) 1 -
Ukupno 27 175
70
Nastava se izvodi kroz 15 tjedana, svaki tjedan 3 puta po jedan nastavni sat predavanja. U terminima predavanja održavaju
se
* rasprave na istaknute manje teme s naglaskom na studentska pitanja postavljena online (priprema),
Studenti se za svaku temu pripremaju prema udžbeniku, vježbenici (donmaće zadaće) i dostupnim video
materijalima kako je detaljno navedeno na web stranici predmeta, uz obvezu da u određenim rokovima pridonose
raspravi koja se vodi na forumu putem web stranice predmeta. Nastavnik svoje predavanje prilagođava otvorenim
pitanjima iz rasprave na forumu. Studenti
* ponavljanje, sažetak i osvrt na veću grupu tema pred kolokvij ili ispit,
* kolokviji i završni ispit,
* priprema, komentari i rasprava na temu studentskih praktičnih projektnih radova koje studenti imaju obvezu izraditi.
Pripremu za svaki kolokvij prate online ispiti na moodle web stranici predmeta. Predavanja nisu obvezna. Od studenata
prisutnih na predavanju nastavnik može tražiti da objasne vlastite online radove ili komentare, o čemu nastavnik vodi
evidenciju. Nadalje, prisutni studenti imaju pravo sudjelovanja u diskusiji koju moderira nastavnik. Aktivnost na nastavi se
vrednuje.
Kod izračuna se koristi pretpostavka da će unutar vremena nastave položiti predmet svaki student koji se aktivno priprema
i sudjeluje na nastavi, te redovito unutar predviđenih rokova predaje zadaće i radove. Stoga za studente koji preostanu na
redovnim ispitnim rokovima radno opterećenje za pismeni/ustmeni ispit proizlazi (uračunato je) u onaj dio studijskih
obveza unutar kojih nisu aktivno pravovremeno sudjelovali. Npr. za studenta koji nije pohađao nastavu, ali je stekao pravo
na potpis kroz online aktivnosti, radno opterećenje za ispit na ispitnom roku uračunato je u tablici ispod kao pohađanje
nastave.

1.5 0.6 Kolokvij 0.8
studijskim Priprema za
1.8 Referat Završni pismeni ispit 0.3
obvezama (upisati predavanje
udio u ECTS Seminarski
Domaće zadaće 0.5 Usmeni ispit 0
rad
bodovima za svaku
aktivnost tako da Istraživanje Esej Online test 0.5
ukupni broj ECTS
bodova odgovara
bodovnoj Eksperimentaln
vrijednosti Projekt (Ostalo upisati)
i rad
predmeta):
71
1. Vizualizirati skalarno polje , √
1. Koristiti računalne alate u riješavanju ograničenog
broja pokazanih jednostavnih matematičkih
2. Pomoću računalnog alata WolframAlpha odrediti riješenja obične problema
diferencijalne jednadžbe ′′ ′ , 0 0, 10 5.
Primjer kolokvija #1. 1. Koristiti računalne alate u riješavanju

Dio u kojem je dopušteno korištenje računalnih alata u trajanju 5 minuta.
ograničenog broja pokazanih jednostavnih
matematičkih problema.
1. Odrediti kut pod kojim se siječe pravac kroz točke X(1,0,0) i Y(0,1,0) te 2-5. 4. Opisati temeljne pojmove i rezultate algebre
ravnina kroz točke A(1,1,0), B(1,0,1) i C(0,1,1). vektora, matrica i matričnih sustava jednadžbi.
Dio u kojem nije dopušteno korištenje računalnih alata u trajanju 20
minuta.
2. Kako možemo iskoristiti vektor prilikom zadavanja jednadžbe

pravca?
3. Koja svojstva vektorskog umnoška vektora poznaješ?
4. Kako izračunati kut među pravcima?
Primjer pitanja na pismenom/usmenom ispitu Ishod učenja koji se provjerava
1. Koja je veza parcijalnih derivacija skalarne funkcije i tangencijalne

ravnine na graf funkcije? Kakva je veza s gradijentom i diferencijalom?
2. Što je gornja Darbouxova suma kod skalarne funkcije. Objasniti na Opisati temeljne pojmove i rezultate klasične
nekom primjeru. analize skalarnih i vektorskih funkcija i polja:
razinske krivulje, silnice, strujnice, gradijent,
divergencija, rotacija, diferencijal, integral skalarne
funkcije, krivuljne i plošne integrale.
Predavanja 0% 0%
Vježbe - -
Dobivanje potpisa
Tokom trajanja nastave vrednuje se brojem navedenim u zagradama (u određenim vremenskim

Obveze studenata
rokovima):
A. (30) postavljanje pitanja i davanje odgovora putem foruma na web stranici predmeta, te aktivnost na
predavanju (koja se bilježi),
B. (12) online ispiti putem moodle web stranice predmeta (računski zadaci i teorija kao priprema za
kolokvij),
72
C. (18) nekoliko praktičnih studentskih radova: grafičko riješavanje jednadžbi i nejednadžbi, riješavanje
jednadžbi metodom bisekcije, riješavanje jednadžbi Newtonovom metodom i numerička integracija.
Studentsku su obvezu ispunili i time stekli pravo na potpis studenti koji su prikupili barem 30 bodova iz
aktivnosti A-C.

#1 2.
#2 3.
#3 6.
#4 9.
#5 11.
Kolokvij
#6 13
Završni ispit 15.
ljetni(I. termin) Pismeni/usmeni 24. lipnja 2017.

ljetni(II. termin) Pismeni/usmeni 28. lipnja 2017.
jesenski (I. termin) Pismeni/usmeni 3. rujna 2017.
Jesenski (II. termin) Pismeni/usmeni 17. rujna 2017.
Konzultacije
petak 12:15-13
Kontakt informacije
Email: makosor@unizd.hr
Ured: zgrada Rektorata, prostorija 1.5, Mihovila Pavlinovića 1, 23000 Zadar
Telefon u uredu: 023/200-653
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina studija: I

prometa
BRO 110 6 II
ELEMENTI STROJEVA
Akademska Status Razina ishoda
2017./2018. Obvezni 5
godina: kolegija: učenja:
73
Preduvjet Nema
upisa:
Nositelj: Prof. dr. sc. Željko Ivandić
Asistent: Darko Pastorčić, dipl. ing.
Predavanja Vježb Seminari

Organizacija e
nastave:
45 30 -
Jezik hrvatski
izvođenja:
Praćenje Studentske ankete (Ocjena studenata PP7/OB1)

uspješnosti
izvedbe nastave
Osiguranje
kvalitete Izvješće o izvedenoj nastavi (PP5/OB1)
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 TEHNIČKO CRTANJE Pojam projiciranja. Vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje na dvije

i više ravnina. Projiciranje točke, pravca i ravnine. Međusobni položaji: točka na pravcu, pravac i točka
u ravnini. Sutražnice i priklonice. Prelaganje projicirajuće ravnine. Presjeci rotacijskih tijela (valjka,
stošca i sfere) projicirajućom ravninom. Normizacija i norme; crte, tehničko pismo, formati papira,
mjerila. Osnovni pojmovi i pravila projiciranja ISO 128. Prostorno predočavanje. Skiciranje u
ortogonalnoj projekciji. Preporuke pri predočavanju oblika; pojednostavnjenja. Kotiranje ISO 129.
Oznake kvalitete površinske hrapavosti (obrada) na tehničkim crtežima. Tolerancije i dosjedi na
radioničkim i sklopnim crtežima. Tolerancije oblika i položaj;oznake na tehničkim crtežima. Simboli.
Opremanje tehničke dokumentacije. Primjeri primjene u brodostrojarstvu.
M2 RADNA OPTEREĆENJA STROJNIH DIJELOVA, Korisna opterećenja. Opterećenja
Opis kolegija
uzrokovana trenjem. Opterećenja promjenjiva s vremenom. Statička opterećenja. Dinamička
po cjelinama: opterećenja. Naprezanja i deformacija strojnih dijelova, Inercijske sile i momenti, Veza između
naprezanja i deformacija, Složena naprezanja. Radna sposobnost strojnih dijelova i konstrukcija.
Čvrstoća. Faktor sigurnosti i dopušteno naprezanje. Karakteristike čvrstoće strojnih dijelova pri
statičkom opterećenju. Karakteristike čvrstoće strojnih dijelova pri promjenjivom naprezanju.
Dinamička čvrstoča strojnih dijelova. Krutost strojnih dijelova. Pouzdanost. Osvrt na posebnosti u
brodostrojarstvu.
M3 NERASTAVLJIVI SPOJEVI Zavareni spojevi; prednosti i nedostaci zavarenih spojeva,
postupci zavarivanja, nastanak zavarenog spoja, zavarljivost materijala, vrste zavarenih spojeva i
zavara. Proračun čvrstoće zavarenih spojeva; tlačna, vlačna i smična naprezanja zavarenih spojeva,
opterećenje savijanjem zavarenih spojeva, torzijska opterećenja zavarenih spojeva. Lemljeni spojevi;
postupci, lemovi, osnove oblikovanja, čvrstoća lemljenih spojeva. Ljepljeni spojevi; ljepila, svojstva,
postupci, osnove oblijkovanja ljepljenih spojeva, čvrstoća ljepljenih spojeva. Zakovični spojevi; vrste
zakovica, zakovični spojevi u gradnji čeličnih konstrukcija, strojeva i strojnih postrojenja, proračun
74
zakovičnih spojeva. Stezni spojevi; osnove steznog spoja, osnove proračuna steznog spoja, proračun
čisto elastično opterećenog spoja, proračun elastično – plastičnog opterećenog spoja, formiranje
steznih spojeva, pravila za oblikovanje steznog spoja. Posebnosti oblikovanja i postupaka kod
zavarenih konstrukcija u brodostrojarstvu.
M4 RASTAVLJIVI SPOJEVI VIJČANI SPOJEVI Pričvrsni vijci; navoj, materijali, zaštita
odkorzije, vijci i matice, podloške osiguranja, sila prednaprezanja, pritezni moment, dijagram
deformacija i sila, najveća i najmanja sila, čvrstoća uzdušno opterećenih vijaka, oblikovanje i proračun
poprečno opterećenih vijaka. Pokretni vijci; navoj, materijali, sile, trenje iskoristivost, samokočnost,
čvrstoća. SPOJEVI GLAVINE; spojevi uzužnim klinom, spojevi perima, spojevi s klinastim vratilima,
spojevi s zupčastim vratilima, spoj profilnm vratilima, konični spojevi, spojevi steznim elementima,
spoj s čeonim ozubljenjem. Veze sa zaticima i svornjacima. OPRUŽNI SPOJEVI; osnove, materijali
opruga. Opruge opterećenene na savijanje; lisnata opruga s stalnim presjekom, lisnata opruga jednake
čvrstoće, zavojna fleksiona opruga, spiralna opruga, tanjiraste opruge. Zavojne torzijske opruge; tlačne
zavojne torzijske opruge, hladno oblikovane tlačne zavojne torzijske opruge, toplo oblikovane tlačne
zavojne torzijske opruge, vlačne zavojne torzijske opruge, proračun tlačnih zavojnih torzijskih opruga.
Analiza konstrukcijskih i funkcionalnih značajki spojeva u brodostrojarstvu.
M5 ELEMENTI ZA PRIJENOS SNAGE I MOMENTA OSOVINE I VRATILA Materijali i
oblikovanje osovina i vratila. Opterećenje osovina i vratila. Proračun osovina i vratila;
dimenzioniranje osovina, dimenzioniranje vratila, kontrolni proračun čvrstoće osovina i vratila.
Deformacije osovina i vratila; progib osovine ili vratila, kutevi torzije. Kritične frekvencije vrtnje;
fleksiona i torziona kritična frekvencija vrtnje. Rukavci; nosivi i potporni rukavci. LEŽAJI Trenje,
podmazivanje i maziva. Klizni ležaji; hidrodinamička teorija podmazivanja, ležaji s višestrukim
kliznim površinama, sustav podmazivanja, materijali za ležaje i rukavce, oblikovanje i proražun
radijalnih ležaja, olikovanje i proračun upornih (aksijalnih) ležaja. Valjni ležaji; konstrukcija i
karakteristike, označavanje, pravila ugradnje i mogućnost opterećenja, proračun valjnih ležaja
(nosivost, vjek trajanja, granična frekvencija vrtnje) , podmazivanje. Brtvljenje ležaja i vratila;
brtvljenje protiv izlaza masti, brtvljenje protiv istjecanja ulja. SPOJKE Spojke koje se uključuju; krute
spojke, kompenzacijske spojke, neelastične kompenzacijske spojke, elastične spojke, sigurnosne
spojke. Rastavljive spojke; ručno rastavljive spojke, spojke s daljinskim iključivanjem. Spojke za
puštanje u rad. Hidrodinamičke spojke. REMENSKI PRIJENOSNICI Prijenos plosnatim remenom.
Prijenos klinastim remenom. Prijenos zupčastim remenom. LANČANI PRIJENOS Primjena i
raspored. Vrste lanaca i spojnice, lančanici, podmazivanje, proračun. TARNI PRIJENOSNICI
Općenito. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom. Tarni prijenosnici s mogućnošću
kontinuirane promjene prijenosnog omjera. Osnove proračuna; proračun kontaktnih naprezanja,
proračun trošenja, proračun zagrijavanja, iskoristivost. ZUPČANI PRIJENOSNICI Osnove; vrste i
oblici, zakon ozubljenja, stupanj prekrivanja, evolventno ozubljenje, ozubljenje s ravnim bokovima,
unutarnje ozubljenje, valjanje i klizanje bokova, zračnost među zubima, podmazivanje, trenje i
iskoristivost. Čelnici s ravnim zubima; pomak profila, proračun nosivosti čelnika (opterećenje zuba i
korijena, nosivost bokova), sile i opterećenje vratila. Stožnici; stožnisi s ravnim, kosim i zakrivljenim
zubima, nosivosti stožnika (opterećenje zuba i korijena, nosivost bokova). Pužni prijenosnici; vrste,
odnosi sila, iskoristivost,oblokovanje pužnih prijenosnih parova, nosivost. Konstrukcijske i
funkcionalne značajke prijenosnika snage i gibanja kod u brodostrojarstvu.
M6 ELEMENTI ZA PROTOK Cijevni vodovi; osnovni pojmovi, materijal cijevi, proračun cijevi,
proračun cijevovoda (lokalni gubici, ukupni gubici u cjevovodu), cijevni spojevi. Zaporni, sigurnosni
i regulacioni organi; zadaci, vrste, ventili, zasuni, pipci, zaklopke, principi izgradnje cijevnih sustava.
75
BRTVE Statičke brtve. Dinamičke brtve. Bezdodirne brtve. Cijevni vodovi i zaporni organi u
brodostrojarstvu.
Upoznavanje s tehničkim normama, prostornim zorom, ortogonalnim projiciranjem, presjecima, kotiranjem, te

pravilima za cjelovito opremanje tehničke dokmentacije. Stjecanje znanja neophodnih za inženjersku
komunikaciju crtežom.
Cilj kolegija: Upoznavanje s osnovama brodskih strojnih elementima i konstrukcija te stjecanja temeljnih znanja potrebnih za
oblikovanje i dimenzioniranje. Pokazati praktičnu primjenu prethodno stečenih osnovnih znanja tehničke
mehanike, matematike i tehnologije materijala. Posebnosti konstrukcijskih i funkcionalnih značajki elemenata
konstrukcija u primjeni u brodostrojarstvu.

Cjelina kolegija
Sat Sat
Tjedan
Tema Tema
i i
Pojam projiciranja. Vrste projiciranja. Ortogonalno

projiciranje na dvije i više ravnina. Projiciranje točke,
Postupci i pribor za crtanje.
1 M1 pravca i ravnine. Međusobni položaji: točka na pravcu, 2
3 Projiciranje. Ortogonalno
pravac i točka u ravnini. Sutražnice i priklonice.
projiciranje.
Prelaganje projicirajuće ravnine. Propisi i pravila
tehničkog crtanja.
Formati, mjerila i organizacija
tehničkog crteža. Pravila
projiciranja ISO 128.
Pojednostavljeno predočavanje.
Prostorno predočavanje. Izrada
Normizacija i norme; crte, tehničko pismo, formati
vježbenice s primjerima za
papira, mjerila. Osnovni pojmovi i pravila projiciranja
ortogonalno projiciranje. Zadavanje
2 M1 ISO 128. Prostorno predočavanje. Skiciranje u 2
3 zadataka iz kompendija
ortogonalnoj projekciji. Preporuke pri predočavanju
primijenjene deskriptivne
oblika; pojednostavnjenja. Formati, mjerila i
geometrije. Praktično prostoručno
organizacija tehničkog crteža.
skiciranje i izrada crteža s priborom
prema ”Crtanje ortogonalnih
projekcija predmeta(
nacrt,tlocrt,bokocrt ) na temelju
aksonometrijske projekcije”
Presjeci. Kotiranje ISO 129.
Tolerancije i dosjedi na radioničkim
Kotiranje ISO 129. Oznake kvalitete površinske i sklopnim crtežima. Praktično
hrapavosti (obrada) na tehničkim crtežima. Tolerancije i prostoručno skiciranje i izrada
3 M1 dosjedi na radioničkim i sklopnim crtežima. Tolerancije 3 crteža s priborom prema 2
oblika i položaj;oznake na tehničkim crtežima. Simboli. primjerima, crtanje ortogonalnih
Opremanje tehničke dokumentacije. projekcija predmeta (nacrt, tlocrt,
bokocrt ) na temelju
aksonometrijske projekcij.
76
M2
Uvod u brodske strojne elemente. Radna opterećenja
Tolerancije oblika i položaj;oznake
strojnih dijelova. Statička opterećenja. Dinamička
na tehničkim crtežima. Simboli.
opterećenja. Složena naprezanja. Radna sposobnost
Skiciranje. Opremanje tehničke
4 strojnih dijelova i konstrukcija. Faktor sigurnosti i 2
3 dokumentacije. Izrada
dopušteno naprezanje. Dinamička čvrstoča strojnih
karakterističnih numeričkih
dijelova. Zavareni spojevi; prednosti i nedostaci
primjera i izbor tolerancija te
zavarenih spojeva, nastanak zavarenog spoja,
utjecaj na elemente konstrukcija.
zavarljivost materijala, vrste zavarenih spojeva i zavara.
M3
Proračun čvrstoće zavarenih spojeva; tlačna, vlačna i

smična naprezanja zavarenih spojeva, opterećenje
savijanjem zavarenih spojeva, torzijska opterećenja
zavarenih spojeva. Lemljeni spojevi; postupci, lemovi, Dimenzioniranje zavarenih spojeva,
osnove oblikovanja, čvrstoća lemljenih spojeva. izračun opterećenja i naprezanja
5 M3 Ljepljeni spojevi; ljepila, svojstva, postupci, osnove zavarenih spojeva. Izrada 2
3
oblijkovanja ljepljenih spojeva, čvrstoća ljepljenih konstrukcijskog programa
spojeva. Zakovični spojevi; zakovični spojevi u gradnji ''Proračun steznoga, zavarenog i
čeličnih konstrukcija, strojeva i strojnih postrojenja, vijčanog spoja''.
proračun zakovičnih spojeva. Stezni spojevi; osnove
steznog spoja, osnove proračuna steznog spoja, pravila
za oblikovanje steznog spoja.
VIJČANI SPOJEVI Pričvrsni vijci; navoj, materijali, Dimenzioniranje pričvrsnih vijaka,
zaštita od korzije, vijci i matice, podloške osiguranja, izračun opterećenja i naprezanja
6 M4 sila prednaprezanja, pritezni moment, čvrstoća uzdužno pričvrsnih vijaka. Dimenzioniranje
3 2
opterećenih vijaka, oblikovanje i proračun poprečno pokretnih vijaka, izračun
opterećenih vijaka. Pokretni vijci; navoj, materijali, sile, opterećenja i naprezanja pokretnih
trenje iskoristivost, samokočnost, čvrstoća. vijaka.
Spojevi glavine; spojevi uzužnim klinom, perima,

klinastim vratilima, zupčastim vratilima, konični spojevi, Dimenzioniranje pokretnih vijaka,
steznim elementima. Veze sa zaticima i svornjacima. izračun opterećenja i naprezanja
Opružni spojevi; osnove, materijali opruga. Opruge pokretnih vijaka
7 M4 opterećenene na savijanje; lisnate opruge, zavojna 3 2
fleksiona opruga, spiralna opruga, tanjiraste opruge. Dimenzioniranje klinova, zatika,
Zavojne torzijske opruge; tlačne zavojne torzijske svornjaka, izračun opterećenja i
opruge, vlačne zavojne torzijske opruge, proračun naprezanja.
tlačnih zavojnih torzijskih opruga.
Izračun tlaka nalijeganja kod

Osovine i vratila Materijali i oblikovanje osovina i spojeva s zupčastim vratilima,
vratila. Opterećenje osovina i vratila. Proračun osovina koničnih spojevi i spojeva steznim
i vratila; dimenzioniranje osovina, dimenzioniranje elementima.
8 M5 3 2
vratila, kontrolni proračun čvrstoće osovina i vratila. Proračun tlačnih i vlačnih opruga.
Deformacije osovina i vratila; progib osovine ili vratila, Dimenzioniranje osovina,
kutevi torzije. Kritične frekvencije vrtnje. dimenzioniranje vratila, kontrolni
proračun čvrstoće osovina i vratila.
77
Dimenzioniranje osovina,
Rukavci; nosivi i potporni rukavci. Ležaji; Trenje, dimenzioniranje vratila, kontrolni
podmazivanje i maziva. Klizni ležaji; hidrodinamička proračun čvrstoće osovina i vratila.
teorija podmazivanja, ležaji s višestrukim kliznim
9 M5 površinama, materijali za ležaje, oblikovanje i proračun 3 Izračun deformacije osovina i 2
radijalnih i upornih (aksijalnih) ležaja. Valjni ležaji; vratila. Konstrukcijske i
konstrukcija i karakteristike, podmazivanje. Brtvljenje funkcionalne značajke oblikovanja
ležaja i vratila. vratila na primjeru konstrukcijskog
zadatka ''Vratilo''
Proračun valjnih ležaja (nosivost, vjek trajanja, granična
frekvencija vrtnje). Spojke koje se uključuju; krute
spojke, kompenzacijske spojke, neelastične
Proračun kliznih radijalnih ležaja.
kompenzacijske spojke, elastične spojke, sigurnosne
10 M5 Proračun valjnih ležaja, nosivost, 2
spojke. Rastavljive spojke; ručno rastavljive spojke, 3
vjek trajanja, granična frekvencija
spojke s daljinskim iključivanjem. Spojke za puštanje u
vrtnje.
rad. Hidrodinamičke spojke. REMENSKI
PRIJENOSNICI Prijenos plosnatim remenom. Prijenos
klinastim remenom. Prijenos zupčastim remenom.
Osnove proračuna remenskog prijenosa. Lančani
prijenos Primjena i raspored. Vrste lanaca i spojnice, Proračun remenskog prijenosa.
lančanici, podmazivanje, proračun. Tarni prijenosnici Proračun tarnoga prijenos sa
11 M5 Općenito. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim stalnim prijenosnim omjerom. 2
3
omjerom. Tarni prijenosnici s mogućnošću kontinuirane Proračun tarnoga prijenos s
promjene prijenosnog omjera. Osnove proračuna; promijenjivim prijenosnim
proračun kontaktnih naprezanja, proračun trošenja, omjerom.
proračun zagrijavanja, iskoristivost
Zupčani prijenosnici Osnove; vrste i oblici, zakon
ozubljenja, stupanj prekrivanja, evolventno ozubljenje, Izračun stupnja prekrivanja, izračun
ozubljenje s ravnim bokovima, unutarnje ozubljenje, karakterističnih veličina kod
12 M5 valjanje i klizanje bokova, nulti čelnici i nulti 3 čelnika s ravnim zubima, izračun 2
prijenosnici zračnost među zubima, pomak profila, pomaka profila.
granični broj zuba, V-čelnici i V-prijenosnici, nisko i
visoko ozubljenje podmazivanje, trenje i iskoristivost
Proračun nosivosti čelnika,
Čelnici ; oblikovanje čelnika, proračun nosivosti čelnika opterećenje zuba i korijena,
(opterećenje zuba i korijena, nosivost bokova), nosivost nosivost bokova. sile i opterećenje
13 M5 u odnosu na zaribavanje i trošenje, sile i opterećenje 3 2
vratila. Određivanje sila koje
vratila, odnosi sila kod čelnika. Stožnici; stožnisi s opterećuju vratilo i ležaje.
ravnim, kosim i zakrivljenim zubima.
M5 Stožnici; nosivosti stožnika (opterećenje zuba i korijena, Proračun nosivosti čelnika,

nosivost bokova). Pužni prijenosnici; vrste, odnosi sila, opterećenje zuba i korijena,
iskoristivost, oblikovanje pužnih prijenosnih parova, nosivost bokova. sile i opterećenje
14 3 2
nosivost, izbor maziva. vratila. Određivanje sila koje
Cijevni vodovi; osnovni pojmovi, materijal cijevi, opterećuju vratilo i ležaje. Stožnici.
proračun cijevi, Pužni prijenosnici.
78
M6
Cijevni vodovi; proračun cijevovoda (lokalni gubici,

ukupni gubici u cjevovodu), cijevni spojevi. Zaporni,
sigurnosni i regulacioni organi; zadaci, vrste, ventili, Proračun cijevovoda. Gubici u
15 M6 3 koljenim odvojcima, ulaznim i 2
zasuni, pipci, zaklopke, principi izgradnje cijevnih
sustava. BRTVE Statičke brtve. Dinamičke brtve. izlaznim ograncima cjevovoda.
Bezdodirne brtve. Proračun debljine stjenke cijevi.
Karl-Heinz Decker, Elementi strojeva, Tehnička knjiga-Zagreb, 1987

Opalić M., Kljajin N., Sebastijanović S., Tehničko crtanje, Zagreb/Slavonski Brod, 2002
Kljajin, M.: Vježbenica iz tehničkog crtanja, SF, Slavonski Brod, 1995. (interno izdanje)
Herold, Z.: Inženjerska grafika, Inženjerski priručnik, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Horvatić-Baldasar, K.; Babić, I.: Nacrtna geometrija, Sand d.o.o., Zagreb 2001
Obvezna: Duhovnik, J.; Kljajin, M.; Opalić, M.: Inženirska grafika, Univeza v Ljubljani, Fakulteta za
strojništvo, Ljubljana, 2009
Kljajin, M.: Elementi strojeva I (podloge za vježbe), Stezni, zavareni i vijčani spoj (P1), SF,
Slavonski Brod, 2001. (interno izdanje)
Kljajin, M.: Elementi strojeva I (podloge za vježbe), Ručna dizalica (P2), SF, Slavonski Brod, 2001.
(interno izdanje)
Dopunska
:
Pripremni
Materijali za čitanje za svaku cjelinu nalaze se na e-learning sustavu:
Literatura
materijali
http://pomorstvo.unizd.hr
:
Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Elementi strojeva mogu:

Primijeniti stečena znanja pri inžinjerskoj komunikaciji crtežom
Prostoručno skicirati prema pravilima tehničkog crtanja pojedinačne i sklopne elemente konstrukcija,
te primijeniti ortogonalne aksonometrije u prostornom prikazu
Identificirati i razlikovati brodske strojne elemente i konstrukcije
Izračunati veličine naprezanja kod nerastavljivih i rastavljivih veza
Provjeriti osnovne veličine u radu elemenata okretnoga gibanja; obodnu i kutnu brzinu, frekvenciju
brzine, okretni moment
Izračunati elemente prenosa snage trenjem i zahvatom
Konstruirati skicom strojne elemente i definirati njihovu primjenu
Primijeniti osnovne tehničke kriterije konstruiranje i dimenzioniranje strojnih elemenata npr. faktor
sigurnosti, mogućnost recikliranja
Ishodi učenja
Analiza cijevnih vodova, zapornih, sigurnosnih i regilacijskih organa sastajališta gubitaka tlaka
Pokazati stečena znanja u kombinaciji korištenja različitih osnovnih vještina pri riješavanju problema
svojstven svojoj struci.
79
Prvi kolokvij (K1) je pismeni i sastoji se je pismeni i sastoji se od:
A) 2-3 konstrukcijska zadatka iz primjenjene deskriptivne geometrije(prema zadatcima s vježbi:dužine, pravci,

presječnice, određenost ravnine), - max 20 bodova
B) 3-4 konstrukcijske zadatka iz ortogonalnog projiciranja(vježbenica kao uradak domaće zadaće), - max 30 bodova
C) 5-8 pitanja iz poznavanja pravila tehničkog crtanja (osnova iz podloge za nastavu). – 50 bodova. Obvezno je znati
što je mjerilo. Kolokvij traje 2-3 sata.
Za prolaz je potrebno riješiti najmanje 50 % iz svakog dijela (50% A + 50% B + 50%C).
Drugi kolokvij (K2) je pismeni i sastoji se od:
T-K2) Teorijski dio koji obuhvaća 4-6 pitanja (obuhvaća dio koji se odnosi na: radna opterećenja strojnih dijelova,
tolerancije, rastavljive i nerastavljive spojeve, spojeve vratila i glavine, opružni spojevi i ležaji) – max 100 bodova,
N-K2) Numerički dio koji obuhvaća 3-4 numerička zadatka (obuhvaća dio numeričkih primjera s vježbi prema
pojašnjenju područja navedenog u T-K2). – max 100 bodova
Za prolaz je potrebno riješiti najmanje 50 % iz svakog dijela (50% T-K2 + 50% N-K2), a ocjena se izvodi iz sume bodova
oba dijela dijeljeno s 2 te zaokruženo na cijeli broj.
Treći kolokvij (K2) je pismeni i sastoji se od:
T-K3) Teorijski dio koji obuhvaća 4-6 pitanja (obuhvaća dio koji se odnosi na: osovine /vratila, remenski, lančani, tarni i
zupčanički prijenos snage i gibanja, te elemente cijevnih vodova i zapornih organa).– max 100 bodova,
N-K3) Numerički dio koji obuhvaća 3-4 numerička zadatka (obuhvaća dio numeričkih primjera s vježbi prema
pojašnjenju područja navedenog u T-K3). – max 100 bodova
Za prolaz je potrebno riješiti najmanje 50 % iz svakog dijela (50% T-K3 + 50% N-K3), a ocjena se izvodi iz sume bodova
oba dijela dijeljeno s 2 te zaokruženo na cijeli broj.
Studenti koji polože tri kolokvija imaju samo usmeni ispit (položeni kolokviji vrijede cijelu akademsku godinu).
Uvjet za usmeni ispit za sve studente je redovito pohađanje nastave (max. 30% izostanaka s predavanja ili 30% izostanaka
s vježbi) i predani konstrukcijski programi i domaće zadaće.
Studenti koji su položili dva od tri kolokvija na prvom redovitom ispitnom roku mogu polagati na pismenom dijelu ispita
samo kolokvij koji nisu položili i u slučaju pozitivne ocjene pristupaju usmenom ispitu.
Studenti koji nisu položili dva ili tri kolokvija pristupaju cjelovitom ispitu (pismeni + usmeni). Pismeni dio cjelovitog
ispita je u sadržajnom i metodičkom obliku sukladan postupku vrednovanja postignuća tijekom provedbe vrednovanja
kolokvija, samo u ovom slučaju u integriranom obliku cjelovitog ispita.
Za prolaz na pismenom dijelu cjelovitog ispita potrebno je točnim rješenjima ostvariti najmanje 50 % numeričkh i
50 % teorijskih bodova; nakon čega student pristupa usmenom ispitu. Pad na bilo kojem dijelu cjelovitog ispita
podrazumijeva izlazak na sljedeći ispitni rok.
Pisanje ispita kao cjeloviti i pristup usmenom ispitu ima za potrebu: obvezatno donijeti tzv. dvolisnicu (presavijeni
A3 format ili tzv.košuljicu), uložne listove za pisanje, pribor za pisanje i crtanje te kalkulator, identifikacijski
80
dokument studenta sa slikom i postupanje na ispitu u duhu etičkog kodeksa akademske zajednice te voditi računa
o stilu odijevanja uobičajenom za akademsku zajednicu (tzv. ''dress code'').
Ocjena: 50 - 63 bodova dovoljan (2)
64 - 77 bodova dobar (3)
78 - 89 bodova vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova izvrstan (5)
Bodovi
Domaće zadaće 3
Konstrukcijski zadatci 2 5
Zadaće na vježbama 3
Projekt
Grupni zadaci (projekti) 5
Kolokviji
2 80
Pisani ispit
ispit (final exam)
Ukupno 100
Predavanja se izvode uz korištenje power-point prezentacija i nastavnih video materijala. Studentima se redovito
prosljeđuju nastavni materijali i sve informacije putem zajedničkog e-maila. Prije predavanja pojedinog modula u sustavu
za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se sastoje od prezentacija
koje će biti korištene u nastavi. Tijekom predavanja nastavnik evidentira aktivnost studenata/izvršenu pripremu za
predavanja kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi.
Kolokviji su pisane provjere znanja iz područja dva ili tri nastavna modula kolegija. Svaki kolokvij se po jednom
ponavlja. Polaganje kolokvija može se ponoviti samo do kraja ljetnog redovitog ispitnog roka.
Konstrukcijski programi, numerički primjeri-proračuni i seminari se izvode na način da asistent demonstrira način
rješavanja izabranih primjera zadataka, te uključuje studente u zajedničko rješavanje.
Konstrukcijski programi i zadaće su pisani radovi koje studenti izrađuju samostalno kod kuće, koristeći obveznu i
dopunsku literaturu kao i propisane materijale za pripremu predavanja, uz korištenje koncepta koji studenti izrađuju na
vježbama uz pomoć asistenta. Sadržaj konstrukcijskih programa i zadaća odgovara dijelu sadržaja (ili cijelom sadržaju)
81
nastavnog modula kolegija. Pozitivna obrana svih eseja je uvjet za predaju i pravo pristupa ispitu. Studeni su obvezni
predati sve eseje do 15. tjedna nastave ili u izuzetnom (objektivna zapriječenost) slučaju prije prijave ispita.

2,5 Kolokvij 2,5
studijskim
obvezama (upisati Priprema za
0,5 Referat Pismeni ispit
udio u ECTS predavanje
bodovima za
Domaće Seminarsk
svaku aktivnost Usmeni ispit
zadaće i rad
tako da ukupni
broj ECTS Konstrukcijs
bodova odgovara Istraživanje ki zadatci
0,5 (Ostalo upisati)
bodovnoj
vrijednosti Eksperimental
predmeta): ni rad
NUMERIČKI ZADACI - činjenična znanja
Dvodjelno pužno kolo koje je spojeno s šest vijaka prenosi moment - teorijska znanja
od 3 850 Nm. Vijci su kvaltete 5.6. Odredite naprezanje vijaka na
odrez. Provjerite jesu li vijci dobro dimenzionirani ako je τdop = 0,25 - spoznajne vještine
Rm?
- samostalnost
82
Svornjak promjera 4 mm opterećen je silom F = 2000 N. Ako je
zadano a = 8 mm i b = 14 mm odredite naprezanje na odrez,
savijanje te tlak pa i pi?
TEORIJSKA PITANJA
Navedite prednosti i nedostatke vijčanih spojeva. Ako je µ = 0,10,

koliki mora biti kut zavojnice vijka da bude samokočan? Skicirajte
razvijenu duljini zavojnice na promjeru d2.
Što su glavine, skicirajte glavinu u spoju s vratilom? Objasnite što

znači pojam nagiba klina 1:100. Skicirajte uzdužni uložni i utjerni
klin.
Što su zatici, skicirajte cilindrični, konusni i zasječeni zatik?

Skicirajte zasječeni zatik prije spoja i u spoju.
Što su rukavci i čemu služe? Izvršite podjelu rukavaca sobzirom na

smjer djelovanja sile, skicirajte iste.
Predavanja 70 % 0%
Vježbe 70 % 0%
Dobivanje potpisa
Obveze studenata
1. Redovitost pohađanja nastave: predavanja (max. 30% izostanaka) i vježbi (max. 30% izostanaka).
2. Predati i obraniti konstrukcijski program i zadaće.
83
Kolokviji
K1 Šesti tjedan nastave

K1 - PON Sedmi tjedan nastave
K2 Deveti tjedan nastave
K2 - PON Deseti tjedan nastave
K3 Trinaesti tjedan nastave
K1 - PON Četrnaesti tjedan nastave
Pismeni ispit (za one koji nisu putem

kolokvija pozitivno ocijenjeni)
Ljetni (I. termin) Usmeni ispit (pristupaju studenti

koji su položili putem kolokvija ili su
pozitivno ocijenjeni na cjelovitom
pismenom dijelu ispita s istog ispitnog
roka)
Ljetni (II. termin) Usmeni ispit (pristupaju studenti

roka)
Jesenski (I. termin) Usmeni ispit (pristupaju studenti


roka)
Jesenski (II. termin) Usmeni ispit (pristupaju studenti

roka)
Konzultacije
Uvijek prije nastave i poslije prema 17:00 do 20:00 sati (termin je uvjetan i prilagođava se mogućnostima
potrebama studenata studenata i nastavnika)
Kontakt informacije
zivandic@sfsb.hr

prometa
84
BRO 218 TEHNIČKA MEHANIKA II 5 II

2017./2018. Obvezni 3
Preduvjet upisa:
Nositelj: Prof.dr.sc. Branko Katalinić
Asistent: Darko Pastorčić, dipl.ing.
nastave: 30 30
Praćenje
uspješnosti izvedbe
nastave
Osiguranje
kvalitete izvedbe
nastave
Cjelina:
M1 Kinematika i dinamika čestice, sustava čestica i krutog tijelaPutanja, brzina, ubrzanje. Pravocrtno gibanje;
jednoliko, jednoliko ubrzano, jednoliko usporeno, kinematički dijagrami, harmonijsko gibanje. Krivocrtno
gibanje; prikaz gibanja u Descartesovu koordinatnom sustavu, prikaz gibanja pomoću polarnih koordinata, kružno
gibanje. Kinematika krutog tijela: Translacija krutog tijela, Rotacija krutog tijela. Ravninsko gibanje tijela;
prikaz ravninskog gibanja pomoću translacije i rotacije, trenutni pol brzina i trenutni pol ubrzanja. Dinamika
čestice: Jednadžba gibanja. D'Alambertov princip. Mehanički rad i snaga. Kinetička energija, zakon kinetičke
energije. Potencijalna energija. Zakon održanja mehaničke energije. Impuls i količina gibanja. Moment količine
gibanja. Dinamika sustava čestica: Vanjske i untrašnje sile sustava. Osnovni zakoni dinamike sustava čestica.
Dinamika krutog tijela: Dinamički momenti tromosti, momenti tromosti za paralelne osi, glavni momenti
Opis kolegija
tromosti. Translacija . Rotacija oko nepomične osi; jednadžba gibanja, kinetička energija, kinetički moment.
po cjelinama: Ravninsko gibanje tijela; jednadžba gibanja, kinetička energija, kinetički moment. Približna teorija giroskopa.
Sudari; sudar tijela bez djlovanja vanjskih sila, centrični sudar, udar čestice o nepomični zid.
M2 Mehanika fluida: Osnovne fizikalne veličine i svojstva fluida. Viskoznost. Hidrostatika:
Eulerova jednadžba, Pasacalov zakon, jednadžba manometra. Hidrostatika: mjerenje tlaka, stabilitet, sile na ravne
i zakrivljene
plohe. Uzgon. Kinematika fluida: brzina, protok, strujnica. Dinamika fluida: Zakon očuvanja količine gibanja,
Zakon očuvanja momenta količine gibanja. Zakon očuvanja energije.Bernoullijeva jednadžba. Primjena
Bernoullijeve jednadžbe.Modificirana Bernoullijeva jednadžba. Strujanje realnog fluida. Gubici pri strujanju
realnog fluida u cjevovodu. Jednadžba količine gibanja, impulsna funkcija. Pumpe, turbine. Kavitacija. Optjecanje
tijela.
Usvojiti osnovna teorijska znanja, koja će biti temelj za jednostavan i logičan način razmišljanja studenata
Cilj kolegija: brodostrojarstva, pri rješavanju problema i zadataka u praksi. Ista ta znanja su i baza za razmijevanje kolegija u
višim godinama studija.
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Kinematika čestice. Putanja, brzina , ubrzanje. Pravocrtno gibanje;

Rješavanje zadataka pravocrtnog gibanja
jednolikoubrzano, jednoliko usporeno, kinematički dijagrami.
čestice, uz obrazloženje zadataka i
Krivocrtno gibanje čestice;
1 M1 Prikaz gibanja u Descartesovu koordinatnom sustavu, 2 kinematičke dijagrame. 2
Rješavanje zadataka krivocrtnog gibanja
prikaz pomoću polarnih koordinata, kružno gibanje (prirodne
čestice.
komponente vektora brzine i ubrzanja)
Kinematika krutog tijela.Translacija krutog tijela. Rotacija oko
nepomične osi. Ravninsko gibanje tijela; Rješavanje zadataka rotacije krutog tijela oko
2 M1 prikaz ravninskog gibanja krutog tijela pomoću translacije i rotacije, 2 nepomične osi. Rješavanje zadataka 2
brzina i ubrzanje točke na tijelu. Trenutni pol brzina i trenutni pol ravninskog gibanja krutog tijela.
ubrzanja.
85
Kinematika složenog gibanja. Složeno gibanje čestice.Coriolis-ovo
3 M1 ubrzanje. Jednostavno harmonijsko gibanje,amplituda,frekvencija. 2 Rješavanje zadataka složenog gibanja čestice. 2
Dinamika čestice.Jednadžba gibanja. D’Alambert-ov pricip. Inercijske Rješavanje zadataka primjene D’Alambert-
4 M1 sile. Mehanički rad i snaga. Kinetička energija. Zakon kinetičke energije. 2 ovog principa. Rješavanje zadataka kinetičke i 2
Potencijalna energija. potencijalne energije, te mehaničkog rada.
Zakon održanja mehaničke energije. Impuls i količina gibanja. Moment
količine gibanja (kinetički moment). Dinamika sustava čestica.
Vanjske i untrašnje sile sustava. Osnovni zakoni dinamike sustava Rješavanje zadataka zakona održanja
čestica; mehaničke energije, te promjene količine
5 M1 zakon o gibanju centra masa sustava čestica, zakon kinetičke energije, 2 gibanja. Rješavanje zadataka dinamike sustava 2
zakon održanja mehaničke energije, zakon količine gibanja (princip čestica.
održanja količine gibanja), zakon kinetičkog momenta (princip održanja
kinetičkog momenta)
Dinamika krutog tijela. Dinamički momenti tromosti.
Polumjer tromosti. Moment tromosti za paralelne osi (Steiner-ovo
Rješavanje zadataka izračunavanja dinamičkih
pravilo). Glavni momenti tromosti. Moment tromosti složenih tijela.
6 M1 Translacija krutog tijela. Rotacija krutog tijela oko nepomične osi; 2 momenata tromosti. Rješavanje zadataka 2
translacije i rotacije krutog tijela.
jednadžba gibanja, kinetička energija rotacije, kinetički moment rotacije.
Opruge. Vibracije sistema s jednim stupnjem slobode.
Rješavanje zadataka ravninskog gibanja
krutog tijela.
Ravninsko gibanje krutog tijela; jednadžbe gibanja. Rješavanje zadataka ravninskog gibanja
7 M1 Kinetička energija ravninskog gibanja krutog tijela, kinetički moment. 2 krutog tijela primjenom zakona kinetičke 2
energije i kinetičkog momenta, te zakona
održanja mehaničke energije.
Rješavanje zadataka približne teorije

Približna teorija giroskopa. Sudari; sudar tijela bez djelovanja vanjskih giroskopa.
8 M1 sila, centrični sudar, udar čestice o nepomični zid. 2 Rješavanje zadataka centričnog sudara, te 2
elastičnih i neelastičnih sudara.
Osnovne fizikalne veličine i svojstva fluida. Viskoznost. Hidrostatika:

9 M2 Eulerova jednadžba, Pasacalov zakon, jednadžba manometra. 2 Rješavanje zadataka iz hidrostatike. 2
Hidrostatika: mjerenje tlaka, stabilitet, sile na ravne i zakrivljene
10 M2 plohe. Uzgon 2 Rješavanje zadataka iz hidrostatike. 2
11 M2 Kinematika fluida: brzina, protok, strujnica. 2 Rješavanje zadataka iz hidrostatike. 2

Dinamika fluida: Zakon očuvanja količine gibanja, Zakon očuvanja
12 M2 momenta količine gibanja. Zakon očuvanja energije.Bernoullijeva 2 Rješavanje zadataka iz dinamike fluida. 2
jednadžba
Primjena Bernoullijeve jednadžbe.Modificirana Bernoullijeva
13 M2 jednadžba. Strujanje realnog fluida. Gubici pri strujanju realnog fluida u 2 Rješavanje zadataka iz dinamike fluida. 2
cjevovodu.
14 M2 Jednadžba količine gibanja, impulsna funkcija. Pumpe, turbine. 2 Rješavanje zadataka iz dinamike fluida. 2
15 M2 Kavitacija. Optjecanje tijela. 2 Rješavanje zadataka iz dinamike fluida. 2

Prof.dr. Stjepan Jecić, Mehanika II, Kinematika i dinamika, Tehnička knjiga Zagreb 1989
Obvezna: Miroslav Pečornik, Tehnička mehanika fluida, Školska knjiga Zagreb 1989
Literatura
Tehnička Enciklopedija , Svezak VIII, Poglavlja Mehanika – Kinematika i Dinamika, Mehanika Fluida , Leksikografski zavod
Dopunska: Miroslav Krleža 1997
Pripremni
materijali:
Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Mehanika 2 mogu:
• primijeniti načela kinematike čestice i tijela pri rješavanju jednostavnih problema vezanih za pravocrtno
Ishodi učenja
i krivocrtno gibanje čestice, te ravninsko gibanje tijela

• pokazati, objasniti i primijeniti osnovna načela dinamike čestica i dinamike krutog tijela pri rješavanju jednostavnihproblema iz
dinamike čestice i krutog tijela
• definirati osnovna svojstva fluida, Eulerovu jednadžbu hidrostatike, hidrostatski uzgon, stabilnost, sile na ravne i zakrivljene plohe
• definirati osnovne zakone dinamike fluida: zakon očuvanja mase, zakon očuvanja količine gibanja, zakon očuvanja momenta količine
gibanja, zakon očuvanja energije. Značenje Bernoullijeve jednadžbe. Laminarno i turbulentno strujanje viskoznog fluida. Značenje
Reynoldsovog broja. Odrediti gubitke strujanja fluida u cjevovodu. Objasniti pojavu kavitacije.
86
Prvi kolokvij (K1) iz područja „Kinematika i Dinamika“ je pismeni i sastoji se od 5 zadataka. Za prolaz je potrebno rješiti
60% zadataka.
Drugi kolokvij (K2) : iz područja „Mehanika fluida“ je pismeni i sastoji se od 5 zadataka. Za prolaz je potrebno rješiti 60%
zadataka.
Pismeni ispit polažu studenti koji nisu položili kolokvije. Ispit je pismeni i sastoji se od 10 zadataka.
Za prolaz je potrebno rješiti 60% zadataka.
5
Domaće zadaće
Eseji
Projekt
Kolokviji 2 95
Pisani ispit
ispit (finalexam)
100
Ukupno

Predavanja se izvode uz korištenje power-point prezentacija. Tijekom predavanja nastavnik prati aktivnost
studenata kroz sudjelovanje studenata u nastavi.
Kolokviji su pisane provjere znanja iz područja jednog ili dva nastavna modula kolegija.
Vježbe se izvode na način da asistent demonstrira način rješavanja izabranih primjera zadataka, te uključuje
studente u zajedničko rješavanje.
2,0 Kolokvij 2,0
obvezama (upisati predavanje
udio u ECTS Seminarski
bodovima za svaku Domaće zadaće Usmeni ispit
rad
aktivnost tako da Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
ukupni broj ECTS
bodova odgovara
bodovnoj vrijednosti Eksperimentalni Projekt (Ostalo upisati)
predmeta): rad
87
Obveze studenata

Predavanja 80%
Vježbe 80%
Dobivanje potpisa
1. Ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima
2. Ostvariti postotak nazočnosti na vježbama
redni broj tjedan nastave
Kolokvij
kolokvija
i

ispravak kolokvija
Zimski (I. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
Zimski (II. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
Konzultacije
Nakon vježbi
Kontakt informacije

prometa
BRO 209 3 2.
ZAŠTITA MORA I MORSKOG OKOLIŠA
2017./2018. Obavezni 6
88
Nositelj: Izv. prof. dr. sc. Toni Bielić/ doc. dr. sc. Jelena Čulin
Asistent:

nastave: 30 - -

uspješnosti
izvedbe nastave
Osiguranje
nastave
Cjelina:
M1 Uzroci i posljedice degradacije morskog okoliša i odgovori društva

Opis kolegija
po cjelinama:
M2 Sprječavanje onečišćenja mora s brodova
Cilj kolegija je osposobiti studente za provedbu aktivnosti vezanih uz zaštitu mora i morskog okoliša.
Cilj kolegija: Koristeći se stečenim znanjima studenti će moći uočiti i ocijeniti pritiske i utjecaj pomorstva na
morski okoliš, te prepoznati i provesti rješenja problematike zaštite mora i morskog okoliša.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Uvod u zaštitu mora i morskog okoliša: pojam i značajke okoliša, uzroci i posljedice
1 M1 degradacije sastavnica okoliša, politika zaštite okoliša u skladu s načelima održivog 2
razvoja, načela politike zaštite okoliša, ciklus: pokretači/pritisci/stanje/utjecaj/odgovor.
Degradacija morskih ekosustava: izvori i načini degradacije, vrste onečišćavala, brod

2 M1 2
kao onečišćivač
3 M1 Posljedice onečišćenja mora: gubitak i degradacija staništa, smanjenje bioraznolikosti 2
Zaštita mora od onečišćenja s kopna: zabranjena i dopuštena odlaganja, načini

4 M1 2
odlaganja, pravna regulativa.
89
Sprječavanje onečišćenja mora uljima s brodova: osnovni pojmovi, štetnost ulja,
5 M2 ponašanje ulja na površini mora, sprječavanje širenja ulja, odstranjivanje ulja s morske 2
površine.
Zauljene vode i postupci obrade, uređaji: oprema za sprječavanje onečišćenja s

brodova, sustav na kopnu za prihvat i obradu zauljenih voda s brodova, kontrola i
6 M2 mogućnosti ispuštanja ulja i zauljenih voda u more, knjige o uljima Dio I i II, 2
svjedodžbe, inspekcijski nadzor, metode sprječavanja onečišćenja, SOPEP – Brodski
plan za nuždu u slučaju izljeva ulja.
Sprječavanje onečišćenja mora štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u trupu:

kategorizacija kemikalija, štetnost kemikalija za okoliš, oprema za sprječavanje
7 M2 2
onečišćenja s brodova, prihvatni uređaji na kopnu, uvjeti ispuštanja kemikalija, knjiga
tereta, zaštitna oprema.
Sprječavanje onečišćenja mora štetnim tvarima koje se prevoze u pakiranom

obliku: klasifikacija štetnih tvari, štetnost tvari koje se prevoze u pakiranom obliku,
8 M2 2
označavanje i pakiranje štetnih tvari, uvjeti za odlaganje štetnih tvari u more, postupak s
ambalažom.
Sprječavanje onečišćenja mora otpadnim vodama s brodova: definicija sanitarnih

otpadnih voda (fekalija), opasnosti po čovjeka i okoliš od fekalija, biološko – kemijska
9 M2 2
obrada fekalija, dezinfekcija fekalija, uvjeti za ispuštanje fekalija u more, kontrola
ispuštanja.
Sprječavanje onečišćenja mora otpacima s brodova: kategorizacija otpadaka, utjecaj

otpadaka na morski okoliš i ljude, tank za sakupljanje, oprema za zbrinjavanje otpadaka
10 M2 2
na brodu, uvjeti za spaljivanje otpadaka na brodu, prihvatna oprema za otpatke na
kopnu, knjiga otpadaka, mogućnosti odlaganja otpadaka u more.
Sprječavanje onečišćenja atmosfere s brodova: klasifikacija onečišćivala atmosfere

11 M2 brodova, štetni utjecaj onečišćivala na okoliš, mjerenje količine onečišćenja, mjere za 2
smanjivanje onečišćenja zraka, uvjeti za ispuštanje u atmosferu.
Sprječavanje onečišćenja mora od onečišćenja protuobraštajnim bojama:

12 M2 obraštanje, osnovni pojmovi, protuobraštajna sredstva, štetnost protuobraštajnih boja, 2
vrste i načini premaza
Sprječavanje onečišćenja mora balastnim vodama: štetnost balastne vode za

13 M2 ekosustav, vrste invazivnih organizama, upravljanje balastnim vodama, načini izmjene 2
balastne vode, prihvatni uređaji, oprema za obradu balastnih voda, knjiga balastnih voda
Sprječavanje onečišćenja mora od onečišćenja s brodova-podrtina –moguća

14 M2 onečišćenja, brodovi kao otpad, načini zbrinjavanje brodova, pravna regulativa koja 2
uređuje zbrinjavanje brodova.
Inspekcijski nadzor brodova glede onečišćenja okoliša, Regionalni sustav zaštite

15 M2 2
mora od onečišćenja s brodova.
90
IMO, MARPOL 73/78, Consolidated Edition, 2011
Obvezna:
Nastavni materijali
Dopunska:
Literatura
Nakon položenog ispita student će moći:
-opisati vrste, obilježja i posljedice degradacije morskog okoliša
-klasificirati najčešće onečišćujuće tvari koje se ispuštaju s brodova
-ocijeniti proaktivni pristup zaštiti mora i morskog okoliša
-navesti i objasniti mjere za prevenciju onečišćenja s brodova
-opisati procedure i opremu za prevenciju onečišćenja s brodova

Ishodi učenja
-objasniti ciljeve i izložiti obveze u okviru Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora
s brodova iz 1973. kako je izmijenjena Protokolom iz 1978.
NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima ocjenjivanja koja su dolje
navedena. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.
Bodovi
Kolokviji 2 60
Usmeni ispit (final exam) 1 40
Ukupno 100
Predavanja:
Predavanja se izvode kombiniranom ex-cathedra i case based metodom. Ex-cathedra predavanja obuhvaćaju izlaganje
teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja. Case based predavanja temelje se na
sudjelovanju studenata u raspravi o primjerima iz stručne i poslovne prakse.
Kolokviji:
91
Kolokviji su pisane provjere znanja iz područja jednog ili dva nastavna modula kolegija. Za pristupanje usmenom ispitu
studenti su obvezni položiti oba kolokvija.
Raspodjela ECTS 1 Kolokvij 1,5
nastave rad
bodova prema
(upisati udio u ECTS Referat Pismeni ispit
predavanje
bodovima za svaku
aktivnost tako da ukupni Seminarski
Domaće zadaće Usmeni ispit 0,5
broj ECTS bodova rad
odgovara bodovnoj
Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
Eksperimentalni
rad
Navedite i rangirajte izvore onečišćenja mora Teorijska znanja, spoznajne vještine
Objasnite štetne učinke nafte na morski okoliš
Opišite opremu za filtriranje ulja
Navedite zaštitnu opremu koja se koristi pri rukovanju pojedinim

kategorijama kemikalija i objasnite zašto.
Opišite dužnosti članova posade u slučaju onečišćenja uljem
Opišite brod kao izvor onečišćenja i navedite relevantnu zakonsku Teorijska znanja, spoznajne vještine
regulativu.

Obveze studenata
Predavanja 80*/95** 50*/95**
92
Dobivanje potpisa/potvrdnice
*Postotak nazočnosti na predavanjima koji su studenti dužni ostvariti za dobivanje potpisa
**Postotak nazočnosti na predavanjima koji su studenti dužni ostvariti za dobivanje potvrdnice

Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša (D48)

Kolokviji
I. 8.
II. 15.
ispravak kolokvija 13.6.

Ljetni (I. termin)
usmeni 15.6.

Ljetni (II. termin)
usmeni 29.6.

usmeni 11.9.

usmeni 25.9.
Konzultacije
utorak 15-16
Kontakt informacije
tbielic@unizd.hr
jculin@unizd.hr

pomorskog prometa
Šifra kolegija: Naziv kolegija : ECTS: Semestar
93
BRO 101 BRODSKA ELEKTROTEHNIKA I 6 2
ELEKTRONIKA
kolegija: učenja:
Nositelj: Dr.sc. Marijan Gržan, magrzan@unizd.hr
Asistent: Ninonaslav Milolčić dip.ing. nino@vip.hr

60 30 -
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1Mjerni sustavi i fizikalne veličine u elektrotehnici, , Definirati i objasniti električno polje, Električni
materijali : vodiči izolatori i poluvodiči. Opasnosti el.struje kao i zašita od el.napona, objasniti što je napon,
fizikalna svojstva el.naboja
M2 elektromotorni napon ili sila, el.potencijal, vodljivost i otpornost,supervodljivost, krug istosmjerne struje,
smjer struje, ovisnost otpora o temperaturi. Ohmov zakon, spojevi zvora , Kirchofovi zakoni , stanja
električnog kruga- normalno, prazni hod, kratki spoj, pad napona realnog naponskog izvora, spojevi otpornika
:seriski, paralelni , mješoviti. Vrste otpornika Energija, snaga . Julov zakon. Mjerenje jakosti , napona i
otpora. Kondenzatori i spojevi kondenzatora.
Opis kolegija
M3 prirodni i permanentni magneti. Magnetsko polje, Magnetska deklinacija. Magnetski tok i indukcija.
Homogeno i nehomogeno magnetsko polje. Magnetska uzbuda
po cjelinama:
M4 Elektronički elementi. Elektronički sklopovi i sustavi. Poluvodiči. Uvodni i osnovni pojmovi, područja
primjenjene elektronike, elektronički uređaji. Elektronički elementi, sastavni dijelovi, U-I karakteristika,
podjela prema tehnološkoj izvedbi, vrste elektroničkih elemenata, aktivni – pasivni, poluvodiči. Tranzistori
tiristori diode.
M5 Integriranio el.sklopovi, operacijska pojačala, oscilatori, stabilizatori napona. Sustav za

digitalno upravljanje, mikroračunala. PLC kontroleri
M6 Radiokomunikacije , radio uređaji na brodu, radarski uređaji
Cilj kolegija: Sudentima ukazati i definirati u elektronici i elektrotehnici
94
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Električni naboji. Sile između točkastih električnih naboja u mirovanju. Električno polje.
1 M1 Električno polje točkastih naboja i nabijenih vodiča. Električni potencijal i električni napon.
Potencijal električnog polja točkastih naboja i nabijenih vodiča
Električni kapacitet. Električni kapacitet usamljenih vodiča. Električni kondenzatori i njihov

2 M1 kapacitet. Ekvivalentni kapacitet spojeva kondenzatora Električna struja. Električna
vodljivost i električni otpor vodiča Ovisnost električnog otpora vodiča o temperaturi
Električni otpornici. Ekvivalentni otpor spojeva otpornika. Izvori istosmjerne struje. Napon
3 M2 realnog opterećenog izvora istosmjerne struje Jednostavni strujni krugovi istosmjerne struje
.Složeniji strujni krugovi istosmjerne struje. Međusobni spojevi izvora istosmjerne struje.
Energija i snaga istosmjerne struje. Magnetske sile, magnetsko polje i magnetska

4 M2 indukcija.Magnetsko polje vodiča pod strujom. Sila na vodič pod strujom u magnetskom
polju
od M1 do I kolokvij
5
M2
Magnetsko polje u materiji. Magnetske karakteristike željeza. Feromagnetski krug.. .

Elektromagnetska indukcija. Samoindukcija i međuindukcija. Induktivne zavojnice i njihov
6 M3
induktivitet Ekvivalentni induktivitet spojeva zavojnica. Magnetsko polje u materiji.
Magnetske karakteristike željeza. Feromagnetski krug
Simboličko izražavanje i predočavanje izmjeničnih veličina. Složeniji strujni krugovi

izmjenične struje. Impedancija i admitancija. Izmjenične struje i njihove karakteristične
7 M3 veličine.Elementarni strujni krugovi izmjenične struje. Induktivni i kapacitivni otpor.
Simboličko izražavanje i predočavanje izmjeničnih veličina. . Složeniji strujni krugovi
izmjenične struje. Impedancija i admitancija
Poluvodiči. Uvodni i osnovni pojmovi, područja primjenjene elektronike, elektronički

8 M3 uređaji. Elektronički elementi, sastavni dijelovi, U-I karakteristika, podjela prema
tehnološkoj izvedbi, vrste elektroničkih elemenata, aktivni – pasivni, poluvodiči
podjela, PN spoj, diode, tranzistori, tiristori, optoelektronički elementi . Elektronički sklopovi

9 od M3 do M4
, složeni strujni krugovi, vrste elektroničkih sklopova
10 M4 II kolokvij
Analogni i digitalni elektronički sklopovi , diskretni elektronički sklopovi. Elektronički

11 M4
sustavi, složeni, sklopovi energettske elektronike
Integriranio el.sklopovi, operacijska pojačala, oscilatori, stabilizatori napona. Sustav za

12 M5
digitalno upravljanje, mikroračunala. PLC kontroleri
13 M5 Primjenjena elektronika
95
14 M6 Radiokomunikacije , radio uređaji na brodu, radarski uređaji
Od M4 III kolokvij
15
do M6
V. Pinter: Osnove elektrotehnike, Knjiga I, Tehnička knjiga Zagreb

Obvezna: V. Pinter: Osnove elektrotehnike, Knjiga II, Tehnička knjiga Zagreb
J. Grilec, D. Zorc: Osnove elektronike, Školska knjiga Zagreb
Dopunska:
Predavanja prezentacija
Pripremni
Literatura
Predavanja prezentacija,
materijali:
6
učenja
Ishodi
Ocjenjivanje stečenih znanja i vještina: pismeno , usmeno
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Zadaće na vježbama - -
Projekt - -
Kolokviji
3 60
Pisani ispit
Ukupno 5 100
Predavanja, vježbe u kabinetu
96

1 Kolokvij 4
studijskim obvezama
rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Napravi prezentaciju o jednom elektrotehnike. npr Ohmov zakon Kvaliteta prezentacije i izlaganja
Pitanja o elektrotehnici i elektronici. npr. objasni I Kirchofov zakon Znanje o navedenim pitanjima
Nazočnost nastavi (u postotcima): 75%
Predavanja 60
Vježbe -30 -
Dobivanje potpisa:
Obveze studenata
Za dobivanje potpisa studenti su obvezni: položoti tri kolokvija sa minimalno 50% i biti pristni na
vježbama min.50%
ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima cca.75%

I. 5.
Kolokvij
II. 10.
III. 15.
97
ljetni (I. termin)
ljetni (II. termin)

Konzultacije
: iza svakog redovnog predavanja prema potrebi

: iza svakog redovnog predavanja prema potrebi studenta
studenta
Kontakt informacije.
magrzan@unizd.hr, GSM 098208268

pomorskog prometa
BRO 1081 1 II
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: Godišnji zdravsteni pregled u ambulanti opće prakse.
Asistent:

30
98
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Kineziologija
Opis kolegija
po cjelinama:
teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja, utvrđivanje interesa, antropoloških obilježja i motoričke informiranosti, spriječavanje procesa
deterioracije ili preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti, osposobljavanje studenata
za individualno tjelesno vježbanje, promicanje sportske kulture i unaprijeđenja socijalne komunikacije.
Praćenje i vrednovanje rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi potrebno je s jedne strane, da bi se na što objektivniji način utvrdilo stanje
Cilj kolegija: određenih antropoloških obilježja, razinu motoričkih znanja i motoričkih dostignuća, odgojne efekte rada, te kako bi se definirali egzaktni
ciljevi vježbanja za svakog studenta, a s druge strane zbog definiranja procedura programiranja te zbog kontrole efekata vježbanja.
motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti), motorička znanja i motorička dostignuća, zdravstveno stanje
studenta i odgojne učinke rada.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Stretching – vježbe istezanja.

1 M1 Vježbe za razvoj opće snage. 2
Igra: košarka.
Osnove kineziološke transformacije (OKT).

2 M1
Vježbe za razvoj brzine frekvencije pokreta.
2
Igra: nogomet.
3 M2 OKT 2
Kružni oblik rada s medicinkama sa ciljem jačanja cjelokupne muskulature.
4 M2 OKT 2
Kružni oblik rada bez opterečenja sa ciljem jačanja cjelokupne muskulature.
od M1 do
5 Vježbe u paru za razvoj eksplozivne i repetitivne snage. 2
M2 Igra: odbojka
6 M3 Poligoni prepreka. 2
Pračenje inteziteta treninga mjerenjem frekvencije srca.
99
Kompleks vježbi za razvoj koordinacije i agilnosti.
7 M3 Igra: nogomet 2
8 M3 Kompleks vježbi za razvoj opće izdržljivosti. Pračenje inteziteta treninga mjerenjem frekvencije srca. 2
Kompleks vježbi za razvoj opće snage uz pomoć težine vlastitog tijela.
9 od M3 do M4 Igra: odbojka 2
10 M4 Kružni oblik treninga: razvoj snage i izdržljivosti 2

Igra: košarka.

Igra: rukomet
13 M5 Finalno provjeravanje funkcionalnih sposobnosti. 2
14 M6 Finalno provjeravanje motoričkih sposobnosti. 2
Od M4
15 Potpisivanje indexa studentima koji su stekli uvjete za potpis. 2
do M6
- Findak, V. (1992): Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Hrvatski savez za sportsku rekreaciju
i Mentorex, Zagreb.
Dopunska: - Findak V. (2003): Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, (Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture), Školska knjiga,
Zagreb.
Pripremni
Literatura
materijali:
Teorijska potrebnih za uspješnost u pojedinoj djelatnosti i prevencija nastanka profesionalnih oboljenja.
znanja: Usvajanje teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja u svrhu osposobljavanja studenata za samostalno
Ishodi učenja
tjelesno vježbanje.
100
međustudenstsko natjecanje i dr.) iz kolegija koji su, odlukom Stručnog vijeća pomorskog odjela,
Socijalne određeni kao nositelji grupnih projekata; na sljedeći način: student će argumentirano odabrati pristup
vještine: realizaciji jedne faze grupnog projekta i prosuditi vlastiti pristup motivaciji ostalih članova projektne
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
Pisani ispit
ispit (final exam)
Ukupno 100
STRUKTURA SATA TZK
101
1. UVODNI DIO SATA
zglobova, razvoj opće motorike s naglaskom na razvoj brzine, koordinacije, eksplozivne snage nogu, na povećanje funkcije krvožilnog sustava, frekvencije rada srca i plućne
ventilacije na potrebnu razinu, te povećanje aktivnosti živčanog sustava.
OBRAZOVNE ZADAĆE
Primjenom raznovrsnih sredstava, tj. sadržaja, upoznati i svladati jednostavne igre, ponoviti i usavršavati elemente iz pojedinih nastavnih cjelina i na taj način utjecati na
podizanje motoričkih znanja i motoričkih postignuća.
ODGOJNE ZADAĆE:
Stvoriti ugodno raspoloženje na satu, nastojati da studenti budu vedri i radosni i tako ih motivirati za daljnji rad. Utjecati na stvaranje navika za međusobno uvažavanje te
na stvaranje pravilnih stavova o tjelesnom vježbanju.
SREDSTVA:

Funkcionalna priprema lokomotornog aparata za predstojeće napore, sustavno jačanjem, labavljenjem i istezanjem obraditi sve skupine mišića. Posebnu pažnju obratiti
leđnim i trbušnim mišićima, osobito velikim skupinama mišića važnim za pravilno držanje tijela i za sprečavanje tjelesnih deformacija. Primjenom odgovarajućih OPV
utjecati na čvrstinu i pokretljivost zglobova, razvoj motoričkih sposobnosti, posebno na koordinaciju, povećanje funkcionalnih sposobnosti, pojačan rad srca i organa za
disanje te na smanjenje živčane i mišićne napetosti
OBRAZOVNE ZADAĆE
Usvajanje motoričkih informacija o novim OPV-a, usavršavanje motoričke informiranosti o već svladanima. Razvoj smisla za lijepo i točno izvođenje pokreta, svladavanje
vremenskih i prostornih elemenata kretanja, navikavanje studenata na skladan rad u skupini. Upoznavanje s načinim, svrhom, učincima izvođenja OPV-a, te upućivanje
studenata na njihovu primjenu u slobodnom vremenu, posebno za vrijeme jutarnjeg tjelesnog vježbanja.
3. GLAVNI DIO SATA

Uz pomoću tjelesnih vježbi propisanih izvedbenim programom stvoriti najpovoljnije uvjete za ostvarenje postavljenih zadaća. Možemo ostvariti najviše zadaća i utjecati
na antropološki status studenata zbog trajanja ovog dijela i raznovrsnosti sadržaja.
Utjecati na cijeli organizam, primjenom raznovrsnih sadržaja stimulirati rast i razvoj, poticati razmjernost mišićnog i potkožnog masnog tkiva, utjecati na skladan odnos
pojedinih dijelova tijela s težištem na pravilnom držanju, poticati i usmjeravati razvoj opće motorike, utjecati na povećanje rada srca i pluća te žlijezda za regulaciju
fizioloških procesa za vrijeme napora i odmora. Utjecaj na razvoj aerobnih sposobnosti.
OBRAZOVNE ZADAĆE:
Usvajanje i usavršavanje različitih motoričkih znanja, poboljšanje motoričkih postignuća, stjecanje teorijskog znanja potrebnih za razumijevanje svrhe tjelesnog vježbanja,
za upoznavanje mogućnosti i načina praćenja i vrednovanja učinka tjelesnog vježbanja i odgovarajuće primjene tjelesnog vježbanja u svakodnevnom životu i radu.
ODGOJNE ZADAĆE:
Razvoj pozitivnih osobina volje, moralnih osobina, radnih navika, zdravog odnosa prema kolektivu, discipline u izvršavanju zadaća. Poštivanje pravila igre, da se znaju
radovati pobjedi, podnijeti poraz. Stvaranje motiva i razvoj navika za vježbanje u skupinama, za međusobno pomaganje, ali i samostalnost uradu.

OBRAZOVNE ZADAĆE:
Usvajanje, usavršavanje motoričkih znanja, vezanih uz vježbe koncentracije, relaksacije i istezanja. Stjecanje teorijskog znanja, posebno ono koje se odnosi na čuvanje i
unapređivanje zdravlja.
ODGOJNE ZADAĆE:

Kolokvij
studijskim obvezama
Priprema za
predavanje
bodovima za svaku
102
ukupni broj ECTS rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Predavanja
Vježbe -100 -

Obveze studenata
Dobivanje potpisa

I. 5.
Redoviti ispitni rokovi Kolokvij
II. 9.
III. 15.
ljetni (I. termin)
ljetni (II. termin)
103
Konzultacije
Srijeda 17-18h
Kontakt informacije
dajasic@unizd.hr
III. SEMESTAR

pomorskog prometa
JES203 ENGLESKI JEZIK STRUKE III 4 3.
Razina
Status
ishoda
Akademska godina: 2017./2018. kolegija obvezatni Intermediate
učenja
:
:
Asistent:
15 30 0
104
Cjelina:
M1 MARINE DIESEL ENGINES: CONSTRUCTION AND FUNCTION OF ITS SEPARATE PARTS
Opis kolegija
po cjelinama: M2 GRAMMAR – GRAMATIKA: SINTAKSA TEHNIČKOG ENGLESKOG TEKSTA KROZ VRSTE
SLOŽENIH REČENICA S POSEBNIM NAGLASKOM NA ZNAČENJE
Cilj kolegija:
registru.

kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Upisi / course enrolment

1 M1 1 Upisi / course enrolment 2
Cylinder and crankcase. Cylinder
construction and function in engine,
Cylinder and crankcase.
cylinder head position, bedplate,
Cylinder construction and
crankshaft. function in engine, cylinder head
position, bedplate, crankshaft.
Compound nouns; WEAR as a verb/ as
2 M1 1 Compound nouns; WEAR as a 2
a noun. verb/ as a noun.
Relative clauses I: structure, use,
Relative clauses I: structure, use, exercises. Relative clauses II:
exercises. Relative clauses II: structure, structure, use, exercises.
use, exercises.
Crankshaft, main bearings and

shaft alignment. Piston
Crankshaft, main bearings and shaft
reciprocation in engine,
alignment. Piston reciprocation in
engine, crankshaft construction, shaft crankshaft construction, shaft
3 M1 misalignment and its consequences. 1 misalignment and its 2
Reading; pictures. Main bearing: text consequences.
and picture.
Reading; pictures. Main bearing:
text and picture.
Connecting rod. Two types of

Connecting rod. Two types of
connecting rods, rod parts (foot, rod
connecting rods, rod parts (foot,
4 M2 shank...) and materials. 1 rod shank...) and materials. 2
Choice, choose; text exercises,
Choice, choose; text exercises, pictures. pictures.
Revision and exercises. Revision and exercises.
5 M2 1 2
First assignment. First assignment.
105
Result clauses. Thus/thereby+
Result clauses. Thus/thereby+ verb+ing verb+ing
/too+adjective+to+infinitive / /too+adjective+to+infinitive /
adjective+enough+to+infinitive. adjective+enough+to+infinitive.
6 M2 1 2
Cylinder liners. Cylinder function and Cylinder liners. Cylinder
construction, cylinder liner cooling function and construction,
options, water jacket. cylinder liner cooling options,
water jacket.
Purpose clauses I: to+infinitive; in order Purpose clauses I: to+infinitive;

to+infinitive; so as to+infinitive. in order to+infinitive; so as
to+infinitive.
Purpose clauses II: so that+can; in order Purpose clauses II: so that+can;
7 M1 that+may. Joining pairs of sentences 1 2
in order that+may. Joining pairs
using: so that, in order that. of sentences using: so that, in
order that.
Exercises with purpose clauses.
Exercises with purpose clauses.
Pistons. Piston construction and
Pistons. Piston construction and parts,
parts, piston function in engine,
piston function in engine, two types of
two types of piston crown,
piston crown, materials, piston cooling,
materials, piston cooling, piston
piston rings and piston motion in engine
8 M1 1 rings and piston motion in 2
operation.
engine operation.
Text and exercises. Pictures of piston
Text and exercises. Pictures of
cooling.
piston cooling.
Revision and exercises.

9 M1 1 Second assignment. 2
Second assignment.
Cylinder head and valves.

Cylinder head and valves. Cylinder head Cylinder head construction and
construction and accomodation of accomodation of valves,
valves, tightening sequence, fuel injector tightening sequence, fuel injector
position, cylinder head cooling. position, cylinder head cooling.
10 M1 The verb CARRY and its meaning in 1 The verb CARRY and its 2
different contexts (carry=support, meaning in different contexts
conduct, have, sustain, transport). (carry=support, conduct, have,
sustain, transport).
Exercises with questions.
Exercises with questions.
Inlet and exhaust valves. Valve function Inlet and exhaust valves. Valve
in engine operation, its construction, function in engine operation, its
materials, parts (head, seat, stem, construction, materials, parts
11 M2 1 2
spring...), valve grinding, valve cage, (head, seat, stem, spring...), valve
valve cooling. grinding, valve cage, valve
cooling.
106
Cause/ reason I: cause-result Cause/ reason I: cause-result
relationship in sentences. Joining two relationship in sentences. Joining
sentences into one with a clear cause- two sentences into one with a
clear cause-result relationship.
result relationship.
Verb+noun collocations.
Verb+noun collocations.
Revision and exercises. Third

assignment. Revision and exercises. Third
assignment.
Valve operating gear – construction and Valve operating gear –
construction and function;
function; camshaft: different designs,
camshaft: different designs,
location, drive, pushrod, rocker arm... location, drive, pushrod, rocker
12 M1 1 2
arm...
Gears: types and functions. Gears: types and functions.
Means / agent: (by means of,
Means / agent: (by means of, by+ing, by
by+ing, by way of, with the help
way of, with the help of...). Exercises: of...). Exercises: passive and
passive and active sentences with agent. active sentences with agent.
Reversing. Reversing in two-

Reversing. Reversing in two- and four-
and four-stroke engines.
stroke engines.
Cause /reason II: due to the fact,
Cause /reason II: due to the fact, owing to
13 M1 1 owing to the fact, because of, 2
the fact, because of, due to, on account of,
due to, on account of, the reason
the reason why... Exercises: join pairs of
why... Exercises: join pairs of
sentences.
sentences.
Air and exhaust systems and Air and exhaust systems and
trubochargers: turbocharger construction trubochargers: turbocharger
and parts (nozzle ring, turbine wheel, construction and parts (nozzle
intercooler...), stationary and moving ring, turbine wheel,
14 M2 1 2
parts. intercooler...), stationary and
moving parts.
Verb-noun collocations. Prepositions Verb-noun collocations.
Prepositions
Revision and exercises. Revision and exercises.
15 M2 1 2
Fourth assignment. Fourth assignment.
1. Spinčić, Pritchard: English Textbook for Marine Engineers 2. Visoka pomorska škola
Rijeka, 1999.
2. Van Kluijven, P.C. 'The International Maritime Language Programme', Alkmaar; Alk
&Heinen Publishers, 2003. The Netherlands
Obvezna: 3. Ljerka Bartolić: Strojarski rječnik. Školska knjiga, 2004.
4. Marijan Urbany: Hrvatsko-Engleski rječnik pomorskog nazivlja. Školska knjiga,
Literatura
1991.
Nettle,M. and Hopkins, D. 2003. 'Developing Grammar in Context. Grammar reference and
Dopunska: practise'(intermediate), Cambridge University Press;
107
- pravilno koristiti vrste složenih rečenica (odnosne,posljedične, namjerne..), postavljati pitanja na
Ishodi zadani tekst, poznavati i koristiti neke tipične glagole i izraze, znati prevoditi sa i na engleski jezik
učenja - koristiti vokabular iz struke: stručna terminologija vezana uz pojedine dijelove brodskog motora,
njihov izgled i rad
3 40 %
1 30%
1 20 %
6 100%
Ukupno
vježbe i usmeno.
Pohađanje
0,5 Praktični rad Kolokvij 0,5
nastave
0,25 Referat Pismeni ispit 0,25
prema studijskim obvezama predavanje
(upisati udio u ECTS Seminarski
Domaće zadaće 0,25 Usmeni ispit 0,25
bodovima za svaku rad
broj ECTS bodova Istraživanje Esej (Ostalo
odgovara bodovnoj upisati)
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
Link the following pairs of sentences so that they express purpose. Omit Razumijevanje i usvojenost novog
all unnecessary items: vokabulara.
108
1. Connecting rods sometimes taper slightly from the bottom to the top
of the shank. The tapering is aimed at increasing the resistance to the
bending stress.
2. The viscosity regulator controls fuel oil temperature. The device

must provide oil at the correct viscosity for combustion.
3. The diesel oil supply system uses a transfer pump. It is fitted with the
purpose of drawing oil from the double bottom tanks.

Transform these verbs (from gerund to infinitive, and if they are Usvojenost i korištenje namjernih rečenica.
infinitives to gerunds) and use them to complete the text. Also, make all
the necessary adjustments:
to rotate, to burn, having, sealing off, receiving, to reciprocate,

transforming
The function of a piston is _________________ compression chambre

through piston rings and _______________________ the _______________
force transmitting it onto the _________________ mechanism – piston rod,
crosshead, connecting rod and shafting. In trunk piston engines the piston
_____________ another function: _______________ the up-and-down
motion into __________________ motion of the crankshaft.

5. Pistons
6. Connecting rod Vještina usmenog izlaganja na zadanu
temu,izgovor, upotreba stručnog vokabulara uz
isticanje ključnih riječi, korištenje gramatike,
intonacija rečenice
studenata
Predavanja 80 0
Obveze
Vježbe 80 0
Dobivanje potpisa
Kolokvij
i
2./ 3./4. 9./12./15. tjedan nastave

Redoviti
rokovi
ispitni
pismeni veljača
Zimski (I. termin)
usmeni veljača
109
pismeni veljača
Zimski (II. termin)
usmeni veljača
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
utorak 19.30-20.30
Kontakt informacije
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina studija: II

pomorskog prometa
BRO 115 TERMODINAMIKA 7 3.

2017./2018. Obavezni 6
Preduvjet upisa:
Nositelj: Doc.dr.sc. Ivan Gospić
Asistent:
nastave: 60 30
Praćenje
uspješnosti
izvedbe nastave
Osiguranje
kvalitete izvedbe Izvješće o izvedenoj nastavi (PP 5/OB1)
nastave
Cjelina:
M1 – Uvod u termodinamiku. Značaj termodinamike u poimanju okolišnjih fenomena i energetskih procesa u
suvremenom inženjerstvu, posebice u brodskim energetskim postrojenjima.
M2 – Definiranje koncepta energije, energetskog sustava, sustava okruženja, vrsta energije, energetskih transakcija.
Definiranje glavnih termodinamičkih intenzivnih i ekstenzivnih značajki. Poimanje koncepta mehaničkog rada,
Opis kolegija izmjenjene topline i ravnotežnog energetskog stanja. Pregled tvari i različitosti u definiranju termodinamičkih stanja
po cjelinama: jednokomponentnih i višekomponentnih tvari.
M3 – Prvi glavni stavak termodinamike. Općenito o zakonima održanja mase, količine gibanja i energije.
Definiranje zakona održanja za ustaljene i neustaljene energetske procese. Mehanički rad i izmjenjena toplina u
politropskim procesima s idealnim plinom.
M4 – Entropija i drugi glavni stavak termodinamike. Koncept entropije i analitička formulacija drugog glavnog
stavka termodinamike. Formulacija toplinskih spremnika, ireverzibilnost realnih termodinamičkih procesa.
110
M5 – Toplinski kružni procesi s idealnim plinom. Lijevokretni i desnokretni kružni procesi. Izmjenjene topline,
dobiveni mehanički rad i termodinamička korisnost desnokretnih kružnih procesa, rashladni odnos i faktor grijanja
lijevokretnih kružnih procesa.
M6 – Toplinski kružni procesi s parom. Opći prikaz procesa zagrijavanja, isparavanja i pregrijavanja pare
jednokomponentnih tvari. Desnokretni kružni procesi sa vodenom parom, određivanje termodinamičke korisnosti.
Ireverzibilnost procesa prigušivanja i miješanja vodene pare. Lijevokretni kružni procesi s parama jedno-
komponentnih tvari.
M7 – Višekomponentne plinovite tvari bez kemijske reakcije. Termodinamička analiza miješanja idealnih plinova
pri konstantnom volumenu, te ustaljenog miješanja struja idealnih plinova. Termodinamičke smjese.
M8 – Izgaranje. Stehiometrijski odnosi pri izgaranju fosilnih goriva. Određivanje minimalno potrebne količine
zraka za izgaranje, faktora pretička zraka, te količine i sastava plinova izgaranja. Definiranje ogrjevnih vrijednosti
fosilnih goriva. Toplinske pojave tijekom izgaranja pri konstantnom volumenu, te tijekom ustaljenog izgaranja pri
konstantnom tlaku.
M9 – Izmjena topline. Osnovni mehanizmi izmjene topline. Ustaljeno jednodimenzijsko provođenje topline.
Neustaljeno jednodimenzijsko i višedimenzijsko provođenje topline. Izmjena topline između čvrste stjenke i
oplakivanog fluida prirodnom i prisilnom konvekcijom. Izmjena topline radijacijom. Ustaljena radijacija između
dviju sivih prostorno proizvoljno orijentiranih ravnih stjenki. Definiranje faktora oblika. Neustaljena radijacija
između jako bliskih paralelnih ravnih stjenki. Neustaljena radijacija između obuhvatne i obuhvaćene stjenke.
M10 – Izmjenjivači topline. Osnovni tipovi izmjenjivača topline; istosmjerni, protusmjerni i ukrižani. Specijalni
slučajevi; isparivači i kondenzatori. Jedinstveni proračun izmjenjivača topline. Izmjenjivači topline s više prolaza
pojedinih struja.
M11 – Vlažni uzduh. Karakteristične toplinske veličine vlažnog uzduha. Promjene stanja vlažnog uzduha.
Miješanje struja vlažnog uzduha. Ishlapljivanje.
Educiranje studenata sa temeljnim termodinamičkim znanjima neophodnim za studiranje problematike vezane za
brojne energetske komponente brodskog strojnog kompleksa u odgovarajućim stručnim kolegijima. Stoga je nužno
studente osposobiti u rješavanju jednostavnijih termodinamičkih problema koji se temelje na primjeni jednadžbi
Cilj kolegija: stanja i zakona održanja, te korištenju odgovarajućih toplinskih tablica. Posjedovanje ovih fundamentalnih znanja
iz termodinamike, studentima omogućuje i olakšava stjecanje odgovarajućih znanja u stručnim kolegijima, lakše
poimanje složenijih sustava, te ih čini uspješnim i u praktičnom radu.
Predavanja Seminari
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Uvod u termodinamiku: Značaj termodinamike u

poimanju okolišnjih fenomena i energetskih procesa u
suvremenom inženjerstvu. Važnost termodinamike u
razumijevanju i analizi energetskih procesa u brodskim Temperaturne skale. Pretvorbne realacije zmeđu
energetskim sustavima. Definiranje koncepta energije, raznih sustava jedinica: tlaka, temperture, energije,
1 M1 energetskog sustava, sustava okruženja, vrsta energije i 4 snage, gustoće. 2
energetskih transakcija. Definiranje ustaljenih i Izračunavanje karakterističnih toplinskih veličina
neustaljenih energetskih procesa. Definiranje glavnih stanja za idealne plinove.
termodinamičkih intenzivnih i ekstenzivnih značajki.
Poimanje koncepta mehaničkog rada, izmjenjene
topline i ravnotežnog energetskog stanja.
Pregled tvari i različitosti u definiranju
termodinamičkih satnja jednokomponentnih i Primjena jednažbe stanja idealnog plina i jednadžbe
višekomponentnih tvari. Jednadžbe stanja za osnovna politrope u određivanju nepoznatih toplinskih
agregatna stanja jednokomponentnih tvari. Prisutnost 4 veličina stanja. Predočavanje politropskih promjena
2 M2 faza pri promjeni agregatnih stanja jednokomponentnih stanja u p-v dijagramima. Izračunavanje 2
tvari. Definiranje jednadžbe stanja idealnog plina. specifičnog toplinskog kapacitete za politropsku
Pregled karakterističnih politropskih promjena stanja promjenu stanja.
idealnih plinova i njihov prikaz u p-v dijagramu
Prvi glavni stavak termodinamike. Općenito o zakonima

održanja mase, količine gibanja i energije. Formulacija Koncipiranje i rješavanje problema vezanih za
kontrolnog volumena. Definiranje zakona održanja održanje mase i količine gibanja u ustaljenim i
3 mase za ustaljene i neustaljene energetske procese. 4 neustaljenim procesima.
2
Definiranje zakona održanja količine gibanja za
M3 ustaljene i neustaljene energetske procese.
Definiranje prvog glavnog stavka termodinamike za Izračunavanje mehaničkog rada pri politropskoj
ustaljene i neustaljene energetske procese. Mehanički promjeni stanja. Koncipiranje problema vezanih za
rad i izmjenjena toplina u politropskim procesima s 4 održanje energije u ustaljenim i neustaljenim 2
4
idealnim plinom. procesima.
111
Entropija i drugi glavni stavak termodinamike.
Izračunavanje prirasta entropije idealnog plina za
Definiranje koncepta entropije i njene promjene
uvjetovane izmjenom topline. Analitička formulacija opće i politropske promjene stanja. Prikaz
drugog glavnog stavka termodinamike. Reverzibilni i politropskih promjena stanja u T-s dijagramu.
5 M4 ireverzibilni termodinamički procesi. Određivanje 4 Izračunavanje prirasta entropije jednostavnih 2
prirasta entropije radnog medija u ustaljenim i toplinskih sustava i određivanje gubitaka na radu
neustaljenim termodinamičkim procesima. Formulacija uslijed nepovratnosti.
toplinskih spremnika i određivanje prirasta entropije
pripadajućeg termodinamičkog sustava.
Toplinski kružni procesi s idealnim plinom. Uvod u
toplinske kružne procese. Analiza termodinamičkih
ciklusa. Lijevokretni i desnokretni kružni procesi.
Izmjenjene topline, dobiveni mehanički rad i Izračunavanje rada i izmjenjenih toplina za
termodinamička korisnost desnokretnih kružnih karakteristične teorijske desnokretne i lijevokretne
6 M5 procesa. Uloženi mehanički rad, izmjenjene topline, 4 kružne procesa s idealnim plinom. Određivanje 2
rashladni odnos i faktor grijanja lijevokretnih kružnih termodinamičke korisnosti, faktora grijanja i faktora
procesa. Pregled karakterističnih desnokretnih kružnih hlađenja.
procesa s idealnim plinom; Carnotov, Stirlingov,
Ericssonov, Braytonov, Ottov, Dieselov i Diesel-
Sabatheov.
Toplinski kružni procesi s parom. Opći prikaz procesa
zagrijavanja, isparavanja i pregrijavanja pare
jednokomponentnih tvari. Definiranje funkcijske
ovisnosti između tlaka i temperature zasićenja Izračunavanje karakterističnih toplinskih veličina
jednokomponentnih tvari. Prikaz izobarnog stanja za mokru paru. Izračunavanje izmijenjene
7 zagrijavanja, isparavanje i pregrijavanja vodene pare.
4 topline i rada prilikom karakterističnih promjena 2
stanja vodene pare. Prikazivanje promjena stanja
Koncepti pothlađene i vrele kapljevine, suhozasićene, vodene pare u p-v, T-s i h-s dijagramima.
mokre i pregrijane pare, te konstrukcija donje i gornje
M6 granične linije u p-v, T-s i h-s dijagramima.
Desnokretni kružni procesi sa vodenom parom, bez i sa

međupregrijavanjem (Clausisus-Rankineov ciklus), Izračunavanje rada i izmjenjenih toplina za
određivanje termodinamičke korisnosti. Ireverzibilnost karakteristične teorijske desnokretne i lijevokretne
8 procesa prigušivanja i miješanja vodene pare. 4 kružne procesa s parom. Određivanje 2
Lijevokretni kružni procesi s parama jedno- termodinamičke korisnosti, faktora grijanja i faktora
komponentnih tvari. Proces ukapljivanja hlađenja.
(kondenzacije) para jedno-komponentnih tvari.
Višekomponentne plinovite tvari bez kemijske reakcije.
Daltonov zakon i toplinska svojstva mješavine idealnih
Izračunavanje parcijalnih tlakova te molnih i
plinova. Termodinamička analiza miješanja idealnih
masenih udjela sdaržanih sudionika u plinskoj
9 plinova pri konstantnom volumenu. Termodinamička
M7 analiza ustaljenog miješanja struja idealnih plinova. 4 mješavini. Određivanje stanja novonastale 2
mješavine prilikom miješanja pri konstantnom
Ireverzibilnost procesa miješanja idealnih plinova.
volumenu, te prilikom miješanja plinskih struja.
Termodinamičke smjese. Određivanje toplinskih
veličine stanja višekomponentnih tvari.
Izgaranje. Osnovne kemijske reakcije gorivih elemenata
Izračunavanje minimalno potrebne količine kisika i
s kisikom. Stehiometrijski odnosi pri izgaranju krutih,
10 zraka za izgaranje, te količine i sastava dimnih
kapljevitih i plinovitih goriva. Određivanje minimalno 4 plinova pri potpunom izgaranju fosilnih goriva sa 2
potrebne količine zraka za izgaranje, i faktora pretička
pretičkom zraka
zraka. Određivanje količine i sastava plinova izgaranja.
Definiranje karakterističnih ogrjevnih vrijednosti
krutih, kapljevitih i plinovitih goriva. Toplinske pojave
M8 tijekom izgaranja pri konstantnom volumenu. Toplinske
Izračunavanje donje ogrijevne vrijednosti plinovitih
gorivih smjesa, te krutih i kapljevitih goriva.
pojave tijekom ustaljenog izgaranja pri konstantnom
11 Izračunavanje teorijske i stvarne temperature
tlaku. Određivanje teorijske i stvarne temperature 4 izgaranja za slučaj izgaranja pri konstantom 2
izgaranja korištenjem h-T dijagrama plinova izgaranja.
volumenu i pri konstantnom tlaku. Konstrukcija h-T
Karakteristični energetski gubici pri selektivnom
dijagrama plinova izgaranja.
izgaranju. Sastav i količina dimnih plinova pri
selektivnom izgaranju.
Izmjena topline. Osnovni mehanizmi izmjene topline;
kondukcija, konvekcija i radijacija. Ustaljeno Definiranje relacija između gustoće toplinskog toka,
jednodimenzijsko provođenje topline. Fourierov zakon toplinskog toka i izmjenjene topline za slučaj
kondukcije. Ustaljeno provođenje topline kroz ustaljene i neustaljene izmjene tolpine. Rješavanje
višeslojne ravne, cilindrične i sferične homogene problema ustaljenog i neustaljenog
stjenke. Neustaljeno jednodimenzijsko i jednodimenzijskog provođenje topline kroz
12
M9 višedimenzijsko provođenje topline. Izmjena topline 4 jednoslojnu ravnu, cilindričnu i sferičnu stjenku. 2
između čvrste stjenke i oplakivanog fluida prirodnom i Izračunavanje koficijenata prijelaza topline
prisilnom konvekcijom. Newtonov iskustveni stavak za korištenjem odgovarajućih empiričkih izraza.
konvektivnu izmjenu topline. Definiranje Izračunavanje koeficijenata prolaza topline između
karakterističnih bezdimenzijskih značajki (Nusseltove, dvaju fluida kroz višeslojnu ravnu, cilindričnu i
Prandtlove, Reynoldsove, itd.) bitnih za određivanje sferičnu stjenku.
konvektivnih koeficijenata prijelaza topline.
112
Izmjena topline radijacijom. Stefan-Boltzmanov zakon
radijacije, definiranje elektromagnetskog spektra,
Wienov zakon pomaka. Kirchhoffovi zakoni i
Rješavanje zadataka vezanih uz izmjenu topline
kategorizacija radijacijskih površina; crne, sive i radijacijom između dviju bliskih paralelnih sivih
obojene. Selektivno zračenje plinova. Ustaljena stijenki. Rješavanje zadataka vezanih izmjenu
13 radijacija između dviju sivih prostorno proizvoljno 4 topline između obuhvaćene i obuhvatne sive stjenke. 2
orijentiranih ravnih stjenki. Definiranje faktora oblika. Određivanje fiktivnog ukupnog koeficijenta
Neustaljena radijacija između jako bliskih paralelnih prijelaza topline za slučaj istodobne izmjene topline
ravnih stjenki. Neustaljena radijacija između obuhvatne radijacijom i konvekcijom
i obuhvaćene stjenke.
Izmjenjivači topline. Osnovni tipovi izmjenjivača

topline; istosmjerni, protusmjerni i ukrižani. Specijalni
Rješavanje problema vezanih za istostrujne,
slučajevi; isparivači i kondenzatori. Identifikacija struja protustrujne i ukrižane izmjenjivače topline
i označavanje temperatura. Minimalna temperaturna korištenjem srednje logaritamske temperaturne
14
M10 razlika i srednja logaritamska temperaturna razlika. 4 razlike. Kvalitativno prikazivanje toka struja u T-A 2
Jedinstveni proračun izmjenjivača topline. Stupanj dijagramima. Izračunavanje minimalno potrebne
djelovanja izmjenjivača. Izmjenjivači topline s više površine izmjenjivača topline za specificirane
prolaza pojedinih struja. kapacitete i temperature pojedinih struja.
Vlažni uzduh. Karakteristične toplinske veličine

Korištenje Mollierovog h-x dijagrama za vlažni
vlažnog uzduha. Konstrukcija h-x dijagrama vlažnog
uzduh. Rješavanje problema vezanih za mješanje
15 uzduha. Promjene stanja vlažnog uzduha. Miješanje
M11 struja vlažnog uzduha. Ishlapljivanje.
4 struja vlažnog uzduha, te za njegovo odvlaživanje i 2
ovlaživanje sa kvalitativnim prikazivom u h-x
dijagramu.
•A. Galović: ˝Termodinamika I˝, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet

Strojarstva i Brodogradnje, 1998. Zagreb.
A. Galović: ˝Termodinamika II˝, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet
Strojarstva i Brodogradnje, 2010. Zagreb.
Obvezna:
B. Halasz: ˝Zbirka zadataka iz Nauke o toplini I˝, Sveučilište u Zagrebu,
Fakultet Strojarstva i Brodogradnje, 1988. Zagreb.
A.Galović, M.Tadić, B. Halasz: ˝Zbirka zadataka iz Nauke o toplini II˝,
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Strojarstva i Brodogradnje, 1989. Zagreb.
• J.R.Howell, R.O.Buckius: “Fundamentals of Engineering
Literatura Thermodynamics”, 2nd. ed. McGraw-Hill, Inc., New York, 1987., ISBN 0-
07-909369-8
Dopunska: A.F.Mills: “Basic Heat and Mass Transfer”, Irwin, Chicago 1995, ISBN 0-
256-16388-X
K.Ražnjević, Toplinske tablice, Zagreb-Sarajevo, 1989.
Pripremni
materijali:
Nakon položenog ispita studenti mogu:
• objasniti i primijeniti jednadžbu stanja idealnog plina,
kao i jednadžbu politrope,
• prikazivati politropske promjene stanja idealnih plinova
u p-v i T-s dijagramima,
• objasniti i primjenjivati zakone održanja mase, količine
gibanja i I glavni stavak termodinamike,
• objasnit i primjenjivati koncept entropije i II glavni
Ishodi
stavak termodinamike,
učenja • objasniti i u p-v i T-s dijagramima ilustrirati lijevokretne
i desnokretne kružne procese sa idealnim plinom, te
odrediti toplinske veličine stanja, radove i izmjenjene
topline pojedinim sekvencama procesa
• objasniti i u p-v, T-s i h-s dijagramima predočiti
lijevokretne i desnokretne kružne procese sa parom, te
odrediti toplinske veličine stanja, radove i izmjenjene
topline pojedinim sekvencama procesa
113
• objasniti miješanje idealnih plinova pri konstantnom
volumenu, kao i miješanja plinskih struja, te odrediti
konačno stanje novonastalih mješavina za oba slučaja
• objasniti proces izgranja te odrediti količinu i sastav
dimnih plinova,
• objasniti procese izmjene topline kondukcijom,
konvekcijom i zračenjem, te odrediti temperaturno polje i
toplinski tok, njegovu gustoću i izmijenjenu toplinu,
• objasniti principe istostrujnog, protustrujnog i ukrižanog
izmjenjivača topline, te odrediti toplinski učinak
izmjenjivača ili potrebnu prolaznu površinu
• objasniti i u h-x dijagramu prikazati procese miješanja
struja vlažnog uzduha, njegovog odvlaživanja i
ovlaživanja, te provesti odgovarajuće toplinsko
bilanciranje.
- -
-
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
Projekt
- -
Kolokviji 1 50
Pisani ispit
1 50
ispit (final exam)
100
Ukupno
Predavanja:
Auditorno izlaganje novih tema uz stalnu interaktivnu raspravu o prethodno izloženim temama na koje se veže
tekuća tema (usmjeravanje studenata ka razumnom povezivanju gradivnih tema u sveukupnu cjelinu). Osvrtanje
na izložene teme i ukazivanje poveznica među njima sa svrhom poimanja sveukupnog termodinamičkog
problema.
Nastavna pomagala i sredstva: ploča, powerpoint prezentacija, simulacijski programi (Mathematica 7) za lakše
poimanje nekih apstraktnih pojmova poput nekih toplinskih veličina (specifični toplinski kapaciteti, entropija,
entalpija) i procesa poput prigušivanja.
Predavanja izvodi docent.
114
Seminar izvodi docent. Studenti se upoznaju s korištenjem raznih toplinskih tablica, priručnika i dijagrama.
Izračunavaju razmjerno jednostavnije zadatke iz svake od navedenih nastavnih cjelina.
Ispit
Uvjet za pristup pismenom i usmenom ispitu je nazočenje na najmanje 40 sati predavanja, 20 sati vježbi, te
položeni usmeni ispiti iz Matematike I.
Ispit se sastoji od dva dijela, pismenog i usmenog. Pismeni ispit je temeljna provjera osnovnih znanja izloženih
isključivo na predavanjima i seminarima. Uspješno položen pismeni ispit (najmanje 50 % točno rješenih
zadataka), uvjet je za pristup usmenom ispitu. Na usmenom ispitu studenti dokazuju razumijevanje odnosne
problematke te im se pruža mogućnost stjecanja veće ocjene. Uvjet za prolaz je pismeno savladano i usmeno
obranjeno gradivo u obimu od najmanje 60 %.
Pohađanje
1 Praktični rad Kolokvij
nastave
prema studijskim predavanje
obvezama (upisati udio u Seminarski
ECTS bodovima za svaku rad
broj ECTS bodova Istraživanje Esej (Ostalo
odgovara bodovnoj upisati)
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
Primjer pitanja na pismenom ispitu Ishod učenja koji se provjerava

Izračunaj specifični rad i izmijenjenu toplinu pri politropskoj ekspanziji zraka ako su Teorijsko znanje.
početno i konačno stanje stanje zadani kako slijedi: T1 = 300 K , p1 = 1bar
;
ϑ1 = 300 0C , p1 = 0.125 MPa . Spoznajna vještina.
Izračunaj specifični rad i izmijenjenu toplinu u jednostavnom Rankineovom
kružnom procesu s pregrijanom vodenom parom ako su zadani kotlovski tlak, Činjenično i praktično znanje.
temperatura pregrijanja i kondenzatorski tlak: pkot = 40 bar , ϑ pr = 500 0C , pkon = 1bar
. Koliki je termički stupanj djelovanja ovog procesa. Shematski prikaži i skiciraj ovaj
proces u p-v, T-s i h-s dijagramima.
Izračunaj potrebnu prolaznu površinu protustrujnog izmjenjivača topline ako je

zadano; odgovarajći koeficijent prolaza topline, temperature struja na ulazu i izlazu,
maseni protok tople vode, maseni protok grijanog ulja nepoznatog toplinskog
kapaciteta.
ku = 40 W / m 2 K , ϑ1′ = 95 0C , ϑ1′′ = 50 0C , ϑ2′ = 18 0C , ϑ2′′ = 58 0C
m& 1 = m& v = 10 kg / s, c pv = 4.2 kJ / kgK , m& 2 = m& u = 19 kg / s.
Skiciraj tokstruja u ϑ  A dijagramu.

Izvedi termički stupanj djelovanja teorijskog Ottovog kružnog procesa. Teorijsko znanje.
U T-s i h-s dijagramima prikaži proces adijabatskog miješanja pothlađene kapljevine
i pregrijane pare (jednakih tlakova), te objasni nepovratnost ovog procesa Spoznajna vještina.
korištenjem h-s dijagrama.
115
Odredi minimalno potrebnu količinu zraka za potpuno izgaranje 1 kg/s metana, te Činjenično i praktično znanje.
odredi parcijalni tlak dušika u dimnim plinovima ako se izgaranje odvija s faktorom
pretička zraka λ = 1.2
.
Prikaži proces miješanja dviju struja vlažnog zraka jednaka temperature
ϑ1 = ϑ2 = 25 0C u h-x dijagramu ako je stupanj zasićenja zasićene struje χ1 = 1.5 , dok
je nezasićene struje χ 2 = 0.75 . Objasni zašto je potrebno dovoditi toplinu da bi se
miješenjem dobiveno novonastalo stanje dovelo u nezasićeno područje.
studenata
Predavanja 75% 25%

Obveze
Seminar 75% 25%

Provjera nazočnosti Obrasci provjere nazočnosti studenata na nastavi
Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima i seminarima
Kolokviji

ispravak pismenog ispita
Zimski (I. termin)
usmeni
Zimski (II. termin)
usmeni
usmeni
usmeni
Konzultacije
Ponedjeljak 15:00 – 16:00
Kontakt informacije
igospic@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina II

116
BRO 206
KONSTRUKCIJA I STABILNOST BRODA 6 3.
Razina ishoda
Akademska godina: 2017./2018. Status kolegija: obvezan 6
učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Izv.prof.dr.sc. Toni Bielić
Asistent: Dr.sc. Predrag Čudina

60 30 -

izvedbe nastave
Osiguranje kvalitete Izvješće o izvedenoj nastavi (PP5/OB1)

izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Osnovna svojstva trgovačkih brodova. Podjela trgovačke flote. Udio pojedinih tipova trgovačkih
brodova u ukupnoj floti u svijetu. Osnova svojstva pojedinih tipova trgovačkih brodova. Osnovne
izmjere i karakteristike broda. Omjeri glavnih izmjera. Geometrijski prikaz brodske forme. Nacrti broda
i brodskih linija, opći plan broda, podjela brodskih prostora.
M2 Osnove plovnosti broda. Poprečni i uzdužni metacentacentar. Glavne grupe težina. Proračun
centracije. Pokus nagiba. Pokus ljuljanja. Dijagramni list i hidrostatičke krivulje. Koeficijenti brodske
forme. Upotreba dijagramnog lista. Nadvođe različitih tipova trgovačkih brodova. Teretne vodne linije.
Proračun tonaže broda. Osnove pomorstvenosti.
M3 Osnovni pojmovi stabiliteta broda. Statički stabilitet. Dinamički stabilitet. Početni stabilitet. Opći
Opis kolegija zahtjevi za stabilitet, kriteriji stabiliteta neoštećenog broda, metacentarske visine, jakog vjetra i ljuljanja
broda, utjecaj zaleđivanja. Dodatni zahtjevi za stabilitet za putničke brodove, brodove za suhi teret,
po cjelinama: tankere i kontejnerske brodove. Osnove stabiliteta broda u oštećenom stanju. Vodonepropusna vrata i
vrata nepropusna za atmosferilije, te logika njihove ugradnje na brod.
M4 Osnovni pojmovi iz čvrstoće broda. Raspored težina i istisnine. Momenti savijanja, poprečne sile,
momenti torzije brodskog trupa. Pregib (hogging) i progib (sagging) brodskog trupa. Moment vala.
Momenti otpora i tromosti poprečnog presjeka brodskog trupa. Osnovni pojmovi globalne i lokalne
čvrstoće brodske konstrukcije.
M5 Osnovni tipovi brodske konstrukcije. Osnovni elementi brodske strukture. Uzdužno i poprečno
ukrepljivanje brodske strukture, logika upotrebe pojedinog sustava ukrepljenja za različite tipove i
veličine brodova. Struktura glavne palube, međupaluba, dvodna, boka, dvoboka, uzdužne pregrade,
poprečne pregrade, brodskog nadgrađa, palubnih grotala i ostalih djelova brodske konstrukcije. Osnovni
zahtjevi klasifikacijskih društava. Brodograđevni materijali. Osnovne karakteristike brodske strukture
pojedinih tipova trgovačkih brodova. Brodska strukture pojedinih tipova i veličina: tankera za prijevoz
sirove nafte, tankera za prijevoz naftnih produkata i kemikalija, brodova za prijevoz rasutih tereta,
117
brodova za prijevoz rudače, brodova za opće terete, brodova za prijevoz rashlađenih tereta,
kontejnerskih brodova, trajekata, putničkih brodova.
M6 Nadzor brodske strukture za različite tipove brodova, veličinu i starosti. Oštećenja brodske
strukture i njihovi uzroci. Karakteristična oštećenja kod pojedinih tipova i veličina brodova. Vrste i
uzroci korozije. Postupci i metode popravaka. Osnovni zahtjevi i uputstva klasifikacijskih društava za
popravke brodske strukture. Odgovornost posade prema relevantnim propisima međunarodnih
konvencija.
Cilj kolegija je stjecanje kompetencija studenata Brodostrojarstva za razumijevanje i provedbu

kompleksnih aktivnosti službe na brodu, koje se temelje na poznavanju brodograđevnih
elemenata plovnosti i stabiliteta broda obuhvaćenih modulima M1, M2 i M3, koji su
djelomično na granicama poznatoga; te na poznavanju elemenata čvrstoće i konstrukcije
Cilj kolegija: broda, obuhvaćenih modulima M4, M5 i M6, koji su djelomično na granicama poznatog.
Sadržaji kolegija temelje se na, za obrazovanje pomoraca obveznoj, STCW konvenciji, čije su
odredbe propisane dokumentom „Model Course 7.02 [Chief and Second Engineer Officer
(Motor Ships)]; Module 10, Naval Architecture and Ship Construction“, čiji je sadržaj, za
potrebe usklađivanja s HKO, na 6. razini ishoda učenja.
Predavanja Vježbe
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Osnovna svojstva trgovačkih Osnovni pojmovi.

brodova. Podjela trgovačke flote.
Udio pojedinih tipova trgovačkih Prepoznavanje pojedinih tipova
1 M1
4
brodova u ukupnoj floti u svijetu. brodova.
Osnova svojstva pojedinih tipova Osnovna svojstva pojedinih tipova
trgovačkih brodova.
brodova. 4
Osnovne izmjere i karakteristike Prepoznavanje i pregledavanje nacrta.
broda. Omjeri glavnih izmjera.
Geometrijski prikaz brodske forme.
Pojedini brodski prostori i njihova
2 M1
4
Nacrti broda i brodskih linija, opći namjena.
plan broda, podjela brodskih
prostora.
Osnove plovnosti broda. Poprečni i Primjeri pozitivnog i negativnog

3 M2 uzdužni metacentacentar. Glavne početnog stabiliteta.
4
grupe težina. Proračun centracije.
Pokus nagiba. Pokus ljuljanja. Primjer proračuna centracije.
Primjer pokusa nagiba.
Dijagramni list i hidrostatičke
4 M2
krivulje. Koeficijenti brodske forme. 4 Prepoznavanje pojedinih krivulja iz 6
Upotreba dijagramnog lista. dijagramnog lista.
Nadvođe različitih tipova trgovačkih

Primjeri pojedinih proračuna.
5 M2 brodova. Teretne vodne linije.
4
Proračun tonaže broda. Osnove
pomorstvenosti.
118
Osnovni pojmovi stabiliteta broda. 1. Kolokvij
Statički stabilitet. Dinamički
stabilitet. Početni stabilitet. Opći Stabilitet pojedinih tipova brodova.
6 M3
zahtjevi za stabilitet, kriteriji 4 Specifičnosti pojedinih tipova brodova
stabiliteta neoštećenog broda, po pitanju stabiliteta.
metacentarske visine, jakog vjetra i
ljuljanja broda, utjecaj zaleđivanja. Specifičnosti zahtjeva za stabilitet
pojedinih tipova brodova. 4
Dodatni zahtjevi za stabilitet za
putničke brodove, brodove za suhi
Uzroci gubitka stabiliteta.
teret, tankere i kontejnerske brodove. Primjeri mjera za kompenzaciju
7 M3
Osnove stabiliteta broda u oštećenom 4 stabiliteta oštećenog broda.
stanju. Vodonepropusna vrata i vrata
nepropusna za atmosferilije, te logika
njihove ugradnje na brod.
Osnovni pojmovi iz čvrstoće broda. Primjeri proračuna uzdužne čvrstoće

Raspored težina i istisnine. Momenti broda.
8 M4 savijanja, poprečne sile, momenti
4 Primjeri knjiga krcanja broda.
torzije brodskog trupa. Pregib
(hogging) i progib (sagging) Nacrti glavnog rebra različitih tipova
brodskog trupa. Moment vala.
brodova. 4
Moment tromosti i moment otpora
Momenti otpora i tromosti udužne brodske strukture.
9 M4 poprečnog presjeka brodskog trupa.
4 Primjeri pojačavanja brodske strukture
Osnovni pojmovi globalne i lokalne
čvrstoće brodske konstrukcije.
zbog zahtjeva uzdužne čvrstoće.
Primjeri lokalnih pojačanja strukture.
Osnovni tipovi brodske konstrukcije. 2. Kolokvij

Osnovni elementi brodske strukture.
Uzdužno i poprečno ukrepljivanje Nacrti pojedinih djelova brodske
10 M5
4
brodske strukture, logika upotrebe strukture.
pojedinog sustava ukrepljenja za Prepoznavanje pojedinih elemenata
različite tipove i veličine brodova.
brodske strukture na nacrtima.
Struktura glavne palube, Primjeri rješavanja pojedinih sklopova
međupaluba, dvodna, boka, dvoboka, brodske strukture.
11 M5 uzdužne pregrade, poprečne
4 Pregled pravila klasifikacijskih društava
pregrade, brodskog nadgrađa,
palubnih grotala i ostalih djelova za određivanje minimalnog momenta 8
brodske konstrukcije. tromosti i momenta otpora udužne
strukture broda.
Osnovni zahtjevi klasifikacijskih
Pregled pravila klasifikacijskih društava
društava. Brodograđevni materijali.
12 M5
Osnovne karakterstike brodske 4 za dimenzioniranje i konstruiranje
strukture pojedinih tipova trgovačkih brodske strukture.
brodova. Osnovna svojstva pojedinih materijala
koji se koriste u brodogradnji.
Brodska struktura pojedinih tipova i
13 M5 veličina: tankera za prijevoz sirove 4
nafte, tankera za prijevoz naftnih
produkata i kemikalija, brodova za
119
prijevoz rasutih tereta, brodova za
prijevoz rudače, brodova za opće
terete, brodova za prijevoz
rashlađenih tereta, kontejnerskih
brodova, feribota, putničkih brodova.
Nadzor brodske strukture za različite Primjeri oštećenja brodske strukture.

tipove brodova, veličinu i starosti.
Oštećenja brodske strukture i njihovi Prepoznavanje uzroka oštećenja
14 M6
4
uzroci. Karakteristična oštećenja kod brodske strukture.
pojedinih tipova i veličina brodova. Primjeri popravaka brodske
Vrste i uzroci korozije.
konstrukcije. 4
Postupci i metode popravaka. Primjeri odgovornosti posade broda u
Osnovni zahtjevi i uputstva pojedinim incidentnim situacijama.
15 M6 klasifikacijskih društava za popravke 4
brodske strukture. Odgovornost
3. Kolokvij
posade prema relevantnim propisima
međunarodnih konvencija.
Obvezna: Derret, D.R., Ship Stability for Masters and Mates, Butterwort/Heinemann, London, 1997.
Grubišić, M., Brodske konstrukcije, FSB, Sveučilište u Zagrebu, 1992.
Grubišić, I., Geometrija broda, FSB, Sveučilište u Zagrebu, 2001.

Uršić, J., Plovnost broda (skripta), FSB, Sveučilište u Zagrebu, 1991.
Literatura
Dopunska: Uršić, J., Stabilitet broda I (skripta), FSB, Sveučilište u Zagrebu, 1991.
Uršić, J., Stabilitet broda II (skripta), FSB, Sveučilište u Zagrebu, 1991.
Uršić, J., Čvrstoća broda I (skripta), FSB, Sveučilište u Zagrebu, 1972.
Uršić, J., Čvrstoća broda II (skripta), FSB, Sveučilište u Zagrebu, 1983.
Pripremni
materijali:
1. Klasificirati osnovne tipove brodova prema namjeni i veličini.

2. Utvrditi osnove plovnosti broda.
3. Utvrditi osnove stabiliteta broda.
4. Prezentirati zahtjeve za stabilitetom broda.
Očekivani ishodi učenja
5. Ocijeniti kvalitet stabiliteta pojedinog trgovačkog broda.
na razini predmeta (4-
10 ishoda učenja 6. Prezentirati upotrebu dijagramnog lista.
7. Procijeniti pomorstvenost broda.
8. Prezentirati osnove čvrstoće brodske konstrukcije.
9. Prezentirati pojedine djelove brodske konstrukcije.
10. Procijeniti odgovornost posade broda u pojedinim situacijama.
120
Domaće zadaće
Eseji
Projekt
Kolokviji
3 70
Pisani ispit
Ukupno 100
Predavanja se izvode „ex-cathedra“ projiciranjem power-point prezentacije. Predavanja su usklađena sa zahtjevima IMO
Model Course 7.02 za predmetni kolegij.
pristupanje usmenom ispitu studenti su obvezni položiti sva tri kolokvija.
Vježbe: 30 sati vježbi obuhvaćaju praktične primjere iz brodograđevne i pomorske prakse za različite tipove brodova i
područja konstrukcije broda i stabiliteta broda koja su obuhvaćena ovim kolegijom.
121
2 Kolokvij
Raspodjela ECTS nastave rad 2
bodova prema
bodovima za svaku Seminarski
aktivnost tako da Domaće zadaće Usmeni ispit
rad 2
ukupni broj ECTS
bodova odgovara Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
bodovnoj vrijednosti
predmeta): Eksperimentalni
rad
1. Opisati karakteristike tankera 1. Sinteza znanja o tankerima

2. Skicirati geometriju poprečnog presjeka bulk carriera 2. Sinteza znanja o konstrukciji bulk carriera
3. Opisati problem stabiliteta kontejnerskog broda i utjecaj 3. Sinteza znanja o stabilitetu kontejnerskog broda
rasporeda krcanja kontejnera različite mase na stabilitet broda
1. Opisati karakteristike pojedinih tipova brodova 1. Sinteza znanja o karakteristikama pojedinih tipova brodova
2. Skicirati i kratko opisati tipične poprečne presjeke zadanih 2. Sinteza znanja iz konstrukcije broda
tipova brodova
3. Sinteza znanja o stabilitetu broda
3. Opisati uzroke različitih zahtjeva za stabilitet pojedinih tipova
brodova
Predavanja 70%
Obveze studenata
Vježbe 70%
Dobivanje potpisa


Kolokvij
I. 6.
II. 10.
122
III. 15.
zimski (I. termin)

zimski (II. termin)
Konzultacije
petak poslije nastave

Kontakt informacije
e-mail: 1. tbielic@unizd.hr
2. predrag.cudina@yahoo.com
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i Godina studija: II

tehnologija pomorskog prometa
5 III
BRO 113 SIGURNOST NA MORU
Akademska Status
2017./2018. Obvezni Razina ishoda učenja: 6
godina: kolegija:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Prof.dr.sc. Damir Zec
Asistent: Ana Gundić, mag.ing.naut.

nastave: 45 15 O
123
Praćenje
uspješnosti Studentske ankete
izvedbe nastave
Osiguranje
kvalitete izvedbe
nastave Izvješće o izvedenoj nastavi (PP4/OB3)
Cjelina:
M1 Međunarodni sustav sigurnosti
Opis kolegija po M2 Traganje i spašavanje na moru, Pomorske nezgode, Sredstva za spašavanje

cjelinama
M3 Komunikacije tijekom pružanja pomoći u pogibelji
M4 Napuštanje broda i preživljavanje na moru, Ljudi u moru
M5 Protupožarna zaštita, Opasni tereti i sigurnost boravka i rada na terminalima
Upoznati studente s međunarodnim sustavom sigurnosti plovidbe, uključujući najvažnije pomorske

konvencije te osposobiti ih za samostalno obavljanje poslova temeljne sigurnosti u pomorstvu kako su
Cilj kolegija: utvrđeni poglavljem VI/2 STCW konvencije. Praktičnim radom na vježbama studenti trebaju steći i
vještine za slučaj izvanrednih okolnosti, a posebice požara na brodu, napuštanja broda, preživljavanja
na moru i komunikacije u sklopu GMDSS sustava.
Predavanja Vježbe
Cjelina
Tjedan
kolegija Tema Sati Tema Sati
Međunarodni sustav sigurnosti I

M1 Načela sigurnosti plovidbe. IMO i
1 međunarodne konvencije. SOLAS, 3
MARPOL, LOADLINE, TONNAGE,
COLREG, SAR, STCW.
Međunarodni sustav sigurnosti II
Pravila o sigurnosti broda i opremi.

Hrvatski registar brodova. Tehnička pravila
2 M1 o gradnji broda. Sustav sigurnosti plovidbe 3
Republike Hrvatske. Nadzor nad mjerama
sigurnosti. Lučke kapetanije. Držanje straže.
ISM. Poznavanje rukovođenja, organizacija
i izobrazba na brodu.
124
Traganje i spašavanje na moru I
Obveza traganja i spašavanja. SOLAS i

3 M2 SAR konvencija. IAMSAR. Ustroj i 3
sredstva službe SAR. Rukovođenje
traganjem i spašavanjem. Sustavi
izvještavanja i pomaganja.
Traganje i spašavanje na moru II
Započinjanje SAR operacijama.

4 M2 Komunikacijska povezanost centara i 3
jedinica. Područje i načini traganja.
Koordinacija i izvještavanje. Provedba
traganja. Prekid traganja.
Pomorske nezgode Prikaz filmova:
Obilježja plovidbe u nevremenu. Prodor Basic training ili MOB, Helicopter

vode, sudar, udar, nasukanje, požar, operation at sea – Fire fighting
eksplozija, druge opasnosti. Postupak broda
5 M2 u nevolji i broda koji pruža pomoć. Razvoj i 3 Safety at sea – general, 4
korištenje planova za izvanredne situacije. Lifeboats, Liferafts, Technics of
survival.
Rasprava nakon svakog filma.
Sredstva za spašavanje I
Općenito o sredstvima za spašavanje. Vrste

6 M2 i obveza posjedovanja. Osobna sredstva za 3
spašavanje - količina, kvaliteta i njihov
smještaj na brodu. Korištenje.
Sredstva za spašavanje II Prikaz splavi za spašavanje –

oprema, način aktiviranja,
Brodice i splavi za spašavanje. Brodice za servisiranje.
prikupljanje. Vrste. Konstrukcijske osobine.
Broj. Kapacitet. Smještaj. Sredstva za Plivanje i plutanje noseći prsluk za
7 M2 spuštanje brodica ili splavi. Korištenje i 3 spašavanje. Sigurno skakanje s 3
održavanje. visine u vodu. Oblačenje
hidrotermozaštitnog odijela.
Ispravljanje preokrenute splavi za
spašavanje noseći prsluk za
spašavanje.
Komunikacije tijekom pružanja pomoći u Koordinacija traganja i spašavanja –

8 M3 3 2
pogibelji I vježba.
125
Svjetski pomorski sustav uzbunjivanja i Komunikacijski postupci – rad s
sigurnosti - GMDSS. Načela. Organizacija. opremom.
Obveze država i brodova.
Komunikacije tijekom pružanja pomoći u

pogibelji II
Svjetski pomorski sustav
9 M3 Sredstva za komunikaciju i identifikaciju. 3 uzbunjivanja i sigurnosti - GMDSS 2
Brodska oprema za komunikacije u nuždi. sustav.
Sredstva za radiopozicioniranje. Sredstva
ograničenog dometa. Korištenje.
Napuštanje broda i preživljavanje na moru
Uzroci. Utvrđivanje stupnja oštećenja.

Postupci u pojedinim slučajevima. Raspored
10 M4 za uzbunu. Priručnik za napuštanje broda. 3
Obveza uvježbavanja. Brodski alarmni
sustav. Spuštanje čamaca i splavi. Slobodni
pad. Korištenje.
Ljudi u moru
Hipotermija. Postupci napuštanja broda. Prikaz sredstava za spašavanje na

Organizacija života. Prva pomoć. Zaštita od brodu.
11 M4 hladnoće i vrućine. Hrana i voda. Znakovi 3 2
Prikaz protupožarne opreme na
pogibli. Plovidba čamcima. Spašavanje
brodu.
osoba. Komunikacije. Spašavanje
helikopterima. Hlače za spašavanje.
Protupožarna zaštita I Brodski planovi za nepredviđene

Osnove protupožarne zaštite. Gorenje, okolnosti u hitnim slučajevima.
zapaljivost i eksplozivnost. Klasifikacija Signali za hitne slučajeve i posebne
zapaljivih tvari. Načela protupožarne dužnosti dodijeljene članovima
12 M5 3 2
zaštite. Sredstva za gašenje. Konstruktivne posade u rasporedu za uzbunu;
mjere zaštite (pregrade, zaštitna paluba, zborna mjesta u slučaju nužde;
otvori, sustav ventilacije, uporaba zapaljivih pravilna upotreba osobne
materijala). sigurnosne opreme.
Protupožarna zaštita II
Sustavi detekcije, uzbunjivanja i

protupožarne zaštite. Sustavi za gašenje
13 M5 požara vodom. Sustavi za gašenje pjenom i 3
prahom. Sustav za gašenje plinom. Sustavi
za inertiranje atmosfere. Prijenosna i
priručna sredstva za gašenje.
14 M5 Protupožarna zaštita III 3
126
Uzroci požara. Gašenje požara u teretnim
prostorijama, u strojarnici, u nastambama
posade. Gašenje požara s obale i s tegljača.
Gušenje i trovanje. Brodovi s opasnim
teretima i brodovi posebne namjene.
Upravljanje gašenjem požara.
Opasni tereti i sigurnost boravka i rada na

terminalima
Definicija i podjela opasnih tereta.

Međunarodni i domaći propisi. Obveze i
15 M5 nadzor posade i lučkih vlasti. Mjere 3
predostrožnosti. Segregacija opasnih tereta.
Mjere sigurnosti pri ukrcaju i iskrcaju u
luci, na terminalu i na brodu. Postupci u
slučaju nezgode, zagađivanja ili ispuštanja
goriva, maziva ili tereta u moru
Zec, D.: Sigurnost na moru, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.
Obvezna: Predavanje nastavnika.
International Maritime Organization, SOLAS, London, 2009.
Dopunska: International Maritime Organization, SAR, London, 2003.

Literatura
International Maritime Organization, IAMSAR, Vol. 1, Vol. 2, Vol. 3, 2006.
Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu:
opisati i interpretirati pravne izvore međunarodnog i nacionalnog sustava sigurnosti,
upravljati brodom na siguran način,
provoditi temeljne radnje i postupke pri traganju i spašavanju na moru,
koristiti sredstva komunikacija u pogibelji,
opisati funkcionalna svojstva, tehnološke uvjete i način održavanja sredstava za spašavanje na

brodovima,
koristiti sredstva za spašavanje na trgovačkim brodovima,

Ishodi učenja
opisati funkcionalna svojstva, tehnološke uvjete i način održavanja protupožarnih sredstava na

brodovima,
koristiti protupožarna sredstva raspoloživa na trgovačkim brodovima
127
NAPOMENA:
Aktivno prisustvovanje nastavi: najmanje 70% odslušane nastave i 100% odrađenih vježbi.
Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima ocjenjivanja koja su dolje navedena. Svi
elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.
Bodovi
Kolokvij
50
Pisani ispit
Ispit (final exam) 50
Ukupno 100
Predavanja:
Predavanja se izvode kombiniranom ex-cathedra i case based metodom. Prije predavanja pojedinog modula u sustavu za e-
učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se sastoje od poglavlja u
obveznoj literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, handout-a i drugih izvora. Ex-cathedra predavanja obuhvaćaju
izlaganje teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja. Case based predavanja temelje
se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za predavanja i pitanja o aktualnim
znanstvenim problemima.
Vježbe:
Vježbe će se odrađivati na brodovima Jadrolinije, na području teretne luke Gaženica, u Nacionalnoj središnjici za
usklađivanje traganja i spašavanja na moru, na bazenu, u praktikumu Pomorske škole Zadar i u praktikumu Pomorskog
odjela.
128
Pohađanje
2.0 Praktični rad Kolokvij
nastave
Priprema za
Raspodjela ECTS bodova Referat Pismeni ispit 2.0
predavanje
prema studijskim obvezama
(upisati udio u ECTS
bodovima za svaku aktivnost Seminarski
tako da ukupni broj ECTS Domaće zadaće Usmeni ispit 1.0
rad
bodova odgovara bodovnoj
(Ostalo
Istraživanje Esej
upisati)
Projekt
rad upisati)
Postavi u odnos pojam izvanrednog događaja i pomorske nezgode kao i Činjenična i teorijska znanja, spoznajne
postupke zapovjednika u slučaju opasnosti i mogući uzročno posljedični slijed vještine.
događanja.
Predavanja 70% 70%
Vježbe 100% 100%

Obveze studenata
Dobivanje potpisa
Aktivno prisustvovanje nastavi, 100% odrađenih vježbi
Raspored održavanja kolokvija ispita

pismeni
Zimski (I. termin)
usmeni
pismeni
Zimski (II. termin)
usmeni
129
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
Srijeda 10:00-12:00
Kontakt informacije
zec@pfri.hr
agundic@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina studija: II

prometa
BRO 205 GORIVA, MAZIVA I VODA 3 3.
Akademska godina: 2017./2018. Obavezni 6
kolegija: učenja:
Nositelj: Doc. dr. sc. Jelena Čulin
Asistent: Leonardo Šango, dipl. inž.
nastave: 30 - -
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Goriva i njihova primjena na brodu
Uvodni dio. Vrste i rezerve pojedinih goriva.
Sirova nafta: sastav i svojstva. Osnove prerade sirove nafte.
Tekuća i plinovita goriva. Proces izgaranja goriva. Brodska goriva. Standardi kvalitete brodskih goriva.
Opis kolegija
Brodska dizelska goriva. Brodska teška goriva. Brodska goriva za loženje.
po cjelinama:
Aditivi. Uzročnici problema pri primjeni goriva. Identifikacija i rješavanje problema pri primjeni goriva. Sustav
goriva na brodu.
M2 Maziva i njihova primjena na brodu
Trenje i podmazivanje. Podjela maziva. Bazna ulja. Aditivi za bazna ulja. Klasifikacija mazivih ulja i
specifikacije. Važnost podmazivanja i mjesta podmazivanja na brodu.
130
Vrsta maziva za brodske potrebe. Sistemska ulja i njihove specifičnosti.
Podmazivanje cilindara brodskih motora. Podmazivanje toplinskih turbina, kompresora i ostalih strojeva.
Kontrola kvalitete ulja, tretman ulja u pogonu, preporuke za zamjenu mazivog ulja. Rukovanje mazivima,
zbrinjavanje otpadnih maziva.
M3 Voda i njezina primjena na brodu
Fizikalna i kemijska svojstva vode. Upotreba vode na brodu. Obrada vode i posljedice neadekvatne obrade vode.
Cilj kolegija je upoznati studente s fizikalnim i kemijskim svojstvima, područjima te načinima primjene i
procesima prilikom izgaranja, odnosno uporabe goriva, maziva i vode na brodu i omogućiti im razumijevanje
postupaka tijekom i nakon uporabe. Studente će se osposobiti da na temelju stečenih znanja odaberu gorivo i
Cilj kolegija: mazivo, sigurno njima rukuju i pravilno odlože mazivo nakon uporabe u skladu s nacionalnim i međunarodnim
propisima, te obradom dobiju vodu tražene kakvoće. Cilj kolegija je i da studenti znaju prepoznati i riješiti
eventualne probleme vezane uz brodsku primjenu goriva, maziva i vode.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
1 M1 Uvodni dio. Vrste i rezerve pojedinih goriva. 2
2 M1 Sirova nafta: sastav i svojstva. Osnove prerade sirove nafte. 2
3 M1 Tekuća i plinovita goriva, podjela, struktura, svojstva te primjena. 2

Proces izgaranja goriva: stehiometrijski odnosi, potrebna količina zraka, volumen nastalih
4 M1 2
plinova, kvaliteta izgaranja.
5 M1 Brodska goriva. Standardi kvalitete brodskih goriva. Brodska dizelska goriva. 2
6 M1 Brodska teška goriva, podjela i svojstva. Brodska goriva za loženje, podjela i svojstva. 2
7 M1 Aditivi za goriva: vrsta i svojstva. 2

Uzročnici problema pri primjeni goriva. Identifikacija i rješavanje problema pri primjeni
8 M1 2
goriva.
Sustav goriva na brodu, opće definicije i pravila sustava goriva, osnovni elementi sustava,
9 M2 2
način skladištenja i prebacivanja goriva
Trenje i podmazivanje. Podjela maziva. Bazna ulja: podjela, proizvodnja, svojstva. Aditivi
10 M2 2
za bazna ulja.
Klasifikacija mazivih ulja i specifikacije. Važnost podmazivanja i mjesta podmazivanja na
11 M2 2
brodu.
Vrsta maziva za brodske potrebe. Sistemska ulja i njihove specifičnosti. Kontrola kvalitete
12 M2 ulja, tretman ulja u pogonu, preporuke za zamjenu mazivog ulja. Rukovanje mazivima, 2
zbrinjavanje otpadnih maziva.
Podmazivanje cilindara brodskih motora: uvjeti, potrošnja ulja, problemi u podmazivanju,
13 M2 uhodavanje košuljice cilindara, podmazivanje cilindara sa i bez križne glave. Podmazivanje 2
toplinskih turbina, kompresora i ostalih strojeva, uvjeti i zahtjevi.
14 M3 Fizikalna i kemijska svojstva vode. Upotreba vode na brodu. 2
15 M3 Obrada vode i posljedice neadekvatne obrade vode. 2

1. Kim B. Peyton, Ondeo/Nalco fuel field manual, McGraw-Hill, revised edition, 2002.
2. Roy M. Mortier,Malcolm F. Fox,Stefan T. Orszulik, Chemistry and Technology of
Literatura
Lubricants, 3. izdanje, Springer, 2010.

Obvezna:
3. N. Manivasakam, Practical boiler water treatment handbook, Chemical Publishing
Company, 2011.
131
Dopunska:

materijali: http://pomorstvo.unizd.hr/
Nakon položenog ispita student će moći:
-povezati strukturu i svojstva tekućih i plinovitih goriva
-predložiti odgovarajuću vrstu i kakvoću goriva za određenu primjenu na brodu
-objasniti utjecaj izgaranja goriva različite kakvoće na rad motora
-identificirati probleme pri uporabi goriva i predložiti rješenja
-navesti i objasniti funkciju elemenata brodskog sustava goriva, te protumačiti tehnička pravila
Ishodi učenja
-primijeniti mjere sigurnosti pri ukrcaju i skladištenju goriva

-povezati strukturu i svojstva maziva
-predložiti odgovarajuću vrstu i kakvoću maziva za određenu primjenu na brodu, te vrstu goriva koja se
koristi
-razlikovati sistemska ulja i njihove specifičnosti
-identificirati moguća oštećenja vezana uz podmazivanje motora i razloge njihova nastajanja
-primijeniti postupak kontrole kvalitete ulja na brodu
-rangirati goriva i maziva s obzirom na prihvatljivost za okoliš i predložiti siguran način rukovanja i
pohrane
-procijeniti učinke primjene vode neodgovarajuće kakvoće
2 60
Kolokviji
1 40
Usmeni ispit (final exam)
100
Ukupno

Predavanja:
Predavanja se izvode kombiniranom ex-cathedra i case based metodom. Ex-cathedra predavanja obuhvaćaju izlaganje
sudjelovanju studenata u raspravi o primjerima iz stručne i poslovne prakse.
Kolokviji:

1 Kolokvij 1
0,5 Referat Pismeni ispit
aktivnost tako da rad
132
ukupni broj ECTS Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
bodova odgovara
bodovnoj vrijednosti Eksperimentalni
predmeta): Projekt (Ostalo upisati)
rad

1. Predložite metodu sniženja stiništa goriva. Činjenična i teorijska znanja, spoznajne vještine
2. Preispitajte posljedice primjene goriva s nedozvoljenim udjelom
sumpora.
3. Kontrolom je uočen pad viskoznosti mazivog ulja. Predložite
uzroke i rješenje problema.
4. Usporedite sintetička i mineralna maziva.
5. Odaberite metodu uklanjanja ugljičnog dioksida iz kotlovske vode i
objasnite izbor.
Primjer pitanja:
Ocijenite učinak povećane brige o zaštiti atmosfere na promjene Činjenična i teorijska znanja, spoznajne vještine
tražene razine kakvoće goriva.

Obveze studenata

Predavanja 75 50
Vježbe
Dobivanje potpisa
3. ostvariti traženi postotak nazočnosti na predavanjima
Kolokvij
I. 8.
i
II. 15.

Zimski (I. termin)
8.2.
usmeni
Zimski (II. termin)
usmeni 22.2.

usmeni 6.9.

usmeni 20.9.
Konzultacije
133
Čulin: utorak 15:00-16:00
Šango: srijeda 12:00-13:00
Kontakt informacije
jculin@unizd.hr
leonardo.sango69@gmail.com
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina II

prometa studija:
BRO 216 ORGANIZACIJA RADA I UPRAVLJANJE NA 4 III

BRODU
Akademska godina: 2017./2018. obavezni 6
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Izv. prof.dr.sc. Toni Bielić
Asistent: -

45 - -
Jezik izvođenja: Hrvatski i engleski

izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Principi upravljanja posadom broda. Održavanje dobrih međuljudskih odnosa.

Principi održavanja pozitivnih i učinkovitih međuljudskih odnosa na brodu. Prilagodba
Opis kolegija upravljačkih metoda osobnosti korisnika. Kontrola rada posade s aspekta učinkovitog
upravljanja. Modeli brodske organizacije. Aktualni organizacijski modeli upravljanja
po cjelinama: organizacijom broda.
Stilovi upravljanja i vođenja. Hofstedeov princip analize kulturoloških različitosti.

Kluckhohnov i Strodtbeckov princip analize kulturoloških razlika. Utjecaj tehnologije i radnog
okruženja na radne postupke.
134
M2 Uvjeti zaposlenja u odnosu na brodarske kompanije, državne agencije za zapošljavanje,
sindikate pomoraca i privatne agencije. Objasniti različite uvjete zaposlenja u odnosu pojedinih
zastava pripadnosti i kompanija. Navesti obvezu časnika i posade, upoznati i primijeniti plan i
metode uvježbavanja na brodu. Radna opterećenost s aspekta STCW i MLC konvencija.
Objasniti organizaciju broda u ovisnosti o vrsti broda i stupnju automatizacije Organiziranje
posade na principima:-konvencionalnom-višenamjenskom (GP) međuodjelne fleksibilnosti
(IDF). Temelji individualnog ponašanja.
M3 Razumijevanje motivacije. Organizacija posade s aspekta sigurnosti i hitnosti. Dužnosti i

odgovornosti prema Muster listi. Provjera servisa protupožarne opreme i ostale opreme za
slučaj hitnosti uključujući pneumatske splavi i čamce za spašavanje. Provedba vježbi
protupožarne zaštite i napuštanja broda nakon izmjene određenog broja članova posade a u
skladu sa SOLAS konvencijom. Držanje straže na moru i u luci i planiranje zaštite od
terorizma, piraterije i slijepih putnika za odjel palube, GMDSS osoblja, odjel stroja i bijelog
osoblja. ISM standardi u održavanju broda. Primjena ISM pravilnika kod organiziranja radova
na brodu. SMS liste provjera sigurnosti koje uključuju požarne stanice, stanice čamaca za
spašavanje, alarmne točke i protupožarne detektore. Način održavanja sastanaka i
komuniciranja na brodu. Primjena SMS–a kod sastanaka vezanih za opće održavanje broda,
sigurnost i radne postupke na brodu.
M4 Temelji ponašanja skupine. Uvježbavanje na brodu. Cilj i svrha uvježbavanje na brodu –

SMS. Pripreme prije početka vježbi. Metode uvježbavanja: stavovi, vještine i znanje. Lista
područja u kojima se uvježbavanje zahtjeva. Brodske upute o uvježbavanju korištenja sredstava
za spašavanje, ukrcajna mjesta u čamce, ukrcaj, otpuštanje i spuštanje čamaca za spašavanje.
Metode i sredstva zaštite u području spuštanja ili otpuštanja čamaca za spašavanje. Način
korištenja čamaca za sakupljanje. Uputstva za korištenje termozaštitnih odijela. Način
korištenja helikoptera i helikopterske opreme kod spašavanja. SOLAS propozicije periodičnog
provođenja vježbi. Instrukcije o korištenju pneumatskih splavi.
M5 Oblikovanje poslova koji motiviraju. Vježbe hitnosti. Rutinske vježbe prema SMS
pravilniku. Organizacija posade u slučaju hitnosti i opasnosti s aspekta uporabe kaljužnih
pumpi, daljinskog otvaranja/zatvaranja ventila, provjere ulaska zraka kroz zračne zaklopce
kada su zatvoreni. Organizacija djelovanja u izvanrednim okolnostima. Značajne Međunarodne
konvencije i Nacionalna zakonodavstva. Principi i primjena ISM pravilnika. Opis sadržaja i
primjene ISM pravilnika. Principi i sadržaj STCW konvencije. Principi Lučke državne uprave s
aspekta odgovornosti zapovjednika i zakonskih obaveza broda. Implementacija ILO konvencije
i STCW konvencije s aspekta minimalnog broja sati odmora. Familijarizacija posade s novim
tehnologijama na brodu. Opis osnovnih dužnosti časnika koje zahtijevaju familijarizaciju s
brodskim sustavom sigurnosti. Opisati kako organizirati vježbe na brodu i voditi bilješke.
Navesti sankcije u slučaju kršenja zahtjeva STCW konvencije i kako je to definirano
nacionalnim zakonodavstvom.
Cilj kolegija je upoznati studente s elementima organizacije broda i mogućnostima upravljanja

Cilj kolegija: istom, na upravljačkoj razini, u složenim i promjenjivim kulturološkim i tehnološkim uvjetima.
U tom smislu kolegij obuhvaća teorijska znanja o organizaciji dinamičkih sustava s velikim
stohastičkim uplivom te izučava metode za usklađivanje djelovanja pojedinaca različitih
135
kulturoloških predispozicija unutar takvih sustava. Razmatraju se i aktualni zakonodavni okviri
ILO konvencije i STCW konvencije, kao i ISM pravilnika, s aspekta povećanja
organizacijskog učinka posade pomorskih brodova.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Principi upravljanja posadom broda. Održavanje dobrih međuljudskih odnosa.

Principi održavanja pozitivnih i učinkovitih međuljudskih odnosa na brodu s
aspekta autoriteta i utjecaja časnika na interaktivnost u komunikaciji. Prilagodba
1 M1 3
upravljačkih metoda osobnosti korisnika. Kontrola rada posade s aspekta
učinkovitog upravljanja. Modeli brodske organizacije. Aktualni organizacijski
modeli upravljanja organizacijom broda.
Principi subordinacije i međuljudski odnosi. Opći stavovi posade u pogledu

zadovoljstva na radu. Pojam autoriteta i vodstva. Objasniti zašto osoba mora imati
svoj vlastiti autoritet. Objasniti razliku između stvarnog i formalnog autoriteta.
2 M1 3
Odnos autoriteta zapovjednika/upravitelja i inicijative ostalih članova posade.
Ponašanje grupe. Prihvaćanje osobe unutar grupe. Određivanje glavnih radnih
grupa na brodu u ovisnosti o tehnologiji rada na brodu.
Neslužbene grupe prema nacionalnosti. Mogući konflikti između samozvanih i

imenovanih vođa grupe. Objasniti utjecaj grupe na karakteristike pojedinca.
Kulturološke razlike i njihov utjecaj na upravljanje. Stilovi upravljanja i vođenja.
Hofstedeov princip analize kulturoloških različitosti. Kluckhohnov i Strodtbeckov
princip analize kulturoloških razlika. Vrijednosti, stavovi i kognitivna disonanca.
3 M1 3
Utjecaj tehnologije i radnog okruženja na radne postupke. Smanjenje utjecaja
ljudske greške koristeći saznanja: obavještenosti - svjesnosti o okolnostima
(situational awareness), karakteristikama automatizacije (automation awareness),
stupnju zamora (fatigue and boredom) i podilaženja tehnologiji, vodstvu i
managementu (complacency).
Teorije o vođenju i timskom radu. Strategije vođenja na upravljačkoj razini koje

prihvačaju vodstvo na razini timskog rada. Individualna motivacija i motivacija
grupe. Pojavnost i utjecaj mobinga –bullinga na pojedince. Prepoznavanje
mentalne i psihološke zamorenosti i Strategije psihološkog debrifinga u slučaju
mentalnog i psihološkog preopterečenja i demotivacije. Uvjeti zaposlenja u
odnosu na brodarske kompanije, državne agencije za zapošljavanje, sindikate
4 M2 pomoraca, privatne agencije i nacionalna zakonodavstva. Ovlaštenja, 3
kompetencije i familjarizacija sa sigurnosnim planom broda SMS –om broda,
zaštitom broda (ISPS), radnim procedurama (SOP) i opremom broda. Procedure i
formalne istrage u slučaju disciplinskih mijera i povreda zakona, prema
nacionalnim zakonodavstvima, pravilnicima, ugovorima o radu i procedurama
brodarskih kompanija. Skala primanja časnika i posade. Napredovanje časnika i
članova posade. Porast primanja početnika i povećanja u odnosu na godine službe
136
i kvalifikacije. Primanja tijekom boravka na kopnu i drugi dodaci vezani za
usavršavanje u struci.
Metode održavanja vježbi i izobrazbe na brodu u domeni stavova, vještina i

znanja. Motiviranje posade za učinkovito obavljanje vježbi uključujući SOLAS
zahtjeve. Navesti važnost zajedničkog jezika časnika i posade kao uvjeta
učinkovite komunikacije (closed loop). Potrebna uvježbanost časnika i članova
5 M2 posade za obavljanje njihovih dužnosti prema STCW konvenciji. Navesti obvezu 3
časnika i posade za upoznavanjem i primjenom plana i metoda uvježbavanja na
brodu. Radna opterećenost s aspekta STCW i MLC konvencija. Objasniti
pojmove radnog opterečenja.: normalna opterećenost, podopterečenost,
preopterečenost
Planirati radno opterečenje uključujući: ljudska ograničenja, osobne sposobnosti,

vremenska i radna ograničenja, prioritete i zamor. Strategije procjene
učinkovitosti obavljanja radnih zadataka. Primjena metode provjere i odgovora
(chalenge and response) tijekom planiranja i izvedbe radnih zadataka. Delegiranje
poslova i analiza nakon obavljenog posla (debrifing) radi poboljšanja radne
učinkovitosti. Objasniti organizaciju broda u ovisnosti o vrsti broda i stupnju
automatizacije. Organizacija s aspekta načina kontrole strojarnice (UMS).
Organiziranje posade na principima:-konvencionalnom-višenamjenskom (GP)
6 M2 3
međuodjelne fleksibilnosti (IDF). Učinkovita komunikacija u simuliranim i
realnim uvjetima broda uključujući komunikaciju na brodu i prema subjektima na
obali – primjena MCRM – Maritime Crew Resource Management tehnika.
Komunikacija u analizi radnih zadataka i opisu poslova. Obvezni i neobvezni
radni zadaci – prioriteti. Držanje straže i donošenje odluka (decision making).
Inicijativa i vodstvo (assertiveness and leadership) kod planiranje rada s teretom,
organizacije održavanja i testiranja alarmnih sustava te uvježbavanja za slučaj
hitnosti.
Treniranje i izobrazba pripravnika. Komunikacija kod veza i odveza broda –

zatvoren komunikacijski krug (closed loop). Podjela poslova na brodu prema
nahođenju zapovjednika. Podjela poslova prema načelu odgovornosti
konvencionalno organiziranih odjela dugoročno i kratkoročno planiranje (short
and long term strategies). Poslovi i zadaci posade po načelu opće namjene.
Poslovi i zadaci prema praksi brodarske kompanije. Delegiranje poslova.
Organizacija posade s aspekta sigurnosti i hitnosti – obavještenost o okolnostima

(situational awarenes). Imenovanje časnika za sigurnost. Imenovanje časnika
7 M3 protupožarne zaštite koji je uobičajeno prvi časnik palube. Imenovanje upravitelja 3
stroja kao tehničkog savjetnika prvom časniku (časniku protupožarne zaštite) za
slučaj požara u prostoru strojarnice. Priprema i mjesta uvida Muster list. Provjera
servisa protupožarne opreme i ostale opreme za slučaj hitnosti uključujući
pneumatske splavi i čamce za spašavanje. Provedba vježbi protupožarne zaštite i
napuštanja broda nakon izmjene određenog broja članova posade a u skladu sa
SOLAS konvencijom. Držanje straže na moru i u luci i planiranje zaštite od
terorizma, piraterije i slijepih putnika za odjel palube, GMDSS osoblja, odjel
stroja i bijelog osoblja.
137
ISM standardi u održavanju broda. Primjena ISM pravilnika kod organiziranja
radova na brodu. SMS liste provjera sigurnosti koje uključuju požarne stanice,
stanice čamaca za spašavanje, alarmne točke i protupožarne detektore.
Organizacija održavanja čamaca za spašavanje s opremom. Organizacija
održavanja stabilnih i prijenosnih protupožarnih aparata i opreme. Organizacija
održavanja generatora i protupožarne pumpe za potrebe hitnosti. Organizacija
8 M3 3
održavanja palubne opreme i instrumenata na mostu /stroju. Organizacija rada i
održavanje GMDSS-a. Brodske knjige i vođenje bilješki. Brodski dnevnik,
pripadnost broda, instrukcione knjige i dijagrami, cirkularna pisma i instrukcije
kompanije, atesti opreme za učvršćenje tereta, svjedodžbe klasifikacijskih
društava o konstrukciji, sigurnosti i opremi broda. Administracija broda prema
vrsti broda i zastupljenoj tehnologiji.
Način održavanja sastanaka i komuniciranja na brodu. Primjena SMS–a kod

sastanaka vezanih za opće održavanje broda, sigurnost i radne postupke na brodu.
Metoda kratkog dogovora i analize. Teorije upravljanja rizikom. Formalni i
neformalni pristup procjeni rizika. Primjena metode kratke strategije akcije (Short
Term Strategy – MCRM technik. Vrste sastanaka prema svrsi i trajanju.
Prilagodba metoda održavanja sastanaka prema postavljenom cilju. Principi
internog komuniciranja kroz komunikacijske mreže. Korištenje komunikacijskih
tehnika nominalne skupine i Delphi metode na brodu. Metode uvježbavanja
9 M3 sigurnog postupanja posade na brodu (SMS). Modeli optimalizacije u donošenju 3
odluka na brodu. Odabir postupanja temeljem modela optimalizacije. Vrste
sastanaka prema svrsi i trajanju. Procjena okolnosti i radnog stanja ljudskih
resursa mosta/stroja. Motiviranje posade i motivacijske teorije. Oblikovanje
poslova koji motiviraju. Integrirani i samostalni radni timovi. Odabir postupanja
temeljem modela optimalizacije. Temelji ponašanja u timskom radu. Timski rad
kroz participativno vodstvo. Faze nastanka i sazrijevanja tima na brodu. Utjecaj
stresa na donošenje odluka i postupanje. Pogreške upravljanja organizacijom
broda. Utjecaj automatizacije na rad i organizaciju tima.
Uvježbavanje na brodu. Cilj i svrha uvježbavanje na brodu – SMS. Pripreme prije

početka vježbi. Metode uvježbavanja: stavovi, vještine i znanje. Lista područja u
kojima se uvježbavanje zahtjeva. Brodske upute o uvježbavanju korištenja
10 M4 3
sredstava za spašavanje, ukrcajna mjesta u čamce, ukrcaj, otpuštanje i spuštanje
čamaca za spašavanje. Razvoj i primjena standardnih operacijskih postupaka -
Standard Operational Procedures (SOP).
Metode i sredstva zaštite u području spuštanja ili otpuštanja čamaca za

spašavanje. Način korištenja čamaca za sakupljanje. Uputstva za korištenje
11 M4 termozaštitnih odijela. Način korištenja helikoptera i helikopterske opreme kod 3
spašavanja. SOLAS propozicije periodičnog provođenja vježbi. Instrukcije o
korištenju pneumatskih splavi.
Informiranje svakog člana posade što uključuje: način uporabe i rukovanje

pneumatskim splavima, problem hipotermije i drugi postupci prve pomoći,
12 M4 posebne instrukcije potrebne za upotrebu sredstava za spašavanje u otežavajućim 3
uvjetima na moru. Navesti da uputstva o uporabi brodskih i osobnih sredstava za
spašavanje trebaju biti dana istovremeno s dogovorenim vremenom odvijanja
138
vježbi. Navesti da vježbe iz uporabe svih sredstava za spašavanje moraju biti
obavljene u roku od dva mjeseca.
Vježbe hitnosti. Rutinske vježbe prema SMS pravilniku. Organizacija posade u

slučaju hitnosti i opasnosti s aspekta uporabe kaljužnih pumpi, daljinskog
otvaranja/zatvaranja ventila, provjere ulaska zraka kroz zračne zaklopce kada su
zatvoreni. Lista osnovnih postupaka: donošenje aparata s komprimiranim zrakom
13 M5 za disanje, priprema vatrogasnih crijeva i priključaka, priprema pjene za gašenje, 3
prijenosnih aparata za gašenje, prve pomoći i opreme za napuštanje broda.
Provjera postupaka u slučaju hitnosti s Muster List – listom dužnosti i poslova u
hitnosti. Mogućnost improvizacije u slučaju odsustva nekih osoba predviđenih u
timu za hitnost. Odlučivanje i djelovanje u izvanrednim okolnostima-
Opis slučaja protupožarne vježbe s djelovanjem timova u nadgrađu, strojarnici i

skladištima s odgovarajućom opremom i mogućim postupkom evakuacije
ozlijeđenih osoba iz tih prostora. Startanje generatora i kaljužnih pumpi za slučaj
hitnosti. Opis vježbi spuštanja čamaca prema vrsti čamca. Vježbe prema
pojedinim odjelima: odjel palube uključuje pripremu vježbi automatskog
kormilarenja, rada s priveznim i teretnim vitlima, rada s teretnim uređajima,
sredstvima osiguranja (lashinga) kontejnera, upravljanje glavnim strojem s mosta,
korištenje brzinomjera, dubinomjera, žiro kompasa i ponavljača, provjera
14 M5 navigacijskih svjetala i signala, vježbe uporabe brodske sirene, provjera prostora s 3
rezervnim dijelovima i živežnim namirnicama. U odjelu strojarnice opis vježbi
potrebnih procedura eksploatacije glavnog i pomoćnih strojeva, opis vježbi s
grijačima pare, ulja, električna oprema, eksploatacija separatora zauljenih voda,
postavljenje crijeva različite namjene za ulje za podmazivanje, gorivo, slatku i
slanu vodu. Metode provjere strojnih elemenata, bilježenje i skladištenje
rezervnih dijelova. U odjelu za osoblje za ispomoć ili bijelo osoblje opis vježbi
korištenja uređaja u kuhinji, bilježenje i briga o namirnicama i drugim
materijalima, ukrcaj namirnica i pravilno skladištenje.
Opis organizacije dodatnih vježbi uključuje prema odjelima i sljedeće: za odjel

palube održavanje opreme skladišta (poklopci, ventilacija, rasvjeta, hidraulika
poklopaca), bojanje palubnih prolaza i nadgrađa, održavanje opreme za
učvršćivanje tereta, protupožarnih sredstava, održavanje ponavljača žiro kompasa,
splavi i opreme za spuštanje čamaca. Za radio odjel: održavanje radara i
komunikacijske opreme te opreme za hitnost i prijenos u čamce za spašavanje. U
15 M5 odjelu strojarnice: planiranje održavanja strojeva, zaštita, označavanje i bojanje 3
cjevovoda, održavanje fiksnih protupožarnih sustava, promjena klipova,
kompresijskih i uljnih prstenova, održavanje hidrauličnih pumpi, ubrizgivača te
elektronske i električne opreme, organiziranje nacrta i priručnika za pravilnu
uporabu. Za odjel bijelog osoblja organizacija dodatnih vježbi uključuje: bojanje
kuhinje, skladišta za namirnice (ne rashladne prostore i frižidere), održavanje
higijene skladišta hrane te filtera i ventilatora u sigurnom stanju s aspekta
mogućeg požara. Značajne Međunarodne konvencije i Nacionalna zakonodavstva.
Principi i primjena ISM pravilnika. Opis sadržaja i primjene ISM pravilnika.
Principi i sadržaj STCW konvencije. Principi Lučke državne uprave s aspekta
139
odgovornosti zapovjednika i zakonskih obaveza broda. Implementacija IMLC
konvencije i STCW konvencije s aspekta minimalnog broja sati odmora.
Familijarizacija posade s novim tehnologijama na brodu. Opis osnovnih dužnosti
časnika koje zahtijevaju familijarizaciju s brodskim sustavom sigurnosti. Opisati
kako organizirati vježbe na brodu i voditi bilješke. Navesti sankcije u slučaju
kršenja zahtjeva STCW konvencije i kako je to definirano nacionalnim
zakonodavstvom. Navesti zahtjeve implementacije Međunarodnih konvencija u
nacionalna zakonodavstva. Navesti da je uvođenje STCW 1995 konvencije u
nacionalno zakonodavstvo predmet pomne provjere od strane predstavnika IMO
organizacije. Navesti da nacionalna zakonodavstva mogu biti različita obzirom na
pojedine zastave.
NAPOMENA:
Kolegij usklađen s IMO Model Course 7. 02 edition 2014.:
* U predmetu plovidbena praksa obrađuje se dio točaka M4 i M5
Holder, L.A. Training and Assessment on Board. 2nd ed. London, Witherby § Co Ltd,
1997 (ISBN 1 85609 123 6)
Obvezna: Code of Safe Working Practices for Merchant Seamen, London. The Stationery Office
Publications Centre, 1998 (ISBN 01 15518363).
Poole, T., Springett, P.: Understanding Human Behaviour in Emergencies, Odyssey Training
limited, Hampshire, England, 1998.
Schein, E.H.: Organization Culture and Leadership, Jossey Bass, 1995.
Spruyt, J.: Ship Management, Lloyd's of London Press Ltd. 1994.

Dopunska:
Stephen P. Robbins: Bitni elementi organizacijskog ponašanja, MATE d.o.o., treće izdanje,
Zagreb 1996.
SAS Bridge Resource Management – Computer Based Training program
(Student's Workbook)- 2004. God.

Ishodi Literatura
Ishodi učenja kolegija sastoje se od:

učenja
140
-vrednovanja raznih metoda potrebnih za učinkovito organiziranje rada i poslova na brodu.
-procjenjivanja mjera i aktivnosti potrebnih za organiziranje timskog rada i održavanje

komunikacije u uvjetima višenacionalne posade.
- rangiranja različitih vanjskih i unutarnjih čimbenika upravljanja organizacijom broda u svim

uvjetima plovidbe.
-ocjenjivanja, prihvaćanja ili odbijanja prijedloga rješenja pojedinih slučajeva iz pomorske prakse
u kojima se organizacija broda javlja kao glavni čimbenik nastanka nezgoda na moru.
-predlaganja raznih organizacijskih modela upravljanja organizacijom broda u skladu s ISM

pravilnikom, STCW i IMLC konvencijom.
-prosuđivanja vlastitih doprinosa kod donošenja mjera predostrožnosti i radnih postupaka u

redovnim radnim uvjetima te odgovorno donositi odluke i djelovati u izvanrednim okolnostima.
-uspostavljanja odnosa međusobne suradnje, konstruktivne komunikacije i postizavanje

kompromisa s ciljem uravnoteženja autoriteta zapovjednika i inicijative članova posade.
Bodovi
Kolokviji
2 80
Pisani ispit
Ukupno 100
based“ predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za
predavanja,i pitanja o aktualnim znanstvenim problemima i prikaza karakterističnih primjera iz stručne i poslovne prakse.
U „case based“ predavanjima primjenjuju se različiti multimedijski sadržaji i prikazuju različita softverska i druga
rješenja.
141
Raspodjela ECTS 1.5 Kolokvij 2.0
nastave rad
bodova prema
predavanje
bodovima za svaku
Domaće zadaće Usmeni ispit 0.5
broj ECTS bodova rad
odgovara bodovnoj
Eksperimentalni
rad
Primjer pitanja: Činjenična i teorijska znanja, spoznajne

vještine
Preispitajte posljedice nekritičkog odnosa u primjeni suvremene

tehnologije na brodu.
Usporedite Hofstedeov kulturološki okvir s Kluckhohn-Strodbeckovim

okvirom s aspekta multinacionalne posade broda.
Rangirajte suvremene teorije motivacije.
Odaberite i argumentirajte izbor metoda procjene rizika i djelovanja u

izvanrednim okolnostima.
Ocijenite učinke pojedinih komunikacijskih metoda na brodu.
142
Primjer pitanja:
Činjenična i teorijska znanja, spoznajne

vještine
Prosudite međuovisnost metode kratke strategije djelovanja u
izvanrednim okolnostima s ISM pravilnikom – poglavlje IX SOLAS
konvencije, odredba 19 – Vježbe djelovanja u izvanrednim okolnostima.
Predavanja 75 50
Vježbe

Obveze studenata
Dobivanje potpisa

Kolokviji
I. 8.
II. 15.
ispravak kolokvija
Ljetni (I. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
Ljetni (II. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
Konzultacije
143
ponedjeljak 09:00-10:00
utorak 16:00-17:00
Kontakt informacije
tbielic@unizd.hr

pomorskog prometa
BRO 103 1 III

kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: ---- Godišnji zdravsteni pregled u ambulanti opće prakse.
Asistent:

30
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M 1 Kineziologija.
Opis kolegija
po cjelinama:
144
teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja, utvrđivanje interesa, antropoloških obilježja i motoričke informiranosti, spriječavanje procesa
deterioracije ili preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti, osposobljavanje studenata
za individualno tjelesno vježbanje, promicanje sportske kulture i unaprijeđenja socijalne komunikacije.
Praćenje i vrednovanje rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi potrebno je s jedne strane, da bi se na što objektivniji način utvrdilo stanje
Cilj kolegija: određenih antropoloških obilježja, razinu motoričkih znanja i motoričkih dostignuća, odgojne efekte rada, te kako bi se definirali egzaktni
ciljevi vježbanja za svakog studenta, a s druge strane zbog definiranja procedura programiranja te zbog kontrole efekata vježbanja.
motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti), motorička znanja i motorička dostignuća, zdravstveno stanje studenta
i odgojne učinke rada.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati

Igra: košarka.
Osnove kineziološke transformacije (OKT).

2 M1
Vježbe za razvoj brzine frekvencije pokreta.
2
Igra: nogomet.
3 M2 OKT 2
Kružni oblik rada s medicinkama sa ciljem jačanja cjelokupne muskulature.
4 M2 OKT 2
Kružni oblik rada bez opterečenja sa ciljem jačanja cjelokupne muskulature.
od M1 do
5 Vježbe u paru za razvoj eksplozivne i repetitivne snage.
2
M2
Preskakivanje užeta.
6 M3
Prikaz vježbi sa vijacom.
2
Igra: nogomet.
7 M3 Trčanje u prirodnim uvjetima. 2
Pračenje inteziteta treninga mjerenjem frekvencije srca.
8 M3
Razvoj opće izdržljivosti primjenom intervalnog treninga u prirodnim uvjetima.
2
9 od M3 do M4
Razvoj eksplozivne snage donjih ekstremiteta primjenom odgovarajučih vježbi u prirodnim uvjetima.
2
10 M4
Razvoj ravnoteže primjenom odgovarajucih vježbi u prirodnim uvjetima.
2
11 M4
Razvoj koordinacije primjenom odgovarajučih vježbi u prirodnim uvjetima.
2
12 M5
Poligoni prepreka u prirodnim uvjetima.
2
13 M5
Finalno provjeravanje funkcionalnih sposobnosti.
2
14 M6
Finalno provjeravanje motoričkih sposobnosti.
2
Od M4
15 Potpisivanje indexa studentima koji su stekli uvjete za potpis.
2
do M6
Litera
tura
145
- Findak, V. (1992): Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Hrvatski savez za sportsku rekreaciju
i Mentorex, Zagreb.
Dopunska: - Findak V. (2003): Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, (Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture), Školska knjiga,
Zagreb.
Pripremni
materijali:
potrebnih za uspješnost u pojedinoj djelatnosti i prevencija nastanka profesionalnih oboljenja.
Teorijska Usvajanje teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja u svrhu osposobljavanja studenata za samostalno
znanja: tjelesno vježbanje.
međustudenstsko natjecanje i dr.) iz kolegija koji su, odlukom Stručnog vijeća pomorskog odjela,
Socijalne određeni kao nositelji grupnih projekata; na sljedeći način: student će argumentirano odabrati pristup
vještine: realizaciji jedne faze grupnog projekta i prosuditi vlastiti pristup motivaciji ostalih članova projektne
Ishodi učenja
Bodovi
146
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
Pisani ispit
ispit (final exam)
Ukupno 100
STRUKTURA SATA TZK
1. UVODNI DIO SATA

zglobova, razvoj opće motorike s naglaskom na razvoj brzine, koordinacije, eksplozivne snage nogu, na povećanje funkcije krvožilnog sustava, frekvencije rada srca i
plućne ventilacije na potrebnu razinu, te povećanje aktivnosti živčanog sustava.
OBRAZOVNE ZADAĆE
Primjenom raznovrsnih sredstava, tj. sadržaja, upoznati i svladati jednostavne igre, ponoviti i usavršavati elemente iz pojedinih nastavnih cjelina i na taj način utjecati na
podizanje motoričkih znanja i motoričkih postignuća.
ODGOJNE ZADAĆE:
Stvoriti ugodno raspoloženje na satu, nastojati da studenti budu vedri i radosni i tako ih motivirati za daljnji rad. Utjecati na stvaranje navika za međusobno uvažavanje te
na stvaranje pravilnih stavova o tjelesnom vježbanju.
SREDSTVA:

Funkcionalna priprema lokomotornog aparata za predstojeće napore, sustavno jačanjem, labavljenjem i istezanjem obraditi sve skupine mišića. Posebnu pažnju obratiti
leđnim i trbušnim mišićima, osobito velikim skupinama mišića važnim za pravilno držanje tijela i za sprečavanje tjelesnih deformacija. Primjenom odgovarajućih OPV
utjecati na čvrstinu i pokretljivost zglobova, razvoj motoričkih sposobnosti, posebno na koordinaciju, povećanje funkcionalnih sposobnosti, pojačan rad srca i organa za
disanje te na smanjenje živčane i mišićne napetosti
OBRAZOVNE ZADAĆE
Usvajanje motoričkih informacija o novim OPV-a, usavršavanje motoričke informiranosti o već svladanima. Razvoj smisla za lijepo i točno izvođenje pokreta,
svladavanje vremenskih i prostornih elemenata kretanja, navikavanje studenata na skladan rad u skupini. Upoznavanje s načinim, svrhom, učincima izvođenja OPV-a, te
upućivanje studenata na njihovu primjenu u slobodnom vremenu, posebno za vrijeme jutarnjeg tjelesnog vježbanja.
3. GLAVNI DIO SATA

Uz pomoću tjelesnih vježbi propisanih izvedbenim programom stvoriti najpovoljnije uvjete za ostvarenje postavljenih zadaća. Možemo ostvariti najviše zadaća i utjecati
na antropološki status studenata zbog trajanja ovog dijela i raznovrsnosti sadržaja.
Utjecati na cijeli organizam, primjenom raznovrsnih sadržaja stimulirati rast i razvoj, poticati razmjernost mišićnog i potkožnog masnog tkiva, utjecati na skladan odnos
pojedinih dijelova tijela s težištem na pravilnom držanju, poticati i usmjeravati razvoj opće motorike, utjecati na povećanje rada srca i pluća te žlijezda za regulaciju
fizioloških procesa za vrijeme napora i odmora. Utjecaj na razvoj aerobnih sposobnosti.
OBRAZOVNE ZADAĆE:
Usvajanje i usavršavanje različitih motoričkih znanja, poboljšanje motoričkih postignuća, stjecanje teorijskog znanja potrebnih za razumijevanje svrhe tjelesnog
vježbanja, za upoznavanje mogućnosti i načina praćenja i vrednovanja učinka tjelesnog vježbanja i odgovarajuće primjene tjelesnog vježbanja u svakodnevnom životu i
radu.
ODGOJNE ZADAĆE:
Razvoj pozitivnih osobina volje, moralnih osobina, radnih navika, zdravog odnosa prema kolektivu, discipline u izvršavanju zadaća. Poštivanje pravila igre, da se znaju
radovati pobjedi, podnijeti poraz. Stvaranje motiva i razvoj navika za vježbanje u skupinama, za međusobno pomaganje, ali i samostalnost uradu.
147
OBRAZOVNE ZADAĆE:
Usvajanje, usavršavanje motoričkih znanja, vezanih uz vježbe koncentracije, relaksacije i istezanja. Stjecanje teorijskog znanja, posebno ono koje se odnosi na čuvanje i
unapređivanje zdravlja.
ODGOJNE ZADAĆE:

1 Kolokvij 1
studijskim obvezama
predavanje
bodovima za svaku
rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad

Obveze studenata
Predavanja
Vježbe -100 -
148
Dobivanje potpisa

I. 5.
Kolokvij
II. 9.
III. 15.
ljetni (I. termin)
ljetni (II. termin)

Konzultacije
srijeda
Kontakt informacije
dajasic@unizd.hr
149
IV. SEMESTAR

pomorskog prometa
JES204 ENGLESKI JEZIK STRUKE IV 4 4.
Razina
Status
Akademska godina: 2017/2018. obvezatni ishoda Intermediate
kolegija:
učenja:
Asistent:
15 30 0
Cjelina:
M1 MARINE DIESEL ENGINES: CONSTRUCTION AND FUNCTION OF ITS SEPARATE PARTS AND
SYSTEMS
Opis kolegija
po cjelinama: M2 GRAMMAR – GRAMATIKA: SINTAKSA TEHNIČKOG ENGLESKOG TEKSTA KROZ VRSTE
SLOŽENIH REČENICA S POSEBNIM NAGLASKOM NA ZNAČENJE; TIPIČNI GLAGOLI I
KONSTRUKCIJE
Konsolidiranje jezičnih struktura i gramatike; usvajanje osnovnih tehnika čitanja stručne literature; usvajanje
tehnika pisanja sažetaka i stručnih radova; razvijanje vještine govorenja o stručnim temama; upoznavanje
Cilj kolegija: vokabulara struke, te posebne jezične strukture i stručne terminologije u brodostrojarskom registru.

Cjelina
Tjedan
kolegij
a
Tema Sati Tema Sati
Upisi – course enrolment Upisi – course enrolment

1 M1 1 2
Fuel injection equipment: Fuel injection

metering, timing, atomization and equipment: metering,
distribution; common rail and jerk timing, atomization and
pump system; fuel pump distribution; common rail
2 M1 construction and operation. 1 and jerk pump system; 2
fuel pump construction
Time clauses I – what are time and operation.
caluses and time conjunctions
(when, as, once, while, ...) Time clauses I – what
are time caluses and time
150
Exercises: join pairs of sentences conjunctions (when, as,
using time conjunctions. once, while, ...)
Translation of time clauses into Exercises: join pairs of
sentences using time
English.
conjunctions.
Translation of time
clauses into English.
Governor- function,
Governor- function, construction
construction and
and operation. Speed sensing.
operation. Speed sensing.
3 M1 1 2
Condition: if, should, provided
Condition: if, should,
that... exercises.
provided that... exercises.
Lubricating oil system:

oil sump, cooler,
Lubricating oil system: oil sump, pressure regulating
cooler, pressure regulating valve; valve; piston cooling;
piston cooling; the lubrication of the lubrication of large,
large, slow-speed engines. slow-speed engines.
4 M2 Water cooling system: circulating 1 Water cooling system: 2

pump, header...; cylinder jacket circulating pump,
cooling and piston cooling, sea header...; cylinder jacket
water as a secondary cooling cooling and piston
medium. cooling, sea water as a
secondary cooling
medium.

First assignment..
Revision and exercises. First
assignment.. The verb provide-
frequent use of the verb
The verb provide-frequent use of provide in technical
the verb provide in technical English, different
English, different contexts and contexts and meanings,
meanings, its usage in both active its usage in both active
5 M2 1 2
and passive form. and passive form.
Starting air system: air bottle, non- Starting air system: air
return valve, starting air valve, bottle, non-return valve,
starting air lever...; hand-operated starting air valve,
starting air system. starting air lever...; hand-
operated starting air
system.
Verb+infinitive; causal
Verb+infinitive; causal verb+object+infinitive-
6 M2 1 2
verb+object+infinitive- active and active and passive forms,
rules of formation;
151
passive forms, rules of formation; common phrases in
common phrases in technical texts. technical texts.
Diesel engine operation I: Diesel engine operation

preparation for starting, engine I: preparation for
warm-up, checking tanks and starting, engine warm-
7 M1 1 2
filters, starting the lubricating oil up, checking tanks and
pump. filters, starting the
lubricating oil pump.
Diesel engine operation
II: starting the engine:
Diesel engine operation II: starting
hand wheel, lever,
the engine: hand wheel, lever,
camshaft positioning,
camshaft positioning, fuel
fuel injection; reversing.
injection; reversing.
Language structure:
Language structure:
8 M1 1 it+be+participle+that; 2
it+be+participle+that; using this
using this structure in
structure in technical texts (it must
technical texts (it must be
be noted that...) and Croatian
noted that...) and
equivalents; using adjectives
Croatian equivalents;
instead of participles.
using adjectives instead
of participles.

Second assignment.
Revision and exercises. Second
assignment. Keeping watch-
watchkeeping in the
Keeping watch- watchkeeping in
engineroom. Duties and
the engineroom. Duties and
procedures in case of
9 M1 procedures in case of failure. 1 2
failure.
UMS operation (unattended
UMS operation
machinery space). Vocabulary and
(unattended machinery
exercises..
space). Vocabulary and
exercises..
Engine room log: entries

Engine room log: entries and
and duties.
duties.
Time clauses II
10 M2 Time clauses II (Vremenske 1 2
(Vremenske rečenice II).
rečenice II). Rules of formation and
Rules of formation and
exercises.
exercises.
Fire fighting on board ship I – Fire fighting on board

procedures in case of emergency, ship I – procedures in
11 M2 1 2
fire equipment. case of emergency, fire
equipment.
152
Exercises: reading, vocabulary, Exercises: reading,
questions. vocabulary, questions.
Revision and exercises. Third

12 M1 assignment. 1 2
Third assignment.
Fire fighting on board ship II (fire Fire fighting on board
control)– procedures for different ship II (fire control)–
sources of fire. procedures for different
13 M1 1 sources of fire. 2
Exercises: repeating instructions Exercises: repeating
following standard procedures. instructions following
standard procedures.
Fire fighting on board ship III (gas, Fire fighting on board
ship III (gas, foam, dry
foam, dry chemicals): reading,
chemicals): reading,
14 M2 vocabulary, summarizing and 1 2
vocabulary,
questions. summarizing and
questions.
Concession clauses :
Concession clauses : although, in although, in spite of.
spite of. Using concession clauses Using concession clauses
15 M1 1 2
and translation. and translation.
Revision and exercises. Fourth Revision and exercises.
assignment. Fourth assignment.
6. Spinčić, Pritchard: English Textbook for Marine Engineers 2. Visoka

pomorska škola Rijeka, 1999.
7. Van Kluijven, P.C. 'The International Maritime Language Programme',
Alkmaar; Alk &Heinen Publishers, 2003. The Netherlands
9. Marijan Urbany: Hrvatsko-Engleski rječnik pomorskog nazivlja. Školska
Literatura
knjiga, 1991.
Nettle,M. and Hopkins, D. 2003. 'Developing Grammar in Context. Grammar

Dopunska: reference and practise'(intermediate), Cambridge University Press;
Pripremni Van Kluijven, P. C. 2003. 'The International Maritime Language Programme' CD-ROM.
materijali: Alkmaar: Alk &Heijnen Publishers;
- pravilno koristiti vrste složenih rečenica, glagole i konstrukcije, postavljati pitanja na
zadani tekst, poznavati i koristiti neke tipične glagole i izraze, znati prevoditi sa i na
Ishodi učenja engleski jezik
- koristiti vokabular iz struke: stručna terminologija vezana uz pojedine dijelove
brodskog motora, sustave, njihov izgled i rad
153
3 40 %
1 30%
1 20 %
6 100%
Ukupno
vježbe i usmeno.
Pohađanje Kolokvi
0,5 Praktični rad 0,5
nastave j
Priprema za Pismeni
Raspodjela ECTS bodova 0,25 Referat 0,25
predavanje ispit
Seminarski Usmeni
(upisati udio u ECTS bodovima Domaće zadaće 0,25 0,25
rad ispit
za svaku aktivnost tako da
ukupni broj ECTS bodova
odgovara bodovnoj vrijednosti Istraživanje Esej (Ostalo
predmeta): upisati)
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
I Rewrite the following sentences by establishing a VERB + ING form of cause -result Razumijevanje i usvojenost novog
relationship. Keep in mind that a given sentence may have one or two subjects. vokabulara.
1. We cannot send you any spare parts at the moment because we are out of
supplies.
______________________________________________________________
____
2. As the Chief Engineer is suspended from duty, his first assistant is taking over
the overhaul.
______________________________________________________________
_____
3. Since the pressure has risen too high, it is probable that the vital parts will be
damaged.
__________________________________________________________________
____
154
Convert the following groups of words into meaningful sentences giving the correct Usvojenost i korištenje namjernih
active or passive form of the verbs and indicating the means or agent. (by means of, rečenica.
with the assistance of...)
1. Rocker arms / operate / a pushrod connected to a camshaft.

______________________________________________________________
___________
2. A piston / travel / up and down in a cylinder / and it / move / connecting rod
mounted on a crankshaft.
______________________________________________________________
_________
3. Camshaft / drive / a crankshaft.
______________________________________________________________
_____

7. Valve opearting gear
8. Water cooling system Vještina usmenog izlaganja na zadanu
temu,izgovor, upotreba stručnog vokabulara uz
isticanje ključnih riječi, korištenje gramatike,
intonacija rečenice
studenata
Predavanja 80 0
Obveze
Vježbe 80 0
Dobivanje potpisa
Kolokvi
ji
2./ 3./4. 9./12./15. tjedan nastave

pismeni veljača
Zimski (I. termin)
veljača
usmeni
pismeni veljača
Zimski (II. termin)
usmeni veljača
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
utorak 19.30-20.30
155
Kontakt informacije
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i Godina studija: II

tehnologija pomorskog prometa
BRO 211 BRODSKI MOTORI 6 4.
Razina
Status
Obavezn ishoda
Akademska godina: 2017./2018. kolegija 5
i učenja
:
:
Preduvjet upisa:
Nositelj: doc.dr.sc. Ivan Gospić
Asistent: Marin Košta, dipl. ing.
60 15
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 – Uvod u brodske motore:
Temeljni principi rada i opis motora. Pregled karakterističnih toplinskih kružnih procesa motora s unutrašnjim
izgaranjem. Vrste brodskih motora. Turbonabijanje.
M2 – Termodinamička analiza suvremenih brodskih motora:
Opis ciklusa s naglaskom na glavne termodinamičke parametre. Karakteristične temperature i tlakovi.
Izmijenjeni toplinski tokovi i proizvedena snaga tijekom ustaljenog pogonskog stanja brodskog motora. Srednji
indicirani tlak, srednji efektivni tlak i snaga motora na kočnici (neto proizvedena mehanička snaga u motoru
koja se predaje gonjenom stroju ili uređaju). Performanse suvremenog dizelskog (Diesel-Sabatheovog) kružnog
procesa.
M3 – Karakteristične radne performanse dizelskog motora:
Karakteristični operativni parametri motora. Granični operativni parametri motora. Potrošnja goriva. Potrošnja
mazivog ulja. Zahtjevi za zrak namijenjen izgaranju u dizelskim motorima. Performanse turbopuhala. Toplinska
bilanca dizelskog motora. Buka uzrokovana radom motora (unutar cilindara motora uslijed intenzivne
promjenjivosti tlaka radnog medija tijekom kružnog ciklusa, te uslijed pulsirajućih strujnih procesa unutar
Opis kolegija
usisnog i ispušnog sustava motora). Utjecaj ambijentalnih uvjeta na radne performanse dizelskog motora.
po cjelinama: M4 – Karakteristike goriva, ubrizgavanje i izgaranje:
Karakteristični parametri dizelskih goriva; viskozitet, gustoća, ogrjevna moć, gorivost, rezidualni ugljik,
katalitičke primjese, krutine i pepeo, sumpor, vanadij, natrij, temperatura hlapljenja (flash point), temperatura
stiništa (pour point), kompatibilnost. Plinovita goriva. Sustavi dvojnog goriva. Ubrizgavanje goriva,
visokotlačna brizgajuća pumpa i sapnice. Izgaranje goriva, period zakašnjelog paljenja, period naglog izgaranja,
period ustaljenog izgaranja i period zakašnjelog izgaranja.
M5 – Definiranje nazivnih parametara propulzijskog dizelskog motora.
Margine. Odnos između brzine broda i performansi motora. Zahtijevana snaga motora. Izbor motora.
M6 – Momenti, sile i vibracije-uvod. Kinematika klipnog mehanizma. Vanjske sile i momenti; sile i momenti
rezultirani gibanjem klipa (stapa), poprečne sile i rezultirajući momenti, uzdužne sile, superponiranje vanjskih
sila i momenata u motorima linijske i V izvedbe. Torzijske vibracije.
M7 – Glavne komponente stroja.
Cilindri i klipovi (stapovi). Stapajice i križne glave. Ojnice, koljenasta vratila i ležaji. Temeljne ploče i postolja
(nosači) motora. Bregasta vratila i bregovi ventila. Glave cilindara (poklopci cilindara). Turbopuhala.
M8 – Upravljanje motorom.
156
Upućivanje i reversiranje motora. Načini upravljanja motorom. Sigurnosni uređaji upravljačkog sustava.
Regulacija stroja, instrumentacija i automatizacija.
M9 – Pomoćni sustavi motora:
Sustavi goriva. Sustavi komprimiranog zraka za upućivanje. Sustavi za podmazivanje; cirkulacijski sustav
mazivog ulja glavnog motora, sustav cilindarskog mazivog ulja glavnog motora, skladišteni transportni i
purifikacijski sustav mazivog ulja. Sustavi rashladne slatke vode; rashladni sustav cilindarskih košuljica,
rashladni sustav klipa (stapa), rashladni sustav injektora goriva, rashladni sustav dizelskih generatora. Sustav
rashladnog mora.
M10 – Instaliranje, operativnost i održavanje brodskih motora:
Razmještaj glavnog motora i pomoćnih strojeva. Remontna pristupačnost karakterističnih strojnih dijelova
izloženih učestalijim trošenjima i kvarovima. Izvedbe temelja motora (krute i vibracijsko prigušne izvedbe).
Postavljanje motora za izravno pogonjena propelerska vratila kao i za ona koja su pogonjena preko reduktora
te za pogon električnih generatora preko multiplikatora. Karakteristična pogonska (operativna) stanja brodskih
motora; upućivanje, menevriranje, pokretanje nakon remonta, operativnost tijekom plovidbe, zaustavljanje te
operacije u nuždi. Održavanje motora; Analiza operativnih performansi, planovi održavanja, mjerenje defleksije
koljenastog vratila te specijalni alati i pomagala namijenjena održavanju.
Cilj kolegija je educiranje studenata u temeljnim znanjima vezanim za razumijevanje nastupajućih fizikalnih
procesa u brodskim motorima, te u praktičnim znanjima vezanim za eksploataciju i održavanje brodskih motora
u realnom okruženju tijekom karakterističnih operativnih ciklusa broda. Sadržajem kolegija objedinjuju se
fundamentalna znanja iz mehanike, termodinamike, mehanike fluida i elementarne čvrstoće u svojevrsnu baznu
platformu znanja čime se studentima omogućuje sagledavanje i razumijevanje nastupajućih iznimno složenih
Cilj kolegija: fizikalnih procesa u brodskim motorima na razmjerno jednostavan i kooperativan način. Takvim interaktivnim
pristupom studenti postaju aktivnim subjektom tijekom izvođenja nastave (predavanja i vježbi), čime im se
kroz praktične opipljivije i pojmljive izvedbe brodskih motora, omogućuje pravovremeno učenje i poimanje
nastupajućih apstraktnih fenomena i energetskih procesa neophodnih za vjerodostojno razumijevanje rada
samog motora.
Predavanja Vježbe
kolegija
Cjelina
Tjedan
S
Tema at Tema Sati
i
Uvod u brodske motore. Vrste brodskih motora. Temeljni principi

Izračunavanje karakterističnih toplinskih veličina stanja za idealne kružne
1 M1 rada i opis motora. Pregled karakterističnih toplinskih kružnih 4 toplinske procese. 1
procesa motora s unutrašnjim izgaranjem. Turbonabijanje.
Termodinamička analiza suvremenih brodskih motora. Opis ciklusa

Izračunavanje izmijenjenih toplina i specifičnih radova
s naglaskom na glavne termodinamičke parametre. Karakteristične 4
2 temperature i tlakovi. Izmijenjeni toplinski tokovi i proizvedena
karakterističnih idealnih toplinskih procesa motora s unutrašnjim 1
izgaranjem
snaga tijekom ustaljenog pogonskog stanja brodskog motora.
M2
Srednji indicirani tlak, srednji efektivni tlak i snaga motora na
kočnici (neto proizvedena mehanička snaga u motoru koja se Izračunavanje indiciranog i srednjeg efektivnog tlaka za realne
3 predaje gonjenom stroju ili uređaju). Performanse suvremenog 4 dizelske kružne procese. 1
dizelskog (Diesel-Sabatheovog) kružnog procesa.
Karakteristične radne performanse dizelskog motora:

Karakteristični operativni parametri motora. Granični operativni Određivanje stehiometrijske količine zraka za izgaranje, te
4 parametri motora. Potrošnja goriva. Potrošnja mazivog ulja. 4 stvarno potrebne količine zraka za karakteristične vrste motora. 1
Zahtjevi za zrak namijenjen izgaranju u dizelskim motorima.
Performanse turbopuhala. Toplinska bilanca dizelskog motora.
M3
Utjecaj ambijentalnih uvjeta na radne performanse dizelskog
motora. Buka uzrokovana radom motora (unutar cilindara motora
uslijed intenzivne promjenjivosti tlaka radnog medija tijekom 4 Primjer izračuna okolišnih parametara na performanse motora. 1
5 kružnog ciklusa, te uslijed pulsirajućih strujnih procesa unutar
usisnog i ispušnog sustava motora).
157
Karakteristike goriva, ubrizgavanje i izgaranje:Karakteristični
parametri dizelskih goriva; viskozitet, gustoća, ogrjevna moć, Određivanje količine dimnih plinova izgaranja u dizelskim
gorivost. Rezidualni ugljik, katalitičke primjese, krutine i pepeo,
6 sumpor, vanadij, natrij, temperatura hlapljenja (flash point), 4 motorima 1
temperatura stiništa (pour point), kompatibilnost. Plinovita goriva.
M4 Sustavi dvojnog goriva.
Ubrizgavanje goriva, visokotlačna brizgajuća pumpa i sapnice.

Izgaranje goriva, period zakašnjelog paljenja, period naglog Određivanje emisije ekološki štetnih spojeva tijekom izgaranja
7 izgaranja, period ustaljenog izgaranja i period zakašnjelog 4 teških goriva. 1
izgaranja.
Definiranje nazivnih parametara propulzijskog dizelskog motora.

8 M5 Margine radnih parametara. Odnos između brzine broda i 4 Izračunavanje karakterističnih parametara dizelskog motora. 1
performansi motora. Zahtijevana snaga motora. Izbor motora.
Momenti, sile i vibracije-uvod.

Konstrukcija dijagrama hoda, brzine i ubrzanja klipa tijekom
9 Kinematika dinamika klipnog mehanizma. 4 ustaljenog rada motora. 1
M6 Vanjske sile i momenti. Sile i momenti izazvani gibanjem klipa
(stapa). Poprečne sile i rezultantni momenti, uzdužne sile. Određivanje inercijskih sila izazvanih oscilatornim gibanjem
10 Superponiranje vanjskih sila i momenata u motorima linijske i V 4 klipa i ojnice. 1
izvedbe. Torzijske vibracije.
Glavne komponente stroja. Cilindri i klipovi (stapovi). Stapajice i
križne glave. Ojnice, koljenasta vratila i ležaji. Glave cilindara
11 Konstrukcija vektora brzina odnosnih medija u kompresoru i
M7 (poklopci cilindara). Bregasta vratila i bregovi ventila. Temeljne 4 turbini turbopuhala. 1
ploče i postolja (nosači) motora. Turbopuhala.
Upravljanje motorom. Upućivanje i reversiranje motora.

Načini upravljanja motorom. Sigurnosni uređaji upravljačkog
12 Pregled procedure upućivanja i motora prema instrukcijskom
M8 sustava. Regulacija stroja, instrumentacija i automatizacija. 4 priručniku proizvođača motora. 1
13 Pomoćni sustavi motora: Sustavi goriva. Sustav pročišćavanja

Izračunavanje projektnih vrijednosti glavnih komponenti u
teških goriva. Sustavi komprimiranog zraka za upućivanje. 4 sustavu goriva. 1
Sustavi za podmazivanje; cirkulacijski sustav mazivog ulja glavnog
motora.
Sustav cilindarskog mazivog ulja glavnog motora, skladišteni
M9 transportni i purifikacijski sustav mazivog ulja.
14 Sustavi rashladne slatke vode; rashladni sustav cilindarskih
4
Izračunavanje potrebnih zaliha goriva i mazivog ulja na temelju
košuljica, rashladni sustav klipa (stapa), rashladni sustav injektora predefinirane plovidbene rute. 1
goriva, rashladni sustav dizelskih generatora. Sustav rashladnog
mora.
Instaliranje, operativnost i održavanje brodskih motora: Razmještaj

glavnog motora i pomoćnih strojeva.
Remontna pristupačnost karakterističnih strojnih dijelova izloženih
učestalijim trošenjima i kvarovima. Izvedbe temelja motora (krute i
vibracijsko prigušne izvedbe). Postavljanje motora za izravno
pogonjena propelerska vratila kao i za ona koja su pogonjena preko
M1 reduktora te za pogon električnih generatora preko multiplikatora.
15 Mjerenje defleksije koljenastog vratila te specijalni alati i
Karakteristična pogonska (operativna) stanja brodskih motora; 4 pomagala namijenjena održavanju. 1
0 upućivanje i manevriranje.
Pokretanje nakon remonta, operativnost tijekom plovidbe,
zaustavljanje te operacije u nuždi. Održavanje motora; Analiza
operativnih performansi, planovi održavanja.
•Roy L. Harrington: ˝Marine Engineering˝, The Society of Naval Architects and Marine
Engineers, Jery City, N.J. o7306, 1998.
Obvezna:
J. Šretner: ˝Brodski motori s unutrašnjim izgaranjem˝, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Strojarstva
i Brodogradnje, 1985. Zagreb.
Liter
• D. Krpan: ˝Klipni motori s prednabijanjem˝, Tehnička knjiga Zagreb, 1980. Zagreb.
atura
Nigel Calder: ˝Marine Diesel Engines, Maintenance, Troubleshooting, and Repair˝, International
Dopunska:
Marine Publishing Company, Camden, Maine 1987. By Highmark Publishing, Ltd. ISBN 0-
87742-237-0
158
John B. Heywood: ˝Internal Combustion Engines Fundamentals˝, McGraw-Hill, Inc. New York,
London, 1988., ISBN 0-07-028637-x
Klaus Mollenhauer, Helmut Tschoeke: ˝Handbook of Diesel Engines˝, Springer-Verlag Berline
Heidelberg 2010., ISBN 978-3-540-89082-9
Doug Woodyard: ˝Pounders Marine Diesel Engines and Gas Turbines˝, Esevier Ltd. Oxford
2009., ISBN 978-0-7506-8984-7
Pripremni
materijali:
• objasniti princip rada suvremenih brodskih motora,
• skicirati brodski motor sa svim sadržanim glavnim pokretnim i nepokretnim
komponentama, te objasniti njihovu funkciju kao i izloženost nastupajućim
opterećenjima tijekom rada brodskog motora i s tim u vezi njihova
terotehnološka svojstva
• specificirati zahtjeve vezane za radni medije motora (gorivo i zrak),
specificirati glavna fizikalna i toplinska svojstva kapljevitih i plinovitih goriva,
shematski prikazati i objasniti specifičnosti pri napajanju dvojnim gorivom
Is • uspješno koristiti odgovarajuće instrukcijske priručnike renomiranih
ho proizvođača brodskih motora,
• dijagnosticirati jednostavnije kvarove koji mogu nastupiti tijekom rada
di
motora,
uč • na siguran i pouzdan način uputiti brodski motor, nadzirati njegov rad i
en uspješno sudjelovati u manevriranju brodom,
ja • prikupljati odgovarajuće podatke za glavne parametre brodskog motora
tijekom karakterističnih pogonskih stanja sa svrhom dijagnosticiranja
mogućeg kvara u njegovoj početnoj fazi,
• objasniti nastupajuća dinamička opterećenja izazvana periodičkim
izgaranjem goriva u cilindrima brodskih motora i oscilacijskim gibanjima
karakterističnih komponenti motora,
• navesti, shematski prikazati i objasniti princip rada pomoćnih sustava
brodskog motora, te navesti glavne komponente navedenih sustava i objasniti
interaktivno djelovanje među sadržanim komponentama.

Bodovi
- -
-
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
Projekt
- -
Kolokviji 1 50
Pisani ispit
1 50
ispit (final exam)
100
Ukupno
159
Predavanja:
Auditorno izlaganje novih tema uz povremenu interaktivnu raspravu o prethodno izloženim temama na koje se veže
tekuća tema (usmjeravanje studenata ka razumnom povezivanju gradivnih tema u sveukupnu cjelinu). Osvrtanje na
izložene teme i ukazivanje poveznica među njima sa svrhom poimanja složene cjeline-brodskog motora.
poimanje apstraktnih pojmova poput dinamičkih veličina vezanih za gibanje klipnog mehanizma.
Predavanja izvodi viši asistent.
Seminar izvodi viši asistent. Studenti se upoznaju s korištenjem priručnika za brodski motor (instruction book),
nekog od svjetski renomiranih proizvođača. Izračunavaju razmjerno jednostavnije parametre brodskih motora kao
i procesne veličine pomoćnih sustava brodskih motora tijekom njihovog ustaljenog pogonskog stanja.
Ispit
Uvjet za pristup pismenom i usmenom ispitu je prisustvovanje na najmanje 40 sati predavanja, 20 sati seminara, te
položeni usmeni ispiti iz; tehničke mehanike, čvrstoće i termodinamike.
isključivo na predavanjima i seminarima. Uspješno položen pismeni ispit (najmanje 60 % točno navedenih
odgovora i/ili riješenih zadataka), uvjet je za pristup usmenom ispitu. Na usmenom ispitu studenti dokazuju
razumijevanje odnosne problematike te im se pruža mogućnost stjecanja veće ocjene. Uvjet za prolaz je pismeno
savladano i usmeno obranjeno gradivo u obimu od najmanje 60 %.
Pohađanje
nastave
prema studijskim obvezama predavanje
(upisati udio u ECTS Seminarski
bodovima za svaku rad
broj ECTS bodova odgovara Istraživanje Esej (Ostalo
predmeta):
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
Primjer pitanja na pismenom ispitu Ishod učenja koji se provjerava

Izvedi termički stupanj djelovanja teorijskog Diesel-Sabatheovog Teorijsko znanje.
kružnog procesa.
Skiciraj dijagram hoda, brzine i ubrzanja klipa (stapa) dizelskog motora Spoznajna vještina.
tijekom njegovog ustaljenog pogonskog stanja (koljenasto vratilo rotira
konstantnom brzinom vrtnje).
Činjenično i praktično znanje.
Navedi i objasni glavne pokretne dijelove dvotaktnog sporokretnog
dizelskog motora s ekstra dugim stapajem.
Navedi glavne karakteristike kapljevitih dizelskih goriva te objasni značaj Teorijsko znanje.
oktanskog i cetanskog broja.
Definiraj nastupajuća inercijska opterećenja karakterističnih komponenti Spoznajna vještina.
motora te objasni potrebu za ugradnjom zamašnjaka.
160
Navedi dva karakteristična sustava ispiranja cilindara brodskih motora, te Činjenično i praktično znanje.
objasni koji se od njih i zašto preferira kod suvremenih porivnih brodskih
motora.
Obveze studenata

Predavanja 75% 25%
Seminar 75% 25%
Provjera Obrasci provjere nazočnosti studenata na nastavi
nazočnosti
Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima i seminarima
Kolokviji
kolokvija

Ljetni(I. termin)
usmeni
Ljetni (II. termin)
usmeni
usmeni
Jesenski (II. ispravak pismenog ispita

termin)
usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
igospic@unizd.hr

pomorskog prometa
BRO 220 BRODSKE PARNE I PLINSKE TURBINE 4 4.
Akademska godina: 2017./2018. Obvezni 6
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Doc.dr.sc. Josip Orović
Asistent:
161
Organizacija nastave: e
30 15 0
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 – Uvodni dio. Usporedba porivnih strojeva: motori, parne turbine, plinske turbine, parne turbine.
Toplinski proces, utjecaj parametara na stupanj djelovanja. Vrste parnih turbina, strujanje pare u
turbini, optimiranje stupnja djelovanja. Gubici energije unutar parne turbine. Izvedbe brodskih
parnih turbina. Dijelovi parnoturbinskog postrojenja. Sustav regulacije parne turbine. Priprema i
Opis kolegija upravljanje parnim turbinama. Pogonske karakteristike parnoturbinskih postrojenja. Kvarovi
po cjelinama: turbine i kondenzatora.
M2 – Plinske turbine; otvoreni proces plinske turbine, zagrijavanje zraka nakon kompresije,
dvostupanjska ekspanzija, dvostupanjska kompresija i ekspanzija. Izvedbe i glavni konstruktivni
dijelovi plinskoturbinskog postrojenja. Kombinirana plinska i parna turbinska postrojenja.
Pogonske karakteristike plinskoturbinskih postrojenja. Posluživanje postrojenja u pogonu.
Upoznavanje studenata s temeljnim zakonitostima o principu rada toplinskih turbina, njihovoj

Cilj kolegija: primjeni i eksploataciji u pogonu. Dijagnostika kvarova i ekonomija pogona pravilnim praćenjem
utjecajnih parametara u radu i održavanjem postrojenja na brodu.
Predavanja Seminari
Kolegija
Cjelina
Tjedan
S S
a a
Tema Tema
t t
i i
Uvodni dio. Usporedba porivnih strojeva:
Procesi parnoturbinskog postrojenja
1 M1 motori, parne turbine, plinske turbine, 2 1
kombinirani procesi.
Toplinski proces parne turbine, utjecaj

Procesi parnoturbinskog postrojenja
2 M1 parametara na stupanj djelovanja. Vrste 2 1
parnih turbina.
Strujanje pare u turbini, optimiranje stupnja
djelovanja. Gubici energije unutar parne Akcijske turbine
3 M1 2 1
turbine.
Izvedbe brodskih parnih turbina;

jednostupanjska akcijska, jednostupanjska
akcijska sa stupnjevanjem brzine pare,
Akcijske turbine
4 M1 višestupanjska akcijska sa stupnjevaanjem 2 1
pritiska pare, višestupanjska reakcijska, odnos
brzina i stunja djelovanja, kombinirane
turbine.
162
Dijelovi parne turbine; sapnice, lopatice,
rotor, brtvenice, ležajevi, kućište, spojke,
reduktor, uređaj za prekretanje rotora, Reakcijske turbine
5 M1 2 1
kondenzator. Izvedbe brodskih glavnih i
pomoćnih parnih turbina
Sustav zagrijavanja i otplinjavanja vode,

sustav ulja za podmazivanje. Sustav
regulacije parne turbine; regulacija snage,
regulacija brzine vrtnje, kombinirana
6 M1 regulacija snage, sustav zaštite od 2 Reakcijske turbine 1
prekoračenja brzine vrtnje, sustav mjerenja
snage. Pogonske karakteristike
parnoturbinskih postrojenja.
Posluživanje postrojenja u pogonu;

održavanje vakuuma u kondenzatoru,
Vježbe na simulatoru parnoturbinskog
kontrola kondenzata, kontrola odvodnjavanja,
7 M1 2 postrojenja 1
kontrola podmazivanja, kontrola unutarnjeg
stanja turbine. Zaštite i alarmi.
Manevriranje brodskim turbinama,

održavanje spremnosti za pogon,
obustavljanje pogona, nadzor turbinskog Vježbe na simulatoru parnoturbinskog
8 M1 postrojenja izvan pogona, važeći propisi za 2 postrojenja 1
gradnju turbinskog postrojenja i zaštita
okoline pri radu turbinskog postrojenja.
Kvarovi turbine i kondenzatora; vibracije

turbina, vodeni udari u turbini, kvarovi
lopatica i dijafragmi. Oštećenje kućišta i
rotora turbina, kvarovi ležaja turbina, kvarovi
reduktora, kvarovi kondenzatora.
1. kolokvij 1. kolokvij
10 M1 2 1
Plinske turbine; otvoreni proces plinske

turbine, zagrijavanje zraka nakon kompresije,
Proces plinskih turbina
11 M2 dvostupanjska ekspanzija, dvostupanjska 2 1
kompresija i ekspanzija.
Glavni dijelovi i izvedbe plinskoturbinskog

postrojenja; plinska turbina, komore za 2 Plinske turbine s regeneracijom topline
12 M2 1
izgaranje, zagrijači zraka za izgaranje.
163
Sustav goriva, sustav ulja za podmazivanje,
kontrola NOx. Kombinirana plinska i parna Plinske turbine s dvostupanjskom
13 M2 turbinska postrojenja, osnove isparavnog 2 kompresijom 1
pogona brodskih plinskih turbina.
Priprema, zagrijavanje i upućivanje u pogon

turbine, iz hladnog stanja, iz toplog stanja,
zahtjevi za kvalitetom goriva za plinske Plinske turbine s dvostupanjskom
14 M2 turbine. Pogonske karakteristike 2 ekspanzijom 1
plinskoturbinskih postrojenja. Zaštite i
alarmi. Problemi u radu.
2. kolokvij
15 M2 2. kolokvij 2 1
Obvezna: E. Tireli, D.Martinović: Brodske toplinske turbine, Pomorski fakultet u Rijeci, 2000.
- Instrukcijske knjige
- G.J. Roy: Steam turbines and gearing, Kandy Marine Engineering Seriea, 1975
- K.M.B. Donald: Marine steam turbines, Marine Media Management, 1977.
Dopunska:
- C. Soares: Gas Turbines
Literatura - M.P. Boyce: Gas Turbine Engineering Handbook, Gulf Professional Publishing, 2002.
- Pounder’s Marine Diesel Engines and Gas Turbines, 2004
Pripremni
materijali:
1. Opisati namjenu, podjelu i glavne karakteristike brodskih toplinskih turbina.
2. Objasniti toplinske procese kod parnih turbina i analizirati utjecaj parametara na stupanj djelovanja.
3. Definirati i analizirati vrste parnih turbina, strujanje pare u turbini, optimiranje stupnja djelovanja.
4. Opisati i objasniti izvedbe brodskih parnih turbina.
Ishodi učenja
5. Opisati i objasniti dijelove parne turbine, sustav zagrijavanja i otplinjavanja vode, sustav ulja za
podmazivanje.
6. Opisati i objasniti sustav regulacije i zaštite parne turbine.
7. Objasniti i analizirati toplinske procese kod plinskih turbina.
8. Opisati i objasniti glavne dijelove plinskoturbinskog i kombiniranog plinsko i parnoturbinskog
postrojenja.
9. Opisati i analizirati pripremu toplinskih turbina, održavanje, preglede i posluživanje postrojenja u
pogonu.
10. Analizirati kvarove kod toplinskih turbina.
1. kolokvij: 35 bodova (15 teorija + 20 zadaci)
2. kolokvij: 35 bodova (15 teorija + 20 zadaci)
Usmeni dio ispita: 30 bodova
Ukupno: 100 bodova
- -
-
Domaće zadaće
164
- -
Eseji
- -
Projekt
- -
70 (kolokviji)
Kolokviji 2
65 (pismeni dio)
Pisani ispit
30 redoviti studenti
1
ispit (final exam) 35 izvanredni studenti
100
Ukupno

Predavanja:
Predavanja se izvode uz pomoć powerpoint prezentacija i simulacijskih programa. Koncipirana su prema IMO Model coursu
7.02 i 7.04, pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima gdje se koriste parne i plinske turbine.
Vježbe:
Na vježbama će se rješavati zadaci, pripremati pogon na simulatorima te uz pomoć slika, video materijala i dostupnih
rezervnih dijelova pripremiti studente za rad na brodu.
Ispit
Redoviti studenti polažu 2 kolokvija na kojima moraju minimalno skupiti 30 bodova prije izlaska na usmeni dio ispita.
Izvanredni studenti polažu pismeni dio ispita kojeg moraju položiti s minimalno 50 % prije izlaska na usmeni dio ispita.

1 Kolokvij 2
bodovima za svaku Domaće Seminarsk
aktivnost tako da Usmeni ispit 1
zadaće i rad
bodova odgovara
bodovnoj vrijednosti Eksperimental
ni rad
Primjer pismenog ispita Ishod učenja koji se provjerava

1. U parnu turbinu dovodi se pregrijana vodena para temperature Objasniti toplinske procese kod parnih turbina i
550°C i tlaka 35 bar. Pritisak u kondenzatoru iznosi 0,04 bar. Vlažnost analizirati utjecaj parametara na stupanj djelovanja.
na kraju ekspanzije iznosi 7 % (x=0,93). Izračunati : dobiveni jedinični
rad u nepovratnom procesu, dovedena toplina pari, odvedena toplina u
kondenzatoru, termodinamički stupanj djelovanja turbine, ukupni
stupanj djelovanja procesa. Prikazati toplinski proces u T-s i h-s
dijagramima.
165
2. Plinskoturbinsko postrojenje radi sa zagrijavanjem zraka nakon
kompresije i sa omjerom pritisaka 7:1. Temperatura usisnog zraka pred Objasniti i analizirati toplinske procese kod
kompresorom iznosi 34°C, a kompresija je adijabatska uz æ=1,4. plinskih turbina.
Temperatura plinova izgaranja na izlazu iz komore izgaranja iznosi
800°C, a ekspanzija je adijabatska uz æ=1,4. Računati sa smjesom sa
cp=1 kJ/kgK. Odrediti: izmjenu toplina i ukupni stupanj djelovanja
procesa za slučaj: a) iskoristivost regeneratora je 85%, b) iskoristivost
regeneratora je 45%!

Termodinamički stupanj djelovanja parne turbine. Nacrtati T-s i h-s Objasniti toplinske procese kod parnih turbina i
dijagrame. analizirati utjecaj parametara na stupanj djelovanja.
Nacrtati trokute brzina za akcijsku i reakcijsku turbinu? Definirati i analizirati vrste parnih turbina, strujanje
pare u turbini, optimiranje stupnja djelovanja.
Prednosti i nedostaci plinske turbine u odnosu na dizelskomotorni
Opisati i analizirati pripremu toplinskih turbina,
pogon i parnoturbinski pogon održavanje, preglede i posluživanje postrojenja u
Kako se regulira snaga kod brodskih plinskih turbina pogonu.

studenata
Predavanja 70% -
Obveze
Vježbe 70% -
Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima i vježbama.
Kolokviji
kolokvija
1. kolokvij 10. tjedan
2. Kolokvij 15. tjedan

pismeni
Ljetni (I. termin)
usmeni
pismeni
Ljetni (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
166
Po dogovoru Po dogovoru
Kontakt informacije
jorovic@unizd.hr

pomorskog prometa
Semesta
Šifra kolegija: Naziv kolegija ECTS
r
BRO 202 BRODSKI GENERATORI PARE 4 4.
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa:
Asistent:
30 15 0
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 – Uvodni dio, razvoj brodskih generatora pare, namjena, podjela. Konstrukcijske izvedbe i
glavne karakteristike. Brodska parnoturbinska postrojenja. Termodinamički proces u generatoru
pare, predaja topline i promjene stanja u pojedinim dijelovima. Goriva, izgaranje, proračun
količine zraka za izgaranje, produkti izgaranja, kontrola procesa izgaranja. Toplinska bilanca
generatora pare, toplinski gubici, iskoristivost, potrošnja goriva. Prijelaz topline. Cirkulacija zraka
i dimnih plinova: prirodna, prisilna. Cirkulacija vode: prirodna, prisilna.
Opis kolegija
po cjelinama: M2 – Glavni tipovi brodskih generatora pare. Generatori pare na ispušne plinove (utilizatori).
Zagrijači termalnog ulja. Glavni dijelovi generatora pare, oprema i armatura, uređaji za zaštitu.
Materijali za izradu tlačnih dijelova, osnovna svojstva, klasifikacijski propisi. Toplinske dilatacije
i njihova kompenzacija. Sustav goriva. Vrste gorača. Sustav vode za napajanje. Analiza vode.
Sustav regulacije i zaštite, regulacija napajanja, regulacija opterećenja, regulacija temperature
pregrijane pare. Pogon i održavanje, pregledi, oštećenja tlačnih dijelova, konzerviranje.
Dijagnostika kvarova kod brodskih generatora pare.
Upoznavanje studenata s temeljnim termodinamskim zakonitostima rada generatora pare,

Cilj kolegija: njihovom konstrukcijom te eksploatacijom u brodskom pogonu. Dijagnostika kvarova i ekonomija
pogona pravilnim praćenjem utjecajnih parametara u radu i održavanjem postrojenja na brodu.
Predavanja Seminari
Kolegij
Cjelina
Tjedan
S
S
a
Tema Tema at
a
i
167
t
i
Uvodni dio, razvoj brodskih generatora pare,

Termodinamički procesi u generatoru pare
1 M1 namjena, podjela. Konstrukcijske izvedbe i 2 1
glavne karakteristike.
Brodska parnoturbinska postrojenja.
Termodinamički proces u generatoru pare, Termodinamički procesi u generatoru pare
2 M1 2 1
predaja topline i promjene stanja u pojedinim
dijelovima.
Proračun izgaranja: toplinska vrijednost
Goriva, izgaranje, proračun količine zraka za
goriva, količina zraka za izgaranje,
3 M1 izgaranje, produkti izgaranja, kontrola procesa 2 1
izgaranja. količina i sastav dimnih plinova
Proračun bilance topline: gubici

Toplinska bilanca generatora pare, toplinski generatora pare, iskoristivost generatora
4 M1 2 1
gubici, iskoristivost, potrošnja goriva. pare, potrošnja goriva
Proračun bilance topline: gubici

Prijelaz topline vođenjem, konvekcijom i generatora pare, iskoristivost generatora
5 M1 2 1
zračenjem. pare, potrošnja goriva
Cirkulacija zraka i dimnih plinova: prirodna, Proračun prijelaza topline kod generatora
6 M1 2 1
prisilna. Cirkulacija vode: prirodna, prisilna. pare
Proračun prijelaza topline kod generatora

7 1. kolokvij 2 pare 1
Glavni tipovi brodskih generatora pare. Proračun strujanja zraka i dimnih plinova,
8 M2 Generatori pare na ispušne plinove 2 gubici strujanja, proračun ventilatora 1
(utilizatori). Zagrijači termalnog ulja.
Glavni dijelovi generatora pare, oprema i
armatura, uređaji za zaštitu. Materijali za Priprema brodskog generatora pare i
9 M2 izradu tlačnih dijelova, osnovna svojstva, 2 parnoturbinskog postrojenja 1
klasifikacijski propisi. Toplinske dilatacije i
njihova kompenzacija.
Priprema brodskog generatora pare i
10 2. kolokvij 2 parnoturbinskog postrojenja 1

Sustav goriva. Vrste gorača. Sustav vode za
napajanje. Analiza vode.
Sustav regulacije i zaštite, regulacija Vježbe na simulatoru parnoturbinskog

12 M2 napajanja, regulacija opterećenja, regulacija 2 postrojenja 1
temperature pregrijane pare.
168
Pogon i održavanje, pregledi, oštećenja tlačnih
dijelova, konzerviranje.

Dijagnostika kvarova kod brodskih generatora
pare.

15 3. kolokvij 2 postrojenja 1
Obvezna: Zmagoslav Prelec: Brodski generatori pare, Školska knjiga, Zagreb,1990.

- J.H. Milton, Marine Steam Boilers, Newnes - Butterworths, 1980.
Dopunska:
- G.T.H. Flanagan, Marine Boilers, Kandy Marine Engineering Series, 1974.
Literatura - G.F. Gilman, Boiler Control System Engineering,ISA, 2005
Pripremni
materijali:
1. Opisati namjenu, podjelu i glavne karakteristike brodskih generatora pare.
2. Objasniti termodinamski proces u generatoru pare, predaju topline i promjene stanja u pojedinim
dijelovima.
3. Definirati i objasniti izgaranje, proračun količine zraka za izgaranje, produkte izgaranja, kontrolu
procesa izgaranja.
4. Definirati i objasniti toplinsku bilancu generatora pare, toplinske gubitke, iskoristivost, potrošnju
Ishodi učenja
goriva.
5. Objasniti načine prijelaza topline kod generatora pare.
6. Opisati i objasniti cirkulaciju zraka i dimnih plinova, cirkulaciju vode, separaciju pare, sustav goriva,
sustav vode za napajanje, analizu vode.
7. Definirati materijale za izradu tlačnih dijelova.
8. Opisati i objasniti sustav regulacije i zaštite generatora pare.
9. Razlikovati i usporediti glavne tipove brodskih generatora pare.
10. Razlikovati i objasniti glavne dijelove generatora pare.
11. Objasniti pripremu generatora pare, održavanje, preglede i konzerviranje.
12. Dijagnosticirati kvarove kod generatora pare.
3. kolokvij: 25 bodova
Ukupno: 100 bodova
- -
-
Domaće zadaće
- -
Eseji
169
- -
Projekt
- -
70 (kolokviji)
Kolokviji 3
65 (pismeni dio)
Pisani ispit
1
100
Ukupno

Predavanja:
7.02 i 7.04, pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima gdje se koriste generatori pare.
Vježbe:
Na vježbama će se rješavati zadaci, pripremati pogon na simulatorima te uz pomoć slika, video materijala i dostupnih
rezervnih dijelova pripremiti studente za rad na brodu.
Ispit

1 Kolokvij 2
zadaće i rad
bodova odgovara
ni rad

1. Generator pare proizvodi 50 t/h pregrijane pare tlaka 60 bar i Objasniti termodinamski proces u generatoru
temperature 500°C. Istovremeno se za pomoćne namjene iz parnog pare, predaju topline i promjene stanja u
bubnja oduzima 5 t/h zasićene pare, tlaka 65 bar s udjelom vlage od pojedinim dijelovima.
3%. Za loženje se koristi tekuće gorivo donje toplinske vrijednosti 41,5
MJ/kg. Stupanj iskorištenja generatora pare iznosi 91,5%. Izračunati Definirati i objasniti toplinsku bilancu generatora
potrošnju goriva ako temperatura napojne vode iznosi 150°C. pare, toplinske gubitke, iskoristivost, potrošnju
goriva.
2. Zadan je generator pare sa sljedećim pogonskim parametrima: tlak
izlazne pare 60 bar, temperatura izlazne pare 480°C, radni tlak u
parnom bubnju 65 bar, vlažnost pare na izlazu iz parnog bubnja je 2%,
170
temperatura napojne vode 150°C, a temperatura vode na ulazu u parni
bubanj (iza zagrijača vode) je za 40°C manja od temperature
isparavanja. Izračunati toplinu koja se preuzima u zagrijaču vode,
isparivaču i pregrijaču pare kod proizvodnje pare od 20 kg/s pare te
stupanj iskoristivosti, ako je potrošnja goriva 5219 kg/h, a donja
toplinska vrijednost goriva 41,5 MJ/kg.

1. Toplina zagrijavanja, toplina isparavanja, toplina pregrijavanja, Objasniti termodinamski proces u generatoru
pare, predaju topline i promjene stanja u
toplina međupregrijavanja? T-s, p-V i h-s dijagrami? Teoretska i
pojedinim dijelovima.
stvarna?
Opisati i objasniti sustav goriva, sustav vode za
2. Utjecaj promjene radnih parametara generatora pare na iskoristivost
napajanje, analizu vode.
postrojenja? T-s dijagram?
Opisati i objasniti sustav regulacije i zaštite
3. Vrste rasprskača za gorivo?
generatora pare.
4. Shema automatske regulacije opterećenja (učina)?
5. Shema automatske regulacije napajanja generatora pare
(trokomponentne)?
studenata
Predavanja 70% -
Obveze
Vježbe 70% -
Dobivanje potpisa
kolokvija
Kolokviji

pismeni
Ljetni (I. termin)
usmeni
pismeni
Ljetni (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
171
Kontakt informacije
jorovic@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa Godina 2.

studija:
BRO 203 BRODSKI POMOĆNI STROJEVI I UREĐAJI 6 4
Razina
Status
Akademska godina: 2017./2018. Obvezni ishoda 6
kolegija:
učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Doc. dr. sc. Josip Orović
Asistent:
nastave: 60 15 0
izvedbe nastave Studentske ankete (Ocjena studenata PP7/OB1)
Cjelina:
M1. - Uvod, osovinski vod, međuvratila, vratilo brodskog vijka, odrivni ležaj, spajanje vratila.
Statvena cijev i brtvenice, ležaji, prijenosi i spojke, brodski vijak.
Brodske pumpe, uvod, podjela, princip rada.
Pogon i regulacija pumpi, primjena pumpi na brodu, posebni zahtjevi.
Pretvorba energije, dobavna visina pumpe, snaga i stupanj djelovanja, usisna visina, kavitacija.
Stapne i klipne pumpe, zračne pumpe, centrifugalne pumpe, rotacijske volumetrijske pumpe -
vijčane, zupčaste, krilne.
Kompresori i ventilatori, uvod. Proces u kompresoru, višestupanjski kompresori, dijelovi
kompresora i ventilatora. Rad kompresora, odvajanje kondenzata i ulja i neispravnosti pri radu.
Opis kolegija
po cjelinama: M2. - Čistioci i filtri, pojam odjeljivanja, podjela centrifugalnih čistioca, način rada centrifugalnog
bubnja. Centrifugalni separatori, pročišćavanje ulja, pročišćavanje goriva, grijanje goriva.
Automatski rad separatora. Filtri, uređaji za pročišćavanje zauljenih voda.
Uređaji za obradu sanitarne otpadne vode. Spalionica smeća, otpadaka i ostataka. Ventilacija,
klimatizacija i grijanje prostorija. Posebni uređaji, uređaj za sušenje zraka – sušilac, hidrofor,
MGPS, katodna zaštita broda – ICCP, generatori inertnog plina.
Uređaji za kormilarenje, način pokretanja kormila, zahtjevi. Hidraulični kormilarski stroj,

upravljanje kormilarskim strojem. Palubni uređaji: vitlo za teret, brodske dizalice, pritezno vitlo,
sidreno vitlo, pogon vitla.
172
Izmjenjivači topline, rashladnici, zagrijači, kondenzatori, isparivači i otplinjači. Generatori slatke
vode.
Cilj kolegija:
Cilj kolegija: Razumijevanje i poznavanje rada pomoćnih brodskih uređaja i strojeva, te stjecanje potrebnih
znanja za upravljanje i odlučivanje u brodskom strojnom kompleksu.

kolegija
S
Tjedan
Cjelina
a
Tema Sati Tema
t
i
Uvod, osovinski vod, međuvratila, vratilo brodskog Vježbe na simulatorima brodske
M
1 vijka, odrivni ležaj, spajanje vratila. Statvena cijev i 4 strojarnice:
1
brtvenice, ležaji, prijenosi i spojke, brodski vijak.
Osovinski vod.
Brodske pumpe, uvod, podjela, princip rada.
Primjena pumpi na brodu, usisna visina,
M Pogon i regulacija pumpi, primjena pumpi na
2 4 kavitacija. Rad kompresora i ventilatora na
1 brodu, posebni zahtjevi.
brodu.
Pretvorba energije, dobavna visina pumpe, snaga i
Čistioci i filtri, centrifugalni separatori,
stupanj djelovanja, usisna visina, kavitacija.
pročišćavanje ulja i goriva, grijanje goriva.
M Stapne i klipne pumpe, zračne pumpe,
3 4 Automatski rad separatora.
1 centrifugalne pumpe.
Uređaji za pročišćavanje zauljenih voda.
M Rotacijske volumetrijske pumpe - vijčane, 6
4 4 Uređaji za obradu sanitarne otpadne vode.
1 zupčaste, krilne.
Spalionica smeća, otpadaka i ostataka.
Kompresori, uvod, konstrukcijske izvedbe. Klipni, Ventilacija, klimatizacija i grijanje
M vijčani i centrifugalni kompresori. Procesi u prostorija. Posebni uređaji, uređaj za
5 kompresoru, višestupanjski kompresori, dijelovi 4 sušenje zraka – sušilac, hidrofor, MGPS,
1
kompresora. Rad kompresora, odvajanje katodna zaštita broda - ICCP.
kondenzata i ulja i neispravnosti pri radu. Uređaji za kormilarenje, upravljanje
kormilarskim strojem. Izmjenjivači topline,
M Ventilatori, uvod i dijelovi ventilatora. Izbor rashladnici, zagrijači, kondenzatori,
6 ventilatora, konstrukcijske izvedbe. Čistioci i filtri, 4
1 isparivači i otplinjači. Generatori slatke
uvod. vode.
M
7 1. kolokvij 4 1. kolokvij 1
1
Pojam odjeljivanja, podjela centrifugalnih čistioca,
Vježbe na brodu:
M način rada centrifugalnog bubnja. Centrifugalni
8 4
2 separatori, pročišćavanje ulja, pročišćavanje
Osovinski vod.
goriva, grijanje goriva. Automatski rad separatora.
Primjena pumpi na brodu, usisna visina,
Filtri, uređaji za pročišćavanje zauljenih voda.
M kavitacija. Rad kompresora i ventilatora na 7
9 Uređaji za obradu sanitarne otpadne vode. 4
2 brodu.
Spalionica smeća, otpadaka i ostataka.
Čistioci i filtri, centrifugalni separatori,
Ventilacija, klimatizacija i grijanje prostorija.
M pročišćavanje ulja i goriva, grijanje goriva.
10 Posebni uređaji, uređaj za sušenje zraka – sušilac, 4
2 Automatski rad separatora.
hidrofor, MGPS, katodna zaštita broda - ICCP.
173
Uređaji za kormilarenje, način pokretanja kormila, Uređaji za pročišćavanje zauljenih voda.
M
11 zahtjevi i izvedbe. Hidraulični kormilarski stroj, 4 Uređaji za obradu sanitarne otpadne vode.
2
upravljanje kormilarskim strojem. Spalionica smeća, otpadaka i ostataka.
M Palubni uređaji: vitlo za teret, brodske dizalice, Ventilacija, klimatizacija i grijanje
12 4
2 pritezno vitlo, sidreno vitlo, pogon vitla. prostorija. Posebni uređaji, uređaj za
M Izmjenjivači topline, rashladnici, zagrijači, sušenje zraka – sušilac, hidrofor, MGPS,
13 4
2 kondenzatori, isparivači i otplinjači. katodna zaštita broda - ICCP.
Uređaji za kormilarenje, upravljanje
kormilarskim strojem. Izmjenjivači topline,
M
14 Generatori slatke vode. 4 rashladnici, zagrijači, kondenzatori,
2
isparivači i otplinjači. Generatori slatke
vode.
M
15 2. kolokvij 4 2. kolokvij 1
2
Obvezna: V. Ozretić, Brodski pomoćni strojevi i uređaji, Split Ship Manegement, 1996.
Literatura
Dopunska: - H.D. McGeorge: Marine Auxiliary Machinery, Butterworth-Heinemann, 1995
- D. Bošković: Brodske pomoćne mašine
Pripremni
materijali:
1. Objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada pojedinih izvedbi osovinskog rada.

2. Definirati glavne karakteristike brodskih pumpi. Objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada
pojedinih izvedbi brodskih pumpi.
3. Definirati glavne karakteristike brodskih kompresora i ventilatora. Objasniti izvedbe, konstrukciju
i način rada pojedinih izvedbi brodskih kompresora i ventilatora.
Ishodi učenja
4. Definirati glavne karakteristike i način odabira brodskih filtera i čistioca. Objasniti izvedbe,
konstrukciju i način rada pojedinih izvedbi brodskih čistioca i filtera.
5. Objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada pojedinih izvedbi kormilarskih i palubnih uređaja.
6. Objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada pojedinih izvedbi uređaja za obradu fekalnih voda,
separatora kaljuže, uređaja za spaljivanje smeća.
7. Objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada pojedinih izvedbi Izmjenjivača topline: rashladnika,
zagrijača, kondenzatora, isparivača, otplinjača, generatora slatke vode.
8. Objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada pojedinih izvedbi ventilacije, klimatizacije i grijanja
broda, hidrofora, sušioca zraka te katodne zaštite broda.

Ukupno: 100 bodova
Domaće zadaće
Eseji
174
Projekt
Kolokviji 2 70 (kolokviji)
Pisani ispit
1
ispit (final exam) 100 (izvanredni studenti)
100
Ukupno

Predavanja:
Predavanja se izvode uz pomoć powerpoint prezentacija i simulacijskih programa. Koncipirana su prema IMO Model coursu 7.02 i 7.04,
pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima gdje se koriste brodski pomoćni strojevi i uređaji.
Vježbe:
Na vježbama će se pripremati pogon na simulatorima te uz pomoć slika, video materijala i dostupnih rezervnih dijelova pripremiti
studente za rad na brodu.
Ispit:
Izvanredni studenti ispit polažu usmeno.
Pohađanje
Raspodjela ECTS bodova nastave
prema studijskim obvezama Priprema za
bodovima za svaku aktivnost Seminarski
Domaće zadaće Usmeni ispit 2
tako da ukupni broj ECTS rad
bodova odgovara bodovnoj Istraživanje Esej
vrijednosti predmeta): (Ostalo upisati)
Eksperimentalni
Projekt
rad (Ostalo upisati)
Primjer pitanja: Definirati glavne karakteristike brodskih
Objasniti način rada i specifičnosti centrifugalne pumpe na brodu. pumpi. Objasniti izvedbe, konstrukciju i
način rada pojedinih izvedbi brodskih
pumpi.
Primjer pitanja: Definirati glavne karakteristike i način
Na koje sve načine se odstranjuju nečistoće iz brodskog goriva. odabira brodskih filtera i čistioca
175
Nazočnost nastavi (u postocima)
Obveze studenata

Predavanja 70%
Vježbe 70%
Evidencija nazočnosti Obrasci provjere nazočnosti studenata na nastavi
Dobivanje potpisa

Kolokviji
I. 7.
II. 15.

ispravak kolokvija
Zimski (I. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
Zimski (II. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
jorovic@unizd.hr

pomorskog prometa
Šifra kolegija: Naziv kolegija : ECTS: Semestar
176
BRO 109 6 4
BRODSKI ELEKTRIČNI STROJEVI I UREĐAJI
kolegija: učenja:
Nositelj: Dr.sc. Marijan Gržan, magrzan@unizd.hr
Asistent: Ninonaslav Milolčić dip.ing. nino@vip.hr

60 30 -
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Brod kao zatvoreni strujni krug. Izvori el.energije. transformatori, sinhroni generatori. Vrste
sinhronog generatorageneratora konstrukcija transformatora i generatora.
M2 Asihroni generatori vrste. Način rada. Uzbuda. Paralelni rad. Konstrukcija. višebrzinski motori,
elektrodinamičko kočenje, generatorsko kočenje, jednofazni asinkroni motori, ispitivanje,
održavanje, propisi, brodska izvedba
M3 Kolektorski strojevi: Princip rada istosmjernog motora i generatora, osnovne jednadžbe,

konstrukcija, reakcija armature, vrste uzbude, uputnici, gubici i korisnost, paralelni rad
istosmjernih generatora, univerzalni motor, tahogenerator, dinamo vaga, održavanje, ispitivanje,
propisi, brodska izvedba
Opis kolegija
M4 Utjecaj uvjeta broda na električni uređaj. Propisi. Elektroenergetski sustavi plovnih
po cjelinama: objekata, bilansa energije, izbor napona i frekvencije. Proizvodnja električne energije na brodu:
Diesel-generatori i turbo-generatori: specifičnosti, dimenzioniranje, pogonska karta, osovinski
generatori: prednosti i nedostaci, rotacioni, statički i mehanički pretvarači, pomoćna propulzija..
M5 Proizvodnja električne energije na brodu: Sinkronizacija i paralelni rad, raspodjela jalovog i

djelatnog opterećenja, generator za napajanje u nuždi, akumulatorske baterije, bezprekidno
napajanje. Razvod i razdioba električne energije na brodu,sklopne ploče, kabeli, prekidači,
limiteri, sklopke, rastavljači, sklopnici, vremenski releji.Brodski elektromotorni pogoni:
mehanička zaštita, karakteristike tereta, intermitencija rada, regulacija brzine, statički ispravljači
i pretvarači
M6Brodska električna rasvjeta. Zaštita električnog uređaja broda.Postavljanje el.kabela na

glavni motor. Rasvijeta na brodu. Liftovi nabrodu.Sustav za zaštitu od utjecaja morske vode.
177
UPS. Sustav za detekciju plinova. Katodna zaštita broda. White box. Visoko naponski sustav
broda. AZIPOD propulzija
Cilj kolegija: Sudentima ukazati i definirati na nove trendove u brodskum el.uređajima i sustavima na brodu
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Transformatori; Princip rada, osnovne jednadžbe, nadomjesna shema, vektorski dijagram,

1 M1
Kappov trokut, bilansa snage, gubici, korisnost,
trofazni transformatori, otvoreni trokut, autotransformator, mjerni transformatori, paralelni

2 M1
rad, održavanje, propisi, brodska izvedba.
Asinkroni strojevi: Princip rada, karakteristike momenta i struje, gubici i korisnost, asinkroni
3 M2
generator, uputnici za kavezne asinkrone motore, uputnik za kolutni asinkroni motor,
višebrzinski motori, elektrodinamičko kočenje, generatorsko kočenje, jednofazni asinkroni

4 M2
motori, ispitivanje, održavanje, propisi, brodska izvedba.
od M1 do I kolokvij
5
M2
Kolektorski strojevi: Princip rada istosmjernog motora i generatora, osnovne jednadžbe,

6 M3
konstrukcija, reakcija armature, vrste uzbude, uputnici, gubici i korisnost,
paralelni rad istosmjernih generatora, univerzalni motor, tahogenerator, dinamo vaga,

7 M3
održavanje, ispitivanje, propisi, brodska izvedba.
Sinkroni generatori: Princip rada sinkronog generatora, konstrukcija, invertirani sinkroni

8 M3 generator, sustavi uzbude, reakcija armature, vektorski dijagram, karakteristika praznog
hoda, sinkrona reaktancija, kompaundacija..
Sinkroni motori: Princip rada sinkronog motora, upućivanje, momentna karakteristika, V-

9 od M3 do M4 krivulje, bezkontaktni sinkroni motor, sinkroni motori s permanentnim magnetima,
održavanje, ispitivanje, propisi, brodske izvedbe
10 M4 II kolokvij
Utjecaj uvjeta broda na električni uređaj. Propisi. Elektroenergetski sustavi plovnih objekata,
bilansa energije, izbor napona i frekvencije. Proizvodnja električne energije na brodu:
11 M4 Diesel-generatori i turbo-generatori: specifičnosti, dimenzioniranje, pogonska karta,
osovinski generatori: prednosti i nedostaci, rotacioni, statički i mehanički pretvarači,
pomoćna propulzija..
178
Proizvodnja električne energije na brodu: Sinkronizacija i paralelni rad, raspodjela jalovog i
12 M5 djelatnog opterećenja, generator za napajanje u nuždi, akumulatorske baterije, bezprekidno
napajanje
Razvod i razdioba električne energije na brodu,sklopne ploče, kabeli, prekidači, limiteri,

sklopke, rastavljači, sklopnici, vremenski releji.Brodski elektromotorni pogoni: mehanička
13 M5
zaštita, karakteristike tereta, intermitencija rada, regulacija brzine, statički ispravljači i
pretvarači
Brodska električna rasvjeta. Zaštita električnog uređaja broda.Postavljanje el.kabela na

glavni motor. Rasvijeta na brodu. Liftovi nabrodu.Sustav za zaštitu od utjecaja morske vode.
14 M6
UPS. Sustav za detekciju plinova. Katodna zaštita broda. White box. Visoko naponski sustav
broda. AZIPOD propulzija.
Od M4 III kolokvij
15
do M6
V.Pinter, B.Skalicki, Elektrotehnika u strojarstvu, Osnove elektroenergetike i električnih strojeva,

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 1979.(Ili neka druga knjiga koja obrađuje osnove
električnih strojeva)
Obvezna:
M.Milković, Brodski električni uređaji i sustavi, Pomorski fakultet u Dubrovniku, Dubrovnik 1996.
I.Vlahinić, Električni sistemi plovnih objekata, Pomorski fakultet, Rijeka 1988.
B.Skalicki, J.Grilec, Brodski električni uređaji, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2000
Predavanja prezentacija
Dopunska:
Pripremni
Literatura
Predavanja prezentacija,
materijali:
6
učenja
Ishodi
Ocjenjivanje stečenih znanja i vještina: pismeno , usmeno
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
179
Kolokviji
3 60
Pisani ispit
Ukupno 5 100
Predavanja, vježbe u kabinetu

1 Kolokvij 4
studijskim obvezama
predavanje
bodovima za svaku
rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Napravi prezentaciju o jednom el.uređaju i sustavu na brodu np- white box Kvaliteta prezentacije i izlaganja
Pitanja o le.uređajim ai sustavima na brodu. Npr. postupak upučivanja dva Znanje o navedenim pitanjima
generatora u parelelni rad
Nazočnost nastavi (u postotcima): 75%

Obveze studenata
Predavanja 60
Vježbe -30 -
180
Dobivanje potpisa:
Za dobivanje potpisa studenti su obvezni: položoti tri kolokvija sa minimalno 50% i biti pristni na
vježbama min.50%
ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima cca.75%

I. 5.
Kolokvij
II. 10.
III. 15.
ljetni (I. termin)
ljetni (II. termin)

Konzultacije
: iza svakog redovnog predavanja prema potrebi

: iza svakog redovnog predavanja prema potrebi studenta
studenta
Kontakt informacije.
magrzan@unizd.hr, GSM 098208268
181
V. SEMESTAR
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina 3

prometa. studija:
Semesta
r
BRO 210 5 V
AUTOMATIZACIJA BRODSKOG POGONA
Akademska Status obvezn Razina ishoda
2017./2018. 6
godina: kolegija: i učenja:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Prof.dr.sc. Branko Katalinić
Asistent:
Predavanja Vježbe Semina

Organizacija ri
nastave:
45 15 -

uspješnosti
izvedbe nastave
Osiguranje
nastave
Cjelina:
M1 Razvoj automatike kroz stoljeća i epohe
M2 Temeljni univerzalni principi

Opis kolegija M3 Tehničke realizacije automatizacije
po cjelinama:
M4 Primjeri primjene po odabranim ključnim područjima
M5 Aktualno stanje, trendovi i scenariji razvoja automatike
Cilj kolegija je upoznati studente s prirodnim zakonom automatske regulacije i na njoj bazirane
Cilj kolegija: automatizacije u njegovoj sveukupnoj pojavnosti na razini fenomena, ideje i oblicima njene
realizacije u biljnjom, životinjskom i neživom svijetu, te njegovoj primjeni u tehnici. Oni trebaju
182
spoznati i trajno naučiti da se taj prirodni fenomen uvijek iznova materijalizira i realizira u tehnici
na različite načine zavisno o stupnju razvoja i mogućnostima tehnike. Oni moraju spoznati da se
radi o neprestanoj metamorfozi pojavnosti jednog te istog principa koji pri tome koristi različite
oblike materijalnoga, energetskoga i informacijskoga svijeta i objedinjuje ih u sustav koji ima
snagu samostalnog slijeđenja ciljeva. Na temelju toga oni kao inženjeri moraju promatrajući bilo
koji tehnički automatski sustav vidjeti da je taj sustav samo jedna pojava materijalizirane
univerzalne ideje. Oni na taj način mogu vladati svim automatskim tehničkim sustavima iz
područja svoje kompetencije misleći u svijetu ideja i zahvaćajući u svijet konkretne tehničke
realizacije tih ideja.

kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
1 M1 Povjestni prikaz razvoja automatike, antika i srednji vijek 2
Povjestni prikaz razvoja automatike do Wattovog

2 M1 2
regulatora. Automatika u drevnoj Aziji.
Pneumatsko upravljanje. Priprema

3 M2 Temeljni principi automatskog djelovanja 2 zraka
3
Realizacije i materijalizacije temeljnih principa

4 M2 automatskog djelovanja kod biljnih, životinjskih i tehničkih 2
sustava. Ogledni primjeri.
Ciljuusmjereno djelovanje u prirodi i tehnici. Utjecaj

5 M2 uvođenja automatizacije na razvoj ljudskog društva, 2
pozitivna i negativna strana.
Sustavi s povratnom spregom (regulacijski sustavi) i bez Elementi pneumatskog upravljanja.

6 M2 povratne sprege (upravljački sustavi). Funkcijski dijelovi 2 Izršni elementi, upravljački, mjerni i 3
regulacijskih i upravljačkih sustava. Tehnička realizacija. senzorski
Napajanje energijom automatiziranih sustava. Pneumatski,

7 M3 hidraulički, električki i mehanički sustavi. Usporedbe, 2
mogućnosti i ogrančenja, prednosti i nedostaci.
Pojmovi stabilnosti, brzine odziva i točnosti slijeđenja kod

8 M3 sustava s povratnom spregom.
2
Automatizirani sustavi u anolognoj i digitalnoj izvedbi.

Principi rada pojedinih elemanata
9 M3 Sekvencijski automati. Kruta, fleksibilna, inteligentna i 2 3
pneumatskoga upravljanja
samoorganizirajuća automatizacija
Pet razina automatizacije: sprava, uređaj, stroj, proizvodni

10 M4 sustavi, tvornica
2
Automatski uređaji za manipuliranje predmetima.

11 M4 Manipulatori, kranovi, roboti i robotizirani sustavi.
2
Automatski uređaji za vođenje procesnih veličina Metode sinteze pneumatskih

12 M4 2 3
(temperature, tlaka, sile, momenta, protoka itd) održavanje automata. Ogledni primjeri.
183
Podvodna robotika, osvrt na sadašnje stanje i trendove
13 M4 razvoja.
2
Automatizacija mehatroničkim sustavima. Korak-po-korak

14 M5 pojšnjenje postupka sinteze složenih automatskih sustava 2
na oglednim primjerima.
Konkretni primjeri sinteze

Pregled aktualnoga stanja razvoja automatizacije, trendovi
15 M5 razvoja i scenariji njenoga mogućeg razvitka u budućnosti.
2 pneumatskih automata za konkretne 3
potrebe.
Nikolic, G.; Katalinić, B.; Rogale, D.; Jerbić, B, & Čubrić, G.: Roboti & Primjena u industriji tekstila i odjeće, ISBN
978-953-7105-22-8, Sveučilišni udžbenik, Tekstilno Tehnološki Fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2008
Obvezna:
Handouts uručeni studentima tijekom predavanja.
Annals of DAAAM for 2011 & Proceedings of the 22nd International DAAAM Symposium “Intelligent
Manufacturing & Automation: Power of Knowledge and Creativity“, Editor B.[ranko] Katalinic, ISSN 1726-9679,
ISBN 978-3-901509-83-4, 23-26th November 2011, Vienna, Austria, Published by DAAAM International, Vienna,
2011
Annals of DAAAM for 2010 & Proceedings of the 21st International DAAAM Symposium “Intelligent
Manufacturing & Automation: Focus on Interdisciplinary Solutions”, Editor B.[ranko] Katalinic, ISSN 1726-9679,
ISBN 978-3-901509-73-5, 20-23rd October 2010, Zadar, Croatia, Published by DAAAM International, Vienna, 2010
Dopunsk
a:
DAAAM International Scientific Book 2011 , ISSN 1726-9687, ISBN 978-3-901509-84-1, Editor: B. Katalinic, hard
cover, 650 pages, hard cover, Publisher DAAAM International Vienna, Editor: B.[ranko] Katalinic, Vienna 2011.
Abbreviated key title: DAAAM int. sci. Book
DAAAM International Scientific Book 2010 , ISSN 1726-9687, ISBN 978-3-901509-74-2, Editor: B. Katalinic, hard
cover, 816 pages, hard cover, Publisher DAAAM International Vienna, Editor: B.[ranko] Katalinic, Vienna 2010.
Abbreviated key title: DAAAM int. sci. book
Pripremn
i
Literatura
materijali
:
Nakon položenoga ispita studenti mogu:

Ishodi učenja
• Objasniti temeljne principe automatskog djelovanja
184
• Prikazati realizacije i materijalizacije temeljnih principa automatskog djelovanja kod biljnih, životinjskih i
tehničkih sustava. Ogledni primjeri.
• Dati kritički prikaz razvitka automatike kroz razdoblja i epohe, analizirati nedostatke tih rješenja i njihovu
zavisnost o tadašnjem stupnju razvoja znanosti i tehnike.
• Objasniti ciljuusmjereno djelovanje u prirodi i tehnici.
• Prikazati i kritički se osvrnuti na utjecaj uvođenja automatizacije na razvoj ljudskog društva, pozitivna i
negativna strana.
• Objasniti sustave s povratnom spregom (regulacijski sustavi) i bez povratne sprege (upravljački sustavi). Dati
primjere.
• Opisati funkcijske dijelove regulacijskih i upravljačkih sustava. Tehnička realizacija.
• Objasniti napajanje energijom automatiziranih sustava. Pneumatski, hidraulički, električki i mehanički sustavi.
• Kritički usporediti mogućnosti i ogrančenja, te prednosti i nedostatke pneumatskog, hidrauličkog i električkog

napajanja energijom automatiziranih sustava
• Objasniti pojmove stabilnosti, brzine odziva i točnosti slijeđenja kod sustava s povratnom spregom.
• Obrazložiti automatizirane sustave u anolognoj i digitalnoj izvedbi.
• Objasniti pojmove i principe djelovanja sekvencijskih automata
• Obrazložiti pojmove: Kruta, fleksibilna, inteligentna i samoorganizirajuća automatizacija
• Objasniti pet razina automatizacije: sprava, uređaj, stroj, proizvodni sustavi, tvornica
• Objasniti principe rada i djelovanja automatiskih uređaja za manipuliranje predmetima: manipulatori, kranovi,
roboti i robotizirani sustavi.
• Objasniti princip rada automatskh uređaja za vođenje procesnih veličina (temperature, tlaka, sile, momenta,
protoka itd) održavanje
• Dati kritički osvrt na sadašnje stanje i trendove razvoja podvodne robotike.
• Opisati automatizaciju mehatroničkim sustavima.
• Dati korak-po-korak pojašnjenje postupka sinteze složenih automatskih sustava na oglednim primjerima.
• Pregled aktualnoga stanja razvoja automatizacije, trendovi razvoja i scenariji njenoga mogućeg razvitka u
budućnosti.
• Identificirati razne automatske uređaje i objasniti princip djelovanja
Napomena: Konačna ocjena će se načiniti na temelj postignutih rezultata na svim elementima ocjenjivanja, pri čemu
svaki element ocjenjivanja ponaosob mora doseći razinu prolaznosti.
Bodovi
185
Domaće zadaće
Eseji
Projekt
Kolokviji
1 30
Pisani ispit
Ukupno 3 100
Predavanja: Auditorno nekonvencionalno izlaganje gradiva sa ciljem da se studenti od prvoga susreta do kraja
predavanja istinski probude iz svojeg studentskog poluzaspaloga stanja i da se u njima pobudi aktivno zanimanje za
područje automatizacije te da tijekom predavanja neprestano povezuju izlagana znanja sa svojim prethodno stečenim
znanjima i iskustvima. Tijekom daljnjih predavanja studenti se uključuju u aktivnu diskusiju, postavljanja pitanja i
davanja svojeg viđenja izlaganoga materijala, oglednih primjera, analogija i poveznica k drugim sličnim slučajevima. Na
predavanja se koriste ppt prezentacije, video materijal, modeli i handouts. Principijelno se koriste prezentacije na
stranom jeziku dok se objašnjenja drže na hrvatskome. Na predavanjima se inzistira na potpunoj razumljivosti iznesene
građe bez obzira na stupanj njene složenosti.
Seminari: Seminari se održavaju u interativnom obliku u kojem aktivno sudjeluje nastavnik i student. One obuhvaćaju
područje pneumatskoga upravljanja sa ciljem da se studenti osposobe da jednom od metoda sinteze mogu načiniti
jednostavniji pneumatski uređaj za obavljanje određenoga konkretnoga proizvodnoga ili manipulacijskoga zadatka.
Ispit: Za ispit studenti pripremaju ppt prezentaciju u kojoj obrađuju odabranu i od nastavnika odobrenu temu iz područja
automatizacije. Najčešće teme su prikazi stanja automatizacije pojedinoga područja, konkretne automatizirani sustave,
postupke ili procese. Prezentacija obuhvaća sve aspekte odabrane teme. Opseg prezentacije je pedeset folija. Prezentaciju
student drži pred ostalim studentima i nastavnikom, nakon prezentacije vodi se aktivna kritička diskusija s pitanjima.
186

2 Kolokvij
studijskim obvezama
predavanje
bodovima za svaku
ukupni broj ECTS Domaće zadaće 1 Usmeni ispit 2
rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni Prezentacija (Ostalo
Projekt
rad upisati)
Primjer pitanja:
Objasnite razlike i sličnosti krute, fleksibilne, inteligentne i Činjenična znanja

samoorganizirajuće automatizacije i iz čega proizlaze njihove različite
mogućnosti Teorijska znanja
Koji zajednički princip slijedi svaki regulacijski krug? Sposobnost inženjerskoga povezivanja ideja i
njihove tehničke realizacije
Koja je kontradikcija izmedju točnosti slijeđenja, brzine odziva i
stabilnosti?
Što biste napravili u slučaju da želite poboljšati točnost slijeđenja?
Koje se sličnosti i razlike između automatskog rada robota i regulacije

temperature?

studenata
Obveze
Predavanja 75 75
187
Vježbe 50 50
Dobivanje potpisa
1. ostvariti postotak nazočnosti na vježbama;

Kolokviji
ispravak kolokvija Petak popodne 2. tjedan

Zimski (I. termin)
usmeni

Zimski (II. termin)
usmeni

usmeni

usmeni
Konzultacije
Bilo kada Putem e-maila
Kontakt informacije
katalinic@mail.ift.tuwien.ac.at
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina studija: 3

prometa
Semes
tar
BRO 219 ODRŽAVANJE BRODA 4 5
188
2017./2018. Obvezni 6
Preduvjet
upisa:
Nositelj: Red.prof.dr.sc.Branko Katalinić
Doc.dr.sc. Jelena Čulin
Asistent: Igor Poljak, dipl.ing.
nastave: 30 15 0
Jezik izvođenja: Hrvatski, Engleski
Praćenje
uspješnosti Studentske ankete (Ocjena studenata PP7/OB1)
izvedbe nastave
Osiguranje
kvalitete Izvješće o izvedenoj nastavi (PP5/OB1)
izvedbe nastave
Cjelina:
M1. Uvod u pouzdanost tehničkih sustava. Funkcija raspodjele kvarova funkcija intenziteta otkaza.
Očekivano vrijeme rada bez kvara. Kvarovi sustava. Zakoni raspodjele pojavljivanja kvarova.
Eksponencijalna raspodjela kvarova. Primjeri za eksponencijalnu raspodjelu. Weibullova raspodjela
kvarova. Primjeri za Weibullovu raspodjelu kvarova. Pouzdanost sustava
Raspoloživost i upotrebljivost sustava. Održavanje brodskih sustava. Metode održavanja brodskih
sustava. „PMS-planned maintenance system“ plansko održavanje broda. Zahtjevi planskog
održavanja broda. Ustroj brodarske kompanije i brodska subordinacija. Održavanje broda zaduženja.
Kritične i esencijalne brodske komponente. Prijavljivanje oštećenja ili kvara u pms-bassnet. Ključni
pokazatelj održavanja brodskih sustva, kpi. Traženje i upisivanje tekućih mjesečnih poslova
održavanja broda u pms-u. Dokovanje broda. Specifikacija poslova za dokovanje broda. Redovni
Opis kolegija poslovi za vrijeme dokovanja broda. Metode pregleda materijala u doku bez razaranja materijala.
po cjelinama: Elektromagnetsko ispitivanje. Ispitivanje materijala magnetskim česticama. Test ultra zvukom.
Radiografsko ispitivanje. Termografsko ispitivanje. Vizualno ispitivanje. Ispitivanje tekućim
penetrantima.
M2. Sustav osiguranja kvalitete na brodu. Zaštita na radu. Zatvoreni prostori. Opasnosti unutar
zatvorenih prostora. Nedostatak kisika. Toksični plinovi i hidrkarboanati. Propadanje. Opasni zračni
prostori. Dozvola za ulazaku zatvorene prostore. Procjena opasnosti ulaska u zatvorene prostore.
Stanje atmosfere prilikom ulaska u zatvorene prostore. Rasvjeta zatvorenih prostora. Procedura
ulaska u zatvorene prostore. Procedura ulaska u prostoriju s pumpama na tankeru za prijevoz sirove
nafte. Dozvole za rad na opasnim poslovima. Procjena rizka. Korozija i zaštita materijala. Mehanizam
korozije. Vrste korozije. Korozivna svojstva pojedinih materijala. Zaštita oplate broda od korozije.
Zaštita brodskog trupa premazima.
Cilj kolegija: Upoznavanje studenata s temeljnim zakonitostima održavanja na tehničkim sustavima,
Cilj kolegija: te ih povezati s brodskim tehničkim sustavima. Mehanizmi nastanka korozije te njihova zaštita na
brodu.
Cjelina
Tjedan
kolegij
a
Tema Sati Tema Sati
Uvod u pouzdanost tehničkih

sustava. Funkcija raspodjele
1 M1 kvarova funkcija intenziteta otkaza. 2 Intenzitet kvarova i eksponencijalna raspodjela. 2
Očekivano vrijeme rada bez kvara.
Zakoni raspodjele pojavljivanja
189
kvarova. Eksponencijalna
raspodjela kvarova. Primjeri za
eksponencijalnu raspodjelu.
Weibullova raspodjela kvarova.
Primjeri za Weibullovu raspodjelu
2 M1 kvarova. Pouzdanost sustava 2 Intenzitet kvarova i Weibullova raspodjela. 2
Raspoloživost i upotrebljivost
sustava.
Održavanje brodskih sustava.
Metode održavanja brodskih
sustava. „PMS-planned
maintenance“ sistem plansko
3 M1 održavanje broda. Zahtjevi 2 Raspoloživost i upotrebljivost sustava. 2
planskog održavanja broda. Ustroj
brodarske kompanije i brodska
subordinacija. Održavanje broda i
zaduženja.
Kritične i esencijalne brodske
komponente. Prijavljivanje
oštećenja ili kvara u pms-bassnet.
Prijavljivanje oštećenja ili kvara, „PMS-bassnet“.
4 M1 Ključni pokazatelj održavanja 2 1
brodskih sustva, kpi. Traženje i
upisivanje tekućih mjesečnih
poslova održavanja broda u pms-u.
Dokovanje broda. Specifikacija
poslova za dokovanje broda.
Redovni poslovi za vrijeme
Priprema specifikacija poslova za dokovanje
5 M1 dokovanja broda. Metode pregleda 2 1
broda, strojni uređaji.
materijala u doku bez razaranja
materijala. Elektromagnetsko
ispitivanje.
Ispitivanje materijala magnetskim
česticama. Test ultra zvukom.
Radiografsko ispitivanje. Priprema specifikacija poslova za dokovanje
6 M1 2 1
Termografsko ispitivanje. broda, palubni uređaji.
Vizualno ispitivanje. Ispitivanje
tekućim penetrantima.
7 M1 Kolokvij 2 0
Sustav osiguranja kvalitete na
brodu. Zaštita na radu. Zatvoreni
prostori. Opasnosti unutar
zatvorenih prostora. Nedostatak Pripremanje dozvole za visinske radove, toplinske
8 M2 2 1
kisika. Toksični plinovi i radove.
hidrkarboanati. Propadanje. Opasni
zračni prostori. Dozvola za ulazaku
zatvorene prostore.
Procjena opasnosti ulaska u
zatvorene prostore. Stanje
atmosfere prilikom ulaska u
Pripremanje dozvole za električne radove, hladne
9 M2 zatvorene prostore. Rasvjeta 2 1
radove.
zatvorenih prostora. Procedura
ulaska u zatvorene prostore.
Procedura ulaska u prostoriju s
190
pumpama na tankeru za prijevoz
sirove nafte. Dozvole za rad na
opasnim poslovima.
10 M2 Procjena rizka. 2 Priprema za ulazak i ulazak u zatvorene prostore. 1
Korozija i zaštita materijala.
11 M2 Mehanizam korozije. Vrste 2 Priprema za ulazak i ulazak u zatvorene prostore. 1
korozije.
Korozivna svojstva pojedinih
Procjena rizika ulaska u zatvorene prostore,
12 M2 materijala. Zaštita oplate broda od 2 1
pregled tankova kaljuže.
korozije.
Procjena rizika ulaska u zatvorene prostore,
13 M2 Zaštita brodskog trupa premazima 2 1
pregled tankova pitke vode.
14 M2 Zaštita brodskog trupa premazima 2 0
15 M2 Kolokvij 2 0
1. C.E. Ebeling, An introduction to reliability and maintainability engineering, Mc Graw
Hill, 2003.
2. R. K. Mobley, L. R. Higgins, D. Y. Wikkof, Maintenance engineering handbook Seventh
Obvezna:
Edition, Mc Graw Hill, 2008.
3. DNVGL-CG-0051, Non-destructive testing, 2015.
Literatura
1. Skripte s predavanja, Zadar 2017.

2. Rifat M. Ramović, POUZDANOST SISTEMA ELEKTRONSKIH,
TELEKOMUNIKACIONIH I INFORMACIONIH, 2005.
Dopunska:
3. Coatings Technology: What is Corrosion http://www.international-
marine.com/marinehome.aspx
Pripremni -
materijali:
Student će nakon položenog ispita:
1. Definirati pouzdanost brodskih tehničkih sustava.

Ishodi učenja
2. Objasniti proces održavanja broda.

3. Opisati osnove programa za plansko održavanje brodskih sustava, te sagledati dužnosti posade
broda pri njegovom održavanju.
4. Definirati radne zadatke i planirati poslove održavanja pri dokovanju broda
5. Objasniti važnost zaštite na radu priliko planiranja zahvata održavanja brodskih sustava
6. Definirati koriziju i njene podvrste, te načine preveniranja i korekcije korozivnog mjesta.
7. Opisati zaštitu broda premazima.
-
191
- -
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
- -
Projekt
- -
Kolokviji 2 70
Pisani ispit
1 30
ispit (final exam)
100
Ukupno

Predavanja
su Koncipirana IMO Model coursu 7.02 i 7.04. Predavanja se izvode uz pomoć powerpoint prezentacija, odabrane
tehničke literature te praktičnih brodskih primjera.
Vježbe:
Na vježbama će se rješavati zadaci, pripremati dozvole za opasne radove, procjenjivati rizici te prezentirati metode
brpdskog planskog sustava održavanja.
Ispit

1 Kolokvij 2
obvezama predavanje
(upisati udio u Seminarski
ECTS bodovima Domaće zadaće Usmeni ispit 1
rad
za svaku Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
aktivnost tako da
ukupni broj
ECTS bodova
odgovara Eksperimentalni
bodovnoj Projekt (Ostalo upisati)
rad
vrijednosti
predmeta):
192
1. Zračna pumpa ima očekivano vrijeme rada bez kvara 100 sati Objasniti problem eksponencijalne
i konstantni intenzitet kvara. Koja je vjerojatnost pumpe da razdiobe kvarova brodskih tehničkih
odradi 100 sati rada bez kvara? sustava.
2. Radni vijek komponente ima značajku Webullove raspodjele Objasniti problem Weibullove
sa η = 0.5 i β = 2, pronađi vjerojatnost da će se dogoditi kvar razdiobe kvarova brodskih tehničkih
na komponenti prije 2000 radnih sati? sustava.
3. Zahtjevi planskog održavanja broda? Definirati zahtjeve održavanja
4. Kavitacija? brodskih tehničkih sistema.
Definirati vrste korozije te načine
tretiranja korozivnih površina.

1. Metode održavanja brodskih sustava? Objasniti metode održavanja brodskih
2. Opisati osnovnu podjelu korozije po mehanizmu nastajanja? tehničkih sustava.
Definirati koroziju po načinu nastanka
korozije na metalnim površinama.

Obveze studenata

Predavanja 70% -
Vježbe 70% -
Evidencija nazočnosti Obrasci: Evidencija izvedene nastave i nazočnosti studenata (PP 4/OB1)
Dobivanje potpisa
-
Kolokvij
kolokvija
I. 7
i
II. 15

ispravak kolokvija
Zimski (I. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
Zimski (II. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
Konzultacije
193
Kontakt informacije
Red.prof.dr.sc. Branko Katalinić, katalinic@mail.ift.tuwien.ac.at
Doc. Dr. Sc. Jelena Čunin, jculin@unizd.hr
Igor Poljak, dipl.ing, igor.poljak2@gmail.com
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina III

BRO 305 BRODSKI RASHLADNI SUSTAVI 4 5
Status kolegija: Razina ishoda
Akademska godina: 2017/2018 6
obvezni učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Dr. sc. Ivan Gospić, docent
Asistent: Dr. sc. Ivica Glavan, postdokrorand
30 - 15
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Rashladni uređaji i sustavi na brodu. Pregled razvitka rashladne tehnike na brodu. Značenje i
primjena tehnike hlađenja na brodu. Zračni rashladni uređaji, Parni rashladni uređaji, Višestupanjski
rashladni uređaji, Kaskadni rashladni uređaji, Apsorpcijski rashladni uređaji. Ejektorski rashladni
uređaji. Procesi u uređajima za ukapljivanje plinova.
M2 Radne tvari i njihova primjena. Utjecaj radnih tvari na okoliš. Tvari za prijenos topline.
M3 Općenito o kompresorima:Stapni i vijčani kompresori, Turbo kompresori., Stapni
kompresori,Stupanj dobave kompresora, Stvarni rashladni proces. Ostali sastavni dijelovi rashladnog
sustava: Odvajač ulja, Kondenzator, Skupljač rashladnog sredstva, Sušilo rashladnog sredstva,
Isparivač, Podhlađivač, Cjevovodi.
M4 Elementi rashladnog sustava. Prigušni elementi: ručni prigušni ventili, regulatori razine,
Opis kolegija regulatori tlaka, regulatori temperature pregrijana, kapilare. Regulacija kapaciteta rashladnog
po cjelinama:
sredstva: Automatski ekspanzijski ventil, Termo ekspanzijski ventil, Regulacija plovkom.
Uređaji za nadzor uključivanja i isključivanja, Cjevovodi i spojevi.
M5 Namjena i podjela rashladnih sustava na brodu. Rashladni sustav za održavanje živežnih

namirnica (proviant). Rashladni sustav za hlađenje i zamrzavanje tereta. Brodovi za prijevoz
ukapljenog plina. Rashladni sustavi za klimatizaciju broda. Rashladni uređaji za održavanje u
tekućem stanju CO2. Suhi led. Rashladni uređaj za proizvodnju suhog leda.
M6 Automatizacija i regulacija rashladnog sustava na brodu. Smještaj rashladnog sustava i

automatike na brodu
Usvojiti osnovna znanja o rashladnim uređajima i rashladnim sustavima za razumijevanje i provedbu
kompleksnih aktivnosti službe na brodu. Studenti trebaju poznavati fizikalne veličine koje se javljaju
Cilj kolegija: u navedenim područjima, pripadajuće mjerne jedinice kao i temeljne fizikalne zakone koji se odnose
na navedena područja. Osim toga, studenti trebaju moći riješiti jednostavne probleme iz navadenih
područja s kojima će se susretati tijekom praktičnog rada.
194
Predavanja Seminar
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Rashladni uređaji i sustavi na brodu.

Pregled razvitka rashladne tehnike na
Zračni rashladni uređaji,
1 M1 brodu. Značenje i primjena tehnike 2
Parni rashladni uređaji.
1
hlađenja na brodu. Zračni rashladni
uređaji, Parni rashladni uređaji.
Višestupanjski rashladni
Višestupanjski rashladni uređaji, uređaji, Kaskadni
2 M1 Kaskadni rashladni uređaji. Ejektorski 2 rashladni uređaji. 1
rashladni uređaji. Ejektorski rashladni
uređaji.
Linde, Claude,
Procesi u uređajima za ukapljivanje
Jednostupanjski,
plinova. Apsorpcijski rashladni uređaji.
3 M1 Suhi led. Rashladni uređaj za
2 dvostupanjski 1
apsorpcijski rashladni
proizvodnju suhog leda.
uređaji.
Termodinamičke osobine
radnih tvari. Fiziološko
4 M2 Radne tvari i njihova primjena. 2 djelovanje radnih tvari. 1
Odabira radnih tvari s
obzirom na primjenu.
Rasoline, glikolne smjese,
5 M2 Utjecaj radnih tvari na okoliš. 2
Binarni led, CO2.
1
Općenito o kompresorima:Stapni ,
6 M3 Rotorni kompresori, Turbo kompresori.
2 Prvi parcijalni test 1
Stupanj dobave
Stapni kompresori. Stupanj dobave
kompresora. Stupanj
7 M3 kompresora. Stupanj djelovanja. Stvarni 2
djelovanja. Stvarni
1
rashladni proces.
rashladni proces.
Rotorni kompresori.
8 M3 Rotorni kompresori. Turbo kompresori. 2
Turbo kompresori.
1
Odvajač ulja,
Ostali dijelovi rashladnog sustava:
Kondenzator, Skupljač
Odvajač ulja, Kondenzator, Skupljač
rashladnog sredstva,
9 M3 rashladnog sredstva, Sušilo rashladnog 2
Sušilo rashladnog
1
sredstva, Isparivač, Podhlađivač,
sredstva, Isparivač,
Cjevovodi
Podhlađivač, Cjevovodi
Elementi rashladnog sustava. Ručni prigušni ventili,
Prigušni elementi: ručni prigušni ventili, regulatori razine,
10 M4 regulatori razine, regulatori tlaka, 2 regulatori tlaka, regulatori 1
regulatori temperature pregrijana, temperature pregrijana,
kapilare. kapilare.
Regulacija kapaciteta rashladnog Automatski ekspanzijski
sredstva: Automatski ekspanzijski ventil, ventil, Termo ekspanzijski
11 M4 Termo ekspanzijski ventil, Regulacija
2
ventil, Regulacija
1
plovkom. plovkom
Uređaji za nadzor
Uređaji za nadzor uključivanja i uključivanja i
12 M4 isključivanja, Cjevovodi i spojevi.
2
isključivanja. Cjevovodi i
spojevi.
Automatizacija i regulacija rashladnog Regulacija rashladnog
13 M4 sustava na brodu.
2
sustava na brodu
1
Rashladni sustav za održavanje živežnih

Regulacija rashladnog
14 M5 namirnica (proviant). Rashladni sustav 2
sustava na brodu
1
za hlađenje i zamrzavanje tereta.
195
Brodovi za prijevoz ukapljenog plina.
Rashladni sustavi za klimatizaciju broda.
Smještaj rashladnog sustava i
automatike na brodu
15 M6 2 Drugi parcijalni test 1
Martinović Dragan: Brodski rashladni uređaji, Šk. knjiga, Zagreb 1994.

Obvezna:
R. Budin, A. Mihelić-Bogdanić: Osnove tehničke termodinamike, Školska knjiga Zagreb,
Literatura
1990.
G.H. Hundy, A. R. Trott, T.C. Welch: Refrigeration and Air-Conditioning, Fourth Edition, 2008.
Dopunska: Pavković Branimir: Tehnika hlađenja, Tehnički fakultet, Rijeka.

materijali: http://www.merlin.hr
Navesti i opisati fizikalne veličine koje se javljaju u područjima fizike obuhvaćenim ovim
kolegijem (navedenim u popisu modula).
Navesti odgovarajuće mjerne jedinice i njihove definicije.
Objasniti princip rada zračnog rashladnog uređaja
Objasniti princip rada parnog rashladnog uređaja.
Objasniti princip rada ejektorskog rashladnog uređaja.
Objasniti princip rada kaskadnog rashladnog uređaja.
Objasniti princip rada uređaja za ukaplivanje plina.
Ishodi učenja
Objasniti princip rada apsorpcijskog rashladnog uređaja.

Shematski prikaži i objasni rashladni uređaj sa prigušnim ventilom i suhim usisavanje.
Navesti radne tvari i tvari za prijenos topline.
Koja svojstva treba imati idealna radna tvar.
Shematski nacrtaj i objasniti stvarni rashladni proces stapnih rashladnih uređaja.
Opisati elemente rashladnog sustava.
Objasniti regulaciju kapaciteta rashladnog sredstva.
Shematski prikaži i objasniti regulaciju rashladnog sustava za održavanje živežnih
namirnica.
Shematski prikaži i objasniti regulaciju rashladnog sustava za klimatizaciju broda.
Aktivnost na predavanjima 10
Parcijalni ispit/Pisani ispit 2 80
10
Usmeni ispit
100
Ukupno

Predavanja se izvode uz korištenje power-point prezentacija i nastavnih video materijala. Prije predavanja
pojedinog modula u sustavu za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s
196
tematikom modula, koji se sastoje od prezentacija koje će biti korištene u nastavi. Tijekom predavanja
nastavnik evidentira aktivnost studenata/izvršenu pripremu za predavanja kroz aktivno sudjelovanje
studenata u nastavi.
Vježbe se izvode na način da asistent demonstrira način rješavanja izabranih primjera zadataka, te uključuje
studente u zajedničko rješavanje zadataka.
Parcijalni ispiti su pisane provjere poznavanja gradiva s predavanja koje se sastoje odgovaranja na teorijska i
numerička pitanja iz područje pokrivenih u prva odnosno posljednja tri modula.
0,5 Kolokvij 3
nastave rad
Raspodjela ECTS bodova prema Priprema za
studijskim obvezama (upisati 0,5 Referat Pismeni ispit
predavanje
udio u ECTS bodovima za svaku Domaće Seminarsk
aktivnost tako da ukupni broj Usmeni ispit
zadaće i rad
ECTS bodova odgovara (Ostalo
bodovnoj vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej
upisati)
Eksperimental (Ostalo
Projekt
ni rad upisati)
Primjeri zadataka za numeričke testove Ishod učenja koji se provjerava
- činjenična znanja
- teorijska znanja
- samostalnost
Primjeri pitanja za teorijske testove Ishod učenja koji se provjerava
1. Shematski prikaži te nacrtaj i objasni u T-s dijagramu rashladni - činjenična znanja
uređaj sa prigušnim ventilom i suhim usisavanje. Objasni utjecaj - teorijska znanja
suhog usisavanja na rad i rashladni učin uređaja.
2. Shematski prikaži te nacrtaj i objasni u T-s dijagramu kaskadni
rashladni uređaj i dva prigušna ventila.
3. Koja svojstva treba imati idealna radna tvar. Objasni pojam
azeotropske i zeotropske smijese.
4. Prikaži i objasni stvarni rashladni proces u T-s dijagramu.
5. Regulacija temperature u hladnjači više rashladnih komora
različitih temperatura (proviant).
Obveze studenata
Predavanja 50% 0%
Vježbe 70% 0%
Dobivanje potpisa
4. ostvariti postotak nazočnosti na vježbama,
Konzultacije
Srijeda 11:00 – 12:00
197
Kontakt informacije
e-mail: iglavan@unizd.hr

pomorskog prometa
BRO 213 3 5.
BRODSKI STROJNI SUSTAVI
kolegija: učenja:
Nositelj: Doc.dr.sc Josip Orović
Asistent: Leonardo Šango, dipl.ing.

30 - -
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1.Cjevovodi brodskih sustava; izvedbe brodskih cjevovoda, elementi cjevovoda. Standardizacija cijevi i
cijevnih elemenata, materijali i zaštita. Raspored i smještaj cjevovoda. Međunarodni propisi za brodske
sustave.Odušnici, preljevne cijevi, cijevi za sondiranje, cijevi za ispust(drenažne). Tankovi i armatura
tankova
Opis kolegija M2. Brodski pogonski sustavi; izvedbe, elementi i uloga. Sustavi rashladne morske i slatke vode. Sustavi
goriva, sustavi ulja za podmazivanje. Sustavi ispuha brodskih dizelskih motora (zaštita morskog okoliša).
po cjelinama: Sustavi komprimiranog zraka; sustavi uputnog zraka, radni zrak i zrak za automatiku sustav manevarskog
zraka glavnog stroja
M3. Sustavi slatke i pitke vode na brodu; skladištenje, distribucija, (proizvodnja i tretman vode za piće).
Sustavi pare, kondenzata i napojne vode brodskih generatora pare; izvedbe, elementi i uloga
M4. Sustavi opće brodske službe i sigurnosni sustavi; sustavi balasta, sustavi kaljuže.Protupožarni
sustavi.Ventilacija, klimatizacija i grijanje prostorija na brodu; ventilacijski vodovi raspored i smještaj
198
cjevovoda, izbor materijala i zaštita. Sustavi sanitarnih-fekalnih otpadnih voda. Sustav za spaljivanje
otpada. Zaštita morskog okoliša
M5. Sustavi na brodu posebne namjene; sustavi tekućeg tereta, sustavi grijanja tereta , sustavi pranja
tankova sirovom naftom, sustavi inertnog plina.Zaštita morskog okoliša
M6. Hidraulički sustavi na brodu ; izvedbe cjevovoda, elementi cjevovoda
Stjecanje temeljnih i naprednih teorijska znanja o izvedbama, konstrukcijskim dijelovima, namjeni,

rukovanju i nadzoru rada brodskih pogonskih sustava, sustava opće službe te specijalnim sustavima na
brodu, na radnoj i upravljačkoj razini nužnih za upravljanje i odlučivanje u brodskom strojnom
Cilj kolegija: kompleksu. Dijagnostika kvarova i ekonomičnost pogona pravilnim praćenjem utjecajnih različitih
parametara u radu i održavanjem strojnih sustava na brodu.Osposobiti studente da mogu usvajati praktična
znanja o strojnom kompleksu na brodu primjenjiva za sigurnost plovidbe, broda i brodskog pogona te
sprječavanje onečišćenja okoliša.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
Cjevovodi brodskih sustava; podjela, opći uvjeti, standardizacija cijevi i cijevnih elemenata, spajanje
cjevovoda, zaporni elementi, regulacijska i kontrolna armatura, filteri, kompenzatori i dilatacije,
1 M1 2
izolacija, materijali i zaštita, Označavanje, simboli i sheme sustava. Dimenzioniranje osnovnih
zajedničkih karakteristika brodskih cjevovoda
2 M1 Odušnici, preljevne cijevi, cijevi za sondiranje, cijevi za ispust(drenažne).Tankovi i armatura tankova. 2
Sustavi rashladne morske i slatke vode; izvedbe, elementi i uloga. Usisni kolektor morske
vode.Konvencionalni sustavi hlađenja. Centralni rashladni sustavi. Bilanca energije i iskorištavanje
otpadne topline, proračun sustava hlađenja broda. Sustavi ispuha brodskih dvotaktnih i četverotaktnih
3 M2 2
dizelskih motora, naknadno iskorištavanje toplinske energije ispušnih plinova (sa konstantnim tlakom-
iskorištavanje tlaka u zajedničkoj ispušnoj cijevi i Pulse sustav - iskorištavanjem kinetičke energije
plinova). Spriječavanje onečišćenja morskog okoliša
Sustavi teškog i lakog dizelskog goriva glavnog motora, pomoćnih motora i generatora pare; izvedbe,
4 M2 elementi i uloga, ukrcaj, skladištenje, pretakanje, priprema i pročišćavanje te dobava goriva.Sustav 2
goriva dizel generatora u nuždi. Namjena i raspored tankova goriva.
Sustavi ulja za podmazivanje brodskih dizel motora; izvedbe, elementi i uloga. Eksploatacija i
5 održavanje komponenata sustava podmazivanja. Namjena i raspored tankova ulja. Sustavi ulja za 2
M2 podmazivanje ležajeva statvene cijevi
Sustavi komprimiranog zraka izvedbe, elementi i uloga; kompresori i spremnici zraka.Automatski rad
kompresora. Zahtijevi klasifikacijskih društava. Upućivanje brodskih dizel motora stlačenim zrakom.
6 M2 2
Elementi sustava upućivanja prema pravilima klasifikacijskih zavoda. Sustavi radnog zraka i zrak za
automatiku, sustav manevarskog zraka glavnog stroja ;izvedbe, elementi i uloga
7 M1 i M 2 1. kolokvij 2
199
Sustavi slatke i pitke vode na brodu izvedbe, elementi i uloga; skladištenje i distribucija, hidrofor,
(proizvodnja, tretman vode za piće).
8 M3 2
Sustavi pare, kondenzata i napojne vode brodskih generatora pare; izvedbe, elementi i uloga
Sustavi balasta, sustavi kaljuže; izvedbe, elementi i uloga. Dimenzioniranje cjevovoda te kaljužnih i
9 M4 2
balastnih pumpi. Zaštita morskog okoliša
Protupožarni sustavi izvedbe, elementi i uloga; glavni protupožarni cjevovod (morska voda),
10 M4 protupožarna pumpa u nuždi, sustavi sa rasprskavanjem i raspršivanjem vode, sustavi sa pjenom i 2
prahom, sustavi sa plinovima (CO2, haloni i zamijenska sredstva)
Ventilacija, klimatizacija i grijanje prostorija na brodu, ventilacija skladišta i strojarnice; raspored i

11 M4 2
smještaj cjevovoda, izbor materijala izolacija i zaštita. Dimenzioniranje cjevovoda
Sustavi sanitarnih - fekalnih otpadnih voda, uređaji i oprema za obradu fekalnih voda, zahtijevi
12 M4 2
klasifikacijskih zavoda. Sustav za spaljivanje otpada. Zaštita morskog okoliša
Sustavi na brodu posebne namjene; sustavi tekućeg tereta, sustavi grijanja tereta , sustavi pranja i
13 M5 posušivanja tankova sirovom naftom, sustavi inertnog plina izvedbe, elementi i uloga. Zaštita morskog 2
okoliša
Hidraulički sustavi na brodu ; izvedbe cjevovoda, elementi cjevovoda. Karakteristike sustava.

14 M6 2
Funkcionalna shema hidrauličkog sustava.
15 2. kolokvij 2
Od M3 do M6
Martinović Dragan – Brodski strojni sustavi, Pomorski fakultet, Rijeka, 2005.
Obvezna: Ozretić Velimir, Brodski pomoćni strojevi i uređaji, Ship management, Split, 1996.
Predavanja nastavnika
Martinović Dragan – Stanković Predrag, Sustav inertnog plina, Pomorski fakultet, Rijeka, 1995.
Martinović Dragan – Stanković Predrag, Sigurnost na tankerima, Pomorski fakultet, Rijeka, 1995.
Dopunska:
Martinović Dragan – Stanković Predrag, Pranje tankova sirovom naftom, Pomorski fakultet, Rijeka,
1992.
Instrukcione knjige i nacrti

Literatura
Pripremni
materijali:
1. Razlikovati izvedbe cjevovoda brodskih sustava te interpretirati njihove specifičnosti

2. Analizirati međusobnu zavisnost sustava rashladne morske I slatke vode
3. Definirati glavne karakteristike brodskih pogonskih sustava
4. Shematski prikazati sustav teškog i lakog dizelskog goriva
5. Analizirati zahtijeve klasifikacijskih društava za sustave uputnog zraka
6. Objasniti važnost sustava slatke i pitke vode na brodu
Ishodi
7. Razlikovati izvedbe sustava nužnih za siguran rad brodskih generatora pare

učenja
8. Analizirati važnost sustava opće brodske službe i sigurnosnih sustava

9. Opisati osnove izvedbe, elemente i ulogu sanitarnih - fekalnih otpadnih voda
200
10. Analizirati međusobnu zavisnost sustava na brodu za prijevoz sirove nafte
11. Čitati klasifikacijske sheme hidrauličkih sustava na brodu
12. Razumjeti i objasniti važnost pridržavanja mjera predostrožnosti zaštite okoliša
13. Razumjeti važnost i znati se koristiti brodskom tehničkom dokumentacijom s posebnim
osvrtom na nacrte brodskih strojnih sustava
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
2 60 (kolokviji)
Pisani ispit
Ukupno 3 100
Predavanja:
Predavanja se izvode kombiniranom ex-cathedra i case based metodom. Ex-cathedra predavanja obuhvaćaju izlaganje teoretske
osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja uz korištenje power-point prezentacija i nastavnih video
materijala. Case based predavanja temelje se na sudjelovanju studenata u raspravi o primjerima iz stručne i poslovne prakse. Tijekom
predavanja nastavnik evidentira aktivnost studenata kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi. Koncipirana su prema IMO
Model coursu 7.02 i 7.04, pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima
Ispit:
Ispit: Studenti polažu 2 kolokvija, za pristupanje usmenom ispitu studenti su obvezni položiti oba kolokvija.

1 Kolokvij 1
201
bodovima za svaku
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Navedite osnovne standardizacijske veličine brodskih cjevovoda Razlikovati izvedbe cjevovoda brodskih sustava te
interpretirati njihove specifičnosti
Objasnite različitu ulogu elemenata cijevnih vodova
Definirati glavne karakteristike brodskih pogonskih
Objasnite zavisnost sustava rashladne morske I slatke vode sustava
Objasnite ulogu i nabrojite elementi sustava upućivanja prema pravilima Analizirati međusobnu zavisnost sustava rashladne
klasifikacijskih zavoda morske I slatke vode
Analizirati zahtijeve klasifikacijskih društava za

sustave uputnog zraka
Shematski prikazati, opisati i objasniti sustav morske i rashladne slatke vode. Analizirati važnost sustava opće brodske službe i
sigurnosnih sustava
Shematski prikazati, opisati i objasniti sustave ulja za podmazivanje glavnog
sporokretnog dvotaktnog motora. Analizirati međusobnu zavisnost sustava na brodu
za prijevoz sirove nafte
Usporedite izvedbe protupožarnih sustava za gašenje požara slatkom vodom
Razumjeti i objasniti važnost pridržavanja mjera
Objasnite međusobnu zavisnost sustava na brodu za prijevoz sirove nafte predostrožnosti zaštite okoliša
Predavanja 95 70
Vježbe - -
Obveze studenata
Dobivanje potpisa
202

I. 7.
Kolokvij
II. 15.
ispravak kolokvija
Zimski (I. termin)
usmeni 08.02.2018
ispravak kolokvija
Zimski (II. termin)
usmeni 22.02.2018
Ljetni (I. termin)

usmeni 14.06.2018
Ljetni (II. termin)

usmeni 28.06.2018
Konzultacije
L.Šango: srijeda 12:00-13:00
Kontakt informacije
jorovic@unizd.hr
leonardo.sango69@gmail.com lsango@unizd.hr

pomorskog prometa
BRO 208 4 5.
RAD NA SIMULATORU I
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa:
203
Nositelj: Doc.dr.sc Josip Orović,
Asistent: Leonardo Šango, dipl.ing.

15 30 -
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1. Upoznavanje brodskim strojnim sustavima, glavnim motorom, pomoćnim motorima i

generatorima, kotlovima, separatorima, kompresorima, kormilarskim strojem te ostalom
opremom na brodu, a koju je moguće prikazati na postojećim simulatorima i dostupnim
brodovima. Spoj strujom s kopna, dizel generator u nuždi,razvodna ploča u nuždi (ESB)Ukrcaj
skladištenje i pretakanje ; pogonskog goriva i ulja te slatke vode.Knjiga o uljima. Priprema,
upravljanje i nadzor, alarmne veličine.
M2. Uspostava napajanja brodskog strojnog kompleksa ele. energijom, dizel električna
centrala. Priprema i upućivanje električnih agregata (dizel generatora), Održavanje diesel
generatora .Sustav komprimiranog zraka za upućivanje pomoćnih motora,Glavna razvodna
ploča,potrošači. Uspostava centralnog rashladnog sustava. Sustav komprimiranog zraka.
Priprema, upravljanje i nadzor, alarmne veličine.
M3. Distribucija slatke vode za brodske potrebe. Parno postrojenje. Brodski generator
Opis kolegija pare.Distribucija pare.Priprema, upravljanje i nadzor . Ploča alarma, alarmne veličine.
po cjelinama: M4. Priprema, upravljanje i nadzor sustavom goriva , alarmne veličine.Priprema i upotreba
dizelskog i teškog goriva. Priprema, upravljanje i nadzor sustavom ulja za podmazivanje ,
alarmne veličine.Priprema i upotreba ulja za podmazivanje.
M5. Paralelni rad dizel generatora, opterećenje generatora u radu. Priprema, upravljanje i
nadzor, alarmne veličine.
M6. Upravljanje pripremom za upućivanje i upućivanje glavnog motora; spremnosti sustava za

rad glavnog motora. Predpodmazivanje, zakretanje motora uređejem za zakretanje,
propuhivanje motora. Upućivanje i provjera prekreta glavnog motora. Upravljanje i nadzor,
alarmne veličine.Priprema, upravljanje i nadzor kormilarskog uređaja. Alarmne veličine.
Održavanje pogona u stanju spremnom za manevar (upotreba dizel goriva). Upravljanje u
situaciji manevriranja brodom, manevarska vožnja.
M7. Prebacivanje pogona u navigacijski režim(rad glavnog motora s teškim gorivom).

Kontrola i regulacija mjernih vrijednosti u navigacijskoj vožnji. Dnevnik stroja. Kontrola rada
postrojenja.Proizvodnja slatke vode.
204
M8. Priprema, upravljanje i nadzor pomoćnih brodskih sustava. Rad s crpkama i cjevovodima,
spremnici strojarnice i pripadajući međuprostori. Ploča alarma, alarmne veličine.
M9. Upravljanje u situaciji manevra dolaska u luku. obustava pogona.Važnost i metode

održavanja sustava brodskog pogona. Dijagnostika kvarova.Osnovni zahtijevi klasifikacijskih
društava
Upoznati i uvježbati studente za upravljanje i održavanje brodskg strojnog sustava; glavnim

motorom, pomoćnim motorima i generatorima, generatorima pare, separatorima,
kompresorima, kormilarskim strojem te ostalom opremom na brodu, a koju je moguće prikazati
Cilj kolegija: na postojećim simulatorima. Stjecanje kompetencija: razumijevanja, znanja i vještina za
provedbu kompleksnih aktivnosti službe na brodu i situacija izvanrednih okolnosti, koje se
temelje na zadatcima predviđeni ovim kolegijem a koji prate STCW konvenciju i IMO Model
Course 7.02, 7.04.
Predavanja Vježbe
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Upoznavanje sa karakteristikama strojarnice,

brodskim sustavima i sustavima upravljanja sa
središnjeg mjesta upravljanja (ECR); upravljačka
Upoznavanje sa simulatorom strojarnice
konzola i glavna razvodna ploča.
1 M1 UNITEST - low speed engine room simulator 1 2
LER3D
Spoj strujom s kopna. Uspostava električnog
napajanja – upućivanje dizelskog generator u nuždi.
Razvodna ploča u nuždi (ESB)
Punjenje broda sa gorivom: upravljanje ukrcajem

teškog i lakog (dizel) goriva, punjenje dnevnog
tanka dizel goriva . Sustav skladištenja goriva;
ukrcajni cjevovod na glavnoj palubi, skladišni
tankovi u dvodnu, viseći skladišni tankovi,
pokazivači razine.Ploča alarma.
Sustavi glavnog motora; sustav mora,
2 M1
rashladne voda, ulja i goriva.
1 Punjenje broda sa uljem: upravljanje ukrcajem; 2
karterskog i cilindričnog ulja za glavni dvotaktni
sporohodni motor,karterskog ulja za četverotaktne
pomoćne motore. Sustav skladištenja ulja; ukrcajni
cjevovod na glavnoj palubi, skladišni tankovi ulja,
pokazivači razine. Ploča alarma.Knjiga o uljima.
Punjenje skladišnih tankova vodom.
Priprema i upućivanje električnih agregata (dizel

generatora); upravljanje pripremom i upućivanjem
pomoćnog motora.Sustav komprimiranog zraka za
Priprema dizelskog generatora za upućivanje. upućivanje pomoćnih motora, kompresor zraka u
3 M2 1 2
Upućivanje dizelskog generatora. nuždi.
Upućivanje pumpi rashladne morske vode ,

uspostava centralnog rashladnog sustava.
205
Uspostava dobave dizel goriva pomoćnim motorima.
Uspostava predpodmazivanja motora upućivanje
pomoćnog motora, ubacivanje generatora na mrežu,
generator u nuždi. Vrste upravljanja dizel
električnom centralom . Stanje pripravnosti drugog
generatora. Opterećenje, napon i frekvencija
brodske električne mreže. Uključivanje glavnih
sklopki potrošača ele.energije.Ventilacija
strojarnice. mreže. Nepravilnosti u radu. Ploča
alarma, alarmne veličine.
Upravljanje punjenjem i održavanjem sustava

komprimiranog zraka,hlađenje kompresora
automatski rad kompresora zraka, prioritet rada
kompresora, spremnici zraka, odvodnjavanje sustava
i sušioc,
4 M2 Rad sa sustavom zraka. 1 2
Priprema sustava zraka za; opću službu, automatiku
i upućivanje glavnog motora, reducir ventili na
sistemu komprimiranog zraka. Nepravilnosti u radu.
Ploča alarma, alarmne veličine.
Hidrofor i tretman vode za brodske potrebe.
Upravljanje parospremanjem generatora pare;

osiguranje rada na dizel gorivo priprema armature i
upravljačke ploče , kontrola mlakog zdenca,
Rad kotla; priprema održavanje i nadzor u radu upućivanje napojnih pumpi, punjenje generatora
5 M3 1 pare vodom, odzračivanje i postupno potpaljivanje 2
generatora pare, , uspostava cirkulacije pare za
potrošače i rada atmosferskog kondenzatora,
uspostava automatskog rada generatora pare.
Rukovanje i upravljanje brodskih parnim sustavom.
Kontrola rada i nepravilnosti u radu. Ploča alarma,
alarmne veličine.
Upravljanje pripremom goriva za upotrebu; grijanje

sustava skladištenja teškog goriva pretakanje goriva,
pumpe za pretakanje, taložni tankovi teškog goriva,
uključivanje u rad centrifugalnih čistioca teškog i
6 M4 Priprema goriva za upotrebu 1 2
dizel goriva, dnevni tankovi goriva. Prebacivanje
rada dizel generatora i generatora pare sa dizel
goriva na teško gorivo. Kontrola rada i nepravilnosti
u radu. Ploča alarma, alarmne veličine.
Upravljanje pripremom ulja za upotrebu; Sustav ulja

glavnog motora; slivni tank ulja glavnog
motora.Pumpe za pretakanje ulja, uključivanje u rad
centrifugalnog čistioca ulja, punjenje dnevnog tanka
7 M4 Priprema ulja za upotrebu 1 cilindričnog ulja glavnog motora .Sustav ulja dizel 2
generatora.

alarmne veličine.
8 Od M1 do M4 1. kolokvij 1 1. kolokvij 2
206
Upravljanje upućivanjem i sinkronizacija dizel
generatora i mreže, ukopčavanje na mrežu, paralelni
rad dizel generatora, opterećenje generatora u radu,
Upućivanje dizelskog generatora i paralelni rad prebacivanje rada generatora, glavna razvodna
9 M5 1 2
generatora. ploča, ploča za sinkronizaciju.

alarmne veličine.
Upravljanje pripremom za upućivanje i upućivanje

glavnog motora; spremnosti sustava za rad glavnog
motora; upravljanje i kontrola sustava ulja za
podmazivanje, uspostava cirkulacije rashladne slatke
vode glavnog motora,zagrijavanje glavnog motor,
uspostava cirkulacije goriva za glavni motor,
Priprema za upućivanje glavnog održavanje viskoziteta goriva u zahtijevanim
10 M6
motora.Lokalno upravljanje glavnim motorom.
1 granicama. 2
Indikatorski pipci. Predpodmazivanje, zakretanje

motora uređejem za zakretanje,priprema sustava
uputnog zraka, propuhivanje motora. Upućivanje i
provjera prekreta glavnog motora.
Priprema kormilarskog uređaja.
Održavanje pogona u stanju spremnom za manevar

(upotreba dizel goriva).Kontrola parametara svih
sustava neophodnih za rad glavnog motora,kontrola
zagrijanosti motora, rad pomoćnih puhala.
Nadzor i kontrola rada glavnog motora. Upućivanje i prekret glavnog motora.
11 M6
Održavanje glavnog motora u radu.
1 2
Upravljanje u situaciji manevriranja brodom,
manevarska vožnja, manevarska vožnja naprijed-
natrag, održavanje pogona sa parametrima za takav
režim rada. Nepravilnosti u radu.
Prebacivanje pogona u navigacijski režim(rad

glavnog motora s teškim gorivom), uspostava
proizvodnje pare kotlom na ispušne plinove.
Uspostava rada generatora slatke vode.

Navigacija otvorenim morem.
12 M7 1 Kontrola i regulacija mjernih vrijednosti u 2
Kontrola rada postrojenja. Dnevnik stroja. navigacijskoj vožnji. Dnevnik stroja, vođenje
dnevnika stroja i upisivanje bitnih karakteristika.
Kontrola rada postrojenja, otkrivanje nepravilnosti i

mjere za njihovo otklanjanje. Kontrola rada i
održavanje brodskih sustava u radu.
Upravljanje sustavom kaljuže u strojarnici.Knjiga o

uljima. Upravljanje radom sa brodskim sustavom
Sustavi:balast, kaljuže u strojarnici, obrade balasta.
sanitarnih otpadnih voda, spaljivanje otpada.
13 M8 1 Upravljanje sustavom za obradu sanitarnih otpadnih 2
Grijanje i klimatizacija ,brodska hladnjača voda.
Protupožarni sustavi u strojarnici.
Upravljanje sustavom za spaljivanje otpada,
Incinerator
207
Upravljanje sustavom za grijanje i klimatizaciju
Upravljanje sustavom brodske hladnjače
Upravljanje protupožarnim sustavima u strojarnici

( CO2 i rasprskavanje vodom)
Upravljanje u situaciji manevra dolaska u luku;

priprema za manevar,priprema i upućivanje dizel
Manevra dolaska u luku. Metode održavanja generatora, manevarska vožnja.Simulacija kvarova.
sustava brodskog pogona. Dijagnostika Isključivanje glavnog motora iz pogona, obustava
14 M9
kvarova.Osnovni zahtijevi klasifikacijskih
1 2
pogona. Isključivanje generatora iz brodske mreže.
društava
Planiranje, organizacija, komunikacija i upoznavanje
sa radnim zadacima . Svjedodžbe za klasu.
15 Od M5 do M9 2. kolokvij 1 2. kolokvij 2
− Priručnik: Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D

− (Low Speed Engine Room Simulator LER3D – User’s manual, UNITEST Version 1.04
Obvezna:
29.06.2012)
− Predavanja nastavnika
Instrukcijske knjige simulatora, Tehnička dokumentacija stroja s broda, Dnevnik stroja na brodu,
Dopunska:
Udžbenici stručnih predmeta.

Literatura
materijali: www.pomorstvo.unizd.hr
1. Analizirati postupak pripreme postrojenja za uspostavu pogona

2. Opisati postupak pripreme i rad; brodske električne centrale i brodskog generatora pare,
Ishodi učenja
3. Opisati postupak pripreme sustava nužnih za rad glavnog motora

4. Analizirati rad pojedinih brodskih sustava, kao i njihovu međusobnu zavisnost
5. Opisati postupak pripreme glavnog motora za upućivanje, opisati kontrolu i nadzor
postrojenja te primijeniti liste provjere
6. Analizirati načine upravljanje pogonskim sustavom lokalno, iz središnjeg mijesta upravljanja
i sa zapovjedničkog mosta, te sustav za nadzor i zaštitu, opisati ispravan način vođenja
dnevnika stroja
7. Opisati i analizirati proceduru prelaska sa manevarskog režima na navigacijski režim vožnje
8. Identificirati probleme i poštivati proceduru upravljanju u izvanrednim okolnostima
9. Opisati postupak pripreme i upravljanja sa sustavom otpadnih voda te sustavom kaljuže i
kaljužnim čistiocem, objasniti ispravan način i važnost vođenja knjige o uljima. Navesti i
objasniti mjere i procedure za zaštitu morskog okoliša.
10. Analizirati primjenu ugrađenih sustava za gašenje požara u strojarnici
11. Razlikovati metode održavanja sustava brodskog pogona
208
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
2 60 (kolokviji)
Pisani ispit
Ukupno 4 100
Vježbe: Vježbe započinju pokaznim i teoretskim dijelom kojeg izvodi asistent/ica nakon čega studenti samostalno na istom satu
rješavaju predviđene problemske zadatke na simulatoru . Vježbe se izvode na simulatoru strojarnice sa sporohodnim dvotaktnim
dizel motorom sa svim pripadajućim sustavima. Osnovna namjena simulatora je praktična priprema studenata za rad u brodskoj
strojarnici te naročito za: upravljanje sa sustavima brodske strojarnice te upravljanje radnim postupcima sa glavnim motorom i
pomoćnim brodskim strojevima i uređajima.
Virtualna strojarnica UNITEST - Simulator strojarnice sporohodnog motora, razvijen u skladu sa zahtjevima STCW konvencije.
Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D temelji se na tipičnim izvedbama koji se koriste u strojarnicama srednje veličine
(jedan glavni , sporohodni, dvotaktni motor s propelerom koji ima fiksni korak).
Predavanja se izvode uz pomoć powerpoint prezentacija i simulacijskih programa. Koncipirana su prema IMO Model coursu 7.02 i
7.04, pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima sa sporohodnim brodskim dizelskim motorom
porivne snage iznad 3000 kw
Ispit: Studenti polažu 2 kolokvija, za pristupanje usmenom ispitu studenti su obvezni položiti oba kolokvija.

1 Kolokvij 2
studijskim obvezama
Priprema za
predavanje
bodovima za svaku
rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
209
Objasnite proceduru i samostalno pripremite brodsku električnu centralu i Opisati postupak pripreme i rad; brodske električne
uspostavite brodski generator pare centrale i brodskog generatora pare
Objasnite proceduru i samostalno pripremite sustave nužne za rad glavnog Opisati postupak pripreme sustava nužnih za rad
motora glavnog motora
Opišite postupak sinkronizacije nužne za paralelni rad DG Analizirati rad pojedinih brodskih sustava, kao i
njihovu međusobnu zavisnost
Izvršite vježbu pripreme glavnog motora za manevar
Opisati postupak pripreme glavnog motora za
upućivanje, opisati kontrolu i nadzor postrojenja te
primijenite liste provjere
Opišite postupak upravljanje u situaciji manevriranja brodom. Analizirati načine upravljanje pogonskim sustavom
lokalno, iz središnjeg mijesta upravljanja i sa
Izvršite i objasnite postupke prebacivanja pogona u navigacijski režim zapovjedničkog mosta, te sustav za nadzor i zaštitu,
vožnje opisati ispravan način vođenja dnevnika stroja
Opišite kontrolu rada postrojenja, otkrivanje nepravilnosti i mjere za njihovo Opisati i analizirati proceduru prelaska sa
otklanjanje, naznačite stajališta provedbe pojedinih procedura i te rangirajte manevarskog režima na navigacijski režim vožnje
sa stajališta primjene u pomorskoj praksi.
Identificirati probleme i poštivati proceduru
Navedite temeljne metode održavanja sustava brodskog pogona upravljanju u izvanrednim okolnostima
Razlikovati metode održavanja sustava brodskog

pogona
Predavanja 95 70
Vježbe 100 70

Obveze studenata
Dobivanje potpisa
Ostvariti traženi postotak nazočnosti na predavanjima i vježbama
210
I. 8.
Kolokvij
II. 15.
ispravak kolokvija
Zimski (I. termin)
Usmeni 09.02.2018
ispravak kolokvija
Zimski (II. termin)
Usmeni 23.02.2018
Ljetni (I. termin)

Usmeni
Ljetni (II. termin)

Usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
jorovic@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina studija: 3

prometa
BRO 302 3 5
TEHNIČKI NADZOR I KLASIFIKACIJA BRODA
kolegija: učenja:
Nositelj: Doc. dr. sc. Josip Orović
Asistent: Igor Poljak, dipl. Ing.
211
30 0 0
Jezik izvođenja: Hrvatski, Engleski
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1. Uvod u tehnički nadzor i klasifikaciju. Brodovi u službi i načini produžavanje klase broda.
Opis kolegija Uloga upravitelja stroja u pregledu opreme i produženje klase.
po cjelinama: M2 Inspekcije i testovi upravitelja stroja, brodskih motora, pomoćnih brodskih motora,
pomoćnih strojeva i uređaja. Inspekcije i testovi upravitelja stroja brodskih kotolova, kontrola
i nadzor brodske parne turbine. Pregled i inspekcija uređaja koji ne podlježu klasifikacijskom
pregledu upravitelja stroja.
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s pravilima RO (recognised organizations) koja se bave

Cilj kolegija: tehničkim nadzorom i klasifikacijom brodova u službi. Produženja klase broda prema načinu
nadzora radnih sustava, te uloga upravitelja stroja pri produženju klase broda.
Predavanja
kolegija
Sati
Tjedan
Cjelina
Tema
Klasifikacijska društva. Pregled procesa izgradnje broda. Certificirani materijali,

oprema i komponente sustava. Klasifikacija HRB. Statutarna certifikacija HRB.
1 M1 2
Djelatnost tehničkog nadzora. Obveze kompanije ili vlasnika. Popis isprava i knjiga
koje izdaje priznata organizacija (RO).
Redovni pregled broda. Godišnji pregled brodova. Međupregled. Periodični pregled.

2 M1 Obnovni pregled. Postupni pregled brodova. Inspekcijski pregled broda. Prošireni 2
inspekcijski pregled. Produženje klase po načinu nadzora strojnih uređaja .
Obnova komponente (DNV). Kontinuirani nadzor postrojenja (CMS). Planski sistem

3 M1 2
održavanja PMS. Nadzor stanja CM (CONDITION MONITORING).
Pregled opreme koja podlježe klasifikacijskom nadzoru upravitelja stroja. Primjer

4 M1 inspekcije upravitelja stroja od strane HRB-A. Primjer inspekcije upravitelja stroja od 2
Lloyd registra.
212
Pregled komponenti postrojenja upravitelja stroja. Pregled glavnog pogonskog
5 M1 postrojenja. Pregled stapa košuljica iz spremnika ispirnog zraka motora. Upisivanje i 2
spremanje izmjerenih vrijednosti.
Križna glava. Leteći ležajevi. Mjerenje defleksija i inspekcija temeljnog ležaja. Odrivni
6 M1 ležaj. Indikatorski dijagrami glavnog motora. Testovi i nadzor glavnog motora. 2
Rezervni djelovi.
Kolokvij.
7 M1 2
8 M1 Pomoćni motor. Testovi dizel generatora. 2
9 M2 Pomoćni strojevi i uređaji. Testovi pomoćnih uređaja za RO. 2
Pregled glavnih pogonskih kotlova. Zaustavljanje glavnog generatora pare. Opis

generatora pare. Pregled generatora pare. Pregledi kotlova na termalna ulja.
10 M2 2
Kontrola i nadzor generatora pare. Pregled utilizatora. Parna turbina. Kontrola i
nadzor glavne pogonske turbine. Inspekcija glavne turbine.
11 M2 Parna turbina. Kontrola i nadzor glavne pogonske turbine. Inspekcija glavne turbine. 2
12 M2 Električni sustavi i automatizacija. 2
13 M2 Pregled kormilo stroja. Otpadne vode. 2
14 M2 Onečišćenje zraka. Pregled protupožarne opreme i opreme za spašavanje. 2
15 M2 Kolokvij 2
1. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 1. – Opći 5.

propisi, Odjeljak 5 – Pregledi postojećih brodova, 2015
2. Newbuildings special equipment and systems – additional class Boiler
Obvezna: Monitoring, PART 6 CHAPTER 34, 2014.
3. Lloyd’s register, The Examination of Surveyable Machinery Items by Chief
Engineers, 2015
4. Newbuildings special equipment and systems – additional class Boiler
Monitoring, PART 6 CHAPTER 34, 2014.
Dopunska: 2.
1. Skripte s predavanja, Zadar 2017.
Literatura
Pripremni
materijali:
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju :
1. Objasniti ulogu klasifikacijskih društava, prilikom projektiranja, izgradnje i za
vrijeme službe broda.
Ishodi učenja
2. Objasniti načine pripisivanja klasi opreme u službi broda.

3. Definirati ulogu i obim opreme koju upravitelja stroja može pregledati i
predložiti pripisivanju klase.
213
4. Objasniti metodologiju pregleda tehničkih sustava od strane upravitelja stroja
te napisati izvještaj o pregledu pojedine strojne komponente.
5. Definirati ograničenja pregleda upravitelja stroja pri pripisivanju klase
pojedinih komponenti.
NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima

ocjenjivanja koja su dolje navedena. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
2 70
Pisani ispit
Ukupno 1 100
Predavanja su koncipirana prema IMO model coursu 7.02 i 7.04. Predavanja se izvode uz pomoć
powerpoint prezentacija, odabrane tehničke literature te pravila klasifikacijskih društava.
Ispit
Redoviti studenti polažu 2 kolokvija na kojima moraju minimalno skupiti 30 bodova prije izlaska na usmeni
dio ispita.
Izvanredni studenti polažu pismeni dio ispita kojeg moraju položiti s minimalno 50 % prije izlaska na usmeni
dio ispita.
214
0,5 Kolokvij 1,5
nastave rad
Raspodjela ECTS
bodova prema Priprema za
studijskim obvezama Referat Pismeni ispit
predavanje
ukupni broj ECTS
bodova odgovara
upisati)
predmeta):
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
1. Ključne djelatnosti klasificirajućih društava? Objasniti ključne djelatnosti RO.

2. Redovni pregledi broda? Objasniti redovni pregeled
3. Kontinuirani nadzor postrojenja? broda
Objasniti metodu kontinuiranog
pregelda broda.
1. Godišnji pregled, međupregled, periodični pregled, obnovni 1. Objasniti frekvenciju 4.

pregled broda? pregleda klasificirajućeg društva
te način pripreme testova i
potrebne dokumentacije
zapripisivanje klasi tehničkog
2. Inspekcijski pregled centrifugalne pumpe upravitelja stroja? inventara broda.
2. Odrediti trenutak
potrebe otvaranja centrifugalne
pumpe za kontrolni pregled
upravitelja stroja, nabrojati
3. Pregled vodenog prostora generator pare?
elemente koji se moraju
provjeriti na stanje istrošenosti.
3. Definirati neke od
razloga za zaustavljanje
generatora pare i pregled
215
vodenog prostora istog. Mjere
zaštite od korozije materijala
unutar parnog i vodenog bubnja
te vodenog prostora istoga.
Predavanja 70% -
Vježbe - -
Obveze studenata
Evidencija nazočnosti Obrasci provjere nazočnosti studenata na nastavi
Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima.

Kolokvij
Usmeni
ljetni (I. termin)
Usmeni
ljetni (II. termin)
Usmeni
Usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
216
Doc. dr. sc. Josip Orović, jorovic@unizd.hr
Igor Poljak, dipl.ing, igor.poljak2@gmail.com
VI. SEMESTAR

pomorskog prometa
BRO 214 DIJAGNOSTIKA KVAROVA 4 6.
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa:
Asistent:
30 15 0
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 – Uvodni dio. Osnove dijagnostike kvarova. Vrste kvarova. Uzroci kvarova. Identifikacija
kvarova. Metode tehničke dijagnostike. Upravljanje ljudima u kritičnim situacijama.
Uzroci kvarova u pogonu, održavanju i reviziji kod generatora pare, kod parnih turbina, kod
plinskih turbina, kod kondenzacijskih sustava, kod ležaja, spojki i reduktora, kod sustava za
Opis kolegija podmazivanje, kod sustava goriva i kod armature.
po cjelinama:
M2 – Uzroci kvarova u pogonu, održavanju i reviziji kod dizelskih motora, kod ventilatora i
kompresora, kod pumpi i separatora. Dijagnostika kvarova kod električnih strojeva te ostalih
pomoćnih strojeva i uređaja.
Upoznavanje studenata s pojavom kvarova brodskih strojnih sustava i uređaja. Dijagnosticiranje

Cilj kolegija: kvarova i ekonomija pogona pravilnim praćenjem utjecajnih parametara u radu i održavanjem
postrojenja na brodu.
Predavanja Seminari
Kolegija
Cjelina
Tjedan
S S
a a
Tema Tema
t t
i i
217
Rad na simulatoru. Simulacija različitih stanja i
kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i
1 M1 Uvod; Osnove dijagnostike kvarova. 2 1
uređaja na brodu.

Vrste kvarova. Uzroci kvarova. Identifikacija kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i
2 M1 2 1
kvarova. uređaja na brodu.

3 M1 Metode tehničke dijagnostike. 2 1
uređaja na brodu.

4 M1 Upravljanje ljudima u kritičnim situacijama. 2 1
uređaja na brodu.

5 M1 Dijagnostika kvarova kod generatora pare. 2 1
uređaja na brodu.

Dijagnostika kvarova generatora pare,
6 M1 2 kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i 1
njegovih sustava i armature.
uređaja na brodu.
7 M1 Dijagnostika kvarova kod parne turbine. 2 1
uređaja na brodu.
Dijagnostika kvarova parne turbine, Rad na simulatoru. Simulacija različitih stanja i

kondenzacijskih sustava, kod ležaja, spojki i kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i
8 M1 2 1
reduktora, kod sustava za podmazivanje te kod uređaja na brodu.
plinske turbine.
1. kolokvij

10 M2 Dijagnostika kvarova kod dizelskog motora. 2 1
uređaja na brodu.

kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i 1
11 M2 Dijagnostika kvarova kod dizelskog motora. 2
uređaja na brodu.

Dijagnostika kvarova dizelskog motora,
kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i 1
12 M2 dijagnostika kvarova pumpi, kompresora i 2
separatora. uređaja na brodu.
218
Dijagnostika kvarova pumpi, kompresora i kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i
13 M2 2 1
separatora. uređaja na brodu.

Dijagnostika kvarova kod električnih strojeva kvarova pogonskih i pomoćnih strojeva i 1
14 M2 2
te ostalih pomoćnih strojeva i uređaja. uređaja na brodu.
2. kolokvij
Obvezna: Instrukcijske knjige raznih proizvođača

Machinery Failure Analysis and Troubleshooting; H.P. Bloch – F.K. Geitner, G.P: Publishing,
Dopunska:
Literatura 1999.
Pripremni
materijali:
1. Opisati i objasniti osnove i metode dijagnosticiranja kvarova.
Ishodi učenja
2. Objasniti uzroke kvarova u pogonu, održavanju i reviziji

3. Analizirati kvarove kod dizelskog motora
4. Analizirati kvarove kod generatora pare
5. Analizirati kvarove kod parnih i plinskih turbina
6. Analizirati kvarove kod pomoćnih strojeva i uređaja
7. Analizirati kvarove kod električnih strojeva
6. kolokvij: 35 bodova (15 teorija + 20 simulator)
7. kolokvij: 35 bodova (15 teorija + 20 simulator)
Ukupno: 100 bodova
- -
-
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
Projekt
- -
70 (kolokviji)
Kolokviji 2
65 (pismeni dio)
Pisani ispit
1
100
Ukupno
219
Predavanja:
7.02 i 7.04, pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima.
Vježbe:
Na vježbama će se uz pomoć Transas simulatora simulirati različita stanja i kvarovi pogonskih i pomoćnih strojeva i uređaja
na brodu te uz pomoć slika, video materijala i dostupnih rezervnih dijelova pripremiti studente za rad na brodu.
Ispit

1 Kolokvij 2
zadaće i rad
bodova odgovara
ni rad

1. Ako kod pojave alarma niske razine vode automatski upravljanog Analizirati kvarove kod generatora pare.
generatora pare zaštita ne proradi, što treba odmah napraviti?
2. U kojim slučajevima se pomoćni dizelski motor automatski gasi? Analizirati kvarove kod dizelskog motora
1. Metode tehničke dijagnostike? Opisati i objasniti osnove i metode
dijagnosticiranja kvarova
2. Koje su osnovne komponente koje identificiraju kvar? Objasniti uzroke kvarova u pogonu, održavanju i
reviziji

studenata
Predavanja 70% -
Obveze
Vježbe 70% -
Dobivanje potpisa
Kolokviji
kolokvija
220

pismeni
Ljetni (I. termin)
usmeni
pismeni
Ljetni (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
jorovic@unizd.hr

pomorskog prometa
Semesta
r
BRO 215 RAD NA SIMULATORU II 4 6.
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa:
Asistent:
15 30 0
izvedbe nastave
Cjelina:
Opis kolegija
M1 – Uvodni dio. VLCC brod s dizelskomotornim postrojenjem: Pripremiti i staviti u pogon
po cjelinama:
glavni i pomoćne motore kao i sve pripadajuće sustave na brodu.
221
M2 – Uvod u LNG simulator s parnoturbinskim postrojenjem. Cilj ovog dijela kolegija je
pripremiti i staviti u pogon kompletan sustav pare s generatorima pare i glavnom parnom turbinom
te sve pripadajuće sustave na brodu.
Upoznavanje s osnovnim shemama i uređajima. Priprema i pokretanje pogona za odlazak iz doka.

Priprema glavnih genaratora pare. Sustav goriva, mora, kondenzata, napajanja. Sustavi pregrijane
i rashlađene pregrijane pare. Priprema i pokretanje turbonapojnih pumpi i turbogeneratora.
Priprema i pokretanje ostalih pomoćnih strojeva i uređaja. Sustav ulja glavne turbine, priprema i
pokretanje separatora goriva i ulja. Priprema glavne parne turbine. Pokretanje glavne turbine i
praćenje parametara u radu. Održavanje i nadzor postrojenja te zahtjevi klasifikacijskih društva.
Očekuje se da će studenti nakon uspješno odrađenih vježbi shvatiti te moći opisati i interpretirati
strukturu brodske strojarnice, kao i svakog njenog pojedinog sustava. To će moći ostvariti jedino
Cilj kolegija: kontinuiranim pohađanjem predavanja i vježbi, gdje će se simulacijama analizirati rad pojedinih
brodskih sustava, kao i njihova međusobna zavisnost. Studenti bi trebali moći uspoređivati i
razlikovati brodske sustave na raznim brodovima te interpretirati njihove specifičnosti.
Predavanja Seminari
Kolegija
Cjelina
Tjedan
S S
a a
Tema Tema
t t
i i
Uvod; Upoznavanje sa simulatorom Transas
1 M1 1 brodskim sustavima i sustavima upravljanja 2
5000 - LCC simulator
Sustavi mora, rashladne vode, ulja, goriva,

zraka. Postupci prilikom pokretanja Priprema i pokretanje pogona za odlazak iz
2 M1 pomoćnog motora, i generatora pare. 1 doka 2
Električna mreža na brodu. Razlike u odnosu
na druge tipove i vrste simulatora.
Priprema i pokretanje glavnog motora i
Postupci prilikom pripreme glavnog motora za
3 M1 1 ostalih uređaja i sustava 2
pokretanje te ostalih sustava i uređaja.
1. kolokvij

Upoznavanje sa simulatorom Transas 5000 -
5 M2 1 brodskim sustavima i sustavima upravljanja 2
LNG parnoturbinski simulator
Sustavi mora, rashladne vode, ulja, goriva,

zraka. Postupci prilikom pokretanja
Priprema i pokretanje pogona za odlazak iz
6 M2 pomoćnog motora i generatora pare. 1 2
doka
Električna mreža na brodu. Razlike u odnosu
na druge tipove i vrste simulatora.
Upoznavanje s osnovnim shemama i
Sustav goriva generatora pare i napojne vode.
7 M2 1 uređajima. Potpaljivanje generatora pare. 2
Postupak pripreme za potpaljivanje.
222
Izvedbe i karakteristike brodskih generatora Priprema glavnih genaratora pare, održavanje
8 M2 pare. Postupci nakon potpaljivanja. 1 tlaka unutar generatora pare. 2
Održavanje i nadzor u radu.
Pokretanje sustava mora, kondenzata.
Sustav mora, kondenzata. Sustavi pregrijane i Puštanje u pogon pregrijane i rashlađene
9 M2 1 2
rashlađene pregrijane pare. pregrijane pare.
Priprema i pokretanje turbonapojnih pumpi i

Izvedbe i karakteristike turbonapojnih pumpi i
10 M2 1 turbogeneratora. 2
turbogeneratora.
Izvedbe i karakteristike ostalih pomoćnih

Priprema i pokretanje ostalih pomoćnih
strojeva i uređaja (uređaj za obradu fekalnih
11 M2 1 strojeva i uređaja 2
voda, kaljužni separator, incinerator, rashladni
sustavi, evaporator...)
Sustav ulja glavne turbine, brtvene pare,
Postupci prilikom pokretanja glavne pogonske oduzimanje pare. Priprema i pokretanje
12 M2 1 2
turbine. separatora goriva i ulja.
Izvedbe i karakteristike glavne pogonske Priprema i pokretanje glavne parne turbine

13 M2 1 2
turbine.
Nadzor i kontrola rada glavne turbine te

Praćenje parametara u radu. Isključivanje iz
cijelog parnoturbinskog postrojenja.
14 M2 1 pogona, obustava pogona. 2
Održavanje i nadzor u radu. Pregledi i zahtjevi
klasifikacijskih društva.
2. kolokvij
Obvezna: Instrukcijske knjige Transas simulatora
Dopunska: Instrukcijske knjige s brodova

Literatura
Pripremni
materijali:
1. opisati postupak pripreme dizelskomotornog postrojenja za uspostavu pogona
2. opisati postupak pripreme i rad; brodskih generatora pare, brodske električne mreže, opisati postupak
pripreme glavnog motora za upućivanje,
3. opisati postupke rada i nadzora svih ostalih pomoćnih strojeva i uređaja kod dizelskomotornog pogona
broda,
Ishodi učenja
4. opisati postupak pripreme parnoturbinskog postrojenja

5. objasniti razliku između različitih vrsta pogonskih postrojenja
6. analizirati rad pojedinih brodskih sustava, kao i njihovu međusobnu zavisnost, objasniti izvedbe,
konstrukciju i način rada.
6. identificirati probleme pri upravljanju u opasnim okolnostima
7. opisati postupke rada i nadzora svih ostalih pomoćnih strojeva i uređaja kod parnoturbinskog pogona
broda
8. analizirati načine upravljanje pogonskim sustavom lokalno, iz središnjeg mjesta upravljanja i sa
zapovjedničkog mosta, te sustav za nadzor i zaštitu.
9. objasniti načine pregleda i zahtjeve klasifikacijskih društva
223
Ukupno: 100 bodova
- -
-
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
Projekt
- -
Kolokviji 2 70 (kolokviji)
Pisani ispit
1
100
Ukupno
Predavanja:
Predavanja se izvode uz pomoć Transas simulacijskih programa i powerpoint prezentacija. Koncipirana su prema IMO
Model coursu 7.02 i 7.04, pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima.
Vježbe:
Na vježbama će se uz pomoć Transas simulatora simulirati različita stanja pogonskih i pomoćnih strojeva i uređaja na brodu
te uz pomoć slika, video materijala i dostupnih rezervnih dijelova pripremiti studente za rad na brodu.
Ispit
Redoviti studenti polažu 2 kolokvija na simulatorima na kojima moraju minimalno skupiti 30 bodova prije izlaska na usmeni
dio ispita.
Izvanredni studenti polažu ispit na simulatoru i usmeno.
1 Kolokvij 2
Usmeni ispit 1
aktivnost tako da zadaće i rad
224
bodova odgovara
predmeta): ni rad

1. Pripremiti glavni motor za odlazak iz luke? 1.Opisati postupak pripreme glavnog motora za
upućivanje
2. Pripremiti i pokrenuti ? 2. Opisati postupak pripreme parnoturbinskog

postrojenja
1. Pripremiti osnovne brodske sustave i pokrenuti dizelski generator? 1. Opisati postupak pripreme i rad brodske
električne centrale
2. Pripremiti sve potrebne sustave te pokrenuti turbogenerator? 2. Analizirati rad pojedinih brodskih sustava, kao i
njihovu međusobnu zavisnost, objasniti izvedbe,
konstrukciju i način rada
studenata
Predavanja 95% -
Obveze
Vježbe 100% -
Dobivanje potpisa
Kolokviji
kolokvija

pismeni
Ljetni (I. termin)
usmeni
pismeni
Ljetni (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
225
Kontakt informacije
jorovic@unizd.hr

pomorskog prometa
2 VI
BRO 308 PLOVIDBENA PRAKSA
kolegija: učenja:
Nositelj: Doc. dr.sc. Josip Orović
Asistent: Marin Košta, dipl. inž.

0 2 0
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
Odlazak sa studentima na brod u trajanju od nekoliko dana. Upoznati studente s brodom,

brodskom strojarnicom i njenim sustavima te im ukazati na buduće poslove i zadatke. Po dvoje
studenata dobiti će neki od zadataka u smislu upoznavanja i skiciranja pojedinog brodskog sustava
Opis kolegija
ili uređaja uz pomoć voditelja i posade broda. Cilj je da na kraju plovidbene prakse svi studenti
po cjelinama: budu upoznati s osnovnim brodskim sustavima i uređajima u osnovnom obimu. Kroz vježbe i
brodsku praksu studente će se nastojati naučiti ponašanju na brodu i brodskoj kulturi, kao i nekim
općim pomorskim znanjima i mornarskim vještinama.
Cilj kolegija:
226
Razumijevanje i poznavanje rada glavnih i pomoćnih brodskih uređaja i strojeva, te stjecanje
potrebnih znanja za upravljanje i odlučivanje u brodskom strojnom kompleksu.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
1 M1 Upoznavanje s brodom, posadom i načinom ponašanja na brodu.
2 M2 Upoznavanje s radom i upravljanje glavnim porivnim uređajima.
3 M3 Upoznavanje s radom i upravljanje s pomoćnim motorima.
4 M4 Upoznavanje s radom i upravljanje raznim brodskim pumpama.
5 M5 Upoznavanje s radom i upravljanje brodskim kompresorima i ventilatorima.
6 M6 Upoznavanje s radom i upravljanje brodskim centrifugalnim čistiocima i filterima.
7 M7 Upoznavanje s radom i upravljanje elementima osovinskog voda.
8 M8 Upoznavanje s radom i upravljanje uređajima za kormilarenje.
9 M9 Upoznavanje s radom i upravljanje palubnim uređajima.
Upoznavanje s radom i upravljanje sustavima; rashladne vode, zraka, ulja, goriva,

10 M10
pare, kaljuže, balasta, sanitarne vode.
11 M11 Upoznavanje s radom i upravljanje sustavima protupožarne zaštite.
Upoznavanje s radom i upravljanje sustavima za spašavanje (brodice, splavi,

12 M12
tobogani, prsluci, kolutovi...)
Upoznavanje s radom i upravljanje uređajima za obradu zauljenih voda, fekalija,

13 M13
evaporatorima
14 M14 Upoznavanje s radom uređaja na zapovjedničkom mostu.
Držanje plovidbene straže u strojarnici, Rutinsko održavanje postrojenja s članovima

15 M15
posade.
Obvezna: Instrukcijske knjige s broda
Dopunska: Tehnička dokumentacija s broda, udžbenici stručnih predmeta.
Pripremni
Literatura
materijali:
227
1. Razumjeti dužnosti pojedinih članova posade na brodu
2. Upoznati svoje buduće dužnosti kao vježbenika stroja te kasnije kao časnika stroja
3. Razumjeti upravljanje glavnim motorom
3. Razumjeti upravljanje s pomoćnim brodskim strojevima i uređajima
4. Upoznati stvarne izvedbe brodskih strojnih sustava i njihov smještaj na brodu
Ishodi učenja
5. Naučiti ustroj brodske straže, način preuzimanja brodske straže

6. Upoznati se s glavnim parametrima koji se upisuju u dnevnik stroja
7. Upoznati se s načinom održavanja brodske opreme
Kod vrednovanja se uzima u obzir i primjena gradiva obrađenog u kolegijima Rad na simulatoru 1 i Rad na simulatoru 2.
Konačna ocjena je zbroj svih navedenih kriterija.
Bodovi
Aktivnosti na VJEŽBAMA 1 25
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Zadaće na vježbama 1 50
Projekt - -
Kolokviji
- -
Pisani ispit
Ukupno 3 100
Terenska nastava

1 Kolokvij
228
bodovima za svaku
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Izraditi shemu sustava mora na brodu? Upoznati stvarne izvedbe brodskih strojnih
sustava i njihov smještaj na brodu
Navesti načine upravljanja glavnim motorom? Razumjeti upravljanje glavnim motorom
Predavanja
Vježbe 100% 100%

Obveze studenata
Dobivanje potpisa

Redoviti ispitni rokovi Kolokvij
I.
II.
ljetni (I. termin)
ljetni (II. termin)
229
Konzultacije
Prema dogovoru Prema dogovoru
Kontakt informacije
mkosta@unizd.hr
jorovic@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa Godina 3.

studija:
VI
BRO 311 Brodska hidraulika i pneumatika 4
Razina 6
Status
Akademska godina: 2017./2018. obvezan ishoda
kolegija:
učenja:
Nositelj: Doc. dr.sc. Josip Orović
Asistent: Marin Košta, dipl. inž.

30 15

izvedbe nastave
Osiguranje kvalitete Izvješće o izvedenoj nastavi (PP5/OB1)

izvedbe nastave
230
Cjelina:
M1 HIDRAULIKA UVOD
M2 STRUKTURA I PRIKAZ HIDRAULIČKOG SISTEMA
M3 OSNOVNE FUNKCIONALNE SHEME HIDRAULIČNOG SISTEMA
M4 HIDRAULIČNI FLUIDI
M5 PUMPE I HIDRAULIČNI MOTORI
M6 RADNI CILINDRI I VENTILI
Opis kolegija M7 HIDRAULIČNA OPREMA
po cjelinama: M8 KONSTRUKCIJE HIDRAULIČNIH SISTEMA
M9 PNEUMATIKA UVOD
M10 PODRUČJA TLAKOVA, IZVEDBE I PRIKAZ PNEUMATSKIH POSTROJENJA
M11 PROIZVODNJA I PRIPREMA KOMPRIMIRANOG ZRAKA
M12 VISOKOTLAČNA PNEUMATIKA
M13 PNEUMATSKE SHEME
M14 ODRŽAVANJE PNEUMATSKIH SUSTAVA
M15 DIJAGNOSTIKA I UKLANJANJE KVAROVA PNEUMATSKIH SUSTAVA
Cilj kolegija: Stjecanje kompetencija studenata Brodostrojarstva za razumijevanje i provedbu kompleksnih aktivnosti
službe na brodu, koje se temelje na poznavanju rada hidrauličkoh sustava . Poznavanju rada brodskih struktura i
prikaz hidrauličnog sistema. Poznavanju rada brodskih struktura i prikaz pneumatskig sistema. Sadržaji kolegija
temelje se na, za obrazovanje pomoraca obveznoj, STCW 78/95 konvenciji, čije su odredbe propisane dokumentom
Cilj kolegija: „Model Course 7.02 [Chief and Second Engineer Officer (Motor Ships)]; Modul 1.2.2. Rukovanje i održavanje
pomoćnih strojeva, pumpi i sustava cjevovoda i kormilarskih uređaja, 1.2.4. Rukovanje i održavanje sustava tereta i
palubne opreme, 1.3.1. Rukovanje i održavanje pumpnih sustava i sustava cjevovoda“, čiji je sadržaj sukladan
Pomorskom zakoniku („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 142/10), te za potrebe usklađivanja s HKO, na 6.
razini ishoda učenja.
Predavanja Vježbe
Sati Tema
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
HIDRAULIKA UVOD. Osnovni pojmovi.

Fizikalne osnove. Hidrostatika. Elementi
1 M1 hidrodinamike. Istjecanje kroz male otvore. 2
Laminarno i turbulentno strujanje. Visina gubitka i
pad tlaka. 8
STRUKTURA I PRIKAZ
2 M2 2
HIDRAULIČKOG SISTEMA.
231
OSNOVNE FUNKCIONALNE SHEME
3 M3 2
HIDRAULIČNOG SISTEMA
Rad na shemama
HIDRAULIČNI FLUIDI. Zahtjevi. hidrauličkog
Kompatibilnost. Viskoznost. Kemijska i mehanička
4 M4 stabilnost. Zarašćivanje kapilarnih pukotina. Brzina 2 sustava, otkrivanje
prenošenja hidrauličnog impulsa. Hidraulični udar. kvarova i
Kavitacija fluida u hidrauličnim sistemima
njihovo
PUMPE I HIDRAULIČNI MOTORI. otklanjanje.
Osnovne performanse i podjela pumpi i rotacijskih
hidromotora. Radnja, snaga, stupanj djelovanja i Održavanje
razvoj topline. Osnovne karakteristike pumpi i hidrauličkih
motora. Usisna i tlačna visina volumetrijskih pumpi.
5 M5 2 sustava.
Zupčasti hidraulični strojevi. Vijčani hidraulični
strojevi. Radijalno klipni hidraulični strojevi.
Aksijalno klipni hidraulični strojevi. Sporohodni
motori. Zakretni motori. Krilne pumpe. Sistemi
upravljanja hidrauličnim strojevima
RADNI CILINDRI I VENTILI. Cilindri.

6 M6 2
Tlačni ventili. Protočni ventili. Razvodni ventili.
HIDRAULIČNA OPREMA. Spremnik ulja i

hidraulični ormar. Cjevovodi i priključci cjevovoda.
7 M7 2
Hidraulički filtri. Izmjenjivači topline hidrauličkog
sistema. Hidraulički akumulatori.
KONSTRUKCIJE HIDRAULIČNIH
8 M8 SISTEMA. Podjela hidrauličkih sistema. Otvoreni 2
hidraulični sistem. Zatvoreni hidraulični sistem.
Kolokvij Od M1
9 M9 PNEUMATIKA UVOD 2 1
do M8
PODRUČJA TLAKOVA, IZVEDBE I

10 M10 PRIKAZ PNEUMATSKIH 2
POSTROJENJA
PROIZVODNJA I PRIPREMA Rad na shemama

11 M11 KOMPRIMIRANOG ZRAKA. Generator 2 pneumatskog
komprimiranog zraka. Priprema komprimiranog
sustava, otkrivanje
zraka. Sustav komprimiranog zraka.
kvarova i 5
VISOKOTLAČNA PNEUMATIKA. Radni
12 M12 cilindar. Rotacijski motori. Ventili. Oprema 2 njihovo
pneumatike otklanjanje.
Održavanje
13 M13 PNEUMATSKE SHEME 2
pneumatskih
ODRŽAVANJE PNEUMATSKIH sustava.
14 M14 2
SUSTAVA
DIJAGNOSTIKA I UKLANJANJE 2. Kolokvij od M10

15 M15 2 1
KVAROVA PNEUMATSKIH SUSTAVA do M14
Litera
Obvezna: Anton Šestan: ULJNA HIDRAULIKA I PNEUMATIKA

tura
232
Dopunska: Velimir Ozretić; BRODSKI POMOĆNI STROJEVI I UREĐAJI
Pripremni Materijali dobiveni na predavanjima
materijali:
1. Objasniti osnovne pojmove hidrostatike i hidrodinamike

2. Razlikovati elemente hidrauličkog sistema
3. Objasniti karakteristike i izvedbe hidrauličkih pumpi i motora
4. Odabrati potrebne elemente hidrauličkog sustava
5. Analizirati različite izvedbe hidrauličkih sistema
Ishodi učenja
6. Objasniti načine proizvodnje komprimiranog zraka

7. Razlikovati elemente pneumatskog sistema
8. Analizirati različite izvedbe pneumatskih sistema
9. Analizirati kvarove kod hidrauličkih i pneumatskih sistema
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
3 50
Pisani ispit
Ukupno 5 100
Predavanja:
7.02 i 7.04, pitanjima za najviša časnička zvanja te praktičnim zahtjevima na brodovima gdje se koristi hidraulika i
pneumatika.
Vježbe:
Na vježbama će se pomoć slika, shema, video materijala i dostupnih rezervnih dijelova pripremiti studente za rad na brodu.
Ispit:
233
Redoviti studenti polažu 3 kolokvija koja moraju uspješno (minimalno 50% bodova) položiti prije izlaska na usmeni dio
ispita.
Izvanredni studenti ispit polažu usmeno.
1 Kolokvij 2
nastave rad
Priprema za
predavanje
Raspodjela ECTS bodova prema studijskim
obvezama (upisati udio u ECTS bodovima Seminarski
za svaku aktivnost tako da ukupni broj Domaće zadaće Usmeni ispit 1
rad
ECTS bodova odgovara bodovnoj
vrijednosti predmeta): (Ostalo
Istraživanje Esej
upisati)
Projekt
rad upisati)
Opiši pneumatsku shemu i osnovne elemente na shemi. Razlikovati elemente pneumatskog

sistema
Glavni motor Sulzer sa sistemom upravljanja Denis 1 ne starta iz Control rooma. Razlog? Analizirati kvarove kod hidrauličkih i
pneumatskih sistema
Oblik nastave Redovni Izvanredni

Obveze studenata
studenti studenti
Predavanja 70%
Vježbe 70%
234
Evidencija nazočnosti Evidencija izvedene nastave o nazočnosti studenata
(PP4/OB1)
Dobivanje potpisa

I. 9. (M1 – M9)
Kolokvij
II. 15. (M9 – M14)
datum
redni broj ispita vrsta ispita održavanja
ispita
ispravak
ljetni (I. termin) kolokvija
usmeni
ispravak
ljetni (II. termin) kolokvija
usmeni
ispravak
Jesenski (I. termin) kolokvija
usmeni
ispravak
Jesenski (II. termin) kolokvija
usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
mkosta@unizd.hr
jorovic@unizd.hr
235
4.2. IZBORNI PREDMETI
V. SEMESTAR

JES 305 ENGLESKI JEZIK STRUKE V 3 5.
Razina
Status
Akademska godina: 2017/2018. izborni
ishoda Intermediate
kolegija:
učenja:
Asistent:
15 30 0
Cjelina:
M 1 MARINE DIESEL ENGINE OPERATION
M 2 SAFETY ON BOARD
Opis kolegija
po cjelinama: M 3 GRAMMAR: LANGUAGE STRUCTURES
M 4 COMMUNICATION
Cilj kolegija:
registru.

kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
REVERSING- prekretanje motora: što je i

kako se izvodi promjena smjera kretanja GRAMMAR: adjective+noun+of+noun
1 M1 kod dvotaktnih i četverotaktnih motora; 1 construction; vježba. 2
ponovno reguliranje (retiming); važnost
razvodne osovine u prekretanju.
236
GOVERNOR- regulator motora; što je
regulator i koja mu je funkcija; praćenje
brzine i servomotor; centrifugalni dio COMPOSITION- pismena vježba
regulatora; kontrolna osovina; ručno reproduciranja lekcije po natuknicama.
2 M1 prebacivanje. 1 2
KEEPING WATCH- držanje straže u

stroju; dužnosti časnika stroja; pregledi i
UMS OPERATION- strojar na straži,
popravci. Vježbe: (duties of the watch
odgovornosti pri nadzoru prostora, dužnosti i
3 M1 engineer) nabrajanje dužnosti i 1 ograničenja. Vježba: utvrđivanje vokabulara. 2
konverzacija sa novim vokabularom.
ENGINE ROOM LOG- dnevnik stroja,

kako se bilježe podaci i koji; očitavanje
Vježba: upoznavanje sa mjernim
4 M1 temperature i druga mjerenja. 1 instrumentima. 2
HOW MUCH TROUBLE CAN YOU

TIME CLAUSES II- što su i kako se uvode
HAVE ON ONE VOYAGE? – o
vremenske rečenice (on entering.., after
poteškoćama na putovanju; čitanje teksta,
5 M2 usvajanje novih riječi, prepričavanje; 1 slowing down..) Vježba: spojiti dvije rečenice 2
pomoću vremenskih veznika
nepravilni glagoli.
FIRE FIGHTING ON BOARD SHIP I –

Vježba: kolokacije verb+preposition/adverbial
kako se nositi sa požarom na brodu;
particle.
detection system and fire alarm, flame
6 M2 detectors, heat detectors. 1 2
Prva zadaća
FIRE FIGHTING ON BOARD SHIP II –

kontrola vatre (portable extinguishers and
large fixed installations); dobava morske GRAMMAR- imenice nastale iz frazalnih
7 M2 vode u hidrant; sprinkler system. 1 glagola; antonimi. 2
FIRE FIGHTING ON BOARD SHIP III-

plin, pjena i suha pjena kao agenti za Vježba: upotreba nekolicine glagola latinskog
gašenje požara (CO2, Halon); sigurnosne porjekla. CONCESSIOIN CLAUSES- što su
8 M2 mjere pri upotrebi; explosion detection 1 dopusne rečenice i kako se uvode (although, in 2
devices. spite of..)
WRITTEN COMMUNICATION- pisanje

dopisa, dijelovi dopisa, dopisi proizvođača
Vježba: pisanje dopisa sa osnovnim
motora (service letters) i što sve sadržavaju
9 M4 (preporuke o radu stroja). 1 informacijama. 2
MEMORANDUMS AND CIRCULAR

Vježba: prepoznavanje memoranduma ili
LETTERS- izgled memoranduma i
okružnice, uvrštavanje bitnih podataka.
okružnice, primjeri memoranduma;
10 M4 okružnice: što su i čemu služe. 1 2
MEANS OF DIRECT FROM SHIP TO

SHIP COMMUNICATION- neposredna
komunikacija: teleks, telefon, radioteleks, Vježba: pisanje teleksne poruke.
11 M4 izgled teleksa, stil teleksnih poruka, jezik i
1 Druga zadaća 2
primjeri teleksa, redovne i izvanredne teleks
poruke; obavijest o dolasku broda.
237
E-MAIL- elektronska pošta; prednosti
ovakve komunikacije, priprema poruke,
izgled pripremljene poruke, poruka od više
12 M4 stranica.
1 Vježba: pisanje el. pošte sa zadanim podacima. 2
AN OUTLINE OF LANGUAGE
STRUCTURES- pravila i propisi (shall +
inf.): primjeri iz dopisivanja, naredbe,
imperativ, naglašene naredbe, neposredne
13 M3 usmene naredbe (you are+inf), izrazi
1 Vježbe s neposrednim usmenim naredbama. 2
obveze ili prinude.
ADVICE AND RECOMMENDATIONS-

savjeti i preporuke (should+inf); izrazi
(phrasal expressions); upute (instructions), Vježba: izrazi i upute.
14 M3 jezične strukture u uputama.
1 Treća zadaća 2
Ponavljanje nastavnog gradiva,

15 sistematizacija gradiva 1 Uvježbavanje pisanja paragrafa na zadanu temu 2
iz struke, prijevoda i prepričavanja korištenjem
stručnog vokabulara
Rijeka, 1999.
12. Spinčić, Luzer: Engleski u brodostrojarskim komunikacijama. Pomorski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2008.
14. Marijan Urbany: Hrvatsko-Engleski rječnik pomorskog nazivlja. Školska knjiga,
Literatura
1991.
-pravilno koristiti jezične strukture i gramatiku u svrhu dopisivanja, pisanja memoranduma, elektronske pošte
Ishodi učenja
- koristiti vokabular iz struke: stručna terminologija vezana uz prekretanje motora, regulator motora, držanje
straže, dnevnik stroja, protupožarnu zaštitu, dopisivanje, memorandume, elektronsku poštu
- čitati učinkovito koristeći se osnovnim tehnikama čitanja: skimming, scanning te usavršavati tehnike čitanja
teksta; čitanje u svrhu razumijevanja općenitog značenja teksta i detaljno čitanje u svrhu pronalaženja
- pisati sažetke stručnih tekstova.
238
3 40 %
1 30%
1 20 %
6 100%
Ukupno
Nastoji se povezati stručni leksik bitan za zanimanje s opće uporabnim engleskim jezikom. Konsolidiranje jezičnih struktura i
gramatike; tipovi rečenice: generalizacija, definicija, klasifikacija; održavanje usmenih izlaganja na stručne teme te raspravljanje o
istima. Koriste se osnovne tehnike čitanja stručnog teksta, čitanje u svrhu razumijevanja općenitog značenja teksta i detaljno čitanje u
svrhu pronalaženja određene informacije.
Uvježbava se pisanje sažetaka stručnih tekstova uz isticanje ključnih riječi, prijevod s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto i kroz
pismene vježbe i usmeno.
0,5 Kolokvij 0,5
Raspodjela ECTS nastave rad
bodova prema Priprema za Pismeni
0,25 Referat 0,25
studijskim obvezama predavanje ispit
(upisati udio u ECTS Seminarski Usmeni
Domaće zadaće 0,25 0,25
bodovima za svaku rad ispit
aktivnost tako da
ukupni broj ECTS Istraživanje Esej (Ostalo
bodova odgovara upisati)
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
I Change the structure (but not the meaning) of the following sentences into Razumijevanje i usvojenost nove jezične
the following: IF+NOUN+TO BE+INFINITIVE konstrukcije.
1. If the pressure in the piping increases we shall have to make

investigation into the cause.
2. If the sealing ring leaks there is a good chance that the entire engine
needs overhaul and repair.

I Turn the following active sentences into passive so that they contain the Razumijevanje i usvojenost nove jezične
SUBJECT+WILL HAVE+OBJECT+PAST PARTICIPLE structure: konstrukcije.
1. The officer in charge will take readings of all engine room

instruments.
239
2. The Chief Engineer will take measurments of all relevant
activity in the engine room.

1. Fire fighting on board
2. Reversing Vještina usmenog izlaganja na zadanu
temu,izgovor, upotreba stručnog vokabulara
uz isticanje ključnih riječi, korištenje
gramatike, intonacija rečenice
studenata
Predavanja 80 0
Obveze
Vježbe 80 0
Dobivanje potpisa
Kolokvij
i
2./ 3. 11. tjedan nastave /14. Tjedan nastave

pismeni veljača
Zimski (I. termin)
veljača
usmeni
pismeni veljača
Zimski (II. termin)
usmeni veljača
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
utorak 19.30-20.30
Kontakt informacije
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina II

prometa studija:
Semest
ar
240
BRO 304 POMORSKA MEDICINA 4 3
Razina
Status
Akademska godina: 2017./2018. izborni ishoda 6
kolegija:
učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Prof.dr.sc. B. Dželalija, red.prof.
Asistent: Doc.dr.sc. Tatjana Šimurina, Dr. med. Nina Sulen
30 15 -
izvedbe nastave
Cjelina:
1. Uvod u pomorsku medicinu – ciljevi obuke; brod kao radno mjesto; međunarodno sanitarno
zakonodavstvo; bolesti pomoraca; ocjena radne sposobnosti pomoraca.
Sastav i građa ljudskog tijela s osnovama fiziologije kroz prikaz organa i organskih sustava. Definicija
zdravlja i bolesti. Preventivna medicina; ekološki čimbenici i njihov utjecaj na zdravlje.
Prva pomoć na brodu. Svrha pružanja prve pomoći. Prva pomoć u urgentnim stanjima kod izravne
ugroženosti života te ostala stanja kod kojih nije izravno ugrožen život unesrećenog. Sredstva za
pružanje prve pomoći.
2. Skrb za unesrećene (sprečavanje infekcija, zbrinjavanje rana i dr.). Ozljede unutarnjih organa,
ozljede oka. Opekline i oparotine. Otrovanja na brodu. Utjecaj hladnoće i visokih temperatura na
ljudski organizam. Utapanje.
3. Najčešće akutne (nezarazne) bolesti (srčani udar, moždani udar, padavica, astmatični napadaj, upala
slijepoga crijeva i dr.).
Bolesti uha, grla i nosa.
Opis kolegija Najčešće zarazne bolesti pomoraca (općenito; karantenske bolesti; spolne i kožne zarazne bolesti).
po cjelinama: Opće i posebne mjere za sprječavanje zaraznih bolesti.
Zlouporaba alkohola i droga. Bolesti zuba.
4. Hitne intervencije u ginekologiji – porod na brodu. Temeljni teoretski pojmovi iz ginekologije,

trudnoće i porođaja.
Smrt na moru.
Liječnički savjeti putem radija (radio-medico) i njihova svrhovita izmjena. Prijevoz bolesnika.
Radna i životna sredina na brodu. Ventilacija i klimatizacija. Rasvjeta. Osnove higijene prehrane.
Brodska kuhinja (sanitarno-higijenski uvjeti rada. Opskrba broda vodom za piće. Otpadne tvari na
brodu. Postupak s otpadnim tvarima prema MARPOL-ovoj konvenciji. DDD (dezinfekcija,
dezinsekcija i deratizacija).
5. Zdravstveni propisi. Međunarodni sanitarni pravilnik (International Sanitary Regulations). Uloga
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u praćenju kretanja karantenskih bolesti i drugih opasnih
zaraznih bolesti u svijetu. Lučka zdravstvena vlast – Port Health Authority (Granična sanitarna
inspekcija) i kontrola provođenja mjera propisanih od strane Međunarodnog sanitarnog pravilnika.
Brodski zdravstveni dokumenti. Pomorska zdravstvena izjava (Maritime Declaration ofHealth) i
izdavanje Slobodnog prometa s kopnom (Sanitary Free Pratique). Svjedodžba o izvršenoj deratizaciji
(Derrating Certificate). Međunarodna svjedodžba o vakcinaciji (InternationalCertificate of
Vaccination). Sanitarna knjižica, Zdravstvena iskaznica, zdravstveni dnevnik, ostali dokumenti.
241
Njega bolesnih i ozlijeđenih. Opći postupak kod prijema bolesnika u brodsku bolnicu. Pregled
bolesnika. Pregled tjelesnih izlučina i uzimanje materijala za dijagnozu. Njega teškog i duševnog
bolesnika. Davanje lijekova.
Lijekovi i medicinska oprema. Oprema brodske ljekarne. Lista lijekova propisanih Međunarodnim
signalnim kodeksom. Popis lijekova iz Pravilnika o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne.
Cilj kolegija je da, unatoč modernoj brodskoj tehnologiji, visokoj udobnosti i izvanrednim
mogućnostima komunikacije, u osnovnim crtama educira buduće pomorce u pravodobnom i
učinkovitom pružanju pomoći kod pojave akutnih bolesti i ozljeda koje ugrožavaju život. Stekavši
temeljne teorijske pojmove o anatomiji i fiziologiji ljudskog organizma studenti stječu i praktičnu
poduku u pružanju neodgodive pomoći kojom se spašava život metodom uzajamne pomoći ili
Cilj kolegija: samopomoći. Stjecanjem odgovarajuće razine medicinskog znanja studenti (budući članovi posade te
posebice brodski časnici) osposobljavaju se za pravodobno prepoznavanje bolesti, učinkovito
pružanje prve pomoći, savjetovanje sa službom radioliječničkih savjeta (radio-medico) te za skrb i
liječenje bolesnih i ozlijeđenih. Cilj kolegija nadalje jest i upoznavanje sa sadržajem brodske ljekarne,
međunarodnom sanitarnom legislativom i temeljima brodske higijene.
kolegija
Cjelina
Tjedan
Sa
Tema Sati Tema
ti
Uvod u pomorsku medicinu – ciljevi obuke; brod kao radno
mjesto; međunarodno sanitarno zakonodavstvo; bolesti pomoraca;
ocjena radne sposobnosti pomoraca.
Sastav i građa ljudskog tijela s osnovama fiziologije kroz prikaz

organa i organskih sustava (koža, kosti, zglobovi, mišići, dišni
1 M1 sustav, srčano-krvožilni sustav, probavni sustav, spolno-mokraćni 3
sustav, živčani sustav, sustav osjetila, sustav žlijezda s vanjskim i
unutarnjim izlučivanjem). Definicija zdravlja (WHO) i bolesti.
Značenje preventive u nastanku bolesti. Ekološki čimbenici i
njihov utjecaj na zdravlje.
Prva pomoć na brodu. Opća načela prve pomoći. Urgentna stanja

kod kojih je pacijent vitalno ugrožen (jaka krvarenja, odsutnost
disanja i (ili) rada srca, nesvjesno stanje). Postupak kod kardio-
pulmonalne reanimacije (KPR): umjetno disanje i umjetna masaža
srca.
Prva pomoć pri krvarenju iz različitih dijelova tijela.
2 M1 Šok kao posljedica slabljenja vitalnih funkcija. Prva pomoć kod 5
udara električne struje.
Prijelomi kostiju (frakture). Opći postupci pri zbrinjavanju
prijeloma (s komplikacijama i bez komplikacija). Suzbijanje
bolova. Imobilizacija. Najčešće vrste prijeloma s posebnim
naglaskom na prijelom kralježnice. Kemijske ozljede. Blast
ozljede. Gušenje i prva pomoć pri gušenju.
Praktične vježbe na lutki:
Metode umjetnog disanja (usta na usta, usta na
nos, Silvesterova odnosno Holger-Nielsenova
metoda, umjetno disanje s pomoću pomagala).
Umjetna (vanjska) masaža srca. Istodobno
umjetno disanje i masaža srca (kardio-
pulmonalna reanimacija – KPR) kada se
izvodi pojedinačno i u paru. Provjera
3 M1 učinkovitosti oživljavanja.
5
Postupak imobilizacije kod lomova kostiju,
uganuća ili iščašenja zglobova: upotreba
imobilizacijskih sredstava (Kramerova udlaga,
pneumoudlaga, priručna sredstva);
postavljanje Šancovog ovratnika, podizanje
unesrećenog s ozljedom kralježnice i
zapovijedanje timom.
242
Heimlichov zahvat kod gušenja (kad je
unesrećeni pri svijesti i posebno kad je
unesrećeni u nesvijesti).
Sredstva za pružanje prve pomoći
(orofaringealni tubus-airway, maske za
umjetno disanje, respirator s bocom za kisik).
Primjena hvataljke za krvne žile (pean).
Postavljanje kompresivnog zavoja kod
krvarenja. Postavljanje i davanje infuzije.
Davanje i.v. injekcije.
Skrb za unesrećene. Sprečavanje infekcija.

Zbrinjavanje rana (podjela rana, obradba rane, lokalna anestezija,
šivanje rane). Tijek zacjeljivanja ozljede. Ozljede glave (znakovi
4 M2 težine ozljede, podjela s posebnim naglaskom na teške ozljede
2
glave: prijelom kostiju baze lubanje, prijelom kosti s utisnućem,
krvarenje unutar lubanje, promatranje unesrećenog).
Ozljede unutarnjih organa (zatvorene i otvorene). Ozljede oka
(krvni podljev, oštećenje rožnice, strana tijela u oku, ozljede očne
jabučice i unutrašnjosti oka, kemijske ozljede oka).
Opekline i oparotine (podjela opeklina, procjena opečene površine
„pravilom devetke“, zbrinjavanje opeklina, posebne opekline).
Otrovanja na brodu (podjela otrovanja; otrovi na brodu; opći
znakovi trovanja i prva pomoć; trovanje ugljikovim monoksidom;
otrovne i opasne morske životinje, prva pomoć kod uboda aktivno
5 M2 otrovnih riba Jadranskog mora). 2
Utjecaj hladnoće i visokih temperatura na ljudski organizam
(znakovi općeg pothlađivanja, stupnjevi hipotermije, lokalne
smrzotine i prva pomoć; stupnjevi poremećaja kod izlaganja
prekomjernoj toplini i vlagi: toplinska iscrpljenost, toplinski
grčevi toplinski udar, sunčanica i prva pomoć).
Utapanje.Definicija. Dehidracija i pothranjenost. Prva pomoć.
Prevencija utapanja (depresivne osobe na brodu te eventualni
alkoholičari).
Vježbe na lutki:
Postavljanje ozljeđenog u položaj koji
odgovara znacima ozljede i simptomima
bolesti; postavljanje nekih od osnovnih
zavoja, tourniquet i Esmarchova traka.
Postupak pranja ruku prije navlačenja
kirurških rukavica. Steriliziranje kirurških
instrumenata. Obradba i šivanje rane; pregled
6 M2 oka u slučaju ozljede ili sumnje na ozljedu
3
(provjera tzv. „slike prozora“), uklanjanje
stranog tijela iz oka, previjanje oka, primjena
kapi i masti za oko.
Prva pomoć kod opeklina i oparotina te
njihovo daljnje zbrinjavanje na brodu).
Postupak pri spašavanju i pružanju prve
pomoći utopljeniku.
Najčešće akutne (nezarazne) bolesti. Srčani udar (uzroci,
simptomi, prva pomoć). Moždani udar (uzroci, simptomi, prva
pomoć). Padavica-epilepsija (osnovna podjela padavica, simptomi
i prva pomoć). Astmatični napadaj (simptomi, prva pomoć).
Akutni trbuh – akutni abdomen (uzroci, znakovi i simptomi).
Žučni napadaj (simptomi i prva pomoć). Upala slijepoga crijeva –
appendicitis (uzroci i simptomi, prva pomoć i liječenje). Napadaj
bubrežnog kamenca (uzroci i simptomi, prva pomoć).
7 M3 Preosjetljivost na lijekove – penicilinski šok i anti-šok terapija.
3
Gubitak svijesti – nesvjestica (uzroci i prva pomoć).
Bolesti uha, grla i nosa (upala zvukovoda, strano tijelo u

zvukovodu; angine (podjela i simptomi); bolesti i ozljede nosa i
sinusa, ozljede nosa, strano tijelo u nosu, krvarenje iz nosa,
prijelomi nosnih kostiju – postupci i liječenje).
243
Najčešće zarazne bolesti pomoraca. Temeljni pojmovi o
uzročnicima zaraznih bolesti, Vogralikov lanac, zdravstveni
nadzor, karantena, simptomi zaraznih bolesti, opća pravila u
suzbijanju zaraznih bolesti (izolacija, liječenje, temeljna načela u
zbrinjavanju zaraznih bolesnika). Karantenske bolesti (kuga,
kolera, žuta groznica, pjegavac, povratna groznica). Zarazne
bolesti koje se prenose hranom (otrovanje hranom, otrovanje
konzervama, otrovanje plavom ribom). Zarazne bolesti koje
prenose insekti (malarija). Spolne zarazne bolesti (sifilis, gonoreja,
meki čankir, genitalni herpes, sida (aids). Uzročnici,
8 M3 simptomatologija, načini prenošenja, liječenje. Mjere za 3
sprječavanje (prevenciju) zaraznih bolesti (opće i posebne mjere
za sprječavanje zaraznih bolesti, izolacija, dezinfekcija,
dezinsekcija i deratizacija, provođenje zdravstvenog nadzora,
prijava zarazne bolesti).
Zlouporaba alkohola i droga (razlozi pijenja alkohola, djelovanje

alkohola i stupnjevi opijenosti, prva pomoć; vrste opojnih droga i
njihovo djelovanje na organizam, prva pomoć).
Bolesti zuba (zubobolja; krvarenje nakon vađenja zuba, ispadanje
plombe).
Seminari i vježbe:
Postupak i prva pomoć kod srčanog udara.
Postupak u slučaju akutne upale slijepog
9 M3 crijeva.
3
Pregled uha otoskopom, ispiranje čepa ušne
smole, primjena kapi za uho i nos.
Temeljni teoretski pojmovi iz ginekologije, trudnoće i porođaja
(mjesečnica, zakašnjela ili izostala mjesečnica, trudnoća,
krvarenja tijekom trudnoće, izvanmaternična trudnoća, spontani
pobačaj, upala jajnika i jajovoda, uporaba kontraceptivnih pilula).
Porođaj (pripreme za porođaj, faze porođaja i vođenje porođaja).
10 M4 Smrt na moru Znakovi smrti, prividna smrt, uzroci smrti, postupak 3
s truplom, pregled tijela, postupak s tijelom, pogreb u moru).
Liječnički savjeti putem radija (radio-medico) i njihova svrhovita
izmjena. Prijevoz bolesnika.
Radna i životna sredina na brodu. Ventilacija i klimatizacija.

Rasvjeta. Osnove higijene prehrane. Brodska kuhinja (sanitarno-
higijenski uvjeti rada. Opskrba broda vodom za piće. Otpadne tvari
na brodu (čvrste i tekuće otpadne tvari, goriva i maziva). Postupak
s otpadnim tvarima prema MARPOL-ovoj konvenciji. Mjere za
11 M4 uništavanje glodavaca – deratizacija (s posebnim osvrtom na
2
fumigaciju broda). Mjere za suzbijanje insekata na brodu –
dezinsekcija (najčešći insekti i najučinkovitija sredstva za njihovo
suzbijanje)
Vježbe na lutki:
Hitne intervencije u ginekologiji – porod na
brodu.
Seminar:
- Smrt na moru i postupak s truplom.
- Brodska kuhinja: sanitarno-higijenski uvjeti
12 M4 rada, pravilna manipulacija hranom i njezina
3
pravilna priprema od strane bijelog osoblja,
mjere kojih se treba pridržavati za
sprječavanje nastanka zaraznih bolesti.
Zdravstveni propisi. Međunarodni sanitarni pravilnik

(International Sanitary Regulations). Uloga Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) u praćenju kretanja karantenskih bolesti i
drugih opasnih zaraznih bolesti u svijetu. Lučka zdravstvena vlast
13 M5 – Port Health Authority (Granična sanitarna inspekcija) i kontrola
3
provođenja mjera propisanih od strane Međunarodnog sanitarnog
pravilnika. Brodski zdravstveni dokumenti. Pomorska zdravstvena
izjava (Maritime Declaration ofHealth) i izdavanje Slobodnog
244
prometa s kopnom (Sanitary Free Pratique). Svjedodžba o
izvršenoj deratizaciji (Derrating Certificate). Međunarodna
svjedodžba o vakcinaciji (InternationalCertificate of
Vaccination). Sanitarna knjižica, Zdravstvena iskaznica,
zdravstveni dnevnik, ostali dokumenti.
Njega bolesnih i ozlijeđenih. Opći postupak kod prijema bolesnika
u brodsku bolnicu. Pregled bolesnika. Pregled tjelesnih izlučina i
uzimanje materijala za dijagnozu. Njega teškog i duševnog
bolesnika. Davanje lijekova.
14 M5 Lijekovi i medicinska oprema. Oprema brodske ljekarne. Lista
2
lijekova propisanih Međunarodnim signalnim kodeksom. Popis
lijekova iz Pravilnika o minimalnoj opremi i sadržaju brodske
ljekarne.
Vježbe:
Mjerenje tjelesne temperature.
Mjerenje bila (pulsa).
Promatranje učestalosti i kakvoće disanja.
Mjerenje krvnog tlaka (posebice kod
krvarenja, šoka i dr.) klasičnim živinim
15 M5 tlakomjerom i (ili) tlakomjerom s perom te 3
usporedba dobivenih vrijednosti s fiziološkim
vrijednostima.
Seminar:
Popis lijekova iz Pravilnika o minimalnoj
opremi i sadržaju brodske ljekarne.
1. Mulić, R. & Ropac, D.: Medicina za pomorce, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
Obvezna: 2. International Medical Guide for Ships, 3 edition, WHO, Geneva, 2007.
Literatura
1. Šoša, T.: Medicina za pomorce, Stvarnost, Zagreb, 1986.

Dopunska: 2. Srakočić, J. Medicina za pomorce, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
3. Nikolić. N. A. N. A.: Medicinski priručnik, Meandar, Zagreb, 1994.
Pripremni Teorijski dio predavanja za svaku cjelinu u obliku powerpoint prezentacije dostupan je za kopiranje
materijali: studentima koji pokažu zanimanje
Objasniti osnovnu građu i temeljne funkcije ljudskog organizma;

Analizirati i povezati pojavu različitih tjelesnih simptoma radi postavljanja što preciznije dijagnoze, kako u
slučaju (akutnih) zaraznih tako i u slučaju nezaraznih bolesti;
Procijeniti stupanj urgentnosti kod vitalne ugroženosti pacijenta (krvarenje, prestanak disanja, rada srca,
ozljede kralježnice, komplicirani prijelomi, teške opekline i dr.);
Ishodi učenja
Primijeniti pravodobno i učinkovito prvu pomoć kod pojave akutnih bolesti i ozljeda koje ugrožavaju život
(kardioplumonalna reanimacija, Hemlichov zahvat i dr.);
Koristiti (primijeniti) sva dostupna tehnička sredstva i lijekove iz brodske ljekarne za liječenje oboljelih
(mjerenje tjelesne temperature, krvnog tlaka, šivanje rana, postavljanje udlaga, postavljanje osnovnih zavoja
i dr.);
Primijeniti načela zdravstvene njege i skrbi unesrećenih i oboljelih u brodskoj bolnici;
Primjena temeljnih zdravstvenih propisa reguliranih Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom
(International Sanitary Regulations);
Primijeniti opće i posebne mjere za spriječavanje zaraznih bolesti na brodu;
Primijeniti liječničke savjete dobivene putem radio-liječničke veze (radio-medico).
Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha u svim, dolje navedenim, elementima ocjenjivanja
245
20
- -
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
- -
Projekt
- -
Kolokviji 2 60
Pisani ispit
1 20
ispit (final exam)
3 100
Ukupno

Predavanja teorijskog dijela kolegija „ex-cathedra“ u kombinaciji s praktičnim dijelom (vježbe) i seminarski radovima u omjeru kako
je to navedeno u programu.
Pohađanje
Raspodjela ECTS bodova nastave
aktivnost tako da ukupni Domaće zadaće Usmeni ispit 1
rad
broj ECTS bodova odgovara
(Ostalo
bodovnoj vrijednosti Istraživanje Esej
predmeta): upisati)
Eksperimentaln (Ostalo
Projekt
i rad upisati)
Primjena Heimlichovog hvata u slučaju potpunog začepljenja dišnih putova Činjenična i praktična znanja
(gušenje)
-Nabroj karantenske zarazne bolesti
-Prva pomoć u slučaju sumnje na prijelom kralježnice Činjenična i teorijska znanja
-Prva pomoć kod toplotnog udara
-Utapanje i prva pomoć

-Opis radne i životne sredine na brodu
-Zbrinjavanje rana s posebnim osvrtom na ozljede lubanje Činjenična i teorijska znanja
-Brodski zdravstveni dokumenti – kada i zašto se izdaju
studenat
Obveze

a
Predavanja 75 50
Vježbe 75 50
246
Dobivanje potpisa
Uvjeti za dobivanje potpisa.
1. ostvariti navedeni postotak nazočnosti na predavanjima i vježbama
2. položiti kolokvij
Kolokvij
I. 8.
i
II. 15.

ispravak kolokvija 05.veljače, 2018.
Zimski (I. termin)
usmeni 07.veljače, 2018.
ispravak kolokvija 19.veljače, 2018.

Zimski (II. termin)
usmeni 21.veljače, 2018.
ispravak kolokvija 10.rujna, 2018.

usmeni 12.rujna, 2018.
ispravak kolokvija 24.rujna, 2018.

usmeni 26.rujna, 2018.
Konzultacije
vrijeme održavanja: 18 do 20 sati provjera e pošte, a
dan u tjednu: svakodnevne e-mail konzultacije
slanje informacija u svako vrijeme
ponedjeljak 10:00 – 13:00
Kontakt informacije
e-mail: bdzelalija@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog Godina studija: 3.

prometa
Semest
ar
BRO 310 4 5.
EKONOMIKA BRODARSTVA
Akademska godina: 2017./2018. izborni 5
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Izv. prof.dr.sc. Dino Županović
247
Asistent: -
Predavanja Vježbe Semina

Organizacija nastave: ri
30 - 30
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Ekonomika morskog brodarstva - Ekonomika morskog brodarstva kao znanstvena

disciplina, Pojam morskog brodarstva, Morske luke, Tehnološke karakteristike morskog
brodarstva, Svjetska trgovačka mornarica, Hrvatska trgovačka mornarica, Glavne funkcije u
organizacijskoj strukturi morskog brodarstva, Organizacija brodarskih poduzeća, Putničko
brodarstvo, Teretno brodarstvo, Slobodno (trampersko)-bulkersko brodarstvo, Linijsko
brodarstvo, Tankersko brodarstvo.
M2 Pomorski promet - Pomorski putnički promet, Pomorski teretni promet, Tekući tereti, Suhi
rasuti tereti, Generalni tereti, Ponuda brodskog prostora.
M3 Pomorsko tržište - Tržište tramperskog (bulkerskog) brodskog prostora, Tržište linijskog

brodskog prostora, Konferencije u linijskom brodarstvu, Pulovi i među-konferencijski
Opis kolegija sporazumi u linijskom brodarstvu, Tržište tankerskog brodskog prostora, Pokazatelji dinamike
pomorskog tržišta – vozarinski indeksi, Proizvodnost svjetske trgovačke mornarice,
po cjelinama:
Mehanizam ponude i potražnje u prilagodbi trgovačke mornarice, Višak brodskog kapaciteta
po glavnim tipovima broda, Formiranje vozarina u morskom brodarstvu.
M4 Troškovi pomorskog prijevoza - Općenito o troškovima u morskom brodarstvu, Glavne

vrste, mjesta i nosioci troškova u morskom brodarstvu, Fiksni, varijabilni i granični troškovi u
morskom brodarstvu, Amortizacija u morskom brodarstvu, Model ukupnih troškova putovanja
broda.
M5 Optimizacija troškova i komercijalni rizici te osnovni pokazatelji poslovanja u morskom

brodarstvu - Prosječni troškovi putovanja broda po jedinici pomorskog prijevoznog učinka, po
jedinici količine tereta i po jedinici prevaljenog morskog puta, Optimizacija troškova
putovanja broda, Optimizacija prijevoznih sposobnosti broda, Optimalna veličina broda,
Optimalna brzina broda, Optimizacija vremena boravka broda u lukama, Osnovni pokazatelj
uspješnosti poslovanja u morskom brodarstvu.
Cilj kolegija je upoznati studente s teorijskim pretpostavkama i područjima primjene osnovnih

Cilj kolegija: ekonomskih zakonitosti u poslovanju brodara i svih subjekata u pomorsko prijevoznoj
industriji, u djelomično nepredvidivim ekonomskim i tehnološkim uvjetima.
248
Cjelina Predavanja
Tjedan kolegij Sat
Tema
a i
Ekonomika morskog brodarstva kao znanstvena disciplina, Pojam morskog brodarstva,

1 M1 2
Morske luke, Tehnološke karakteristike morskog brodarstva
Svjetska trgovačka mornarica, Hrvatska trgovačka mornarica, Glavne funkcije u

2 M1 2
organizacijskoj strukturi morskog brodarstva, Organizacija brodarskih poduzeća
Putničko brodarstvo, Teretno brodarstvo, Slobodno (trampersko)-bulkersko brodarstvo,

3 M1 2
Linijsko brodarstvo, Tankersko brodarstvo
4 M2 Pomorski putnički promet, Pomorski teretni promet, Tekući tereti 2
5 M2 Suhi rasuti tereti, Generalni tereti, Ponuda brodskog prostora 2
Tržište tramperskog (bulkerskog) brodskog prostora, Tržište linijskog brodskog prostora,

6 M3 Konferencije u linijskom brodarstvu, Pulovi i među-konferencijski sporazumi u linijskom 2
brodarstvu
Tržište tankerskog brodskog prostora, Pokazatelji dinamike pomorskog tržišta – vozarinski

7 M3 2
indeksi, Proizvodnost svjetske trgovačke mornarice
Mehanizam ponude i potražnje u prilagodbi trgovačke mornarice, Višak brodskog

8 M3 2
kapaciteta po glavnim tipovima broda
Formiranje vozarina u morskom brodarstvu, Vozarine u slobodnom-bulkerskom

9 M3 brodarstvu, Vozarine u linijskom brodarstvu, Vozarine u tankerskom brodarstvu, Vozarine 2
u putničkom brodarstvu
Općenito o troškovima u morskom brodarstvu, Glavne vrste, mjesta i nosioci troškova u

10 M4 2
morskom brodarstvu
11 M4 Fiksni, varijabilni i granični troškovi u morskom brodarstvu 2
12 M4 Amortizacija u morskom brodarstvu, Model ukupnih troškova putovanja broda 2
Prosječni troškovi putovanja broda po jedinici pomorskog prijevoznog učinka, po jedinici

13 M5 2
količine tereta i po jedinici prevaljenog morskog puta
Optimizacija troškova putovanja broda, Optimizacija prijevoznih sposobnosti broda,

14 M5 Optimalna veličina broda, Optimalna brzina broda, Optimizacija vremena boravka broda u 2
lukama
15 M5 Osnovni pokazatelj uspješnosti poslovanja u morskom brodarstvu 2

Liter
Obvezna: Stopford, M.: Maritime Economics 3rd Ed., Routledge, 2009.

atur
a
249
Mitrović, F.: Ekonomika brodarstva, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008.
Glavan, B.: Ekonomika morskog brodarstva, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Dopunska
Kesić, B.: Počuča, M.: Ekonomika brodarstva, Vježbe, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka,
:
2001.
Pripremni
materijali
http://moodle.srce.hr
:
Ispitati i povezati osnovne ekonomske pojave i procese u morskom brodarstvu, te identificirati uzroke i
posljedice istih.
Usporediti i organizirati poznate definicije i klasifikacije ekonomskih pojava i procesa u udžbenicima.

Formulirati i izložiti činjenična dostignuća u okviru ekonomike brodarstva na originalan (sebi svojstven)
način.
Ishodi učenja
Provjeriti konstruiranjem odgovarajućih dijagrama i analiziranjem zaključaka različite probleme u okviru

ekonomike brodarstva predviđenih nastavnim planom i programom.
Izgraditi i prezentirati svijest (znanje) o teorijskim dostignućima u okviru aktualne literature iz područja
ekonomike brodarstva.
Izračunati i formulirati rješenja zadanih apstraktnih problema primjenom stečenih činjeničnih i teorijskih
znanja sadržanih u aktualnoj literaturi. Skicirati i komentirati predložena rješenja zadanih problema.
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Seminar 1 40
Kolokviji
1 20
Pisani ispit
Ispit (final exam) 1 30
250
Ukupno 100
predavanja obuhvaćaju izlaganje teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja.
„Case based“ predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za
predavanja,i pitanja o aktualnim znanstvenim problemima i prikaza karakterističnih primjera iz stručne i poslovne
prakse. U „case based“ predavanjima primjenjuju se različiti multimedijski sadržaji i prikazuju različita softverska i
druga rješenja.
Kolokviji su pisane provjere znanja iz područja jednog ili dva nastavna modula kolegija.
Seminari su pisani radovi koje studenti izrađuju samostalno kod kuće, koristeći obveznu i dopunsku literaturu kao i
propisane materijale za pripremu predavanja, uz korištenje koncepta koji studenti izrađuju na satovima seminara uz
pomoć nastavnika. Sadržaj seminara odgovara dijelu sadržaja (ili cijelom sadržaju) nastavnog modula kolegija (opseg 15
stranica, prema propisanom obrascu). Obrana seminara čini dio ispita.

2 Kolokvij 1
studijskim obvezama
Priprema za
predavanje
bodovima za svaku
aktivnost tako da Seminarsk
ukupni broj ECTS Domaće zadaće 1 Usmeni ispit 1
i rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Primjer seminara Ishod učenja koji se provjerava

Troškovi po mjestima i nosiocima u morskom brodarstvu
vještine
251
Na temelju sljedećih podataka izračunajte dnevne troškove broda za
prijevoz rasutih tereta u plovidbi pri zadanim konstrukcijskim brzinama.
Izračunajte stanje duga u 3. otplatnom razdoblju kredita.
Brzina i potrošnja goriva:
- 14 čvorova → 32 t/dan
- 16 čvorova → 45 t/dan
Deplasman: 21.375
Cijena broda za gotovinsko plaćanje: 56.000.000 $
Uvjeti kredita: 20% gotovinsko učešće, godišnja kamatna stopa 6%, rok
otplate kredita 8 godina u jednakim godišnjim anuitetima.
Vijek trajanja broda: 15 godina
Cijena broda na rezalištima: 150$ po LTD
Brod je u eksploataciji 340 dana godišnje. Činjenična i teorijska znanja, spoznajne

vještine
Cijena goriva: 120$/t
Troškovi broda:
-mjesečna plaća posade → 39.300$
-mjesečni troškovi hrane → 7.500$
-godišnji putni troškovi posade → 62.000$
-ostali godišnji troškovi posade → 60.000$
-godišnji troškovi osiguranja → 300.000$
-mjesečni troškovi zaliha materijala → 36.700$
-mjesečno tekuće održavanje → 8.200$
-godišnje investicijsko održavanje → 170.000$
-godišnji troškovi administracije → 230.000$
Navedite i povežite čimbenike uspješnosti poslovanja morskih luka

Predložite i organizirajte aktivnosti prodajne funkcije brodarskog poduzeća
vještine
Oblikujte i prezentirajte najvažnije karakteristike tankerskog brodarstva

stud
Obv
enat
eze
252
Predavanja 70 50
Vježbe 70 50
Dobivanje potpisa
položiti oba kolokvija,

Kolokviji
1. 8.
2. 15.
pismeni
Zimski (I. termin)
usmeni
pismeni
Zimski (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
Dan u tjednu Vrijeme održavanja
Utorak 11.00 – 11.45
Kontakt informacije
Izv. prof. dr. sc. Dino Županović
dino.zupanovic@unizd.hr
253
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina I
BRO 223 BRODSKI ENERGETSKI SUSTAVI 4 6.
Razina
Status
Akademska godina: 2017./2018. Obavezni ishoda 5
kolegija:
učenja:
Preduvjet upisa:
Asistent:
30 15
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 – Uvodno predavanje-Poimanje broda u svjetlu suvremene teorije sustava kao složenog sustava
interaktivno povezanih četiriju sustava (podsustava): navigacijskog sustava, sustava trupa, porivnog
sustava i energetskog sustava. Smisao integralnog poimanja porivnog i energetskog sustava porivno-
energetskim sustavom broda. Izbor propulzijskog postrojenja. Određivanje nazivne snage propulzijskog
postrojenja. Konfiguracija propulzijskog postrojenja prostorni zahtjevi za njegov smještaj na brodu
M2 – Sagledavanje porivnog sustava broda interaktivno povezanom cjelinom trupa, brodskog vijka i
porivnog stroja. Definiranje kvazistatičkog plovidbenog otpora u realnom okruženju. Definiranje
kvazistatičke proizvodne i potrošačke karakteristike brodskog vijka. Interaktivno sprezanje trupa, vijka i
porivnog stroja postavljanjem odgovarajućeg sustava nelinearnih diferencijalnih jednadžbi kojima se
definira dinamičko pogonsko stanje brodskog porivnog postrojenja. Kategorizacija brodskih porivnih
sustava s naglaskom na definiranju kvazistatičkih (momentnih) karakteristika kategoriziranih porivnih
strojeva; jednostavni i kombinirani porivno sustavi. Diesel-motorni porivni sustav. Plinsko-turbinski
porivno-energetski sustav. Parno-turbinski porivno-energetski sustav.
Opis kolegija M3 – Električni porivno-energetski sustav. Potpuno električna i kombinirana propulzija. Kategorizacija
po cjelinama: propulzije s električnim prijenosom prema vrsti struje; istosmjerno-istosmjerni, izmjenično-istosmjerni
(kombinirani sustav) i izmjenično-izmjenični (uglavnom trofazni). Interakcija trupa, vijka i porivnog
elektromotora karakteristične vrste s definiranom statičkom momentnom karakteristikom (prirodnom i
umjetnom).
M4 – Brodska kogeneracijska postrojenja. Diesel-motorno kogeneracijsko postrojenje. Plinsko-turbinsko

kogeneracijsko postrojenje. Kombinirana energetska postrojenja temeljena na brodskim kogeneracijskim
sustavima.
M5 – Kombinirana porivna postrojenja; dizelski motor ili plinska turbina (CODOG-COmbined Diesel Or
Gas turbine), plinska turbina ili plinska turbina (COGOG-COmbined Gas turbine Or Gas turbine), plinska
turbina i plinska turbina (COGAG-COmbined Gas turbine And Gas turbine), dizelski motor i plinska
turbina (CODAG-COmbined Diesel And Gas turbine), plinska turbina i parna turbina (COGAS-
COmbined Gas turbine And Steam turbine)
M6 – Toplinski sustav broda. Proizvodnja toplinskog učina za uravnoteženje nastupajućeg toplinskog

opterećenja broda; loženim generatorom vodene pare, utilizacijskim generatorom vodene pare i loženim
254
kotlom termalnog ulja. Proizvodnja rashladnog učina za uravnoteženje nastupajućeg rashladnog
opterećenja; u postrojenju za kondicioniranje zraka brodskih nastambi, u postrojenju za kondicioniranje
zraka u skladištima živih proizvoda, postrojenja skladišta mrtvih proizvoda te relikvifikacijskih
postrojenja ukapljenih plinovitih tereta poput propilena, etilena i prirodnog plina (LNG). Sustavi
kapljevitog, plinovitog i dvojnog goriva na suvremenim brodovima.
M7 – Elektro-energetski sustav broda. Proizvodnja i pretvorba električne energije; Izbor vrste struje i
iznosi napona, pogon generatora i načelni spojevi postrojenja. Električni generatori; istosmjerne struje,
izmjenične struje i osovinski generatori. Specifičnosti proizvodnje električne snage tzv. osovinskim
generatorom; elektronička regulacija stabilnosti frekvencije, superponirani planetarni prijenosnici snage s
hidrostatskom i električnom superpozicijom. Pretvaranje, transformiranje, razdioba i prijenos električne
snage; niskonaponska i srednjenaponska brodska mreža, brodski električni sklopni uređaji, elektični
vodovi, kabeli i kabelska mreža.
M8 – Implementiranje brodskih porivno-energetskih sustava. Sagledavanje brodskog porivno-

energetskog sustava integralnom cjelinom namijenjenoj ekonomičnom i ekološki prihvatljivom
uravnoteženju svekoliko nastupajućih energijskih opterećenja tijekom karakterističnih operativnih
modova broda (plovidba broda, manevriranje broda, boravak u terminalima s ukrcajem ili iskrcajem
tereta).
Cilj kolegija je educiranje studenata s temeljnim znanjima suvremenog sustavnog inženjerskog pristupa,
čime im se omogućuje lakše i brže poimanje iznimno kompleksnih sustava kakvi su primjerice raznovrsni
brodski porivni-energetski sustavi koji predstavljaju integralno povezanu cjelinu sastavljenu od raznovrsnih
energetskih komponenti s ciljem obnašanja propisane funkcije tijekom karakterističnih operativnih modova
Cilj kolegija: broda. Temeljem bazičnih znanja iz primjerice brodskih električnih strojeva, brodskih plinskih i parnih
turbina, brodskih motora itd., studente se usmjerava ka njihovom interaktivnom povezivanju u razumno
osmišljeni energetski sustav kojemu je zadatak zadovoljiti propisanoj funkciji na siguran, pouzdan,
ekonomičan i ekološki prihvatljiv način.
Predavanja Seminari
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Uvodno predavanje-Poimanje broda u svjetlu

suvremene teorije sustava kao složenog Uvod u modeliranje
sustava interaktivno povezanih četiriju sustava karakterističnih energetskih
1 (podsustava): navigacijskog sustava, sustava
2 opterećenja
1
trupa, porivnog sustava i energetskog sustava.
Smisao integralnog poimanja porivnog i

energetskog sustava porivno-energetskim
M1 sustavom broda. Izbor propulzijskog
postrojenja. Određivanje nazivne snage Modeliranje mehaničkog
propulzijskog postrojenja. Konfiguracija opterećenja brodskog
2 propulzijskog postrojenja prostorni zahtjevi za 2 porivnog sustava 1
njegov smještaj na brodu. Transformiranje i
prijenos mehaničke snage brodskom vijku i
brodskom trupu.
Sagledavanje porivnog sustava broda

interaktivno povezanom cjelinom trupa, Modeliranje proizvodne i
brodskog vijka i porivnog stroja. Definiranje potrošačke karakteristike
3 M2 kvazistatičkog plovidbenog otpora u realnom 2 brodskog vijka. 1
okruženju.
255
Definiranje kvazistatičke proizvodne i
potrošačke karakteristike brodskog vijka.
Modeliranje kvazistatičkih
Interaktivno sprezanje trupa, vijka i porivnog
proizvodnih karakteristika
stroja postavljanjem odgovarajućeg sustava
4 nelinearnih diferencijalnih jednadžbi kojima se 2 karakterističnih porivnih 1
strojeva.
definira dinamičko pogonsko stanje brodskog
porivnog postrojenja.
Kategorizacija brodskih porivnih sustava s

naglaskom na definiranju kvazistatičkih
(momentnih) karakteristika kategoriziranih Energijsko sprezanje
porivnih strojeva; jednostavni i kombinirani porivnog stroja, brodskog
5 porivno sustavi. Diesel-motorni porivni sustav. 2 vijka i brodskog trupa. 1
Plinsko-turbinski porivno-energetski sustav.
Parno-turbinski porivno-energetski sustav.
Električni porivno-energetski sustav. Potpuno

električna i kombinirana propulzija.
Kategorizacija propulzije s električnim
Određivanje toplinskog
prijenosom prema vrsti struje; istosmjerno-
6 istosmjerni, izmjenično-istosmjerni 2 opterećenja broda 1
(kombinirani sustav) i izmjenično-izmjenični
M3 (uglavnom trofazni).
Interakcija trupa, vijka i porivnog Određivanje rashladnog

elektromotora karakteristične vrste s
7 definiranom statičkom momentnom 2 opterećenja broda
karakteristikom (prirodnom i umjetnom).
Brodska kogeneracijska postrojenja. Diesel- Određivanje kvazistatičkog
motorno kogeneracijsko postrojenje. Plinsko- toplinskog učinka
8 M4 turbinsko kogeneracijsko postrojenje. 2 pridobivog iz brodske 1
Kombinirana energetska postrojenja temeljena kogeneracije.
na brodskim kogeneracijskim sustavima.
Kombinirana porivna postrojenja; dizelski
motor ili plinska turbina (CODOG-COmbined
Diesel Or Gas turbine), plinska turbina ili
plinska turbina (COGOG-COmbined Gas Uravnoteženje toplinskog
turbine Or Gas turbine), plinska turbina i opterećenja broda
9 M5 plinska turbina (COGAG-COmbined Gas 2 1
turbine And Gas turbine), dizelski motor i
plinska turbina (CODAG-COmbined Diesel
And Gas turbine), plinska turbina i parna
turbina (COGAS- COmbined Gas turbine And
Steam turbine)
Toplinski sustav broda. Proizvodnja toplinskog Uravnoteženje rashladnog
učina za uravnoteženje nastupajućeg opterećenja broda
toplinskog opterećenja broda; loženim
10 generatorom vodene pare, utilizacijskim 2 1
generatorom vodene pare i loženim kotlom
termalnog ulja.
Proizvodnja rashladnog učinka za
uravnoteženje nastupajućeg rashladnog
M6 opterećenja; u postrojenju za kondicioniranje
zraka brodskih nastambi, u postrojenju za Određivanje vlastitog
kondicioniranje zraka u skladištima živih energetskog opterećenja
11 proizvoda, postrojenja skladišta mrtvih 2 broda. 1
proizvoda te relikvifikacijskih postrojenja
ukapljenih plinovitih tereta poput propilena,
etilena i prirodnog plina (LNG). Sustavi
kapljevitog, plinovitog i dvojnog goriva na
suvremenim brodovima.
Elektro-energetski sustav broda. Proizvodnja i
pretvorba električne energije; Izbor vrste struje Određivanje električnog
12 M7 i iznosi napona, pogon generatora i načelni 2 opterećenja broda. 1
spojevi postrojenja.
256
Električni generatori; istosmjerne struje,
izmjenične struje i osovinski generatori.
Specifičnosti proizvodnje električne snage tzv. Uravnoteženje električnog
13 osovinskim generatorom; elektronička 2 opterećenja broda. 1
regulacija stabilnosti frekvencije, superponirani
planetarni prijenosnici snage s hidrostatskom i
električnom superpozicijom.
Pretvaranje, transformiranje, razdioba i prijenos Uravnoteženje sveukupno
električne snage; niskonaponska i nastupajućeg energetskog
srednjenaponska brodska mreža, brodski opterećenja brodskog
14 električni sklopni uređaji, električni vodovi, 2 porivno-energetskog
1
kabeli i kabelska mreža.
sustava
Implementiranje brodskih porivno-energetskih

sustava. Sagledavanje brodskog porivno- Intermitentnost
energetskog sustava integralnom cjelinom karakterističnih energetskih
namijenjenoj ekonomičnom i ekološki opterećenja
15 M8 prihvatljivom uravnoteženju svekoliko 2 1
nastupajućih energijskih opterećenja tijekom
karakterističnih operativnih modova broda
(plovidba broda, manevriranje broda, boravak u
terminalima s ukrcajem ili iskrcajem tereta).
Roy L. Harrington: ˝Marine Engineering˝, The Society of Naval Architects and Marine Engineers, Jery
City, N.J. o7306, 1998.
Obvezna:
B. Skalicki, J. Grilec: ˝Brodski električni uređaji˝, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, Zagreb 2000.
•John B. Woodward: ˝Marine Gas Turbines˝, John Wiley&Sons, New York-London-Sydney-Toronto,
1975.
George H. Clark: ˝Industrial and Marine Fuels - Reference book˝, Butterworth and Co. Ltd, London-
Boston-Sydney-Toronto, 1988.
R.E. MACHOL: ˝System Engineering Handbook˝; McGraw-Hill, New York, 1988.
Literatura R.L. LOFTHNESS: ˝Energy Handbook˝; Van Nostrand Reinhold Company; New York, 1990.
Dopunska:
SV.AA.HARVALD: ˝Resistance and Propulsion of Ships˝, Department of Ocean Engineering The
Technical Unuversity of Danmark, Lyngby, A Wiley-Inter Science Public., New York,
1983.
J. S. CARLTON: ˝Marine Propellers and Propulsion˝, Butterworth-Heinemann Ltd, London, 1994.
Pripremni
materijali:
• Poimati složene sustave poput brodskog energetskog sustava
• Matematički opisati kvazistatičke karakteristike (proizvodne i potrošačke)
pojedinih energetskih komponenti integriranih u brodske porivno-energetske
sustave,
• Postavljati pojednostavnjene dinamičke modele karakterističnih porivnih
postrojenja (modeli kojima se ne uzima u obzir kapacitancija pojedinih komponenti
sustava),
• Konstruirati funkcijske sheme karakterističnih suvremenih brodskih porivno-
Ishodi energetskih sustava,
učenja • Procijeniti kvazistatička toplinska i rashladna opterećenja broda koja je potrebno
uravnotežiti s toplinskim odnosno rashladnim brodskim postrojenjem,
• Procijeniti nazivno električno opterećenje broda,
• Definirati raspoloživi kvazistatički toplinski učinak brodskog kogeneracijskog
sustava tijekom plovidbe,
• Navesti, objasniti i shematski prikazati karakteristična kombinirana porivna
postrojenja,
• Objasniti princip prijenosa mehaničke snage od dizelskog motora ka osovinskom
generatoru korištenjem superponiranog planetarnog prijenosa bilo s hidrostatskom
ili električnom superpozicijom,
257
• Objasniti potrebu za transformacijom mehaničke i električne snage
• Objasnit potrebu za instaliranjem srednjenaponske električne mreže na određenim
brodovima.
- -
-
Domaće zadaće
- -
Eseji
- -
Projekt
- -
Kolokviji 1 60
Pisani ispit
1 40
ispit (final exam)
100
Ukupno
Predavanja:
Auditorno izlaganje novih tema uz povremenu interaktivnu raspravu o prethodno izloženim temama na koje se
veže tekuća tema (usmjeravanje studenata ka razumnom povezivanju gradivnih tema u sveukupnu cjelinu).
Osvrtanje na izložene teme i ukazivanje poveznica među njima sa svrhom poimanja složene cjeline brodskog
porivno-energetskog sustava.
poimanje, rješavanje i bržu konstrukciju karakterističnih grafova kao rješenja postavljenih matematičkih modela.
Seminar izvodi viši asistent. Studenti se usmjeravaju ka rješavanju razmjerno jednostavnijih problema iz
područja brodskih energetskih sustava kao što je energijsko bilanciranje i određivanje karakterističnih nazivnih
vrijednosti za pojedine energetske komponente integrirane u sustavu. Postavljaju i rješavaju pojednostavnjene
dinamičke modele jednostavnijih porivnih sustava koristeći pri tome kvazistatičke karakteristike brodskog
otpora, brodskog vijka i odnosnog porivnog stroja.
Ispit
Uvjet za pristup pismenom i usmenom ispitu je prisustvovanje na najmanje 20 sati predavanja, 10 sati seminara,
te položeni usmeni ispiti iz; tehničke mehanike i čvrstoće.
258
Pohađanje
Raspodjela ECTS nastave
bodova prema Priprema za Pismeni
Referat 3
studijskim obvezama predavanje ispit
Domaće zadaće 1,0
bodovima za svaku rad ispit
aktivnost tako da
Projekt (Ostalo
rad
upisati)

Shematski prikaži i objasni kombinirano porivno postrojenje sa Teorijsko znanje.
srednjekretnim dizelskim motorom i parnom turbinom napajanom parom
proizvedenom u utilizacijskom kotlu. Spoznajna vještina.
Postavi kvazistatičku porivnu i momentnu jednadžbu elektromotornog
porivnog sustava izvedenog s vijkom fiksnog uspona krila i asinkronim
kaveznim motorom napajanim preko statičkog pretvornika frekvencija.
Pokaži radnu točku u kvalitativnim dijagramima; T-v (sila uvećanog otpora
broda i porivna sila-brzina broda za razne brzine vrtnje propelera), M-n
(zakretni moment elektromotora i propelera-brzina vrtnje pri raznim
brzinama broda).
Objasni prijenos mehaničke snage ka osovinskom generatoru i princip tzv. Teorijsko znanje.
hidrostatske superpozicije.
Objasni postupak određivanja toplinskog opterećenja broda. Spoznajna vještina.
Objasni potrebu za ugradnjom mehaničkih reduktora u kombiniranim
porivnim postrojenjima poput CODAG-a ili COGAS-a.
studenata
Predavanja 75% 25%

Obveze
Vježbe 75% 25%

Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima i vježbama, prisustvo na pismenim ispitima.
Kolokviji
kolokvija

Redoviti
rokovi
ispitni
pismeni
Ljetni (I. termin)
usmeni
259
pismeni
Ljetni (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
igospic@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina 3

BRO 246 PLOVIDBA BRODOM 3 6
Razina
Status
Akademska godina: 2017. / 2018. izborni ishoda 5
kolegija:
učenja:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Prof.dr.sc. Toni Bielić, izvanredni profesor
Asistent: Ivan Toman, dipl. ing.

15 30 0
Jezik izvođenja: Hrvatski, engleski
Studentske ankete (PP7/OB1)
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Opis kolegija Cjelina:
260
po cjelinama: M1: Osnove terestričke navigacije. Zemljopisna širina i dužina, pozicija broda, razmak,
nautička milja, čvor. Smjerovi u navigaciji. Kurs, azimut i pramčani kut. Osnove Zemljinog
magnetizma, varijacija. Magnetski kompas. Devijacija magnetskog kompasa. Osnove
kompenzacije magnetskog kompasa. Kartografske projekcije. Merkatorova karta. Pomorske
karte. Navigacijski priručnici. Plovidbene oznake. Lateralni i kardinalni sustavi označavanja.
Loksodromska plovidba. Određivanje pozicije broda metodama terestričke navigacije.
Morske mijene.
M2: Osnove elektroničke navigacije. Žiroskop i žirokompas. Elektroničke karte. Rasterske i

vektorske karte. ECDIS. AIS. VDR. Satelitski navigacijski sustavi. GPS. Osnove rada radara.
ARPA – radar. Korištenje ARPA – radara za sigurno vođenje navigacije.
M3: Osnove astronomske navigacije. Koordinatni sustavi. Određivanje pozicije broda

metodama astronomske navigacije. Identifikacija zvijezda. Ortodromska plovidba.
M4: Pravila za izbjegavanje sudara na moru. Manevarske značajke broda. Manevar priveza i
odveza broda. Manevar sidrenja broda.
M5: Planiranje pomorskog putovanja. Planiranje postupaka u izvanrednim okolnostima.

Plovidba u području leda. Osnove pomorske meteorologije i oceanografije. Meteorološka
navigacija.
Upoznati studente Brodostrojarskog smjera sa osnovnim pojmovima iz terestričke,

astronomske i elektroničke navigacije. Naučiti izračunavati temeljne navigacijske veličine te
ih ucrtati na pomorsku kartu. Upoznati studente s pravilima za izbjegavanje sudara na moru
Cilj kolegija:
te ih uvježbati s njihovim korištenjem preko simulatorskih vježbi. Upoznati studente s
načelima planiranja putovanja, uz korištenje osnovnih saznanja iz pomorske meteorologije i
oceanografije.
S
S
a
Tema Tema at
kolegija
t
Cjelina
Tjedan
i
i
Osnove terestričke navigacije. Zemlja kao

geoid. Zemljopisne koordinate, zemljopisna Zemljopisna širina i zemljopisna dužina.
1 M1 1 2
širina i zemljopisna dužina. Pozicija broda. Razlika zemljopisnih dužina i širina.
Razmak. Definicija nautičke milje. Čvor.
Smjerovi u navigaciji. Kurs, azimut i pramčani Proračunavanje kurseva, azimuta i

2 M1 kut. Pravi, magnetski i kompasni kursevi i pramčanih kuteva. Proračunavanje pravih, 2
1
pramčani kutevi. magnetskih i kompasnih kurseva i azimuta.
Svođenje varijacije na tekuću godinu.

3 M1 Osnove zemaljskog magnetizma. Varijacija. 1 Proračunavanje pravih, magnetskih i 2
Magnetski kompas. Devijacija magnetskog kompasnih kurseva i azimuta.
261
kompasa. Osnove kompenzacije magnetskog
kompasa.
Ucrtavanje pozicije broda, kurseva i

Kartografske projekcije. Merkatorova karta. azimuta na pomorsku kartu. Očitavanje
4 M1 1 2
Pomorske karte. Navigacijski priručnici. pozicije broda, kurseva i azimuta s
pomorske karte.
Plovidbene oznake. Lateralni i kardinalni sustavi

označavanja. Loksodromska plovidba. Čitanje plovidbenih oznaka s pomorske
5 M1 Određivanje pozicije broda metodama 1 karte. Proračun loksodromske udaljenosti i 2
terestričke navigacije. Morske mijene. loksodromskog kursa.
Dubinomjer, načelo rada.
Ucrtavanje pozicije broda, kurseva i

azimuta na pomorsku kartu. Očitavanje
Osnove elektroničke navigacije. Definicija i
pozicije broda, kurseva i azimuta s
svojstva žiroskopa. Žirokompasi tipa Anschutz i
pomorske karte. Određivanje pozicije broda
6 M2 Sperry. Dijelovi kompasa i načelo rada. 1 2
metodama terestričke navigacije.
Devijacija žirokompasa. Brzinomjer, načelo
Određivanje devijacije magnetskog
rada.
kompasa. Proračun vremena nastupa
visokih i niskih voda te njihove visine.
Ucrtavanje i očitavanje pozicije broda,

kurseva i azimuta na pomorsku kartu.
Određivanje pozicije broda metodama
Elektroničke karte. Rasterske i vektorske karte. terestričke navigacije. Određivanje
7 M2 1 devijacije magnetskog kompasa. Proračun 2
ECDIS. AIS. VDR.
vremena nastupa visokih i niskih voda te
njihove visine.
1.kolokvij.
Rad s rasterskim i vektorskim

Satelitski navigacijski sustavi. GPS - sustav.
8 M2 1 elektroničkim kartama. Korištenje ECDIS – 2
Načelo rada. GPS - prijemnik.
sustava.
Osnove rada radara. Tipovi radara. ARPA –

Rad s GPS – prijemnikom. Očitavanje
9 M2 radar. Korištenje ARPA – radara za sigurno 1 2
podataka s GPS – prijemnika.
vođenje navigacije.
Osnove astronomske navigacije. Koordinatni

Rad s ARPA – radarom. Uključivanje
10 M3 sustavi. Određivanje pozicije broda metodama 1 2
radara, namještanje radarske slike.
astronomske navigacije. Identifikacija zvijezda.
Plotiranje objekata pomoću radara.

Ortodromska plovidba. Definicija ortodrome. Očitavanje podataka plotiranog objekta,
11 M3 1 2
Ortodroma na Merkatorovoj i gnomonskoj karti. CPA i TCPA. Izbjegavanje sudara pomoću
ARPA – radara.
262
Pravila za izbjegavanje sudara na moru.
12 M4 Definicija i korištenje pravila u svakodnevnoj 1 Simulatorske vježbe s ARPA – radarom. 2
navigaciji.
Manevarske značajke broda. Manevar priveza i

13 M4 odveza broda. Manevar sidrenja broda. 1 Simulatorske vježbe s ARPA – radarom. 2
Manevar okreta.
Planiranje pomorskog putovanja. Planiranje Simulatorske vježbe s ARPA – radarom.

14 M5 postupaka u izvanrednim okolnostima. Plovidba 1 Manevar priveza i odveza broda. Manevar 2
u području leda. sidrenja.
Osnove pomorske meteorologije i oceanografije. Izrada plana putovanja.

15 M5 1 2
Meteorološka navigacija. 2. kolokvij
Obvezna: B.Franjo i dr.: Terestrička i elektronska navigacija, Republički hidrografski institut, Split 1986.
I.Kitarović: Navigacijska astronomija, Visoka pomorska škola u Rijeci, Rijeka 2002.
Grupa autora: Vademecum maritimus, Pomorski fakultet, Rijeka 2002.

Dopunska:
B.Franušić: Astronomska navigacija I, Pomorski fakultet, Dubrovnik 1989.
N.Bowditch: American Practical Navigator, Vol.I, DMAH/TC, Washington 1984.

Literatura
Navesti definiciju zemljopisne širine, dužine, nautičke milje i čvora.
Izračunati razliku zemljopisnih širina, dužina i brzinu broda.
Navesti vrste kurseva i azimuta.
Demonstrirati pretvaranje kurseva i azimuta iz jednog oblika u drugi.
Opisati načela Zemljinog magnetizma.
Protumačiti svođenje varijacije na tekuću godinu.
Opisati karakteristike Merkatorove karte.
Upotrijebiti navigacijske priručnike u raznim navigacijskim situacijama.
Ucrtati navigacijske veličine na navigacijsku kartu, uz izračunavanje istih.

Ishodi učenja
Prepoznati plovidbene oznake u lateralnom i kardinalnom sustavu označavanja.
Opisati načelo rada žiro – kompasa i brzinomjera.
263
Razlikovati karakteristike rasterske i vektorske elektroničke karte.
Opisati načelo rada GPS – a.
Opisati načelo rada radara i objasniti prednosti ARPA – radara u navigaciji.
Rukovati ARPA – radarom u različitim navigacijskim situacijama, uz korištenje simulatora.
Koristiti manevarske značajke broda pri manevrima priveza, odveza i sidrenja, uz korištenje
simulatora.
Isplanirati pomorsko putovanje, uz korištenje meteoroloških izvještaja.
Opisati osnovne meteorološke i oceaonografske pojmove, analizirati njihovu primjenu u

svakodnevnoj navigacijskoj praksi.
Bodovi
Kolokviji
40
Pisani ispit
Ukupno 100
based“ predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za
predavanja,i pitanja o aktualnim znanstvenim problemima i prikaza karakterističnih primjera iz stručne i poslovne prakse.
U „case based“ predavanjima primjenjuju se različiti multimedijski sadržaji i prikazuju različita softverska i druga
rješenja. Tijekom predavanja nastavnik evidentira aktivnost studenata/izvršenu pripremu za predavanja kroz aktivno
264
sudjelovanje studenata u nastavi. Vrijeme potrebno za pripremu za predavanja jednog nastavnog modula iznosi 15 sati
rada studenta.
pristupanje usmenom ispitu studenti su obvezni položiti oba kolokvija. Polaganje kolokvija može se ponoviti dva puta, u
oglašenim terminima.
Vježbe: 15 sati vježbi započinje pokaznim i teoretskim dijelom kojeg izvodi asistent/ica nakon čega studenti
samostalno na istom satu rješavaju predviđene problemske zadatke na vježbama ili koncipiraju pojedinačne projekte,
uz pomoć asistenta/ice. Na sljedećem satu vježbi studenti predaju izvješće o izvršenoj vježbi ili predaju esej o pojedinom
modulu, na propisanom obrascu kao domaću zadaću. Vježbe služe i za kontinuirano praćenje (od strane asistenta)
izlaganja realizacije faza izrade grupnih projekata/zadataka, od strane voditelja faze projekta, koje projektne grupe
studenata samostalno izvode (izvan nastave)u situacijama nepoznatih i promjenjivih uvjeta/interakcija.
1 Kolokvij 1
nastave rad
Raspodjela ECTS bodova Priprema za Pismeni

prema studijskim obvezama Referat
predavanje ispit
aktivnost tako da ukupni rad
broj ECTS bodova odgovara
predmeta):
upisati)
Eksperimentaln
Projekt (Ostalo
i rad
upisati)
Ucrtajte poziciju broda. Iz ucrtane pozicije, ucrtajte kurs broda, izračunajte činjenična znanja,
prevaljeni put, na osnovu zadane brzine i vremena plovidbe te odredite
novu poziciju broda. Iz nove pozicije se magnetskim i žiro - kompasom teorijska znanja,
smjera objekt. Na osnovu očitanih azimuta, izračunajte devijaciju
spoznajne vještine.
magnetskog i žiro – kompasa.
činjenična znanja,
265
Opišite načelo rada radara. Izdvojite funkcije svakog dijela radara te teorijska znanja,
vrjednujte njihovu važnost u ispravnom radu radarskog uređaja.
Predavanja 50% -
Seminari 80% -
Dobivanje potpisa

Obveze studenata
ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima,
ostvariti postotak nazočnosti na seminarima.

Kolokviji
I. 7.
II. 15.
ispravak kolokvija
Zimski (I. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
Zimski (II. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
ispravak kolokvija
usmeni
Konzultacije
266
Kontakt informacije
itoman@unizd.hr
267
VI. SEMESTAR
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstva i tehnologije pomorskog Godina 3.

prometa studija:
JES 306 ENGLESKI JEZIK STRUKE VI 3 6.
Razina
Status
Akademska godina: 2017./2018. izborni ishoda Intermediate
kolegija:
učenja:
Asistent:
15 30 0
Cjelina:
M 1 GRAMMAR – jezične strukture i oblici tipični za brodostrojarske komunikacije
M 2 WRITING: application form, CV, references

Opis kolegija
po cjelinama: M 3 REPAIRS AND SPARES
M 4 MARINE DIESEL ENGINE MONITORING AND MAINTENANCE
Konsolidiranje jezičnih struktura i gramatike; usvajanje osnovnih tehnika čitanja stručne literature; usvajanje
tehnika pisanja sažetaka i stručnih radova; razvijanje vještine govorenja o stručnim temama; upoznavanje
Cilj kolegija: vokabulara struke, te posebne jezične strukture i stručne terminologije u brodostrojarskom registru.

kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
SPECIFICATIONS- što su specifikacije i

čemu služe; specifikacija radova prilikom
dokovanja; jezične strukture u REPORTS- izvješća, jezične strukture u izvješćima.
1 M3 specifikacijama (specifications of repairs). 1 2
PAST PERFECT- aktivni i pasivni oblik

Vježbe: upotreba prošlih vremena u raznim
pluskvamperfekta; upotreba u rečenicama sa
situacijama.
2 M1 vremenskim veznicima; zamjena pomoću 1 2
prošlog svršenog vremena; trajno prošlo
vrijeme.
268
NON-FINITE VERB FORMS- nesvršeni
glagolski oblici; infinitiv; konstrukcije:
glagol+inf. sa to; glagol+objekt+infinitiv sa Vježba: upotreba nesvršenih glagolskih oblika u
3 M1 to; glagol+objekt+inf. bez to; glagol u 1 konkretnim situacijama. 2
pasivu+infinitiv pasiva.
PARTICIPLES- particip prezenta, prošli

particip, particip perfekta: tvorba i upotreba u
svakodnevnoj komunikaciji na brodu.
4 M1 Primjeri iz tekstova. 1 Vježba: pisanje rečenica uz upotrebu participa. 2
GERUND- glagolska imenica: sadašnji

gerund i njegova upotreba; svršeni gerund i
njegova upotreba u komunikacijama na
brodu; prijedlozi koji zahtijevaju gerund; Vježba: prevođenje rečenica sa hrvatskog na engleski
5 M1 glagoli i izrazi koji zahtijevaju gerund 1 koristeći gerund. 2
(primjeri); neke radnje koje se izražavaju
gerundom.
APPLICATION FOR EMPLOYMENT- kako

ispuniti obrazac za molbu (application form);
Vježba: popunjavanje obrasca i upoznavanje sa
podnosioc; pisana molba i nekoliko primjera;
podacima koji se navode u obrascu za molbu.
životopis (curriculum vitae) i podaci koje
6 M2 mora sadržavati; važnost interviewa i kako 1 2
Prva zadaća
izgleda; preporuke (references).
ENGINE ROOM DUTIES- poslovi službe

stroja (sa detaljnim primjerima); dužnosti i
obveze časnika stroja po propisima brodarske
tvrtke; naglasak na suradnji, kontaktima i Vježba: prevođenje terminologije sa hrvatskog na
7 M4 dogovorima sa drugim službama; prilozi koji 1 engleski. 2
sadržavaju primjere gore navedenoga.
ENGINE OPERATION AND

MONITORING- uvjeti koje moraju
ispunjavati brodski strojevi; usvajanje
termina: TBO-time between overhauls; test
Vježba: prevođenje napomena.
8 M4 bed; test bed trials; rad stroja, praćenje, 1 2
dnevnik stroja i bilješke; napomene (remarks),
jasnoća zapisa.
ENGINE MAINTENANCE- održavanje

stroja; izrazi koji se često sreću pri održavanju
(downtime, failure, breakdown, overhaul,
reconditioning...); održavanje ovisno o tipu Vježba: čitanje i prevođenje izvješća.
9 M4 motora; alati i doknadni dijelovi; izvješća o 1 2
pregledima dijelova motora (sa primjerima).
BUNKERS- krcanje pogonskog goriva:

zahtjev, opća načela o preuzimanju, postupci
prije preuzimanja, uzimanje i slanje uzoraka;
Vježba: prevođenje relevantne terminologije.
10 M4 spor zbog nedovoljno isporučene količine 1 2
goriva, analiza goriva.
269
LUBRICATING OIL CHECKING AND
ANALYSIS- trebovanje ulja za
podmazivanje; zaprimanje, mjesečno Vježba: prevođenje
11 M4 izvješće; praćenje kakvoće rabljenog ulja;
1 Druga zadaća 2
čitanje priloga.
ENGINE TROUBLES AND DAMAGES TO

COMPONENTS- bilježenje smetnji u radu;
podaci o smetnjama, cjelovito izvješće; oblik
izvješća; smetnje koje ne može otkloniti sama Vježba: usvajanje terminologije vezane uz razna
12 M4 posada; načini podnošenja zahtjeva (repair
1 oštećenja radnih dijelova motora. 2
request specimens); posebna izvješća.
REQUISITIONS OF SPARES AND

CONSUMABLES- trebovanje doknadnih
dijelova i potrošnog materijala; primjeri kroz
13 M3 priloge; različiti načini trebovanja.
1 Vježba: usvajanje terminologije iz priloga. 2
DRYDOCKING REPAIRS- remont u doku;

podrobni opisi popravaka (klipovi, ventili, Vježba: jezične strukture i terminologija u opisu
14 M3 cijevi, koljenasta osovina, turbopuhalo..).
1 popravka. 2
Treća zadaća
Ponavljanje nastavnog gradiva,

15 sistematizacija gradiva 1 Uvježbavanje pisanja paragrafa na zadanu temu iz 2
struke, prijevoda i prepričavanja korištenjem stručnog
vokabulara
Rijeka, 1999.
17. Spinčić, Luzer: Engleski u brodostrojarskim komunikacijama. Pomorski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2008.
Obvezna:
Literatura
- pravilno koristiti jezične strukture i gramatiku: pluskvamperfekt, prošlo svršeno vrijeme, nesvršene glagolske
oblike, participe, glagolske imenice.
Ishodi učenja
- koristiti vokabular iz struke: specifikacije, izvješća, poslovi službe stroja, rad i praćenje rada stroja, održavanje
stroja, krcanje pogonskog goriva, kontrola i analiza ulja za podmazivanje, smetnje u radu i oštećenja, trebovanje
doknadnih dijelova, remont u doku.
- čitati učinkovito koristeći se osnovnim tehnikama čitanja: skimming, scanning te usavršavati tehnike čitanja
teksta; čitanje u svrhu razumijevanja općenitog značenja teksta i detaljno čitanje u svrhu pronalaženja određene
informacije.
- pisati sažetke stručnih tekstova.
Bodovi
270
3 40 %
1 30%
1 20 %
6 100%
Ukupno
tipovi rečenice: generalizacija, definicija, klasifikacija; održavanje usmenih izlaganja na stručne teme te raspravljanje o istima. Koriste
se osnovne tehnike čitanja stručnog teksta, čitanje u svrhu razumijevanja općenitog značenja teksta i detaljno čitanje u svrhu pronalaženja
vježbe i usmeno.
Pohađanje
Raspodjela ECTS 0,5 Praktični rad Kolokvij 0,5
nastave
bodova prema Priprema za
studijskim obvezama 0,25 Referat Pismeni ispit 0,25
predavanje
Domaće zadaće 0,25 Seminarski rad Usmeni ispit 0,25
bodovima za svaku
aktivnost tako da
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
Shorten these sentences by using participes: Razumijevanje i usvojenost nove jezične
konstrukcije.
1. While we were leaving the bridge, we heard the alarm.
______________________________________________
2. While we were overhauling the engine we detected a leaking spot in
the cooler.
______________________________________________
3. When the spare parts were first ordered, they were not numbered
properly.
_______________________________________________
4. Before the boiler was checked, it had been drained and carefully
cleaned.
_______________________________________________
271
V Write English equivalents for the following: Razumijevanje i usvojenost bitne
terminologije.
Završene škole
Izjava o zdravstvenom stanju
Datum zadnjeg zdravstvenog pregleda
Stalna adresa
Bračno stanje

1. Engine room duties
2. Bunkering Vještina usmenog izlaganja na zadanu
temu,izgovor, upotreba stručnog vokabulara
uz isticanje ključnih riječi, korištenje
gramatike, intonacija rečenice
studenata
Predavanja 80 0
Obveze
Vježbe 80 0
Dobivanje potpisa
Kolokvij
i
2./ 3. 11. tjedan nastave /14. Tjedan nastave

pismeni
Zimski (I. termin)
usmeni
pismeni
Zimski (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
272
utorak 19.30-20.30
Kontakt informacije
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina studija: III

pomorskog prometa
NAU 319 INSPEKCIJSKI PREGLED I NADZOR 3 VI

BRODOVA
Akademska godina: 2017./2018. Izborni 5
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Prof.dr. sc. Damir Zec
Asistent: Luka Grbić mag.ing.naut

30
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
Međunarodna pomorska organizacija (IMO), SOLAS, STCW, COLREG, MARPOL,

TONNAGE, LOADLINE, MLC 2006.
Primjena međunarodnih izvora koji se odnose na pregled i nadzor brodova te sigurnost

plovidbe. Klasifikacijski zavodi - prava, obveze , uloga. Hrvatski Registar Brodova(HRB).
Opis kolegija
Prava i obveze brodova prema brodovima vlastite nacionalne pripadnosti(Flag State Control).
po cjelinama:
Isprave domaćeg broda. Poslovi nautičke, brodostrojarske inspekcije.
Prava i obaveze obalne države prema brodovima strane pripadnosti(Port State Control). Prava i
obveze prema Pariškom Memorandumu. Memorandumi u svijetu.
5. Postupak inspekcijskog nadzora. Osnovni,detaljni i prošireni pregled broda. Zapisnici o

pregledu. Zaustavljanja brodova.
273
Cilj kolegija je osposobiti studente Brodostrojarstva i Nautike za provedbe aktivnosti vezanih
uz preglede i nadzor brodova, koje čine nezaobilazni dio brodskog poslovanja. Sadržaj kolegija
obuhvaća teorijska znanja o najvažnijim problemima, metodama i načinu pregleda i nadzora
Cilj kolegija: brodova. Razmatraju se razni tipovi pregleda brodova od osnovnih do proširenih. Koristeći se
stečenim saznanjima studenti mogu uočiti i ocijeniti utjecaj poznavanja međunarodnih
konvencija i propisa na ispravan i učinkovit pregled broda, te steći znanja i vještine kako
pripremiti brod i posadu za inspekcijski pregled.
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
1 M1 2 Međunarodna pomorska organizacija (IMO), SOLAS, STCW
2 M1 2 COLREG, MARPOL, TONNAGE
3 M1 2 LOADLINE, MLC 2006
Primjena međunarodnih izvora koji se odnose na pregled i nadzor brodova te sigurnost

4 M2 2
plovidbe.
5 M2 2 Klasifikacijski zavodi - prava, obveze , uloga.
6 M2 2 Hrvatski Registar Brodova(HRB).
7 M3 2 Prava i obveze brodova prema brodovima vlastite nacionalne pripadnosti (Flag State Control).
8 M3 2 Pregled broda radi najma. Pregled broda za osiguranje.
9 M3 2 Poslovi nautičke, brodostrojarske inspekcije.
10 M4 2 Prava i obaveze obalne države prema brodovima strane pripadnosti (Port State Control).
11 M4 2 Prava i obveze prema Pariškom Memorandumu.
12 M4 2 Memorandumi u svijetu.
13 M5 2 Postupak inspekcijskog nadzora.
14 M5 2 Osnovni,detaljni i prošireni pregled broda.
15 M5 2 Zapisnici o pregledu. Zaustavljanja brodova.
1. Procedures for Port State Control,International Maritime Organization, London 2001.

Literatura
Obvezna:
2. Damir Zec, Sigurnost na moru, sveučilišni udžbenik,Pomorski Fakultet u Rijeci, Rijeka 2001.
274
3. Izvorni tekstovi međunarodnih pomorskih konvencija.
Službeni tekstovi (rezolucije,preporuke, pravilnici) Međunarodne pomorske organizacije u

Dopunska:
tiskanom i elektroničkom obliku.
Pripremni
materijali:
Navesti karakteristike Međunarodnih konvencija (SOLAS, MARPOL, LOADLINE,

TONNAGE 69, STCW 78, COLREG 72)
Nabrojati što sve obuhvaća Tehnički nadzor i Inspekcijski pregled domaćih i stranih brodova.
Objasniti poslove nautičke, strojarske, hidrografske inspekcije.
Opisati načelo rada Port State Inspektora, s obzirom na vrstu pregleda na brodu.
Nabrojati područja pregleda pokrivena SOLAS Konvencijom, IBC Kodeksom, IGC Kodeksom,
Konvencijom o teretnim vodenim linijama, STCW Konvencijom, MLC Konvencijom.
Ishodi učenja
Bodovi
Domaće zadaće -
Seminari
Projekt - -
Kolokviji
2 40
Pisani ispit
Ukupno 4 100
275
Predavanja:
Predavanja se izvode kombiniranom ex-cathedra i case based metodom. Prije predavanja pojedinog modula u sustavu za
e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se sastoje od poglavlja u
obveznoj literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, handout-a i drugih izvora. Ex-cathedra predavanja
obuhvaćaju izlaganje teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja. Case based
predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za predavanja i
pitanja o aktualnim znanstvenim problemima.
Kolokviji:
Kolokviji su pisane provjere znanja iz područja dva ili tri nastavna modula kolegija. Za pristupanje usmenom ispitu
studenti su obvezni položiti oba kolokvija. Polaganje kolokvija može se ponoviti dva puta, u oglašenim terminima.
0,25 Kolokvij 2
Raspodjela ECTS bodova nastave rad
Priprema za
predavanje
bodovima za svaku
broj ECTS bodova Domaće zadaće Usmeni ispit 0,75
rad
odgovara bodovnoj
vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
Eksperimentalni
rad
Priprema broda za pregled po pisanim uputama. Činjenična i teorijska znanja, spoznajne

vještine,
Objasni sadržaje STCW i SOLAS Konvencije. Opiši postupak Činjenična i teorijska znanja, spoznajne
Inspekcijskog nadzora. Obveze zapovjednika kod zaustavljanja broda. vještine.
276
Dali brod koji ne posjeduje ISM može zadovoljiti kriterije inspektora. Na Činjenična i teorijska znanja, spoznajne
koji način se priprema brod i posada za pregled. Pravni izvori za vještine.
inspekcijski pregled stranog broda.
Predavanja 75% 25%
Vježbe 75% 25%

Obveze studenata
Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima i vježbama, prisustvo na kolokvijima.

I 7. tjedan nastave
II 14. tjedan nastave

Kolokviji
ispravak kolokvija
Zimski (I. termin)
usmeni
ispravak kolokvija
Zimski (II. termin)
usmeni
ispravak kolokvija

usmeni
ispravak, kolokvija
usmeni
Konzultacije
277
ponedjeljak 10:00 – 12:00
Kontakt informacije
lugrbic@unizd.hr
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i Godina III

tehnologija pomorskog prometa studija:
BRO 222 MEHANIZMI I VIBRACIJE 5 5.
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa:
Asistent:
30 15
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 – Uvod u teoriju mehanizama: Kinematika materijalne točke i krutog tijela. Načini definiranja putanje,
brzine i ubrzanja materijalne točke. Jednolika i nejednolika translacijska i rotacijska gibanja materijalne
točke. Dinamika materijalne točke i krutog tijela izvrgnutog jednostavnom gibanju. Zakon održanja
energije, količine gibanja i momenta količine gibanja za materijalnu točku. Inercijska, konzervativna i
rezultantne sila na gibajuću materijalnu točku u realnom rezistentnom okruženju. Momenti inercije mase
(aksijalni, devijacijski i polarni) homogenih tijela. Određivanje dinamičkih reakcija gibajućih tijela s jednim
stupnjem slobode.
M2 – Planarno i složeno gibanje krutog tijela. Plan brzina i ubrzanja. Definiranje putanje tijela izloženog
planarnom i složenom gibanju. Definiranje relativne, prenosne i apsolutne brzine tijela izloženih planarnom
i složenom gibanju. Definiranje relativnog, prenosnog i Coriolisovog ubrzanja za tijela izložena složenom
Opis kolegija gibanju. Superponiranje rotacijskih gibanja oko međusobno paraleno i okomito položenih prostornih osi
po cjelinama: (planetarni prijenosnici i diferencijali). Određivanje rezultantne inercijske sile na tijela izložena složenom
gibanju.
M3 – Kinematika jednostavnih mehanizama. Kinematika klipnog mehanizma. Kinematika planetarnog

prijenosnika. Dinamika jednostavnih mehanizama. Dinamika klipnog mehanizma. Dinamika planetarnog
prijenosnika.
M4 – Opći pristup rješavanju složenih mehanizama. Struktura i klasifikacija mehanizma. Komponente

(članovi) mehanizama. Kinematski parovi. Svojstvo reverzibilnosti nižih kinematskih parova. Kinematski
lanci. Stupanj pokretljivosti mehanizma. Mehanizmi s pasivnim vezama.
M5 – Uvod u teoriju oscilacija i vibracija. Definiranje na gibajuće tijelo djelujućih povratnih, prigušnih i
inercijskih sila. Definiranje poopćene induktancije (inductance), kapacitancije (capacitance) i rezistancije
278
(resistance) u kontektstu suvremene sustavne teorije. Vlastite prigušene jednostupanjske oscilacije. Pristup
modeliranju jednostavnih jednostupanjskih oscilacija uz pretpostavku malih pomaka i postavljanje
odgovarajuće diferencijalne jednađbe gibanja. Analiza karakterističnih rješenja homogene linearne
diferencijalne jednađbe (komplementarna funkcija), pojam kritičnog prigušenja, definiranje početnih uvjeta
sa svrhom određivanja nepoznatih integracijskihkonstani.
Prisilne jednostupanjske prigušene i neprigušene oscilacije. Određivanje partikularnog i ukupnog (prijelaznog
ili tranzijentnog) rješenja karakteristične nehomogene linearne diferencijalne jednađbe, na temelju propisanih
početnih uvjeta. Definiranje podthtavanja, faktora dinamičnosti i rezonacije.
M6 – Predočavanje višestupanjskih prigušenih oscilacijskih sustava. Sagledavanje karakterističnih
oscilacijskih gibanja broda kao idealno nedeformabilnoa tijala na valovlju (poniranje, posrtanje, ljuljanje,
zastajkivanje, zaošijanje i zanošenje). Spregnuta dvostupanjska osilacijska gibanja poniranja i posrtanja, te
ljuljanja i zanošenja tijekom plovidbe po valuvlju. Razmatranje spregnutih osnovnih gibanja broda na
valovlju i njihovo matematičko opisivanje sa odgovarajućim sustavom diferencijalnih jednadžbi (šest
stupnjeva slobode gibanja). Metode rješavanja višestupanjskih prigušenih oscilacijskih sustava.
M7 – Slobodne (uzdužne, poprečne i torzijske) vibracije grede. Prisilne (uzdužne, poprečne i torzijske)
vibracije grede. Modeliranje parcijalnim diferencijalnim jednadžbama. Primjena svojstvenih funkcija
Približno rješavanje jednostavnijih vibracijskih problema korištenjem Rayleighove metode. Primjena
prisilnih prigušenih oscilacija u analizi odziva broda na valovlju. Spregnute (uzdužne+vertikalne, poprečne
+torzijske) vibracije brodskog trupa.
M8 – Vibracijski problemi i inercijska uravnoteženost kod višecilindričnih motora s unutrašnjim izgaranjem.
Svojstvene frekvencije torzijskih vibracija. Analiza torzijskog momenta i njegovog rada nad torzijskim
pomacima koljenastog vretila. Prigušivanje torzijskih vibracija prigušivačima i drugim sredstvima,
prigušivanje vijka. Pojam glavne (obične) i skundarne kritične brzine vrtnje rotirajućih komponenata strojeva
i mehanizama . Balansiranje krutih i fleksibilnih rotora. Žiroskopski efekti.
Cilj kolegija je educiranje studenata u temeljnim znanjima vezanim za dinamiku sustava. Sadržaj kolegija
obuhvaća elementarna znanja iz područja kinematike i dinamike koja su s jedne strane neophodna za analizu
nastupajućih opterećenja u jednostavnih mehanizmima, dok su s druge strane ta ista znanja potrebna za
razumijevanje dinamike jednostavnih mehaničkih sustava. Osim tih znanja sadržajem kolegija obuhvaćeni su
Cilj kolegija: poopćeni dinamički elementi poput rezistancije, kapacitancije i induktancije koji su neophodni za modeliranje
vlastitih i prisilnih jednostupanjskih i dvostupanjskih oscilacijskih sustava s prigušenjem, kao i definiranje
početnih uvjeta i metoda rješavanja odgovarajućih linearnih diferencijalnih jednadžbi. Napose su prikazani
problemi vibracija brodskog trupa uvjetovani interaktivnim djelovanjem porivnog motora, vijka i trupa.
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Uvod u teoriju mehanizama: Kinematika materijalne

točke i krutog tijela. Načini definiranja putanje, brzine
Izračunavanje putanje, brzine i ubrzanja
i ubrzanja materijalne točke. Jednolika i nejednolika
1 translacijska i rotacijska gibanja materijalne točke. 2 materijalne točke čije je gibanje zadano 1
parametarski
Dinamika materijalne točke i krutog tijela izvrgnutog
jednostavnom gibanju.
M1
Zakon održanja energije, količine gibanja i momenta
količine gibanja za materijalnu točku. Inercijska,
konzervativna i rezultantne sila na gibajuću materijalnu Određivanje putanje, brzine i ubrzanja
2 točku u realnom rezistentnom okruženju. Momenti 2 materijalne točke čije je gibanje dano u 1
inercije mase (aksijalni, devijacijski i polarni) prirodnim koordinatama
homogenih tijela. Određivanje dinamičkih reakcija
gibajućih tijela s jednim stupnjem slobode.
Planarno i složeno gibanje krutog tijela. Plan brzina i

ubrzanja. Definiranje putanje tijela izloženog Izračunavanje inercijske, konzervativne i
3 M2 planarnom i složenom gibanju. Definiranje relativne, 2 rezultantne sile na jednostavno gibajuće 1
prenosne i apsolutne brzine tijela izloženih planarnom tijelo.
i složenom gibanju.
279
Definiranje relativnog, prenosnog i Coriolisovog
ubrzanja za tijela izložena složenom gibanju.
Izračunavanje relativnih, prenosnih i
Superponiranje rotacijskih gibanja oko međusobno
4 paraleno i okomito položenih prostornih osi (planetarni 2 apsolutnih brzina i ubrzanja karakterističnih 1
točaka tijela koje se giblje planarno.
prijenosnici i diferencijali). Određivanje rezultantne
inercijske sile na tijela izložena složenom gibanju.
Izračunavanje, relativnog, prenosnog,

Kinematika jednostavnih mehanizama. Kinematika
Coriolisovog i apsolutnog ubrzanja
5 klipnog mehanizma. Kinematika planetarnog 2 karakterističnih točaka složeno gibajućeg 1
prijenosnika.
tijela.
M3
Dinamika jednostavnih mehanizama. Dinamika
Određivanje hoda, brzine i ubrzanja klipa
6 klipnog mehanizma. Dinamika planetarnog 2 metodom plana brzine i ubrzanja.
prijenosnika.
Opći pristup rješavanju složenih mehanizama.

Struktura i klasifikacija mehanizma. Komponente Analitičko definiranje putanje, brzine i
(članovi) mehanizama. Kinematski parovi. Svojstvo ubrzanja bilo koje točke ojnice (klipnog
7 M4 reverzibilnosti nižih kinematskih parova. Kinematski 2 mehanizma), za slučaj ustaljene i neustaljene 1
lanci. Stupanj pokretljivosti mehanizma. Mehanizmi s vrtnje koljenastog vratila.
pasivnim vezama.
Uvod u teoriju oscilacija i vibracija. Definiranje na

Definiranje poopćenih; induktora, prigušnika i
gibajuće tijelo djelujućih povratnih, prigušnih i
kapacitatora. Analogija strujnih i mehaničkih
8 inercijskih sila. Definiranje poopćene induktancije 2 sustava. Deformacijska sila i rad deformacije 1
(inductance), kapacitancije (capacitance) i rezistancije
opruge.
(resistance) u kontektstu suvremene sustavne teorije.
Vlastite prigušene jednostupanjske oscilacije. Pristup
modeliranju jednostavnih jednostupanjskih oscilacija
uz pretpostavku malih pomaka i postavljanje
odgovarajuće diferencijalne jednađbe gibanja. Analiza Primjer prigušnih i povratnih sila odnosnih na
9 M5 karakterističnih rješenja homogene linearne 2 dinamiku idealno krutog nedeformabilnog 1
diferencijalne jednađbe (komplementarna funkcija), brodskog trupa.
pojam kritičnog prigušenja, definiranje početnih uvjeta
sa svrhom određivanja nepoznatih
integracijskihkonstani.
Prisilne jednostupanjske prigušene i neprigušene
oscilacije. Određivanje partikularnog i ukupnog
Karakteritične krutosti grede kao krutosti
(prijelaznog ili tranzijentnog) rješenja karakteristične
10 nehomogene linearne diferencijalne jednađbe, na 2 linearizirane opruge za jednostupanjske 1
oscilacije malih amplituda.
temelju propisanih početnih uvjeta. Definiranje
podthtavanja, faktora dinamičnosti i rezonacije.
Predočavanje višestupanjskih prigušenih oscilacijskih
sustava. Sagledavanje karakterističnih oscilacijskih
gibanja broda kao idealno nedeformabilnoa tijala na
Izračunavanje vlastite kružne frekvencije
11 valovlju (poniranje, posrtanje, ljuljanje, zastajkivanje, 2 jednostupanjskog oscilacijskog sustava. 1
zaošijanje i zanošenje). Spregnuta dvostupanjska
osilacijska gibanja poniranja i posrtanja, te ljuljanja i
M6 zanošenja tijekom plovidbe po valuvlju.
Razmatranje spregnutih osnovnih gibanja broda na

valovlju i njihovo matematičko opisivanje sa Određivanje kritičnog prigušenja za
12 odgovarajućim sustavom diferencijalnih jednadžbi 2 jednostupanjski oscilacijski sustav. 1
(šest stupnjeva slobode gibanja). Metode rješavanja Izračunavanje faktora dinamičnosti.
višestupanjskih prigušenih oscilacijskih sustava.
Slobodne (uzdužne, poprečne i torzijske) vibracije
grede. Prisilne (uzdužne, poprečne i torzijske) vibracije
grede. Modeliranje parcijalnim diferencijalnim
Određivanje komplementarne funkcije
jednadžbama. Primjena svojstvenih funkcija Približno
jednostupanjskog oscilacijskog sustava s
13 M7 rješavanje jednostavnijih vibracijskih problema 2 prigušenjem na temelju propisanih početnih 1
korištenjem Rayleighove metode. Primjena prisilnih
uvjeta.
prigušenih oscilacija u analizi odziva broda na
valovlju. Spregnute (uzdužne+vertikalne, poprečne
+torzijske) vibracije brodskog trupa.
280
Vibracijski problemi i inercijska uravnoteženost kod
višecilindričnih motora s unutrašnjim izgaranjem. Određivanje partikularnog i ukupnog rješenja
Svojstvene frekvencije torzijskih vibracija. Analiza
14 torzijskog momenta i njegovog rada nad torzijskim
2 odgovarajuće diferencijalne jednadžbe 1
prisilnih jednostupanjskih oscilacija.
pomacima koljenastog vretila.
M8
Prigušivanje torzijskih vibracija prigušivačima i
drugim sredstvima, prigušivanje vijka. Pojam glavne Određivanje homogenih i prijelaznih rješenja
15 (obične) i skundarne kritične brzine vrtnje rotirajućih 2 odzivnih funkcija prislinog dvostpanjskog 1
komponenata strojeva i mehanizama . Balansiranje oscilacijskog sustava s prigušenjem.
krutih i fleksibilnih rotora. Žiroskopski efekti.
D. Bazjanac: ˝Kinematika˝, Tehnička knjiga Zagreb, 1982.
D. Bazjanac: ˝Dinamika˝, Tehnička knjiga Zagreb, 1982.
Obvezna: Den Hartog: ˝Vibracije u mašinstvu˝, Građevinska knjiga Beograd, 1972.
Roy L. Harrington: ˝Marine Engineering˝, The Society of Naval Architects and Marine Engineers, Jery
City, N.J. o7306, 1998.
• S.M.Targ: ˝Teorijska mehanika-kratak kurs˝,Izdavačko poduzeće Građevinska knjiga Beograd, 1975.
Literatura I.Senjanović: ˝Vibracije broda I dio˝,Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Strojarstva i Brodogradnje, Zagreb,
Dopunska: 1980.
I. Senjanović: ˝Vibracije broda II dio˝,Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Strojarstva i Brodogradnje,
Zagreb, 1980.
Pripremni
materijali:
• odrediti putanju, brzinu i ubrzanje krivo-linijski gibajuće materijalne točke,
• odrediti putanju brzinu i ubrzanje bilo koje točke tijela koje vrši planarno gibanje,
• odrediti relativnu, prijenosnu i apsolutnu brzinu, te relativno, prijenosno, Coriolisovo
i apsolutno ubrzanje bilo koje točke tijela koje vrši složeno gibanje,
• korištenjem metode plana brzina i ubrzanja odrediti brzine i ubrzanja
karakterističnih točaka jednostavnijih mehanizama,
• odrediti dinamičke reakcije u osloncima statički određenih rotirajućih vratila,
• odrediti inercijske sile u težištima gradivnih komponenti jednostavnijih mehanizama
poput klipnog mehanizma,
• matematički modelirati dinamiku jednostavnijih mehaničkih sustava korištenjem
Ishodi
jednostupanjskih i dvostupanjskih oscilacijskih modela s prigušenjem,
učenja • odrediti komplementarnu i prijelaznu funkciju linearnih jednostupanjskih
oscilacijskih sustava s prigušenjem na temelju propisanih početnih uvjeta,
• razumjeti i objasniti faktor dinamičnosti odnosno mehaničku rezonanciju, te u vezi s
tim objasniti kako se može izbjeći rezonantno područje karakterističnih brodskih
mehaničkih sustava,
• navesti i objasniti osnovna oscilacijska gibanja brodskog trupa kao idealno krutog
tijela (poniranje, posrtanje, zalijetanje, ljuljanje, zanošenje i zaošijanje), kao i
spregnuta dvostupanjska oscilacijska gibanja (poniranje+posrtanje,
poniranje+ljuljanje)
• navesti i objasniti osnovne vrste vibracija grede kao i vrste spregnutih vibracija grede
koje su primjenjive u analizi spregnutih vibracija brodskog trupa,
- -
-
Domaće zadaće
- -
Eseji
281
- -
Projekt
- -
Kolokviji 1 60
Pisani ispit
1 40
ispit (final exam)
100
Ukupno

Predavanja:
Auditorno izlaganje novih tema uz povremenu interaktivnu raspravu o prethodno izloženim temama na koje se
veže tekuća tema (usmjeravanje studenata ka razumnom povezivanju gradivnih tema u sveukupnu cjelinu).
Osvrtanje na izložene teme i ukazivanje poveznica među njima sa svrhom poimanja složene cjeline-kinematike i
dinamike jednostavnog mehanizma primjerice.
poimanje, rješavanje i bržu konstrukciju karakterističnih grafova kao rješenja postavljenih matematičkih modela.
Seminar izvodi viši asistent. Studenti se usmjeravaju ka rješavanju razmjerno jednostavnijih problema iz područja
mehanizama, te iz područja vlastitih i prisilnih jednostupanjskih oscilacijskih sustava s prigušenjem. Postavljaju
odgovarajuće matematičke modele jednostavnijih dvostupanjskih oscilacijskih sustava s prigušenjem.
Ispit
Uvjet za pristup pismenom i usmenom ispitu je prisustvovanje na najmanje 20 sati predavanja, 10 sati seminara,
te položeni usmeni ispiti iz; tehničke mehanike i čvrstoće.
Raspodjela ECTS bodova Pohađanje 1 Praktični rad Kolokvij
prema studijskim nastave
obvezama (upisati udio u Priprema za Referat Pismeni ispit 3
ECTS bodovima za predavanje
svaku aktivnost tako da Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 1,0
ukupni broj ECTS
(Ostalo
bodova odgovara Istraživanje Esej
predmeta): Eksperimentalni (Ostalo
Projekt
rad upisati)

Odredi brzinu i ubrzanje specificirane točke mehanizma (koji je prikazan priloženom Teorijsko znanje.
skicom) za odabrani položaj mehanizma korištenjem metode plana brzine i ubrzanja.
Spoznajna vještina.
282
Postavi diferencijalnu jednadžbu za jednostupanjski oscilacijski sustav s prigušenjem
(koji je prikazan priloženom skicom), te odredi kritično prigušenje i vlastitu kružnu Činjenično i praktično znanje.
frekvenciju sustava ako je stvarno prigušenje trostruko manje od kritičnog.

Postavi odnose između putanje, brzine i ubrzanja materijalne točke kada je njeno gibanje Teorijsko znanje.
definirano vektorski.
Objasni fenomen Coriolisovog ubrzanja kao i djelovanje Coriolisove inercijske sile na Spoznajna vještina.
plovidbu broda na sjevernoj i južnoj hemisferi.
Objasni pojam kritičnog prigušenja.
Objasni mehaničku rezonanciju, te predloži kako se ona može eventualno izbjeći.
Objasni podrhtavanje, te navedi uvjete pri kojima ono nastupa.
studenata
Predavanja 75% 25%

Obveze
Vježbe 75% 25%

Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima i vježbama, prisustvo na pismenim ispitima.
Kolokviji

pismeni
Zimski (I. termin)
usmeni
pismeni
Zimski (II. termin)
usmeni
pismeni
usmeni
pismeni
usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
igospic@unizd.hr
283
pomorskog prometa
NAU 322 TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA TEKUĆEG 4 6

TERETA
Akademska godina: 2017./2018. izborni 6
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Izv. prof. dr. sc. Toni Bielić, doc. dr. sc. Jelena Čulin
Asistenti: Dalibor Ivanišević, dipl. inž.; Luka Grbić, mag. ing. naut.

30 15 0
Jezik izvođenja: Hrvatski, engleski
Studentske ankete (PP7/OB1)
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1: Povijesni razvoj prijevoza tekućeg tereta, Tipovi brodova za prijevoz tekućih tereta, Međunarodna i
Nacionalna pravila koja se odnose na brodove za prijevoz tekućina.
M2: Karakteristike nafte te opasnosti koje može prouzrokovati, Fizička i kemijska svojstva, Otrovnost,
Zapaljivost, Toksičnost, Opasnost za morski okoliš.
M3: Konstrukcijske karakteristike brodova za prijevoz tekućina, Strojarnica, Nastambe, Vodonepropusna

odjeljenja, Tankovi, Ventili, Cjevovodi za manipulaciju teretom, Cjevovodi za pranje tankova sirovom naftom,
Opis kolegija Cjevovodi za inertiranje tankova, Sustav i cjevovodi za grijanje tereta, Cjevovodi za ventilaciju tankova,
Prekotlačni ventili, Mjerni instrumenti
po cjelinama:
M4: Pumpe na tankerima,Klasifikacija i podjela pumpi, Centrifugalne, Klipne, Vijčane, Ejektori, Sustavi
posušivanja i drenaže
M5: Operacije na tankerima, Operacije ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta, Račun količine tereta, Uzorkovanje
tereta, Ukrcaj,iskrcaj i izmjena balasta kod brodova za prijevoz tekućeg tereta, Pranje tankova tereta obzirom
na karakteristike tereta. Posušivanje tankova tereta i balasta.Kontrolne liste provjere
M6: Pranje tankova sirovom naftom, Prednosti i nedostatci pranja tankova sirovom naftom, Cjevovodi za
pranje tankova, Uređaji za pranje i njihov razmještaj, Pumpe za pranje tankova, Osposobljenost posade za
pranje tankova sirovom naftom, Provjera čistoće tankova nakon pranja, Kontrolne liste provjere.
284
M7: Sustav inertnog plina na tankerima, Kvaliteta inertnog plina, Postrojenje za proizvodnju inertnog plina (
generator inertnog plina, pročistač, ventilatori, palubna vodena brtva, prekotlačni ventil), Postupci puštanja
inertnog plina u tankove za vrijeme ukrcaja, iskrcaja, plovidbe, pranja tankova i degazacije. Održavanje i
testiranje uređaja za proizvodnju inertnog plina.
M8: Sustavi za gašenje požara na tankerima, Ugrađeni sustavi za gašenje vodom, pjenom, CO2, Protupožarne
crpke.
M9: Postupci u slučaju hitnosti (Emegency procedures), Plan u slučaju hitnosti, Organizacija posade u slučaju
hitnosti, Alarmni sustav na tankerima, Treninzi i vježbe za slučaj požara i napuštanja broda.
M10: Sprječavanje izlijevanja tereta na tankerima (Pollution prevention), Uređaji i sredstva za sprječavanje
izlijevanja ulja, Oil record book (knjiga o uljima), Preventivne mjere u slučaju ispuštanja ulja.
M11: Sigurnost na brodovima za prijevoz tekućina, Otvoreni plamen, rasvjeta, rad sa otvorenim plamenom,
Ulazak u zatvorene prostore, Mjerači opasnih plinova.
Studentima nautike temeljito objasniti radne postupke i procedure na brodovima za prijevoz tekućih
Cilj kolegija: tereta. Cilj kolegija je stjecanje potrebnih znanja za učinkovito obavljanje poslova na brodu te
provedbu dužnosti na upravljačkoj razini.
Predavanja Vježbe
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Međunarodna i Nacionalna pravila

Povijesni razvoj prijevoza tekućeg tereta, Tipovi
1 M1 2 koja se odnose na brodove za 1
brodova za prijevoz tekućih tereta
prijevoz tekućina.
Karakteristike nafte te opasnosti koje može Fizička i kemijska svojstva,

2 M2 2 1
prouzrokovati, Opasnost za morski okoliš Otrovnost, Zapaljivost, Toksičnost
Konstrukcijske karakteristike brodova za prijevoz

tekućina, Strojarnica, Nastambe, Vodonepropusna
odjeljenja, Tankovi, Ventili, Cjevovodi za
manipulaciju teretom, Cjevovodi za pranje
3 M3 2 Mjerni instrumenti 1
tankova sirovom naftom, Cjevovodi za inertiranje
tankova, Sustav i cjevovodi za grijanje tereta,
Cjevovodi za ventilaciju tankova, Prekotlačni
ventili
Pumpe na tankerima,Centrifugalne, Klipne,

4 M4 2 Klasifikacija i podjela pumpi 1
Vijčane, Ejektori, Sustavi posušivanja i drenaže
Operacije na tankerima, Operacije ukrcaja,

iskrcaja i prekrcaja tereta, Ukrcaj,iskrcaj i izmjena
5 M5 balasta kod brodova za prijevoz tekućeg tereta, 2 Račun količine tereta 1
Pranje tankova tereta obzirom na karakteristike
tereta. Posušivanje tankova tereta i balasta.
285
Uzorkovanje tereta
Pranje tankova sirovom naftom, Prednosti i
nedostatci pranja tankova sirovom naftom,
Cjevovodi za pranje tankova, Uređaji za pranje i
6 M6 2 1
njihov razmještaj, Pumpe za pranje tankova,
Provjera čistoće tankova nakon pranja, Kontrolne
liste provjere.
Sustav inertnog plina na tankerima, Kvaliteta Osposobljenost posade za pranje

inertnog plina, Postrojenje za proizvodnju inertnog tankova sirovom naftom,
plina ( generator inertnog plina, pročistač, Kontrolne liste provjere
ventilatori, palubna vodena brtva, prekotlačni
7 M7 ventil), Postupci puštanja inertnog plina u tankove 2 1
za vrijeme ukrcaja, iskrcaja, plovidbe, pranja
tankova i degazacije.
Kolokvij
Sustavi za gašenje požara na tankerima, Ugrađeni

Održavanje i testiranje uređaja za
8 M8 sustavi za gašenje vodom, pjenom, CO2, 2 1
proizvodnju inertnog plina
Protupožarne crpke.
Postupci u slučaju hitnosti (Emegency

9 M9 2 Organizacija posade u slučaju 1
procedures). slučaj požara i napuštanja broda.
Sprječavanje izlijevanja tereta na tankerima

10 M10 2 Plan u slučaju hitnosti 1
(Pollution prevention)
Uređaji i sredstva za sprječavanje izlijevanja ulja,

11 M10 2 Treninzi i vježbe 1
Oil record book (knjiga o uljima)
12 M10 Preventivne mjere u slučaju ispuštanja ulja. 2 Alarmni sustav na tankerima 1
13 M11 Sigurnost na brodovima za prijevoz tekućina 2 Oil record book (knjiga o uljima) 1
14 M11 Otvoreni plamen, rasvjeta. 2 Mjerači opasnih plinova 1
Ulazak u zatvorene prostore.

15 M11 2 Rad s otvorenim plamenom 1
Kolokvij
Tanker Operations: A Handbook For The Person-In-Charge, 5th Edition, 2 2010.

Obvezna:
Tanker Handbook for Deck Officers - Captain C. Baptist [2000.], 8th Edition
Literatura
Dopunska:
Grupa autora: Vademecum maritimus, Pomorski fakultet, Rijeka 2002.
286
Komadina, P., Tankeri; Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1994.
IMO, Tanker familiarization, IMO Model Course 1.01, Portsmouth 2000
- Vrednovanje tehnoloških karakteristika i elemenata raznih teretnih uređaja na brodovima za

prijevoz tekućih tereta.
- Kritička prosudba primjene pojedinih vrsti teretnih uređaja u ovisnosti od podsustava temeljnog
cilja.
- Rangiranje utjecaja različitih tehnoloških zahtjeva kod eksploatacije broda, posebno u

stohastičkim uvjetima dinamiziranja tehnoloških mogućnosti sa svrhom optimalizacije podsustava
temeljnog cilja.
-Ocjena, prihvaćanje ili odbacivanje prijedloga rješenja programskih zadataka i slučajeva iz prakse
drugih studenata
Ishodi učenja
- Samostalni prijedlog, testiranje i ocjena mogućih alternativa rješenja zadanih problema.
- Predlaganje konačnih rješenja osnovom stečenih činjeničnih i teorijskih znanja.
Bodovi
Kolokviji
60
Pisani ispit
Ukupno 100
287
Predavanja se izvode kombiniranom „ex-cathedra“ i „case based“ metodom. Prije predavanja pojedinog modula u sustavu
za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se sastoje od poglavlja u
obveznoj literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, handout-a i drugih izvora. „Ex-cathedra“ predavanja
obuhvaćaju izlaganje teoretske osnove, ukazuju na suvremene trendove i dostignuća te pravce razvoja. „Case based“
predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za predavanja,i pitanja o
aktualnim znanstvenim problemima i prikaza karakterističnih primjera iz stručne i poslovne prakse. U „case based“
predavanjima primjenjuju se različiti multimedijski sadržaji i prikazuju različita softverska i druga rješenja.
studenti su obvezni položiti oba kolokvija ili pisani ispit.
Vježbe: 15 sati vježbi započinje pokaznim i teoretskim dijelom kojeg izvodi asistent/ica nakon čega studenti samostalno
na istom satu rješavaju predviđene problemske zadatke na vježbama.
1,5 Kolokvij 2
nastave rad
Priprema za Pismeni
Raspodjela ECTS bodova Referat
predavanje ispit
bodovima za svaku aktivnost Domaće zadaće 0,5
rad ispit
tako da ukupni broj ECTS
vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej (Ostalo
upisati)
Eksperimentalni
Projekt (Ostalo
rad
upisati)
Primjer pitanja na kolokviju Ishod učenja koji se provjerava
Opiši postupak pokretanja i zaustavljanja pumpe tereta činjenična znanja,
teorijska znanja,
288
Postupak u slučaju kvara sustava za proizvodnju inertnog plina za vrijeme iskrcaja činjenična znanja,
tereta
teorijska znanja,
Obveze studenata Nazočnost nastavi (u postotcima)
Predavanja 70% 35%
Vježbe 100% 50%
Dobivanje potpisa
ostvariti postotak nazočnosti na predavanjima,
ostvariti postotak nazočnosti na vježbama.

Kolokviji
I. 7.
II. 15.

Ljetni (I. termin)
usmeni 18.6.

Ljetni (II. termin)
usmeni 4.7.


usmeni 11.9.

usmeni 25.9.
Konzultacije
289
Ponedjeljak 10.00 – 12.00
Kontakt informacije
jculin@unizd.hr ; divanisevic@unizd.hr; lugrbic@unizd.hr

pomorskog prometa
ONO 103 TRADICIONALNO POMORSKO NAZIVLJE NA 3 6.

HRVATSKOM JADRANU
Razina ishoda
Akademska godina: 2017./2018. Status kolegija: izborni 6
učenja:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Izv. prof. dr. sc. Nikola Vuletić
Asistent: -

15 0 15
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
1. Povijesni aspekti konstituiranja hrvatskog tradicionalnog pomorskog nazivlja: Pitanje jezičnog i

kulturnog identiteta na primjeru pomorskoga nazivlja. Dosadašnja istraživanja.
Opis kolegija
2. Tradicionalno brodograditeljsko nazivlje - Studije slučaja (case studies): Nazivlje betinske gajete.
Pučko brodograditeljsko nazivlje na Braču. Nazivlje komiške falkuše.
po cjelinama:
3. Tradicionalna navigacija - Studija slučaja: Latinsko jedro u plovidbi.
4. Izrada i primjena upitnika: Upitnik Jezičnog atlasa pomorske i ribarske kulture Dalmacije i
Kvarnera i njegovi prethodnici. Priprema za terenski rad.
290
5. Terenski rad: Terenski rad studenata. Analiza seminarskih radova (analiza prikupljene građe).
Cilj kolegija je osposobiti studente Brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa i Nautike za

prikupljanje i katalogizaciju leksika tradicionalne drvene brodogradnje i tradicionalne navigacije u
manjim plovilima (gajeta, leut…) u govorima hrvatskog Jadrana. Sa sadržajne strane, predavanja
obuhvaćaju osnovna znanja o povijesnom kontekstu konstituiranja hrvatskog tradicionalnog
pomorskog nazivlja (na razini prilagođenoj studentima nefiloloških studija), o metodama terenskog
rada te prikupljanja i obrade leksika, a seminar praktični rad na prikupljanju leksika u mjestima koje
studenti odaberu u dogovoru s nastavnikom, vodeći osobito računa o bližem ili daljem porijeklu
Cilj kolegija: studenata.
Koristeći se stečenim znanjima studenti mogu, kao budući profesionalni pomorci, naučiti vrednovati
jedan dio bogate hrvatske pučke brodograditeljske i plovidbene tradicije te aktivno sudjelovati u
njezinom očuvanju. Studentski rad imat će praktičnu primjenu u uključivanju prikupljenih podataka
u terminološke kataloge koji se izrađuju u suradnji hrvatskih jezikoslovnih institucija i udruga koje
djeluju u području očuvanja tradicionalne brodogradnje i tradicionalnih plovidbenih tehnika
(„Latinsko idro“ iz Murtera i druge).
Predavanja
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
1 M1
Pitanje jezičnog i kulturnog identiteta na primjeru pomorskoga nazivlja. Dosadašnja istraživanja.
2
2 M2
Nazivlje betinske gajete.
2
3 M2
Pučko brodograditeljsko nazivlje na Braču.
2
4 M2
Nazivlje komiške falkuše.
2
5 M3
Latinsko jedro u plovidbi.
2
6 M4
Upitnik Jezičnog atlasa pomorske i ribarske kulture Dalmacije i Kvarnera i njegovi prethodnici.
2
7 M5
Primjena prerađenog upitnika na odabranom punktu. Priprema za terenski rad.
2
8 M5
Terenski rad studenata.
2
9 M5
2
10 M5
2
11 M5
2
12 M5
2
13 M5
2
14 M5
2
291
15 M5
Analiza seminarskih radova (analiza prikupljene građe).
2
Filipi, Goran (1997): Betinska brodogradnja: etimologijski rječnik pučkog nazivlja. Šibenik: Županijski
muzej u Šibeniku.
Obvezna: Filipi, Goran (2013): Lingvistički atlas pomorske terminologije istarskih govora. Zagreb: Dominović.
Skok, Petar (1933): Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu. Split: Jadranska straža.
Upitnik za Mediteranski lingvistički atlas.
Božanić, Joško (1996): Nacrt glosara gajete falkuše. Tisuću godina ribarstva u Hrvata, Zageb: HAZU, str.
181-195.
Skračić, Vladimir (2004): Kurnaska gajeta - sveti brod. Čakavska rič 31/1-2, str. 33-51.
Dopunska: Šimunović, Petar (2006): Rječnik bračkih čakavskih govora. Zagreb: Goldenk marketing – Tehnička
knjiga.
Vidović, Radovan (1984): Pomorski rječnik. Split: Logos.
Pripremni
Literatura
materijali:
Nakon položenog ispita studenti će moći:

- objasniti povijesne okolnosti formiranja tradicionalnog pomorskog nazivlja u hrvatskim
govorima;
Ishodi učenja
- samostalno prikupljati i katalogizirati tradicionalno pomorsko nazivlje;

- vrednovati tradicionalnu pomorsku terminologiju i prepoznati njenu društvenu i
identitetsku vrijednost;
- izraziti i obraniti stavove o nacionalnoj pomorskoj i jezičnoj baštini.
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
3 60
Pisani ispit
Ukupno 5 100
292
Predavanja:
Predavanja se izvode kombiniranom ex-cathedra metodom i metodom studije slučaja (case based). Prije predavanja pojedinog
modula u sustavu za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se sastoje
od poglavlja u obveznoj literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, uručaka i drugih izvora. Ex-cathedra predavanja
obuhvaćaju izlaganje teorijske osnove i upoznavanje sa suvremenom literaturom i praksom terenskih istraživanja. Studije
slučaja predavanja temelje se na predstavljanju materijala i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme
za predavanja.
Seminari:
Studenti se upoznaju s aktualnim metodama terenskog rada te ih tijekom mjesec i pol dana primjenjuju na odabranom punktu,
uz nadzor nastavnika i obvezne konzultacije. Studenti su dužni do predzadnjeg tjedna nastave predati nastavniku prikupljenu
građu. Na završnom predavanju zbirno se analizira sva prikupljena građa.

0,5 0,5 Kolokvij 0
studijskim obvezama
Priprema za
ukupni broj ECTS Domaće zadaće 0,5 Usmeni ispit 0,5
rad
bodova odgovara
bodovnoj vrijednosti Istraživanje 1 Esej (Ostalo upisati)
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Primjena pripremljenog upitnika na odabranom punktu. Činjenična i teorijska znanja, spoznajne vještine.
- -
Predstavite pomorsko nazivlje na punktu koji ste obradili te ga usporedite s Činjenična i teorijska znanja, spoznajne vještine.
nazivljem koje su prikupili vaši kolege.

studenata
Obveze
293
Predavanja 75% 25%
Vježbe 75% 25%
Dobivanje potpisa

- -
Kolokvij
- -
- -
usmeni 16. 6. 2017.

ljetni (I. termin)
usmeni 30. 6. 2017.

ljetni (II. termin)
usmeni 1. 9. 2017.
usmeni 15. 9. 2017.

Konzultacije
petak 08:00 – 10:00
Kontakt informacije
nvuletic@unizd.hr
294
4.3. DODATNI PROGRAM ZA STUDENTE KOJI NISU ZAVRŠILI
SREDNJU POMORSKU ŠKOLU BRODOSTROJARSKOG SMJERA
I SEMESTAR

pomorskog prometa
TEHNOLOGIJA OBRADE MATERIJALA I
1.
POSTUPCI ZAVARIVANJA
Status obvezn Razina ishoda
Akademska godina: 2017/2018.
kolegija: i učenja:
Preduvjet upisa:
Nositelj: Darko Pastorčić, dipl. ing.
Asistent: Jelenko Janković, dipl. ing.
nastave: 30 30
Praćenje uspješnosti Studentske ankete
izvedbe nastave
izvedbe nastave Izvješće o izvedenoj nastavi
Cjelina:
M1 Mjerenje - Postupak mjerenja i mjerila
M2 Tehnologije ručne obrade
Opis kolegija M3 Tehnologija spajanja materijala – rastavljivi spoj
po cjelinama:
M4 Tehnologija spajanja materijala – nerastavljivi spoj
M5 Obrada materijala odvajanjem čestica
M6 Rastavljanje, sastavljanje, čišćenje, pranje, ugradnja elemenata u brodske sklopove
Polaznici trebaju usvojiti osnovna praktična znanja, steći određeni stupanj vještina.
Svladati tehnologiju, točnost, primjenu standarda i služenje tehničko tehnološkom dokumentacijom.
Cilj kolegija: Važno je naučiti primjenjivati mjere zaštite pri radu i zaštite okoliša,
Napomena : U nastavni program su implementirani sadržaji prema STCW III / 1 I STCW III / 2
Konvenciji i IMO modelu 7.02 i IMO modelu 7.04 .
Vježbe
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Tema Sati
Mjerila za vanjske mjere

1 M1 Mjerenje (ovalnost i koničnost) čepa (rukavca) koljenastog Točnost mjerenja mikrometrom za 2
vratila. unutarnje mjere i komparatorom.
2 M1 Mjerenje defleksije (iskrivljenosti) koljenastog vratila Rukovanje mjerilima i praktična 2
primjena .
Mjerenje istrošenosti (ovalnost i koničnost) košuljice Čuvanje i održavanje mjerila.
3 M1 cilindra brodskog motora
4
295
Ocrtavanje i obilježavanje – alat, premazivanje neobrađenih
4 M2 metalnih ploha.
2
Prikladno korištenje i pravilan
5 M2 Bušenje i upuštanje provrta ručnom električnom bušilicom. odabir ručnih alata, odgovarajućih 2
sredstava i mjernih uređaja za
Razvrtanje – princip rada, vrste razvrtača. Određivanje
6 M2 dimenzija provrta. proizvodnju i popravak na brodu 2
Brušenje alata – princip rada, izbor alata i sredstva za
7 M2 ručno brušenje alata. 2
Prikladno korištenje i pravilan

Vijčani spojevi – priprema materijala, određivanje
odabir ručnih alata i mjernih
8 M3 dimenzija provrta. 4
uređaja.
Plinsko zavarivanje u zaštitnoj atmosferi (TIG i MIG

9 M4 postupak – topljivom metalnom elektrodom). 4
Izvođenje navedenih postupaka
Princip rada – pripremanje materijala i opreme.
spajanja - stjecanje osnovnih
Lijepljenje – princip rada, sredstva za lijepljenje.
vještina
10 M4 Priprema predmeta za lijepljenje.
Provoditi mjere zaštite na radu i
2
Primjena lijepljenih spojeva u brodostrojarstvu
primjeniti osobna zaštitna
Zakovični spojevi – vrste i oblici zakovica.
sredstva.
11 M4 Određivanje dimenzije provrta – priprema mterijala i alata 4
za rad.
Tokarenje utora – tokarenje skošenja. Izvođenje navedenih postupaka
12 M5 Tokarenje vanjskih navoja. strojne obrade - stjecanje 8
Operacije bušenja na tokarskom stroju. osnovnih vještina.
Služiti se tehničko tehnološkom
Strojna obrada glodanja – osnovni pojmovi, rukovanje
dokumentacijom.
glodalicom, priprema stroja i alata za rad.
13 M5 Određivanje režima rada prema zadanim podacima
Provoditi mjere zaštite na radu i 6
primjeniti osobna zaštitna
Izrada jdnostavnih predmeta glodanjem
sredstva.
Utvrđivanje tehnologije rastavljanja i sastavljanja prema
tehničko tehnološkoj dokumentaciji– odabir alata za
Izvesti rastavljanje, čišćenje,
14 M6 rastavljanje i sastavljanje. 8
Rastavljanje i sastavljanje sklopova na elemente. pranje i sastavljanje strojnih
elemenata u brodske sklopove.
Tehnička zaštita od ozljeda i zaštita od nečistoća.
Izvesti održavanje sklopova,
Izbor sredstava za čišćenje i tekućina za pranje
strojeva i uređaja.
Tehnika čišćenja i pranja elemenata.
15 M6 Tehnička zaštita od požara, kemijskog djelovanja i zaštita
Služiti se tehničko tehnološkom 2
dokumentacijom
od požara.
Provoditi tehničku zaštitu od
Utvrđivanje mjesta za ugradnju elemenata prema ozljeda i zaštitu od nečistoća.
16 M6 tehničkom uputstvu – odabir alata za ugradnju. 6
Tolerancije zračnosti sklopa
Obvezna: Anton Šestan: Tehnologija materijala i obrade, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998.
Pripremljeni predlošci za vježbe
Literatura
Š. Šavar: Obrada odvajanjem čestica, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska:
B. Kraut: Strojarski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb

- poduzimati sigurnosne mjere pri korištenju ručnih alata i strojeva ;
- rukovati mjernim instrumentima;
učenja
Ishodi
- objasniti strukturu i osobine tehničkih materijala, s naglaskom na materijale od kojih se proizvode elementi
brodskih strojeva;
- nabrojati i analizirati tehnološke postupke obrade tehničkih materijala;
296
- objasniti tehnološke postupke zavarivanja i obrade skidanjem čestica, s naglaskom na postupke koji se
primjenjuju na brodu;
- samostalno izvesti postupke zavarivanja koji se koriste na brodu – plinsko zavarivanje;
- samostalno izvesti pojedine postupke obrade skidanjem čestica – obrada tokarenja i glodanja;
- koristiti knjige uputstva, strojarski dnevnik i ostalu dokumentaciju povezanu s rastavljanjem, sastavljanjem i
ugradnjom sklopova;
- prepoznati probleme koji se javljaju pri održavanju sklopova, strojeva i uređaja
- koristiti znanja propisana STCW i IMO Model Courses za službu upravitelja stroja iz područja tehnologije
materijala.
NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima ocjenjivanja koji su dolje
navedeni. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.
- -
- -
Domaće zadaće
- -
Eseji
6
1
Projekt
- -
Kolokviji
Pisani ispit
ispit (final exam)
Ukupno

Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda), metoda demonstracije, tekstualno-
ilustrativna metoda, metoda grafičkih radova, laboratorijska metoda, prakseološka metoda.
Oblici rada: zajednički (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni rad, praktični rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima,
osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja.
Oblici: praktična primjena znanja, seminarski radovi.


Kolokvij
297
bodova odgovara
bodovnoj vrijednosti Eksperimentalni
rad

Obveze studenata
Predavanja 75 50
Vježbe 100 100
Dobivanje potpisa
1. ostvariti postotak nazočnosti na vježbama i ostvariti pozitivnu ocjenu iz vježbi;
Kolokvij
i

Konzultacije
298
Kontakt informacije
jelenko.jankovic@skole.hr
299
II SEMESTAR
Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa Godina I

studija:
Semes
tar
POSEBAN PROGRAM TEMELJNE SIGURNOSTI NA
II
BRODU
Status
Akademska Obvezni kolegij za studente koji nisu završili Razina ishoda
2017./2018. kolegija -
godina: srednju pomorsku školu učenja:
:
Preduvjet upisa: -
Nositelj: Ivan Toman, dipl. ing, Ana Gundić, mag.ing.naut., Nina Sulen, dr. med.
Predavanja Vježbe Semin
Organizacija ari
nastave:
36 19 -
Praćenje
uspješnosti Studentske ankete
izvedbe nastave
Osiguranje
kvalitete izvedbe
nastave
Izvješće o izvedenoj nastavi
Cjelina:
M1
Opis kolegija po Osobno preživljavanje: Uvod, sigurnost i preživljavanje, Slučajevi opasnosti, Napuštanje broda,
cjelinama Plovila za preživljavanje, Osobna sredstva za spašavanje, Preživljavanje na moru, Radio oprema za
slučaj opasnosti, Spašavanje helikopterom
M2
Osnovna prva pomoć: Opća načela, Ustroj i funkcija tijela, Smještaj unesrećenih, Unesrećeni u
nesvijesti, Oživljavanje, Krvarenje, Pomoć pri šoku, Opekotine, nezgode prouzročene električnom
strujom, Spašavanje i prijevoz unesrećenih
M3
Protupožarna zaštita: Opća načela, Teorija gorenja, Sprečavanje požara, Otkrivanje požara, Ugrađeni
protupožarni sistemi, Razna protupožarna oprema, Brodska protupožarna organizacija, Pregled i
popravak vatrogasnih sredstava i opreme, Metode gašenja, Uvježbavanje, Zaključak i završna
prosudba
M4
Osobna sigurnost i društvena odgovornost: Siguran rad na brodu, Međuljudski odnosi i doprinos dobrim
međuljudskim odnosima na brodu, Razumijevanje naredbi i sposobnost razumijevanja dobivenih
dužnosti, Postupci u nuždi, Sprječavanje onečišćenja morskog okoliša, Međuljudski odnosi na brodu
Cilj kolegija je osposobiti studente Nautike i tehnologije pomorskog prometa za preživljavanje na moru
u slučaju napuštanja broda; smanjivanje rizika od požara; trenutačno primjenjivanje prve pomoći u
Cilj kolegija: slučaju nezgode; pridržavanje postupaka u nuždi, primjenjivanje i izvršavanje sigurnih postupaka u radu
i učinkovito komuniciranje.

C
T
n
a
e
Predavanja Vježbe
j
300
Tema Sati Tema Sati
Uvod, sigurnost i preživljavanje: Uvod

Odijevanje prsluka za spašavanje.
o sigurnosti. Načela preživljavanja na
Odijevanje i korištenje
moru. Definicije - plovila za
M1 hidrotermozaštitnog odijela. Sigurno
1 preživljavanje i sredstva za spašavanje. 2 4
skakanje s visine u vodu
SOLAS priručnik za obavljanje vježbi
(TrainingManual). IMO simboli za
sigurnost.
Uvod, Vrste kriznih stanja koje se
Plivanje noseći prsluk za spašavanje.
2 M1 mogu dogoditi , poput sudara, požara, 2 4
Plutanje bez prsluka za spašavanje
potonuća.
Sigurnost i preživljavanje, Slučajevi Ukrcavanje brodice za spašavanje s
3 M1 opasnosti, Napuštanje broda, Plovila 2 broda i iz vode noseći prsluk za 4
za preživljavanje. spašavanje.
Osobna sredstva za spašavanje,
Poduzimanje početnih radnji pri
Preživljavanje na moru, Radio oprema
ukrcavanju u brodicu za spašavanje
4 M1 za slučaj opasnosti, Spašavanje 2 3
kako bi se povećale šanse za
helikopterom.
preživljavanje.
Vrste uređaja za spašavanje života Rukovanje opremom brodice za
5 M2 koje se obično nose na brodu. Oprema 2 spašavanje. Rukovanje uređajima za 3
u brodici za spašavanje. lociranje, uključujući radijsku opremu
Protupožarna zaštita: Opća načela, Uporabe raznih vrsta prijenosnih
6 M2 Teorija gorenja, Sprečavanje požara, 2 aparata za gašenje požara. Uporabe 2
Otkrivanje požara. aparata za disanje.
Gašenja manjih požara, npr.,
električnih požara, požara nastalih
Zapaljivi materijali, opasnosti od
zbog ulja, propana. Gašenja većih
požara i širenje vatre. Potreba za 4
7 M2 2 požara vodom pomoću mlaznica.
stalnom pažnjom.
Gašenja požara pjenom, prahom ili
Radnje koje treba poduzeti na brodu
bilo kojim drugim odgovarajućim
kemijskim sredstvom.
Ugrađeni protupožarni sistemi, Razna
protupožarna oprema, Brodska Gašenja požara u zatvorenim
8 M2 protupožarna organizacija, Pregled i 2 prostorima ispunjenim dimom noseći 4
popravak vatrogasnih sredstava i aparat za disanje.
opreme.
Gašenja požara s vodenom maglom ili
Metode gašenja, Uvježbavanje,
9 M3 2 bilo kojim drugim odgovarajućim 2
Zaključak i završna prosudba.
protupožarnim sredstvom.
Gašenja uljnih požara aplikatorom
Osnovna prva pomoć: Opća načela, magle i mlaznicama za prskanje,
10 M3 2 2
Ustroj i funkcija tijela. suhim kemijskim praškom ili
aplikatorom pjene.
Smještaj unesrećenih, Unesrećeni u
Spašavanja u prostorijama ispunjenim
11 M3 nesvijesti, Oživljavanje, Krvarenje, 2 4
dimom noseći aparat za disanje.
Pomoć pri šoku.
Postavljanja ozlijeđenih u
Opekotine, nezgode prouzročene odgovarajuće položaje. Primjene
12 M3 električnom strujom, Spašavanje i 2 tehnika oživljavanja. Zaustavljanja 3
prijevoz unesrećenih krvarenja. Primjene odgovarajućih
mjera osnovnog liječenja udaraca.
301
Primjene odgovarajućih mjera u
slučaju opeklina i opeklina,
Osobna sigurnost i društvena uključujući nesreće uzrokovane
odgovornost: Siguran rad na brodu, električnom strujom.
13 M4 2 3
Međuljudski odnosi i doprinos dobrim Spašavanja i prijenosa ozlijeđene
međuljudskim odnosima na brodu. osobe. Improviziranja zavoja i
korištenja sredstava iz pribora za
hitnu pomoć
Poznavanje brodskih planova za
nepredviđene okolnosti u hitnim
slučajevima. Signali za hitne
Razumijevanje naredbi i sposobnost
slučajeve i posebne dužnosti
14 M4 razumijevanja dobivenih dužnosti, 2 2
dodijeljene članovima posade u
Postupci u nuždi.
rasporedu za uzbunu; zborna mjesta u
slučaju nužde; pravilna upotreba
osobne sigurnosne opreme.
Poznavanje putova za evakuaciju i
sustava unutarnje komunikacije i
alarmnih sustava. Osnovno
Sprječavanje onečišćenja morskog
15 M4 2 poznavanje utjecaja pomorskog 2
okoliša, Međuljudski odnosi na brodu
prijevoza na morski okoliš i učinaka
operativnog ili iznenadnog zagađenja
na njega
Zec, D.: Sigurnost na moru, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.

Obvezna: Predavanje nastavnika.
Literatura
Dopunska:
Pripremni
Materijali za čitanje za svaku cjelinu nalaze se na e-learning sustavu
materijali:
Nakon položenog ispita studenti će moći:

Prepoznati signale za uzbunu koji odgovaraju ukazanom hitnom slučaju i u skladu su s utvrđenim
postupcima.
shodi učenja
Prepoznati i rukovati uređajima za spašavanje života koji su obvezni dio brodske opreme.
Rukovati aparatima za gašenje požara.
Razlikovati tehnike korištenja aparata za disanje u skladu s utvrđenim praksama i postupcima.
Procijeniti potrebu ozlijeđenih i prijetnju vlastitoj sigurnosti.
Procijeniti uzrok, narav i opseg ozljeda.
Prepoznati brodske planove za nepredviđene okolnosti u hitnim slučajevima.
Procijeniti radnje koje treba poduzeti u otkrivanju mogućih hitnih slučajeva, uključujući požare,
sudare, potonuća i ulazak vode u brod.
1 100
ispit (final exam)
302
1 100
Ukupno

Predavanja:
Predavanja se izvode kombiniranom ex-cathedra i case based metodom. Prije predavanja pojedinog modula u sustavu za e-
učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula, koji se sastoje od poglavlja u obveznoj
literaturi, odabranih znanstvenih i stručnih radova, handout-a i drugih izvora. Ex-cathedra predavanja obuhvaćaju izlaganje
izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi, na temelju izvršene pripreme za predavanja i pitanja o aktualnim znanstvenim
problemima.
Vježbe:
Vježbe gašenja požara, pružanja medicinske prve pomoći, brodicama za spašavanje, prslucima i odijelima izvode studenti
samostalno ili u grupama na vježbalištima i brodovima.
Pohađanje
Praktični rad Kolokvij
nastave
Raspodjela ECTS bodova
bodovima za svaku aktivnost Domaće Seminarski
tako da ukupni broj ECTS Usmeni ispit
zadaće rad
vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej (Ostalo upisati)
Eksperimental
ni rad

Obveze studenata

Predavanja 95% 95%
Vježbe 100% 100%
Dobivanje potpisa
Prisustvo na predavanjima (95%) i vježbama (100%)
Kolokviji
303
Ljetni (I. termin) usmeni

Ljetni (II. termin)

usmeni

usmeni

usmeni
Konzultacije
Kontakt informacije
itoman@unizd.hr, agundic@unizd.hr, nina.sulen@zd.t-com.hr
304
III SEMESTAR

pomorskog prometa
0 3.
BRODSKA POSTROJENJA I SUSTAVI
Akademska godina: 2017./2018. Dodatni 5
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: Dodatni program za studente koji nisu završili srednju pomorsku školu brodostrojarskog smjera
Nositelj: Leonardo Šango, dipl. ing.
Asistent:

30 30 -
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Tipovi brodskih postrojenja. Kružni procesi. Motori s unutarnjim izgaranjem. Tipovi

brodskih motora. Ciklus rada dizelskih motora. Sporokretni dvotaktni motori. Četverotaktni
motori. Konstrukcijski dijelovi motora.
M2 Goriva i maziva. Priprema goriva. Stvaranje gorive smjese u dizelskom motoru. Izgaranje.
M3 Sustavi motora: Sustav ulja. Sustav uputnog zraka. Sustav hlađenja. Sustav goriva.
Opis kolegija
Rukovanje motorima.
po cjelinama:
M4 Osovinski vod i brtvenice. Tipovi brodskih pumpi. Kompresori zraka .Stapni kompresori.
Vijčani kompresori. Rashladni uređaji. Klimatizacija broda. Hidraulični sustavi .Kormilarski
uređaji. Kormilarenje u nuždi. Pritezna i sidrena vitla. Brodske dizalice. Pomoćni brodski
kotlovi. Rad pomoćnih brodskih kotlova.
M5 Brodski cjevovodi. Elementi cjevovoda. Vrste ventila i zasuna. Sustav kaljuže. Sustav
balasta. Izmjenjivači topline. Evaporatori i desalinizatori .Postupci zbrinjavanja smeća, otpada i
sanitarnih voda. Upoznavanje i razumijevanje brodske tehničke dokumentacije.
Cilj kolegija: Cilj je ovoga programa da student dobije osnovna teorijska znanja o principu rada,
izvedbama,konstrukcijskim dijelovima, rukovanju i kontroli rada brodskih motora te vrstama
305
goriva i maziva za brodsku primjenu.Osposobiti studente da mogu usvajati praktična znanja u
strojnom kompleksu na brodu. Upoznavanje studenata sa osnovnim teorijskim znanjima o
principu rada, izvedbama, rukovanju i kontroli rada pomoćnih brodskih strojeva, uređaja za
sigurnost plovidbe i spašavanje ljudskih života na moru te uređaja za sprječavanje onečišćenja
okoliša.Program je koncipiran sadržajima koji omogućavaju učenicima da upoznaju namjenu i
funkciju parnih kotlova.
Cilj i sadržaj programa nužni su kako bi se studenti mogli uključiti u redovno pohađanje
nastave, posebice iz stručnih kolegija na drugoj godini studija.Navedeni program naobrazbe
namijenjen je studentima koji nisu završili srednju pomorsku školu brodostrojarskog smjera i
predstavlja sažetak programa prema IMO Model Course 7.04.
Predavanja Vježbe
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati Tema Sati
Tipovi brodskih postrojenja. Motori s

unutarnjim izgaranjem MSUI; temeljni principi
rada. Kružni procesi.
1 M1 4
Tipovi brodskih motora. Ciklus rada dizelskih
motora; karakteristične radne performanse
dizelskog motora
Sporokretni dvotaktni motori. Četverotaktni

2 M1 motori. Konstrukcijski dijelovi motora; glavne 2 Rad pomoćnog 4T motora (dizel generatora). 2
komponente stroja.
Goriva i maziva; podijela i vrste, karakteristični

parametri goriva i maziva; kemijski sastav,
viskozitet, gustoća, ogrijevna moć, sadržaj
3 M1
sumpora i vanadija, goriva za brodsku primjenu.
2 Rad glavnog motora, sporokretni dvotaktni motor. 2
Priprema goriva; ukrcaj, skladištenje, priprema i
dobava.
Elementi sustava teškog i lakog (dizel) goriva;

ukrcajni cjevovod na glavnoj palubi, skladišni
tankovi u dvodnu, viseći skladišni tankovi,
4 M2 pokazivači razine. 4
Sustav dobave goriva za glavni motor, održavanje

viskoziteta goriva u zahtijevanim granicama.
Izgaranje ;stvaranje gorive smjese u dizelskom

motoru; mikro i makro smjesa,zakašnjenje
paljenja
5 M2
Sustavi motora, izvedbe, elementi i uloga;
4
Sustav ulja. Sustav uputnog zraka. Sustav
hlađenja. Sustav goriva. Rukovanje motorima;
vrste upravljanja motorom.
6 M3 Elementi sustava nužnih za rad glavnog motor; 4

sustav ulja za podmazivanje, uspostava cirkulacije
306
rashladne slatke vode, zagrijavanje glavnog motor,
sustav uputnog zraka.
Osovinski vod i brtvenice; opis sustava i

dijelova ; odrivna osovina, međuosovina,
osovina vijka.
Tipovi brodskih pumpi; općenito o brodskim

7 M4 pumpama, glavne veličine brodskih pumpi, 4
njihova podjela, primjena i princip rada.
Kompresori zraka .Stapni kompresori. Vijčani

kompresori; dijelovi kompresora i rad
kompresora.
Primjena brodskih pumpi u brodskim sustavima
Elementi sustava komprimiranog zraka,hlađenje

8 M4
kompresora automatski rad kompresora zraka,
4
prioritet rada kompresora, spremnici zraka,
odvodnjavanje sustava i sušioc.
Rashladni uređaji; izvedbe brodskih rashladnih Elementi sustava brodske hladnjače

9 M4 uređaja, glavni dijelovi rashladnog uređaja. 2 2
Klimatizacija broda; uloga i dijelovi. Elementi sustava za klimatizaciju broda.
Hidraulični sustavi.Kormilarski uređaji.

Kormilarenje u nuždi; izvedbe i IMO zahtjevi za
kormilarske uređaje. Pritezna i sidrena vitla;
10 M4 2 Kormilarski uređaj i kormilarenje u nuždi. 2
pogon vitla.
Brodske dizalice.
Pomoćni brodski kotlovi; namjena, podjela i

glavne karakteristike brodskih generatora pare.
11 M4 2 Elementi brodskog parnog sustava. 2
Rad pomoćnih brodskih kotlova; priprema
generatora pare, održavanje i pregled.
Brodski cjevovodi; izvedbe brodskih cjevovoda.

Elementi cjevovoda. Vrste ventila i zasuna.
12 M5 4
Sustav kaljuže. Sustav balasta ; namjena i
dijelovi cjevovoda.
Elementi cjevovoda.Elementi sustava kaljuže u

13 M5
strojarnici.Elementi sustava balasta.
4
Izmjenjivači topline. Evaporatori i

14 M5 desalinizatori; namjena i konstrukcijski dijelovi, 2 Elementi sustava generatora slatke vode. 2
princip rada.
Elementi sustava za obradu sanitarnih otpadnih

Postupci zbrinjavanja smeća, otpada i sanitarnih voda.
voda; izvedbe i propisi MARPOL konvencije.
15 M5 2 Elementi sustava za spaljivanje otpada, Incinerator. 2
Upoznavanje i razumijevanje brodske tehničke
dokumentacije. Korištenje i pregled i brodske tehničke
dokumentacije.
307
- Parat, Ž.: Brodski motori s unutarnjim izgaranjem, FSB, Zagreb, 2005.
Obvezna: - Ozretić, V.: Brodski pomoćni strojevi i uređaji, Split ship management, 2004.
- Predavanja nastavnika
1. Milošević, M., i Š., Osnove teorije broda 1 i 2
2. Tireli, E: Goriva i njihova primjena na brodu
3. Prelec, Z.: Brodski generatori pare, ŠK, Zagreb, 1990.

Dopunska:
4. D.Martinović: Brodski strojni sustavi, Pomorski fakultet u Rijeci
5. Priručnik: Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D (Low Speed Engine

Room Simulator LER3D – User’s manual, UNITEST Version 1.04 29.06.2012)

Literatura
-
objasniti temeljne zakonitosti na kojima se zasniva rad MSUI,objasniti principe rada
MSUI
- pokazati i objasniti glavne djelove MSUI;
- objasniti podjelu goriva i maziva te opisati sastav i svojstva, definirati i objasniti vrste
goriva za upotrebu na brodovima; objasniti i definirati proces izgaranja goriva;
- objasniti važnost podmazivanja;
- opisati i objasniti sustave brodskog motora, razlikovati izvedbe brodskih sustava ;
- objasniti izvedbe i konstrukciju i ulogu osovinskog voda;
- definirati glavne veličine brodskih pumpi; objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada
pojedinih izvedbi brodskih pumpi;
- objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada pojedinih izvedbi brodskih kompresora;
- opisati funkciju brodskog rashladnog uređaja, razlikovati izvedbe brodskih rashladnih
uređaja;
- objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada kormilarskih i palubnih uređaja;
- opisati namjenu, podjelu i glavne karakteristike brodskih generatora pare, razlikovati i
usporediti glavne tipove brodskih generatora pare, objasniti pripremu generatora pare,
održavanje, preglede; objasniti izvedbe brodskih cjevovoda, objasniti njihovu ulogu i
elemente cjevovoda;
Ishodi učenja
- objasniti izvedbe, konstrukciju i način rada izmjenjivača topline, evaporatora i

desalinizatora;
- razumjeti i objasniti važnost pridržavanja mjera predostrožnosti zaštite okoliša;
- razumjeti važnost i znati se koristiti brodskom tehničkom dokumentacijom.
Bodovi
308
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
Pisani ispit
Ukupno 3 100
Predavanja se izvode uz korištenje power-point prezentacija i nastavnih video materijala te za potrebe vježbi korištenjem
simulatora strojarnice sa sporohodnim dvotaktnim dizel motorom sa svim pripadajućim sustavima uz kombinaciju
predavanja „ex-cathedra“ i „case based“. Prije predavanja pojedinog modula u sustavu za e-učenje studentima su
dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom modula. U predavanjima se primjenjuju različiti multimedijski
sadržaji . Tijekom predavanja nastavnik evidentira aktivnost studenata/izvršenu pripremu za predavanja kroz aktivno
sudjelovanje studenata u nastavi. „Ex-cathedra“ predavanja obuhvaćaju izlaganje teoretske osnove.„Case based“
predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u raspravi.
Osnovna namjena izvođenja vježbi na simulatoru je praktična priprema polaznika za rad u brodskoj strojarnici i naročito
za: familiarizaciju sa osnovnim sustavima brodske strojarnice (dizel električnom centralom, brodskim generatorima pare,
sustavom komprimiranog zraka, rashladnim sustavima morske i slatke vode,sustavom ulja za podmazivanje i sustavom
goriva itd.); upoznavanje radnih postupaka sa glavnim motorom pomoćnim brodskim strojevima i uređajima.
Virtualna strojarnica UNITEST - Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D i Upravljačka konzola strojarnice (
Engine Room Console 4.8 – ERC 4.8) čine cjelovit simulator strojarnice temeljen na osobnom računalu, razvijenog u
skladu sa zahtjevima STCW konvencije i ISO kodom. STCW Code: Section A-1/12 and Section B-1/12, ISM Code:
Section 6 and Section 8. Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D temelji se na tipičnim izvedbama koji se
koriste u strojarnicama srednje veličine (jedan glavni , sporohodni, dvotaktni motor s propelerom koji ima fiksni
korak).Simulator uvodi 3D model strojarnice koji se temelji na stvarnoj opremi. U namjeri da se predstavi rad u
stvarnom okruženju izveden je sustav zvuka 3D.

Kolokvij
309
bodovima za svaku
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Nacrtajte, opišite i objasnite sustav goriva na brodu. Činjenična i teorijska znanja, spoznajne
vještine
Nacrtajte, opišite i objasnite sustav morske i rashladne slatke vode.
Nacrtajte, opišite i objasnite sustave ulja za podmazivanje glavnog

sporokretnog dvotaktnog motora.
Pokažite i objasniti glavne dijelove MSUI.
Opišite namjenu, podjelu i glavne karakteristike brodskih generatora pare.
Objasnite temeljne zakonitosti na kojima se zasniva rad MSUI.
Definirajte različite vrste goriva za upotrebu na brodovima.
Objasnite i definirajte proces izgaranja goriva.
Napravite razliku među bitni cjevovodima te navedite bitne alarme za

sigurnost poriva
Opišite funkciju brodskog rashladnog uređaja
Definirajte glavne veličine brodskih pumpi
Objasnite izvedbe, konstrukciju i način rada centrifugalne pumpe.
Usporedite glavne tipove brodskih generatora pare.
Objasniti pripremu generatora pare.

studenata
Obveze
310
Predavanja 80 50
Vježbe 80 50
Dobivanje potpisa
Ostvariti traženi postotak nazočnosti na predavanjima i vježbama

I. 5.
Kolokvij
II. 9.
III. 15.
Zimski (I. termin)

Usmeni 06.02.2018
Zimski (II. termin)

Usmeni 20.02.2018
Ljetni (I. termin)

Usmeni 12.06.2018
Ljetni (II. termin)

Usmeni 26.06.2018
Konzultacije
Kontakt informacije
IV SEMESTAR
311
pomorskog prometa
PLOVIDBENA PRAKSA I RAD U 0 4.

STROJARNICI
Akademska godina: 2017./2018. Dodatni 5
kolegija: učenja:
Preduvjet upisa: Dodatni program za studente koji nisu završili srednju pomorsku školu brodostrojarskog smjera
Nositelj: Leonardo Šango, dipl. ing.
Asistent:

- 60 -
izvedbe nastave
izvedbe nastave
Cjelina:
M1 Upoznavanje sa konstrukcijom broda. Upoznavanje sa strukturnim tankovima i načinom

mjerenja nivoa.
M2 Upoznavanje s glavnom razvodnom pločom. Upoznavanje s razvodom 380V, 220V i 24V.

Priprema dizelskog generatora za upućivanje. Upućivanje dizelskog generatora i paralelni rad
generatora. Nadzor i kontrola generatora u radu. Napajanje glavne razvodne ploče priključkom s
kopna. Način punjenja i održavanja akumulatora.
Opis kolegija M3 Rad kotla. Upoznavanje sa sustavom slatke morske i pitke vode. Rad sa sustavom zraka.
Rad sa sustavom otpadnih voda i uređajem za obradu otpadnih voda. Rad sa sustavom kaljuže i
po cjelinama:
kaljužnim čistiocem. Vođenje knjige o uljima.
M4 Upoznavanje s radom hidrauličkog sustava. Rad s palubnim uređajima; dizalicama,

priteznim i sidrenim vitlom. Rad kormilarskog uređaja. Rashladni uređaji. Klimatizacija broda.
Ventilacija strojarnice.
M5 Upoznavanje sa procedurom ukrcaja goriva i sustavom goriva. Sustavi glavnog motora;

sustav mora, rashladne voda, ulja i goriva. Priprema za upućivanje glavnog motora.Lokalno
upravljanje glavnim motorom. Nadzor i kontrola rada glavnog motora. Održavanje glavnog
motora.
312
M6 Upoznavanje s alarmnim uređajima strojarnice. Obavljanje strojarske straže u luci po moru i
na sidru. Predaja i preuzimanje straže. Vođenje dnevnika stroja.
Upoznavanje sa dužnostima u slučaju požara i napuštanja broda. Upoznavanje sa sustavima za

gašenje požara. Rad sa protupožarnom pumpom. Procedura gašenja strojarnice sa sustavom
CO2. Rukovanje s dišnim aparatom i osobnom protupožarnom zaštitnom opremom.
Cilj nastave dodatnog programa je upoznavanje studenata s temeljnim zakonitostima i

principima rada te praktičnim znanjima o strojnom kompleksu na brodu, sustavima nužnim za
rad glavnog motora (goriva, maziva, rashladne slatke i morske vode, komprimiranog zraka),
upoznati ih sa procedurom pripreme glavnog motora za rad te upravljanjem i nadzorom u radu.
Studentima treba prenjeti i osnovna znanja o principu rada, izvedbama, rukovanju i kontroli
rada pomoćnih brodskih strojeva, brodskoj električnoj centrali, brodskim generatorima
pare,rashladnim uređajima, hidrauličkim sustavima, palubnim i kormilarskim uređajima,
Cilj kolegija: alarmnim uređajima, uređajima za sigurnost plovidbe i uređajima za sprječavanje onečišćenja
okoliša. Upoznavanje studenata sa protupožarnom zaštitom na brodovima, stjecanje temeljnih
praktičnih i teorijskih znanja o sigurnosti.
Sadržaj programa nužan je kako bi se studenti mogli uključiti u redovno pohađanje nastave,
posebice iz stručnih kolegija na idućoj godini studija.Navedeni program naobrazbe namijenjen
je studentima koji nisu završili srednju pomorsku školu brodostrojarskog smjera i predstavlja
sažetak programa prema IMO Model Course 7.04.
Vježbe
kolegija
Cjelina
Tjedan
Tema Sati
1 M1 Upoznavanje sa konstrukcijom broda.Upoznavanje sa strukturnim tankovima i načinom mjerenja nivoa. 4
Upoznavanje s glavnom razvodnom pločom. Upoznavanje s razvodom 380V, 220V i 24V. Priprema dizelskog
2 M2
generatora za upućivanje. Upućivanje dizelskog generatora i paralelni rad generatora.
4
Nadzor i kontrola generatora u radu.Napajanje glavne razvodne ploče priključkom s kopna. Način punjenja i
3 M2 4
održavanja akumulatora.
4 M3 Rad kotla; priprema održavanje i nadzor u radu 4
5 M3 Upoznavanje sa sustavom slatke morske i pitke vode.Rad sa sustavom zraka. 4
Rad sa sustavom otpadnih voda i uređajem za obradu otpadnih voda.

6 M3 4
Rad sa sustavom kaljuže i kaljužnim čistiocem. Vođenje knjige o uljima.
Upoznavanje s radom hidrauličkog sustava. Rad s palubnim uređajima; dizalicama, priteznim i sidrenim vitlom.
7 M4
Rad kormilarskog uređaja.
4
8 M4 Rashladni uređaji. Klimatizacija broda. Ventilacija strojarnice. 4
9 M5 Upoznavanje sa procedurom ukrcaja goriva i sustavom goriva. 4
313
10 M5 Sustavi glavnog motora; sustav mora, rashladne voda, ulja i goriva. 4
11 M5 Priprema za upućivanje glavnog motora.Lokalno upravljanje glavnim motorom. 4
12 M5 Nadzor i kontrola rada glavnog motora. Održavanje glavnog motora. 4
Upoznavanje s alarmnim uređajima strojarnice. Obavljanje strojarske straže u luci po moru i na sidru. Predaja i
13 M6
preuzimanje straže. Vođenje dnevnika stroja.
4
Upoznavanje sa dužnostima u slučaju požara i napuštanja broda. Upoznavanje sa sustavima za gašenje požara.
14 M6
Rad sa protupožarnom pumpom.
4
Procedura gašenja strojarnice sa sustavom CO2. Rukovanje s dišnim aparatom i osobnom protupožarnom
15 M6 4
zaštitnom opremom.
- Ozretić, V.: Brodski pomoćni strojevi i uređaji, Split ship management, 2004.
Obvezna: - D.Martinović:Brodski strojni sustavi,Pomorski fakultet u Rijeci
Predavanja nastavnika
1. Parat, Ž.: Brodski motori s unutarnjim izgaranjem, FSB, Zagreb, 2005.
2. Prelec, Z.: Brodski generatori pare, ŠK, Zagreb, 1990.
3. Milošević, M., i Š., Osnove teorije broda 1 i 2

Dopunska:
4. Viktor Pinter: Osnove elektrotehnike (I i II)
5. Priručnik: Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D (Low Speed Engine

Room Simulator LER3D – User’s manual, UNITEST Version 1.04 29.06.2012)

Literatura
-
opisati i interpretirati strukturu brodske strojarnice, kao i svakog njenog pojedinog
sustava.
- analizirati principe rada pojedinih brodskih sustava, kao i njihovu međusobnu zavisnost,
objasniti izvedbe i konstrukciju .
- razlikovati brodske sustave te interpretirati njihove specifičnosti, opisati postupak
pripreme sustava
- opisati postupak pripreme i princip rada; brodskih generatora pare, brodske električne
Ishodi učenja
centrale, opisati postupak pripreme glavnog motora za upućivanje,

- opisati kontrolu i nadzor glavnog dizel motora.
- opisati osnove rada i rukovanja sa sustavima otpadnih voda i uređajem za obradu otpadnih
voda te sa sustavom kaljuže i kaljužnim čistiocem,znati će objasniti ispravan način i
važnost vođenja knjige o uljima .
- predložiti odgovarajući ustroj straže u ovisnosti o stanju postrojenja i području plovidbe
broda
- znati objasniti ispravan način i važnost vođenja dnevnika stroja.
314
Bodovi
Domaće zadaće - -
Eseji - -
Projekt - -
Kolokviji
Pisani ispit
Ukupno 3 100
Vježbe započinju pokaznim i teoretskim dijelom korištenjem simulatora strojarnice sa sporohodnim dvotaktnim dizel
motorom sa svim pripadajućim sustavima uz kombinaciju predavanja „ex-cathedra“ i „case based“. Prije vježbi
pojedinog modula u sustavu za e-učenje studentima su dostupni studijski materijali za upoznavanje s tematikom
modula. U vježbama se primjenjuju različiti multimedijski sadržaji . Tijekom vježbi nastavnik evidentira aktivnost
studenata/izvršenu pripremu za vježbe kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi. „Ex-cathedra“ dio predavanja
obuhvaćaju izlaganje teoretske osnove.„Case based“ predavanja temelje se na izlaganju i sudjelovanju studenata u
raspravi.
Osnovna namjena simulatora je praktična priprema polaznika za rad u brodskoj strojarnici i naročito za: familiarizaciju
sa osnovnim sustavima brodske strojarnice (dizel električnom centralom,protupožarnim sustavima, sustavom
komprimiranog zraka, rashladnim sustavima morske i slatke vode,sustavom ulja za podmazivanje i sustavom goriva
itd.); upoznavanje radnih postupaka sa glavnim motorom, pomoćnim brodskim strojevima i uređajima te sustavima za
zaštitu okoliša.
Virtualna strojarnica UNITEST - Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D i Upravljačka konzola strojarnice (
Engine Room Console 4.8 – ERC 4.8) čine cjelovit simulator strojarnice temeljen na osobnom računalu, razvijenog u
skladu sa zahtjevima STCW konvencije i ISO kodom. STCW Code: Section A-1/12 and Section B-1/12, ISM Code:
Section 6 and Section 8. Simulator strojarnice sporohodnog motora LER3D temelji se na tipičnim izvedbama koji se
koriste u strojarnicama srednje veličine (jedan glavni , sporohodni, dvotaktni motor s propelerom koji ima fiksni
korak).Simulator uvodi 3D model strojarnice koji se temelji na stvarnoj opremi. U namjeri da se predstavi rad u
stvarnom okruženju izveden je sustav zvuka 3D.
315

Kolokvij
studijskim obvezama
predavanje
bodovima za svaku
ukupni broj ECTS Domaće zadaće Usmeni ispit
rad
bodova odgovara
predmeta):
Eksperimentalni
rad
Analizirati pripremu dizel generatora za upućivanje Teorijska i praktična znanja, spoznajne vještine
Nabrojite uvijete potrebne za sinkronizaciju i paralelan rad generatora.
Opisati postupak parospremanje kotla.
Opisati pripremu glavnog motora za upućivanje i postupak upućivanja

motora.
Objasniti kako se ispumpavaju kaljužni zdenci u strojarnici i uspostavlja

automatski rad kaljužnog čistioca.
Opišite proceduru ukrcaja goriva.
Navedite koji se podatci unose u knjigu o uljima.
Objasnite što podrazumijevamo pod pripremom za upućivanje glavnog

motora.
Predložite odgovarajući ustroj straže u ovisnosti o stanju postrojenja i

području plovidbe broda.
Ocijenite učinak povećane sigurnosti i zaštite na brodovima.
316
Nabrojite sustave za gašenje požara.
Predavanja 80 50
Vježbe 80 50

Obveze studenata
Dobivanje potpisa
Ostvariti traženi postotak nazočnosti na vježbama

I. 5.
Kolokvij
II. 9.
III. 15.
Ljetni (I. termin)

Usmeni 12.06.2018
Ljetni (II. termin)

Usmeni 26.06.2018

Usmeni 04.09.2018

Usmeni 18.09.2018
Konzultacije
Kontakt informacije
317
Osim ponuđenih izbornih kolegija, odnosno umjesto njih, studenti mogu upisati bilo koji
kolegij sa studija Nautike i tehnologije pomorskog prometa, te bilo koji od kolegija koje drugi
odjeli Sveučilišta u Zadru nude kao izborne kolegije za studente drugih odjela.
318
5. ISPITNI ROKOVI
Datumi svih ispita objavit će se naknadno na web stranici Pomorskog odjela, ukoliko nisu
navedeni u opisu kolegija.
Odluku o eventualnom izvanrednom roku donijet će Stručno vijeće Odjela.
Izv. prof. dr. sc. Toni Bielić, pročelnik Odjela
319

Izvedbeni Plan - 1718 - Brodostrojarstvo PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvedbeni Plan - 1718 - Brodostrojarstvo PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZADRU

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

Jednopredmetni sveučilišni preddiplomski program Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog

Zadar, 15. rujna 2017.

U skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutom i Pravilnikom

Izvedbenim nastavnim planom utvrđuju se:

Izvedbenim planom u akademskoj godini 2017./2018. godini nude se predmeti u vrijednosti od

Raspored izvođenja predmeta po semestru, nositelji predmeta i oblici nastave vidljivi su u

Tablica 1. : Red predavanja za 1. semestar akademske godine 2017./2018.

Tablica 6. : red predavanja za 6. semestar akademske godine 2017./2018.

JES 306 Ivan Poljaković Engleski jezik struke VI 1 0 2 3

Mjesta izvođenja nastave su:

Sve predavaonice opremljene su računalima, projektorima i školskom pločom.

Matematika I, (P), M. Kosor, NK117 Matematika I, (V), M. Kosor, NK117

sat ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota

sat ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

Djelatnici Pomorskog odjela:

Doc. dr. sc. Josip Orović – zamjenik pročelnika

Doc. dr. sc. Josip Orović – predstojnik Brodostrojarskog odsjeka

Prof. dr. sc. Branko Katalinić, redovni profesor

Prof. dr. sc. Dino Županović, izvanredni profesor

Doc. dr. sc. Jelena Čulin

Doc. dr. sc. Ivan Gospić

Doc.dr. sc. Marijan Gržan

Doc. dr. sc. Mate Kosor

Dr. sc. Ivica Glavan

Dr. sc. Marija Pijaca

Dr. sc. Ante Panjkota

Mate Barić, mag. ing. naut.

Ana Gundić, mag. ing. naut.

Luka Grbić, mag. ing. naut.

Dalibor Ivanišević, dipl. ing.

Ivan Toman, dipl. ing.

Darko Pastročić, dipl. ing.

Konzultacije: termini konzultacija se redovito ažuriraju na mrežnoj stranici Odjela

Djelatnici Sveučilišta u Zadru:

Odjel za francuske i iberoromanske studije:

Centar za strane jezike:

Odjel za zdravstvene studije

Doc. dr. sc. Tatjana Šimurina; e-mail: tatjana_simurina@yahoo.com

Centar za tjelovježbu i studentski šport:

Konzultacije: termini konzultacija se redovito ažuriraju na mrežnim stranicama matičnih

Prof. dr. sc. Željko Ivandić, redoviti profesor; e-mail: zivandic@sfsb.hr

Dr. sc. Predrag Čudina, e-mail: predrag.cudina@yahoo.com

Leonardo Šango, dipl. ing.; e-mail: leonardo.sango69@ge-mail.com;

Katarina Jelić, dipl. ing.; e-mail: info@albamaris.hr

Nina Sulen, dr. med.; e-mail: nina.sulen@zd.t-com.hr

Ninoslav Miholčić dipl. ing.; e-mail: nino.m@vip.hr

Marin Košta, dipl. ing.; e-mail: mkosta@unizd.hr

Vlatko Knežević, mag. ing. nav. mech.

Igor Poljak, dipl. ing, e-mail: igor.poljak2@gmail.com

Termini konzultacija prema prethodnom dogovoru sa studentima.

4.1 OBAVEZNI PREDMETI

Studij: Preddiplomski studij Brodostrojarstvo i tehnologija Godina studija: 1.

Šifra Naziv kolegija ECTS Semesta

JES101 ENGLESKI JEZIK STRUKE I 4 1.

Izvođenje sadržaja kolegija po tjednima

Tema Sati Tema Sati

Uvod u strani jezik struke: što je strani jezik

LANGUAGE EXERCISES in groups: Types

1st WRITTEN ASSIGNMENT

Tutorials (group and individual), student 1st WRITTEN ASSIGNMENT

Homework: Merlin-online interactive task.