Magistarski Rad - Moamer Habibović

EFEKTI REFORME PENZIONOG SISTEMA
U BOSNI I HERCEGOVINI
ZAVRNI RAD
Kandidat: Mentor:
Moamer Habibovi Prof. dr Adnan Rovanin
SARAJEVO, mart 2017.

SADRAJ
PREDGOVOR
SAETAK
SUMMARY
I UVOD ..................................................................................................................................... 1
1. Problem i predmet istraivanja ...................................................................................... 1
2. Osnovna i pomona hipoteza.......................................................................................... 1
3. Svrhe i ciljevi istraivanja .............................................................................................. 2
4. Struktura rada ................................................................................................................. 2
5. Nauna metodologija ...................................................................................................... 2
II PENZIONI FONDOVI KAO INSTITUCIONALNI INVESTITORI ............................ 3

1. Znaaj i uloga institucionalnih investitora na finansijskom tritu ................................ 3
2. Institucionalni investitori u zemljama kontinentalne Evrope i Sjedinjenim Amerikim
Dravama ....................................................................................................................... 5
3. Penzioni fondovi, pojam, znaaj i vrste ....................................................................... 22
III ISKUSTVA REFORMI PENZIONIH SISTEMA U DRUGIM ZEMLJAMA U

TRANZICIJI .......................................................................................................................... 28
1. Struktura i odrivost penzionog sistema u Republici Hrvatskoj .................................. 28
2. Slovenska penziona reforma ........................................................................................ 33
3. Znaaj reforme penzionog sistema Srbije .................................................................... 37
IV EFEKTI REFORME PENZIONOG SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI ......... 41

1. Dobrovoljno penziono osiguranje ................................................................................ 44
2. Obraun penzije............................................................................................................ 48
3. Uticaj krize javnog duga .............................................................................................. 56
4. Dobrovoljno penziono osiguranje ili ivotno osiguranje ............................................. 62
5. Tekue finansiranje ...................................................................................................... 70
6. Penzioni sistem kao generator rasta i razvoja .............................................................. 75
7. Uticaj na makroekonomske agregate ........................................................................... 77
V PRIVATNI PENZIONI FONDOVI .................................................................................. 82

1. Tendencije razvoja dobrovoljnog penzionog i ivotnog osiguranja ............................ 86
2. Znaaj finansijskog planiranja i ulaganja ..................................................................... 89
3. Investiranje novca ........................................................................................................ 97
4. Osiguravajue kompanije i penzioni fondovi kao investicioni partneri ..................... 111
VI ZAKLJUAK ................................................................................................................. 114

1. Rezultati rada.............................................................................................................. 114
2. Mogunost daljnjeg istraivanja................................................................................. 114
PRILOZI
LITERATURA
KRATKA BIOGRAFIJA
SHORT BIOGRAPHY
POPIS SLIKA:
Slika 1. Finansijski sistem .......................................................................................................... 4
Slika 2. Osnovne funkcije finansijskog trita ........................................................................... 6
Slika 3. Finansijska trita .......................................................................................................... 6
Slika 4. Trite kapitala .............................................................................................................. 7
Slika 5. Osnovne funkcije sekundarnog trita kapitalom ......................................................... 9
Slika 6. Vrste penzionih fondova ............................................................................................. 27
Slika 7. Struktura penzionog sistema u Republici Hrvatskoj ................................................... 28
Slika 8. injenice koje utiu na penzioni sistem Republike Hrvatske ..................................... 31
Slika 9. Struktura penzionog sistema Srbije ............................................................................. 37
Slika 10. Izvori finansiranja penzija u Republici Srbiji ........................................................... 37
Slika 11. Penziona problematika .............................................................................................. 41
Slika 12. Odnos penzionera i zaposlenih ................................................................................. 41
Slika 13. Faze ivotnog vijeka ................................................................................................. 42
Slika 14. Preporuke Svjetske banke ......................................................................................... 44
Slika 15. Stope ovisnosti .......................................................................................................... 49
Slika 16. Struktura penzionog sistema po novom .................................................................... 52
Slika 17. Efekti reforme penzionog sistema u Bosni i Hercegovini ........................................ 55
Slika 18. Top ekonomski prioriteti Bosne i Hercegovine ........................................................ 56
Slika 19. Kalkulator dobrovoljne penzione tednje ................................................................. 65
Slika 20. Penzijska nadoknada iz dobrovoljnog penzionog fonda ........................................... 66
Slika 21. Izvori prihoda u penziji ............................................................................................. 66
Slika 19. Finansiranje PIO/FBiH ............................................................................................. 70
Slika 20. Finansiranje PIO/RS ................................................................................................. 71
Slika 21. Ekonomski rast i razvoj............................................................................................. 76
Slika 22. Penzija/Potronja ....................................................................................................... 76
Slika 23. Faktori koji utiu na dugorone povrate ................................................................... 93
Slika 24. Investiranje novca ..................................................................................................... 97
Slika 25. Osigurani sluajevi .................................................................................................... 99
Slika 26. Prednosti osiguranja ivota ..................................................................................... 100
Slika 27. Osnovni pojmovi koje je potrebno poznavati ......................................................... 101
Slika 28. Primjer bez AUZ i bez indeksacije ......................................................................... 102
Slika 29. Naknada iz osiguranja u sluaju doivljenja ........................................................... 103
Slika 30. Pokrie iz osiguranja u sluaju prirodne smrti ........................................................ 103
Slika 31. Pokrie u sluaju smrti kao poslijedice nesretnog sluaja ...................................... 104
Slika 32. Primjer bez AUZ sa indeksacijom .......................................................................... 105
Slika 33. Naknada iz osiguranja u sluaju doivljenja ........................................................... 105
Slika 34. Pokrie iz osiguranja u sluaju prirodne smrti ........................................................ 106
Slika 35. Pokrie u sluaju smrti kao posljedice nesretnog sluaja ....................................... 107
POPIS TABELA:
Tabela 1. Finansijska sredstva i obaveze investicionih fondova, procentualno uee u BDP-u

.................................................................................................................................................. 10
Tabela 2. Finansijska sredstva i obaveze osiguravajuih kompanija, procentualno uee u
BDP-u ....................................................................................................................................... 11
Tabela 3. Finansijska sredstva i obaveze penzionih fondova, procentualno uee u BDP-u . 12
Tabela 4. Finansijska sredstva institucionalnih investitora, 2014 ............................................ 13
Tabela 5. Portfolio sastav prema vrsti investitora .................................................................... 15
Tabela 10. Ukupna sredstva odabranih velikih penzionih fondova (LPFs) u 2014 ................. 24
Tabela 11. Ukupna sredstva izabranih javnih penzionih fondova (PPRFs) u 2014. godini ..... 26
Tabela 12. Kljuni indikatori: Slovenija .................................................................................. 33
Tabela 13. Uslovi za penzionisanje .......................................................................................... 33
Tabela 14. Kljuni indikatori: Bosna i Hercegovina na godinjem nivou ............................... 43
Tabela 15. Starosna struktura u Bosni i Hercegovini ............................................................... 48
Tabela 16. Opi ekonomski podaci Bosne i Hercegovine ....................................................... 56
Tabela 17. Penziona sigurnost .................................................................................................. 64
Tabela 18. Prihodi od penzija, mjeseno.................................................................................. 64
Tabela 19. Razlika koju treba ispuniti za penziju .................................................................... 64
Tabela 17. Broj osiguranika i broj korisnika penzija u Federaciji BiH .................................... 71
Tabela 18. Pregled realizovanih tekuih transfera ................................................................... 72
Tabela 19. Izvjetaj o novanim tokovima FZPIO .................................................................. 73
Tabela 20. Mjesena izdvajanja za zaposlene po osnovu doprinosa i neto plate ..................... 84
Tabela 21. Dijelovi sektora finansijskih usluga Bosne i Hercegovine ..................................... 86
Tabela 22. Premija ivotnog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ............................ 87
Tabela 23. Premija ivotnog osiguranja u RS-u ....................................................................... 87
Tabela 24. Analiza sigurnosti za porodicu ............................................................................... 91
Tabela 25. Plan za odlazak u penziju ....................................................................................... 92
Tabela 26. Vrijednost raspoloivih sredstava .......................................................................... 93
Tabela 27. Finansijski instrumenti ........................................................................................... 94
Tabela 28. Tri osnovna principa u planiranju penzije .............................................................. 96
Tabela 29. Uobiajne greke u planiranju penzije ................................................................... 96
Tabela 30. Trajanje osiguranja u godinama i oekivana dobit ............................................... 103
Tabela 31. Trajanje osiguranja u godinama i do tada propisana dobit ................................... 104
Tabela 32. U sluaju nastupa nesretnog sluaja ..................................................................... 104
Tabela 33. Razliito trajanje osiguranja, a u sluaju doivljenja ........................................... 106
Tabela 34. Razliito trajanje osiguranja, a u sluaju nastupa prirodne smrti u 10-toj godini 106
Tabela 35. Razliito trajanje osiguranja, a u sluaju nastupa smrti ....................................... 107
Tabela 36. Osiguranje od posljedica nesretnog sluaja za sluaj trajne invalidnosti ............. 108
Tabela 37. Oekivana dobit, otkupna vrijednost, naknada za sluaj prirodne smrti i
kapitalizirana vrijednost ......................................................................................................... 109
POPIS JEDNABI:
Jednadba 1. Stopa ovisnosti .................................................................................................... 49
Jednadba 2. Stopa podrke ..................................................................................................... 50
Jednadba 3. Penziona sigurnost .............................................................................................. 67
Jednadba 3. Stopa ovisnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ............................................. 72
Jednadba 4. Opta formula BDP-a ......................................................................................... 78
Jednadba 5. Bruto nacionalna tednja .................................................................................... 79
Jednadba 6. Ukupne nacionalne investicije ............................................................................ 79
PREDGOVOR
Nacrtom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine iz
februara 2016. godine, poela je reforma cjelokupnog penzionog sistema u Bosni i
Hercegovini. Poetak reforme u Republici Srpskoj obiljeen je 2011. godine. Znaaj i efekti
reforme penzionog osiguranja u Bosni i Hercegovini tek treba da se utvrde. Ovaj rad se
odnosi na utvrivanja moguih efekata reforme penzionog osiguranja u Bosni i Hercegovini.
Cilj reforme je stabilnost i likvidnost penzionog sistema, reforma je predvidjela uvoenje

dobrovoljnog penzionog osiguranja, iji cilj je akumuliranje tednje i ostvarivanje visokih
prinosa na ulaganja. Takoe, dobrovoljno penziono osiguranje treba da popuni penzioni jaz u
penziji, razliku izmeu oekivanog ivotnog standarda i tekue penzije. itaoc e se upoznati
sa osnovnim terminima iz oblasti penzione problematike.
Tokom rada utvrdit emo znaaj institucionalnih investitora na finansijskom tritu, iskustva
susjednih drava poslije reformi penzionih sistema, te kroz praktine primjere pokazati kako
da planiramo penziju.
Cilj magistarskog rada je dokazati da dobrovoljno penziono osiguranje moe uticati na

penzionu sigurnost i na makroekonomske agregate, kada govorimo o makroekonomskim
agregatima, mislimo na njihove determinante: tednju i investicije.
Uticaj dobrovoljnog penzionog osiguranja na razvoj finansijskih trita je takoe oblast

interesovanje, razvoj trita kapitala je osnovni uslov za razvoj privatnih penzionih fondova
Uloga privatnih penzionih fondova je prikupljanje tednje i investiranje, oni mogu igrati
znaajnu ulogu u finansiranju drave i bosansko-hercegovaki biznisa.
SAETAK NA BOSANSKOM JEZIKU
Svrha magistarskog rada pod naslovom Efekti reforme penzionog sistema u Bosni i
Hercegovini je omoguiti itaocima da se upoznaju sa pojmom dobrovoljnog penzionog
osiguranja. Dobrovoljno penziono osiguranje na temelju invidualne kapitalizirane tednje je
neto novo u Bosni i Hercegovini i oblik penzionog osiguranja koji tek treba da zaivi.
Struni doprinos rada ogleda se u razvoju sistema invidualne kapitalizirane tednje kao i
prvom sistemskom pokuaju istraivanja moguih efekata reforme penzionog sistema u Bosni
i Hercegovini.
Magistarski rad je imao jedan osnovni cilj: pokazati da li uistinu dobrovoljno penziono
osiguranje moe smanjiti penzionu nesigurnost u Bosni i Hercegovini. Navedeni cilj je
ostvaren kroz istorijski pregled iskustava zemalja koje su uvele ovaj oblik penzionog
osiguranja ranije i kroz usporedbu statistikih i komparativnih podataka, te upotrebom metoda
kao to su: metoda analize i sinteze, metoda dokazivanja i metoda promatranja.
Kroz magistarski rad smo se upoznali sa osnovnim terminima iz finansija, ekonomije i

raunovodstva koji su bitni za razumijevanje finansijskih trita, institucija i instrumenata.
OECD-e podaci i tabele su nam posluili da uvidimo znaaj institucionalnih investitora na
finansijskom tritu. Predmet naeg interesovanja su bili investicioni fondovi, osiguravajua
drutva i penzioni fondovi.
Normativni metod nam je posluio kako bi se upoznali sa zakonskim okvirom zemalja u

okruenju i to: Hrvatske, Slovenije i Srbije. Hrvatska i Slovenija imaju trodijelni penzioni
sistem koji se sastoji od tri stupa i to: (I. stup) obavezno penzijsko osiguranje, (II. stup)
obavezno penziono osiguranje na temelju invidualne kapitalizirane tednje u Hrvatskoj i
profesionalnih penzija koje su obavezne za pojedine sektore u Sloveniji, (III. stup)
dobrovoljno penziono osiguranje na temelju invidualne kapitalizirane tednje. Srbija ima (I.
stup) javno penziono i invalidsko osiguranje i (III. stup) dobrovoljno penziono osiguranje.
Razvijen je upitnik iji je cilj istraiti koliko su graani Bosne i Hercegovine upoznati sa
dobrovoljnim penzionim osiguranjem, te koliko imaju volje da participiraju u ovom obliku
penzionog osiguranja. Uz skromna finansijska sredstva uspjeli smo obaviti razgovor sa 50
osoba. Rezultati su negativni, dok su oekivanja veoma skromna.
Osnovna hipoteza magistarskog rada je H1: dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti
penzionu nesigurnost. Istraivanje je pokazalo da je penzioni sistem zasnovan na
meugeneracijskoj solidarnosti nedovoljan, dok potreba za dobrovoljnim penzionim
osiguranjem treba da postoji kako bi se popunio penzioni jaz koji se javlja pri prelasku iz
radnog u penzioni ivotni ciklus. Penziona nesigurnost se otklanja prenosom odgovornosti sa
drave na pojedinca H1 je dokazana. Pomona hipoteza H2: dobrovoljno penziono
osiguranje e uticati na razvoj finansijskog trita u Bosni i Hercegovini. Istraivanje je
pokazalo da bez uloge drave i promjene zakonske legislative, dobrovoljno penziono
osiguranje nema nikakvog uticaja na razvoj finansijskog trita u Bosni i Hercegovini - H2 se
odbacuje. Pomona hipoteza H3: dobrovoljno penziono osiguranje e uticati na
makroekonomske agregate u Bosni i Hercegovini. H3 je dokazana, aktiviranjem tednje koju
graani Bosne i Hercegovine dre na depozitnim raunima komercijalnih banaka; sredstva e
se koristiti za investicije, rast investicija podrazumijeva rast linog dohotka graana, dok rast
linog dohotka predstavlja uzrok rasta potronje to direktno utie na makroekonomske
agregate.
KLJUNE RIJEI: Penziono osiguranje, dobrovoljno penziono osiguranje, OECD godinji
izvjetaj, finansijsko trite, institucionalni investitori, investicije, tednja, statistiki podaci
BiH, popis stanovnitva BiH, kalkulator tednje, kalkulator dobrovoljnog penzionog
osiguranja, penzioni fondovi, dobrovoljni penzioni fondovi, privatni penzioni fondovi,
finansijsko planiranje, investiranje novca, osiguravajue kompanije.
SUMMARY IN THE BOSNIAN LANGUAGE:
The purpose of this master thesis titled ''The effects of the Bosnian and Herzegovinian
pension system reform'' is to introduce the readers to the notion of Voluntary retirement
insurance. Voluntary retirement insurance on the basis of capital austerity is something new in
Bosnia and Herzegovina, and is therefore the concept of retirement insurance waiting for its
time to come. The expertise contribution to the thesis is mirrored in the development of the
individual capital austerity system as well as in the first systematically investigative attempt
of the possible effects of the Bosnian and Herzegovinian pension system reform.
The master thesis has had only one essential goal: to prove if the voluntary retirement
insurance can truly reduce the retirement insecurity in Bosnia and Herzegovina. The
mentioned goal is realized through the historical insight inside the countries which employed
the concept of retirement insurance and therefore had that experience earlier; through the
comparison of the statistical and comparative data; and through using methods such as: the
analysis and synthesis method, observation and proof method.
Throughout the master thesis we have introduced the basic financial, economic and
accounting terminology that is important for understanding financial markets, institutions and
instruments. The OCED data and charts have helped us in understanding the importance of
the institutional investors on the financial market, while the subject of our interest were
investment funds, insurance groups and retirement funds.
We have used the normative method in order to understand legal framework of the regional
countries: Slovenia, Croatia and Serbia. Slovenia and Croatia have a ternate retirement system
consisting of three columns: 1. Compulsory retirement insurance, 2. Compulsory retirement
insurance on the basis of individual capital austerity in Croatia and the professional pensions
obligatory for certain sections in Slovenia, and 3. Voluntary retirement insurance on the basis
of individual capital austerity. Serbia incorporates the first column: public retirement and
disability insurance, and the third column: voluntary retirement insurance.
The questionnaire was conducted to investigate how much the citizens of Bosnia and
Herzegovina are familiar with the notion of voluntary retirement insurance, and if they have
willingness to participate in such a type of retirement insurance. By using modest financial
means, we have succeeded in conducting conversations with fifty (50) people. The results
were negative, and the expectations were highly modest.
The essential hypothesis of the master thesis is H1: voluntary retirement insurance can reduce
retirement insecurity. The survey has shown that the retirement system based on
intergenerational solidarity is insufficient, and that the need for voluntary retirement insurance
has to exist in order to fill out the retirement gap that occurs upon transferring from the
working to the retiring life cycle. Retirement insecurity is removed when the responsibility is
transferred from the state to an individual. The H1 has been proven correct. The secondary
hypothesis H2: voluntary retirement insurance will affect the development of financial market
in Bosnia and Herzegovina. The survey has shown that without the role of the state and the
reform of legal framework, voluntary retirement insurance does not have any effect on the
development of financial markets in Bosnia and Herzegovina. Therefore, the H2 has been
rejected. The secondary hypothesis H3: voluntary retirement insurance will affect
macroeconomic aggregates in Bosnia and Herzegovina. The H3 has been proven correct by
activating austerity which the citizens of Bosnia and Herzegovina possess on the deposit
accounts of the commercial banks. The means will be used for investments. The investment
growth underpins the citizens personal income growth, while the personal income growth
causes the consuming growth which directly affects macroeconomic aggregates.
KEYWORDS: Retirement insurance, voluntary retirement insurance, OECD yearly report,

financial market, institutional investors, investments, savings, BH statistical data, BH
population census, austerity calculator, voluntary retirement insurance calculator, retirement
funds, voluntary retirement funds, private retirement funds, financial planning, money
investing, insurance companies
I UVOD
Bosna i Hercegovina se suoava sa ozbiljnim problemima, a jedan od tih problema je

odrivost penzionog sistema i njegova likvidnost. Posljednja godina je donijela niz reformskih
i zakonskih promjena, a ovaj rad je zasnovan na efektima reforme penzionog sistema u Bosni
i Hercegovini, te uticaju tih promjena na penzioni sistem Bosne i Hercegovine. Jedna od
promjena je i uvoenje dobrovoljnog penzionog osiguranja. Namjeravam objasniti
najznaajnije elemente dobrovoljnog penzionog osiguranja i ta nam ti elementi donose.
Takoe elim da objasnim vezu izmeu penzionih fondova i finansijskog trita, te kakav
uticaj imaju na makroekonomske agregate.
Ukratko u obrazloiti postreformska iskustva u penzionim sistemima zemalja u tranziciji, a

kao primjer navodim Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju. Vanija pitanja na koja elim da
odgovorim su da li penzijski sistem moe biti generator rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini i
kakav je doprinos dobrovoljnog osiguranja tome? Na kraju namjeravam obrazloiti mogua
rjeenja kreiranjem privatnih penzionih fondova i planova. Pitanja na koja takoe elim dati
odgovor su: kakav uticaj imaju finansijsko planiranje i ulaganje na razvoj drutva u cijelini, te
koji je znaaj osiguravajuih kompanija i penzionih fondova kao institucionalnih investitora u
prikupljanju i investiranju novca?
1. Problem i predmet istraivanja
U kontekstu navedenog definisan je problem istraivanja: finansijska odrivost penzionog

sistema u Bosni i Hercegovini. Penzioni sistem Bosne i Hercegovine trebao bi biti finansijski
nezavisan od uplata doprinosa aktivnih osiguranika i budetskih transfera za potrebe isplata
penzija od strane vlade iz Federacije Bosne i Hercegovine i vlade iz Republike Srpske.
U skladu sa problemom istraivanja definisan je predmet istraivanja: da li dobrovoljno

penziono osiguranje ima budunost u Bosni i Hercegovini? Reformom penzionog sistema u
Bosni i Hercegovini predvieno je uvoenje dobrovoljnog penzionog osiguranja na temelju
individualne kapitalizirane tednje. U toku rada emo se upoznati sa dobrovoljnim penzionim
osiguranjem na temelju invidualne kapitalizirane tednje i utvrditi da li ovaj oblik osiguranja
ima budunost u Bosni i Hercegovini.
2. Osnovna i pomone hipoteze
Imajui u vidu definisani problem i predmet istraivanja postavljena je osnovna hipoteza:
Dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti penzionu nesigurnost.
Navedena hipoteza e biti provjerena na temelju istraivanja, statistikih podataka, izvora sa

interneta, miljenja strunih osoba, znanstvenim injenicama, znanstvenim zakonima,
znanstvenim teorijama, te kvantitativnim modelima.
Iz definisane osnovne hipoteze proizilaze pomone hipoteze:
Dobrovoljno penziono osiguranje e uticati na razvoj finansijkog trita u Bosni i

Hercegovini.
Dobrovoljno penziono osiguranje e uticati na makroekonomske agregate u Bosni i
Hercegovini.
1
U toku rada pokuat emo da utvrdimo da li zaista dobrovoljno penziono osiguranje moe da
utie na penzionu nesigurnost, da li e imati uticaj na razvoj finansijskog trita u Bosni i
Hercegovini i kakav e uticaj imati na makroekonomske agregate u Bosni Hercegovini.
3. Svrhe i ciljevi istraivanja
U skladu sa definisanim problemom i predmetom istraivanja te postavljenoj osnovnoj i

pomonim hipotezama odreeni su svrha i ciljevi istraivanja. Kada govorimo o samoj svrhi
istraivanja, onda u navesti da je osnovna svrha ovoga rada omoguiti itaocima da se
upoznaju sa pojmom dobrovoljnog penzionog osiguranja. Cilj istraivanja je pokazati da li
uistinu dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti penzionu nesigurnost u Bosni i
Hercegovini.
4. Struktura rada
U drugom poglavlju, ,,Penzioni fondovi kao institucionalni investitori'', namjeravam objasniti

pojam i ulogu institucionalnih investitora, osnovne vrste institucionalnih investitora, zatim
objasniti ulogu i znaaj takve vrste investitora u zemljama kontinentalne Evrope i Sjedinjenim
Amerikim Dravama. Ukratko u objasnit pojam i vrste penzionih fondova, te vezu izmeu
penzionih fondova i finansijskih trita.
U treem poglavlju, ,,Iskustva reformi penzionih sistema u drugim zemljama u tranziciji'',

ukratko u obrazloiti znaajna postreformska iskustva u penzionim sistemima zemalja u
tranziciji, gdje kao primjer navodim Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju.
etvrto poglavlje nosi naziv: ,,Efekti reforme penzionog sistema u Bosni i Hercegovini''. Ovo
je centralno poglavlje rada, a centar paanje je Bosna i Heregovina. U njemu namjeravam
objasnit pojam dobrovoljnog penzionog osiguranja; razlike izmeu dobrovoljnog penzionog
osiguranja i ivotnog osiguranja; mogue postreformske efekte penzionog osiguranja; uticaj
postreformski promjena na makroekonomske agregate i javni dug.
U petom poglavlju, ,,Privatni penzioni fondovi'', objasnit u nain formiranja privatnog

penzionog plana. Odgovorit u na pitanje ta je to privatni penzioni plan; objasnit u tednju i
investiranje, te korake do formiranja privatnog penzionog plana. Takoe, pojasnit u i znaaj
osiguravajuih kompanija i penzionih fondova kao institucionalnih investitora u prikupljanju i
investiranju novanih sredstava.
5. Nauna metodologija
Navedene hipoteze e biti dokazivane upotrebom razliitih naunih metoda, od kojih su

navedene osnovne: normativni metod, statistiki metod, komparativni metod, metoda
promatranja, metoda dokazivanja i istorijski metod.
2
II PENZIONI FONDOVI KAO INSTITUCIONALNI INVESTITORI
1. Znaaj i uloga institucionalnih investitora na finansijskom tritu
Institucionalni investitori su organizacije, pojedinci ili grupe investitora koji zajedno imaju
znaajne koliine novca za investiranje. Institucionalne investitore ine osiguravajue
kompanije, banke, hed fondovi, penzioni fondovi i mutual (zajedniki) fondovi.
Institucionalni investitori se generalno smatraju bolje educiranim u polju trgovanja dionicama
i zatieni su nekolicinom zakonskih propisa, to predstavlja odreenu prednost u odnosu na
ostale investitore. Ovi bogati investitori mogu igrati odluujuu ulogu u upravljanju
kompanijama, kupujui ili prodavajui dionice, uestvujui u donoenju odluka
menadmenta, te glasajui za ili protiv. Njihovo uee u kompaniji moe imati ogroman
uticaj na kompanijin profit ili na zatvaranje objekata kompanije.
PRIMJER:
Moamer Habibovi upravlja BH Security fondom koji je zaduen

za upravljanje investicijama velikih klijenata kao to je javni
penzioni fond koji vrijedi milionima konvertibilnih maraka. Zbog
njegove veliine BH Security fond je u stanju da kupi veinski
dio u firmi Natur d.o.o. i da igra znaajnu ulogu u njegovom
menadmentu, investirajui novac klijenta u kompaniju kojom
moe upravljat. Tako BH Security fond moe ostvariti znaajne
finansijske povrate za svoje klijente.
Kako bi razumjeli institucionalne investitore i nain na koji funkcioniu, potrebno je znati

osnove. Finansije su nauna disciplina koja se bavi prouavanjem novca: kako prikupiti
novac, kako upravljati novcem i kako ga potroiti. Poznavanje termina je znaajno radi
razumijevanja uloge institucionalnih investitora na finansijskom tritu. Takoe, potrebno je
razlikovati termine finansije, ekonomija i raunovodstvo.
Raunovodstvo je biljeenje poslovnih transakcija; prezentacija poslovnih dogaaja u

odreenom periodu, to je najee period od godinu dana. Ekonomija je fokusirana na
resurse, na stvarne resurse (stolovi, knjige, markeri, kamere). Ekonomija se fokusira na
proizvodnju, vlade, i biznise. Finansije se nalaze izmeu, one ele da se suoe sa stvarnou i
proizvodnjom, ali takoe ele da se suoe i sa drugom, novanom stranom. Finansije su novo
podruje, koje su se kao nauna disciplina razvile i odvojile tek u posljednjih 20-30 godina od
ekonomije, odnosno od finansijske ekonomije.
Biznisima i korporacijama upravlja izvrni finansijski direktor. On je preteno druga ili trea
odgovorna osoba u korporacijama, i on je odgovoran za finansijske odluke. Finansijske
3
odluke su odluke o novcu: kupiti ili ne kupiti npr. kuu ili video kameru je finansijska odluka.
Finansijska odluka je odluka da li potroiti ili ne potroiti novac; kako stei novac i kako ga
investirati. Najjednostavnije reeno, finansijske odluke zahtijevaju najosnovniju ekonomsku
odluku: koje su koristi u odnosu na trokove? U finansijskoj odluci naravno elite da koristi
budu vee od trokova.
Prema Brigham i Ehrhardt (2014) finansije kao nauno podruje se

dijeli na tri oblasti i to:
1. Finansijski menadment;
2. Finansijska ekonomija; i
3. Investicije.
Finansijski menadment je ustvari upravljanje finansijama biznisa. Ponekad biznisi mogu biti
mali, ponekad veliki. Veliki biznisi su uglavnom korporacije. Tako da je finansijski
menadment takoe poznat pod nazivom korporativne finansije, dok je prije 50 ili 100 godina,
finansijski menadment nosio naziv poslovne finansije. Poslovne finansije su povezane sa
upravljanjem sredstvima i obavezama korporacija. Zbog toga finansije zahtijevaju
razumijevanje svih sredstava i obaveza, odnosno razumijevanje raunovodstva.
Finansijska ekonomija je podruje koje prouava finansijski sistem.
Slika 1. Finansijski sistem
Finansijski sistem
Finansijska trita Finansijske institucije Finansijski instrumenti
Izvor: Osnovi finansijskog menadmenta, 2007.
Investicije su jednostavno odluke ili potranja za finansijskim instrumentima, potranja za

sredstvima u cilju ostvarenja povrata na investicije. Klju investicija jeste povrat na uloena
sredstva. U investicijama koncept profita ne postoji, jer jedina stvar koja se dobije
investiranjem jeste povrat, dok povrat na uloena sredstva moe biti u obliku kapitalnih
dobitaka od kamate ili rente. Profit je ekonomski koncept, a povrat je finansijski koncept. Ove
tri oblasti (finansijski menadment, finansijska ekonomija i investicije) su osnove u
finansijama. Potrebno je poznavati u potpunosti finansijski menadment i finansijsku
ekonomiju kako bi mogli upravljati investicijama.
4
2. Institucionalni investitori u zemljama kontinentalne Evrope i Sjedinjenim Amerikim
Dravama
Kao to svi znamo finansije su kljune za voenje biznisa i poduzetnici trebaju novac za
pokretanje biznisa kako bi njime upravljali i modernizovali poslovanje, kako bi se proirili ili
se diverzifikovali, odnosno promijenili oblik, nain rada i proizvode. Poduzetnici mogu
zahtijevati novac kako bi kupili sredstva kao to su fabrike, maine, zatitne znakove ili
tehnika znanja. Takoe, mogu zahtijevati novac za voenje svakodnevnih poslovnih
aktivnosti kao to su kupovina zaliha, plaanje rauna, plate radnicima ili prikupljanje novca
od kupaca. Sposobnost adekvatnog finansiranja je vitalno za preivljavanje i rast biznisa.
Brigham i Ehrhardt (2014) tvrde da u ekonomskom sistemu, sa

kojim smo se ranije upoznali postoje dva razliita sektora:
1. Sektor domainstva, koji tedi novac; i

2. Sektor biznisa, kojem treba novac za potrebe proizvodnje ili
prodaju proizvoda ili usluga.
Osnovno pitanje je gdje se ova dva sektora susreu i vre transakcije izmeu sebe. Odgovor
na ovo pitanje je fnansijsko trite koje djeluje kao veza izmeu ova dva razliita sektora -
kao posrednik izmeu tedia i investitora novca.
U svom radu Finansijski menadment, teorija i praksa, Brigham i

Ehrhardt (2014) navode da tednja (viak novca) domainstva
moe biti alocirana na dva razliita naina:
1. Putem banaka; ili

2. Putem finansijskih trita.
Pojedinci ili domainstva mogu deponirati viak novca na raun kod banaka, dok banke taj
novac mogu dalje proslijediti firmama, odnosno biznisu.
Alternativno, domainstva mogu kupiti dionice i obveznice izdate od strane firmi koristei
finansijska trita.
5
Slika 2. Osnovne funkcije finansijskog trita
Sada emo se upoznati sa osnovnim funkcijama finansijskog trita:
Finansijska trita posreduju u transferu tednje (vika novca)

izmeu tedia i investitora, odnosno prenos novca sa tedia
na investitore;
Finansijska trita omoguavaju informacije o kretanju cijena

finansijskih instrumenata na finansijskom tritu u transakciji
izmeu investitora koji predstavljaju potranju za novcem i
domainstava koja predstavljaju ponudu odnosno viak novca
na tritu kada trguju sa finansijskim instrumentima;
Finansijska tita omoguavaju likvidnost finansijskim

instrumentima, predstavljajui mehanizam za jednostavnu
trgovinu i potragu za finansijskim instrumentima;
Finansijska trita pomau da se utedi vrijeme, novac i napori

obje strane, kupaca i prodavaca finansijskih instrumenata. To
su sve elementi koje bi kupci i prodavci morali potroiti kako bi
nali jedni druge, bez postojanja finansijskog trita.
Kao to smo naveli u prethodnom poglavlju, postoje dva tipa finansijskih trita:
Slika 3. Finansijska trita
Finansijska trita
Trite novca Trite kapitala
Trite novca je trite na kojem se trguje finansijskim instrumentima sa rokom dospijea do

godinu dana. Trite novca ne trguje gotovinom ili novcem, ve omoguuje trite za kreditne
instrumente kao to su komercijalni zapisi ili mjenice. Ovi kreditni instrumenti se koriste od
strane poslovnih jedinica te ostalih organizacija i vlada kako bi pozajmili (prikupili) novac za
6
svoje tekue potrebe u zamjenu za obeanje da e izmiriti svoje obaveze zapisane na
vrijednosnom papiru u odreenom periodu uz pripadajuu kamatu.Veina transakcija na
tritu novca su ostvarene putem telefona, faxa i interneta jer trite novca nema fiziku
lokaciju.
Van Horne i Wachowicz Jr (2007) navode da trite novca trguje

kreditnim instrumentima kao to su:
trezorski zapisi,
komercijalni papiri,
depozitni certifikati.
Trite novca se sastoji od komercijalnih banaka, nebankarskih finansijskih kompanija i

finansijskih institucija kao to su zajedniki (mutual) fondovi, kompanije za osiguranje ivota
itd. Centralne banke su regulatorni na tritu novca.
Prema Brigham i Ehrhardt (2014) trite kapitala je trite na kojem

se trguje srednjoronim ili dugoronim finansijskim instrumentima:
dionicama, i
obveznicama.
Ovi instrumenti predstavljaju kratkorone potrebe za novcem korisnicima sredstava odnosno

izdavaima i omoguava likvidnost odnosno ostvarenje odreene novane koristi za davaoce
novanih sredstava (glavnica plus kamata).
Trite kapitala je institucionalno ureeni prostor, koje omoguava uslove za marketing i

trgovinu finansijskim instrumentima. Trite kapitala se sastoji od razvojnih banaka,
komercijalnih banaka i berzi.
Slika 4. Trite kapitala
Trite kapitala
Primarno trite Sekundarno trite

kapitalom kapitalom
7
Primarno trite kapitalom je trite na kojem se trguje dionicama ili obveznicama koje su
po prvi put emitovane u javnost, radi pokretanja biznisa ili radi proirenja postojeeg biznisa.
Trite na kojem se kompanije prvi put pojavljuju kako bi izdale nove vrijednosne papire je
poznato kao primarno trite ili trite novih vrijednosnih papira. Investitori na ovom tritu
se sastoje od banaka, finansijskih institucija, osiguravajuih kompanija, zajednikih (mutual)
fondova i pojedinaca.
U svom radu Finansijski menadment teorija i praksa, Brigham i

Ehrhardt (2014) navode da kompanija moe koristiti sljedee metode
kako bi izdala vrijednosne papire na primarnom tritu:
Inicijalna javna ponuda;

Prodaja postojeim dioniarima;
Prodaja preko on-line sistema razmjene dionica.
Inicijalna javna ponuda predstavlja vrijednosne papire koji su prvi put izdati od strane
kompanije. Kompanija moe izvriti inicijalnu javnu ponudu kroz jednu od sljedeih metoda:
kroz prospekt, ponudu za prodaju te privatnu (zatvorenu) prodaju.1
Javna ponuda kroz prospekt je najpopularniji metod prikupljanja novanih sredstava od

strane javnih kompanija na primarnom tritu. U okviru ove metode, kompanija poziva
javnost da apliciraju za vrijednosne papire koji su ponueni. Prospekt obezbjeuje detalje o
kompaniji i izdatim vrijednosnim papirima. To je direktni poziv prema investitorima da izvre
kupovinu vrijednosnih papira radi prikupljanja dodatnog kapitala, kroz oglase u novinama i
magazinima. Javna ponuda ukljuuje veliki broj posrednika kao to su bankari i brokeri.
Ponuda za prodaju je metoda koja podrazumijeva da kompanija ne vri izdavanje

vrijednosnih papira direktno u javnost, ve vri prodaju svih izdatih vrijednosnih papira
posrednicima, po fiksnoj cijeni. A posrednici vre preprodaju vrijednosnih papira
investitorima u javnosti, po veoj cijeni.
Privatna (zatvorena) prodaja podrazumijeva prodaju vrijednosnih papira institucionalnim

investitorima i odabranim pojedincima. Ova metoda omoguava kompaniji da prikupi novac
dosta bre nego javnom ponudom. Kompanija koja ne moe priutiti sebi javnu ponudu, moe
koristiti ovaj metod.
Prodaja postojeim dioniarima je metoda koja podrazumijeva ponudu vrijednosnih papira

kompanije postojeim dioniarima u proporciji sa brojem dionica koje ve posjeduju.
Dioniari mogu prihvatiti ponudu u potpunosti ili prepisati jedan dio prava na nekoga drugog.
Kompanija nudi ove vrijednosne papire po cijeni koja je ispod trenutne trine cijene.
Prodaja preko on-line sistema podrazumijeva da kompanija moe prikupljati kapital kroz on-
line sistem razmjene dionica. Kako bi ovo ostvarila, kompanija se mora registrovati na on-line
sistem kako bi prihvatila aplikacije i slala naredbe brokerima i imala preglednost razmjene
vrijednosnih papira. Izvrni direktor kompanije koordinira sa svim aktivnostima u saradnji sa
internim saradnicima vezano za izdavanje i prodaju vrijednosnih papira.
1
Brigham F.E. i Ehrhardt C.M. (2014). Financial management theory and practice. Mason, OH, USA: South-
Western, Cengage Learning.
8
Slika 5. Osnovne funkcije sekundarnog trita kapitalom
Osnovne funkcije sekundarnog trita kapitalom:
Osigurava likvidnost i trino postojanje postojeim vrijednosnim

papirima;
Odreuje cijenu vrijednosnih papira;
Omoguava informacije o cijenama i prodaji;
Omoguava sigurnost za sklapanje dogovora i investiranje meu
lanovima;
Doprinosi ekonomskom razvoju;
Bolja alokacija finansijskih sredstava;
Vri prevenciju pekulacija.
Sekundarno trite kapitalom je organizirano trite vrijednosnih papira koje trguje

vrijednosnim papirima koji su ve inicijalno izdavani na primarnom tritu kapitala ili
vrijednosnim papirima sa kojim se trguje na sekundarnom tritu. Sekundarno trite obino
nosi naziv top trite razmjene dionica, jer omoguava prostor gdje postoji ponuda i potranja
za postojeim vrijednosnim papirima kao to su: dionice, obveznice, dravni vrijednosni
papiri itd. Sekundarno trite kontrolie cijenu dionica jer se veina trgovina dionicama
obavlja na sekundarnom tritu. Glavni igrai sekundarnog trita su: bankari, zajedniki
(mutual) fondovi, finansijske institucije, invidualni investitori, kao i brokeri dioncama koji su
ujedno i lanovi institucije koja upravlja trgovinom.
Procedura trgovanja na tritu dionica. Za bolje razumijevanje procedura trgovanja na

tritu dionica uzimamo za primjer kompaniju Natur d.o.o. kompaniju koju smo ve ranije
pominjali. Kompanija uiva veliko povjerenje investitora i postoje pozitivni znakovi da e
cijena dionica ove kompanije rasti. Sve vei broj pojedinaca eli da kupi dionice kompanije.
Drugim rijeima, postoji velika potranja za dionicama, ali sa druge strane postoji svega
nekoliko ljudi koji ele da prodaju svoje dionice po trenutnoj trinoj cijeni, to znai da
postoji manja ponuda dionica. Zbog toga, kupci e morati ponuditi vee cijene za dionice
kako bi zadovoljili traenu cijenu prodavaca, to e doprinijeti rastu cijene dionica Natur
d.o.o. kompanije. Suprotno ovome, ukoliko postoji vie prodavaca nego kupaca, znai velikih
ponuda a malih potranji za dionicama Natur d.o.o. kompanije na tritu cijena dionica e
pasti. Ranije, kupci i prodavci su se sastajali na berzama kako bi inicirali transakciju, ali danas
veina procedura se obavlja elektronski. Investitori mogu trgovati slobodno od svoje kue ili
ureda preko interneta; investitori mogu pristupiti registru brokera i davati instrukcije i naredbe
brokerima da kupuju ili prodaju vlasnike vrijednosne papire.
9
OECD Statistika za institucionalne investitore 2015
Institucionalni investitori (investicioni fondovi, osiguravajue kompanije i penzioni fondovi)

su najvei investitori na finansijskim tritima. Njihov znaaj kao finansijskih posrednika i
uticaj na investicione strategije je znaajno porastao proteklih nekoliko godina zajedno sa
deregulacijom i globalizacijom finansijskih trita. Sada emo navesti odreene statistike
pokazatelje koji reflektuju strukturu finansijskih sredstava i obaveza institucionalnih
investitora. Ove tabele pruaju jedinstveni set statistikih informacija koje reflektuju nivo i
strukturu finansijskih sredstava i finansijskih obaveza institucionalnih investitora u OECD-e
zemljama izuzev Australije, Slovake Republike, Latvije i Ruske Federacije. Podaci su
preuzeti od dravnih statistikih agencija te ukljuuju finansijska sredstva i obaveze kao to su
valute, depoziti, vrijednosni papiri, pozajmice i dionice. Indikatori su predstavljeni kao
procentalno uee u bruto domaem proizvodu za potrebe meunarodnog poreenja na nivou
drava. Ovi podaci pokazuju procenat ukupnih finansijski sredstava investitora, a odnose se
na period od 2011. godine do 2014. godine.
MEUNARODNA POREENJA
Tabela 1. Finansijska sredstva i obaveze investicionih fondova, procentualno uee u BDP-u
%
2011 2012 2013 2014
Finansijska sredstva
Austrija 44,6 46,5 46,1 49,0
Belgija 22,0 22,5 26,7 3,2
Kanada 56,3 62,0 71,8 80,7
ile - - - 21,9
eka Republika 3,7 4,0 4,6 5,1
Danska - 87,0 98,3 107,1
Estonija 2,7 2,8 3,3 3,0
Finska 30,7 36,4 40,6 45,1
Njemaka 40,4 45,8 48,5 53,3
Grka 2,1 2,5 2,8 2,7
Maarska 11,3 11,6 15,0 16,9
Island 22,7 24,1 24,8 25,1
Japan 18,7 31,0 26,8 31,2
Velika Britanija - - - -
Sjedinjene Amerike Drave 78,8 87,6 100,9 105,2
Ruska Federacija 1,4 1,5 1,7 1,7
Finansijske obaveze
Austrija 45,0 47,1 46,7 49,6
Belgija 22,2 22,7 26,8 31,3
Kanada 56,3 62,0 71,8 80,7
ile - - - -
Danska - 89,1 98,3 107,1
Estonija 2,7 2,9 3,2 2,9
Finska 30,5 36,5 40,7 44,9
Njemaka 43,9 49,3 52,0 56,7
10
Grka 2,8 3,3 3,6 3,8
Maarska 12,1 12,4 15,8 17,5
Island 22,9 24,2 24,8 25,1
Japan 18,7 21,0 26,8 30,2
Izvor: Detaljni podaci na:

http:metalinks.oecd.org/instinv/201601427/7921 (finansijska sredstva).
http:metalinks.oecd.org/instinv/201601427/96fe (finansijske obaveze).
MEUNARODNA POREENJA
Tabela 2. Finansijska sredstva i obaveze osiguravajuih kompanija, procentualno uee u BDP-u
%
2011 2012 2013 2014
Austrija 33,7 35,7 35,3 36,7
Belgija 67,4 73,3 72,5 79,1
Kanada 38,5 39,7 40,1 42,2
ile - - - 18,4
eka Republika 11,5 11,3 11,7 12,4
Danska - 99,2 98,7 109,0
Estonija 5,6 5,6 5,2 4,7
Finska 26,7 29,2 30,1 33,0
Njemaka 56,5 59,5 61,1 64,0
Grka 6,7 7,7 8,5 8,7
Maarska 8,3 8,5 8,2 8,3
Island - 123,7 122,9 129,5
Japan 81,1 84,9 89,1 92,7
Sjedinjene Amerike Drave 43,3 43,7 45,1 45
Finansijske obaveze
Austrija 35,9 36,4 35,9 35,6
Belgija 67,4 68,4 69,0 70,4
Kanada 40,3 41,3 41,4 43,7
ile - - - 0,5
eka Republika 12,0 12,8 13,1 12,9
Danska - 99,2 98,2 108,5
Estonija 5,4 5,4 4,9 5,0
Finska 25,1 27,3 28,8 31,0
Njemaka 56,2 59,2 61,2 62,0
Grka 7,2 8,1 9,0 9,2
Maarska 8,7 8,5 8,3 8,2
Island 8,6 8,7 8,7 8,4
Japan 75,1 78,2 81,1 81,3
11

http:metalinks.oecd.org/instinv/20160427/73e68 (finansijska sredstva).
http:metalinks.oecd.org/instinv/20160427/7267 (finansijske obaveze).
MEUNARODNA POREENJA
Tabela 3. Finansijska sredstva i obaveze penzionih fondova, procentualno uee u BDP-u
%
2011 2012 2013 2014
Austrija 4,8 5,2 5,5 5,9
Belgija 3,8 4,1 4,9 5,4
Kanada 71,1 75,0 78,4 83,5
ile - - - 68,1
Danska - 74,4 67,4 75,1
Estonija 7,3 8,7 9,9 11,6
Finska 2,0 1,8 1,5 1,5
Njemaka 13,8 15,6 14,7 16,2
Grka - - 0,1 0,2
Maarska 4,0 4,0 4,1 4,2
Island 127,4 136,8 142,5 146,3
Japan 25,1 26,4 29,3 29,4
Finansijske obaveze
Austrija 4,9 5,0 5,3 5,7
Belgija 4,0 4,6 5,1 5,8
Kanada 71,1 75,0 78,4 83,5
ile - - - 0,7
Danska - 72,1 65,6 73,0
Estonija 7,3 8,7 9,9 11,6
Finska 1,8 1,8 1,9 1,8
Njemaka 13,9 14,6 15,1 15,5
Grka - - 0,1 0,2
Maarska 4,0 4,2 4,2 4,3
Island 127,6 137,1 142,7 146,5
Japan 25,9 26,1 26,4 25,6
12
http:metalinks.oecd.org/instinv/20160427/756e (finansijska sredstva).
http:metalinks.oecd.org/instinv/20160427/7ed0a (finansijske obaveze).
TABELE SA STATISTIKIM PODACIMA POJEDINIH ZEMALJA
OECD-ov godinji izvjetaj interpretira investicije koje su realizovane od strane

institucionalnih investitora (osiguravajuih kua, penzionih fondova i investicionih
kompanija) u milionima eura. Godinji izvjetaj prua jedinstveni set komparativnih
statistikih podataka. Podaci su preuzeti iz godinjih izvjetaja finansijskih raunovoa
OECD-e drava.
Austrija
Tabela 4. Finansijska sredstva institucionalnih investitora, 2014
Milion EUR
Investicioni fondovi
Ukupno
2. Finansijska sredstva 161.494

2.1. Valute i depoziti 8.116
2.2. Duniki vrijednosni papiri 85.107
2.2.1. Duniki vrijednosni papiri, kratkoroni 523
2.2.2. Duniki vrijednosni papiri, dugoroni 84.584
2.2.3. Duniki vrijednosni papiri izdati od strane rezidenata 15.460
2.2.4. Duniki vrijednosni papiri izdati od strane ne-rezidenata 69.647
2.3. Pozajmice 17
2.3.1. Pozajmice, kratkorone 0
2.3.2. Pozajmice, dugorone 17
2.3.3. Pozajmice date rezidentima 0
2.3.4. Pozajmice date ne-rezidentima 17
2.4. Dionice 68.224
2.4.1. Dionice izdate od strane rezidenata 27.210
2.4.2. Dionice izdate od strane ne-rezidenata 41.014
2.5. Ostala potraivanja 0
Ukupno
2. Finansijske obaveze 163.287

2.1. Valute i depoziti 0
2.2. Duniki vrijednosni papiri 0
2.2.2. Duniki vrijednosni papiri, dugoroni 0
2.3. Pozajmice 946
2.4. Dionice 162.317
2.5. Garancije 0
2.5. Finansijski derivati 24
2.6. Ostale obaveze 0
13
Milion EUR
Osiguravajue kompanije i penzioni fondovi
Ukupno

2.3. Pozajmice 6.585
2.3.1. Pozajmice, kratkorone 1.788
2.3.2. Pozajmice, dugorone 4.797
2.3.3. Pozajmice date rezidentima 4.756
2.3.4. Pozajmice date ne-rezidentima 1.829
2.4. Dionice 66.092
2.4.1. Dionice izdate od strane rezidenata 55.000
2.4.2. Dionice izdate od strane ne-rezidenata 11.091
2.5. Ostala potraivanja 1.529
Ukupno

2.4. Dionice 16.973
2.5. Garancije 112.253
2.5. Finansijski derivati 0

http://metalinks.oecd.org/instinv/20160427/04ef
14
Tabela 5. Portfolio sastav prema vrsti investitora
( prikaz procentualnog uea pojedinanih finansijskih sredstava u strukturi imovine)
%
2012 2013 2014
Finansijska sredstva 100.0 100.0 100.0
Valute i depoziti 5.5 5.4 5.0
Duniki vrijednosni papiri 55.1 53.2 52.7
Pozajmice 0.0 0.0 0.0
Dionice 39.3 41.3 42.2
Garancije 0.0 0.0 0.0
Finansijski derivati 0.1 0.0 0.0
Ostala potraivanja 0.0 0.0 0.0
Finansijske obaveze 100.0 100.0 100.0
Dionice 99.1 99.1 99.4
Ostale obaveze 0.0 0.0 0.0
Osiguravajue kompanije
Dionice 41.4 41.4 39.6
Dionice 13.8 14.4 14.3
Garancije 79.1 79.2 79.9
Penzioni fondovi
Dionice 93.7 89.9 94.3
Dionice 1.2 1.1 1.0
Garancije 98.7 98.9 99.0

http://metalinks.oecd.org/instinv/20160427/1326
15
Njemaka
Milion EUR
Ukupno
3. Finansijska sredstva 1.555.369

2.2.1. Duniki vrijednosni papiri, kratkoroni 6.872
2.4. Dionice 606.113
2.4.1. Dionice izdate od strane rezidenata -
2.4.2. Dionice izdate od strane ne-rezidenata -
Ukupno

2.1. Valute i depoziti -
2.2. Duniki vrijednosni papiri -
2.2.1. Duniki vrijednosni papiri, kratkoroni -
2.2.2. Duniki vrijednosni papiri, dugoroni -
2.3. Pozajmice 30753
2.4. Dionice 1.597.263
2.5. Garancije -
2.5. Finansijski derivati 12.041
2.6. Ostale obaveze 13.367
16
Milion EUR
Ukupno
2. Finansijska sredstva 2.338.797

2.2.1. Duniki vrijednosni papiri, kratkoroni 2.106
2.4. Dionice 1.006.705
Ukupno
2. Finansijske obaveze 2.259.310

2.4. Dionice 202.695
2.5. Garancije 1.864.880
2.5. Finansijski derivati 1.077
2.6. Ostale obaveze 101.124

http://metalinks.oecd.org/instinv/20160427/8cd4
17
( Prikaz procentualnog uea pojedinanih finansijskih sredstava u strukturi imovine)
%
2012 2013 2014
Dionice 36.3 39.6 39.0
Dionice 96.4 97.0 96.6
Pozajmice 16.0 15.5 15.0
Dionice 36.2 37.9 38.7
Dionice 9.7 11.4 11.2
Garancije 79.2 78.3 78.5
Penzioni fondovi
Dionice 49.9 52.6 60.0
Dionice 0.0 0.0 0.0
Garancije 98.7 98.7 98.6
Finansijski derivati 0.0 0.0 0.0.

18
Sjedinjene Amerike Drave
Milion EUR
Ukupno

2.2.3. Duniki vrijednosni papiri izdati od strane rezidenata -
2.2.4. Duniki vrijednosni papiri izdati od strane ne-rezidenata -
2.3.3. Pozajmice date rezidentima -
2.3.4. Pozajmice date ne-rezidentima -
2.4. Dionice 9.172
2.5. Ostala potraivanja 139
Ukupno

2.2. Duniki vrijednosni papiri 402
2.2.2. Duniki vrijednosni papiri, dugoroni 402
2.3. Pozajmice 523
2.4. Dionice 17.531
2.5. Garancije -
2.5. Finansijski derivati -
19
Milion EUR
Ukupno

2.2.3. Duniki vrijednosni papiri izdati od strane rezidenata -
2.2.4. Duniki vrijednosni papiri izdati od strane ne-rezidenata -
2.3. Pozajmice 600
2.3.3. Pozajmice date rezidentima -
2.3.4. Pozajmice date ne-rezidentima -
2.4. Dionice 11.480
Ukupno

2.2. Duniki vrijednosni papiri -
2.2.1. Duniki vrijednosni papiri, kratkoroni -
2.2.2. Duniki vrijednosni papiri, dugoroni -
2.3. Pozajmice 77
2.3.2. Pozajmice, dugorone -
2.4. Dionice 691
2.5. Garancije 23.829
2.5. Finansijski derivati -

http://metalinks.oecd.org/instinv/20160427/041f
20
( Prikaz procentualnog uea pojedinanih finansijskih sredstava u strukturi imovine)
%
2012 2013 2014
Dionice 44.5 49.9 50.2
Dionice 94.3 94.7 94.5
Dionice 31.0 33.6 33.5
Dionice 9.0 9.3 9.5
Garancije 84.6 84.1 83.6
Penzioni fondovi
Dionice 42.0 44.0 49.4
Garancije 31.8 29.8 24.3
Dionice 0.0 0.0 0.0
Garancije 100.0 100.0 100.0

21
3. Penzioni fondovi, pojam, znaaj i vrste
Penzija se moe definisati kao plan tednje koji e nam obezbijediti prihode u starosti.
Prema OECD-u postoji vie tipova penzija:
penzija koju obezbijeuje vlada,

penzija koju obezbjeuje poslodavac, i
lina penzija (dobrovoljno osiguranje) kojim
upravlja svaka osoba pojedinano.
Dravni penzioni plan se finansira iz doprinosa zaposlenih. Ti doprinosi su iznosi koji se

izdvajaju prije poreza na dohodak, a taj iznos doprinosa se direktno uplauje u dravni
penzioni fond. Kada osoba ispuni uslove za penziju, tada se ti iznosi uplaivanih doprinosa
vraaju u vidu jednaki mjesenih anuiteta i ta penzija je poznata kao dravna penzija. Ovaj tip
penzije je prisutan u Bosni i Hercegovini i iznosi penzija su podijeljeni po rasponima od
najnie pa do najvie penzije.
Penzije koje obezbjeuje poslodavac su penzioni planovi koji su uspostavljeni od strane

poslodavca kako bi osigurali svojim zaposlenima penzione naknade. One su takoe
finansirane doprinosima zaposlenih prije poreza na dohodak. Postoji zakonski minimalni
iznos koji su pojedinci duni uplaivati u penzioni fond, pa tako zajedno sa dravnom
penzijom i linom penzijom zaposlenih ine ukupan iznos penzije. Ovaj oblik penzionog
plana nije prisutan u Bosni i Hercegovini. Prednost ovog tipa penzionog plana jeste da
zaposleni kada napune odreeni broj godina mogu pristupiti uteenim sredstvima. Praksa u
svijetu je da se do 25% sredstava iz penzionog fonda moe povui bez plaanja kazni i
poreza, dok iznos iznad je obuhvaen kaznama i porezima.
Trei tip penzije se zove lina penzija, odnosno lino finansirana penzija. Ovi planovi mogu
biti upravljani od strane pojedinaca, preko on-line investicionih platformi. Ovaj fond se
finansira preostalim sredstvima poslije poreza na dohodak, odnosno iz neto plate. Taj oblik
tednje je dostupan kada se napuni odreeni broj godina (53). Takoe, taj tip penzije nije
prisutan u Bosni i Hercegovini, a oblik koji dosta lii na njega je ivotno osiguranje.
Sredstva iz penzionih fondova su investirana na tritu dionica dok zaposleni i pojedinci

uplauju svoje doprinose u kontinuitetu. Ovo se zove akumulacija sredstava penzionog fonda.
Investicije mogu biti birane i rukovoene od strane tree strane (vlade, poslodavaca) ili od
strane pojedinaca. Cilj je da se obezbijedi dugoroni, stabilni rast penzione osnove kako bi se
maksimizirao ukupan iznos koji pojedinac posjeduje u penzionom fondu te da omogui
prihod do kraja njegovog ivota.
Penzioni fond je bilo koji plan, fond ili ema koja obezbjeuje prihod u penziji. Penzioni
fondovi obino imaju veliku koliinu novca za investiranje i oni su najvei investitori u
javnim i privatnim kompanijama. Oni su naroito znaajni za trite dionica, gdje veliki
institucionalni investitori dominiraju. Tri stotine najveih penzionih fondova zajedno dre oko
6 triliona amerikih dolara u sredstvima, prema podacima Global Investment Review. U 2014.
godini OECD2 je u godinjem pregledu najveih penzionih fondova naveo da penzioni sistem
2
OECD Organisation for Economic Cooperation and Development (Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj).
22
dri 30,2 triliona amerikih dolara u sredstvima. U istoj godini, bruto domai proizvod svih
OECD zemalja iznosio je 48,8 triliona amerikih dolara. U 2001. godini, sredstva penzionih
sistema OECD zemalja iznosila su 51,8% od bruto domaeg proizvoda. Od tada taj broj je
porastao na 61,9% od bruto domaeg proizvoda, sve to zahvaljujui rastu znaaja penzionih
fondova kao posrednika.
Akumulacija tednje u takvim finansijskim kanalima nije nikad bila vea, to podvlai znaaj
uloge penzionih fondova kao izvora sredstava za trite kapitala. Penzioni fondovi su najvei
investitori ispred zajednikih (mutual) fondova, osiguravajuih kompanija i hed fondova.
Najvei penzioni fond u Holandiji je ABP sa vrijednou sredstava u iznosu od 473,6

milijardi dolara i Holandski PFZW sa 196,3 milijarde amerikih dolara. Tri najvea penziona
fonda u Sjedinjenim Amerikim Dravama: CalPers 295,8 milijardi amerikih dolara,
CalSTRS 190,5 milijardi amerikih dolara i Kombinovani penzioni sistem grada New York-a
159,2 milijarde amerikih dolara. Juno Afriki GEPF nalazi se odmah iza penzionih fondova
iz Sjedinjenih Amerikih Drava, i on raspolae sredstvima u iznosu 133,5 milijardi
amerikih dolara. Zatim slijedi Singapurski penzioni fond CPF sa 210,2 milijarde amerikih
dolara koji je rangiran visoko na listi penzionih fondova.
Podaci se odnose na 54 fonda iz 23 zemlje, a dopunjeni sa dodatnim informacijama iz javnih

dostupnih izvjetaja sa jo 14 dodatnih fondova. Podaci se odnose na OECD zemlje, kao i na
zemlje koje nisu u OECD-u. Tabela 10. Takoe daje podatke o velikim penzionim fondovima
iz zemalja koje nisu lanice OECD-a kao to su: Brazil, Indonezija, Nigerija i Juna Afrika.
Sredstva penzionih fondova su se znaajno poveala u periodu izmeu 2013. godine i 2014.
godine. U prosjeku 11,6% (nominalno)3 kroz poveanje vrijednosti sredstava i neto protoka
sredstava. Brazilski Previ je jedini fond koji je pokazao odreeni pad u sredstvima tokom
perioda. 23 fonda su pokazala rast u sredstvima veim od 15%. panski Santander pokazao je
najvei rast od 58,3%, zahvaljujui snanom poveanju doprinosa.
U smislu ukupnih sredstava koja su u vezi sa nacionalnom ekonomijom, singapurski CPF je

imao najvei racio i to 71,2% od bruto domaeg proizvoda, kojeg prati ABP sa 58,9% od
bruto domaeg proizvoda (koji zajedno sa PFZW predstavlja 83,3% holandskog bruto
domaeg proizvoda), danski ATP ima uee od 36,6%, junoafriki GEPF 40,7% i AFP
19,0% bruto domaeg proizvoda ilea.
3
Nominalno - (eng. nominal value, par value) - nazivna vrijednost odnosno vrijednost vrijednosnih papira koja
je naznaena na samom vrijednosnom papiru.
23
Tabela 10. Ukupna sredstva odabranih velikih penzionih fondova (LPFs) u 2014
Ukupne investicije ili sredstva (1)
Zemlja Kratica fonda ili % poveanje

institucije USD milijardi % GDP (poreenje sa
prethodnom godinom)
Holandija ABP 473,6 58,9 20,8
Sjedinjene Amerike Drave CalPERS (2) 295,8 1,7 4,3
Singapur CPF (2) 210,2 71,2 8,8
Holandija PFZW 196,3 24,4 17,8
Sjedinjene Amerike Drave CalSTRS (2) 190,5 1,1 14,5
Sjedinjene Amerike Drave New YorkCRS (2,3) 176,8 1,0 10,1
Sjedinjene Amerike Drave KRS Ney York 159,2 0.,9 12,6
Sjedinjene Amerike Drave RSPP Florida 149,1 0,9 12,6
Juna Afrika GEPF 133,5 40,7 10,5
Kanada OTPP 131,4 7,7 9,7
Danska ATP (2) 115,0 36,6 18,9
Japan PFA 105,0 2,6 6,7
Sjedinjene Amerike Drave SIB Wisconsin (2) 88,8 0,5 2,6
vedska Alecta 88,3 17,5 13,0
Kanada AIMCO (2) 72,3 4,2 12,3
Njemaka BV (2) 72,2 2,0 1,4
Holandija PMT 71,1 8,8 21,3
Velika Britanija BTPS (2,4) 68,7 2,3 1,8
Australija AS (5) 64,4 4,9 21,8
Velika Britanija USS 63,0 2,3 14,8
Kanada OMERS 62,9 3,7 11,1
Brazil Previ 62,7 3,0 -1,7
Velika Britanija MPB (2) 60,7 0,4 4,9
UNJSPF 52,8 0,3 2,8
Sjedinjene Amerike Drave LACERA 47,2 0,3 5,6
Danska PFAP 46,1 14,7 3,6
ile AFP Provida 46,0 19,0 17,5
Finska Ilmarinen 41,5 16,7 6,0
Meksiko Afore XXI Banorte 41,1 3,5 11,7
ile AFP Cuprum 35,0 14,5 20,5
Velika Britanija RPS (2) 33,8 1,2 7,7
Velika Britanija BPPS (2) 31,8 1,1 6,7
Francuska ERAFP 25,6 1,0 22,0
Australija HESTA 25,0 1,9 13,7
Brazil FUNCEF (2) 20,0 1,0 0,9
Australija Sunsuper (5) 18,1 1,4 11,4
Sjedinjene Amerike Drave SURS Illinois (4,6) 17,4 0,1 17,2
Izrael MM 17,0 6,1 17,6
Australija TSS (2,4) 15,1 1,0 14,7
Indonezija BPJSK 15,0 1,8 24,7
Italija Cometa 11,4 0,6 13,2
Israel Makefet 11,0 3,9 15,2
Njemaka BP (2) 10,1 0,3 1,4
Turska OYAK 9,3 1,2 21,4
Nigerija RSAF (7) 8,1 1,5 18,7
Italija FONCHIM 5,9 0,3 12,8
panija Fonditel (8) 4,0 0,3 0,4
Juna Afrika SRF (9) 3,6 1,1 7,1
Italija Fonte 3,4 0,2 16,9
Hrvatska Raiffeisen MPF 3,2 6,2 15,7
Brazil FAPES BNDES 3,2 0,2 3,4
Portugal PFM by CGD (10) 2,8 1,3 23,6
Rumunija ING MPP 1,9 1,1 37,9
panija Endesa 1,9 0,1 8,5
Nigerija CPFAF (7) 1,9 0,4 4,7
Hrvatska PBZ CO 1,7 3,3 10,2
Portugaal Banco BPIPF 1,4 0,7 6,4
Rusija VTB 1,3 0,1 5,4
24
Rumunija Azt Viltorul Tau (11) 1,2 0,6 33,2
Nigerija AESF (7) 0,8 0,2 17,7
panija Santander 0,2 0,0 58,3
Rumunija ING ACTIV i ING OPTIM 0,1 0,1 31,4
panija CCOO 0,0 0,0 12,5
Rumunija Raiffeisen Acumulare 0,0 0,0 24,5
Ukupna sredstva odabranih velikih penzionih fondova 3,728.8 17,9 11,6
Izvor: http://www.oecd.org/daf/fin/private-pensions/2015-Large-Pension-Funds-Survey.pdf
(1) Podaci usaglaeni sa svim vrstama investicija ija vrijednost je povezana sa penzionim fondom/planom. (2)
Podaci prikupljeni iz javnih dostupnih izvjetaja. (3) Promjene na sredstvima su raunate od marta 2013. do
marta 2014. (4) Promjene na sredstvima su raunate od juna 2013. do juna 2014. (5) Podaci se odnose na
uravnoteeni izbor. (6) Podaci se odnose samo na DB penzione planove. (7) U Nigeriji, postoje tri tipa penzionih
ema: RSA fond, zatvoreni penzioni fond i AES. Najvei penzioni fond od ove tri penzione eme je izabran. (8)
Podaci se odnose na najvei penzioni plan u paniji. (9) Podaci se odnose samo na penzioni portfolio. (10)
Podaci obuhvataju CGDS penzioni fond i ostale penzione fondove iz ove kategorije. (11) Podaci se odnose na
najvei penzioni fond upravljan od strane Azt Viltorul Tau.
Izvor: OECD kalkulacije bazirane na pregledu LPFs, PPRFs i javnih dostupnih izvjetaja.
Ukupna sredstava javnih penzionih fondova na kraju 2014. godine bila su u iznosu od 5,7
triliona amerikih dolara u okviru drava od kojih su prikupljeni podaci (Tabela 11). Najvee
rezerve dri US Social Security Trust fond ukupnog iznosa 2,8 triliona amerikih dolara,
zatim slijedi japanski dravni penzioni fond sa 1,1 trilion amerikih dolara. Koreja, Kina,
Kanada i vedska su takoe akumulirali velike rezerve. US Social Security Trust fond je
najstariji, osnovan je prije 75 godina.
Tabela 11. takoe daje informacije o tri drave koje nisu lanice OECD-a, ali su lanice G20:4
Argetina, Kina, i Indija. Kineski National Social Security Trust fond je dosegao 251 milijardu
amerikih dolara na kraja 2014. godine. Argentinin SGF fond, osnovan 2007. godine, dosegao
je 55,5 milijardi amerikih dolara.
Rezerve javnih penzionih fondova su se poveale za 6,2% (nominalno) u prosjeku izmeu

2013. godine i 2014. godine. Argentinski Sustainability Guarantee fond se poveao za 43,3%
od prole godine, najvie zahvaljujui visokoj inflaciji. Takoe, jo tri fonda su pokazala rast
preko 20%: ileanski Pension Reserve fond 25,6%, kineski National Social Security fond
23,7% i kanadski PSP Investments 23,0%. panski SSRF je pokazao pad od -22,5%. Tokom
2014. godine, panija je povukla rezerve kako bi platila penzione naknade i kako bi se susrela
sa fiskalnim ciljevima.
U smislu ukupnih sredstava koja su u vezi sa nacionalnom ekonomijom, Juna Koreja je

imala najvei racio 31,6% od bruto domaeg proizvoda. Prati je vedska sa 30,3%, Finska sa
28,8% i Japan sa 28,1% (Tabela 11). Izmjereni prosjek je 18,3% od bruto domaeg proizvoda.
Prosjek se odnosi na odabrane zemlje u 2014. godini.
4
G-20 ili engl. Group of Twenty (G-20) Finance Ministers and Central Bank Governors (Skupina od
dvadeset ministara finansija i guvernera centralnih banaka) je neformalni forum koji okuplja ministre finansija i
guvernere sredinjih banaka 20 ekonomija: 19 (od 25) najrazvijenijih nacionalnih ekonomija i Europsku
uniju kao posebnu cjelinu.
25
Tabela 11. Ukupna sredstva izabranih javnih penzionih fondova (PPRFs) u 2014. godini
Ukupne investicije ili sredstva
Zemlja Kratica fonda ili Godina

institucije osnivanja USD % GDP-a % poveanje
milijardi (poreenje sa
prethodnom
godinom)
Sjedinjene Amerike Drave SSTF 1940 2,789.5 16,1 0,9
Japan GPIF 2006 1,135.9 28,1 6,3
Koreja NPS (2) 1988 427,4 31,6 10,0
Kina NSSF (2) 2001 251,0 2,4 23,7
Kanada CPPIB 1997 205,8 12,1 18,5
vedska NPF (AP1-AP4 i AP6) (3) 2000 153,2 30,3 12,0
Indija EPF (2,4) 1952 123,0 6,4 16,9
Australija FF 2006 89,6 6,8 13,1
Kanada PSP investment (2,5) 1999 84,8 4,8 23,0
Finska Keva i VE 1997 71,8 28,8 9,2
Francuska AGIRC ARRCO (2) n.d. 70,1 2,7 11,2
Argentina SGF 2007 55,5 10,7 43,3
panija SSRF 1966 50,5 3,9 -22,5
Kanada Quebec PP 2006 44,7 2,6 13,1
Norveka GPFN 2001 27,4 6,5 16,0
Belgija Ziverfonds 2001 25.2 5.2 4,0
Novi Zeland NZSF 1989 21.5 11.5 9.1
Portugal SSFSF 1977 16.4 7.8 15.4
ile PRF 2006 7.9 3.3 25.6
Poljska DRF 2002 5.1 1.0 0.7
Meksiko IMSS Reserve (6) n.d. 1.6 0.1 7.3
Bugarska State Fund GSSPS 2007 1.5 3.0 4.9
Bosna i Hercegovina Penzioni fond RS 2011 0.2 1.0 -0.2
Ukupno izabrane drave (7) 5,659.5 18.3 6.2
Nezavisni fondovi s penzionim fokusom (8)
Norveka GPFG 1990 872.6 205.8 25.6
Rusija NWF (2) 2008 78.0 6.1 51.3
Ukupno nezavisni fondovi 950.6
Ukupno javni penzioni fondovi i nezavisni fondovi s penzionim fokusom 6,610.1
Izvor: http://www.oecd.org/daf/fin/private-pensions/2015-Large-Pension-Funds-Survey.pdf
(1) Podaci usaglaeni sa svim vrstama investicija ija je vrijednost povezana sa penzionim fondom/planom. (2)
Podaci su prikupljeni iz javnih dostupnih izvjetaja. (3) Podaci za AP6 dolaze iz javnih dostupnih izvjetaja. (4)
Podaci se odnose na period do kraja marta 2014. (5) Podaci se odnose na period do kraja marta 2014. (6) Podaci
se odnose samo na rezerve koje se koriste za plaanje prijevremenih penzija po osnovu invalidnosti i povreda na
radu. (7) Izraunati prosjek sredstava kao % od GDP-a i % poveanja ukupnih sredstava. (8) Norveki dravni
penzioni fond i ruski dravni fond su nezavisni fondovi i nisu javni penzioni fondovi, jer im mandat nadilazi
finansiranje izdataka za mirovine.
Izvor: OECD kalkulacije bazirane na pregledu LPFs, PPRFs , javnih dostupnih izvjetaja i izvjetaja nezavisnih
fondova.
26
Slika 6. Vrste penzionih fondova
Javni Privatni
penzioni penzioni
fondovi fondovi
Zatvoreni Otvoreni
penzioni penzioni
fondovi fondovi
Izvor: Wikipedija, 2017.
Otvoreni i zatvoreni penzioni fondovi
Otvoreni penzioni fondovi podravaju barem jedan penzioni plan, bez restrikcije u lanstvu,
dok zatvoreni penzioni fondovi podravaju penzione planove koji su limitirani samo na
odreene uposlenike.5
Javni i privatni penzioni fondovi
Javni penzioni fond je onaj fond koji je reguliran zakonima i propisima javnog sektora ili
vlade, dok je privatni penzioni fond reguliran zakonima i propisima privatnog sektora.
U pojedinim zemljama razliku izmeu javnih ili dravnih penzionih fondova i privatnih
penzionih fondova je teko uoiti. Dok u drugima, ta razlika je jasno naznaena u zakonima i
propisima te drave, sa posebnim pravilima i nadzorom koji se odnose na administraciju i
investiranje.
5
Wikipedija (2014). Mirovinsko osiguranje. [Internet] Dostupno na:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mirovinsko_osiguranje [pristupljeno 07.03.2017].
27
III ISKUSTVA REFORMI PENZIONOG SISTEMA U DRUGIM
ZEMLJAMA U TRANZICIJI
1. Struktura i odrivost penzionog sistema u Republici Hrvatskoj
Slika 7. Struktura penzionog sistema u Republici Hrvatskoj
Penzioni sistem
I stup II stup III stup

Obavezno penziono Obavezno penziono Dobrovoljno penziono
osiguranje na temelju osiguranje na temelju osiguranje na temelju
meugeneracijske invidualne kapitalizirane individualne kapitalizirane
solidarnosti tednje tednje
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, n.d.
Struktura penzionog sistema u Republici Hrvatskoj je drugaija poslije penzione reforme od

01.01.1999. godine. Dolo je do znaajnih promjena u prvom stupu javnog penzionog sistema
meugeneracijske solidarnosti (PAYG). Reformom penzionog sistema je predvieno
uvoenje II. i III. Stupa penzionog osiguranja. II. Stup je obavezno penziono osiguranje
zasnovano na temelju invidualne kapitalizirane tednje, III. Stup je dobrovoljno penziono
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje.
Promjene u odnosu na prethodni penzioni sistem, koji je vaio do 31.12.1998. godine su:6
I stup
podignute dobne granice za starosnu i prijevremenu starosnu penziju za
pet godina, uz prijelazno razdoblje od 1999. do 2007.
nova definicija invalidnosti, koja je bitno razliita i restriktivnija od
prijanje definicije invalidnosti:
profesionalna nesposobnost za rad
opa nesposobnost za rad
nova penziona formula za odreivanje penzije:
penzija = najpovoljniji prosijeni vrijednosni bodovi x mirovinski sta x
polazni faktor = osobni bodovi x mirovinski faktor x aktualna vrijednost
mirovine
(M = NPVB x S x PF = OB x mf x AVM)
produbljenje obraunskog razdoblja iz kojega se uzimaju plae za
odreivanje mirovine (1999. 10, 2000. 13, 2001. -16, 2002. 19 godina
itd.).
Ukinuta su prava na:

minimalnu penziju
zatitni dodatak uz penziju
doplatak za pomo i njegu
6
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (n.d.). Mirovinska reforma od 1.1.1999. [Internet] Dostupno na:
http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?ID=12 [pristupljeno 06. februara 2017].
28
Obavezno penziono osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje podrazumijeva:7
II stup
drugi stup predstavlja obavezno penziono osiguranje u sistemu individualne
kapitalizirane tednje
mlai od 40 godina obavezno se osiguravaju u penzionom fondu koji sami
izaberu, te postaju lanovi penzionog fonda
osiguranici drugog stupa plaaju doprinose u prvome stupu po stopi od
15% i doprinos u drugom stupu po stopi od 5% od osnovice za obraun
doprinosa
sredstva doprinosa po stopi od 5% svakoga osiguranika idu na njegov
osobni raun (ta sredstva su njegovo vlasnitvo)
svaki osiguranik drugog stupa opredjeljuje se za jedan od osnovanih
obaveznih penzionih fondova. Sredstva ostvarena doprinosima na osobnim
raunima osiguranika prikupljaju se u izabranom penzionom fondu
penzioni fond nije pravna osoba
penzioni fond osniva i njime upravlja penziono drutvo
sredstva su nasljedna.
Dobrovoljno penziono osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje

podrazumijeva:8
III stup
visinu penzije odreuje visina mjesenih uloga koji e se uplaivati na
poseban raun u dobrovoljnom penzionom fondu
drava svakom osiguraniku u III. stupu uplauje poticaj za taj oblik
penzione tednje
osiguranici mogu biti lanovi vie dobrovoljnih penzionih fondova
istovremeno, ali poticaje primaju samo u jednom
dravna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaenog iznosa
pojedinog lana u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najvie do
uplaenog iznosa od 1.315,00 konvertibilnih maraka po lanu fonda
tokom jedne kalendarske godine
sredstvima je mogue pristupiti sa navrenih 50 godina ivota lana
kad stekne uvjete za dobrovoljnu penziju, osiguranik odabire penziono
osiguravajue drutvo (MOD) i u njega prenosi svoja kapitalizirana
sredstva iz penzionog fonda iji je do tada bio lan i odabire doivotnu ili
privremenu isplatu penzije.
ukoliko lanovi fonda na linom raunu imaju vrijednost sredstava u
vrijednosti manjoj od 13.130,00 konvertibilnih maraka, mogu odabrati i
isplatu sredstava putem samog dobrovoljnog penzionog fonda, u obliku
privremene isplate mirovine
lanovi mogu odabrati isplatu 30% sredstava jednokratno
7
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (n.d.). Mirovinska reforma od 1.1.1999. [Internet] Dostupno na:
http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?ID=12 [pristupljeno 06. februara 2017].
8
Obavezni mirovinski fond PBZCROATIA osiguranje (n.d.) Prvi, drugi i trei stup. [Internet] Dostupno na:
http://www.pbzco-fond.hr/info-zona/mirovinski-sustav/1-2-3-stup/ [pristupljeno 06. Februara 2017].
29
S odabranim penzionim fondom lan sklapa ugovor o isplati penzije
prema jednom od penzionih programa:
kao doivotnu starosnu penziju,
prijevremenu starosnu penziju,
promjenljivu penziju,
djelominu jednokratnu isplatu.
U sluaju smrti ukupna kapitalizirana sredstva na raunu preminulog lana fonda

nasljeuju zakonski nasljednici.
Probleme sa penzionim sistemom Republika Hrvatska imala je jo osamdesetih godina XX.

stoljea, prvenstveno zbog demografskih razloga. Kako razvijene, tako i zemlje u tranziciji
pored sistema meugeneracijske solidarnosti uvele su sistem individualne tednje za starost,
pokuavajui na taj nain rijeiti probleme poveanih javnih rashod koji su nastali
pokrivanjem deficita sredstava penzionog osiguranja u sistemu meugeneracijske solidarnosti.
Cilj uvoenja individualne tednje je bio odrivi penzioni sistem putem diverzifikacije izvora
finansiranja penzija, prenosei teret sa javne na individualnu odgovornost za penzije.
Penziona reforma u Republici Hrvatskoj nije provedena do kraja, jer nije popraena
reformama u nizu drugih segmenata, a to se odnosi na reformu obrazovnog sistema i reformu
trita rada. Reforme ove dvije oblasti su od izuzetnog znaaja, jer predstavljaju okosnicu za
stvaranje uslova razvoja privrede, zapoljavanja i ostajanja u radnom odnosu to due. Sa
rastom broja zaposlenih, ostvaruje se vei priljev sredstava u penzioni fond sa ijim se
sredstvima finansiraju penzije.
Finansijska neodrivot penzionog sistema u veini sluajeva se javlja kao posljedica

demografskih kretanja, te nepovoljnim kretanjima na tritu rada. Finansijska neodrivost je
penzioni deficit, jer tekui doprinosi nisu dovoljni za isplate penzija. Zbog sve dubljeg
deficita, 2002. godine zapoeo je prelazak na sistem kapitalnog pokria. Od tada se sistem
Republike Hrvatske temelji na tri stupa. Uvoenjem sistema kapitalnog pokria, eljelo se
poveati odgovornost pojedinca (osiguranika) za vlastitu penziju.
Tranzicijski troak koji je nastao uvoenjem drugog stupa iznosio je 1,31 milijardu
konvertibilnih maraka (1,5% BDP-a). Omjer broja zaposlenih i penzionera je imao izuzetno
negativan trend i stalan pad sa 1,37 prema podacima iz 2004. godine pa sve do 1,18 prema
zvaninim podacima iz 2014. godine (Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, 2014).
30
Slika 8. injenice koje utiu na penzioni sistem Republike Hrvatske
injenice koje utiu na

penzioni sistem Republike
Hrvatske
Privredna kretanja -
Demografski trendovi -
ogranienja na tritu Zakonski okvir
dugotrajno nepovoljni
rada
Izvor: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, 2014.
Generalno gledano, reforma penzionog sistema u Republici Hrvatskoj iz 2002. godine

ocijenjena je kao struno postavljena, solidno implementirana i odluna mjera s oekivanim
pozitivnim pomacima. Kritiari navode drugu stranu medalje, a to je tranzicijski troak9 to
je iznos za koji se umanjuju uplate doprinosa u proraun za dio uplata koje nakon reforme
odlaze u obavezne penzione fondove.
Prema istraivanjima koje je provela agencija Ipsos Puls Public Affairs, postoji ope miljenje
oko stanja penzionog sistema u Republici Hrvatskoj da je stanje u I. stupu penzionog
sistema nestabilno i neizvjesno. Kljuni problem su niske i neprimjerene penzije, koje su
dovele do smanjenja kupovnog i ivotnog standarda. Kao razlozi tih problema navode se:
ekonomska kriza, kriza javnih finansija, rast penzionih trokova, prijevremeno penzionisanje i
demografska kretanja.
Pozitivna strana penzione reforme je slanje ope poruke graanima da su oni sami odgovorni
za svoju budunost i za ivotni standard u starosti. Zatim se navodi razbijanje socijalistikog
mentaliteta i oekivanja da se drava brine za graane, akumulaciju domae tednje, te razvoj
trita kapitala. Akumulirana tednja u II. stupu je koritena za kreditiranje drave na
domaem tritu, zatim kreditiranje hrvatskih biznisa u cilju razvoja postojeih kapaciteta.
Ope je miljenje javnosti da je jo rano prognozirati stanje penzionog sistema jer jo nisu
poele kombinirane isplate I. i II. stupa. Reforma penzionog sistema je prema miljenju
strunjaka jedna od rijetkih reformi koja je donesena na osnovu jasnog modela i ciljeva ali
navode da ona jo nije provedena do kraja. Cilj reforme je smanjenje ovisnosti penzija o radu
tekuih generacija, a to se postie smanjenjem izdvajanja u I. stup i poveanjem izdvajanja u
II. stup. Za ovaj pristup se uglavnom opredjeljuju visokoobrazovani, dravni slubenici te
osobe sa visokim prihodima. Dok se za ukidanje II. stupa zalau starije osobe, osobe srednjeg
obrazovanja te osobe s platama do 800 konvertibilnih maraka (Raiffeisenbank Austria d.d.
Zagreb, 2014).
Iako postoje negativni stavovi graana u pogledu penzionerskih dana, te da je tednja u banci
najsigurniji oblik ulaganja u tednju, prednosti dobrovoljnog penzionog osiguranja su ve u
praksi prepoznati. Osnovna namjena dobrovoljnog penzionog osiguranja je tednja za penziju,
9
Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (2014). Prolost, sadanjost i budunost mirovinskog sustava u RH. Zagreb:
Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.
31
socijalna sigurnost te poveanje prihoda u starijoj ivotnoj dobi. U Republici Hrvatskoj
poslodavci nisu informisani o svim moguim olakicama koje imaju za uplate u dobrovoljne
penzione fondove za svoje zaposlene kao to su odreene porezne olakice.
32
2. Slovenska penziona reforma
Reforma penzionog osiguranja u Sloveniji zapoela je u aprilu 1992. godine kada se poeo
primjenjivati Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Primjenom Zakona o penzijskom
i invalidskom osiguranju podignuta je dob za odlazak u penziju. Ostvarivanje prijevremene
starosne penzije je vezano iskljuivo za kretanje prilika u privredi i na tritu rada. Reformom
penzionog osiguranja uvedeno je i penziono osiguranje zasnovano na kapitalizaciji.
Tabela 12. Kljuni indikatori: Slovenija
Slovenija OECD
Prosjene zarade zaposlenih EUR 17.851 33.036
USD 21.618 40.007
Javna potronja na penzije % od GDP-a 11.4 7.9
Oekivani ivotni vijek Pri roenju 79.5 80.0
U dobi od 65 godina 18.9 19.3
Stanovnitvo preko 65 godina % stanovnitva 17.9 16.2
Izvor: OECD, 2015.
Uslovi za penzionisanje su10:
58 godina i 8 mjeseci sa 40 godina radnog staa za mukarce;

58 godina i 4 mjeseca sa 38 godina radnog staa za ene.
Prognoze su da e se ovaj prag pomjeriti prema gore do 2018. godine. Uslovi za

penzionisanje e biti isti za mukarce i za ene. Osobe sa manje od 40 godina radnog staa,
moi e se penzionisati sa 65 godina starosti. Ovo se odnosi na mukarce i na ene od 2020.
godine.
Tabela 13. Uslovi za penzionisanje
Mukarci (2014) Radni sta 15 20 40

Godina penzionisanja 65 godina 64 godina 58 godina 8 mjeseci
Mukarci (2018) Radni sta 15 20 40
Godina penzionisanja 65 godina 65 godina 60 godina
ene (2014) Radni sta 15 20 38 godina 8 mjeseci
Godina penzionisanja 64 godine 62 godine 58 godina 4 mjeseca
ene (2020) Radni sta 15 20 40
Godina penzionisanja 65 godina 65 godina 60 godina
Izvor: OECD, 2015.
Do 2019. godine potrebno je imati 20 godina radnog staa kako bi se stekli uslovi za
penzionisanje. Od 2019. godine 15 godina e biti dovoljno za ispunjavanje uslova za
penzionisanje.
Prema OECD-ovim izvjetajima Slovenija je najbogatija zemlja u centralnoj i istonoj Evropi

(CEE) po glavi stanovnitva (per capita). U 2007. godini Slovenija je ostvarila uspjenu
ekonomsku transformaciju tako to je bila prva CEE zemlja koja je uvela u svoj platni sistem
euro valutu. Slovenski penzioni sistem je veoma slian zapadnoevropskom penzionom
sistemu, to predstavlja izuzetak meu CEE zemljama. Penzioni sistem u Sloveniji je baziran
10
OECD (2015). Pensions at a Glance 2015: OECD and G20 indicators. [Online]. Str. 342. Dostupno na:
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Administrator/Desktop/Izuzetno%20va%C5%BEno%20pogledat.htm#
page342 [pristupljeno 15. februara 2017].
33
na tri stupa: prvi stup je zasnovan na meugeneracijskoj solidarnosti (Pay as you go sistem),
drugi stup se sastoji od profesionalnih penzija koje su obavezne za pojedine sektore dok su za
druge sektore dobrovoljne, dok dobrovoljno penziono osiguranje predstavlja trei stup.
Penzioni sistem je reformisan 2000. godine. Javni penzioni sistem je modificiran sa

parametarskim reformama. Prije reformi, Slovenija je planirala uvoenje obaveznog drugog
stupa, ali umjesto toga izabrali su dobrovoljni dopunski program. Slovenija e tako biti teko
pogoena demografskim kretanjima. Racio ovisnosti e se pogorati sa 21,7% na 55,6% do
2050. godine. Trokovi penzija e se poveati. Iako sadanji penzioni trokovi Slovenije
iznose 11% od bruto domaeg proizvoda, oekuje se poveanje na 18,3% do 2050. godine.
Prosjek u EU-27 je trenutno na 10,6%, a oekuje se da e porasti na 12,8% do 2050. godine
(OECD, 2015).
Javne penzije
Obavezno penziono osiguranje zasnovano na meugeneracijskoj solidarnosti pokriva

zaposlene i samozaposlene. Javni penzioni sistem je znaajno reformisan 2000. godine.
Reformom je predstavljen princip po kojem se za svaku godinu osiguranja u javnom sistemu
rauna prirast od 1,5% godinje11. Prije reforme, prirast je iznosio 2% i bio je drugaiji za
ene, koje su dobivale vea steena prava. Dobna granica za penzionisanje je takoer
pomjerena prema gore. Penziona osnovica je proirena sa najboljih 20 uzastopnih godina
zarade u prosjeku na najboljih 24 uzastopnih godina zarade12.
Maksimalna mirovina je takoe smanjena na iznos od 4 najnie penzije. Reformom penzionog

sistema je utvreno da penzije zaostaju za rastom plaa. Stopa doprinosa za javni penzioni
sistem je sada 24,35% od bruto plae. Radnici plaaju 15,5%, dok poslodavci plaaju 8,85%,
a samozaposleni plaaju ukupan iznos doprinosa. Postoje i dodatne dravne naknade u
sistemu. U 2002. godini, 31,6% od ukupnih trokova za penzije preuzela je drava kako bi se
pokrili deficiti i finansirale pogodnosti za odreene grupe penzionera (OECD, 2015).
Drugi stup Profesionalne penzije
Prema OECD podacima, dodatne profesionalne penzije uvedene su 1992. godine, a porezna
olakica je proirena 2000. godine. Poslodavci i zaposlenici doprinose tim programima, a
profesionalni penzioni planovi su obavezni za javni sektor, bankarski sektor, kao i za posebno
opasna zanimanja. U svim ostalim sektorima, poslodavci mogu uspostaviti profesionalne
programe na dobrovoljnoj osnovi ako se najmanje dvije treine zaposlenih slau da se
pridrue. Penzione planove, koji su DC eme, mogu nuditi osiguravajua drutva, dok su
investicijski penzioni fondovi u vlasnitvu svojih lanova, odnosno dionikog penzionog
drutva. Za velike firme, penziona drutva su preferirani nain da se osigura penzija. Fondovi
mogu biti otvoreni ili zatvoreni (sponzorirani od strane jednog poslodavca s najmanje 1000
zaposlenika). Trenutno, postoji samo jedan zatvoreni fond za radnike u javnom sektoru.
11
Pension funds online (n.p.). Country Profiles: Slovenia. [Online]. Dostupno na:
http://www.pensionfundsonline.co.uk/content/country-profiles/slovenia/86. [pristupljeno: 16. februar 2017].
12
OECD (2015). Pensions at a Glance 2015: OECD and G20 indicators. [Online]. Str. 342. Dostupno na:
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Administrator/Desktop/Izuzetno%20va%C5%BEno%20pogledat.htm#
page342 [pristupljeno 17. februara 2017].
34
Investicijski propisi
Investicijski propisi su detaljno definisani Zakonom o osiguranju, gdje je definisana gornja

granica za alokaciju sredstava. Kljune granice su:13
30% za ulaganje u dionice ili investicijske fondove, isto ogranienje se odnosi na

bankovne depozite,
10% u nekretninama,
5% u neregistriranim papirima,
2% u gotovini.
Strana ulaganja u zemljama OECD-a su neograniena u naelu. Meutim, zbog primjene

propisa da 80% sredstava mora biti u istoj valuti kao i obaveza, to je uinkovito ogranienje
ulaganja, dok 20% je za ne-evropske investicije.
Objavljivanje i naknadna regulacija
Naknada za upis je maksimalno 6% doprinosa. Naknada za povlaenje iznosi najvie 1% od

vrijednosti udjela poloenih na osobni raun. Godinja provizija za upravljanje penzionim
fondovima iznosi najvie 1,5% prosjene neto godinje vrijednosti imovine. Nema
ogranienja za prebacivanje na druge fondove, to je predmet naknade. lanovima penzionog
plana fond je duan osigurati godinje informacije o stanju na invidualnim raunima.
Zakonske promjene nalau da penzioni fondovi moraju dostaviti lanovima izjavu o svojim
investicijskim naelima i oekivanim razinama penzija (OECD, 2015).
Penzije i povlaenje
Penzije se isplauju kao mjeseni anuiteti. Povlaenje sredstava prije vremena podrazumijeva
porezne kazne.
Upravljanje imovinom i raspodjela
Vrijednost imovine akumulirane kroz dobrovoljno penziono osiguranje iznosi 813 milijardi
eura, a broj lanova je 427 hiljada. Zaposlenici koji nisu obuhvaeni su obino iz malih ili ne-
sindikalnih firmi. Poetkom 2007. godine, bilo je pet uzajamnih penzionih fondova, etiri
penziona drutva i dva osiguravajua drutva. Svim sredstvima obaveznog osiguranja za
odreene sektore upravlja uzajamni fond koji vodi finansijska institucija u vlasnitvu drave.
Svi lanovi su upisani u otvorenim penzionim fondovima, dok zatvoreni penzioni fondovi ne
postoje. Za razliku od penzionih drutava, uzajamni penzioni fondovi ne smiju davati anuitete.
to se tie trinog udjela, koji se mjeri na osnovu broja lanova, a takoe ukljuuje i privatni
stup, investicijski penzioni fondovi imaju udio od 49%, penziona drutva imaju 42% i
osiguravajua drutva 9%. Raspodjela imovine je prilino konzervativna. Prema posljednjim
dostupnim podacima iz 2005. godine, 44% imovine uloeno je u dravne vrijednosne papire,
34% u druge dunike vrijednosne papire, 14% u depozite kod banaka, 4% u dionice i 3% u
uzajamne fondove.14
13
14
35
Oporezivanje
Dobrovoljni profesionalni planovi se oporezuju po principu EET: poslodavci i zaposlenici

imaju zajedniku poreznu olakicu do 4.660,50 konvertibilnih maraka. Do ove granice,
doprinosi su osloboeni plaanja poreza.
Vlada Republike Slovenije je 9. septembra 2010. godine predloila reformu penzionog

sistema i poslala prijedlog na parlamentarnu diskusiju. Slovenci su odbili penzionu reformu 5.
Juna 2011. godine sa 71,8% glasova protiv.
36
3. Znaaj reforme penzionog sistema Srbije
Slika 9. Struktura penzionog sistema Srbije
Penzioni sistem
Stup I Stup III

Obavezno penziono i Dobrovoljno penziono
invalidsko osiguranje osiguranje
Izvor: Republiki fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srbije, n.d.
Obavezno penziono i invalidsko osiguranje u Republici Srbiji je sistem dravnih penzija koje
su organizovane po Bizmarkovom modelu, te se zasnivaju na principu meugeneracijske
solidarnosti, odnosno sistemu tekueg finansiranja. Zaposleni uplauju doprinose po osnovu
penzionog i invalidskog osiguranja u penzioni fond, te se tako prikupljena sredstva isplauju
iz fonda penzionerima u vidu mjesenih anuiteta ili penzija. Uplaena sredstva zaposlenih se
ne zadravaju na raunima fonda, ve se ta sredstva odmah distribuiraju prema penzionerima.
Jedan od kljunih faktora koji utie na likvidnost i fukcionisanje dravnog penzionog fonda
Republike Srbije je odnos broja radno aktivnih stanovnika i broja penzionera. Kako bi
penzioni fond Republike Srbije mogao redovno i na vrijeme izvravati svoje obaveze prema
penzionerima, potrebno je da odnos ili racio izmeu broja aktivnih osiguranika i penzionera
bude izmeu 3 3,5. To znai da na svakog penzionera dolaze tri aktivna osiguranika, pa je
tek tada mogue vriti redovnu isplatu penzija.
Meutim, Republika Srbija kao i sve zemlje u okruenju ima negativne demografske
trendove. Postojea demografska situacija, gdje stanovnitvo sve due ivi, a raa se manje
djece, dovelo je Republiku Srbiju na 1,3 radnika po penzioneru. Trenutna situacija je da
drava iz budeta izdvaja ak 40% sredstava potrebnih za isplatu penzijskih naknada. Prema
podacima Republikog fonda Srbija izdvaja 13% bruto domaeg proizvoda za tekue
finansiranje penzija.
Slika 10. Izvori finansiranja penzija u Republici Srbiji
Doprinosi
poslodavaca i
zaposlenih pokrivaju
60% PIO Penzije
Dravni budet
izdvaja 40% za
penzije
Izvor: http://www.garant-penzije.eu/, n.d.
37
Obavezno penziono i invalidsko osiguranje Republike Srbije osnovne karakteristike:15
I stup
Javni PAYG sistem
Stopa doprinosa 24%
Po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju predviene su sljedee vrste

prava:
Pravo na starosnu penziju;

Pravo na invalidsku penziju;
Za sluaj smrti:
Pravo na porodinu penziju
Pravo na naknadu pogrebnih trokova
Pravo na novanu naknadu za tjelesno oteenje;
Pravo na novanu naknadu za pomo i njegu drugog lica.
Uslovi za starosnu penziju:
65 godina za mukarce, 60 godina za ene i minimum 15 godina penzionog

osiguranja
40 godina penzionog osiguranja za mukarce, 35 godina penzionog
osiguranja za ene
45 godina penzionog osiguranja bez obzira na godine ivota
Uslovi za invalidsku penziju:
Osiguranik ima pravo na invalidsku penziju u sluaju ukupnog gubitka radne

sposobnosti (nesposoban za bilo kakav posao). Ako je invalidnost posljedica:
Ozlijeda na radu ili profesionalna bolest nema uvjeta za sticanje penzije;

Povreda ili bolest povezana sa poslom povreda mora nastupiti prije
ispunjenja uslova za starosnu penziju i uplaeno najmanje 5 godina
osiguranja kako bi se stekli uslovi.
Iznos penzije Proraun
Osobni bod (PP) x Vrijednost penzije (PV) u RSD = Penzija

PP*= Osobni koeficijent (PC) x period osiguranja
PC**= ukupan dohodak za tekuu godinu / prosjena plata u Republici Srbiji
PC= / ( godina=1, mjesec= 0,833, dan=
0,00278)
Za izraun penzije za ene razdoblje osiguranja se povealo za 15% ***
* Maksimalni osobni bod 5
** Maksimalni osobni koeficijent 3,8
*** Do 2021. godine postupno e se smanjiti na 6%
15
Slubeni glasnik Republike Srbije (br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005,
101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013,
75/2014 i 142/2014). Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Slubene novine Republike Srbije,
142/2014.
38
Indeksacija
Jednom godinje 1. aprila

Parametar: trokovi ivota posljednjih est mjeseci
Minimalna penzija
Zaposleni i smoazaposleni: 27% prosjene plate zaposlenih za prethodnu godinu
Osnovne karakteristike dobrovoljnog penzionog osiguranja Republike Srbije:
III stup
Uspostavljen 2006. godine
Na kraju 2014. godine 4 drutva koja upravljaju sa 6 penzionih fondova
fondova, 187.000 lanova
Osnovni principi: dobrovoljno lanstvo, akumulacija sredstava u fondu,
distributivni investicioni rizik, jednakost lanstva i transparentnost
Problemi i izazovi:
Starenje stanovnitva
Nizak omjer ovisnosti (racio ovisnosti)
Finansijski deficit zbog niske efikasnosti u prikupljanju doprinosa
Nestabilna ekonomska situacija
Visoki udio mladih penzionera
U Republici Srbiji se razmatra reforma penzionog sistema, gdje se izmeu ostalog planira
uvoenje drugog stupa, odnosno osnivanje obaveznih privatnih penzionih fondova. Kao
razlog uvoenja drugog stupa navodi se da je prosto neodrivo da jedan aktivni osiguranik
izdrava jednog penzionera. To znai da drava treba da donese zakone po kome bi zaposleni
od svoje bruto plate izdvajali manji procenat u privatne penzione fondove.
Prednost privatnih penzionih fondova jeste u tome da svaki osiguranik ima invidualni raun, a
osiguranik u svakom trenutku ima uvid u stanje rauna gdje se vidi jasno njegova uplata.
Drutvo koje upravlja sredstvima pojedinca je duno da ispostavlja izvjetaje korisniku na
kojem se vidi doprinos koji mu je drutvo ostvarilo i ono ime raspolae na invidualnom
raunu.
Cilj uvoenja drugog stupa je kako bi se ljudi motivisali da ulau vie, kako bi obezbijedili
svoju budunost i kako bi pomogli dravi da balansira stanje u postojeem fondu. Penzioni
sistem zasnovan na tri stupa je preporuka Svjetske banke za zemlje u tranziciji. U Republici
Srbiji prvi stup je javni PIO fond, drugi stup bi bili obavezni privatni penzioni fondovi, trei
stup su dobrovoljni penzioni fondovi koji su zasnovani na dobrovoljnom lanstvu.
Dobrovoljno penziono osiguranje u Republici Srbiji je uvedeno 2006. godine, donoenjem

Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. Imovinom lanova upravljaju drutva za
39
upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima. Svaki lan ima individualni raun i sve je na
dobrovoljnoj bazi. Vlada Republike Srbije, kako bi stimulisala ovaj vid dugorone tednje za
penziju, uvela je odreene poreske olakice za poslodavce, tako da 80% dodatnih uplata za
svoje zaposlene je od strane poslodavaca (Republiki fond RS, 2017).
Uvoenjem drugog stupa, drava Srbija bi se morala odrei dijela naplate doprinosa, jer ta
sredstva bi se uplaivala u obavezne privatne penzione fondove. Znaaj uvoenja drugog
stupa, s druge strane, ogleda se u tome da graani Republike Srbije moraju da razmiljaju o
sebi i svojoj budunosti. Takoe, od znaaja je da se graani ne oslanjaju na dravu, ve
trebaju preuzeti incijativu. Pored obaveznog izdvajanja u PIO fond, graani trebaju razmisliti
o dodatnoj tednji. U Republici Srbiji svaki deseti zaposleni stanovnik tedi u nekom od
dobrovoljnih penzionih fondova.16
16
Radio televizija Vojvodine (RTV) (2015). Stie reforma penzionog sistema? [online]. 17. maj. Dostupno na:
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Administrator/Desktop/Sti%C5%BEe%20reforma%20penzionog%20s
istema_%20_%20(Vesti%20-%2017.05.2015)%20Novi%20Sad.html [pristupljeno 18. februar 2017].
40
IV EFEKTI REFORME PENZIONOG SISTEMA U BOSNI I
HERCEGOVINI
Bosna i Hercegovina je specifina drava i kao takva zasluuje punu panju. Od 1995. godine
do 2017. godine, Bosna i Herecegovina je prola je kroz niz procesa, iji cilj je pribliavanje
Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Cilj rada je upoznati itaoce sa dobrovoljnim penzionim
osiguranjem i efektima reforme penzionog sistema u Bosni i Hercegovini.
U slozi mnotva poiva snaga koja pokree dobro. Dati svoj

doprinos tome, zadatak je svakog pojedinca
Johann Ercherzog
PENZIONA PROBLEMATIKA
Slika 11. Penziona problematika
Odnos penzionera i zaposlenih
Slika 12. Odnos penzionera i zaposlenih
41
Faze ivotnog vijeka
Slika 13. Faze ivotnog vijeka
Bosna i Hercegovina se suoava sa sljedeim problemima:
1. Penzioni jaz;
2. Odnos broja aktivnih osiguranika i penzionera;
3. Produeni ivotni vijek penzionera.
Penzioni jaz moemo objasniti na veoma jednostavan nain. Poslije osnovnog, srednjeg ili
fakultetskog obrazovanja, osoba se ukljuuje na trite rada, gdje ostvaruje prava po osnovu
rada.
Ta prava moemo podijeliti na dvije grupe:
1. Prava po osnovu neto plate

2. Prava po osnovu penzionog i invalidskog osiguranja.
Prava po osnovu neto plate se ugovaraju sa poslodavcem. Neto plata predstavlja lini dohodak
za uposlenika sa kojim moe da raspolae kako mu je volja. Dok prava po osnovu penzionog i
invalidskog osiguranja predstavljaju zakonsku obavezu kako za poslodavca, tako i za
zaposlenog, te se izdvajaju iz bruto plate zaposlenog, drugaije reeno tednja za penziju.
Penzioni jaz je razlika izmeu linog dohotka tokom radnog vijeka i iznosa penzije tokom
penzionog vijeka. ivotni standard osobe se znatno mijenja penzionisanjem, jer dolazi do
jaza u linim primanjima, tako da osobe imaju potekoe sa pokrivanjem osnovnih ivotnih
potreba.
Odnos broja aktivnih osiguranika i penzionera je racio koji predstavlja osnovu na kome
funkcionie penzioni sistem u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini postoji jedan
penzioni sistem koji je zasnovan na tekuem finansiranju ili sistem meugeneracijske
solidarnosti (PAYG sistem). Pojednostavljeno, sistem tekueg finansiranja podrazumijeva sve
to aktivni osiguranici uplate po osnovu obaveznih doprinosa u penzioni i invalidski fond,
koristi se za isplatu tekuih penzija, tako da ne postoji akumulacija sredstava. To je
meugeneracijska obaveza gdje su se zaposlene osobe ili osobe mlae ivotne dobi obavezale
da e izdravati i pomagati starije i iznemogle osobe. Idealan odnos izmeu broja penzionera i
broja aktivnih osiguranika je 1:3.
Produeni ivotni vijek penzionera je stvaran zahvaljujui dostignuima u medicini i

poboljanju uslova ivota. Bosna i Hercegovina je preuzela veliki teret na sebe, kada je
odluila da smanji kriterije za prijevremeno penzionisanje i uvoenjem povlatenih penzija.
To je sve akumuliralo i dovelo penzioni sistem na ivicu likvidnosti. Prijevremene, povlatene
42
penzije i produeni, oekivani ivotni vijek penzionera su uzroci nestabilnosti penzionog
sistema.
Bosna i Hercegovina je podijeljena na tri tritorijalne oblasti: Federacija Bosne i Hercegovine,

Republika Srpska i Brko distrikt. Tako da imamo dva penziona fonda, jedan u Federaciji
Bosne i Hercegovine i jedan u Republici Srpskoj, dok Brko distrikt nema svoj fond za
penziono i invalidsko osiguranje. Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS i
Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju FBiH su regulisana prava i obaveze iz ove
oblasti. Kao to smo ranije napomenuli u Bosni i Hercegovini postoji jedan javni penzioni
sistem koji je zasnovan na meugeneracijskoj solidarnosti (PAYG sistem).
Za razumijevanje daljnjeg toka rada, potrebno je da poznajemo odreene specifinosti Bosne i

Hercegovine. Bosna i Hercegovina je drava u kojoj dominatnu ulogu na finansijskom tritu
imaju banke. Kako bi Bosna i Hercegovina mogla da pretvori rijei u djela, potrebno je da se
radi na razvijanju finansijskih trita, gdje je naglasak na kapitalnim tritima, jer je novano
trite ve prisutno. Sada emo kroz statistike podatke pokuati pribliiti ekonomsko stanje u
Bosni i Hercegovini jer ti podaci su znaajni za odreena poreenja i pretpostavke u nastavku
rada.
Tabela 14. Kljuni indikatori: Bosna i Hercegovina na godinjem nivou
Bosna i OECD
Hercegovina
Prosjene zarade zaposlenih EUR 5.215,32 33.036
USD 5.554,32 40.007
Javna potronja na penzije % od GDP-a 9,4 7.9
Oekivani ivotni vijek Pri roenju 76,7 80.0
U dobi od 65 godina 13,9 19.3
Stanovnitvo preko 65 godina % stanovnitva 17,58 16.2
Izvor: OECD i CIA, 2015.
Prosjena mjesena neto plata u Bosni i Hercegovini iznosi 853,00 konvertibilne marke. Ti se
podaci odnose na XII. mjesec 2016. godine prema podacima Agencije za statistiku Bosne i
Hercegovine. Radi poreenja, u OECD zemljama prosjena mjesena neto plata iznosi
5.395,88 konvertibilne marke. Javna potronja na penzije u Bosni i Hercegovini iznosi 9,4%
od bruto domaeg proizvoda, dok u OECD zemljama prosjena javna potronja na penzije
iznosi 7,9% od bruto domaeg proizvoda. U OECD zemljama oekivani ivotni vijek graana
u prosjeku je dui od oekivanog ivotnog vijeka graana u Bosni i Hercegovini. Prema
podacima za Bosnu i Hercegovinu oekivani ivotni vijek pri roenju je 76,2 godine, a u dobi
od 65 godina oekivani ivotni vijek je 13,9 godina. Za OECD zemlje, ti podaci su drugaiji:
oekivani ivotni vijek pri roenju iznosi 80,0 godina, a u dobi od 65 godina oekivani ivotni
vijek je 19,3 godine. Procjene su da u Bosni i Hercegovini ivi 621.000 stanovnika starijih od
65 godina, to procentualno od ukupnog stanovnitva iznosi 17,58%. Kao to moemo
primijetiti, uee stariji osoba preko 65 godina u OECD zemljama je manji, a iznosi u
prosijeku 16,2% od ukupnog broja stanovnika.
43
Slika 14. Preporuke Svjetske banke
Penzioni sistem
I stup II stup III stup

Obavezno penziono Obavezno penziono Dobrovoljno penziono
osiguranje na temelju osiguranje na temelju osiguranje na temelju
meugeneracijske individualne kapitalizirane individualne kapitalizirane
solidarnosti tednje tednje
Izvor: Svjetska banka, n.d.
1. Dobrovoljno penziono osiguranje
Prema prijedlogu Svjetske banke sve zemlje u tranziciji trebale bi da usvoje sistem koji se
zasniva na tri stupa. Prvi stup je obavezno dravno penziono osiguranje koje se zasniva na
meugeneracijskoj solidarnosti, a sa kojim smo se ranije upoznali i koji je trenutno jedini
sistem prisutan u Bosni i Hercegovini. Drugi stup je obavezno penziono osiguranje koje se
temelji na individualnoj kapitaliziranoj tednji. Trei stup predstavlja dobrovoljno penziono
osiguranje koje akumulira individualnu tednju u dobrovoljnim penzionim fondovima. Rad e
se bazirati na trei stup - dobrovoljno penziono osiguranje, na efekte tog osiguranja i na
ukupan penzioni sistem.
Prema nacrtu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine

iz februara 2016. godine, iz lana 19. citiramo: Lice koje nije osiguranik u obaveznom
osiguranju moe se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovima, u obimu i na nain
predvien ovim zakonom. Ako ima prebivalite na teritoriji Federacije ili teritoriji Brko
Distrikta, i ima opu zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina a najkasnije do
navrene 65 godine, te ako je dravljanin BiH.17
Na osnovu lana 19. Nacrta Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, moemo

zakljuiti koje osobe mogu ostvariti prava po osnovu dobrovoljnog osiguranja. Sve osobe koje
nisu osiguranici u obaveznom osiguranju i ispunjavaju uslove iz nacrta Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranja mogu pristupiti dobrovoljnom osiguranju. U nacrtu Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju navode se i kategorije koje ne ispunjavaju uslove, a to
su:
a) Osobe koje su na redovnom kolovanju;

b) Osobe koje su ostvarile pravo na penziju.
lan 21. opisuje momenat sticanja, utvrivanja, prestanka i osnovice za dobrovoljno

osiguranje: (1) Dobrovoljno osiguranje se obezbjeuje poev od dana podnoenja zahtjeva
za utvrivanje statusa osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. (2) Dobrovoljno osiguranje
prestaje na zahtjev osiguranika. (3) Dobrovoljno osiguranje prestaje i u sluaju da
osiguranik prestane da plaa doprinos za tri mjeseca uzastopno i to od prvog dana u mjesecu
17
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. (2016). Nacrt Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
[Online]. Dostupno na: http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/zakon_bos.pdf [pristupljeno: 21. februar 2016].
44
za koji nije uplaen doprinos. (4) Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju utvruje
nosilac osiguranja rjeenjem. (5) Osnovicu za dobrovoljno osiguranje utvruje nosilac
osiguranja svojom odlukom, ukoliko drugim propisom nije drugaije rijeeno.18
U Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, osobe koje nisu obuhvaene obaveznim
penzionim osiguranjem, u skladu sa lanom 17. Zakona o penzionom i invalidskom
osiguranju, mogli su sebi i lanovima svoje porodice dobrovoljno uplaivati penzijsko i
invalidsko osiguranje. Mjesene obaveze za ovaj vid osiguranja iznose 24,64% od prosjene
plate. Isti podaci se odnose i na Republiku Srpsku. Ovom vidu osiguranja moe se pristupiti
od svoje 15 godine ivota dok sva prikupljena sredstva idu u jedan od entiteskih penzionih
fondova.19
Dobrovoljno penziono osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje je neto to

tek treba da zaivi u Bosni i Hercegovini. Kroz sljedea poglavlja emo se upoznati sa
osnovnim naelima dobrovoljnog penzionog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
tednje. Ovaj vid osiguranja je namijenjen osobama koje ele da tede za penziju. Te osobe
moemo podijeliti na dvije kategorije:
a) Osobe koje su zaposlene i uplauju obavezno penziono osiguranje, a dobrovoljno

penziono osiguranje im je dopunsko, kako bi sebi osigurali standard ivota kakav
zasluuju tokom penzije;
b) Osobe koje nisu zaposlene i koje ne uplauju obavezno penziono osiguranje, a
dobrovoljno penziono osiguranje im slui za akumuliranje sredstava za penziju.
Prva kategorija osoba su osobe koje ele da izbjegnu penzijski jaz o kojem smo ranije
govorili. Dosadanja praksa je bila takva da osobe u toku svog radnog vijeka ive odreenim
ivotnim standardom u skladu sa svojim linim dohotkom. Taj dohodak je u pravilu bio dosta
vii nego prosjena penzija u Bosni i Hercegovini. Dolaskom u penziju, ivotni standard tih
osoba se mijenja, jer su penzije suvie male. Uvoenjem drugog i treeg stupa, taj problem
bi se trebao promijeniti, jer bi ukupan zbir tih sredstava iz razliitih stupova trebao biti u
iznosu jedne prosjene plate u Bosni i Hercegovini, to je dovoljno za normalan ivot.
Druga kategorija osoba su osobe koje nemaju zaposlenje, te kada doe vrijeme za
penzionisanje, nemaju uslove za penziju. Te osobe su prinuene da pronau alternativni nain
kako bi sebi obezbijedile lini dohodak tokom starosti. Ulaganjem u dobrovoljno penziono
osiguranje i akumuliranjem sredstava, osoba tedi za starost. Dobrovoljni penzioni fondovi
raspolau imovinom lanova i investiraju njihov novac. Investirajui oni ostvaruju odreene
prinose na investicije i podiu nivo raspoloivih sredstava lanova.
Prednost ovih fondova je u tome to lanovi nakon odreenog perioda, u praksi najee
pedeset tri godine ivota, taj novac mogu podii sa svojih invidualnih rauna i raspolagati sa
njim u nihovom najboljem interesu, dok kod obaveznog osiguranja to nije sluaj. Meutim,
kako bi zatitili novac ija je prvobitna namjena tednja za starost, drava i fondovi mogu
kazniti osobe koje ranije povuku novac sa rauna, odreenim porezima i kaznama (penalima).
18
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. (2016). Nacrt Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
[Online]. Dostupno na: http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/zakon_bos.pdf [pristupljeno: 21. februar 2016].
19
Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (n.d.). Dobrovoljno uplaivanje. [Internet] Dostupno na:
http://www.fzmiopio.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81&Itemid=87&lang=ba
[pristupljeno: 15.02.2017].
45
Dobrovoljno penziono osiguranje je namijenjeno svim osobama, bez obzira da li su zaposlene
ili ne, da li te osobe imaju lini dohodak ili ne, te da li su osobe poduzetnici ili to nisu. Uplate
doprinosa u dobrovoljne penzione fondove su iskljuivo dobrovoljne, te uplate mogu biti
mjesene, kvartalne, polugodinje i godinje. Uplate doprinosa u dobrovoljne penzione
fondove ne moraju biti redovne, te doprinose mogu uplaivati osobe pojedinano ili da za njih
uplauje neko drugi kao to su roditelji, poslodavac ili brani drug.
Svaki lan dobrovoljnog penzionog fonda ima individualni raun kojeg moe pratiti preko
interneta. Sredstva lanova dobrovoljnog penzionog fonda se investiraju na finansijskom
tritu i ostvaruju se prinosi koji uveavaju ukupna sredstva lana. lan dobrovoljnog
penzionog fonda bira na koji nain e raspolagati i povui sredstva. Postoji vie naina:20
Jednokratnom isplatom;
Programiranom isplatom;
Doivotnim anuitetima; i
Kombinacijom ovih naina.
Iznose minimalnih doprinosa odreuju drutva za upravljanje dobrovoljnim penzionim

fondovima, dok maksimalni iznos doprinosa ne postoji. Jedna od prednosti dobrovoljnih
penzionih fondova, koju smo ranije pomenuli, jeste to uplate ne moraju da budu redovne. U
sluaju da se preskoe, to lana ne iskljuuje iz dobrovoljnog penzionog fonda. Uslov za
uplatu penzionih doprinosa je punoljetstvo. Takoe, lanovi mogu da prelaze iz jednog u
drugi fond, prenosom sredstava sa invidualnih rauna. Uslov je da su izmirene sve obaveze
prema postojeem dobrovoljnom penzionom fondu ovo se odnosi na lanstvo.
Odvojenost sredstava drutva i fonda, kao i rigorozni nadzor rada drutva koje je zadueno za
upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom garantuje sigurnost. Visina prinosa od
investiranja zavisi od vrijednosti dionica, obveznica i nekretnina u koje su sredstva uloena.
lan moe povui sredstva iz fonda prema iskustvima kada navri 53 godine ivota, a
najkasnije sa 70 godina ivota. U sluaju bolesti ili fizike nesposobnosti, lan moe povui
sredstva ranije.
Sve gore napisano, je preuzeto iz iskustava susjednih drava i drava koje su ve prole put
reforme penzionog sistema. To ne znai da Bosna i Hercegovina nema obavezu da postupi
isto, kako bi zatitila interese svojih graana. Dobrovoljno penziono osiguranje je veoma
bitno za nezaposlene osobe, ovaj vid osiguranja je prilika za sve one koji nisu participanti
obaveznog penzionog osiguranja, da tede za penziju.
Bosna i Hercegovina ima obavezu da donese zakone i propise koji e regulisati ovu oblast. Ti
propisi se odnose na osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova, uzajamnih fondova, drutva
za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima, te na agencije za nadzor rada kako
drutava za upravljanje fondovima tako i rada dobrovoljnih penzionih fondova. Ovaj oblik
osiguranja ima viestruke koriste kako za dravu, tako i za lanove fondova. Akumulirana
tednja iz III. stupa se moe koristiti za kreditiranje drave na domaem tritu kreditiranje
bosansko-hercegovakih biznisa.
Osnovna hipoteza rada: Dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti penzionu

nesigurnost. Slanje ope poruke graanima da su oni sami odgovorni za svoju budunost i za
20
Penzijsko osiguranje DUNAV. (2006). Dobrovoljno penzijsko osiguranje. [online]. Dostupno na:
http://www.b92.net/biz/saveti/pitanja_i_odgovori.php?nav_id=221951 [pristupljeno 22.02.2017].
46
ivotni standard u starosti, kao i u susjednim zemljama ima za cilj razbijanje socijalistikog
mentaliteta i oekivanja graana da se drava brine za penzije. Prednosti dobrovoljnog
penzionog osiguranja su akumuliranje domae tednje i razvoja trita kapitala. Prema
zvaninim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni depoziti kod
komercijalnih banaka na kraju septembra 2016. godine iznosili su 10,25 milijardi
konvertibilnih maraka.
Koje su mogunosti kada bi se ta novana sredstva stavila na raspolaganje dobrovoljnim

penzionim fondovima, te uz struno investiranje i kontrolu rizika, ista novana sredstva
koristila za kreditiranje drave na domaem tritu i kreditiranje bosansko-hercegovakih
biznisa. Proces reforme penzionog osiguranja je dugotrajan proces, te kao takav ima svoje
prednosti i nedostatke. Trenutni penzioni sistem zasnovan na meugeneracijskog solidarnosti
je neodriv prema svim analizama, a ako drava Bosna i Hercegovina eli da i dalje isplauje
penzije svojim starijim graanima, ona je primorana da izvri ovu tranziciju i uvede II. i III.
stup penzionog osiguranja.
Bosna i Hercegovina treba da smanji ovisnost penzija o radu tekuih generacija. To se postie
smanjenjem izdvajanja u I. stup i poveanje izdvajanja u II. stup. Veliki zagovornici ovog
pristupa su visokoobrazovani, dravni slubenici te osobe sa visokim prihodina. Dok su
protivnici uvoenja II. stupa starije osobe, osobe srednjeg obrazovanja te osobe s platama do
800 konvertibilnih maraka. Osnovna namjena dobrovoljnog penzionog osiguranja je tednja
za penziju, socijalna sigurnost te poveanje prihoda u starijoj ivotnoj dobi. Bosna i
Hercegovina treba da kopira najbolje, tako i penzione sisteme, koji su pokazali uinkovitost i
efikasnot. Meutim, posljednih deset godina ne postoji zemlja koja nije razmiljala o reformi
penzionog sistema, a osnovni razlog toga su demografska kretanja.
47
2. Obraun penzije
Kako bi razumjeli efekte reforme penzionog sistema u Bosni i Hercegovini, potrebno se je

osvrnuti na penzioni sistem koji je u Bosni i Hercegovini prisutan posljednjih 18 godina. U
Bosni i Hercegovini od 1998. godine i donoenja Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju nije bilo znaajnih promjena u izmjenama zakonske legislative. Penzioni sistem je
zavisio od uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje aktivnih osiguranika. Sva
sredstva koja bi bila uplaena na raune penzijskog i invalidskog osiguranja koristila bi se za
tekue finansiranje penzija.
Ekonomska i socijalna situacija u Bosni i Hercegovini od 1995. godine, pa sve do 2017.

godine je veoma neizvjesna i nestabilna. Kako bi bolje razumjeli uzroke koji su doveli do
trenutnog stanja u penzionom sistemu Bosne i Hercegovine potrebno je da upoznamo Bosnu i
Hercegovinu kroz brojeve. Prema rezultatima popisa u Bosni i Hercegovina ivi 3.531.159
stanovnika. U Bosni i Hercegovini ivi vie ena nego mukaraca, natalitet je nizak a prirodni
prirataj negativan. Mlado stanovnitvo Bosne i Hercegovine ini 15,4% ukupne populacije,
dok je u nekim podrujima Bosne i Hercegovine udio starog stanovnitva vei za tri ili vie
puta u odnosu na broj mladih.
Stanovnitvo Bosne i Hercegovine je u prosjeku staro 39,51 godinu. Gledano po entitetima u

Federaciji Bosne i Hercegovine, prosjena starost je 38,47 godina a u Republici Srpskoj 41,37
godina. Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini je takva da vie ljudi umire nego to se raa.
Kada Bosnu i Hercegovinu uporedimo sa susjednim dravama, opi zakljuak je da Bosna i
Hercegovina ima mlau populaciju nego Srbija i Hrvatska, ali stariju od Crne Gore. Popis je
pokazao da je meu ekonomsko aktivnim stanovnitvom zaposleno 75,88%.
Broj nepismenih je 2,82%, odnosno 99.678 stanovnika, a 4,9% je bez ikakvog obrazovanja,
odnosno 173.026 stanovnika. Ova populacija je iskljuena iz sfere rada, pa kada na ovo
dodamo broj nezaposlenih tada se moe utvrditi kakva je socijalna situacija u Bosni i
Hercegovini.21
Tabela 15. Starosna struktura u Bosni i Hercegovini
Godine % Mukarci ene

0-14 13,36 266.389 249.425
15-24 11,97 238.682 223.599
25-54 46,2% 896.760 887.407
55-64 14,43% 267.628 289.464
65-preko 14,05% 212.574 329.984
Izvor: CIA, 2017.
Podaci iz tabele 15. preuzeti su sa oficijelne stranice Centralne obavjetajne agencije

Sjedinjenih Amerikih Drava, a datiraju iz 2015. godine i ine procijenjene podatke. Prema
procijenjenim podacima ove agencije u Bosni i Hercegovini ivi 3.861.912 stanovnika.
Starosna struktura u Bosni i Hercegovini je odraz tih podataka, a podaci koji su boldirani u
21
Al Jazeera Balkans (2016). TV. Video reportaa: Rezultati popisa: U BiH ivi 3.531.159 stanovnika. 29.juni
2016. Bosna i Hercegovina: Al Jazeera i agencije.
48
tabeli su od znaaja za razumijevanje ukupnog stanja penzionog sistema u Bosni i
Hercegovini.
Iz tabele 15. moemo izvui odreene zakljuke: ako imamo 2.803.540 (72,6%) stanovnika
Bosne i Hercegovine starosti izmeu 15-65 godina, koji se smatraju radno sposobnim, te sa
druge strane 542.558 (14,05%) stanovnika starosti 65 godina i vie, kako je mogue da tih
2.803.540 stanovnika starosti izmeu 15-65 godina ne moe finansijski pomagati i izdravati
542.558 stanovnika starosti 65 godina i vie, kada izuzmemo odreeni procenat radno
nesposobnih i bolesnih iz te skupine. Na ovo pitanje emo dati odgovor u nastavku rada, kao i
mogua rijeenja.
Slika 15. Stope ovisnosti
Ukupna stopa ovisnosti 40,7%
Stopa ovisnosti mladih 19,0%
Stopa ovisnosti starijih 19,4%
Potencijalna stopa podrke 5,17%
Izvor: CIA, 2017.
Stopa ovisnosti je racio kojim se mjeri broj pojedinaca koji e biti ekonomski ovisni o
podrci drugih. Imamo sljedee mjere koje koristimo kako bi izraunali stopu ovisnosti:
Ukupna stopa ovisnosti;

Stopa ovisnosti mladih;
Stopa ovisnosti starijih;
Potencijalna stopa podrke.
Stopa ovisnosti koja nas interesuje je stopa ovisnosti starijih. Stopa ovisnosti starijih se mjeri
kao odnos izmeu broja starijih osoba (u dobi od 65 godina) i broja osoba u radnoj dobi (15-
64 godine), i sve to pomnoeno sa 100.
SO stopa ovisnost
S starije osobe
R osobe u radnoj dobi
Jednadba 1. Stopa ovisnosti
542.558
SO = = 100 = 19,4%
2.803.540
Rast stope ovisnosti stavlja dodatni pritisak na vladu da finansira penzioni fond i zdrastvo.
49
Stopa podrke je odnos izmeu broja osoba u radnoj dobi (15-64 godine) i starijih osoba (65+)
i sve to pomnoeno sa 100.
SP stopa podrke
R osobe u radnoj dobi
S starije osobe
Jednadba 2. Stopa podrke
2.803.540
SP = = 100 = 5,17%
542.558
Kako stanovnitvo stari, stopa podrke ima tendenciju da pada, to znai da postoji nekolicina
potencijalnih zaposlenika koji e da izdravaju i pomau starije.
Prema podacima koje smo iznijeli, moemo zakljuiti kako u Bosni i Hercegovini nije
problem broj starijih (65+), nego nezaposlenost osoba u radnoj dobi (15-64 godine) i nizak
lini dohodak. Broj nezaposlenih za XII mjesec 2016. godine iznosio je 510.022 prema
podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Jedan od moguih efekata reforme penzionog sistema je smanjenje nezaposlenosti radno

sposobnog stanovnitva. Rast broja zaposlenih zavisi od domaih i stranih investicija, a zbog
politike nestabilnosti u Bosni i Hercegovini je sve manje stranih investicija. Ti podaci su
orijentir u kom pravcu Bosna i Hercegovina treba da se kree. Razvoj finansijskih trita i
finansijskih institucija je jedan od tih pravaca, konkretno, za potrebe ovog rada u pravcu
razvoja penzionih fondova koji e prikupljati novana sredstva lanova i stavljati ta sredstva
na raspolaganje vladi i biznisima u realnom sektoru kroz kreditiranje projekata od znaaja po
povoljnim kreditnim uslovima, kupovinom kratkoronih dravnih obveznica ili korporativnih
dionica kompanija u dravnom vlasnitvu (Elektoprivreda, BH Telecom itd.). Ulaganje u tu
vrstu vrijednosnih papira nosi sa sobom veoma mali rizik za lanove penzionog fonda, jer se
drava javlja kao garant.
Penzijsko i invalidsko osiguranje u BiH 22
Zakonski okvir
Federacija BiH:
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl. Novine FbiH br. 29/98, 49/00, 32/01,
73/05, 59/06, 4/09, 04/12)
Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FbiH (Sl. Novine 32/01, 18/05)
Republika Srpska:
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (S. Glasnik RS br. 134/11, 82/13)
22
Hadi, M. (2015). Penzijsko i invalidsko osiguranje u BiH. Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,
05.01.2015. godine, Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
50
Prava iz penzijsko i invalidskog osiguranja
Pravo na starosnu penziju

Pravo na invalidsku penziju
Prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou
Pravo na osnovu fizike onesposobljenosti (samo u FbiH)
Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kada navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina
penzijskog staa, u Republici Srpskoj 15 godina penzijskog staa
Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kad navri 40 godina penzijskog staa bez obzira na
godine ivota, u Republici Srpskoj potrebno je minimum 60 godina ivota (mukarci) odnosno 58
godina ivota i 35 godina staa (ena)
Osiguraniku kome se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, starosna granica za sticanje
prava na penziju smanjuje se srazmjerno stepenu uveanja staa
Prijevremena starosna penzija (Federacija Bosne i Hercegovine)
Do 31.12.2015. godine
Osiguranik ena: 55 godina ivota i 30 godina penzijskog staa
Osiguranik mukarac: 60 godina ivota i 35 godina penzijskog staa
Penzijski sta
Vrijeme provedeno u osiguranju vrijeme uplate doprinosa za PIO u periodu rada (sta osiguranja)
ili u periodu uea u odbrani odnosno pripremama za odbranu
Sta osiguranja predstavlja period uplate doprinosa poslije navrene 15 godine ivota u punom
radnom vremenu ili vremenu provedenom u radnom odnosu na poslovima na kojima se sta
osiguranja uveava
Poseban sta vremenski period vezan za uee u pripremi za odbranu i odbrani zemlje koji se
rauna u dvostrukom trajanju
Pravo na starosnu penziju (Federacija Bosne i Hercegovine)
Penzijski osnov:
Penzijski osnov za starosnu penziju utvruje se od mjesenog prosjeka plata koje je
osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 godina osiguranja u punom radnom vremenu
poev od 1966. tj. 1970. godine., a od 2005. godine uzima se 17-to godinji prosjek plata koji
se svake naredne godine poveava za dvije godine (odnosno zadnje 3 godine za 3) te je od
2015. godine prosjek vezan za 40-to godinji prosjek plata
U 2014. godini iznosi 37 godina osiguranja, u 2015. godini 40 godina osiguranja
Godina osiguranja svaka kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario pravo na platu
ili naknadu plate za najmanje est mjeseci staa osiguranja
Plate (naknade plate) ostvarene u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na starosnu
penziju ne uzima se za utvrivanje penzijskog osnova
Valoriziranje (preraunavanje na osnovu usvojenih koeficijenata prema prosjeku plata u
posljednjoj kalendarskoj godini
Visina starosne penzije
Visina starosne penzije se utvruje u procentu od penzijskog osnova prema duini

penzijskog staa i za 20 godina penzijskog staa iznosi 45% od penzijskog osnova. Za svaku
dalju navrenu godinu poveava se za 1,50% s tim da ne moe iznositi vie od 75%
penzijskog osnova (puna starosna penzija)
51
Pravo na starosnu penziju (Republika Srpska)
Visina starosne penzije odreuje se tako to se osobni bodovi osiguranika pomnoe sa vrijednou
opeg boda na dan ostvarivanja prava
Osobni bodovi osiguranika utvruju se mnoenjem osobnog koeficijenta osiguranika i njegovog
penzijskog staa
Za odreivanje osobnih bodova osiguranika penzijski sta moe iznositi najvie 40 godina
Osobni koeficijent osiguranika utvruje se tako to se zbir godinjih osobnih koeficijenata podijeli sa
periodom za koji su obraunati
Godinji osobni koeficijent utvruje se tako to se ukupan iznos plata odnosno osnovica osiguranja
osiguranika (prihoda na koje je uplaen doprinos) poev od 01. januara 1970. godine do godine
ostvarivanja prava izuzimajui 1992. i 1993. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa
prosjenom godinjom platom u SR BiH, odnosno u Republici Bosne i Hercegovine za istu
kalendarsku godinu
Godinji osobni koeficijent moe iznositi najvie etiri
Vrijednost opeg boda na dan stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Republike Srpske iznosi 9,241875
Obraun penzija po novom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne

i Hercegovine je dosta slian obraunu penzije u Republici Srpskoj koji je zasnovan na
bodovnoj formuli. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i
Hercegovine bi svoju praktinu primjenu trebao imati od 01. jula 2017.godine. Nacrtom
zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predviena su II. stupa.
Slika 16. Struktura penzionog sistema po novom
Penzioni sistem
I stup
II stup
Obavezno penziono i invalidsko
Dobrovoljno penziono osiguranje
osiguranje
Izvor: Nacrt zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, 2016.
52
Nacrt zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju23
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja

Pravo na invalidsku penziju
Prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou
Pravo po osnovu fizike onesposobljenosti
Uvjeti za starosnu penziju

Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navri 65 godina ivota i najmanje 15
godina staa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staa ili kada navri 40
godina staa osiguranja bez obzira na godine ivota.
Visina starosne penzije
Visina starosne penzije odreuje se tako to se lini bodovi osiguranika pomnoe sa
vrijednou opeg boda na dan ostvarivanja prava.
Lini bodovi osiguranika
Ukupni lini bodovi osiguranika utvruju se kao zbir linih bodova na osnovu staa
osiguranja i linih bodova na osnovu posebnog staa iz stava 5. ovog lana.
Lini bodovi na osnovu staa osiguranja dobiju se mnoenjem linog koeficijenta
osiguranika i njegovog staa osiguranja.
Za odreivanje linih bodova osiguranika, penzijski sta moe iznositi i vie od 40 godina.
Radi odreivanja linih bodova osiguranika, penzijski sta se iskazuje brojano, a utvruje
se tako da se svaka godina rauna kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao
0,002777.
Licima iz lana 36. ovog zakona, prilikom izrauna penzije po ovom zakonu, godinji lini
koeficijent za svaku godinu posebnog staa iznosi 0.5 bodova, za priznatu punu godinu
ostvarenog posebnog staa, za svaki mjesec sa 0,041666 boda, a za svaki dan sa 0,001388
boda.
Kao jedan mjesec, u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana, rauna se 30 dana.
Lini koeficijent osiguranika
Lini koeficijent osiguranika utvruje se tako to se zbir godinjih linih koeficijenata
podijeli sa periodom za koji su obraunati.
Period za koji su obraunati godinji lini koeficijenti utvruje se u skladu sa lanom 44. st.
4. I 5. ovog zakona.
Godinji lini koeficijent osiguranika
Godinji lini koeficijent utvruje se tako to se ukupan iznos plata, odnosno osnovica
osiguranja osiguranika, poev od 1. januara 1970. godine do godine ostvarivanja prava,
izuzimajui 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa
prosjenom godinjom platom u SR BiH, odnosno Federaciji za istu kalendarsku godinu.
Godinji lini koeficijent u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava utvruje se tako
da se ukupan iznos plata, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj
godini podijeli sa ukupnim iznosom prosjenih plata u Federaciji u istom periodu.
Pod ukupnim iznosom plata, odnosno osnovicom osiguranja podrazumijeva se ukupan
godinji iznos plata, osnovica osiguranja, novanih i nenovanih prihoda i naknada koje je
osiguranik ostvario, na koje je obraunat i uplaen doprinos.
Ako su plate osnovice osiguranja unesene u matinu evidenciju nosioca osiguranja u neto
iznosu, onda se dijele sa prosjenom godinjom neto platom u SR BiH, odnosno Federaciji,
a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele sa prosjenom godinjom bruto platom.
Godinji lini koeficijent moe iznositi najvie pet.
23
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (2016). Nacrt zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Sarajevo: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
53
Podatak o prosjenoj godinjoj plati u Federaciji objavljuje Federalni zavod za statistiku.
Osiguraniku za koga nema podataka o platama, odnosno osnovicama osiguranja za
pojedine godine, kao godinji lini koeficijent za te godine uzima se godinji lini koeficijent
iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema nijedne godine koja prethodi toj godini, onda
se uzima godinji lini koeficijent iz godine koja slijedi.
Vrijednost opeg boda
Vrijednost opeg boda na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 13.6 KM.
Vrijednost opeg boda iz stava 1. ovog lana u tranzicijskom periodu od 5 (pet) godina
korigovat e se na nain da se vrijednost opeg boda mnoi sa faktorom umanjenja za sta
osiguranja ostvaren prije 31.12.1999. godine, odnosno faktorom uveanja za sta ostvaren
nakon 01.01.2000. godine, a prema sljedeoj tabeli:
Godina Faktor umanjenja Faktor uveanja

2016 0.573 1.501
2017 0.658 1.401
2018 0.744 1.301
2019 0.829 1.2
2020 0.915 1.1
Usklaivanje opeg boda
Vrijednost opeg boda iz lana 47. ovog zakona usklauje se 15. aprila svake godine, poev
od 01.01.2017. godine, prema procentu porasta prosjene bruto plate u Federaciji prethodne
godine
U sluaju promjene obuhvata bruto plate u smislu Zakonu o porezu na dohodak, vrijednost
opeg boda e se uskladiti prema procentu promjene indeksa trokova ivota.
Usklaivanje vrijednosti boda iz stavka 2. mogu se provoditi u najvie dvije uzastopne
kalendarske godine.
Vrijednost opeg boda iz stava 1. ovog lana objavljuje nosilac osiguranja u Slubenim
novinama Federacije BiH.
Usklaivanje penzija
Penzije se usklauju 1. januara svake godine, prema procentu porasta trokova ivota na
godinjem nivou u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za
statistiku, osim penzija koje su ostvarene u godini u kojoj se vri usklaivanje.
Vanredno usklaivanje penzija
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) moe odluiti
da izvri vanredno usklaivanje penzija.
Vanredno usklaivanje moe se provesti jednom u tekuoj godini ako je stopa rasta BDP-a u
prethodne dvije kalendarske godine vea od 3% i ako je deficit budeta Federacije manji od
1%.
Stopa vanrednog usklaivanja moe iznositi najvie do razlike izmeu usklaivanja na
osnovu lana 78. i polovice zbroja stopa porasta trokova ivota i stope rasta prosjene bruto
plate u prethodnoj godini.
Odluku iz stava 1. ovog lana Vlada Federacije, donosi do kraja mjeseca od kojeg se vri
vanredno usklaivanje.
Najnia penzija
Najnii iznos penzije pripada korisniku starosne, porodine, odnosno invalidske penzije, a
kome je penzija manja od iznosa penzije utvrene po odredbama ovog zakona.
Najnii iznos penzije je iznos najnie penzije isplaene u decembru 2015. godine u
Federaciji BiH, usklaene za sva pripadajua poveanja na dan ostvarivanja prava, a dalje
se usklauje od 1. januara svake godine, prema procentu porasta trokova ivota na
godinjem nivou u Federaciji BiH, u prethodnoj godini.
Vlada Federacije BiH moe posebnom odlukom utvrditi poveanje iznosa najnie penzije u procentu veem
od procenta porasta trokova ivota.
Usporedbom ve sada starog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i novog

Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, moemo izvesti zakljuak da ispred Bosne i
54
Hercegovine stoji veoma neizvjestan reformski put. O efektima reforme penzionog sistema u
Bosni i Hercegovini je nezahvalno govoriti, ali moemo pomenuti neke:
Slika 17. Efekti reforme penzionog sistema u Bosni I Hercegovini
EFEKTI REFORME PENZIONOG SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Ubrzani privredni rast kroz investicije
Poveanje zaposlenosti i linog dohotka
Vei broj aktivnih osiguranika
Sprjeavanje prijevremenog penzionisanja
Disciplina prilikom naplate doprinosa
STABILNOST PENZIONOG SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Oekivani efekti reforme penzionog sistema u Bosni i Hercegovini su: ubrzani privredni rast
kroz investicije, poveanje zaposlenosti i linog dohotka, vei broj aktivnih osiguranika,
sprjeavanje prijevremenog penzionisanja, i disciplina prilikom naplate doprinosa. tednja je
jednaka investicijama, a aktiviranjem tednje graana i investiranjem iste u razvojne projekte i
proizvodnju, doprinijet e rastu zaposlenosti i linom dohotku graana. Rast linog dohotka
podrazumijeva rast potronje to utie na privredni rast. Rast realnog sektora podrazumijeva
sigurnost i smanjenje evazije poreza. Poslodavci e biti spremniji da budu disciplinovaniji
prilikom uplate doprinosa za zaposlene. Sa veim linim dohotkom graani e izbjegavati
prijevremeno penzionisanje.
55
3. Uticaj krize javnog duga
Bosna i Hercegovina je zemlja ija je ekonomija u tranziciji s ogranienim reformama u

oblasti trita novca i trita kapitala. Ekonomija Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri se
oslanja na izvoz metala, energije, tekstila i namjetaja, kao i na doznake i stranu pomo.
Visoko decentralizirana drava koi koordinaciju ekonomske politike i reforme, dok su
prekomjerna birokracija i segmentirano trite obeshrabrili strana ulaganja.
Strane banke, prvenstveno iz Austrije i Italije, sada kontroliraju najvei dio bankarskog
sektora. U periodu od 1992. do 1995. godine proizvodnja u Bosni i Hercegovini je umanjena
do 80%, meutim od 1995. do 2008. godine ekonomija Bosne i Hercegovine je ostvarila
napredak sve do svjetske ekonomske krize koja je izazvala pad u rastu ekonomije.
Privatni sektor u Bosni i Hercegovini raste sporo, ali su strana ulaganja pala naglo od 2007.
godine. Dravna potronja je i dalje visoka, iznosi oko 40% bruto domaeg proizvoda, zbog
suvine administracije. Visoka nezaposlenost ostaje najozbiljniji makroekonomski problem.
Slika 18. Top ekonomski prioriteti Bosne I Hercegovine
Top ekonomski prioriteti Bosne i Hercegovine
ubrzana integracija u Europsku uniju,

jaanje fiskalnog sistema,
reforma javne uprave,
lanstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji,
osiguravanje rasta ekonomije kroz razvoj dinaminog i konkurentnog privatnog
sektora.
Izvor: CIA, 2017.
Kako bismo mogli procijeniti u kom pravcu se kree Bosna i Herecegovina i uticaj javnog
duga na penzioni sistem Bosne i Hercegovine, jedan od naina je prezentiranje osnovnih
ekonomski podataka.
Tabela 16. Opi ekonomski podaci Bosne i Hercegovine
GDP (Bruto domai proizvod) vrijednost ukupnih gotovih proizvoda i usluga proizvedenih u toku
jedne godine u jednoj dravi.
KM 30.55 milijardi ( 2016 procjena )
GDP (Realna stopa rasta) mjeri rast BDP-a na godinjoj razini prilagoen inflaciji, a izraen kao
postotak.
3% ( 2016 procjena )
56
GDP per capita (BDP po stanovniku) mjeri kupovnu mo po glavi stanovnika.
KM 20.350 ( 2016 procjena )
GNS (Bruto nacionalna uteda) mjeri se oduzimanjem izdataka konane potronje (domainstva plus
vlasti) od bruto nacionalnog raspoloivog dohotka, a sastoji se od osobne tednje, plus poslovne tednja
(zadrana poslovna dobit), plus uteda vlade (viak poreznih prihoda nad rashodima), ali iskljuuje
vanjsku utedu (viak uvoza roba i usluga u odnosu na izvoz). Podaci su prikazani kao postotak BDP-a.
Negativan broj pokazuje da ekonomija u cijelini troi vie prihoda nego to se proizvodi, tako se
smanjuje nacionalno bogatstvo.
12% od GDP-a ( 2016 procjena )
GDP sastav, po krajnjoj potronji. Podaci pokazuju ko su najvei potroai u ekonomiji: domainstva,
biznisi, vlada i stranci. Zatim podaci obuhvataju investicije u fiksni kapital, investicije u zalihe, izvoz
roba i usluga i uvoz roba i usluga to e iznositi 100 posto BDP-a, ako su podaci kompletni.
Potronja domainstava: 80,9%

dravna potronja: 21,5%
investicije u fiksni kapital: 18,6%
ulaganja u zalihe: 0%
izvoz roba i usluga: 32,8%
uvoz roba i usluga: -55,1% (2016 procjena)
GDP sastav, po sektoru nastanka. Podaci pokazuju gdje se proizvodnja odvija u ekonomiji jedne drave.
Distribucija daje postotni doprinos poljoprivrede, industrije i usluga u ukupnom BDP-u, te e iznositi
100 posto BDP-a, ako su podaci potpuni. Poljoprivreda ukljuuje uzgoj, ribolov i umarstvo. Industrija
ukljuuje rudarstvo, proizvodnju, proizvodnju energije i izgradnju. Usluge obuhvaaju dravne
aktivnosti, komunikacije, transport, finansije i sve druge privatne ekonomske aktivnosti koje ne
proizvode materijalna dobra.
Poljoprivreda: 7,8%
Industrija: 26,8%
Usluge: 65,4%
Stopa rasta industrijske proizvodnje. Podaci daju informacije o godinjem porastu industrijske
proizvodnje izraenog u postotku (ukljuuje proizvodnju, rudarstvo i graevinarstvo).
4% ( 2016 procjena )
Radna snaga po zanimanju. Podaci se odnose na postotak raspodjele radne snage po sektoru
zanimanja. Distribucija e biti manja od 100 posto, ako su podaci nepotpuni, a moe biti u rasponu od
99-101 posto zbog zaokruivanja.
57
1.48 miliona ( 2016 procjena)
poljoprivreda: 19%
industrija: 30%
usluge: 51% (2013)
Stopa nezaposlenosti. Ova stavka sadri postotak radne snage koja je bez posla.
43,2% ( 2015 procjena)
biljeka: stvarni postotak je nii, jer veliki broj nezaposlenih osoba radi na sivom tritu.
Stanovnitvo ispod granice siromatva. Definicija siromatva znatno se razlikuje meu narodima. Na
primjer, bogate nacije imaju vee standarde za siromane nego to to imaju siromane zemlje.
17,2% ( 2011 procjena )
Budet. Podaci ukljuuju prihode, rashode i kapitalne izdatke.
Prihodi: KM 14.20 milijardi ( 2016 procjena)

rashodi: KM 14.75 milijardi ( 2016 procjena)
Porezi i ostali prihodi. Podaci ukljuuju ukupne poreze i druge prihode prikupljene od strane nacionalne
vlade u navedenom razdoblju, izraeni kao postotak BDP-a. Porezi ukljuuju porez na dohodak i dobit,
porez na dodanu vrijednost, putarine i carine. Ostali prihodi ukljuuju socijalne doprinose poput
plaanja za socijalno osiguranje i zdrastveno osiguranje, te neto prihode od javnih preduzea.
46,5 % od GDP-a ( 2016 procjena)
Proraunski viak (+) ili manjak (-). Razlika izmeu nacionalnih vladinih prihoda i rashoda, izraenih
kao postotak BDP-a. Pozitivni (+) broj pokazuje da su prihodi premaili rashode (proraunski viak),
dok negativni (-) broj pokazuje suprotno (proraunski manjak). Dijeljenjem proraunskog salda po
BDP-u, omoguava usporedbu meu zemljama, te pokazuje da li nacionalne vlade posuuju novac.
Zemlje s visokim proraunskim deficitima (u odnosu na njihov BDP) u pravilu imaju vie potekoa u
prikupljanju sredstava za finansiranje trokova, od onih s niim deficitom.
-1,8% od GDP ( 2016 procjena)
Javni dug. Biljei kumulativni zbir svih vladinih zajmova minus otplate koje su denominirane u valuti
zemlje. Javni dug ne smije se mijeati s stranim dugom, koji predstavlja inozemne obaveze kako
privatnog tako i javnog sektora i finansira se iz devizne zarade.
58
46,5% od GDP-a ( 2016 procjena )
biljeka: podaci pokrivaju opi dug drave i ukljuuju izdate dunike instrumente od strane
dravnih institucija, te dug entiteta.
Stopa inflacije (potroake cijene). Podaci porede promjene u potroakim cijenama tekue godine i
prethodne godine izraene u postotku.
-0,8% ( 2016 procjena )
Kamatne stope komercijalnih banaka. Podaci omoguuju pregled prosjenih godinjih kamatnih stopa
koje poslovne banke naplauju na nove kredite, denominirane u domaoj valuti, njihovim klijentima.
5% ( 31 Decembar 2016 procjena)
Ui agregat novane mase. Takoer poznat kao M1, obuhvaa ukupnu koliinu novca u opticaju
(novanice i kovanice) plus depoziti denominirane u domaoj valuti u posjedu nebankarskih finansijskih
institucija, dravnih i lokalnih vlasti, nefinansijskih javnih preduzea i privatnog sektora ekonomije,
mjerene u odreenom trenutku u vremenu. Nacionalne jedinice valute su pretvorene u amerike dolare
na zatvaranju teaja po datumu informacije. Zbog kretanja teaja, promjena u novanim zalihama
izmjerenih u nacionalnoj valuti jedinica moe se znaajno razlikovati od one prikazane u amerikim
dolarima. Ui agregat novane mase sastoji se od imovine koja je likvidna i slui kao sredstvo
razmjene za ekonomiju.
KM 9.26 milijardi ( 31 decembar 2015 procjena )
Stanje likvidnih sredstava. Podaci pokrivaju M1, ukupna sredstva oroenih i tednih depozita,
depozite kreditnih unija, sredstva u institucionalnim investicijskim fondovima, kratkorone repo-
ugovore izmeu centralne banke i poslovnih depozitnih banaka i drugih likvidnih sredstava u posjedu
nebankarskih finansijskih institucija, dravne i lokalne vlasti, nefinansijskih javnih preduzea i
privatnog sektora u ekonomji. Osim to slue kao sredstvo razmjene, M2 novac ukljuuje imovinu
koja je neto manje likvidna u odnosu na M1 i imaju tendenciju da djeluju kao sredstvo ouvanje
vrijednosti.
Stanje domaih kredita. Podaci se odnose na ukupnu koliinu kredita, denominirane u domaoj valuti,
koji su prikupljeni od centralne banke, dravne i lokalne uprave, javnih nefinansijskih poduzea i
privatnog sektora.
KM 17.32 milijarde ( 31 decembar 2016 procjena )
59
Trenutno stanje rauna. Podaci se odnose na vrijednost neto-trgovinske razmjene u robama i uslugama
pojedine zemlje, plus neto zarada od rente, kamata, dobiti i dividendi i neto transfera ( kao to su
penzioni fondovi i radniki doprinosi ) prema i od ostatka svijeta tijekom navedenog razdoblja. Ovi
podaci se izraunavaju na temelju teaja a ne na osnovu pariteta kupovne moi.
KM -1.566.95 miliona ( 2016 procjena )
Dug strani dug. Podaci se odnose na ukupni javni i privatni dug prema nerezidentima otplativ u
meunarodno prihvaenim valutama, robama ili uslugama.
Stanje izravnih inozemnih ulaganja. Podaci se odnose na vrijednost svih investicija u zemlji od strane
stranih tvrtki iz drugih zemalja u odreenom periodu. Izravna ulaganja iskljuuju ulaganja kroz kupnju
dionica.
KM 14.65 milijardi ( 2014 procjena )
Izvor: CIA, 2017.
Uticaj javnog duga na penzioni sistem je veoma snaan. Pored toga to Bosna i Hercegovina
ima ogroman javni dug u iznosu 36.58 milijardi konvertibilnih maraka, Bosna i Hercegovina
ima i strani dug u iznosu od 18.07 milijardi konvertibilnih maraka. Pored ogromnog
zaduenja, Bosna i Hercegovina iz godine u godinu stvara budetski deficit, koji je za 2016.
godinu iznosio negdje oko 550 miliona konvertibilnih maraka.
Opi zakljuak je da Bosna i Hercegovina ima nestabilnu i nefukcionalnu ekonomiju koja

nije u stanju da sama sebe izdrava. Svi ovi faktori doprinose nestabilnosti penzionog sistema
Bosne i Hercegovine. Direktne strane investicije prema podacima iz 2014. godine iznosile su
14.65 milijardi konvertibilnih maraka, koje se iz godine u godinu smanjuju zbog politike
nestabilnost zemlje i regiona. To je privatni kapital koji oprezno reaguje na pritisak i rizik.
Za stabilnost penzionog sistema Bosne i Hercegovine trebaju nam zdrave investicije, koje e
ubrzati privredni rast, ija e posljedica biti poveanje broja zaposlenih i rast broja aktivnih
osiguranika, a koji e kroz doprinose i lina izdvajanja za penziju osigurati stabilnost
penzionog sistema u Bosni i Hercegovini. Trenutna radna snaga to nije u mogunosti njih
oko 1,48 miliona prema podacima iz 2016. godine. Ako Bosna i Hercegovina ne moe
obezbijediti uslove za investiranje stranog kapitala u razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine,
jedino rjeenje je da se okrene prema domaim investicijama i da obezbijedi uslove za zdrave
domae investicije, koje e doprinijeti stabilnosti privatnog sektora od kojeg zavisi i stabilnost
penzionog sistema.
Poveanje nacionalne proizvodnje i produktivnosti je imperativ svake drave pa i Bosne i

Hercegovine, jer prirodni resursi su ogromni ali i ljudski kapital iji znaaj je neprocjenjiv u
svim segmentima, ali tako nije u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina ima zadatak da
uredi svoje finansijske izvjetaje (Bilans stanja i Bilans uspjeha), te da obezbijedi protok
60
novca koji je dovoljan da ivi bez socijalne pomoi. Kao i svaki dobar biznis, kada su
trokovi vei od prihoda, postoje dva rijeenja: smjena menadmenta ili donoenje odluka
koje e promijeniti tok poslovanja.
Dug je obaveza, pa kao takav on ima prioritet pri svakoj narednoj odluci o izdacima
izdacima po osnovu duga a ne izdacima po osnovu infrastruktornog i privrednog razvoja.
Bosna i Hercegovina je obavezna da obezbijedi uslove za domae i strane investicije, jer samo
tako e biti u mogunosti da izvrava svoje obaveze po dospijeu i obezbijedi uslove za
zapoljavanje. Rast zaposlenosti i linog dohotka zaposlenih je osnovni uslov za stabilnost
penzionog sistema te razvoj dobrovoljnog osiguranja, trita kapitala i sigurnosti u starosti.
61
4. Dobrovoljno penziono osiguranje ili ivotno osiguranje
Razlika izmeu dobrovoljnog penzionog osiguranja i ivotnog osiguranja je u tome to su

sredstva lanova dobrovoljnog penzionog fonda odvojena od imovine Drutva za upravljanje
tim fondom, dok kod ivotnog osiguranja to nije sluaj. Ta razlika je veoma bitna: u sluaju
bankrota Drutva, sredstva lanova bi ostala netaknuta. Rad Drutva za upravljanje
dobrovoljnim penzijskim fondovima je strogo kontroliran od strane dravnih institucija, koje
imaju ulogu prevencije nestrunog upravljanja sredstvima lanova prilikom investiranja na
finansijskom tritu.
Efekti reforme penzionog sistema u ovoj oblasti e biti poznati tek nakon donoenja zakona i
pravilnika koji e urediti ovu oblast. Znaaj dobrovoljnog penzionog osiguranja pokuali smo
objasniti u dijelu poglavlja koji se odnosi na tu vrstu osiguranja . Kontrola od strane dravnih
institucija podrazumijeva kontrolu investiranja novanih sredstava lanova dobrovoljnog
penzionog fonda, zatim, kontrola se odnosi i na visinu prinosa na investicije. Dravne
institucije ak daju i saglasnost prilikom potpisivanja ugovora kada se lan odlui da pristupi
fondu.
Razlika je i u tome to osoba prilikom odluke da pristupi ivotnom osiguranju ve unaprijed

zna osiguranu sumu, dok kod dobrovoljnog penzionog osiguranja ta informacija je nepoznata
zbog toga to zavisi od niza faktora: perioda uplaivanja doprinosa, visine penzionog
doprinosa, visine ostvarenog prinosa na investicije te izabranog naina isplate akumuliranih
sredstava za penziju. Osiguravajue kue naplauju naknade od premije za ivotno osiguranje
koje su iz iskustva zemalja koje imaju jedan i drugi vid osiguranja vee od naknada od
uplaenog penzionog doprinosa i vrijednosti imovine dobrovoljnog penzionog fonda na
godinjem nivou.
Jedna od korisnih razlika je i u tome to kod uplaivanja dobrovoljnog penzionog osiguranja,

poslodavac ima odreene poreske i druge olakice, to nije sluaj prilikom uplate premije za
ivotno osiguranje. Iz prakse zemalja koje imaju ove oblike osiguranja, poslodavac je,
prilikom uplate doprinosa za svoje zaposlene u dobrovoljni penzioni fond u odreenom
minimalnom iznosu koji odreuje penzioni fond, osloboen obrauna i uplate poreza na
dohodak graana, kao i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
Oba oblika osiguranja imaju svoje odreene prednosti koje zavise od cilja osobe koja je
predmet osiguranja. Cilj dobrovoljnog penzionog osiguranja jeste finansijski disciplinovati
osiguranike, omoguiti pojedincima da svoju budunost uzmu u svoje ruke, a ne oslanjati se
na dravu i oekivati da se ona pobrine za materijalnu sigurnost u starosti. Vano je
finansijski edukovati stanovnitvo, kako bi znali pametno ulagati. Kod dobrovoljnog
penzionog osiguranja i ivotnog osiguranja veoma je bitno zapoeti sa ulaganjem veoma rano,
kako bi se ostvarila maksimalna korist od tednje.
62
Dobrovoljnji penzioni fond
Primjer: Godina zapoinjanja tednje za penziju: 20. god.
Iznos ulaganja: Iznos tednje na kraju

Godine: Period ulaganja:
40-te godine:
20 god. 40 god. 50 KM
26. 500 KM
Primjer: Godina zapoinjanja tednje za penziju: 50. god.
Iznos ulaganja: Iznos tednje na kraju

Godine: Period ulaganja:
10-te godine:
50 god. 10 god. 250 KM
26. 500 KM
Podaci su proizvoljni, jer je stopa prinosa nepoznata. Dvadesetogodinjak koji je danas

odluio da e narednih etrdeset godina izdvajati oko 50 konvertibilnih maraka u dobrovoljni
penzioni fond, na kraju etrdesetogodinjeg perioda tednje moe oekivati priblino 26.500
konvertibilnih maraka na linom raunu. Ali, ako zapone da tedi za penziju tek sa pedeset
godina, period tednje e u tom sluaju biti krai. Za isti iznos utede na linom raunu morat
e izdvajati vie novanih sredstava. Ista pravila vae i za ivotno osiguranje: visina stope
prinosa na ulaganje zavisi od kvaliteta finansijskih instrumenata u koje se investira.
Prema miljenju finansijskih savjetnika, penziona tednja je isplativija, ali za osobe koje
nemaju djece, odnosno porodicu koju ele dodatno osigurati. Prema tome, ako je osnovni cilj
dodatna penzija, finansijski savjetnici preporuuju da se izabere penziona tednja. Zbog
dravnih poticaja i ne plaanja odreenih poreza na kraju se moe utedjeti vie novca.
Cilj rada je pokazati da li uistinu dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti mirovinsku
nesigurnost u Bosni i Hercegovini. Sada kada smo se upoznali sa dobrovoljnim penzionim
osiguranjem, moemo zakljuiti da dobrovoljno penziono osiguranje pojedinano nije
dovoljno za mirovinsku sigurnost, ali kada se povee sa obaveznim penzionim osiguranjem
ono moe da smanji mirovinsku nesigurnost u Bosni i Hercegovini, to je krajnji cilj i jedan
od efekata reforme penzionog sistema u Bosni i Hercegovini.
63
H1:
Da li dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti penzionu nesigurnost u Bosni i
Hercegovini?
Dokazivanje hipoteze:
Tabela 17. Penziona sigurnost
Mjeseni trokovi tokom penzionisanja KM 1.120,00
Sredstva potrebna za penzionisanje KM 336.000,00
Pretpostavka je da su mjeseni trokovi tokom penzionisnja 1.120,00 konvertibilnih maraka,

pa na osnovu te pretpostavke zakljuujemo da se penziona sigurnost moe ostvariti sa
mjesenim linim prihodom u tom iznosu.
I stup Obavezno penziono osiguranje
Novina u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju je uvoenje bodovne formule, u

kojoj se visina penzije bazira na stau osiguranja i uplaenim doprinosima. Jedan bod ako je
plata bila ista kao i prosjena plata, dva boda ako je bila dvostruko vea od prosjene, a pola
boda ako je bila pola prosjene platee u Federaciji Bosne i Hercegovine. U trenutku odlaska u
penziju osiguraniku se iznos penzije utvruje tako to se ukupan broj bodova ostvarenih u
radnom vijeku mnoi s optim bodom 13,6. Na ovaj nain, osoba sa prosjenom platom od
830,00 konvertibilnih maraka ostvarila bi sa 40 godina staa penziju od 526,00 konvertibilnih
maraka.
Tabela 18. Prihodi od penzija, mjeseno
Prihodi od penzija (I stup) KM 526,00
II. stup Dobrovoljno penziono osiguranje

Tabela 19. Razlika koju treba ispuniti za penziju
Starosna penzija (a) KM 526,00
Sredstva potrebna za penziju (b) KM 1.120,00
Razlika koju treba ispuniti za penziju (c) = (b) (a) KM 594,00
64
Mjeseni prihodi od starosne penzije su 526,00 konvertibilnih maraka, dok sredstva potrebna
za penzionu sigurnost iznose 1.120,00 konvertibilnih maraka. Razlika koju treba ispuniti
iznosi 594,00 konvertibilne marke. Ta razlika e biti ispunjena dijelom prihodima od
dobrovoljnog penzionog osiguranja, a dijelom raspoloivom finansijskom imovinom
penzionera (nekretnine, gotovina, zlato, prihod od najma).
Slika 19. Kalkulator dobrovoljne penzione tednje
Izvor: Raiffeisen mirovinski fond RH, 2017.
U nedostatku potrebnih alata za obraun prinosa na tednju u konvertibilnim markama,

koristimo kalkulator dobrovoljne penzione tednje Raiffeisen penzionog fonda iz Republike
Hrvatske. Izraun kapitalizacije sredstava kroz godine tednje napravljen je uz pretpostavku
odabranih uplata godina tednje godinjeg prinosa i dravnih poticajnih sredstava od 15%, do
maksimalno 750,00 kuna (197,56 KM). Dobijeni izraun procjena je budueg stanja sredstava
na raunu u dobrovoljnom penzionom fondu temeljem zadanih parametara.
Zadani parametri su: godinji iznos uplate 2.400,00 kuna (632,21 KM), broj godina tednje
30. godina, te prinos na tednju 10% godinje. Ukupan iznos uplaenih doprinosa iznosi
72.000,00 kuna (18.966,20 KM), a ukupna dravna poticajna sredstva 10.800,00 kuna
(2.844.93 KM), dok ukupan kapitalizirani iznos na kraju tednje iznosi 475.076,39 kuna
(125.144,27 KM).
65
Slika 20. Penzijska nadoknada iz dobrovoljnog penzionog fonda
Ukupan kapititalizirani iznos na kraju tednje KM 125.144,27
Duina penzije 25 godina
Penzijska nadoknada = uplaeni doprinosi + dobit od investiranja (II KM/mjeseno 417,14

stup)
Isplata po osnovu penzije iz dobrovoljnog penzionog fonda iznosi 417,14 KM/mjeseno.
Slika 21. Izvori prihoda u penziji
Starosna penzija (a) KM 526,00
Penzijska nadoknada iz dobrovoljnog penzionog osiguranja (b) KM 417,14
Potrebna sredstva za penzionu sigurnost (c) KM 1.120,00
Razlika finansirana iz raspoloive finansijske imovine (d) = (c-b-a) KM 176,86
Prihodi od starosne penzije i penzijska nadoknada iz dobrovoljnog penzionog osiguranja

pokriva 84% potrebnih sredstava za penzionu sigurnost, a razlika e se finansirati iz
raspoloive finansijske imovine.
Na osnovu dosada prezentiranih podataka, moemo zakljuiti da dobrovoljno penziono

osiguranje moe smanjiti penzionu nesigurnost. Hipoteza je dokazana.
66
Penziona sigurnost je jednaka zbiru starosne penzije, penzijskih naknada od dobrovoljnog
penzionog osiguranja i raspoloive finansijske imovine. Samo kada su ispunjena ova tri
uslova moemo zakljuiti da je:
Sp = 526,00 KM
Pn = 417,14 KM
Rfi = 176,86 KM
Jednadba 3. Penziona sigurnost
Sp + Pn + Rfi = Ps
526,00 + 417,14 + 176,86 = 1.120,00

Obraun Sp (starosna penzija):
U trenutku odlaska u penziju osiguraniku se iznos penzije utvruje tako to se ukupan broj
bodova ostvarenih u radnom vijeku mnoi s optim bodom 13,6. Pretpostavka je da osoba
tokom radnog vijeka nee uvijek imati istu platu, zbog toga se period (n) tokom vremena
mnoi sa razliitim bodom (0,5; 1; 2) u skladu sa trenutnim primanjima. Takoe opi bod je
prilagodljiva kategorija, jer e se mijenjati sa inflacijom i rastom trokova.
1b = 830,00 KM; 2b = 1660,00 KM; 0,5 = 415,00 KM;
Opi bod (Ob) = 13,6;
n = broj godina uplaivanih doprinosa
in = inflacija
Sp = x Ob
Ob 13,6; Ob = 13,6; Ob > 13,6 in Ob
n = (1,2,3,4,5,6,7,8,9.............40)
b = (0,5;1;2)
x ,5;1;2= ( 1 1 ) + (2 0,5 ) + (3 2 ) + ................. + (40 ,5 )
67
Penzijska naknada Pn (dobrovoljno osiguranje):
Penzijska naknada iz dobrovoljnog osiguranja je zbir uplaenih doprinosa tokom godina i
prinosa od investiranja. Iznos uplaenih doprinosa tokom vremena se moe mijenjati dok
prinos od investiranja zavisi od kvaliteta finansijskih instrumenata u koje se ulae. Za potrebe
rada pretpostavljamo da su doprinosi isti tokom vremena, a prinos od investiranja je 10% na
godinjem nivou.
Pn = Ud + Doi
Ud = uplaeni doprinosi tokom godina
Doi = Prinos od investiranja
n = 1,2,3,4........30
i = 10%
= Ud1 + 2 + 3 + .. + 30
Doi = +
+ = 1 + ( 2 + 1 ) x i + (3 + 2 ) x i ........ ( + ) x i
Raspoloiva finansijska imovina (Rfi):
Pod raspoloivom finansijskom imovinom podrazumijevamo razliite oblike aktive: gotovina,

zlato, srebro, prihodi od najma, prihodi od prodaje stana ili kue i tome slino. Ova imovina
se koristi za dopunu sredstava potrebnih za penziju.
Rfi = raspoloiva finansijska imovina
go = gotovina
zl = zlato
pon = prihodi od najma
ost = ostalo
Rfi = go + zl + pon + .............. + ost
Rfi in
68
Radi dokazivanja hipoteze H1: dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti penzionu
nesigurnost, izvrili smo istraivanje, te obavili anketiranje iji je rezultat priloen na kraju
rada. Cilj ankete je bio istraiti koliko ljudi zna ta je to dobrovoljno penziono osiguranje i da
li bi uplaivali sredstva u dobrovoljni penzioni fond. U anketi je uestvovalo 50 osoba
razliite dobi. Anketa je pokazala da bi samo 10 osoba uplaivalo dobrovoljno penziono
osiguranje, i to osobe izmeu 2135 godina. Te osobe su navele i razloge zato bi uplaivale
dobrovoljno penziono osiguranje, a razlozi su: tednja i penziona sigurnost u starosti. Iznos
tednje se kree u rasponu od 50,00 150,00 KM/ mjeseno.
Osobe koje su odgovorile sa NE, kao razlog navode da se ne isplati investirati u dobrovoljno
penziono osiguranje. Te osobe smatraju da je tednja izuzetno vana i da imaju odreenu
koliinu sredstava oroenih kod banaka. Veina anketiranih su mukarci, samci, od kojih je
pet (5) VSS, dok su ostali SSS. Imaju mjesene prihode izmeu 500,00 1500,00 KM. Iz
ankete se moe zakljuiti da anketirane osobe nemaju veliko povjerenje u ovakav oblik
tednje, jer smatraju to podruje dosta nepoznatim. Potrebno je educirati i finansijski
opismeniti stanovnitvo Bosne i Hercegovine, osnovati edukacijske kue iz finansijskog
poslovanja, upoznati stanovnitvo sa berzanskim poslovanjem, te kako kupiti i prodati
dionice.
69
5.Tekue finansiranje
Kako bi razumijeli pojam tekueg finansiranja, vratit emo se na prvo poglavlje. Kada smo
govorili o sutini finansijskih odluka, rekli smo da u finansijskoj odluci elite da koristi budu
vee od trokova. Najjednostavnije reeno, finansijske odluke zahtijevaju najosnovniju
ekonomsku odluk koja su koristi u odnosu na trokove. Tekue finansiranje moemo
posmatrati sa:
Pozicije penzionog i invalidskog fonda;

Pozicije penzionera;
Pozicije drave.
Tekue finansiranje sa pozicije penzionog i invalidskog fonda podrazumijeva pribavljanje

novanih sredstava, koritenje novanih sredstava i obnavljanje procesa (za kontinuirano
poslovanje penzionog fonda).
Tekue finansiranje sa pozicije penzionera podrazumijeva iznose tekuih penzija, njihovo

koritenje i obnavljanje procesa.
Tekue finansiranje sa pozicije drave podrazumijeva pribavljanje novanih sredstava,

koritenje novanih sredstava i obnavljanje procesa.
Kao to vidimo, tekue finansiranje kod biznisa, domainstava i drave zasniva se na istom.
Slika 22. Finansiranje PIO/FbiH
Finansiranje penzionog i invalidskog osiguranja

Federacije Bosne i Hercegovine
Doprinosi aktivnih osiguranika

Budet Federacije Bosne i Hercegovine
Prihodi po osnovu dobrovoljnog osiguranja
Prihodi od imovine nosioca osiguranja
Sredstva od gotovinskog dijela privatizacije
Prihoda od djelatnosti nosioca osiguranja
Drugih prihoda
Izvor: Zakon o PIO/FbiH, 1998.
Trenutno stanje u penzionom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine je

takvo da se tekue obaveze finansiraju iz doprinosa aktivnih osiguranika i na teret Budeta
Federacije Bosne i Hercegovine, a ista situacija je i u Republici Srpskoj.
70
Slika 23. Finansiranje PIO/RS
Finansiranje penzionog i invalidskog osiguranja u

Republici Srpskoj
Doprinosa
Budeta Republike Srpske
Dobiti penzijskog rezervnog fonda
Izdavanje u zakup i prodaja imovine
Kamata na novana sredstva
Usluga strune slube fonda
Subvencija i donacija
Drugih izvora u skladu sa zakonom
Izvor: Zakon o PIO/RS, 2011.
U Republici Srpskoj trite kapitala je nosilac finansijskog poslovanja u odnosu na Federaciju

Bosne i Hercegovine, te mjesto na kojem penzioni fondovi posluju. Republika Srpska za
razliku od Federacije Bosne i Hercegovine ima dodatne izvore finansiranja po osnovu dobiti
penzijskog rezervnog fonda. Opte stanje u Republici Srpskoj je loije nego u Federaciji
Bosne i Hercegovine jer su penziona primanja dosta nia, a penzioni sistem zavisi od
budetskih transfera, to ini penzioni sistem ovisnim od vlade. Uspjeni penzioni sistemi ne
zavise od tekuih uplata doprinosa aktivnih osiguranika niti od tekuih transfera vlade,
naprotiv, penzioni sistem i sve to on obuhvata treba da bude nezavisan i da posluje na nain
gdje e ostvariti prinose po osnovu ulaganja u razne oblike finansijske imovine, koji e biti
dovoljni za pokrivanje tekuih obaveza.
Tabela 20. Broj osiguranika i broj korisnika penzija u Federaciji BiH
Godina Broj obveznika Broj Ostvareni Broj Isplaena

uplate doprinosa osiguranika prihodi od korisnika sredstva za
doprinosa penzije penzije
2015 63.207 483.340 1.588.905.977 402.044 1.597.454.433
Izvor: Ured za reviziju institucija u FBiH, 2015.
Broj osiguranih lica u 2015. godini iznosio je 483.340, a broj korisnika penzije u istom
periodu iznosio je 402.044. Ostvareni prihodi po osnovu naplate doprinosa za penziono i
invalidsko osiguranje iznosili su 1.588.905.977 konvertibilnih maraka. Isplaena sredstva za
penzije iznosila su 1.597.454.433 konvertibilnih maraka. Deficit za 2015.godinu iznosio je
8.548.456 konvertibilnih maraka. Na osnovu podataka iz tabele moemo zakljuiti da je broj
osiguranika za 2015.godinu neznatno vei u odnosu na broj korisnika penzije. Stopa ovisnosti
je 83,18%.
71
SO stopa ovisnost
S korisnici penzije
R broj osiguranika
Jednadba 4. Stopa ovisnosti u Federaciji Bosne I Hercegovine
402.044
SO = = 100 = 83,18%
483.340
483.340
SO = = = 1,2
402.044
Prema podacima na svakog pojedinanog korisnika dolazi 1,2 aktivna osiguranika, to je
nedovoljan broj aktivnih osiguranika koji bi finansirali obaveze prema korisnicima penzija.
Tabela 21. Pregled realizovanih tekuih transfera
R.br. Naziv transfera Realizacija sredstava za 2015. godinu
1 2 3
614211 Isplate penzija na teret PIO 1.533.393.254
614211 Penzije na teret Budeta FbiH 277.826.528
Izvor: Ured za reviziju institucija u BiH, 2015.
Isplate penzija na teret penzijskog i invalidskog osiguranja za 2015. godinu iznosile su

1.533.393.254 konvertibilnih maraka, dok su penzije na teret Budeta Federacije Bosne i
Hercegovine iznosile 277.826.528.
72
Tabela 22. Izvjetaj o novanim tokovima FZPIO
IZVJETAJ O NOVANIM TOKOVIMA

Period izvjetavanja od 01.01 do 31.12.2015.
Naziv institucije: FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE u KM
Redni Pozicija Iznos

broj
1 2 3
I NOVANI PRIMICI
1 Prihodi (od 2 do 5) 1.873.190.506
2 Prihodi od poreza 1.601.181.819
3 Neporezni prihodi 23.453.848
4 Tekui transferi (transferi i donacije) 248.554.839
5 Prihodi po osnovu zaostalih obaveza
6 Kapitalni primici i transferi (7+8)
7 Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava
8 Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i
meunarodnih organizacija
9 Finansiranje (od 10 do 12)
10 Primici od finansijske imovine
11 Primici od dugoronog zaduivanja
12 Primici od kratkoronog zaduivanja
13 UKUPNI NOVANI PRIMICI (1 + 6 + 9) 1.873.190.506
II NOVANE ISPLATE
14 Rashodi (od 15 do 20) 1.902.471.895
15 Plae i naknade trokova zaposlenih 22.954.972
16 Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 2.068.729
17 Izdaci za materijal, sitni inventar i usluge 13.811.415
18 Tekui transferi i drugi tekui rashodi 1.863.636.779
19 Kapitalni transferi
20 Izdaci za kamate
21 Kapitalni izdaci (redni broj 22) 1.756.671
22 Izdaci za nabavku stalnih sredstava 1.756.671
23 Finansiranje (24+25)
24 Izdaci za finansijsku imovinu
25 Izdaci za otplate dugova
26 UKUPNE NOVANE ISPLATE (14 + 21 + 23) 1.904.228.566
27 NETO NOVANI PRIMICI / ISPLATE (13-26) ili 31.038.060
(26-13)
28 SALDO NOVCA NA POETKU GODINE 37.245.412
29 SALDO NA KRAJU GODINE (27 + 28) 6.207.352
Izvor: Ured za reviziju institucija u BiH, 2015.
Prema izvjetaju o novanim tokovima za 2015. godinu, ukupni novani primici iznosili su
1.873.190.506 konvertibilnih maraka. Izvori novanih primitaka su prihodi od poreza koji su
iznosili 1.601.181.819 konvertibilnih maraka, a neporezni prihodi 23.453.848 konvertibilnih
maraka, dok su tekui transferi i donacije iznosili od 248.554.839 konvertibilnih maraka.
73
Ukupne novane isplate iznosile su 1.904.228.566 konvertibilnih maraka, od ega na ime
tekuih transfera i drugih tekuih rashoda 1.863.636.779 konvertibilnih maraka. Plate i
naknade trokova zaposlenih 22.954.972 konvertibilnih maraka, doprinosi poslodavca i ostali
doprinosi 2.068.729 konvertibilnih maraka, izdaci za materijal, sitni inventar i usluge
13.811.415 konvertibilnih maraka, a kapitalna ulaganja u stalna sredstva 1.756.671
konvertibilnih maraka.
Jaz novanog toka iznosi 31.038.060 konvertibilnih maraka, a javlja se kao posljedica
neusklaenosti izmeu ukupnih novanih primitaka i ukupnih novanih izdataka. Federalni
Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje ima nestabilan novani tok. Federalni Zavod za
penzijsko i invalidsko osiguranje nije sposoban plaati tekue obaveze. Kao lijek se namee
djelotvorno upravljanje novcem. Iz izvjetaja o novanim tokovima, Federalni Zavod za
penzijsko i invalidsko osiguranje nema primitaka od finansijske imovine, primitaka od
dugoronog zaduivanja i primitaka od kratkoronog zaduivanja. Promjene u strukturi
izvjetaja o novanim tokovima se trebaju odnositi na ove tri stavke.
74
6.Penzijski sistem kao generator rasta i razvoja
Na osnovu napisanog, moemo rei da je potrebna promjena cjelokupnog penzionog sistema

kako kod nas u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu. Zbog demografskih i ekonomskih
promjena u cijelom drutvu, smanjenjem broja radno aktivnog stanovnitva i poveanjem
opteg siromatva, namee se potreba za prelazak na sistem koji e istovremeno rijeiti i jedan
i drugi problem.
U Bosni i Hercegovini je potrebno izvriti reformu penzionog sistema do kraja na nain kako
je to uradila susjedna drava Hrvatska, uvoenjem II. i III. stupa penzionog osiguranja. II.
stup bi bio obavezan i uplaivali bi ga poslodavci na raun penzionog fonda a III. stup bi bio
zasnovan na dobrovoljnom penzionom osiguranju. Osim Hrvatske, kao primjer moemo uzeti
i ile, jer se na penzioni sistem nalazi u istoj sistuaciji kao to je penzioni sistem ilea bio
prije 30 godina - pred bankrotom, jer je odnos broja aktivnih osiguranika i penzionera 1:1,2.
Ovaj podatak je zastraujui! Ili e doi do promjene ili e se Bosna i Hercegovina zaduivati
kako bi plaala penzije. Na primjeru ilea moemo zakljuiti da penzijski sistem moe biti
generator rasta i razvoja jedne zemlje, ali Bosna i Hercegovina mora poduzeti odreene
korake na tom putu, a jedan od njih je prelazak i osnivanje privatnih penzionih sistema koji e
zavisiti od svog rada i investiranja, dok bi uloga drave bila uvoenje zatitnih mehanizama i
kontrola.
Kada bi drava obezbijedila uslove i zakonske mehanizme za osnivanje tih privatnih

penzionih fondova i radila na tome da ojaa trite kapitala kako bi omoguila da se sredstva
akumulirana kroz privatne penzione fondove mogu investirati u infrastrukturne i razvojne
projekte, to bi uticalo na zapoljavanje i rast bruto drutvenog proizvoda, poveanje ivotnog
standarda graana, a investitori bi za investirana sredstva dobili prinose srazmjerno njihovim
ulaganjima.
Osnivanjem drutava za upravljanje privatnim penzionim fondovima bi se omoguilo da

nezavisno tijelo prikuplja i investira sredstva iz fonda u dravne obveznice, komercijalne
zapise, bankarske hartije od vrijednosti, te u dionice drutava. Ulaganjem u dravne obveznice
bi se omoguilo da drava uz niu kamatnu stopu dobije potreban kapital za infrastrukturne i
razvojne projekte; ulaganjem u dionice pomae se realnom sektoru da doe do potrebnih
sredstava za razvoj biznisa i konkurentnosti na tritu. Na slici br.21 jasno je prikazan proces
kako da penzijski sistem postane generator rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini.
75
Slika 24. Ekonomski rast i razvoj
Doprinosi zaposlenih Penzioni fond Trite kapitala
Bez tednje i investicija nema rasta bruto domaeg proizvoda jedne zemlje. Penzioni sistem
koji je prisutan u Bosni i Hercegovini ne akumulira sredstva, nego sredstva iz fonda koristi za
isplatu penzija odnosno za potronju. Slika br.22 pokazuje kako se zaobilazi trite kapitala, a
novac od doprinosa zaposlenih ide direktno u potronju jer penzioneri po pravilu, ne tede.
Slika 25. Penzija/Potronja
Doprinosi zaposlenih Penzioni fond Potronja
76
7.Uticaj na makroekonmske agregate
Reformom penzionog sistema u Bosni i Hercegovini koja je zapoela 2011.godine u

Republici Srpskoj i prijedlogom reforme iz 2014., u Federaciji Bosne i Hercegovine
uspostavljen je dvodijelni penzioni sistem uz niz bitnih zakonskih promjena u I. stupu
javnom penzionom osiguranju koje se temelji na meugeneracijskoj solidarnosti. Stvarni
efekti reforme penzionog sistema znat e se tek kada Bosna i Hercegovina izvri reformu u
drugim oblastima koji se direktno veu za provedbu reforme penzionog sistema do kraja.
Da li e dobrovoljno penziono osiguranje uticati na makroekonomske agregate u Bosni i

Hercegovini, saznat emo u nastavku. Pojednostavljeno, kada elimo da izmjerimo rezultate
poslovanja odreenog biznisa, interni i eksterni korisnici porede prihode i rashode tog
odreenog biznisa, odnosno da li biznis ostvaruje dobit ili gubitak. Ako biznis ostvaruje dobit,
interni i eksterni korisnici e zakljuiti da je poslovanje manje ili vie dobro, to zavisi od
visine dobiti te da li dobit ima kontinuitet. U suprotnom, ako ostvaruje gubitak koji je u
kontinuitetu stalan, tada se izvodi zakljuak da je poslovanje manje ili vie loe. Uspjenost
poslovanja se mjeri odreenim pokazateljima kao to su: likvidnost, solventnost, stanje
imovine, te oekivani mogui rezultati u budunosti. Analizom domainastva i biznisa bavi se
mikroekonomija.
Kao to se mikroekonomija bavi analizom domainstava i biznisa, tako se sa druge strane

makroekonomija bavi analizom cjelokupne ekonomije jedne nacije. Privreda jedne ekonomije
u toku godine proizvede niz razliitih proizvoda, jer uvozi i izvozi razliite vrste roba i usluga.
Kako bi mogli to vrijednosno i koliinski izraziti koristimo makroekonomske agregate. Ovi
makroekonomski agregati imaju za cilj da kvantitativno izraze vrijednost drutvene
proizvodnje, radi dalje analize i poreenja sa rezultatima drugih ekonomija.
Makroekonomski agregati koje koristimo za potrebe ovog rada su:24
1. Bruto domai proizvod;

2. Struktura bruto domaeg proizvoda.
Da li e dobrovoljno penziono osiguranje uticati na privredni rast, rast zaposlenosti i rast

investicija, moemo dobiti odgovor samo kada uporedimo odreene makroekonomske
agregate. Iako je dosta rano o tome pisati, pokuat emo da objasnimo kakvi su efekti od
uvoenja dobrovoljnog penzionog osiguranja u penzioni sistem u Bosni i Hercegovini.
Bruto drutveni proizvod je vrijednost ukupnih gotovih proizvoda i usluga proizvedenih u

toku jedne godine u jednoj dravi. Bruto domai proizvod za 2016. godinu iznosio je 30,55
milijardi konvertibilnih maraka, a javna potronja na penzije je 9,4% od bruto domaeg
proizvoda, odnosno 2,89 milijardi konvertibilnih maraka.
Struktura bruto drutvenog proizvoda obuhvata razliite vidove potronje. Najvei potroai u
ekonomiji su: domainstva, biznisi, vlade i stranci. Potronja (P) obuhvata krajnju potronju
pojedinaca i domainstava. Pojedinci i domainstva svoj lini dohodak troe u cijelosti ili
dijelimino, dok ostatak tede. tednja je bitan elemenat u dokazivanju injenice da li
dobrovoljno penziono osiguranje kao oblik tednje utie na makroekonomske agregate kroz
investicije. Investicije (I) obuhvataju potronju biznisa koja se odnosi na kupovinu stalnih
24
Wikipedija (n.d.). Makroekonomija. [internet] Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Makroekonomija
[pristupljeno 28. februara 2017].
77
sredstava, opreme, nekretnina i tome slino. Dravna potronja (Dp) obuhvata sve trokove
jedne drave od plata dravnim slubenicima do ulaganja u infrastrukturu. U dravnu
potronju ne spadaju transferna plaanja kao to su plaanja za penzije, socijalna davanja,
podrke biznisima jer nisu izraz proizvodnje. Neto izvoz (I U) predstavlja razliku izmeu
uvoza i izvoza, dok izvoz proizvoda i usluga poveava bruto domai proizvod, a uvoz
proizvoda i usluga sa druge strane smanjuje bruto domai proizvod.
Opta formula kojom se rauna bruto domai proizvod je:25
Jednadba 5. Opta formula BDP-a
BDP = P + I + Dp + (I U)
Za potrebe obrauna bruto drutvenog proizvoda koristiemo podatke koje smo preuzeli od
Centralne obavjetajne agencije Sjedinjenih Amerikih Drava.
Svi ovi podaci su procentualni iznosi od bruto domaeg proizvoda. Bruto domai proizvod za
2016. godinu je iznosio 30,55 milijardi konvertibilnih maraka.
potronja domainstava: 80,9%

dravna potronja: 21,5%
investicije u fiksni kapital: 18,6%
ulaganja u zalihe: 0%
izvoz roba i usluga: 32,8%
uvoz roba i usluga: -55,1%
Pri obraunu imamo odstupanja koja se kreu (od -1 do +1), a to se javlja kada podaci nisu
kompletni.
BDP = 80,9% + 18,6% + 21,5% + (32,8% - 55,1%) = 98,7
Kada sve ovo pretvorimo u brojeve (milijarde), dobijamo sljedei rezultat:
BDP = 24,72 + 5,68 + 6,58 + (10.02 16,83) = 30,17

Prema ovim podacima ukupna potronja stanovnitva Bosne i Hercegovine je iznosila 24,72
milijarde konvertibilnih maraka, a ukupne investicije u fiksni kapital iznosile su 5,68 milijardi
konvertibilnih maraka, dok je dravna potronja iznosila 6,58 milijardi konvertibilnih maraka.
Neto izvoz je negativan i iznosi (-)6,81 milijardu konvertibilnih maraka.
Bruto domai proizvod se ne moe uzeti kao pokazatelj stvarne ekonomske situacije jer rast
bruto domaeg proizvoda ne znai i rast ivotnog standarda. Proizvodnjom veeg broja vojne
opreme kao to su: tenkovi ili topovi znai vei bruto domai proizvod ali ne i bolji ivot
graana.
25
Wikipedija (n.d.). Makroekonomija. [internet] Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Makroekonomija
[pristupljeno 28. februara 2017].
78
Od svih determininanti bruto domaeg proizvoda najvei znaaj imaju investicije i njihov rast.
Bruto nacionalna tednja (BN) je zbir osobne tednje (O), bruto tednje biznisa (BB) i
dravne tednje (D), ali iskljuuje vanjsku utedu (viak uvoza roba i usluga u odnosu na
izvoz).
Jednadba 6. Bruto nacionalna tednja
BN = O + BB + D
Ukupne nacionalne investicije (Ni) su zbir bruto investicija (Bi) i neto izvoza (E-M).
Jednadba 7. Ukupne nacionalne investicije
Ni = Bi + (E-M)
Osnivanje dobrovoljnog penzionog osiguranja moe uticati na makroekonomske agregate,
dok je rast domae tednje preduslov za dalji ekonomski razvoj. Sada emo se posjetiti
osnova:
Potronja je krajnji cilj proizvodnje. Njen osnovni cilj je zadovoljavanje ljudskih potreba za odreenim
dobrima. Potronja je onaj dio bruto domaeg proizvoda koji je namijenjen zadovoljavanju osobnih potreba.
Funkcija potronje je odnos izmeu razine potronje (C) i raspoloivog dohotka (DI).
DI = C+S (tednja)
Funkcija tednje pokazuje odnos izmeu tednje (S) i raspoloivog dohotka (DI), ona je zrcalna slika funkcije
potronje.
Granina sklonost potronji (MPC) = promjena C / promjena DI
Granina sklonost tednji (MPS) = promjena S / promjena DI
MPC+MPS=1
Prosjena sklonost potronji (APC) = C/DI
Prosjena sklonost tednji (APS) = S/DI
Odrednice potronje
Tekui raspoloivi dohodak (DI) (to je vei DI vea je i potronja i obrnuto)

Veliina bogatstva (to je bogatstvo vee tim je vea i potronja i obrnuto)
Veliina permanentnog dohotka (dohodak u dugom roku, samo porast veliine permanentnog dohotka
utjee na strukturu i veliinu potronje za razliku od tekueg dohotka iji porast utie na poveanje tednje,
ali ne i potronje)
Opa razina cijena
Engelovi zakoni
Pruski statistiar Ernst Engel je u 19. stoljeu uoio kako su struktura i visina potronje usko korelirane s
visinom dohotka. Ovu korelaciju je formulirao u obliku tzv. Engelovih zakona: Na niim razinama dohotka
dohodak se preteno ili sav troi na osnovne ivotne potreptine kao to su hrana i stanovanje. Poveanjem
dohotka izdaci na hranu rastu (jer se kupuje kvalitetnija hrana) ali se u relativnom izrazu oni smanjuju.
Daljnjim poveanjem dohotka poveavaju se i izdaci na luksuz, odjeu i rekreaciju.
79
Paradoks tednje
Povea li se tednja bez odgovarajueg porasta investicija dolazi do tzv. Paradoksa tednje jer porast tednje
smanjuje potronju, dohodak i zaposlenost.
Paradoks tednje se obino javlja kada je privreda u recesiji, dok se u vrijeme ekspanzije tednja najveim
dijelom pretvara u investicije.
U jednostavnijem smislu to znai da e poveanje tednje (koja je proizala iz dohotka = S = Y C ) tretirati

kao smanjenje investicija. I to zato to su investicije uvijek u pravilu jednake tednji S = I, pa tako ako svi u
ekonomiji tede bez ulaganja (investiranja) to e smanjiti investicije to e automatski i
smanjiti ekonomsku djelatnost.
Paradoks tednje predstavlja Keynesijanski pristup situaciji deflacijskog jaza u kojem oni upozoravaju da
poveanje tednje u navedenim okolnostima vodi ka padu razine tednje. Kako?
S => C => AD => Yr => S
Investicije
Investicije su druga sastavnica agregatne potranje. One u kratkom roku utjeu na proizvodnju preko
agregatne potranje, a u dugom roku utjeu na agregatnu ponudu.
Odrednice investicija
Veliina prihoda od investicija

Veliina trokova investiranja (kamate i porezi)
Oekivanja i predvianja buduih dogaaja
Ponaanje investicija
Pri danom prihodu od investicija potranja za investicijama bit e tim vea to je kamatna stopa nia i obrnuto.
Pri datoj kamatnoj stopi potranja za investicijama bit e tim vea to je prihod od investicija vei i obrnuto.
Trokovi investiranja porast e ne samo poveanjem kamatne stope ve i poveanjem poreza to e negativno
djelovati na investicije.
Akceleratorski princip
Prema ovom principu potranja za investicijama ovisi i o promjenama bruto domaeg proizvoda. Nagli porast
bruto domaeg proizvoda izaziva i porast investicijske potranje, lagani porast rel. Bruto domaeg proizvoda
izaziva smanjenje potranje za investicijama. 26
Dobrovoljni penzioni fondovi imaju cilj akumulacije sredstava i investiranje istih na

finansijskom tritu. Zadatak dobrovoljnih penzionih fondova jeste da ostvare visoke prinose
za svoje lanove a to postiu investiranjem u kvalitetne dionice, obveznice, nekretnine. Bosna
i Hercegovina je u recesiji,27 tako da imamo paradoks tednje: tednja smanjuje potronju,
dohodak i zaposlenost. Na osnovu podataka Centralne banke Bosne i Hercegovine, tednja
graana Bosne i Hercegovine u komercijalnim bankama je vea od 10 milijardi konvertibilnih
maraka. Poveanje tednje rezultira smanjenjem investicija, pa je tednja jednaka
investicijama. Dobrovoljni penzioni fondovi imaju osnovni zadatak da aktiviraju tednju
26
Wikipedia (2016). Makroekonomija. [Internet] Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Makroekonomija.
[pristupljeno 08.marta 2017].
27
Recesija je povremeno usporavanje u privrednoj aktivnosti neke zemlje praena istodobnim pogoranjima
ope ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskoritenosti proizvodnih
kapaciteta...).
80
graana i da investiraju, dok je zadatak Bosne i Hercegovine ekspanzija i rast bruto domaeg
proizvoda.
Ako se postupi na nain da se osiguraju uslovi za osnivanje privatnih penzionih fondova i

kroz promociju dobrovoljnog penzionog osiguranja aktiviraju graani da ulau u dobrovoljne
penzione fondove, umjesto da uvaju novac na tednim raunima, mogu se obezbijediti
investicije koje e rezultirati rast invidualne potronje i dravne potronje te time uticati na
makroekonomske agregate.
81
V PRIVATNI PENZIONI FONDOVI
Javni penzioni sistem Bosne i Hercegovine je pred bankrotom, a solventnost i likvidnost je

upitna. Socijalistiki sistem i oekivanje graana da se drava brine za njihove potrebe je sada
prolost. Graani Bosne i Hercegovine su duni da ponu da razmiljaju o sebi i svojoj
budunosti. Jedan od naina da se pone jeste osnivanje privatnih penzionih fondova koji se
zasnivaju na dobrovoljnom penzionom osiguranju.
Javni penzioni fond nije u stanju da pokrije penzioni jaz koji graani Bosne i Hercegovine
osjete kada se penzioniu. Penzije buduih penzionera su sve neizvjesnije zbog rasta broja
penzionera. Pored obaveznog penzionog osiguranja, graani se moraju odluiti da tede i za
dodatnu penziju, kako bi sebi omoguili sigurnost i ivot vrijedan ovjeka u penziji.
Postii maksimum iz penzionih fondova i osiguravajuih drutava moemo kada se bolje

upoznamo sa finansijskim tritem. Obrazloit emo osnovne termine i pojmove iz oblasti
finansijskog trgovanja: stepen razvijenosti finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini,
nosioce finansijskog trita, uesnike, naine i oblike trgovanja na finansijskom tritu.
Finansijsko trite je trite u kojem finansijska imovina kao to su dionice ili obveznice
mogu biti kupljene ili prodane. Sredstva se prebacuju na finansijska trita gdje jedna strana
kupuje finansijsku imovinu druge strane. Finansijska trita olakavaju protok novca i
kapitala i time omoguavaju finansiranje i investiranje od strane domainstava, firmi i
dravnih agencija. Omoguavaju studentima da dobiju studentske kredite, porodicama da
dobiju hipotekarne kredite, biznisima da finansiraju njihov rast i dravnim upravama da
finansiraju mnoge od njihovih trokova.
tedie iz domainstava i biznisa sa vikom novca su voljni da ponude svoje tednje

fondovima na finansijskim tritima zbog toga to oni ostvaruju finansijski povrat na
investicije. Ako fondovi nisu dovoljno finansirani, finansijska trita ne bi bila u mogunosti
da izvre transfer novca iz fondova onima kojima je taj novac potreban. Oni uesnici koji
ostvare povrat na uloena sredstva nazivamo investitorima, dok uesnici koji koriste
investiciona sredstva nazivamo potroaima (konzumentima).
PRIMJER:
Studenti su tipini primjer konzumenata odnosno potroaa, jer oni
esto pozamljuju sa finansijskih trita kako bi finansirali svoje
kolovanje. Nakon to dobiju njihove diplome, oni zarauju vie nego
to troe, tada oni postaju investitorima investirajui viak sredstava u
fondove. Nekoliko godina kasnije, oni mogu postati ponovo potroai
kada odlue da kupe kuu. U ovo vrijeme, oni mogu biti potroai i
investitori simultano. To jest, oni mogu da periodino uplauju svoje
depozite u finansijsku instituciju dok istovremeno pozamljuju veliku
koliinu novca od finansijske institucije za kupovinu kue.
82
Na osnovu podataka iznesenih u predhodnim poglavljima, te zbog izraenog siromatva i
socijalne iskljuenosti, namee se potreba za mijenjanjem i privatizovanjem penzionog
sistema Bosne i Hercegovine, zatim za razvojem trita kapitala. Stopa doprinosa za socijalno
osiguranje iznosi 41,5% i vea je od stope doprinosa za socijalno osiguranje veine razvijenih
zemalja Europske unije. Stopa doprinosa za penzijsko osiguranje je 23%, a ona je u prosjeku
stopa za penzijsko osiguranje u drugim zemljama.
Smanjenje stope doprinosa bio bi pravi korak u pravom smjeru, jer uvoenjem olakica za
poslodavce, stvaraju se preduslovi za otvaranje novih radnih mjesta, a bez otvaranja novih
radnih mjesta ne mogu se rijeiti nadolazei problemi u penzionom sistemu i materijalna
sigurnost za osobe tree ivotne dobi. Prosjena penzija u Bosni i Hercegovini je 330,00
konvertibilnih maraka. Kroz primjere pokuat emo objasniti kako da osoba koja je cijeli
ivot radila i izdvajala kroz doprinose za penziju ivi od tih 330,00 konvertibilnih maraka.
Koja su rjeenja?
Ime i prezime zaposlenog:

Moamer Habibovi
Zaposlen: Bruto plata:

Metar o.r. 551,60 KM
Moamer Habibovi je graanin Bosne i Hercegovine i njegov radni vijek poinje u dvadeset
treoj godini ivota po zavretku obrazovanja. Radi kao ekonomista. Ugovorena bruto plata
551,60 KM. Od bruto plate, 41,5% odnosi se na socijalna izdvajanja po osnovu doprinosa, a
doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje su 23% i iznose 126,87 konvertibilne marke.
Doprinosi za zdravstveno osiguranje su 16,5% i iznose 91,01 konvertibilne marke. Doprinosi
za osiguranje od nezaposlenosti su 2% i iznose 11,03 konvertibilne marke. Porez na dohodak
je 10% i iznosi 8,06 konvertibilnih maraka. Posebne naknade za prirodne i druge nesree su
0,5% i iznose 1,86 konvertibilnih maraka. Opta vodna naknada je 0,5% i iznosi 1,86
konvertibilnih maraka. Sredstva za podsticaj i zapoljavanje lica sa invalidninom su 0,5% i
iznose 2,76 konvertibilnih maraka. Ti trokovi su na teret osiguranika i poslodavca. Znai
ukupan mjeseni troak jednog zaposlenog po osnovu doprinosa i poreza iznose 53% odnosno
243,45 konvertibilnih maraka. Radi lakeg pregleda, ove podatke smo unijeli u tabelu br. 20.
83
Tabela 23. Mjesena izdvajanja za zaposlene po osnovu doprinosa i neto plate
Red Opis Stopa/ Iznos (KM)

. koeficijent
Br.
1. Ugovorena najnia neto satnica 2,20
2. Broj sati provedenih na radu u mjesecu 173
3. Neto plata (1x2) 380,60
4. Lini odbici 300
5. Koeficijent za obraun bruto plae 1,4493
6. Bruto plaa (3x1,4493) 551,60
7. Doprinosi na teret osiguranika (6x31%) 31% 171,00
8. Doprinosi za PIO (6x17%) 17% 93,77
9. Doprinosi za zdrastveno osiguranje (6x12,5%) 12,5% 68,95
10. Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti (6x1,5%) 1,5% 8,27
11. Doprinosi na teret poslodavca (6x10,5%) 10,5% 57,92
12. Doprinosi za PIO (6x6%) 6% 33,10
13. Doprinosi za zdravstveno osiguranje (6x4,0%) 4% 22,06
14. Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti (6x0,5%) 0,5% 2,76
15. Osnovica za porez na dohodak (6-7-4) 80,61
16. Porez na dohodak (15 x 10%) 10,0% 8,06
17. Plata za isplatu (3-16) ili (6-7-16) 372,55
18. Posebna naknada za prirodne i dr. Nesree (17x0,5%) 0,5% 1,86
19. Opta vodna naknada (17x0,5%) 0,5% 1,86
20. Sredstva za poticaj i zap. Lica. Sa invalid. (6x0,5%) 0,5% 2,76
Varijanta I
Na osnovu podataka iz tabele, izdvajanja po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja iznose

126,87 konvertibilnih maraka. Kada uzmemo u obzir da je najnia penzija u Bosni i
Hercegovini 330,00 konvertibilnih maraka, moemo zakljuiti da za izdravanje jednog
penzionera je potrebno 3 aktivna osiguranika. Sistem meugeneracijske solidarnosti
podrazumijeva da sve to se uplati u penzioni fond po osnovu doprinosa se koristi za isplatu
tekuih potraivanja za penzije. Neto od tih sredstava se koristi za administrativne svrhe (oko
3%). Neto plata od 372,55 konvertibilnih maraka svrstava zaposlenog u red relativno
siromanih, prema definiciji UN-a.
Zaposleni kroz svoj radni vijek akumulira sredstva po osnovu obaveznih izdvajanja za PIO u
iznosu 60.897,60 konvertibilnih maraka (126,87 KM/mje x 12mje. x 40god.). Nakon
penzionisanja u 65 godini ivota, on prima mjesenu naknadu u obliku penzije u iznosu
330,00 konvertibilnih maraka. Prosjeni ivotni vijek za mukarce je 75 godina, a to znai da
e Moamer u najboljem sluaju primati penziju 10 godina , i to su sredstva u ukupnom iznosu
39.600 konvertibilnih maraka (330KM/mje. x 12 mje. x 10 god.).
ta je sa ostatkom akumuliranih sredstava u iznosu od 21.297,6 konvertibilnih maraka

(60.897,6KM 39.600KM)? Da li je penzioni sistem zasnovan na meugeneracijskoj
solidarnosti skrojen za bogate? Jer po svim istraivanjima bogati due ive i imaju najveu
korist od ovog sistema. Ovdje nisu uzete u obzir osobe koje nisu doivjele da se penzioniu, a
izdvajali su sredstva po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja. Sistem zasnovan na
meugeneracijskoj solidarnosti je manjkav i ne predstavlja rjeenje problema.
84
Varijanta II
Kao rjeenje problema se namee dobrovoljno penziono osiguranje, kao surogat penzionom
sistemu. U Bosni i Hercegovini nisu doneeni zakoni koji e podrati osnivanje privatnih penzionih
fondova. Kao alternativno rjeenje namee se ivotno osiguranje, kao oblik tednje za penziju.
Ovaj sistem ima dosta prednosti, a jedna od prednosti jeste akumulacija sredstava, zatim zatita u
sluaju smrti, bolesti i povrede. Prethodno smo kroz primjer pokazali koliko zaposleni izdvajaju po
osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje, te za zatitu od
nezaposlenosti i kroz druge poreze.
Ta izdvajanja na mjesenom nivou iznose 53% od bruto plate, odnosno 243,45 KM. Stavljajui
radnike i poslodavce u veoma nezgodan poloaj, poslodavci izbjegavaju plaanje poreza i
doprinosa, pa zapoljavaju radnike na crno, dok sa druge strane radnici ive u siromatvu. Kada
bi zaposleni, sredstva koja ulau u doprinose i na taj nain tede za penziju, ulagali u investicije,
imali bi mnogo vee koristi, ne samo zaposleni ve i drava koja bi vrila kontrolu i nadzor.
85
1.Tendencije razvoja dobrovoljnog penzijskog i ivotnog osiguranja
Tabela 24. Dijelovi sektora finansijskih usluga Bosne i Hercegovine
Dijelovi sektora finansijskih 2014. 2015. Index rasta aktive

usluga (finansijske institucije)
Aktiva Udio Aktiva Udio

(u mil. KM) (%) (u mil. KM) (%) 15/14
Banke 22.821 87,35 23.829 87,47 104,42
Investicioni fondovi 790 3,02 834 3,06 105,57
Drutva za osiguranje i 1.356 5,19 1.466 5,38 108,11

reosiguranje
Mikrokreditne organizacije 646 2,47 640 2,35 99,07
Lizing drutva 512 1,96 475 1,74 92,77
Ukupno za sektor 26.125 1,00 27.244 100 104,28
Izvor: Agencija za bankarstvo FbiH, Agencija za bankarstvo RS-a, Komisija za vrijednosne papire FbiH,
Komisija za hartije od vrijednosti RS-a, Agencija za nadzor osiguranja FbiH, Agencija za osiguranje RS-a.
U Bosni i Hercegovini dominantnu ulogu na finansijskom tritu jo uvijek imaju banke sa

ukupnom aktivom od 23.829 miliona konvertibilnih marak (podaci se odnose na 2015.
godinu). Rast aktive banaka u odnosu na 2014. godinu je 4,42%. Rast aktive imala su drutva
za osiguranje i reosiguranje u odnosu na 2014. godinu u iznosu od 8,11%. Vrijednost aktive
drutava za osiguranje i reosiguranje za 2015. godinu bila je 1.466 miliona konvertibilnih
maraka. Rast aktive u 2015. godini imali su i investicioni fondovi od 5,57%, a ukupna aktiva
investicionih fondova za 2015. godinu iznosila je 834 miliona konvertibilnih maraka.
Ove tri finansijske institucije su nosioci finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini, a ukupan
udio ovih finansijskih institucija u finansijskom sektoru za 2015. godinu iznosio je 95,91%.
Ostale finansijske institucije imale su zanemarljivo uee u ukupnoj aktivi finansijskog
sektora. Ukupna aktiva finansijskog sektora u 2015. godini bila je u iznosu od 27,2 milijarde
konvertibilnih maraka.28
Kao to moemo vidjeti penzioni fondovi nemaju nikakvog udjela u finansijskom sektoru
Bosne i Hercegovine. Penzioni fondovi imaju ulogu prikupljanja doprinosa od aktivnih
osiguranika i tekueg finansiranja penzija putem banaka. Penzioni fondovi se nisu pojavljivali
kao institucionalni investitori na finansijskom tritu. Osnivanjem privatnih penzionih
fondova ta situacija bi se promijenila jer trite je cijela Bosna i Hercegovina i ima oko 2,8
miliona potencijalnih korisnika izmeu 15-65 godina ivota. Tako da privatni penzioni
fondovi i dobrovoljno penziono osiguranje imaju budunost, dok je na dravi da obezbijedi
uslove i sigurnost. Razvojom trita kapitala stvaraju se uslovi za investicije i finansiranje
projekata od vanosti.
28
Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini (2015). Statistika trita osiguranja u Bosni i Hercegovini:
Godinji izvijetaj. s.l. s.n.
86
Tabela 25. Premija ivotnog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine
Skraeni naziv drutva 2014. 2015.

za osiguranje
Premija Udio (%) Premija Udio (%)
Uniqa 27.229.999 37,80 30.077.887 28,58
Merkur 29.373.934 40,77 28.944.280 27,50
Grawe 21.348.772 29,63 22.196.826 21,09
Triglav 6.831.343 9,48 7.933.756 7,54
Croatia 6.576.508 9,13 7.450.955 7,08
BSO 4.615.635 6,41 4.900.235 4,66
Sarajevo 3.296.517 4,58 3.734.010 3,55
LOK - - - -
Ukupno 72.042.709 100 105.237.950 100
Izvor: Agencija za nadzor osiguranja FbiH, 2015.
Tabela 26. Premija ivotnog osiguranja u RS-u
Skraeni naziv drutva 2014. 2015.

za osiguranje
Premija Udio (%) Premija Udio ( %)
Grawe 13.006.048 85,54 15.238.494 83,29
Wiener 1.498.483 9,85 2.320.358 12,68
Dunav 700.797 4,61 736.624 4,03
Ukupnpo 15.205.327 100 18.295.476 100
Izvor: Agencija za osiguranje RS-a, 2015.
Premije za ivotno osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske su

stabilne i rastu. Uporedni podaci pokazuju da su premije za ivotno osiguranje u 2015. godini
u Federaciji Bosne i Hercegovine rasle u odnosu na 2014. godinu i to u iznosu od 33.195.241
konvertibilnih maraka. Uporedni podaci za Republiku Srpsku su isti zabiljeen je rast u
2015. godini u odnosu na 2014. godinu u iznosu od 3.090.149 konvertibilnih maraka.
87
Bosna i Hercegovina biljei konstantan rast u osiguravajuem sektoru, jer prema podacima
svega 5% trita ivotnog osiguranja je pokriveno. Trite ivotnog osiguranja je ujedno i
trite za dobrovoljno penzijsko osiguranje. Razvoj dobrovoljnog penzijskog i ivotnog
osiguranje u Bosni i Hercegovini je zajameno, samo trebaju da se obezbijede uslovi za
razvoj, kako bi graani stekli povjerenje i poeli da ulau svoju tednju u dobrovoljne
penzione fondove i osiguravajua drutva.
88
2.Znaaj finansijskog planiranja i ulaganja
Na koga se osloniti prilikom odlaska u penziju: na podrku djece ili na penziju iz dravnog
penzionog fonda? Graani Bosne i Hercegovine trebaju razmisliti dvaput. Zbog trenda pada
nataliteta i drutva koje stari u Bosni i Hercegovini, drutveni pritisci na sljedee generacije su
vei nego ikada prije. Broj sklopljenih brakova prema podacima Agencije za statistiku Bosne
i Hercegovine u razdoblju od 2005. do 2016. godine je u opadanju, a u istom razdoblju
poveao se i broj razvoda. Bosna i Hercegovina postaje zemlja samaca, a najei uzroci
razvoda su teka materijalna situacija. Ovi podaci su signal da razdoblje oslanjanja na podrku
djece je prolost.
Ovisnost o djeci je stvar prolosti, a ista situacija je sa dravnim penzionim sistemom. Kako
bi se kvalificirao za sudjelovanje u dravnom penzionom sistemu Bosne i Hercegovine,
radnik mora da ima najmanje 15 godina uplaenih doprinosa i 65 godina starosti kako bi
stekao pravo na penziju. Ukoliko radnik nema tih 15 godina uplaenih doprinosa, on nema
pravo na penziju. Ako radnik ne stekne uslove za dravnu penziju prema novom Zakonu o
penzijskom i invalidskom osiguranju on je na socijalnoj pomoi.
Minimalni trokovi ivota u Bosni i Hercegovini su 451,75 konvertibilnih maraka mjeseno

za jednu osobu, dok je sindikalna potroaka korpa za etverolanu porodicu 1.807,21
konvertibilnih maraka mjeseno. Minimalna penzija je 326,00 konvertibilnih maraka. Ovi
podaci se odnose na Federaciju Bosne i Hercegovine, dok je situacija u Republici Srpskoj jo
tea. To ne moe adekvatno pokriti stvarne trokove ivota.
Znaaj finansijskog planiranja za penziju je klju materijalne sigurnosti u starosti. Zbog

promjena u starosnoj strukturi stanovnitva Bosne i Hercegovine, duljim ivotnim vijekom i
niom stopom nataliteta, prema statistici, broj ljudi koji ive u penzionim fondovima se
udvostruio u posljednjih 5 godina. Ovi podaci indiciraju da stopa podrke djece njihovim
roditeljima je znaajno opala. Graani Bosne i Hercegovine su duni prema sebi da planiraju
odlazak u penziju, kako bi teret prilikom dolaska u penziju bio laki.
Generacije roene nakon Drugog svjetskog rata (od 1946 do 1964) su u svojim ezdesetim.
Ljudi ive due uz neizbjeni trend pada nataliteta, dok je raunanje da sljedea generacija
mladih izdrava sadanju generaciju penzionera stvar prolosti. Kada treba i kako poeti
planirati tednju za penziju, te na koje stvari treba obratiti posebnu panju, obrazloit emo u
nastavku.
Prilikom planiranja penzije treba uzeti u obzir sljedee faktore: mjesto stanovanja u penziji,
planiranje zdrastvenog osiguranja, ivotni stil i planiranje putovanja.
Mjesto stanovanja u penziji
Dolaskom u penziju, krediti za stan ili kuu su do tada ve otplaeni, a djeca su najee
napustila porodini dom. Penzioneri zahtijevaju manji ivotni prostor koji odgovara njihovim
potrebama, a zbog ovih razloga trebaju da razmisle o prodaji stana ili kue i prelazak u manje,
praktinije mjesto stanovanja koje je blie centru grada, blizu medicinskih centara i trgovina.
Jedna od mogunosti je iznamljivanje stana ili prelazak u starake domove koji pruaju usluge
brige o starijim i pruaju ivot u zajednici.
89
Planiranje zdrastvenog osiguranja
Za bezbrino uivanje u penziji, potrebno je sveobuhvatno finansijsko planiranje. Dolaskom u

penziju, potrebno je imati vie izvora prihoda. Ti izvori prihoda su tednja, ulaganja i
osiguranja. Dobna granica za osiguranje je obino 60 godina ivota, pa je potrebno poeti sa
ranom tednjom, ulaganjem i osiguranjem jer premije su tada nie nego u 40-tim, 50-tim, 60-
tim godinama ivota. Nakon odlaska u penziju, tednja, ulaganja i osiguranje mogu se
povezati kako bi mjeseni prihodi mogli pokriti trokove ivota. Jedna od najveih prijetnji sa
kojima se suoavaju penzioneri su trokovi lijekova i trokovi njege. Ako se penzioneri
oslanjaju na zdravstveno osiguranje, trebaju znati da mnogi od trokova za lijekove nisu
pokriveni zdravstvenim osiguranjem, pa je zato potrebno se osigurati od ovih rizika.
ivotni stil i planiranje putovanja
Dolaskom u penziju, veina ljudi se nada da bi mogli putovati svijetom. Ali kako ne postoje
stabilna primanja nakon odlaska u penziju, planovi za putovanje su ogranieni i fiziki i
finansijski. Za dostojanstven ivot i sretan odlazak u penziju, osim finansijske brige, biti
fiziki i psihiki aktivan je takoer vano. Lijenici preporuuju da starije osobe zadre
naviku svakodnevnog vjebanja, kao to su planinarenje, tranje ili narodni ples, koji ne samo
da vjeba tijelo, ve razvija i osjeaj pripadnosti grupi i moe pomoi oslobaanju negativnih
emocija. Starije osobe takoe trebaju obratiti panju na ishranu koja je bogata vlaknima.
Odloeno planiranje porodice, raanje djece u 30-tim ili 40-tim godinama ivota, manji broj
djece po porodici, te kao rezultat toga, sve starije drutvo, su trendovi koji utiu na ideju koja
se zasniva na starosnoj podrci od strane djece, koja vie nije sigurna i zagarantovana kao to
je to nekad bila. Kako bi ivjeli dostojanstveno i imali kvalitetnu penziju potrebno je sastaviti
sveobuhvatni penzioni plan sada.
Kao dio sveobuhvatnog penzionog plana, mora se uzeti u obzir slijedee:
a) sigurnost porodice, i
b) akumulacija bogatstva.
Sigurnost porodice
Planiranje sigurnosti porodice je najvaniji korak u finansijskom planiranju. Bez

odgovarajueg planiranja sigurnosti porodice, smanjenje ili obustava prihoda, nagli porast
trokova lijeenja od bolesti ili nesrea moe uzrokovati finansijski bankrot. Finansijski
bankrot utie na planove za penziju, pa idealni penzioni plan treba osigurati pojedinca i
njegovu porodicu prije odlaska u penziju.
Moamer Habibovi je jedini koji ostvaruje lini dohodak u domainstvu koje ima dvoje djece,
godina starosti 5 i 7. Njegov mjeseni lini dohodak je 800,00 konvertibilnih maraka, a
trokovi stana (struja, telefon, kamata za stan, hrana) iznose 700,00 konvertibilnih maraka.
Kredit za stan iznosi 50.000 konvertibilnih maraka i on se nada da e odgojiti dvoje djece dok
ne zavre fakultet. Za sigurnost Moamerove porodice potrebno je 292.800,00 konvertibilnih
maraka.
90
Tabela 27. Analiza sigurnosti za porodicu
Analiza sigurnosti za porodicu Mjeseno (KM)

Hipoteka za stan 50.000,00
Djeiji obrazovni fond 50.000,00 x 2 djece
Trokovi odravanja stana 8.400,00 x (22-5) godina
Ukupna potrebna sredstva za sigurnost porodice 292.800,00
Kako bi se stekli uslovi za penzionisanje, potrebno je nekoliko decenija, dok mnogi ljudi
vjeruju da je planiranje odlaska u penziju teko i nerealno. Zapravo, planiranje odlaska u
penziju nije tako teko kao to veina misli. Ako svaki pojedinac postavi sebi ciljeve za
idealnu penziju, te ima jasan korak po korak plan, ostvarenje idealne penzije nije
nemogue.
Akumulacija sredstava
Neki ljudi su proveli cijeli ivot radei u velikim gradovima i vesele se povratku u prirodu i
na selo, nakon odlaska u penziju. Drugi su proveli cijeli ivot ubrzano radi porodice i kako bi
zaradili za ivot i s nadom da ive bezbrino u penziji. Bez obzira kakva ste osoba, morate
imati sliku idealne penzije u glavi, a prvi korak u planiranju penzije je pretvaranje te slike u
konkretan finansijski plan.
Prvi korak akumulacije imovine
Prvo ta treba uraditi jeste utvrditi oekivani ivotni standard odnosno razinu trokova nakon
odlaska u penziju i to usporediti sa standardom ivota prije odlaska u penziju kako bi utvrdili
da li je standard vei, manji ili jednak standardu ivota prije odlaska u penziju. Na primjer,
ako osoba planira putovanja u inostranstvo nakon odlaska u penziju, razina trokova nakon
penzionisanja moe biti vea nego prije odlaska u penziju, a ako planira jednostavan ivot
nakon penzionisanja, kao to je volontiranje, razina trokova nakon penzionisanja moe biti
jednaka ili manja nego prije odlaska u penziju. Uz sliku ivota nakon odlaska u penziju, te uz
pomo zamjenske stope prihoda (procenat od prihoda koji pojedinac treba kako bi ouvao isti
ivotni standard u penziji, obino 60-90% od prihoda) je lako pretvoriti u brojeve. Moemo
napraviti jednostavnu procjenu koliko sredstava je potrebno nakon penzionisanja.
Sljedei primjer pokazuje kako pretvoriti svoj idealni plan za odlazak u penziju u konkretne
finansijske podatke kroz postavljanje parametara.
Moamer Habibovi eli da putuje dva puta godinje u inostranstvo nakon penzionisanja. Uz
odravanje ivotnog standarda prije penzionisanja, njegovi ukupni trokovi e se poveati s
poveanjem trokova reprezentacije nakon odlaska u penziju. U tom sluaju zamjenska stopa
prihoda je dobar transformacijski parametar. Kako bi Moamer Habibovi mogao da putuje
dva puta godinje u inostranstvo, njegova zamjenska stopa prihoda mora biti vea od 80%, uz
odgovarajui rast plate. Tek tada on moe svoj idealni ivotni plan u penziji pretvoriti u
konkretne finansijske podatke koji e se koristiti u postavljanju finansijskih ciljeva za penziju.
91
Tabela 28. Plan za odlazak u penziju
Osnovne informacije
Vrijeme do penzionisanja (a) 30 godina
Duina penzije 25 godina
Trenutna plata(b) KM 800,00
Parametri
Zamjenska stopa prihoda (c) 80%
Rast plate u toku perioda (d) 75%
Procjena
Plata prije penzionisanja (e)=bx(1+d) KM 1.400,00
Mjeseni trokovi tokom penzionisanja (f)=exc KM 1.120,00
Sredstva potrebna za penzionisanje KM 336.000,00
Drugi korak akumulacije sredstava
Nakon postavljanja ciljeva za penziju, moraju se znati koji su izvori sredstava za penziju.
Pojanjavanjem tih izvora sredstava i ispitivanjem trenutnog finansijskog stanja, mogu se
procijeniti sredstva koja e pojedinac imati na svom raunu do penzije te se moe utvrditi
razlika izmeu raspoloivih sredstava i sredstava potrebnih za penzionisanje. Sve dok postoji
plan koji e ispuniti tu razliku, postizanje idealnog penzionog cilja nije nemogue.
Tri glavna izvora prihoda za penziju od 2017. godine u Bosni Hercegovini su:
a) dravna penzija,
b) prihod od dobrovoljnog penzionog osiguranja,
c) osobne tednje i ulaganja.
U vicarskoj, gdje je njen bogati penzioni sistem daleko poznat, prva dva izvora prihoda ini
60% zamjenske stope prihoda. Tako da vicarci lako mogu da ispune prazninu od 10%
linom tednjom. S druge strane, uvoenjem novog penzionog sistema u Bosnu i
Hercegovinu, zamjenska stopa dohotka e biti veoma niska. Prosjena plata u Bosni i
Hercegovini u 2016. godini iznosila je 847 konvertibilnih maraka, dok je najnia penzija
iznosila 320 konvertibilnih maraka, prema ovim podacima moemo izraunati zamjensku
stopu prihoda, a zamjenska stopa prihoda je 37%. Dobrovoljnim penzionim osiguranjem,
linom tednjom i ulaganjem ta razlika treba da se ispuni.
Prije odreivanja koliko je potrebno tedjeti za penziju, potrebno je prvo ispitati koliko
finansijskih sredstava (novca, zlata, dionica) osoba trenutno posjeduje i vrijednost nekretnina
u vlasnitvu (kue, stanovi, auta). Tada je potrebno procijeniti realnu stopu povrata na
raspoloiva sredstva do penzije. Konano, potrebno je uporediti raspoloiva sredstva sa
potrebnim sredstvima za penziju, te utvrditi nain kako popuniti tu razliku.
92
Tabela 29. Vrijednost raspoloivih sredstava
Trenutna vrijednost finansijske imovine KM 150.000,00

Oekivani godinji povrat 1,00%
Vrijednost finansijske imovine do penzije (a) KM 202.177,33
Starosna penzija (b) 320x12x25=9.6000,- KM 96.000,00
Sredstva potrebna za penziju (c) KM 336.000,00
Razlika koju treba ispuniti za penziju (c-b-a) KM 37.822,67
Trei korak akumulacije sredstava
Nakon utvrivanja razlike koju treba popuniti, sljedei korak je procjena tolerancije na rizik,
te razvijanje odgovarajue strategije ulaganja pomou alokacije sredstava i ulaganje u
finansijsku imovinu koja odgovara potrebama.
Posljednjih godina, koncept alokacije sredstava preovladava u linom upravljanju

sredstvima. Najvaniji faktor koji utie na dugorone povrate je alokacija sredstava, dok je
stepen uticaja 91,5%. Alokacija sredstava je neto mnogo vie nego odabir razliitih
investicijskih instrumenata.
Slika 26. Faktori koji utiu na dugorone povrate
Ilustracija: Faktori koji utiu na dugorone povrate

Izbor dionica Ostalo Tajming Alokacija sredstava
5% 2% 2%
91%
Poto planiranje penzije podrazumijeva uvanje kapitala, zbog toga takvo investiranje nosi
manji rizik nego konvencionalno investiranje. Sljedea tabela sadri listu finansijskih
instrumenata koji se obino koriste za penziono planiranje i njihove snage i slabosti.
93
Tabela 30. Finansijski instrumenti
Instrumenti Snage Slabosti Preporuljivo za

planiranje penzije
Dravne obveznice su sigurne Via minimalna Via minimalna

Obveznice Prinos vei nego od depozita ulaganja ulaganja sprjeavaju
Fiksne kamate prosjene investitore da
ulau u ove obveznice.
Prinosi vei nego kod ulaganja Cijena dionica moe Ulaganja u dravne
u obveznice pasti kompanije tipa BH
Gubici su ogranieni na iznos Kupovina dionica se Telecom nosi odreenu
Dionice poetnog ulaganja vri na osnovu sigurnost i vee prinose
Ograniena odgovornost ogranienog broja kada doe do isplate
Visoka likvidnost informacija dividendi.
Dionice mogu biti
nestabilne i izgubit
novac brzo
Osiguranje u sluaju nezgode, Gubitak u sluaju Osiguranjem ivota
Ulaganje u povrede povlaenja sredstava osigurava se prvo ivot
ivotno Uteevina za treu ivotnu prije isteka perioda u sluaju nezgode,
osiguranje dob plus prinosi osiguranja povrede. Namiruju se
Ulaganje s najveom dobiti jer trokovi ili se osigurava
je ivot neprocjenjiv porodica. Prilikom
potpisivanja ugovora
potrebno je detaljno
proitati uslove ugovora,
jer kada doe do
povlaenja sredstva
ranije nego to je to
predvieno, dolazi do
odreenih gubitaka.
Da zakljuimo, ulaganje u ivotno osiguranje je odlina investicija za planiranje penzije, jer

zadovoljava potrebu za akumulacijom i zatitom bogatstva.
Posljednji korak u planiranju odlaska u penziju je da se povremeno pregleda napredak u

akumulaciji bogatstva. Da se pregleda finansijsko stanje, kapacitet ulaganja i investiciono
okruenje koje se vremenom moe promijeniti; kontinuirano praenje i preispitivanje plana za
odlazak u penziju, te povremeno raditi odgovarajua podeavanja. Bez periodinih pregleda i
prilagodbe, moe biti teko postii svoje ciljeve. Drugim rijeima, periodini pregledi mogu
osigurati prikladnost plana za penziju.
94
Takoe, potrebno je preispitati prvobitni plan za odlazak u penziju kad god se sljedee
znaajne promjene dogode:
Porodini dogaaji
Dogaaji kao to su brak, razvod i poroaj utie na trokove porodice.
Finansijske potrebe
Putovanje u inostranstvo, obrazovanje, medicinski trokovi i gubici zbog prirodnih
katastrofa moe uticati na finansijski jaz koji je potrebno popuniti za odlazak u
penziju.
Prihod
Potrebno je izraunati efekte na plan za odlazak u penziju, kada se mijenja posao, te da
li je promocija ili degradacija.
Vrijednost sredstava
Kada doe do promjene u vrijednosti sredstava, potrebno je preispitati da li je
potrebno izvriti odreene korekcije u investicionom planu.
Ciljevi za penziju
Moe doi do promjena ciljeva za odlazak u penziju u smislu vremena za odlazak u
penziju i naina ivota zbog promjena u zdravlju.
etvrti korak u akumulaciji sredstava
Na kraju, inflacija je varijabla koja se treba paljivo pratiti. Ako je inflacija vea nego to se
ranije oekivalo, to znai da je rast cijena vei nego to se ranije oekivalo, pa se time
smanjuje realna kupovna mo sa raspoloivom imovinom. Zbog toga, prilagoavanje mora
postojati kada doe do promjene u inflaciji.
95
Tabela 31. Tri osnovna principa u planiranju penzije
Tri osnovna principa Primjer

Planiranje penzije uvijek treba poeti to Uz mjesenu uplatu od
ranije. to se ranije pone sa tednjom vea 100,00 KM u sljedeih 30
Princip 1 je vjerovatnoa da se akumulira planirano godina uz 5% godinjeg
Uvijek zapoeti bogastvo. prinosa imovina e imati
rano sa tednjom vrijednost od 81.536,48
KM. Ukupno investirano:
35.999,63 KM
Potrebno je investirati u finansijske
instumente sa malo ili nikako rizika tokom
Princip 2 dueg vremena. To je najbolji investicijski
Redovno investirati, stil: zapoeti rano i odabrati finansijske
natjerati se na instrumenta sa malo ili nikako rizika. Stil koji
tednju odgovara Moameru Habiboviu iz prethodnih
primjera.
Moamer Habibovi iz prethodnih primjera je

poeo da investira rano ali ima slabije
povrate nego to je oekivao. Zato?
Princip 3 Razlog je to nije odredio donju granicu
Periodini pregled, gubitka pri investiranju ili nije odredio koliko
izvriti potrebna mu je potrebno dobiti kako bi pokrio
podeavanja tokom finansijsku razliku izmeu raspoloivih
vremana sredstava i sredstava potrebnih za penziju.
Investicije se moraju nadgledati te vriti
periodina ispitivanja performansi.
Tabela 32. Uobiajne greke u planiranju penzije
Uobiajne greke
Potrebna sredstva za penziju su esto velika, poinjanje sa
planiranjem penzije u 40-tim, 50-tim godinama ivota, a to znai
Kasno planiranje penzije da e period za akumulaciju sredstava biti krai i zbog toga se
biraju uglavnom finansijski instrumenti sa visokim rizikom, dok
penzioni fond moe biti izloen prevelikom riziku.
Kada se tedi premalo, ak kada se pone rano sa tednjom, efekat
Premala tednja akumuliranja sredstava nije zadovoljavajui, to moe biti problem
pri postizanju ciljeva za penziju.
Planiranje za penziju je dugorona investicija, pa ako je investiranje
previe oprezno, povrati na investicije mogu biti nii nego inflacija,
Suvie oprezno investiranje to znai da nema efektivnog rasta u sredstvima za penziju. Sa
druge strane, birajui prave finansijske instrumente ne samo da se
inflacija prevazilazi, nego se ostvaruje i akumulacija sredstava.
Inflacija, dugovjenost, i medicinski trokovi su faktori na koje se
ne moe uticati, ali mjeseni trokovi tokom penzije su neto to se
Veliki trokovi u penziji moe kontrolirati. Umjerena potronja i planiranje potronje e
osigurati da sredstva za penziju traju due.
96
3.Investiranje novca
Investicije su jednostavno odluke ili potranja za finansijskim instrumentima, potranja za

sredstvima u cilju ostvarenja povrata na investicije. Klju investicija jeste povrat na uloena
sredstva. U investicijama koncept profit ne postoji, jedina stvar koja se dobije investiranjem
jeste povrat, povrat na uloena sredstva moe biti u obliku kapitalnih dobitaka od kamate,
rente i tome slino. Profit je ekonomski koncept, a povrat je finansijski koncept. Ove tri
oblasti (finansijski menadment, finansijska ekonomija i investicije) su osnove u finansijama.
Potrebno je poznavati u potpunosti finansijski menadment i finansijsku ekonomiju kako bi
mogli upravljati investicijama.
Slika 27. Investiranje novca
U okviru investicija postoje slijedaa polja:
Analiza vrijednosnih papira
Portfolio teorija
Analiza trita ili finansijska analiza trita
Bihevioralne finansije
Line finansije
Javne finansije
Analiza vrijednosnih papira je jednostavno pokuaj da se utvrdi stvarna vrijednost

vrijednosnih papira. Vrijednosni papiri su finansijski instrumenti, a finansijski instrumenti su
finansijska sredstva. Finansijsko sredstvo je sredstvo koje predstavlja neiju obavezu. Tu
spadaju dionice, obveznice i obini finansijski derivati osnovna finansijska sredstva. U
finansijska sredstva se ubrajaju i valute ($,). Analiza vrijednosnih papira se odnosi na jedan
poseban vrijednosni papir (jedna dionica, jedna obveznica, jedna valuta).
Portfolio je jednostavno kolekcija investicija, ili grupa investicija. Portfolio teorija je u osnovi
kako udruiti ili kako koristiti grupu razliitih investicija, kako ih kombinirati da bi se
ostvario oekivani povrat uz odreeni rizik. Portfolio je u biti kako e se vei broj dionica,
obveznica i vrijednosnih papira ponaati zajedno. Portfolio je za nijansu komplikovaniji od
analize jer obuhvata vei broj vrijednosnih papira. Obino se u praksi prvo koristi analiza
pojedinanih vrijednosnih papira, pa tek onda sveobuhvatna portfolio analiza.
Analiza trita je u osnovi analiza finansijskih trita. Da li je trite dionica dobro ili ne tako
dobro. Kada se vri finansijska analiza trita potrebno je napraviti ekonomsku analizu. Kada
97
analiziramo finansijska trita potrebno je razumjeti makroekonomiju, te sveobuhvatno
ekonomsko okruenje jer samo tada je mogue razumjeti finansijska trita i njihovo
ponanje. Na primjer, moemo kupiti dionicu i misliti da je dionica stvarno dobra, a u
meuvremenu cijela ekonomija doivi pad, a sa padom ekonomije pada i trite dionica, i tada
postoji velika vjerovatnoa da e cijena nae dionice takoe pasti sa tritem dionica i
ekonomijom.To se desilo prilikom Svjetske ekonomske krize, sve je palo dole, bez obzira
koliko je dionica bila savrena i sigurna. Trite nekretnina je palo, bez obzira koliko je
pojedinana nekretnina bila sigurna. Vano je razumjeti trite, jer tek tada moemo razumjeti
ponaanje vrijednosnih papira (dionica, valuta, obveznica) i vriti dublje analize. Za analizu
trita potrebno je razumjeti finansijsku ekonomiju, jer jedno bez drugog ne moe.
Bihevioralne finansije su finansije koje prouavaju ljudsko ponaanje, te kako ljudi donose
finansijske odluke. Ljudi su nekad pod uticajem emocija pa tako mogu donijeti pogrene
odluke. Najee odluke u finansijama su zasnovane na neznanju, neupuenosti te povrnom
znanju. Na primjer, prilikom ulaganja u nekretnine, agenti za nekretnine su mislili da znaju
da trite nekretnina nikada nee pasti, ali je palo. Tu vidimo i problem prevelikog
samopouzdanja zbog kojeg nerijetko i dolazi do takvih kriza.
Line finansije su dio finansija koje prouavaju finansije (novac) a koje se tiu jedne
pojedinane osobe ili porodice, odnosno finansije unutar jednog domainstva. Finansijski
menadment prouava kako biznisi upravljaju novcem, a line finansije prouavaju kako
porodice upravljaju novcem.
Javne finansije izuavaju kako vlada upravlja novcem.
Sve do sada je napisano sa namjerom da se itaoci upoznaju sa osnovama. Do sada smo pisali
o tome kako pojedinci ili domainstva tede, kako institucionalni investitori prikupljaju
uteevinu od domainstava, a sada emo se upoznati kako investirati novac u Bosni i
Hercegovini. Drutveno politika i ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini je veoma
oteavajua. Poslije ekonomske krize 2008.godine, Bosna i Hercegovina ima velikih
problema sa ekonomskim oporavkom. Situacija je takva da zbog problema sa likvidnou, te
oteanog plasmana proizvoda i usluga kako na domaem tako i na stranom tritu, veliki
opstaju i jaaju, dok mali i slabi bankrotiraju ili bivaju preuzeti od jaih.
Kako bi domainstva ili biznisi prevazili krizne situacije oni moraju planirati svoje prihode i
rashode. Osnovno pitanje na koje treba odgvoriti jeste na koji nain investirati viak novca i
koje investicije donose najvee prinose? Tokom vremena, situacija na finansijkom tritu u
Bosni i Hercegovini se mijenjala, tako da do 2005.godine ulaganje u investicione fondove,
kupovinu dionica te oroavanje novca u bankama sa pristojnim kamatnim stopama bilo je
profitabilno i sa visokim prinosima. Danas je situacija potpuno drugaija jer investiranje
novca u investicione fondove uopte ne donosi nikakve prinose, a vrijednost investicionih
fondova je pala za 50%.
Situacija u bankama nije nita bolja. Kamata na oroena sredstva je neto vea od 1,2%
godinje. Dionice u kompanijama kao to su BH Telecom i Bosnalijek su pale i ne oekuje se
rast u dogledno vrijeme. Opta prognoza je da Bosna i Hercegovina nee izai iz recesije
narednih 5 godina. Takoer, trite nekretnina je na koljenima i ne oekuje se brz oporavak.
98
Na osnovu navedenog, najprofitabilniji oblik ulaganja za kompanije i domainstva trenutno je
ivotno osiguranje, odnosno polica ivotnog osiguranja. Promjene se ne mogu oekivati bez
promjene politikog i zakonskog okruenja u Bosni i Hercegovini.
Sprovoenje osiguranja obuhvata ugovaranja, uplate premija, izdavanje polica osiguranja i

ostvarivanje prava iz osiguranja. Prava iz osiguranja se ostvaruju na osnovu izabrane vrste i
obima pokria. Pokrie je mogue ugovoriti za sluaj nastanka jednog od sljedeih osiguranih
sluajeva:29
Slika 28. Osigurani sluajevi
Doivljenja
Prirodna smrt
Smrt kao posljedica nesretnog sluaja
Nastup trajne invalidnosti zbog posljedica nesretnog sluaja
Izvor: GRAWE, n.d.
Kako u Grawe osiguranju navode, uplate premija osiguranja za zaposlena fizika lica vri se
u konvertibilnim markama. Uplate premija je mogue plaati godinje, polugodinje ili
kvartalno. Uplate premija su mogue i u dvanaest mjesenih rata (mjeseno), u sluaju kada
se plaanje premije osiguranja vri preko trajnog naloga ili administrativne zabrane.
29
Grawe (n.d). SAFE LIFE. [Internet]. Dostupno na: http://www.grawe.ba/ba/SAFE-LIFE.htm. [pristupljeno 08.
marta 2017].
99
Slika 29. Prednosti osiguranja ivota
Prednosti osiguranja ivota
Ugovara osiguranja odluuje o visini premije, duini trajanja osiguranja, prekidu

osiguranja u toku trajanja osiguranja, kao i o drugim bitnim injenicama u skladu sa
svim opim i posebnim uvijetima osiguranja. Osiguranik mora da bude upoznat sa
ovim;
tednja u visini osigurane sume, koja se kao ugovorna obaveza utvruje prilikom izrade
ponude, a na osnovu tarifa osiguranja;
Ostvarivanje dobiti na ugovorenu osiguranu sumu;
Sve isplate, ostvarivanje prava i obaveza proisteklih iz police osiguranja ivota, u
skladu sa zakonima, izvravaju se u Bosni i Hercegovini.
Izvor: GRAWE, n.d.
ISPLATE NAKNADA IZ OSIGURANJA30
Po osnovu svih osiguranih sluajeva iz osiguranja ivota, kao i ostvarene dobiti, isplate se
vre u valuti u kojoj su uplaene sve premije osiguranja ivota. Na policama se primjenjuje
valutna klauzula.
Svi poslovi sprovoenja osiguranja obavljaju se pod stalnim nadzorom glavnog dioniara i
Agencije za nadzor osiguranja FbiH.
Mogui oblici isplate naknade ili rente:
Isplata u cijelosti nakon osiguranog sluaja (smrt, doivljenje i invalidnost zbog

posljedica nesretnog sluaja);
Isplata u obliku rente.
30
marta 2017].
100
Slika 30. Osnovni pojmovi koje je potrebno poznavati
OSNOVNI POJMOVI
Ugovor o osiguranju ine ponuda, polica, svi opi i posebni uvjeti i klauzule.
Ugovara osiguranja fiziko ili pravno lice koje zakljuuje ugovor o osiguranju i ima sva
prava i obaveze iz ugovora o osiguranju.
Osiguranik lice iji je ivot osiguran, odnosno od ijeg ivljenja, smrti ili invalidnosti zavisi
isplata naknade iz osiguranja (osigurane sume).
Korisnik osiguranja lice ili lica koje odredi ugovara osiguranja, a kojima se isplauje
naknada iz osiguranja.
Premija osiguranja novani iznos koji je ugovara osiguranja u obavezi da plaa u toku
ugovorenog trajanja osiguranja ili u toku ugovorenog trajanja plaanja premije.
Osigurana suma novani iznos koji predstavlja pokrie u toku trajanja osiguranja, odnosno
iznos koji se isplauje korisniku osiguranja po isteku trajanja osiguranja za osiguranje ivota
ili ako nastupi osigurani sluaj.
Osigurani sluaj dogaaj ijim nastupanjem nastaje smrt ili povreda osiguranika, odnosno
dogaaj koji predstavlja ostvarenje rizika koji je obuhvaen osiguranjem.
Nesretni sluaj svaki iznenadni i od volje osiguranika nezavisni dogaaj koji djeluje
mehaniki ili hemijski na njegovo tijelo izazivajui tjelesne povrede ili smrt.
Prilagoavanje vrijednosti osiguranih suma zatita realne vrijednosti osigurane sume od
inflacije eura (indeksacija). Primjenjuje se za osigurane sume vee od 3.500 eura.
Police osiguranja GRAWE osiguranje e dostaviti policu osiguranja ivota ugovarau
osiguranja u roku od 14 dana od dana izvrene uplate, odnosno predaje ponude za osiguranje
ivota u GRAWE.
Poetak osiguravajueg pokria osiguravajue pokrie poinje danom dospjea ponude za
osiguranje u GRAWE, ali ne prije dana koji je u ponudi naveden kao poetak osiguranja.
Poetak osiguranja je uvijek 1. u mjesecu.
Pristupna starost osiguranika je razlika izmeu kalendarske godine poetka osiguranja i
godine roenja osiguranika.
Izvor: GRAWE, n.d.
Koji je postupak za ugovaranje osiguranje ivota?
Ugovara osiguranja popunjava ponudu za zakljuenje ugovora o osiguranju ivota. Ako

GRAWE u roku od 8 dana ne odbije ponudu za osiguranje, a ponuda ne odstupa od opih
uvjeta osiguranja, ugovor se smatra zakljuenim onog dana kada ponuda dospije u GRAWE.
Osiguravajue pokrie po polici poinje danom dospijea ponude u GRAWE, ali ne prije
dana koji je na ponudi naveden kao poetak osiguranja. GRAWE za zakljueni ugovor o
osiguranju izrauje policu i alje na adresu ugovaraa osiguranja. Ponuda, polica, te opi i
posebni uvjeti osiguranja ine ugovor o osiguranju.
Koje su prednosti osiguranja ivota?
Osiguranje ivota je osiguranje koje prua pokrie za sluaj prirodne smrti (smrt zbog
bolesti) i smrti zbog posljedica nezgode. Osiguranje ivota ima i tedni karakter, pa ugovara
osiguranja uplatom premije osiguranja ivota stie pravo na osiguranu sumu po isteku
trajanja osiguranja i pripadajui udio u dobiti. Po isteku trajanja osiguranja ugovara
osiguranja moe da odabere nain isplate naknade. Isplata je mogua odjednom ili putem
rente (mjesene, kvartalno, polugodinje i godinje).
101
ta je to oekivana dobit i kada poinje da se pripisuje?
Dobit se dobija kao prosjeni donos ulaganja matematike rezerve osiguranja ivota. Dobit je
oekivana jer se ne mogu sa potpunom sigurnou predvidjeti budua kretanja kamatnih
stopa. Zato govorimo o oekivanoj, a ne zagarantovanoj dobiti. Udio u dobiti se pripisuje na
kraju svake osiguravajue godine, a najranije nakon druge godine od poetka trajanja
osiguranja. Ugovarai osiguranja se pisanim putem obavjetavaju o visini pripisane dobiti.
Dobit se ne pripisuje na dodatna osiguranja (dodatno osiguranje od nezgode za sluaj trajne
invalidnosti, dodatno osiguranje od nezgode koje ima za posljedicu smrt, dodatno osiguranje
za oslobaanje od plaanja premije za vrijeme radne nesposobnosti).31
SAFE LIFE
OSIGURANJE IVOTA SAFE LIFE (PRIMJER BEZ AUZ I BEZ INDEKSACIJE)
Pol: mukarac
Pristupna starost: 30 godina
Duina trajanja osiguranja: 30 godina
Godinja premija: 500 eura
Ako se klijent odluio za godinju premiju od 500 eura, a eli da njegovo osiguranje traje 30
godina, iznosi bi bili sljedei:
Slika 31. Primjer bez AUZ i bez indeksacije
Oekivana dobit 10.546 EUR
Pokrie u sluaju smrti

Osigurana suma 15.923 EUR
tednja
GP = 500 eura; Trajanje osiguranja 30 god.; Ukupni oekivani kapital: 26.496 eura
Izvor: SAFE LIFE, n.d.
Obzirom na pristupnu starost osiguranika u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju

ivota, oekivani kapital po isteku trajanja osiguranja je 26.469 eura (osigurana suma po
isteku trajanja osiguranja 15.923 eura i oekivana dobit 10.546 eura). Nain isplate
oekivanog kapitala je izuzetno prilagodljiv.
31
marta 2017].
102
NAKNADA IZ OSIGURANJA U SLUAJU DOIVLJENJA
U sluaju doivljenja, GRAWE bi ugovarau osiguranja isplatio jednu cijelu osiguranu sumu
i do tada pripisanu dobit.
Slika 32. Naknada iz osiguranja u sluaju doivljenja
GP = 500 eura; Trajanje osiguranja 30 god.; Ukupni oekivani kapital: 26.496 eura.
Tabela 33. Trajanje osiguranja u godinama i oekivana dobit
Trajanje Osigurana Ocekivana Ukupni

osiguranja u suma dobit oekivani
godinama kapital
25 13.298 EUR 6.814 EUR 20.112 EUR
20 10.526 EUR 4.043 EUR 14.569 EUR
15 7.740 EUR 2.114 EUR 9.854 EUR
10 5.025 EUR 883 EUR 5.908 EUR
POKRIE IZ OSIGURANJA U SLUAJU PRIRODNE SMRTI
U sluaju prirodne smrti osiguranika, GRAWE bi korisnicima osiguranja isplatilo jednu

cijelu osiguranu sumu i pripisanu dobit do trenutka kada je nastupila smrt. Ako je smrt
nastupila u 10-toj godini osiguranja:
Slika 33. Pokrie iz osiguranja u sluaju prirodne smrti
Do tada propisana dobit 441 EUR
10. godina osiguranja Trajanje osiguranja 30 god. Ukupna naknada iz osiguranja: 16.364 eura
(Jedna cijela osigurana suma + pripisana dobit do desete godine osiguranja)
103
Na osnovu istog primjera (isti osiguranik i ista premija), u tabeli (dolje) je prikaz izrauna za
razliita trajanja osiguranja, a u sluaju nastupa prirodne smrti u 10-toj godini:
Tabela 34. Trajanje osiguranja u godinama i do tada propisana dobit
Trajanje Osigurana Do tada Ukupna

osiguranja u suma propisana dobit naknada iz
godinama osiguranja
25 13.298 EUR 510 EUR 13.808 EUR
20 10.526 EUR 583 EUR 11.109 EUR
15 7.740 EUR 660 EUR 8.400 EUR
10 5.025 EUR 883 EUR 5.908 EUR
POKRIE U SLUAJU SMRTI KAO POSLJEDICE NESRETNOG SLUAJA
U sluaju smrti koja je posljedica nesretnog sluaja, GRAWE bi isplatio korisnicima tri
osigurane sume i pripisanu dobit do trenutka kada je nastupila smrt. Ako je smrt nastupila u
10-oj godini osiguranja:
Slika 34. Pokrie u sluaju smrti kao poslijedice nesretnog sluaja
Do tada pripisana dobit 441 EUR
Osigurana suma
15.923 EUR x 3 = 47.769 EUR
GP = 500 eura Trajanje osiguranja 30 god. Ukupna naknada iz osiguranja: 48.210 EUR
(Tri (3) osigurane sume + pripisana dobit do desete (10) godine osiguranja)
Vano je napomenuti da se kod isplate zbog smrti kao posljedice nesretnog sluaja,
dobit pripisuje samo na jednu osiguranu sumu.
razliita trajanja osiguranja, a u sluaju nastupa smrti usljed nesretnog sluaja u 10-oj
godini:
Tabela 35. U sluaju nastupa nesretnog sluaja
Trajanje Osigurana suma Do tada Ukupna

osiguranja (3x osigurana pripisana naknada
u godinama suma) dobit iz osiguranja
25 39.894 EUR 510 EUR 40.404 EUR
20 31.578 EUR 583 EUR 32.161 EUR
15 23.220 EUR 660 EUR 23.880 EUR
10 15.075 EUR 883 EUR 15.958 EUR
104
OSIGURANJE IVOTA SAFE LIFE (PRIMJER BEZ AUZ SA INDEKSACIJOM):
Pol: mukarac
Pristupna starost: 30 godina
Duina trajanja osiguranja: 30 godina
Godinja premija: 500 eura
Ako se klijent odluio za godinju premiju od 500 eura, a eli da njegovo osiguranje traje 30
godina, iznosi bi bili sljedei:
Slika 35. Primjer bez AUZ sa indeksacijom
Prilagoavanje vrijednosti
Osig. Sume (indeks)
10.201 EUR
Pokrie u sluaju smrti
tednja
GP = 500 eura; Trajanje osiguranja 30 god; Ukupni oekivani kapital 39.810 eura
Obzirom na pristupnu starost osiguranika u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju ivota,

oekivani kapital po isteku trajanja osiguranja je 39.810 eura. (osigurana suma po isteku
trajanja osiguranja je 26.124 eura i oekivana dobit je 13.686 eura). Nain isplate
oekivanog kapitala je izuzetno prilagodljiv.
NAKNADA IZ OSIGURANJA U SLUAJU DOIVLJENJA
U sluaju doivljenja, GRAWE bi ugovarau osiguranja isplatio jednu cijelu osiguranu sumu
i pripisanu dobit.
Slika 36. Naknada iz osiguranja u sluaju doivljenja
Oekivana dobit
13.686 EUR
osig. Suma (indeks)
10.201 EUR
Osigurana suma
15.923 EUR
GP = 500 eura; Trajanje osiguranja 30 god; Ukupni oekivani kapital: 39.810 eura
105
razliita trajanja osiguranja, a u sluaju doivljenja:
Tabela 36. Razliito trajanje osiguranja, a u sluaju doivljenja
Trajanje Osigurana Prilagoava Oekivana Ukupni

osiguranja suma nje dobit oekivani
u godinama vrijednosti kapital
osigurane
sume
25 13.297 EUR 6.453 EUR 8.429 EUR 28.239 EUR
20 10.526 EUR 3.642 EUR 4.809 EUR 18.977 EUR
15 7.739 EUR 1.695 EUR 2.394 EUR 11.828 EUR
10 5.025 EUR 525 EUR 947 EUR 6.497 EUR
POKRIE IZ OSIGURANJA U SLUAJU PRIRODNE SMRTI
U sluaju prirodne smrti osiguranika, GRAWE bi korisnicima osiguranja isplatio jednu cijelu
osiguranu sumu i pripisanu dobit do trenutka kada je nastupila smrt. Ako je smrt nastupila u
Slika 37. Pokrie iz osiguranja u sluaju prirodne smrti
Prilagoavanje vrijednosti osig.

Suma (indeks) 3.107 EUR
10. godina osiguranja Trajanje osiguranja 30 god.

Ukupna naknada iz osiguranja: 19.467 eura
(Jedna cijela osigurana suma uveana za prilagoavanje vrijednosti + pripisana dobit do desete godine
osiguranja)
razliita trajanja osiguranja, a u sluaju nastupa prirodne smrti u 10-oj godini:
Tabela 37. Razliito trajanje osiguranja, a u sluaju nastupa prirodne smrti u 10-toj godini
Trajanje Osigurana Prilagoavanje Do tada Ukupna

osiguranja suma vrijednosti propisana naknada
u godinama osigurane dobit iz osiguranja
sume
25 13.297 EUR 2.596 EUR 507 EUR 16.400 EUR
20 10.526 EUR 2.054 EUR 582 EUR 13.162 EUR
15 7.739 EUR 1.510 EUR 663 EUR 9.912 EUR
10 5.025 EUR 525 EUR 741 EUR 6.291 EUR
106
POKRIE U SLUAJU SMRTI KAO POSLJEDICE NESRETNOG SLUAJA
U sluaju smrti koja je posljedica nesretnog sluaja, GRAWE bi isplatilo korisnicima tri
osigurane sume i pripisanu dobit do trenutka kada je nastupila smrt. Ako je smrt nastupila u
Slika 38. Pokrie u sluaju smrti kao posljedice nesretnog sluaja
osig. Suma (indeks)
1. EUR x 3 = 9.321 EUR
Osigurana suma
15.923 EUR x 3 = 47.769 EUR
GP = 500 eura Trajanje osiguranja 30 god. Ukupna naknada iz osiguranja: 57.527 EUR
(Tri (3) osigurane sume uveane za prilagoavanje vrijednosti + pripisana dobit do desete (10) godine
osiguranja)
Vano je napomenuti da se kod isplate zbog smrti kao posljedice nesretnog sluaja, dobit
pripisuje samo na jednu osiguranu sumu.
razliita trajanja osiguranja, a u sluaju nastupa smrti usljed nesretnog sluaja u 10-oj
godini:
Tabela 38. Razliito trajanje osiguranja, a u sluaju nastupa smrti
usljed nesretnog sluaja u 10-toj godini
Trajanje Osigurana Prilagoavanje Do tada Ukupna

osiguranja suma rijednosti pripisana naknada
u godinama (3 x osigurana osigurane dobit iz osiguranja
suma) sume (3x)
25 39.891 EUR 7.788 EUR 507 EUR 48.186 EUR
20 31.578 EUR 6.162 EUR 582 EUR 38.322 EUR
15 23.217 EUR 4.530 EUR 663 EUR 28.410 EUR
10 15.075 EUR 1.575 EUR 741 EUR 17.391 EUR
Svi iznosi oekivane dobiti, koji su prikazani u ovoj ponudi, izraunati su na osnovu
pretpostavke da je mogue do kraja trajanja svih osiguranja ostvariti dobit u visini koju
ostvarujemo u trenutku izrade ove ponude. Stvarna visina dobiti e biti izraunata i pripisana
na osnovu stvarnih donosa. Iz tog razloga je prikazana dobit u ovoj ponudi nazvana
oekivana dobit.
107
DODATNO OSIGURANJE OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUAJA (NEZGODE)
ZA SLUAJ TRAJNE INVALIDNOSTI
Postoji mogunost da se osiguranik, uplatom dodatne premije zatiti od mogue trajne

invalidnosti koja je nastala kao posljedica mehanikog ili hemijskog djelovanja na tijelo
osiguranika nezavisno od njegove volje.
Mogue kombinacije:
Tabela 39. Osiguranje od posljedica nesretnog sluaja za sluaj trajne invalidnosti
Kombinacija Osigurana Bolnika Bruto premija

suma dnevnica
UI 2 18.125 EUR 12 EUR 50 EUR
UI 4 36.250 EUR 24 EUR 100 EUR
Za ovaj dio programa je potrebno:
Uplata dodatne premije
Uplatom dodatne premije u iznosu od 50 eura omoguava pokrie osiguraniku u visini

osigurane sume 18.125 eura za 100% invalidnosti (kombinacija UI 2).
Ako se osiguraniku dogodi nesretni sluaj koji je izazvao invalidnost od 70% (npr. gubitak
ruke), GRAWE e da isplati naknadu u iznosu 70% od 18.125 eura, odnosno 12.687 eura.
Ono to moramo da napomenemo jeste da ova dodatna premija nije obavezna, odnosno treba
je shvatiti kao dodatnu mogunost da se klijent, pored osiguranja ivota sa mogunou
tednje, zatiti i na ovaj nain. Iako nije obavezno da se uz premiju za osiguranje ivota
ukljui i premija za dodatno osiguranje od nezgode za sluaj trajne invalidnosti, prihvatite
nau sugestiju da se i ona uvrsti u program. Nesree koje se dogaaju su veoma
nepredvidljive, a kad se ve dogode onda je uvijek kasno reagovati. Svaka nesrea je veliki
gubitak, ali i lijeenje ima svoje trokove, kao i ivot nakon pretrpljene nesree.
108
PRIMJER ZA OEKIVANU DOBIT, OTKUPNU VRIJEDNOST, NAKNADU ZA
SLUAJ PRIRODNE SMRTI I KAPITALIZIRANU VRIJEDNOST
Tabela 40. Oekivana dobit, otkupna vrijednost, naknada za sluaj prirodne smrti i kapitalizirana
vrijednost
Osigurav Oekivana Otkupna Naknada Kapitalizirana

. dobit po vrijednost u sluaju vrijednost
Godina isteku god. po isteku prirodne po isteku god.
godine smrti
0 0 0 10.526,00 EUR 0
1 0 0 10.526,00 EUR 0
2 0 0 10.526,00 EUR 737,87
3 15,16 EUR 812,61 EUR 10.526,00 EUR 1.398,91 EUR
4 43,29 EUR 1.253,65 EUR 10.526,00 EUR 2.044,15 EUR
5 86,72 EUR 1.688,37 EUR 10.526,00 EUR 2.674,66 EUR
6 146,79 EUR 2.131,52 EUR 10.526,00 EUR 3.289,38 EUR
7 224,88 EUR 2.589,40 EUR 10.526,00 EUR 3.889,36 EUR
8 322,52 EUR 3.059,91 EUR 10.526,00 EUR 4.474,60 EUR
9 441,33 EUR 3.545,16 EUR 10.526,00 EUR 5.047,22 EUR
10 583,02 EUR 4.045,14 EUR 10.526,00 EUR 5.605,09 EUR
11 749,44 EUR 4.558,81 EUR 10.526,00 EUR 6.150,34 EUR
12 942,58 EUR 5.089,32 EUR 10.526,00 EUR 6.681,90 EUR
13 1.164,54 EUR 5.635,62 EUR 10.526,00 EUR 7.201,89 EUR
14 1.417,58 EUR 6.198,76 EUR 10.526,00 EUR 7.708,19 EUR
15 1.704,10 EUR 6.779,80 EUR 10.526,00 EUR 8.202,91 EUR
16 2.026,69 EUR 7.380,83 EUR 10.526,00 EUR 8.688,16 EUR
17 2.388,15 EUR 8.001,87 EUR 10.526,00 EUR 9.161,83 EUR
18 2.791,48 EUR 8.643,95 EUR 10.526,00 EUR 9.626,03 EUR
19 3.239,89 EUR 9.309,19 EUR 10.526,00 EUR 10.079,70 EUR
20 4.043,40 EUR 9.999,70 EUR 10.526,00 EUR 10.526,00 EUR
Izvor: SAFE LIFE, n.d
Za ovaj obraun uzeli smo muku osobu pristupne starosti 30 godina, trajanjem osiguranja
20 godina i godinjom premijom od 500 EUR.
Safe life je tarifa osiguranja ivota namijenjena za osiguranje jednog lica. Osiguranik mora
da bude fiziko lice, a ugovara i korisnik mogu da budu i pravna lica.
Uz Safe Life mogu da budu ukljuena i dopunska osiguranja kao to su dopunsko osiguranje
za oslobaanje od plaanja premije za vrijeme radne nesposobnosti (AUZ) i dopunsko
osiguranje od nezgode za sluaj trajne invalidnosti.
109
Najnia godinja premija: 250 eura
Najnia starost osiguranika: 15 punih godina
Najvia pristupna starost osiguranika: 65 godina
Starosna granica osiguranika za istek osiguranja: 75 godina
Najkrae trajanje osiguranja: 10 godina
Najdue trajanje osiguranja: 40godina
Plaanje: U konvertibilnim markama
Broj rata: godinje (1/1),

polugodinje (1/2),
kvartalno (1/4), i
mjeseno (1/12) .
Doplatak na plaanje u ratama: za polugodinje plaanje (1/2) 2%,

za kvartalno plaanje (1/4) 4%,
za mjeseno plaanje (1/12) 6% na
ukupnu godinju premiju.
DODATNE MOGUNOSTI PO TARIFI SAFE LIFE
1. Renta
2. Vinkulacija
3. Pozajmica
4. Postepena isplata
5. Fiksni indeks
6. Nastavljanje osiguranja
7. Skraenje trajanja osiguranja
8. Promjene na ugovoru o osiguranju:
smanjenje osigurane sume, odnosno smanjenje premije osiguranja;
poveanje osigurane sume, odnosno poveanje premije osiguranja (tek od
druge godine trajanja osiguranja);
osiguranje osloboeno plaanja premije (kapitalizacija) nakon isteka najmanje
jedne desetine trajanja osiguranja;
otkup ugovora o osiguranju ivota.
110
4.Osiguravajue kompanije i penzioni fondovi kao institucionalni investitori
Penzioni fondovi i osiguravajue kompanije su imale i jo imaju centralnu ulogu u razvoju
trita kapitala u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Amerikim Dravama. Uloga penzionih
fondova i osiguravajuih kompanija u Bosni i Hercegovini je dosada bila ograniena zbog
same prirode osiguravajuih i penzionih sektora, a te restrikcije se odnose na njihova
ulaganja.
Postoji elja za razvojom i poboljanjem finansijskog trita u Bosni i Hercegovini. U ovom

dijelu rada govorimo o tome kako osiguravajue kompanije i penzioni fondovi mogu uticati
na razvoj finansijskih trita: analizom iskustava razvijenih trita te uporeujui razlike i
primjenu tih iskustava na finansijska trita zemalja u razvoju. Institucionalni investitori u
kontinentalnoj Evropi prate uspostavljenu stazu od strane industrija Velike Britanije i
Sjedinjenih Amerikih Drava. Rast sektora osiguranja je pomaknut u liniju zajedno sa
ekonomskim razvojom.
Kako zemlje postaju bogatije, one nastoje da razviju trite osiguranja. Na primjer, sredstva
osiguravajuih kompanija u Velikoj Britaniji su rasla eksponencijalno sa 20% od bruto
domaeg proizvoda u 1980-toj godini pa sve do 100% bruto domaeg proizvoda i ustabilila se
na tom nivou u posljednjem desetljeu.32 Francuski osiguravajui sektor je vidio jo vei
spektakularni rast. Njegova veliina sada predstavlja rivalstvo osiguravajuem sektoru u
Velikoj Britaniji. Trend rasta osiguravajueg sektora je univerzalan. U Sjedinjenim
Amerikim Dravama, osiguravajui sektor se ustabilio na 40% od bruto domaeg proizvoda,
kao i u Njemakoj na 60% od bruto domaeg proizvoda. U zemljama june Evrope, uee
osiguravajuih kompanija je jo relativno nisko, ali jak rast se oekuje u narednom periodu
(City of London, 2011).
U veini zemalja ivotno osiguranje dominira sektorom. Ovo ukljuuje polise osiguranja koje
se isplauju ili u sluaju smrti ili pak kao anuiteti u specifino vrijeme u budunosti, te
regularne isplate koje se uplauju sve do smrti. U principu, ovo su jednostavni dugoroni
planovi tednje i oni su zbog toga u nekim sluajevima slini i usporeuju se sa penzionom
tednjom.
Penzioni fondovi u kontinentalnoj Evropi zaostaju iza onih u Sjedinjenim Amerikim

Dravama i Velikoj Britaniji. Veliina penzionih fondova varira meu zemljama. Ovdje
postoje dva izdvojena kampa: Sjedinjene Amerike Drave i Velika Britanija, koji imaju
ogromne penzione fondove, i zemlje kontinentalne Evrope, gdje su fondovi mali. Razlog iza
ove velike razlike je zbog toga to veina zemalja kontinentalne Evrope ima dravni penzioni
sistem pay-as-you-go (PAYG) gdje postojei radnici uplauju doprinose koji se koriste za
uplatu trenutnih penzionih izdvajanja i ta se sredstva ne akumuliraju. Dravne penzije su
takoe prisutne i u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Amerikim Dravama, ali su one toliko
male da ljudi koji postaju bogatiji poinju da akumuliraju tednju kroz privatne penzione
fondove kako bi osigurali dovoljno sredstava za penziju.
Kako populacija veine razvijenih zemalja stari, PAYG sistem e znaajno opteretiti dravne
finansije i eventualno postati neizdriv. Zbog toga vlade sve vie vre pritisak kako bi se
32
City of London (2011). Insurance companies and pension funds as institutional investors: global investmenr
patterns. [online]. Dostupno na:
https://www.cityoflondon.gov.uk/business/support-promotion-and-advice/promoting-the-city-
internationally/china/Documents/Insurance%20companies%20and%20pension%20funds%20report.pdf
[pristupljeno 08. marta 2017].
111
omoguio prelazak sa PAYG sistema na privatni fully funded sistem. Ovo je ve rezultiralo
znaajnim razvojom evropskih penzionih fondova, ali taj proces tek poinje. Fully funded
sistem je model budunosti, pa se oekuje ogromna akumulacija penzionih sredstava.
Propisi u kontinentualnoj Evropi su stroiji nego propisi u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim

Amerikim Dravama. Propisi vlada ta osiguravajue kompanije i penzioni fondovi mogu
kupovati od finansijskih instrumenata, historijski gledano su razliiti izmeu zemalja
kontinentalne Evrope na jednoj strani i Velike Britanije i Sjedinjenih Amerikih Drava na
drugoj strani. U kontinentalnoj Evropi gdje vlada tradicija graanskog prava, gdje su pravila
kodificirana, kvantitativne restrikcije su generalno primijenjene na investicije institucionalnih
investitora.33 Tradicija opeg prava Anglo-Saksonski zemalja je prudent person rules koja
je prihvaena i ranije. Ovo zahtijeva od kompanija da njihove investicije moraju biti
promiljene investicije, a to znai, da investiraju svoja sredstva na taj nain kako bi
obezbijedila sigurnost, kvalitet, likvidnost i profit u cjelini.
U principu, prudent person rules pravila promiljenog investiranja ostavljaju investitorima

mnogo vie slobode. Kako god, ranije interpretacije su fokusirane na potrebu da se zatite
ulagai od pekulativnih investicija i dozvoljavaju investiranje samo u dravne obveznice. U
Velikoj Britaniji legislativa je mnogo fleksibilnija od 1961. godine: sve investicione
restrikcije su sklonjene 1995. U Sjedinjenim Amerikim Dravama, prudent person rule
pravilo promiljenog investiranja je postalo fleksibilnije penzionim fondovima 1974.
godine, ali restrikcije su se primjenjivale na ne-penzione fondove sve do kasnih 1980-tih (City
of London, 2011).
Cilj vrlo strogih pravila jeste da invidualni fondovi moraju biti zatieni. Fokus je bio na
ouvanju kapitalne osnovice, vie nego na ostvarenju visokih prinosa na ulaganja. Ali kako je
finansijska sofisticiranost dvaju vlada i individualaca rasla, dolo se do zakljuka da nije u
najboljem interesu za individualce da investiraju konzervativno na raun prinosa na ulaganja.
Penzionim fondovima i osiguravajuim kompanijama je dozvoljeno da preuzimaju vie rizika.
Sa razvojom teorije modernog portfolija, dolo se do velikog saznanja da je veoma vano

imati puni portfolio pristup rizik menadmentu, u kome korelacija izmeu sredstava i
mogunosti su uzete u obzir. Ovo implicira da se rizik na uloena sredstva moe uzeti u obzir
samo onda kada je u pitanju puni portfolio, pa zbog toga restrikcije na individualna ulaganja
imaju sve manje smisla. ta vie, teorija modernog portfolija namee potrebu diverzifikacije i
hed rizika, to omoguava argumentaciju da se dozvoli ulaganje u vie podruja, kao to su
nekretnine (City of London, 2011).
U veem dijelu kontinentalne Evrope, restriktivni kvantitativni propisi su ostali isti kada su ta
pravila liberalizovana u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Amerikim Dravama. Vlade u
kontinentalnoj Evropi su vie za manji rizik, davajui prednost radije finansijskoj stabilnosti
nego visokim povratima. Osiguravajui i penzioni sektori su manje razvijeni nego u Velikoj
Britaniji i Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Prema City of London (2011), vremenom, regulacije su liberizovane u svim zemljama.

Direktiva Evropske komisije IORP iz 2003. godine zahtijeva da svi lanovi prilagode prudent
33
City of London (2011). Insurance companies and pension funds as institutional investors: global investmenr
patterns. [online]. Dostupno na:
internationally/china/Documents/Insurance%20companies%20and%20pension%20funds%20report.pdf
112
person rules pravila promiljenog investiranja na penzione fondove. Zemljama lanicama je
jo uvijek dozvoljeno da koriste neke kvantitativne restrikcije, ali ovo ne moe zabraniti
ulaganja u vrijednosnice ispod 70 % ili strane investicije ispod 30 %, niti mogu uvesti
restrikcije na investiranje u rizina trita kapitala. Neke Evropske zemlje jo uvijek imaju
kvantitativna pravila za osiguravajue kompanije, ali generalno postoje pomaci u sklanjanju
odreenog broja restrikcija. Ovo ukljuuje relaksaciju ili uklanjanje restrikcija na investiranje
u inostranstvo, u derivate, nekretnine i zajednike fondove.
Pratei trendovi su evidentni u investicionim obrascima osiguravajuih kompanija i penzionih

fondova, kako je ilustrirano u nastavku:
U kontinentalnoj Evropi, osiguravajue kompanije i penzioni fondovi su imali mnogo vie

konzervativnih ulaganja imovine nego u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Amerikim
Dravama. Veliki dio investicija je otilo u dravne obveznice; generalno, manje od 20
procenata je otilo u kapital. Vanost ulaganja u kapital i korporativne obveznice se je
poveao, ali je jo vrlo nisko u odnosu na Veliku Britaniju i Sjedinjene Amerike Drave
(City of London, 2011).
Prema City of London (2011) u Velikoj Britaniji, investicije osiguravajuih kompanija i

penzionih fondova su uglavnom usmjerene na kupovinu dionica. Uee imovine u
korporativnim obveznicama se znaajno povealo od perioda 1960. godine, sa 50 procenata
na 60 procenata za penzione fondove i sa 40 procenata na 70 procenata za osiguravajue
kompanije.
U Sjedinjenim Amerikim Dravama, penzioni fondovi su poveali svoju imovinu alocirajui

ih u dionice, sa 30 procenata (1980.) na 50 procenata (2007.), prije nego to su povukli svoju
imovinu tokom finansijske krize. Investiranje u obveznice se stalno smanjivalo sve do 2007.
godine, nakon ega je dolo do poveanja ulaganja u obveznice. Investicioni portfolio
penzionih fondova u Sjedinjenim Amerikim Dravama je veoma irok, isto kao i onih u
Velikoj Britaniji (iako su penzioni fondovi Velike Britanije vie ulagali u dionice, dok su se
penzioni fondovi Sjedinjenih Amerikih Drava ulagali u korporativne obveznice).
Osiguravajue kompanije u Sjedinjenim Amerikim Dravama su mnogo vie ulagale u

obveznice nego to su to radile osiguravajue kompanije u Velikoj Britaniji. Prije 1940.
godine, njihov portfolio je bio ispunjen dravnim obveznicama, ali poslije 1940. godine
osiguravajue kompanije su znaajno poveale ulaganja u korporativne obveznice. One su
investirale neto vie od 10 procenata u dionice tokom 1990, ali su od tada poveali njihovo
ulaganje na 25 procenata.
Iako su investicije u Europi, Sjedinjenim Amerikim Dravama i ostalim OECD zemljama

znaajno diverzifikovane i odmaknute od dravnih obveznica, postoji izuzetak u ovom trendu.
U Singapuru, Central Provident Fund (CPF) gdje su radnici obavezni doprinijeti 20-25
procenata njihove plate za proireni socijalni program gdje se investira gotovo ekskluzivno
u dravne obveznice, indvidualcima je dozvoljeno da koriste neto od njihovih CPF tednji za
investiranje u dionice, ali iznos je ogranien i iznosi manje od 2 procenta kapitalizacije trita
dionica (City of London, 2011).
Znaaj penzionih fondova i osiguravajuih kompanija kao investicionih partnera je sve vei u
Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama dok je u Bosni i Hercegovini veoma mali zbog
opte ekonomske i politike situacije. Kada se situacija pone mijenjati, mogunosti koje
pruaju penzioni fondovi i osiguravajue kompanije su ogromne.
113
VI ZAKLJUAK
1.Rezultati rada
Zbog politikih konflikata u Bosni i Hercegovini, stvara se ekonomska i socijalna napetost i

nesigurnost. Penzioni sistem Bosne i Hercegovine, zasnovan na meugeneracijskoj
solidarnosti, duboko je uzdrman. Budetski deficiti entitetskih penzionih fondova se ne mogu
popuniti doprinosima aktivnih osiguranika. Znaaj institucionalnih investitora u svijetu iz
godine u godinu je sve vei, a osiguravajue kompanije i penzioni fondovi vode glavnu rije
na finansijskom tritu,te su sredstva tih fondova ogromna. Stanje u susjednim dravama je
stabilno: penzioni sistemi u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji su pred prekretnicom koja e odluiti
budunost penzionih sistema u tim zemljama.
Rezultati istraivanja da li dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti penzionu

nesigurnost u Bosni i Hercegovini su pozitivni. Ukljuenjem drave i donoenje potrebnih
zakona, mogu se stvoriti uslovi koji e smanjiti penzioni jaz i penzionu nesigurnost. Opi
zakljuak jeste da Bosna i Hercegovina treba da povrati povjerenje svojih graana, te raditi na
tome da se graani finansijski educiraju i opismene. Razbijanje socijalistikog mentaliteta i
oekivanja da se drava brine o svim problemima je stvar prolosti. Bosna i Hercegovina je
drava nezaposlenih, opa nesigurnost i besparica su trend. Realni sektor je optereen
poreznim nametima koji gue privredu.
Oekivani efekti reforme penzionog sistema u Bosni i Hercegovini su: ubrzani privredni rast
kroz investicije, poveanje zaposlenosti i linog dohotka, vei broj aktivnih osiguranika,
sprjeavanje prijevremenog penzionisanja, i disciplina prilikom naplate doprinosa. tednja je
jednaka investicijama, a aktiviranjem tednje graana i investiranjem iste u razvojne projekte i
proizvodnju, doprinijet e rastu zaposlenosti i linom dohotku graana. Rast linog dohotka
podrazumijeva rast potronje to utie na privredni rast. Rast realnog sektora podrazumijeva
sigurnost i smanjenje evazije poreza. Poslodavci e biti spremniji da budu disciplinovaniji
prilikom uplate doprinosa za zaposlene. Sa veim linim dohotkom graani e izbjegavati
prijevremeno penzionisanje.
Ulaganjem u dobrovoljno penziono osiguranje, stiu se uslovi za penzionu sigurnost. Bez

uloge drave i donoenjem zakona koji e regulirati ovu oblast, rezultati istraivanja su
pokazali da dobrovoljno penziono osiguranje ne utie na razvoj finansijskog trita u Bosni i
Hercegovini. Finansijsko trite je posrednik izmeu tednje i oekivanih prinosa, bez
aktivnog finansijskog trita, mislimo na trite kapitala, nemogue je ostvariti kontakt
izmeu tedia i onih subjekata kojima je potrebna ta tednja.
Kao rjeenje se namee osnivanje privatnih penzionih fondova, koji bi bili u mogunosti da
investiraju na stranim tritima kapitala i ostvaruju odreene povrate na investicije u korist
lanova fonda koji takoe uz ogromne koliine novca svojih lanova, mogu da igraju vanu
ulogu domaeg investitora.
2.Mogunost daljnjeg istraivanja
Ova oblast je veoma interesanta i opirna, jer svi smo mi potencijalni penzioneri bez obzira u
kojem ivotnom dobu se nalazimo. Neki smatraju da je suvino razmiljati toliko ispred sebe,
ali svi smo svjesni kako vrijeme prolazi. Uprkos nezaposlenosti, mlad ovjek uvijek moe da
sebi privrijedi, ali kada godine uzmu svoj danak, pitanje je da li se moe to isto. Planiranje
114
sigurnosti porodice i penzije je obaveza svake osobe. Istraivanje je pokazalo da osobe koje
imaju porodicu trebaju da razmiljaju o njihovoj sigurnosti; finansijski savjetnici preporuuju
ivotno osiguranje kao neto to je u ovom sluaju bolje. Dobrovoljno penziono osiguranje se
preporuuje samcima radi odreenih poreznih olakica. Ovaj rad je pionirski na polju
istraivanja koji su efekti reforme penzionog osiguranja u Bosni i Hercegovini. Ostavljeno je
dosta prostora za daljnja istraivanja. Uvoenje dobrovoljnog penzionog osiguranja je tek
poetak, jer reformski put je dug put.
115
PRILOZI
Anketni upitnik
Dobrovoljno penziono osiguranje, ZA ili PROTIV? anketni upitnik sastavljen je i upuen

iskljuivo mladim i nedavno zaposlenim u Kalesiji za potrebe magistarskog rada u okviru
istraivanja Dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti mirovinsku nesigurnost.
Kroz istraivanje cilj nam je saznati koliko mladih bi uplaivalo dobrovoljno penziono
osiguranje I koliko im je to bitno.
Anketni upitnik se sastoji od slijedeih pitanja, na koja su mlade osobe i zaposleni dali
odgovore:
1.Da li ete uplaivati dobrovoljno penziono osiguranje?

DA ili NE
Ukoliko je odgovor bio DA, ispitanik bi odgovarao na sljedeu grupu pitanja:
2.Koji bi bio glavni razlog da uplaujete dobrovoljno penziono osiguranje?

o tednja
o penziona sigurnost u starosti
o ostalo:
3.Koliko bi mjeseno izdvajali u dobrovoljno penziono osiguranje?

o manje od 50 KM
o 50 100 KM
o 100 200 KM
o 200 KM I vie
4.Smatrate li da ete u budunosti imati koristi od dobrovoljnog penzionog osiguranja?

o DA
o NE
o NE ZNAM
Ukoliko je odgovor bio NE, ispitanik bi odgovarao na sljedeu grupu pitanja:
5.Koji je glavni razlog zato ne elite da uplaujete dobrovoljno penziono osiguranje?

o preskupo je
o ne isplati se investirati u to
o ne vjerujem da u imati koristi od dobrovoljnog penzionog osiguranja
6.Planirate li uplaivati dobrovoljno penziono osiguranje?

o planiram se osigurati
o nisam razmiljao/la o tome
o definitivno se ne planiram osigurati
116
7.Ocijenite koliko vam je tednja vana?
1 je najmanje vano a 5 najvanije
1 2 3 4 5
8.Ulaete li u neki drugi oblik tednje?

o oroena, stambena tednja
o ulaganje u investicijske fondove
o ne tedim
o ostalo:
9.Jeste li upoznati sa dobrovoljnim penzionim osiguranjem?

o Da
o Ne
o Ne znam
10.Spol
o M
o
11.Dob
o 18-20 godina
o 21-23 godine
o 24-26 godine
o 27 godina I vie
12.Brani status
o u braku
o u vezi
o samac
13.Struna sprema
14.Broj osoba u vaem domainstvu
15.Vai osobni mjeseni prihodi

o do 500 KM
o 500 1000 KM
o 1000 1500 KM
o 1500 KM I vie
o ne elim odgovoriti
117
U anketi je uetvovalo 50 osoba razliite dobi. Anketa je pokazala da bi samo 10 osoba
uplaivalo dobrovoljno penziono osiguranje, a to su osobe izmeu 2135 godina. Te osobe su
navele razloge zato bi uplaivale dobrovoljno penziono osiguranje, i ti razlozi su: tednja i
penziona sigurnost u starosti. Iznos tednje se kree u rasponu od 50,00 150,00 KM/
mjeseno. Osobe koje su odgovorile sa NE, kao razlog navode da se ne isplati investirati u
dobrovoljno penziono osiguranje. Te osobe smatraju da je tednja izuzetno vana i da imaju
odreenu koliinu sredstava oroenih kod banaka. Veina anketiranih su mukarci, samci, 5
od njih su sa VSS, dok su ostali sa SSS. Imaju mjesene prihode izmeu 500,00 1500,00
KM. Iz ankete se moe zakljuiti da anketirane osobe nemaju veliko povjerenje u ovakav
oblik tednje, jer smatraju to podruje dosta nepoznatim. Potrebno je educirati i finansijski
opismeniti stanovnitvo Bosne i Hercegovine, osnovati edukacijske kue iz finansijskog
poslovanja, upoznati stanovnitvo sa berzanskim poslovanjem, te sa tim kako kupiti i prodati
dionice.
118
LITERATURA
Al Jazeera Balkans (2016). TV. Video reportaa: Rezultati popisa: U BiH ivi 3.531.159
stanovnika. 29.juni 2016. Bosna i Hercegovina: Al Jazeera i agencije.
Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini (2015). Statistika trita osiguranja u Bosni i

Hercegovini: Godinji izvijetaj. s.l. s.n.
Brigham F.E. i Ehrhardt C.M. (2014). Financial management theory and practice. Mason,
OH, USA: South-Western, Cengage Learning.
City of London (2011). Insurance companies and pension funds as institutional investors:
global investmenr patterns. [online]. Dostupno na:
internationally/china/Documents/Insurance%20companies%20and%20pension%20funds%20
report.pdf [pristupljeno 08. marta 2017].
CIA (2017). The world factbook, Europe: Bosnia and Herzegovina. [Internet] Dostupno na:
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html. [pristupljeno: 02.
januara 2017].
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. (2016). Nacrt Zakona o penzijskom i

invalidskom osiguranju [Online]. Dostupno na:
http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/zakon_bos.pdf [pristupljeno: 21. februar 2016].
Grawe (n.d). SAFE LIFE. [Internet]. Dostupno na: http://www.grawe.ba/ba/SAFE-LIFE.htm.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (n.d.). Dobrovoljno uplaivanje.

[Internet] Dostupno na:
http://www.fzmiopio.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81&Itemid=87&l
ang=ba [pristupljeno: 15.02.2017].
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (n.d.). Mirovinska reforma od 1.1.1999. [Internet]

Dostupno na: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?ID=12 [pristupljeno 06. februara 2017].
OECD (2016). OECD Institutional Investors Statistics 2015. [Internet] Dostupno na:
http://www.oecd-ilibrary.org/finance-and-investment/oecd-institutional-investors-
statistics_2225207x [pristupljeno: 10. januara 2017].
OECD (2015). Pensions at a Glance 2015: OECD and G20 indicators. [Online]. Str. 342.
Dostupno na:
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Administrator/Desktop/Izuzetno%20va%C5%BEno
%20pogledat.htm#page342 [pristupljeno 15. februara 2017].
Obavezni mirovinski fond PBZCROATIA osiguranje (n.d.) Prvi, drugi i trei stup. [Internet]
Dostupno na: http://www.pbzco-fond.hr/info-zona/mirovinski-sustav/1-2-3-stup/ [pristupljeno
06. Februara 2017].
119
http://www.pensionfundsonline.co.uk/content/country-profiles/slovenia/86. [pristupljeno: 16.
februar 2017].
Penzijsko osiguranje DUNAV. (2006). Dobrovoljno penzijsko osiguranje. [online]. Dostupno

na: http://www.b92.net/biz/saveti/pitanja_i_odgovori.php?nav_id=221951 [pristupljeno
22.02.2017].
Hadi, M. (2015). Penzijsko i invalidsko osiguranje u BiH. Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu, 05.01.2015. godine, Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Radio televizija Vojvodine (RTV) (2015). Stie reforma penzionog sistema? [online] 17. maj.
Dostupno na:
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Administrator/Desktop/Sti%C5%BEe%20reforma
%20penzionog%20sistema_%20_%20(Vesti%20-%2017.05.2015)%20Novi%20Sad.html
[pristupljeno 18. februar 2017].
Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (2014). Prolost, sadanjost i budunost mirovinskog

sustava u RH. Zagreb: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.
Slubeni glasnik Republike Srbije (br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon,
85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010,
93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014). Zakon o penzijskom i invalidskom
osiguranju. Slubene novine Republike Srbije, 142/2014.
Van Horne, C. James. i Wachowicz Jr, M. John (2007). Osnovi finansijskog menadmenta.
Srbija: Data status.
Wikipedija (2014). Mirovinsko osiguranje. [Internet] Dostupno na:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mirovinsko_osiguranje [pristupljeno 07.03.2017].
Wikipedija (n.d.). Makroekonomija. [internet] Dostupno na:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Makroekonomija [pristupljeno 28. februara 2017].
120
KRATKA BIOGRAFIJA
OSOBNE INFORMACIJE Habibovi Moamer
Vukovije Donje, 75260 Kalesija (Bosna i Hercegovina)
035/ 633-085 061/647-311
moamer.habibovic87@gmail.com
moamer.viahost.ba
ZVANJE Diplomirani ekonomista
OBRAZOVANJE I
OSPOSOBLJAVANJE
20062010 Diplomirani ekonomista

Ekonomski fakultet, Tuzla (Bosna i Hercegovina)
RADNO ISKUSTVO
20112012 Ekonomista
J.U."Gradska biblioteka", Kalesija (Bosna i Hercegovina)
20112014 Knjigovoa
dr Ali Muhamed
2013danas Agent osiguranja

GRAWE d.d., Sarajevo (Bosna i Hercegovina)
20152016 Knjigovoa
Metar o.r., Kalesija (Bosna i Hercegovina)
20162016 Menader
JAJI PUZ, Kalesija (Bosna i Hercegovina)
OSOBNE VJETINE
Jezici Bosanski, Engleski, Njemaki

Vozaka dozvola
B1, B
121
SHORT BIOGRAFY
PERSONAL INFORMATION Moamer Habibovi
Vukovije Donje, 75260 Kalesija (Bosnia and Herzegovina)

(+387) 61 647 311
moamer.habibovic87@gmail.com
moamer.viahost.ba
VOCATION Bachelor of Economics
EDUCATION AND TRAINING
20062010 Bachelor of Economics

Faculty of Economics, Tuzla (Bosnia and Herzegovina)
PERSONAL SKILLS
Language(s) Bosnian, English, German
Driving licence B1, B
122

Magistarski Rad - Moamer Habibović

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Magistarski Rad - Moamer Habibović

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EFEKTI REFORME PENZIONOG SISTEMA

SARAJEVO, mart 2017.

II PENZIONI FONDOVI KAO INSTITUCIONALNI INVESTITORI ............................ 3

III ISKUSTVA REFORMI PENZIONIH SISTEMA U DRUGIM ZEMLJAMA U

IV EFEKTI REFORME PENZIONOG SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI ......... 41

V PRIVATNI PENZIONI FONDOVI .................................................................................. 82

VI ZAKLJUAK ................................................................................................................. 114

Tabela 1. Finansijska sredstva i obaveze investicionih fondova, procentualno uee u BDP-u

Cilj reforme je stabilnost i likvidnost penzionog sistema, reforma je predvidjela uvoenje

Cilj magistarskog rada je dokazati da dobrovoljno penziono osiguranje moe uticati na

Uticaj dobrovoljnog penzionog osiguranja na razvoj finansijskih trita je takoe oblast

Kroz magistarski rad smo se upoznali sa osnovnim terminima iz finansija, ekonomije i

Normativni metod nam je posluio kako bi se upoznali sa zakonskim okvirom zemalja u

KEYWORDS: Retirement insurance, voluntary retirement insurance, OECD yearly report,

Bosna i Hercegovina se suoava sa ozbiljnim problemima, a jedan od tih problema je

Ukratko u obrazloiti postreformska iskustva u penzionim sistemima zemalja u tranziciji, a

1. Problem i predmet istraivanja

U kontekstu navedenog definisan je problem istraivanja: finansijska odrivost penzionog

U skladu sa problemom istraivanja definisan je predmet istraivanja: da li dobrovoljno

2. Osnovna i pomone hipoteze

Imajui u vidu definisani problem i predmet istraivanja postavljena je osnovna hipoteza:

Dobrovoljno penziono osiguranje moe smanjiti penzionu nesigurnost.

Navedena hipoteza e biti provjerena na temelju istraivanja, statistikih podataka, izvora sa

Iz definisane osnovne hipoteze proizilaze pomone hipoteze:

Dobrovoljno penziono osiguranje e uticati na razvoj finansijkog trita u Bosni i

3. Svrhe i ciljevi istraivanja

U skladu sa definisanim problemom i predmetom istraivanja te postavljenoj osnovnoj i

U drugom poglavlju, ,,Penzioni fondovi kao institucionalni investitori'', namjeravam objasniti

U treem poglavlju, ,,Iskustva reformi penzionih sistema u drugim zemljama u tranziciji'',

U petom poglavlju, ,,Privatni penzioni fondovi'', objasnit u nain formiranja privatnog

Navedene hipoteze e biti dokazivane upotrebom razliitih naunih metoda, od kojih su

1. Znaaj i uloga institucionalnih investitora na finansijskom tritu

Moamer Habibovi upravlja BH Security fondom koji je zaduen

Kako bi razumjeli institucionalne investitore i nain na koji funkcioniu, potrebno je znati

Raunovodstvo je biljeenje poslovnih transakcija; prezentacija poslovnih dogaaja u

Prema Brigham i Ehrhardt (2014) finansije kao nauno podruje se

Finansijska ekonomija je podruje koje prouava finansijski sistem.

Slika 1. Finansijski sistem

Finansijska trita Finansijske institucije Finansijski instrumenti

Izvor: Osnovi finansijskog menadmenta, 2007.

Investicije su jednostavno odluke ili potranja za finansijskim instrumentima, potranja za

Brigham i Ehrhardt (2014) tvrde da u ekonomskom sistemu, sa

1. Sektor domainstva, koji tedi novac; i

U svom radu Finansijski menadment, teorija i praksa, Brigham i

1. Putem banaka; ili

Sada emo se upoznati sa osnovnim funkcijama finansijskog trita:

Finansijska trita posreduju u transferu tednje (vika novca)

Finansijska trita omoguavaju informacije o kretanju cijena

Finansijska tita omoguavaju likvidnost finansijskim

Finansijska trita pomau da se utedi vrijeme, novac i napori

Izvor: Osnovi finansijskog menadmenta, 2007.

Trite novca Trite kapitala

Izvor: Osnovi finansijskog menadmenta, 2007.

Trite novca je trite na kojem se trguje finansijskim instrumentima sa rokom dospijea do

Van Horne i Wachowicz Jr (2007) navode da trite novca trguje

Trite novca se sastoji od komercijalnih banaka, nebankarskih finansijskih kompanija i

Prema Brigham i Ehrhardt (2014) trite kapitala je trite na kojem

Ovi instrumenti predstavljaju kratkorone potrebe za novcem korisnicima sredstava odnosno

Trite kapitala je institucionalno ureeni prostor, koje omoguava uslove za marketing i

Slika 4. Trite kapitala

Primarno trite Sekundarno trite

Izvor: Osnovi finansijskog menadmenta, 2007.

U svom radu Finansijski menadment teorija i praksa, Brigham i

Inicijalna javna ponuda;