SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS: I GODINA

SMJER: POSLOVNA INFORMATIKA

PROGRAMSKI JEZIK VISUAL BASIC

SEMINARSKI RAD

Travnik, 05.06.2014.
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS: I GODINA

SMJER: POSLOVNA INFORMATIKA

PROGRAMSKI JEZIK VISUAL BASIC

SEMINARSKI RAD

IZJAVA:

Potpis studenta:_____________

STUDENT:

PREDMET:

PROFESOR:

ASISTENT:
 SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................1

1.1. Predmet istraživanja (s hipotezom)..............................................................1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja.............................................................................1

1.3. Struktura rada...............................................................................................2

1.4. Znanstvene metode........................................................................................2

2. ŠTA JE VISUAL BASIC..............................................................................3

2.1. Verzije Visual Basica......................................................................................4

2.2. Pokretanje i izgled okruženja - IDE................................................................5

2.3. Osnovni koraci pri izradi aplikacije...............................................................6

2.4. Dizajn interfejsa...............................................................................................7

2.5. Promjena veličine, pomicanje i zaključavanje kontrola...............................8

2.6. Postavljanje osobina......................................................................................11

2.7. Pisanje programskog koda...........................................................................12

2.7.1. Kreiranje događajem pokretanih potprograma.......................................14

2.7.2. Pokretanje aplikacije...............................................................................15

2.8. Primjer aplikacije Firstapp...........................................................................16

2.9. Kreiranje projekta........................................................................................17

2.10. Snimanje projekta........................................................................................17

2.11. Poboljšanje aplikacije...................................................................................18

3. ZAKLJUČAK…….........................................................................................19

LITERATURA……………………………………………..............………20

POPIS ILUSTRACIJA..................................................................................21
1. UVOD

1.1. Predmet istraživanja (s hipotezom)

Ovaj seminarski rad kojem je tema „Programski jezik visual basic“ ima za

predmet istraživanja da pokaže da poslovni sistem angažira određeni broj

profesionalnih programera, sistem analitičara, te ostalih informatičkih stručnjaka na

razvoju aplikativnih rješenja. U tu svrhu se koriste programski jezici, razvojni alati,

metode i tehnike softverskog inžinjeringa, sve sa ciljem razvoja aplikativnih rješenja

koja će najbolje odgovarati zahtjevima poslovnog sistema.

Hipoteza ovog seminarskog rada:

„Bez obzira na to je li cilj korisnika stvaranje male uslužne aplikacije za sebe ili svoje

kolege, velikog sveobuhvatnog sistema ili čak aplikacija koje će distribuirati širom

svijeta putem Interneta, programski jezik Visual Basic je alat koji to omogućava.“

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Osnovni cilj seminarskog rada, a ujedno i istraživanja jeste da ukaže da je

programski jezik sredstvo pomoću kojeg programer kreira softver – sistemski ili

aplikativni i da je obuhvaćen cio programski sistem, Applications Edition uključen u

Microsoft Excel, Microsoft Access, te puno drugih Windows aplikacija koje koristi taj

isti programski jezik.

1
 1.3. Struktura rada

Seminarski rad sadrži tri poglavlja.

Prvo poglavlje, Uvod, sadrži četiri potpoglavlja:

- Predmet istraživanja (s hipotezom),

- Svrha i ciljevi istraživanja,

- Struktura rada,

- Znanstvene metode.

Drugo poglavlje, Šta je Visual Basic obrađuje općenito pojam riječi „Basic“ i historijat

razvoja programskog jezika. Posebno su obrađene verzije Visual Basica, pokretanje i

izgled okruženja – IDE, osnovni koraci pri izradi aplikacije, dizajn interfejsa, promjena

veličine, pomicanje i zaključavanje kontrola, postavljanje osobina, pisanje

programskog koda, kreiranje događajem pokretanih potprograma, pokretanje

aplikacije, primjer aplikacije Firstapp, kreiranje projekta, snimanje projekta i

poboljšanje aplikacije.

Treće poglavlje, Zaključak, daje generalnu sliku programskog jezika Visual Basic i

odgovor na postavljenu hipotezu.

1.4. Znanstvene metode

U ovom seminarskom radu prilikom istraživanja i formulisanja rezultata

korištene su u kombinaciji slijedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna,

analize i sinteze, generalizacije, klasifikacije i kompilacije.

2
2. Šta je Visual Basic

Riječ “Basic” označava programski jezik BASIC (Beginners All–Purpose

Symbolic Instruction Code), programski jezik koji koristi više programera nego bilo

koji drugi jezik u historiji računala. Visual Basic razvio se iz originalnog programskog

jezika BASIC i sada sadrži više stotina izraza, naredbi i funkcija, od kojih je najveći

dio direktno povezan sa Windows grafičkim interfejsom. Početnici mogu stvarati

korisne aplikacije poznavajući svega nekoliko naredbi, iako snaga ovog jezika

omogućuje profesionalcima da postignu sve što se može postići koristeći bilo koji

drugi Windows programski jezik.

Mogućnosti Visual Basica ogledaju se i u:

• Pristupu podacima za kreiranje baza podataka, gotovih aplikacija i dijelova za veće

sustave za sve popularnije formate baza podataka, uključujući Microsoftov SQL

Server i ostale napredne baze.

• ActiveX tehnologiji za funkcionalnost koju pružaju druge aplikacije, kao što je

aplikacija za obradu teksta Microsoft Word, tablični kalkulator Microsoft Excel, te

druge Windows aplikacije. Mogu se čak i automatizirati aplikacije i objekte kreirane

korištenjem Professional ili Enterprise verzije Visual Basica.

• Internet sposobnosti omogućuju jednostavan pristup dokumentima i aplikacijama

putem Interneta ili intraneta iz personalne aplikacije te dopuštaju stvaranje Internet

server aplikacija.

• Personalna gotova aplikacija je stvarna .exe datoteka koja koristi Visual Basic Virtual

Machine dodatak za rad i može se slobodno distribuirati na sve mašine koje koriste

neki od Windows operativnih sistema.

3
2.1. Verzije Visual Basica

Do sada je izašlo šest punih verzija Visual Basica te novi koncepti VB2005 i

VB.NET. U principu svaka verzija pokušava ugraditi nove elemente prema željama

korisnika uz uvjet da se održi kompatibilnost, što znači da ako je upisan kod za

određeni program u nekom od starijih verzija Visual Basica bez problema mogu se

dijelovi ili kompletan kod prenijeti u novu aplikaciju kao proceduru, rutinu, funkciju

ili modul.

Izdvojit ćemo tri dostupne verzije Visual Basic-a. Svaka je opremljena tako da

zadovolji određen krug razvojnih zahtjeva:

1. Visual Basic Learning izdanje omogućuje programerima lako stvaranje

moćnih aplikacija za Microsoft Windows i Windows NT operativne sustave.

Uključuje sve interne kontrole te kontrole za nadzor nad mrežom, etiketama i

bazama podataka. Dokumentacija koja dolazi s ovom verzijom uključuje Learn

VB Now CD te CD-e sa Microsoft Developer Network (MSDN) datotekama

koje sadrže punu dokumentaciju.

2. Professional izdanje pruža računalnim profesionalcima potpuno opremljen

komplet alata za razvoj rješenja za druge. Uključuje sve osobine Learning

izdanja te dodatne ActiveX kontrole, Internet Information Server Application

Designer, ugrađene Visual Database Tools i Data Environment, Active Data

Objects te Dynamic HTML Page Designer. Dokumentacija koja dolazi s

Professional izdanjem uključuje i knjigu Visual Studio Professional Features i

MSDN CD-e s punom dokumentacijom.

3. Enterprise izdanje omogućuje profesionalcima uz pomoć razvojnih timova

stvaranje snažnih aplikacija za daljnju distribuciju. Uključuje sve osobine

4
 Professional izdanja te Back Office alate kao što su SQL Server, Microsoft

Transaction Server, Internet Information Server, Visual SourceSafe, SNA

Server, i druge. Štampana dokumentacija koja dolazi s Enterprise izdanjem

uključuje knjigu Visual Studio Enterprise Features te MSDN CD-e sa punom

dokumentacijom.

2.2. Pokretanje i izgled okruženja - IDE

Radna okolina Visual Basica se često označava kao ugrađena razvojna okolina

(integrated development environment, IDE) jer objedinjuje puno različitih funkcija

kao što su oblikovanje, uređivanje, prevođenje i ispravljanje pogrešaka u poznatom

okruženju.

Kod većine uobičajenih razvojnih alata, svaka od tih funkcija bila bi izvođena kao

posebna aplikacija, svaka sa svojim sučeljem.

Kad se pokrene Setup aplikacija Visual Basica, ona omogućuje postavljanje dijelova

Visual Basica u već postojeću programsku grupu ili kreiranje nove programske grupe

i prečica za Visual Basic u Windowsima. Nakon toga može se početi sa radom u Visual

Basicu iz Windowsa.

Kako pokrenuti Visual Basic iz Windowsa:

1. Kliknuti gumb Start na traci sa zadaćama.

2. Odabrati grupu Programs, te zatim Visual Basic 6.0. ili sličnu, što zavisi od verzije

instaliranog programa.

Drugi način je:

1. Kliknuti na gumb Start.

5
2. Odabrati grupu Programs.

3. Iskoristiti Windows Explorer za pronalaženje izvršne datoteke Visual Basica.

3. Dvaput kliknute na ikonu Visual Basic.

Također može se kreirati prečica do Visual Basica, i dvoklikom je pokrenuti.

Kad se prvi put pokrene Visual Basic, vidjet će se okvir za dijalog u kojem imamo

mogućnost izbora budućeg posla, za početak se uzme opcija „standard exe“,

kako je prikazano na slici 1.

Slika 1. Ugrađen izgled okruženja Visual Basica 1

2.3. Osnovni koraci pri izradi aplikacije

Postoje tri glavna koraka pri stvaranju aplikacije u Visual Basicu:

1. Dizajn interfejsa

2. Postavljanje osobina

3. Pisanje programskog koda

Kako se to radi, pokazat će sljedeći postupci za stvaranje jednostavne aplikacije.

1
Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vbide.png

6
Ona se sastoji od okvira s tekstom i naredbenog tastera. Kada se klikne na naredbeni

taster, poruka “Zdravo, svijete!” će se pojaviti u okviru s tekstom. (Program "Hello

World" je prvi program koji se uči na gotovo svim fakultetima gdje je programiranje

u centru pažnje.)

2.4. Dizajn interfejsa

Forme su temelj za stvaranje korisničkog interfejsa neke aplikacije. Mogu se

koristiti forme za dodavanje prozora i dijaloških okvira svojoj aplikaciji. Mogu se

iskoristiti i kao spremnici za dijelove koji nisu vidljivi dio korisničkog interfejsa.

Na primjer, u aplikaciji može se imati forma koja će služiti kao spremnik za grafiku

koja se namjerava prikazati na drugim formama.

Prvi korak u izgradnji Visual Basic aplikacije je stvaranje formi koje će biti temelj

interfejsa aplikacije. Nakon toga potrebno je kreirati objekte koji će opremiti stvorene

forme. Za ovu prvu aplikaciju, koriste se dvije kontrole koje se nalaze u alatnom okviru

(Slika 2.)

Slika 2. Kreiranje okvira s tekstom te alatni okvir 2

2
Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv1.png

7
Kreiranje kontrole korištenjem alatnog okvira ima sljedeće korake:

1. Kliknuti alat kontrole koji se želi kreirati – u ovom slučaju okvir s tekstom (text

box).

2. Pomakne se pokazivač koji ima izgled krstića na određenu formu.

3. Dovede se krstić na mjesto gdje se želi postaviti gornji lijevi ugao kontrole.

4. Krstić se povlači sve dok kontrola ne bude imala željenu veličinu.

5. Otpustiti tipku miša.

Kontrola će se pojaviti na formi.

Drugi jednostavan način dodavanja kontrole na formu je dvoklik na gumb za željenu

kontrolu u alatnom okviru. Ovaj postupak će kreirati kontrolu unaprijed određene

veličine na sredini forme; nakon toga može se pomaknuti kontrola na željeni položaj

na formi.

Lako i brzo formiranje korisničkog interfejsa jedna je od najvećih prednosti Visual

Basic-a. Osnovni element u korisničkom interfejsu je Forma (Form). Forma može biti

prikazana modalno i nemodalno pozivom metode Show. Ako se forma pozove

modalno korisnik neće moći da koristi ostale forme programa dok ne zatvori pozvanu

formu. Nemodalnim pozivanjem forme korisnik može da koristi bilo koju formu

programa bez ograničenja.3

2.5. Promjena veličine, pomicanje i zaključavanje kontrola

Može se uočiti da se na uglovima kontrole pojavljuju mali pravokutni okviri koji

se zovu hvataljke za određivanje veličine; koriste se u sljedećem koraku za promjenu

3
Skripta, Distribuirani upravljački sistemi Kurs iz Visual Basic-a, Univerzitet u Novom Sadu,
Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2005, str. 19

8
veličine kontrole. Može se koristiti i miš, tastatura i naredbe izbornika za pomicanje

kontrola, zaključavanje i otključavanje položaja kontrola, te za podešavanje njihovih

položaja.

U narednim koracima objasnit će se kako promijeniti veličinu kontrole:

1. Odabrati kontrolu kojoj se želi promijeniti veličina tako da se mišem kliknete na nju.

2. Postaviti pokazivač na hvataljku, i povući je dok kontrola ne bude željene veličine.

Hvataljke na uglovima mijenjaju veličinu kontrole vodoravno i okomito, dok hvataljke

na rubovima mijenjaju veličinu kontrole samo u jednom smjeru.

3. Otpustiti tipku miša ili upotrijebiti SHIFT zajedno sa kursorskim tipkama za

promjenu veličine odabrane kontrole.

Kako pomaknuti kontrolu:

• Upotrijebiti miš za povlačenje kontrole do novog položaja na formi ili u prozoru sa

svojstvima objekata promijeniti vrijednosti svojstava Top i Left. Kad je kontrola

odabrana, može se upotrijebiti CTRL s kursorskim tipkama za pomicanje kontrole za

jednu jedinicu mreže (grid unit). Ako je mreža isključena, kontrola će se micati po

jedan piksel.

Kako zaključati pozicije svih kontrola:

• U izborniku Format odabrati stavku Lock Controls ili kliknuti na gumb Lock

Controls Toggle koji se nalazi na alatnoj traci Form Editor.

Ovaj postupak zaključat će sve kontrole na formi na njihovim položajima u tom

trenutku tako da ih se ne može slučajno pomaknuti jednom kad se postave na željeno

mjesto. Samo kontrole na odabranoj formi bit će zaključane; kontrole na drugim

formama bit će nedirnute. Ovo je uključeno – isključeno naredba, pa se može iskoristiti

i za otključavanje položaja kontrola.

9
Kako namjestiti položaj zaključanih kontrola:

• Može se “gurnuti” kontrola koja ima fokus držanjem pritisnute CTRL tipke i

pritiskom na odgovarajuću kursorsku tipku ili može se promijeniti svojstvo kontrole

Top i Left u prozoru sa svojstvima.

Sad se ima interfejs za “Zdravo, svijete!” aplikaciju kao što je prikazano na slici 3.

Slika 3. Interfejs aplikacije „Zdravo, svijete!“ 4

Pored osnovnih kontrola moguće je dodati i dodatne kontrole na paletu sa kontrolama.

To se čini u dijalogu Components u Project meniju.

Od dodatnih kontrola najčešće upotrebljavane su:

- Za hierarhijski prikaz podataka TreeView i ListView.

- Za unos datuma i vremena koriste se MonthView i DateTimePicker kontrole.

- Za prikaz grafika koristi se MSChart kontrola.

Vrlo korisna kontrola je CommonDialog, koja nam omogućuje korišćenje

standardnih Windows dijaloga za otvaranje (ShowOpen) i snimanje (ShowSave)

datoteka, kao i dijaloge za Font (ShowFont) i za prikaz štampača (ShowPrinter) i

paleta boja (ShowColor). 5

4
Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv2.png
5
Skripta, Distribuirani upravljački sistemi Kurs iz Visual Basic-a, Univerzitet u Novom Sadu,
Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2005, str. 22

10
2.6. Postavljanje osobina

Promjena položaja, veličine moguće je izvesti i naknadno a postupak je sličan

kao i pri radu sa bilo kojim drugim grafičkim elementima bilo kog grafičkog programa

(npr. Paint, Corel Draw ili grafički elementi u Wordu..). Drugi nači (ako se želi pregled

svih osobina i njihovo podešavanje) potrebno je kliknuti desnim tasterom miša na

objekat koji se želi podesiti i uključiti opciju „properties“ ili pak u meniju View

izabrati opciju Properties Window. U ovom slučaju dobit će se spisak osobina koje

možemo podešavati po želji kao što je prikazano na slici 4.

Slika 4. Prozor sa osobinama 6

Prozor sa osobinama sastoji se od sljedećih dijelova:

• Okvir s nazivom objekta (Object box) – Prikazuje ime objekta kojem se određuju

osobine. Klikom strjelice na desnoj strani ovog okvira dobije se za prikaz liste svih

objekata trenutno odabrane forme.

6
Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv3.png

11
• Kartice sa sortiranim osobinama (Sort tabs) – Odabrati između abecednog popisa

osobina ili hijerarhijskog popisa podijeljenog po logičkim kategorijama, kao što su

upravljanje izgledom, pismima ili položajem.

• Lista osobina (Properties list) – Lijeva kolona prikazuje sva sve osobine odabranog

objekta. U desnoj koloni mogu se vidjeti i promijeniti njihove vrijednosti.

Kako odrediti osobine iz prozora sa osobinama:

1. U izborniku View odabrati stavku Properties, ili kliknuti na gumb Properties na

alatnoj traci. Prozor sa osobinama prikazat će osobine odabrane forme ili kontrole.

2. Sa liste osobine odabrati one koje se žele promijeniti.

3. U desnoj koloni, upisati ili odabrati novu vrijednost osobine.

Neke osobine imaju već unaprijed određenu listu mogućih vrijednosti koje su poredane

po rednim brojevima. Ova lista može se vidjeti klikom na strjelicu na desnoj

strani okvira u kojem je ispisana vrijednost, ili se može kružiti kroz listu dvoklikom

na taj okvir.

Za primjer aplikacije “Zdravo, svijete!” trebat će se promijeniti vrijednosti triju

osobina . Za ostale osobine ostave se već određene vrijednosti.

Objekt Osobina Vrijednost

forma Caption Zdravo, svijete!

okvir s tekstom Text (prazno)

naredbeni gumb Caption OK

2.7. Pisanje programskog koda

Kodni prozor (Code Editor Window) je mjesto gdje se upisuje programski kod

aplikacije. Programski kod sastoji se od naredbi, konstanti i definicija. Korištenjem

12
kodnog prozora može se brzo pregledati i promijeniti bilo koji dio programskog koda

aplikacije.

Kako otvoriti kodni prozor:

• Dvoklikom na formu ili kontrolu kojoj se želi upisati programski kod ili u projektnom

prozoru odabrati ime forme ili modula, pa klikom na gumb View Code.

Slika 5. prikazuje kodni prozor koji će se pojaviti kada se dvaput klikne na naredbeni

gumb, te događaji za ovu kontrolu.

Slika 5. Kodni prozor7

Može se odabrati, ukoliko se želi, prikazati sve potprograme u istom kodnom prozoru,

ili će biti prikazana samo jedan potprogram.

Kako prikazati sve potprograme u jednom kodnom prozoru:

1. U izborniku Tools odabrati stavku Options.

2. Na kartici Editor u dijaloškom okviru Options, potvrditi kontrolnu kućicu lijevo

od opcije Default to Full Module View. Kontrolna kućica lijevo od opcije Procedure

7
Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv4.png

13
Separator dodaje ili briše liniju između potprograma ili kliknuti na gumb Procedure

View u donjem lijevom uglu kodnog prozora.

Kako prikazati samo jedan potprogram u kodnom prozoru:

1. U izborniku Tools, odabrati stavku Options.

2. Na kartici Editor u dijaloškom okviru Options, odznačiti kontrolnu kućicu lijevo

od opcije Default to Full Module View ili kliknuti na gumb Procedure View u

donjem lijevom uglu kodnog prozora.

Kodni prozor uključuje slijedeće elemente:

• Okvir s listom objekata – Prikazuje ime odabranog objekta. Kliknuti na strjelicu na

desnoj strani okvira za prikaz svih objekata na aktivnoj formi.

• Okvir s listom osobina – Popis potprograma ili događaja za odabrani objekt. Okvir

prikazuje ime odabranog potprograma – u ovom slučaju, Click. Kliknuti na strjelicu

na desnoj strani okvira za prikaz liste svih potprograma vezanih za odabrani objekt.

2.7.1. Kreiranje događajem pokretanih potprograma

Programski kod u Visual Basic aplikaciji je podijeljen u manje blokove koji se

nazivaju potprogrami. Događajem pokretan potprogram, kao onaj koji se želi kreirati,

sadrži programski kod koji će biti izvršen kad se javi događaj (na primjer, kad korisnik

klikne na gumb).

Događajem pokretan potprogram za kontrolu sastoji se od imena kontrole (određenog

u svojstvu Name), podvlake (_) te imena događaja. Na primjer, ako se želi da

naredbeni gumb s imenom Command1 pokrene događajem pokretan potprogram kad

korisnik klikne na njega, koristit će se potprogram Command1_Click.

14
Kako kreirati događajem pokretan potprogram:

1. U okviru s popisom Object, odabrati ime objekta na aktivnoj formi (aktivna forma

je ona koja trenutno ima fokus). U ovom primjeru, odaberite naredbeni gumb

Command1.

2. U okviru s popisom Procedure odabrati ime događaja za odabrani objekt.

U ovom primjeru, potprogram Click je već odabran, jer je to standardni potprogram

za naredbeni gumb. Uočit će se da se u kodnom prozoru pojavljuje predložak za ovaj

događajem pokretan tip potprograma.

3. Upiše se sljedeći programski kod između naredbi Sub i End Sub: Text1.Text =

“Zdravo, svijete!”

Događajem pokretan potprogram trebao bi izgledati ovako:

Private Sub Command1_Click ( )

Text1.Text = “Zdravo, svijete!”

End Sub

Uočit će se da ovaj programski kod zapravo mijenja svojstvo Text kontrole imena

Text1 u “Zdravo, svijete!”. Sintaksa ovog primjera ima oblik objekt.osobina gdje je

Text1 objekt, a Text osobina. Ovu sintaksu je moguće koristiti za promjenu osobine

bilo koje forme ili kontrole kao odgovor na događaje koji će se pojaviti tokom

izvođenja aplikacije.

2.7.2. Pokretanje aplikacije

Za pokretanje aplikacije, odabrati stavku Start u izborniku Run, kliknuti na gumb

Start na alatnoj traci, ili pritisnuti F5. Kliknuti na naredbeni gumb koji je kreiran na

formi, i prikazat će se tekst “Zdravo, svijete!” ispisan u okviru s tekstom.

15
2.8. Primjer aplikacije Firstapp

Visual Basic omogućava bogatstvo alata naprednijih od onih koji su se koristili

u prvoj aplikaciji, tako da se može koristiti puno drugih mogućnosti za obradu i

prilagodbu ličnih aplikacija.

Slijedeći primjer pokazuje kako na jednostavan način kreirati korisnu aplikaciju u

Visual Basicu.

Aplikacija Firstapp pokazuje kako se mogu iskoristiti kontrola podataka (data control)

i kontrola mreže (grid control) za prikaz tablice informacija iz baze podataka. Visual

Basic omogućuje jednostavan pristup informacijama u bazi podataka iz lične

aplikacije.

Kontrola podataka ima mogućnost kretanja kroz slogove u bazi podataka, usklađujući

prikaz zapisa u kontroli podataka s položajem u slogu.

Aplikacija se sastoji od kontrole podataka, kontrole MSFlexGrid, okvira s listom i dva

naredbena gumba. Mreža prikazuje tabelu informacija o proizvodima dobivenu iz

Northwind baze podataka. Dok korisnik odabire stavku koristeći gumbe za kretanje u

kontroli podataka, ime odabranog proizvoda će biti prikazano u toj kontroli. Korisnik

može i dodati proizvode na “listu za kupovanje” u okviru s listom dvoklikom na

trenutno odabranu stavku u mreži.

Za dodavanje stavke u okvir s listom, koristit će se postupak AddItem (postupak je

funkcija Visual Basica koja djeluje na određeni objekt, u ovom slučaju na okvir s

listom).

Sintaksa za određivanje postupka (objekt.postupak) je slična sintaksi određivanja

osobina (objekt.osobina). Postupak AddItem dopušta dinamičko dodavanje stavki u

okvir s listom tokom izvođenja aplikacije. Obratno tome, postupak Clear se koristi

za brisanje svih stavki u okviru s listom.

16
2.9. Kreiranje projekta

Kreiranje aplikacije započinje se odabirom stavke New Project u izborniku File,

zatim se odabere Standard EXE u dijaloškom okviru New Project (kad se prvi put

pokrene Visual Basic, biti će prikazan dijaloški okvir New Project). Visual Basic kreira

novi projekt i prikazuje novu formu. Da bi se kreiralo sučelje, postavi se kontrola

podataka, kontrolu MSFlexGrid, okvir s listom i dva naredbena gumba.

Kontrola MSFlexGrid ne postoji u standardnom alatnom okviru, pa se dodaje na

slijedeći način:

1. Odabrati stavku Components iz pomoćnog izbornika (da bi se dobio, klikne se

desnom tipkom miša unutar alatnog okvira).

Prikazat će se dijaloški okvir Components.

2. Pronađe se stavka MSFlexGrid (Microsoft Flex Grid 6.0) u okviru s listom

Components i potvrdi se kontrolna kućica s lijeve strane stavke.

3. Klikne se na gumb OK.

Ikona za kontrolu MSFlexGrid će se pojaviti u alatnom okviru.

Upotrijebi se alatni okvir za kreiranje kontrole podataka, kontrole MSFlexGrid, okvira

s listom i dva naredbena gumba na formi.

2.10. Snimanje projekta

Posao na izradi aplikacije završit će se biranjem stavke Save Project u izborniku

File. Visual Basic će odvojeno upitati za snimanje forme te zatim i projekta. Jedno od

mogućih imena projekta bilo bi “Lista za kupovanje”. Windows 95/98 i WindowsNT

operativni sistemi dopuštaju imena datoteka do 255 znakova duljine, a imena datoteka

17
mogu sadržavati i znakove razmaka. Starije verzije Microsoft Windows operativnog

sistema su ograničeni na imena datoteka s osam karaktera, sa sufiksom od tri karaktera.

2.11. Poboljšanje aplikacije

Na ovaj način je završena prva Visual Basic aplikacija; ona izvodi jednostavnu,

ali korisnu funkciju. Ova aplikacija se može iskoristiti kao temelj za dodavanje sličnih

mogućnosti u druge aplikacije, koristeći lične podatke umjesto onih iz Biblio.mdb

datoteke. Naravno, da bi se ova aplikacija napravila stvarno korisnom, možda se poželi

dodati mogućnost snimanja ili štampanja sadržaja okvira s listom, dodavanja novih

podataka kao što su cijena i dostupnost, ili čak dobivanje podataka o kreditnoj kartici

i prenošenje narudžbe putem Interneta. Programski jezik Visual Basic omogućava sve

to i još mnogo drugih mogućnosti.

18
3. Zaključak

U ovom radu se pokazalo da je Visual Basic programski jezik za

programiranje radnji kao i radni interfejs. Ovo je veoma popularna verzija

Basica, nudi jednostavnost Basic jezika zajedno s potpunim pristupom

Windows API-ju čime je omogućena izrada svih vrsta aplikacija s velikim

mogućnostima u kojem programeri koriste rad drugih programera štedeći vrijeme i

trud koji je potreban da se napiše neki složeni program, pri čemu svi programeri koriste

iste standarde.

Visual Basic omogućava brzu izradu aplikacija koje imaju grafički međuskop

sa korisnikom, a takođe omogućava brz i jednostavan pristup datotekama, te

omogućava programeru stvaranje Aktive X komponenti s relativnom lakoćom.

U današnje vrijeme kada se tehnologija razvija velikom brzinom i poznajemo brojne

programske jezike, Visual Basic je jako popularan kao programski jezik jer vuče

korijene iz BASIC-a, jednog od najpopularnijih programskih jezika tokom 80-tih i on

je osnovni programski jezik na kojemu su stvorene mnoge Mikrosoft aplikacije.

Hipoteza: „Bez obzira na to je li cilj korisnika stvaranje male uslužne aplikacije za

sebe ili svoje kolege, velikog sveobuhvatnog sistema ili čak aplikacija koje će

distribuirati širom svijeta putem Interneta, programski jezik Visual Basic je alat koji

to omogućava“ u ovom seminarskom radu u cijelosti je potvrđena i dokazana.

19
Literatura

1. Microsoft Visual Basic 6.0 Vodič za programere, preveo s engleskoga Dioniz

Daubachy, urednik Goran Jednačak, Zagreb: Strijelac, 1999. godina

2. Skripta, Distribuirani upravljački sistemi Kurs iz Visual Basic-a, Univerzitet

u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2005. godina

Internet:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Visual_Basic (12.05.2014.)

http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vbide.png (28.05.2014.)

http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv1.png (28.05.2014.)

http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv2.png (28.05.2014.)

http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv3.png (28.05.2014.)

http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hv4.png (28.05.2014.)

20
POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1. Ugrađen izgled okruženja Visual Basica

Slika 2. Kreiranje okvira s tekstom te alatni okvir

Slika 3. Interfejs aplikacije „Zdravo, svijete!“

Slika 4. Prozor sa osobinama

Slika 5. Kodni prozor

21