ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

s pitanjima za maturu i prijemne

Nakladnik
HINUS
Zagreb, Miramarska 13 b
tel.: 615 41 96, tel./fax: 611 55 18
e-mail: hinus@zg.hinet.hr

Urednik
Hrvoje Zrnčić

Recenzenti
Prof.dr.sc. Mirjana Kalafatić
Mirjana Martek, prof.

ISBN 978-953-6904-26-6

Copyright © Hrvoje Zrnčić

Knjigu možete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je

stavljati na druge mrežne stranice, umožavati ili je koristiti za bilo koju
komercijalnu svrhu.
 Sanda Ilić
Lela Zadražil
Ljubica Kostanić

ŠKOLSKI
LEKSIKON
BIOLOGIJE
s pitanjima za maturu i prijemne

HINUS
 SADRŽAJ

PREDGOVOR ...........................................................................................7
LEKSIKON ...............................................................................................9
PITANJA ...............................................................................................159
ODGOVORI ..........................................................................................253
DODATCI .............................................................................................279
DODATAK 1 ...................................................................................281
DODATAK 2 ...................................................................................289
DODATAK 3 ...................................................................................295
DODATAK 4 ...................................................................................297
DODATAK 5 ...................................................................................299
DODATAK 6 ...................................................................................301
 PREDGOVOR

Onome tko se želi brzo i kvalitetno pripremiti za polaganje razredbenog

ispita iz biologije, na bilo kojem od fakulteta na kojem se polaže biologija, ovo
će biti izuzetno korisna literatura. Ova knjiga ne predstavlja samo pomoć za
brzo i dobro pripremanje razredbenih ispita već i nešto više od toga. Naime, ona
sadrži leksikon pojmova iz biologije koji će biti korisno štivo još dugo nakon
polaganja razredbenih ispita.
Knjiga se u osnvi sastoji od tri dijela. Prvi dio je leksikon pojmova iz
biologije temeljen na srednjoškolskom gradivu. Leksikon podrazumijeva abe-
cedni poredak bioloških pojmova i njihovih sažetih opisa što omogućuje brzo
snalaženje prilikom pripreme za polaganje razredbenih ispita. Drugi dio sadrži
više stotina pitanja s proteklih razredbenih ispita s uputama za njihovo rješenje.
Upute se prije svega odnose na savjet koji pojam odnosno koje objašnjenje
treba pročitati da bi se razjasnilo rješenje zadatka kojega se rješava. Ovdje treba
posebno naglasiti da Leksikon omogućuje i brzo razjašnjenje zbog čega neki
pretpostavljeni odgovor na zadatak koji se rješava nije točan. To se postiže tako
da se tumačenje ključnog pojma iz pretpostavljenog odgovora također potraži u
Leksikonu. Treći dio čine dodaci koji pojašnjavaju bilo pojmove sadržane u
Leksikonu bilo rješenja zadataka s proteklih razredbenih ispita.
Dvije su vrste kratica uporabljene u tekstu koji slijedi. To su, prije sve-
ga kratice naziva različitih kemijskih spojeva. Uz potrebna pojašnjenja, rabe se
kratice naziva nukleinskih kiselina, aminokiselina, nukleotida, hormona i dr.
prema engleskom nazivu. Zatim su tu i uobičajene kratice koje su vezane uz
način uporabe. U tekstu se rabe samo dvije uobičajene kratice: v. i isp. Kratica
v. znači vidi i redovito dolazi ispred pojma o kojem treba pročitati osnovne
informacije. Kratica isp. znači ispitaj i dolazi uz pojam o kojem treba potražiti
dodatne informacije.
Dakle, ova se knjiga odlikuje jednostavnim razjašnjenjima zašto je neki
odgovor u danom zadatku točan, ali isto tako i zašto neki drugi odgovor nije
točan. Tako se brzo ovladava gradivom i stječe sigurnost neophodna za
uspješan izlazak na razredbene ispite.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
A ten, kiselica i borovica.
ABBE, E. njemački znanstvenik i izumi-
telj koji je u 19.st. unaprijedio mikroskop
povećavši njegovu moć razlučivanja.
ABIOTIČKI ČIMBENICI, jedna od sku-
pina ekoloških čimbenika. To su različiti
fizikalni i kemijski čimbenici okoliša koji
utječu na život nekog organizma, npr.
temperatura, voda odnosno vlaga, svjetlost
itd.
ABISAL, dubokomorski (oceanski) sloj,
izvan granice prodora svjetla i pod viso-
kim tlakom. Život u abisalu ovisi o gor-
njem osvjetljenom sloju u kojem se odvija
primarna organska proizvodnja (bioproiz-
vodnja) procesom fotosinteze.
ACETIL-CoA, početni spoj Krebsova ci-
klusa. Sastoji se od acetilne skupine veza-
ne na koenzim A (Co A). Spoj sadržava
tioestersku vezu bogatu energijom. Ima bi-
tno značenje u izmjeni tvari jer nije samo
produkt razgradnje ugljikohidrata već i
masnih kiselina te aminokiselina.
ACETILKOLIN, neurohormon kojeg pa-
rasimpatički živac-vagus luči na živčanim
okončinama. On se oslobađa kada je sma-
njena potreba za kisikom (npr. kada spava-
mo) smanjujući udarni volumen srca.
ACIDO - BAZNA RAVNOTEŽA, rav-
noteža kiselina i lužina u tijelu, regulira se
puferskim svojstvima tjelesnih tekućina,
plućima i bubrezima, v. puferi. Normalna
koncentracija vodikovih iona (pH) arterij-
ske krvi je oko 7.4. Pluća sudjeluju u odr-
žavanju te ravnoteže izdisanjem uglji-
kovog dioksida, a bubrezi izlučivanjem
vodikovih iona mokraćom.
ACIDOFILNE (kremene) BILJKE, bilj-
ke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 -
5,5). To su npr. rododendron, pitomi kes-
ACIDOZA, stanje sniženih pH vrijednosti
tjelesnih tekućina (normalan pH je oko
7.4), v. acido - bazna ravnoteža.
ADAPTACIJA OKA, prilagodba oka na
svjetlo ili tamu, v. bjeloočnica.
ADAPTACIJA, v. prilagodba.
ADAPTIVNA OBOJENOST, v. zaštitna
obojenost, upozoravajuća obojenost i mi-
mikrija.
ADAPTIVNA RADIJACIJA, v. makroe-
volucija.
ADENIN, organski spoj s dušikom iz sku-
pine purinskih baza. Sadržan je u najvaž-
nijem pohranjivaču i prijenosniku energije
u živoj stanici, u ATP-u. Sudjeluje i u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina.
NH2
C
N C N
C C C H
H N N
H
ADENOHIPOFIZA, prednji režanj žlije-
zde hipofize koji izlučuje hormon rasta,
gonadotropne hormone, adenokortikotrop-
ni hormon i tireotropni hormon.
ADENOKORTIKOTROPNI HORMON
(ACTH), hormon kojega izlučuje prednji
režanj hipofize (adenohipofiza). Stimulira
koru nadbubrežne žlijezde na izlučivanje
kortikosteroidnih hormona kortizona i al-
dosterona.
ADENOZIN-TRIFOSFAT, v. ATP.
ADH, v. antidiuretički hormon.
9
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ADHEZIJA, privlačna sila između mole-
kula različitih tvari koje se dotiču. Pove-
zanost molekula vode s drugim molekula-
ma (npr. uz stijenku kapilara kod biljaka)
omogućuje uzlazni tok vode u biljci.
ADP (adenozin-difosfat), v. ATP.
ADRENALIN, hormon kojega izlučuje
srž nadbubrežne žlijezde. Pojačano se iz-
lučuje u različitim stresnim stanjima, npr.
šoku, strahu, bolu, jakom uzbuđenju itd.
Njegovo djelovanje je višestruko i svodi se
na podizanje svih važnih funkcija u orga-
nizmu na višu razinu kako bi organizam
što bolje prebrodio stres. Tako adrenalin
uzrokuje pojačani intenzitet rada srca, ste-
zanje perifernih krvnih žila, širenje očnih
zjenica, širenje bronhiola, pojačani inten-
zitet i brzinu disanja, stezanje mnogih mi-
šića, povećani broj limfocita u cirkulaciji
itd.
ADULTNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti
ADVENTIVNO KORIJENJE, v. korijen.
AERENHIM, v. osnovno staničja.
AEROBAN, označuje prisutnost kisika;
odnosi se na organizme, okoliš ili na stani-
čne procese koji zahtijevaju prisustvo kisi-
ka.
AEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.
AGLUTINACIJA, pojava sljepljivanja
krvnih stanica u slučaju primitka krvi
neodgovarajuće krvne grupe.
AGLUTININ, v. krvne skupine.
AGLUTINOGEN, v. krvne skupine.
AGRANULOCITOZA, bolest smanjenog
ili zaustavljenog stvaranja granulocita u
koštanoj moždini. Kao posljedica agranu-
locitoze često se javlja povećana sklonost
bakterijskim i gljivičnim infekcijama.
10
AIDS (SIDA), engleska odnosno francu-
ska kratica za sindrom stečene imunode-
ficijencije. Za AIDS je to smanjenje broja
leukocita u krvi, smanjen broj limfocita u
limfatičnim organima (limfnim čvorovima
i slezeni), smanjen broj zrelih T limfocita,
manja količina protutijela (Ig). Uzročnik je
virus (retrovirus) koji napada i uništava T4
- limfocite, nositelje stanične imunosti.
Virus je nazvan HIV-om (Human Immu-
nodeficiency Virus, humani virus nedosta-
tka imuniteta), HIV se najčešće prenosi
spolnim kontaktom i krvlju (transfuzijom,
injekcijskim iglama), zatim sa zaražene
majke kroz posteljicu na nerođeno dijete,
te ženinim mlijekom na dojenče (sisanje).
AIDS je za sada neizlječiva bolest imuno-
loškog sustava za vrijeme koje nastaju vi-
dljive promjene: (oportunističke infekcije)
upala pluća i moždane ovojnice, gljivične
bolesti i tumori.
AKCIJSKI POTENCIJAL, v. električni
potencijal.
AKOMODACIJA OKA, prilagođavanje
oka na gledanje blizu i daleko, v. leća.
AKROMEGALIJA, nenormalan rast po-
jedinih dijelova tijela kao što su šaka, sto-
palo, pojedini zglobovi i dr. zbog pove-
ćanog lučenja hormona rasta. Javlja se u
odraslo doba.
AKROSOM, vršno tjelešce koje se nalazi
na vršnom dijelu glave spermija. Sadrži hi-
drolitičke enzime i omogućuje prodiranje
spermija u jajnu stanicu prilikom oplodnje.
AKSON (neurit), v. živčana stanica.
AKTIN, bjelančevinasta molekula koja
izgrađuje miofibrile, v. poprečnoprugasti
mišić.
AKTIVAN PRIJENOS (aktivan trans-
port), prijenos tvari kroz staničnu membra-
nu iz područja manje koncentracije u
područje veće koncentracije neke tvari. Taj
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
prijenos se može odvijati samo uz pomoć
membranskih “prenositelja” i uz utrošak
energije iz ATP-a. Klasični primjer ak-
tivnog prijenosa je transport iona natrija
(Na+) iz stanice u međustanični prostor i
iona kalija (K+) iz međustaničnog prostora
u stanicu, tzv. natrijeva i kalijeva pumpa.
Ovaj oblik aktivnog prijenosa susreće se u
membranama gotovo svih animalnih stani-
ca.
AKTIVNI TRANSPORT, v. aktivni pri-
jenos.
AKTIVNO STEČENA SPECIFIČNA
IMUNOST, organizam nakon kontakta s
određenim antigenom stvara specifične
tvari imunološke reakcije (protutijela, lim-
focite T i dr.). Aktivna imunost može biti
stečena prirodnim putom (ljudi koji su pre-
boljeli neku zaraznu bolest imaju gotova
specifična protutijela s kojima mogu uni-
štiti isti antigen u slučaju ponovnog unosa
u tijelo) ili umjetnim putom (cijepljenjem).
ALANIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
ALANTOIS, kod amniota, druga zametna
ovojnica koja obavija zametak. Prokrvlje-
na je mnogim kapilarima te sudjeluje u
disanju i hranjenju zametka.
ALBINIZAM, nedostatak pigmenta u ko-
ži i/ili drugim organima. Nasljedno svojs-
tvo koje se pojavljuje u čovjeka, ali i nekih
životinja, na primjer u miševa, kunića,
majmuna, a određuje ga recesivni gen koji
se nalazi na autosomima (nespolni kromo-
somi).
ALBUMIN, bjelančevina u krvi (oko 34
do 50 g/L) koja sudjeluje u prijenosu
različitih hormona. Sintetizira se u jetri
odakle se otpušta u krv.
ALDOSTERON, jedan od hormona kore
nadbubrežne žlijezde. Taj hormon održava
stalnu razinu iona natrija, klora i kalija u
tijelu. Najvažniji podražaj za lučenje hor-
mona je niska koncentracija iona natrija u
izvanstaničnoj tekućini (npr. plazmi). Al-
dosteron koji je oslobođen u krvi, filtrira
se u nefron, a to pojačava upijanje iona
natrija u kapilare uz nefrone.
ALELI, (alelni geni, homologni geni) su
par gena koji određuju isto svojstvo, a
nalaze se na paru homolognih kromosoma
(isp.). Aleli pojedinih svojstava označuju
se obično slovima abecede i to dominantni
velikim, a recesivni malim slovima, npr.
za jedno svojstvo A i a, za drugo B i b, itd.
Ako dominantnost nije izražena aleli se
mogu označavati s a1 i a2, b1 i b2, itd. U je-
dnom organizmu za neko fenotipsko svoj-
stvo mogu biti najviše dva različita alela.
ALELNI GENI, v. aleli.
ALERGENI , v. alergija.
ALERGIJA (alergijska reakcija), specifi-
čan oblik imunološke reakcije odnosno
preosjetljivost (hipersenzitivnost) na neke
tvari. Tvari koje uzrokuju alergije zovu se
alergeni, a najčešći su pelud, neki lijekovi,
prašina, neke vrste hrane (jagode, maline,
sir), različita kemijska sredstva (detergenti,
kozmetički preparati) itd.
ALFA-AMILAZA, v. ptijalin.
ALFA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva onečišćenja voda, a predstav-
lja snažno onečišćene vode.
ALGAŠICE, gljive koje, poput alga, žive
u vodi kao saprofiti ili paraziti. Njihove
hife nemaju poprečnih stijenki pa sliče du-
gim razgranatim cijevima s puno jezgara.
Stanična stijenka im je od hitina, a samo
kod najprimitivnijih od celuloze.
ALGE, autotrofne fotosintetske steljnjače
među kojima postoje velike razlike. Skupi-
ne algi su bičaši, kremenjašice, zelene,
smeđe i crvene alge. Od tih skupina samo
11
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
crvene alge nemaju pokretne stanice s bi-
čevima niti u jednom razvojnom stadiju.
ALKALOZA, stanje povišenih pH vrije-
dnosti tjelesnih tekućina (normalan pH je
oko 7.4), v. acido - bazna ravnoteža.
ALKAPTONURIJA, nasljedni nedostatak
enzima zbog čega se nakuplja homogeneti-
zirana kiselina u mokraći, a koja na zraku
potamni.
ALKOHOLNO VRENJE, v. kvaščeve
gljivice.
ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA, spe-
cijacija kada su populacije odvojene zem-
ljopisnom barijerom. Razvoj u novu vrstu
zbiva se u prostorno izoliranim populacija-
ma koje potječu od zajedničkog ishodišta,
ali žive u raznim sredinama. Isp. specijaci-
ja.
ALVEOLE, v. plućni mjehurići.
AMBULAKRALNI SUSTAV, v. vodo-
žilni sustav.
AMEBNA DIZENTERIJA, v. dizenterija
AMENOREJA, izostanak mjesečnice.
Ako se ne pojave prve mjesečnice u puber-
tetu, govori se o primarnoj amenoreji, a
ako izostanu mjesečnice kod žena koje su
ih imale redovito govori se o sekundarnoj
amenoreji. Razlozi su najčešće u poreme-
ćaju ravnoteže spolnih hormona i gonado-
tropnih hormona.
AMERIA, v. beskolutićavci.
AMFIPATSKE MOLEKULE, molekule
koje na jednom svome kraju privlače vo-
du, a na drugom odbijaju vodu. Amfipat-
ske molekule su npr. molekule fosfolipida.
U molekuli fosfolipida električki nabijen
kraj privlači molekule vode (hidrofilan), a
električki nenabijen kraj s masnim kiseli-
nama odbija vodu (hidrofoban).
AMILOPLAST, v. leukoplasti.
12
AMINOKISELINE, organski spojevi koji
izgrađuju bjelančevine. Svaka aminokise-
lina sadrži dvije karakteristične kemijske
skupine: karboksilnu (COOH) i amino
(NH2) skupinu, a međusobno se amino-
kiseline razlikuju po vrsti radikala. Pozna-
to je oko 70 različitih aminokiselina, ali
samo 20 dolazi u živim organizmima.To
su: glicin, leucin, serin, aspargin, alanin,
izoleucin, treonin, glutamin, valin, fenila-
lanin, cistein, asparginska kiselina, tirozin,
metionin, glutaminska kiselina, triptofan,
histidin,lizin, prolin i arginin.
H H O
N C C OH
H R
AMNION, kod amniota, prva unutarnja
zametna ovojnica koja obavija i zaštićuje
zametak od trešnje i pritiska. To je vre-
ćasta tvorba ispunjena bjelančevinastom
tekućinom u kojoj pliva zametak.
AMNIOTA, skupine životinja (gmazovi,
ptice i sisavci) kod kojih se pojavljuju tri
zaštitne zametne ovojnice: amnion, alanto-
is i seroza. Amniota nemaju stadij ličinke i
njihov razvitak teče bez preobrazbe. Poja-
vili su se u karbonu, v. dodatak 5.
AMP (adenozin-monofosfat), v. ATP.
ANABOLIZAM, sintetički procesi u koji-
ma se od malih građevnih elemenata izgra-
đuju ili polimeriziraju veće molekule.
ANADROMNE SELICE, ribe koje žive
u moru, a radi mriještenja zalaze u slatke
vode, npr. lososi, v. selidba riba.
ANAEROBAN, označuje odsutnost zraka,
odnosno kisika; odnosi se na organizme,
okoliš ili na stanične procese za koje nije
potrebna ili je čak štetna prisutnost kisika.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ANAEROBNA RESPIRACIJA, v. disa-
nje.
ANAFAZA, stadij mitoze (isp.). Na počet-
ku anafaze svaki kromosom razdvoji se na
dvije kromatide koje zatim putuju prema
suprotnim polovima stanice vučene teznim
nitima diobenog vretena. Anafaza završa-
va kada kromosomi stignu na suprotne
polove stanice. Za razliku od profaze i me-
tafaze u kojima su kromosomi dvostruki,
anafazni kromosomi su jednostruki odnos-
no sastoje se od jedne kromatide.
ANAFAZA DRUGE MEJOTIČKE DI-
OBE, v. anafaza II.
ANAFAZA I, (anafaza prve mejotičke
diobe, anafaza mejoze I), stadij mejoze
(isp.). U anafazi I razdvajaju se homologni
kromosomi i putuju prema suprotnim po-
lovima stanice stezanjem teznih niti dio-
benog vretena. Kromosomi u anafazi I su
dvostruki, odnosno, svaki je građen od
dvije kromatide.
ANAFAZA II (anafaza druge mejotičke
diobe, anafaza mejoze II), stadij mejoze
(isp.). Zbivanja u anafazi II su ista kao i u
anafazi mitoze gdje se svaki dvostruki
kromosom dijeli na dva jednostruka koji
putuju na suprotne polove stanica.
ANAFAZA MEJOZE I, v. anafaza I.
ANAFAZA MEJOZE II, v. anafaza II.
ANAFAZA PRVE MEJOTIČKE DIO-
BE, v. anafaza I.
ANAFILAKTIČKI ŠOK, teško alergij-
sko stanje u kojem drastično padne minu-
tni volumen srca i arterijski tlak. Stanice
imunološkog sustava ispuštaju histamin.
Može doći do gušenja i smrti pri unašanju
veće količine specifičnog alergena (npr.
penicilina).
ANALOGNI ORGANI, organi u raznih
skupina organizama koji su različitog pod-
rijetla, a funkcija im može biti slična, kao
npr. krilo ptice i krilo kukca. Takvi su or-
gani prilagodba na slične uvjete života.
ANATOMIJA, znanost koja proučava
makroskopsku građu tijela svih živih bića.
ANDROGENI (muški spolni hormoni),
hormoni koji se stvaraju u sjemenicima i
kori nadbubrežne žlijezde, a u manjoj mje-
ri i u jajnicima. Sjemenici stvaraju i luče
nekoliko spolnih hormona od kojih je naj-
važniji testosteron. Spolni hormoni koje
luči kora nadbubrežne žlijezde zovu se
adrenalni androgeni od kojih je najvažniji
dehidroepiandrosteron.
ANEMIJE, bolesti pri kojima su tkiva
preslabo opskrbljena kisikom zbog sma-
njene količine hemoglobina i broja eritro-
cita u krvotoku. Simptomi su: bljedoća,
umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha i
lupanje srca. Neke anemije uzrokuju gene-
tski čimbenici, npr. srpastu anemiju. Osta-
le mogu biti posljedicom ubrzanog raspada
eritrocita ili hemolize - hemolitička anemi-
ja, nedostatka željeza u hrani – siderope-
nična anemija ili manjka vitamina B -
perniciozna anemija.
ANEUPLOIDIJA, je promjena u broju
samo jednog ili nekoliko kromosoma. Naj-
češće zahvaća spolne kromosome. Javljaju
se abnormalnosti u razvitku, koje uglav-
nom nisu letalne. Npr. Turnerov sindrom
45xo, ženska osoba s jednim x-kromoso-
mom, spolno nerazvijena i nespolna (ima
nerazvijene jajnike) ili Klinefelterow
sindrom (47, xxy, 48 xxxy) kod muškaraca
izaziva ženske osobine (mliječne žlijezde)
i sterilni su.
ANGINA PEKTORIS (stenokardija), nije
bolest, nego se tako nazivaju boli koje
nastaju kad srčani mišić ostane privremeno
bez kisika. Povećane fizičke aktivnosti,
uzbuđenje, velike i nagle temperaturne
razlike povećavaju aktivnost srca (broj ot-
13
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kucaja) i potrebu za kisikom iznad mogu-
ćnosti koronarnog optoka. Kao posljedica
javlja se jaka bol u prsima, koja uglavnom
prestaje sa smanjenjem aktivnosti tijela.
ANTENALNE ŽLIJEZDE, ticalne žlije-
zde, isp. rakovi.
ANTERA, v. prašnik.
ANTERIDIJI, muški rasplodni organi bi-
ljaka u kojima nastaju muške spolne stani-
ce. Anteridija nema kod najprimitivnijih
(bakterije, neke alge), i najsavršenijih (kri-
tosjemenjače) biljnih skupina.
ANTIBIOGRAM, mikrobiološka metoda
kojom se ispituje djelovanje niza različitih
antibiotika na izoliranu bakteriju uzročnika
bolesti. Ovom metodom utvrđuje se naj-
djelotvorniji antibiotik za liječenje određe-
ne bakterijske bolesti.
ANTIBIOTIK, kemijska tvar koja sprije-
čava razvitak određenih vrsta bakterija.
Mogu ih proizvoditi čak i neke vrste bak-
terija, npr. bakterije roda Streptomyces
proizvode streptomicin.
ANTIDIURETIČKI HORMON (ADH),
hormon koji luči stražnji režanj hipofize
(neurohipofize) ako u organizmu nedostaje
vode. Ako krvna plazma postane hiperto-
nična, podražuje središte za žeđ u mozgu,
a to središte šalje impulse živčanim putem
u stražnji režanj hipofize koja počne lučiti
ADH. ADH se transportira krvlju u čahuru
nefrona gdje djeluje na stanice stijenki
kanalića nefrona da postanu propusnije za
vodu. Dakle, povećava se respiracija vode
iz filtra natrag u krv. Naprotiv, ako je krv-
na plazma hipotonična (popili smo previše
vode) prestaje se lučiti ADH te se u nefro-
nima voda neće reapsorbirati u krv, nego
će se lučiti iz tijela mokraćom.
ANTIGEN (imunogen), svaka tvar koja
može izazvati imunološku reakciju organi-
zma.
14
ANTIKODON (protušifra), skupina triju
baza na molekuli transportne RNA (tRNA)
koje su komplementarne bazama na mole-
kuli glasničke RNA (mRNA). Antikodon
raspoznaje, a zatim se spoji s kodonom (ši-
from) na mRNA.
ANTIPIRETICI (antipirogene tvari), sre-
dstva koje snizuju povišenu tjelesnu tem-
peraturu.
ANTITETSKA IZMJENA GENERACI-
JA, v. zelene alge.
ANTITIJELA, obrambene bjelančevine
koje stvara organizam kada u njega uđu
antigeni. Većina antitijela stvara se u plaz-
ma stanicama i B limfocitima.
ANTROPOLOGIJA, u najširem smislu,
znanost koja proučava čovjeka, posebice
ljudske rase, evoluciju, ponašanje i dr.
AORTA, najveća arterija, izlazi iz lijeve
klijetke srca, v. veliki optok.
APENDICITIS, v. upala crvuljka.
APIKALNA DOMINACIJA, pojava u
kojoj vršni pup djelomično ili potpuno
inhibira rast bočnih pupova.
APIKALNI MERISTEMI, v. vršni meri-
stemi
APLASTIČNA ANEMIJA, bolest sma-
njene proizvodnje eritrocita u koštanoj
moždini.
APOMIKSIJA, razvitak sjemena bez op-
lodnje (nespolno razmnožavanje). U tom
se slučaju jajna stanica samo diploidizira
(udvostruči se broj kromosoma) bez oplo-
dnje. Od nje se razvije zametak, sjeme i
zatim biljka koja je potpuno jednaka kao i
roditeljska biljka. Apomiksiju nalazimo
npr. u maslačka.
APOSEMIJA, v. upozoravajuća obojen-
ost.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
APSCIZINSKA KISELINA, biljni hor-
mon koji inhibira rast, potiče dormanciju i
pomaže biljci da preživi u stresnim uvjeti-
ma (regulirajući vodnu ravnotežu). Kont-
rolira završne razvojne stadije biljaka: sta-
renje, otpadanje listova, venuće cvjetova,
dozrijevanje plodova. Sintetizira se u sta-
nicama koje sadržavaju kloroplaste ili ami-
loplaste.
APSORPCIJA HRANE, upijanje hrane u
probavnom sustavu iz probavila u krvotok
i limfotok. Apsorpcija hrane se najvećim
dijelom obavlja u tankom crijevu pomoću
epitelnih stanica crijevnih resica, a djelo-
mice u debelom crijevu gdje se uz konač-
nu apsorpciju hrane upijaju voda i minera-
li.
ARCHAEOPTERYX, v. praptica.
AREAL, prostor na kojem je raspoređena
neka vrsta organizama ili opseg prostorne
rasprostranjenosti neke vrste. Areali se
razlikuju po obliku i veličini, npr. ende-
mične vrste imaju vrlo mali areal.
ARGININ, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
ARHEGONIJ, ženski rasplodni organi
biljaka u kojima nastaju ženske spolne sta-
nice. Nalazimo ga u mahovina, papratnja-
ča i donekle u promijenjenom obliku u
golosjemenjača.
ARHENTERON (pracrijevo), prostor koji
nastaje uvrtanjem (invaginacijom) endode-
rma u šupljinu gastrule, preteča je crijeva.
Nastaje u jednoj od etapa embrionalnog
razvoja složenih životinjskih organizama.
ARILUS, v. tise.
AROMORFOZA, v. megaevolucija.
ARTERIJE, žile kucavice, ali i žile od-
vodnice, jer odvode krv iz klijetki srca.
Smještene su u dubini organizma. Stijenke
arterija građene su od vanjskog elastičnog
omotača ispod kojeg se nalazi mišićni sloj,
elastično tkivo i unutarnja stijenka (endo-
tel). Povezane su s ograncima autonomnog
živčanog sustava. Podraživanjem simpati-
kusa nastaje stezanje (vazokonstrikcija), a
podraživanjem parasimpatikusa arterije se
šire (vazodilatacija).
ARTERIOSKLEROZA, v. ateroskleroza.
ASIMILACIJA CO2, v. fotosinteza.
ASKOSPORE, v. mješinarke.
ASKUSI, v. mješinarke.
ASPARGIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
ASPARGINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
ASTMA, čest oblik alergijske reakcije.
Zbog oslobođenog histamina stežu se mi-
šići dišnih putova i disanje je otežano.
ATAVIZAM, pojava nekih obilježja koja
se rijetko javljaju i to samo kod određenih
jedinki neke vrste, a bila su svojstvena
davnim precima. Primjeri atavizma u čov-
jeka su prekomjerna dlakavost cijelog ti-
jela, veći broj mliječnih žlijezda, ostatak
repa i dr. Atavizmi su važan dokaz evolu-
cijskih procesa.
ATEROM, v. ateroskleroza.
ATEROSKLEROZA (arterioskleroza,
ovapnjenje krvnih žila), bolest arterijskih
krvnih žila. Starenjem arterije su sklone
degenerativnim promjenama i otvrdnuću
odnosno gubitku elastičnosti pa se zbog
toga teže prilagođavaju održavanju stalnog
krvnog tlaka. Glavni uzrok smanjenja elas-
tičnosti jest taloženja masnoća u obliku ja-
stučića (aterom) na unutarnjim stijenkama
arterija zbog čega se smanjuje njihov
promjer, a time i protok krvi. Ako jastučić
pukne, na tom mjestu se stvara tromb koji
se može otrgnuti (embol) i kolati krvlju
15
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
sve dok ne začepi neku užu krvnu žilu.
Posebno su ugrožene krvne žile mozga,
bubrega i srca. Aterosklerotične promjene
češće su u ljudi koji jedu masniju hranu,
pušača cigareta i predebelih osoba, v. tro-
mboza.
ATP (adenozin-trifosfat), je spoj iz skupi-
ne nukleotida koji se sastoji od adenozina
(purinska baza adenin + šećer riboza) na
koji su vezane tri fosfatne skupine.
NH2
N stimuliraju produžni rast stanica, sekun-
N
N auksin većinom sintetizira u vršnim meris-
N
OH OH OH
HO P O P O P OCH2 O
O O O H H
H H
OH OH
AMP
ADP
ATP
Kemijske veze među fosfatnim skupinama
sadrže veliku količinu energije. Ta se ener-
gija može osloboditi i koristiti za različite
aktivnosti stanica, npr. sintetske aktivnosti,
proizvodnja topline, kretanje i sl. Kada je
stanici potrebna energija ona se iz ATP-a
oslobađa odjeljivanjem treće fosfatne sku-
pine. Pri tome nastaje energetski siromaš-
niji spoj adenozin-difosfat (ADP).
ATP → ADP + P + energija
ADP → AMP + P + energija
Odvajanjem druge fosfatne skupine opet
se oslobađa energija i nastaje spoj adeno-
zin-monofosfat (AMP). AMP nema niti
jednu vezu bogatu energijom.
Za sintezu ATP-a koristi se energija
oslobođena u procesu staničnog disanja u
mitohondrijima i svjetlosna energija apsor-
16
birana molekulama klorofila u procesu fo-
tosinteze. Proces sinteze ATP-a iz AMP-a
i ADP-a naziva se fosforilacija:
AMP + P + energija → ADP
ADP + P + energija → ATP.
ATPaza, katalizator mijene tvari koji sud-
jeluje u oslobađanju odnosno, priključiva-
nju energijom bogatih veza između fosfat-
nih skupina u nukleotidima.
AUKSINI, skupina biljnih hormona koji
darni rast i razvoj plodova. Prirodni se
temima i mladim listovima u razvitku
odakle se prenosi u ostale dijelove biljke.
AUSTRALOPITEKUS (Australopithe-
cus, južni pračovjek), čovjekov predak s
djelomice ljudskim osobinama. Najstariji
nalazi australopitekusa stari su oko četiri
milijuna godina. To su najstariji nalazi
pravih hominida humane faze. Nađeni su u
južnoj i sjevernoj Africi, v. dodatak 5.
AUTOHTON, samonikao, koji od davni-
na živi u nekom kraju.
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV,
(vegetativni živčani sustav), dio živčanog
sustava koji nije podložan djelovanju naše
volje. Nadzire rad većine unutarnjih
organa, npr. probavnih organa, pluća, srca,
krvnih žila itd. Dijelimo ga na simpatikus i
parasimpatikus.
AUTOPURIFIKACIJA VODA, v. samo-
očišćenje voda.
AUTORADIOGRAFIJA, metoda koja se
koristi u znanstvenim istraživanjima, a sas-
toji se u tome da se u stanicu unose nesta-
bilni, radioaktivni izotopi, te se posebnim
postupcima prati njihov položaj i raspored
u stanici. Ova metoda ima važnu ulogu u
proučavanju kemijske građe stanice i sta-
ničnog metabolizma.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
AUTOSOMI, kromosomi koji ne određu-
ju spol, ali su nosioci gena za druga svoj-
stva.
AUTOTOMIJA, v. samosakaćenje.
AUTOTROFI (autotrofni organizmi), or-
ganizmi koji su sami sposobni stvarati vla-
stite organske spojeve. Ako se za stvaranje
takvih organskih spojeva koristi sunčeva
svjetlost (fotosinteza) onda su to fotoauto-
trofi, a ako potrebnu energiju za stvaranje
dobivaju od kemijskih reakcija (kemosin-
teza) onda su kemoautotrofi. Autotrofni
proizvođači (producenti) čine temelj ishra-
ne svake životne zajednice (biocenoze).
Nalaze se na prvom mjestu hranidbenih
lanaca u kojima nakon njih dolaze mno-
gobrojne serije potrošača (konzumenata).
AUTOTROFNI ORGANIZMI, v. auto-
trofi.
AUTOTROFNI PRODUCENTI, v. au-
totrofi.
AUTOTROFNI PROIZVOĐAČI, v. au-
totrofi.
AVERY, O.T. zajedno sa suradnicima
1944. god. utvrđuje i pojašnjava rezultate
Griffithovog pokusa dokazavši da je DNA
tvar koja uzrokuje pretvorbu (transforma-
ciju) pneumokoka.
B Bakterijska stanica sadrži i mezoso-
BABINJE (puerperium), razdoblje nakon
porođaja koje traje oko 4 do 5 tjedana. To
je vrijeme koje je potrebno da se maternica
smanji i vrati u normalno stanje.
BACILI, v. bakterije.
BAKTERIJE, jednostanični prokariotski
organizmi (najjednostavnije građeni stani-
čni organizmi) čija je prosječna veličina 1
μm. Bakterijske stanice mogu biti različi-
tog oblika, a obično razlikujemo četiri gla-
vna: kuglaste (koki), štapičaste (bacili),
oblika zareza (vibrioni) i spiralno savijene
(spirili). Koki i bacili često stvaraju manje
ili veće nakupine (diplokoki, streptokoki,
stafilokoki i sl.) dok vibrioni i spirili
dolaze pojedinačno. Tipična bakterijska
stanica, kao i svaka prokariotska stanica,
nema oblikovanu jezgru ni druge složene
stanične organele, npr. mitohondrije i
kloroplaste. Izvana je obavijena debelom
staničnom stijenkom koja sadrži organsku
tvar murein. Neke bakterije imaju i vanj-
sku ovojnicu polisaharidne građe koja iz-
vana oblaže staničnu stijenku i zove se
kapsula.
Protoplazma bakterijske stanice
obavijena je polupropusnom membranom
lipoproteinske strukture. Osnovu protopla-
zme čini citoplazma u čijem je središtu
nukleoid koji po funkciji odgovara jezgri
eukariotske stanice jer čini genetički mate-
rijal bakterijske stanice. Nukleoid je gra-
đen od molekule DNA koja je zatvorena u
prsten i gusto sklupčana. U citoplazmi se
nalaze i ribosomi te pričuvne hranjive tvari
(masne kapljice, polisaharidi), a kod foto-
sintetskih bakterija i posebne membrane
na kojima se odvija fotosinteza. Njihovim
fotosintetskim procesima nikada se ne os-
lobađa kisik. Fotosintetske membrane po
funkciji odgovaraju kloroplastima eukario-
tske stanice.
me, nabore stanične membrane koji su po
svojoj funkciji slični mitohondrijima. Pre-
ma načinu ishrane bakterije mogu biti
autotrofi (fotosintetske, kemosintetske) i
heterotrofi (saprofiti, paraziti). Općenito se
dijele na aerobne i anaerobne.
Najčešće se razmnožavaju vegeta-
tivno, diobom ili cijepanjem pri čemu od
jedne bakterijske stanice, čija se DNK po-
dijeli uzdužno, nastanu dvije nove stanice
17
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
genetički posve jednake početnoj stanici.
Neke bakterije imaju sposobnost da u ne-
povoljnim uvjetima iz aktivnog oblika
prijeđu u trajne oblike ili spore koje su
obavijene čvrstom ovojnicom. U obliku
spora bakterije mogu preživjeti i tisuću
godina te nakon toga u povoljnim uvjetima
opet “proklijati” u aktivni oblik.
BAKTERIJSKI VIRUSI, v. bakteriofagi.
BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi, fa-
gi), posebna skupina virusa koja napada
bakterije. Tipični bakteriofag građen je od
glavice u kojoj se nalazi DNA ili RNA
obavijena proteinskim ovojem. Na glavicu
se nastavlja kontraktilni rep čiji je središnji
dio poput šupljeg štapića izvana obavije-
nog stezljivim ovojem. Na dnu repa nalazi
se pločica sa pipcima. Uz pomoć pipaka
fag se prihvati na staničnu stijenku bakteri-
je i stezanjem repa ubaci nukleinsku kiseli-
nu u njenu unutarnjost. Pod kontrolom
nukleinskih kiselina bakteriofaga stvaraju
se u bakterijskoj stanici novi fagi. Nakon
20 do 30 minuta proces razmnožavanja
faga je završen, a bakterijska stanica se
raspada te iz nje izlaze novonastali fagi.
BAKTERIOLOGIJA, biološka znanost
koja se bavi proučavanjem bakterija.
BATALJICA, v. parapodij.
BAZALNI METABOLIZAM, osnovni
promet tvari i energije u organizmu koju
tijelo troši za održavanje temeljnih život-
nih funkcija, tj. za rad srca, krvotoka, bub-
rega, dišnog sustava, mozga itd.. Važnu
ulogu u bazalnom metabolizmu imaju hor-
moni štitnjače (tiroksin i trijodtironin),
hormon prednjeg režnja hipofize (hormon
rasta) i spolni hormoni. Povećana razina
tih hormona u krvi povećava bazalni meta-
bolizam.
BAZIDIJ, v. stapčarke.
BAZIDIOSPORE, v. stapčarke.
18
BAZOFILNE (vapnenačke) BILJKE, bi-
ljke koje rastu na tlima s relativno viso-
kom pH vrijednošću (pH 6,5 - 7,5). To su
npr. repa, kupus, luk, cvjetača, soja i špi-
nat.
BAZOFILNI LEUKOCITI, v. leukociti.
BENTOS, životne zajednice vezane za dno
jezera ili mora. U okviru bentoskih bioce-
noza neke se životinje pokreću vlastitom
snagom - vagilni organizmi (rakovi, ribe,
ježinci). Sjedilački ili sesilni organizmi su
pričvršćeni za podlogu (alge jadranski bra-
čić i jadranski klobučić). Hemisesilni orga-
nizmi se mogu kretati, ali uglavnom ostaju
na istom mjestu (hobotnica).
BENTOSKA BIOCENOZA, životna za-
jednica raznovrsnih organizama koji žive
na morskom dnu.
BESKOLUTIĆAVCI (Ameria), beskra-
lježnjaci jednostavnog, nekolutićavog tije-
la. Uglavnom su bilateralno simetrične i
pokretne životinje; osim žarnjaka. Prema
zoologu Hadžiju razvili su se iz trepetlji-
kavih mnogojezgrenih jednostaničnih obli-
ka. Danas živi oko 170000 različitih vrsta.
Prema građi tijela dijele se u skupine: plo-
šnjaci, žarnjaci, oblenjaci, mekušci.
BETA-BLOKATORI, skupina suvreme-
nih lijekova koji snizuju krvni tlak smanje-
njem snage kontrakcije srca.
BETA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva onečišćenja voda, a predstav-
lja umjereno onečišćene vode.
BEZGREBENKE, v. staročeljuske.
BEZKRILCI, skupina kukaca koja ni u
jednom stadiju života nemaju krila niti su
ih imali tijekom evolucije. Najpoznatiji su
skokuni i četinaši.
BEZLATIČNICE, šira skupina dvosupni-
ca koja obuhvaća porodice drvenastih
biljaka značajnih u izgradnji šumske listo-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
padne vegetacije. Imaju neugledne cvjeto-
ve bez latica, skupljene u rese. Prilagođeni
su oprašivanju vjetrom. U porodicu bukve
pripadaju bukva, pitomi kesten i različite
vrste hrastova: kitnjak, lužnjak, cer, dub,
medunac i vazdazeleni hrast crnika ili čes-
mina. Bezlatičnicama pripadaju i porodica
breze i lijeske s predstavnicima johe i gra-
ba.
BEZLUBANJCI, v. svitkovci.
BEZNOŠCI, skupina vodozemaca bez no-
gu. Žive u tropima, gdje gmižu kroz vlaž-
no tlo. Poznata porodica su rijači.
BEZREPCI, skupina vodozemaca čije je
obilježje da odrasli oblici nemaju repa.
Glavni predstavnici su žabe. Žive na
kopnu i u slatkoj vodi. Stražnji par nogu
duži je od prednjih, prilagođen za skaka-
nje. Na nogama imaju razvijene plivaće
kožice. Hrane se sitnim životinjama, naj-
češće kukcima. Preobrazba teče preko
ličinke (v. punoglavac). Poznatije su žabe
u našim krajevima: mukači, gatalinke, kra-
stače i zelene žabe.
BIČAŠI, praživotinje, imaju najčešće 1 ili
2 biča koji im služe za pokretanje u vodi.
Tipičan predstavnik je euglena (Euglena
viridis). Tijelo im pokriva pelikula. Poseb-
no je uočljiv organel očna pjega ili stigma.
Razmnožavaju se najčešće nespolno, uz-
dužnom diobom. Spolno razmnožavanje je
rijetko. Bičaši imaju posebno značajnu
ulogu primarnih proizvođača hrane. Mnogi
žive kao plankton slatkovodnih stajačica i
u toplim morima. Kao prvi stanični orga-
nizmi s jezgrom, imaju neke osobine slič-
ne biljakama, životinjama i gljivama pa se
pretpostavlja da imaju važnu ulogu i u
njihovoj evoluciji. Bičaši koji pripadaju
skupini biljnih bičaša su autotrofni jer u
protoplazmi imaju kloroplaste. Druga veli-
ka skupina su životinjski bičaši. Heterotro-
fni su organizmi, žive slobodno u vodama
ili zadružno, a mnogi su i nametnici na
čovjeku i životinjama. Bičaš tripanosoma
je uzročnik spavanja u tropskim krajevima,
a trihomonas je čest nametnik u spolnom
sustavu čovjeka.
BIG BANG, v. veliki prasak.
BIJELE KRVNE STANICE, v. leukociti
i krvna tjelešca.
BIJELO TIJELO (corpus albicans), vi-
šestanična tvorevina koja nastaje u jajniku
10 do 14 dana nakon ovulacije u slučaju
kada nije došlo do oplodnje jajne stanice.
Bijelo tijelo nastaje propadanjem žutog
tijela. U idućih nekoliko tjedana propada i
bijelo tijelo, a njegovo mjesto ispunja ve-
zivno tkivo te ostavlja ožiljak.
BILATERALNA SIMETRIJA, v. dvo-
bočna simetrija.
BILIRUBIN, v. eritrociti.
BILO, v. puls.
BILJKE DUGOG DANA (kratke noći),
biljke koje cvjetaju krajem proljeća, ili
početkom ljeta kada su dani dugi, a razdo-
blje tame je kraće od kritičnog (npr.mnoge
trave i žitarice). Te biljke trebaju dan duži
od 12 sati, v. kritično razdoblje tame.
BILJKE KRATKOG DANA (duge no-
ći), biljke koje cvjetaju krajem ljeta, u je-
sen ili zimi kada su dani kratki, a razdoblje
tame je dulje od kritičnog (npr. krizante-
ma). Te biljke trebaju dan kraći od 12 sati,
v. kritično razdoblje tame.
BILJKE SLANIH STANIŠTA, v. halofi-
ti.
BILJKE, autotrofni fotosintetski eukario-
ti. Dijele se na steljnjače, niže biljke i stab-
lašice, više biljke. Isp. stanica.
BILJNA STANICA (fitocelula), v. stani-
ca.
BILJNA STANIČJA, (biljna tkiva), raz-
vila su se u skladu s preuzimanjem najraz-
19
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ličitijih uloga u prilagodbi kopnenom
načinu života, a mogu se uglavnom svesti
na sljedeće oblike: tvorna staničja, kožna
staničja, provodna staničja, potporna stani-
čja, žljezdana staničja i osnovno staničja.
BILJNA TKIVA, v. biljna staničja.
BILJNI HORMONI (regulatori rasta),
spojevi koji utječu na rast i diferencijaciju
tkiva i organa. Učinci pojedinih biljnih ho-
rmona nisu specifični (za razliku od ani-
malnih hormona). Postoje tri skupine koji
stimuliraju rast i druge procese (auksini,
citokinini, giberelini) i dvije vrste koji in-
hibiraju rast (apscizinska kiselina, etilen).
Sintetiziraju se u vrlo malim količinama.
BILJNI VIRUSI, v. virusi.
BILJNO BOJILO (pigment), tvari koje
apsorbiraju sunčevu svjetlosnu energiju i
pretvaraju je u kemijsku energiju, koja se
pohranjuje u kemijskim vezama šećera i
drugih organskih molekula koje nastaju u
procesu fotosinteze. Različiti pigmenti ap-
sorbiraju različite valne duljine svjetlosti.
Najvažniji su: zeleni klorofili (klorofil a i
klorofil b), karotenoidi (žuti i narančasti) i
ksantofil (žuti pigment). Od svih pigmena-
ta u biljnom tkivu jedino klorofil a može
neposredno sudjelovati u pretvorbi sunče-
ve energije u kemijsku.
BILJOJEDI, v. herbivori, fitofagi.
BINOMNA NOMENKLATURA (dvoj-
no nazivlje), znanstveno nazivlje za biljke
i životinje koje se sastoji od dva latinska
imena. Prvo ime uvijek označava ime roda,
a drugo ime vrste. Tako, npr. biljku bijeli
dud ili bijela murva nazivamo Morus alba
gdje Morus označuje rod (dud, murva), a
alba vrstu (bijeli). Binarnu nomenklaturu
uveo je u upotrebu u 18. st. poznati šved-
ski prirodoslovac Carl Linné.
BIOCENOLOGIJA, znanost o bioceno-
zama, isp., tj znanost koja se bavi prou-
20
čavanjem odnosa članova u biocenozi i
odnosima biocenoze i uvjeta okoliša.
BIOCENOZA, v. životna zajednica.
BIOCID, kemijska tvar koja se u ratarstvu
i šumarstvu primjenjuje za uništenje popu-
lacije različitih “štetnika”. To su herbicidi,
insekticidi i fungicidi.
BIODIVERZITET, v. biološka raznoli-
kost.
BIOGENI ELEMENTI, v. Dodatak 3.
BIOGEOGRAFIJA, znanost koja prou-
čava rasprostranjenost biljaka (geobotani-
ka, fitogeografija, biljna geografija) i živo-
tinja (zoogeografija) na Zemlji i uzroke te
rasprostranjenosti.
BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI, tijek
kruženja različitih kemijskih elemenata u
biosferi. Najvažniji biogeokemijski ciklusi
su ciklusi ugljika, vodika, kisika i dušika.
BIOKATALIZATORI, v. enzimi.
BIOLOGIJA, znanost koja proučava živa
bića. Predmet proučavanja biologije veo-
ma je širok pa se ona dijeli na veliki broj
užih biologijskih znanosti: botanika, zoo-
logija, anatomija, citologija, molekulska
biologija, histologija, fiziologija, genetika,
embriologija, ekologija, znanost o evoluci-
ji, paleontologija, sistematika ili taksono-
mija i dr.
BIOLOŠKA EVOLUCIJA, v.evolucija.
BIOLOŠKA OKSIDACIJA, v. disanje.
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST (biodiver-
zitet), se odnosi na raznolikost svih živih
bića, biljnih i životinjskih organizama, ko-
ja je značajna za održavanje biološke rav-
noteže svih živih sustava na Zemlji. Biolo-
ška raznolikost ima ekološku, društvenu,
gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kul-
turnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost,
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Međunarodni dan biološke raznolikosti je
29. prosinca.
BIOLOŠKI INDIKATORI ONEČIŠ-
ĆENJA, biljne i životinjske vrste koje su
osobito osjetljive na različite oblike one-
čišćenja. Njihov nestanak s određenog po-
dručja ukazuje na određen stupanj onečiš-
ćenja tog područja. Biljke koje su poznati
biološki indikatori onečišćenja su lišajevi i
većina četinjača, npr. borovi.
BIOMASA, broj jedinki neke vrste ili
njihova ukupna masa u suhom ili svježem
stanju na nekom prostoru. Biomasa je
mjerilo gustoće svake populacije.
BIOMI, posebne skupine ekosustava koje
se nalaze u većem pojasu kopna gdje su
obilježja podneblja prilično izjednačena.
Postoji određena pravilnost u redoslijedu
bioma od sjevernog pola pa do ekvatora,
npr. najprije pojas tundre, zatim tajge,
zatim pojas listopadnih šuma itd.
BIOPROIZVODNJA, proizvodnja orga-
nskih spojeva tj. biomase kod autotrofa i
heterotrofa. Razlikujemo primarnu i se-
kundarnu organsku proizvodnju, isp.
BIOSFERA (grč. bios = život, sfaira =
lopta), tanak površinski dio Zemlje u
kojem su prisutne zajednice svih živih bića
i u kojem je moguć njihov opstanak. Bio-
sfera obuhvaća litosferu (površinski sloj
Zemlje), hidrosferu (sve vode na Zemlji) i
prizemni sloj atmosfere - troposferu. Čine
je svi ekosustavi.
BIOTIČKI ČIMBENICI, jedna od sku-
pina ekoloških čimbenika. To su uzajamni
odnosi jedinki istih vrsta i jedinki različitih
vrsta, npr. simbioza, parazitizam, odnos
predatora i plijena itd.
BIOTOP, v. stanište.
BJELANČEVINE, v. proteini.
BJELOOČNICA (sclera), bijela ovojnica
koja obavija gotovo svu očnu jabučicu. Na
prednjoj strani je prozirna rožnica (cor-
nea). Ispod rožnice je šarenica (iris) s
otvorom na sredini - zjenicom (pupilla). O
količini pigmenta melanina u šarenici ovisi
boja očiju. Šarenica refleksno stezanjem ili
opuštanjem pupilarnih mišića otvara ili
zatvara zjenicu, i time povećava ili sma-
njuje prolaz zraka svjetlosti u oko. To je
tzv. pupilarni refleks odnosno prilagodba
(adaptacija) oka na svjetlo ili tamu.
BLASTOCEL, v. blastula.
BLASTOCISTA, oblik zametka nastao na
kraju procesa brazdanja zigote, a nalazimo
ga isključivo u embrionalnom razvoju si-
savaca (čovjeka). Blastocista ima oblik
mjehurića sastavljenog od većeg broja sta-
nica. Vanjski sloj stanica zove se trofo-
blast, a unutarnja masa stanica embrio-
blast.
Blastocista čovjeka i drugih sisava-
ca odgovara blastuli nekih beskralježnjaka,
npr. ježinaca i blastuli nižih kralježnjaka,
npr. vodozemaca (žaba).
BLASTODERMA, površinski sloj embri-
onalnih stanica koji okružuje šupljinu
blastule. Nastaje za vrijeme brazdanja
zigote, a u kasnijem stadiju embrionalnog
razvitka iz njega će se razviti zametni listi-
ći: ektoderm, endoderm i mezoderm.
BLASTOMERE, embrionalne stanice ko-
je nastaju brazdanjem zigote. Te stanice
izgrađuju površinski sloj blastule, blasto-
derm.
BLASTOPORUS, otvor (uvrnuće) na po-
vršini gastrule vodozemaca koji vodi u
šupljinu arhenterona ili pracrijeva. U vo-
dozemaca nastaje na početku jednog od
stadija embrionalnog ravoja nazvanog gas-
trulacija i to na taj način da se stanice
animalnog pola utiskuju između ekvatora i
vegetativnog pola blastule.
21
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
U embrionalnom razvoju ježinaca
blastoporus također nastaje na početku ga-
strulacije ali na vegetativnom polu blastu-
le.
BLASTULA, rani oblik zametka mnogih
višestaničnih životinja, npr. ježinaca, žaba,
kojim završava proces brazdanja oplođene
jajne stanice, zigote. Blastula ima oblik
šuplje kugle, a sastoji se od površinskog
sloja stanica (blastoderma) koji okružuje
šupljinu ispunjenu tekućinom (blastocel).
Na blastuli razlikujemo animalni pol gdje
je smješten veći broj manjih stanica i nasu-
prot njemu vegetativni pol gdje je smješten
manji broj većih stanica. U ježinaca se
blastocel nalazi u centru blastule, a u
vodozemaca (žabe) na animalnoj polovici
blastule.
BOČNA PRUGA, osjetilni organ kojim
ribe osjećaju strujanje vode. To je cjevčica
koja se pruža duž strana tijela, ispod ljusa-
ka. Preko mnogih otvora u vezi je s okol-
nom vodom. U cjevčici su osjetni pupoljci
sastavljeni od osjetnih stanica. Primaju po-
dražaje od strujanja vode i prenose živci-
ma u mozak.
BOČNI (lateralni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanice raspoređenih u obli-
ku valjaka u stabljici i korijenu pomoću
kojih biljka raste u širinu (sekundarni rast).
BOĆATA (brakična) VODA, voda slano-
sti (saliniteta) između slatke i morske vode,
a nastaje njihovim miješanjem.
BODLJIKAŠI, morske životinje iz skupi-
ne malokolutićavaca. Najpoznatiji su ježi-
nci, trpovi, zvjezdače i zmijače. Polusjedi-
lački su oblici. Većina ima peterozrakastu
(pentaradijalnu) simetriju. Ispod epiderme
je unutarnji kostur od vapnenih pločica na
kojem su često bodlje (npr. kod. ježinca).
Kod trpova su u koži (tjelesnoj stijenci)
osikule. Između bodlji nalaze se štipaljke
ili pedicelarije. Na tijelu se razlikuje usna
22
ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna,
vršna ili apikalna strana na kojoj je
crijevni otvor. Dobro je razvijen vodožilni
ili ambulakralni sustav, isp. Živčani i
optjecajni sustavi su zrakasto raspoređeni.
Sastoje se od okoždrijelnog prstena i 5
zrakastih žila po tijelu. Dišu škrgama. Spo-
lovi su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oplođenog jajeta razvija se dvobočno
simetrična slobodno plutajuća ličinka plu-
teus. Bodljikaši imaju veliku sposobnost
regeneracije: zvjezdača može obnoviti kra-
kove, a ježinac čahuru.
BOGINJE (variola, crne boginje, velike
boginje, šešva), vrlo teška zarazna bolest
uzrokovana jednim iz skupine animalnih
(životinjskih) virusa koji se širi dodirom ili
kapljično.
BOJENJE PO GRAMU, je vrsta bojanja
heterotrofnih bezbojnih patogenih bakteri-
ja na temelju čega se dijele na gram-
pozitivne i gram-negativne bakterije. One
različito podnose tretman antibioticima.
BORDOŠKA JUHA, v. peronospora.
BOROVI, porodica drvenastih biljaka iz
skupine četinjača (golosjemenjače). Naj-
poznatiji su rodovi: jela, bor, smreka, ariš i
cedar. Listovi su igličasti. Ariš je jedina
europska listopadna četinjača. Jela ima
plosnate igličaste listove s dvije bijele pru-
ge s donje strane, na grančicama poredane
u dva reda, a češeri su uspravni. Smreku
prepoznajemo po pravilnoj piramidalnoj
krošnji, oštro igličastim listovima koji su u
poprečnom prerezu četverobridasti i pore-
dani okolo čitave grančice, te po češerima
koji vise prema dolje. Listovi bora su tako-
đer igličasti ali su, najčešće po dva, smješ-
teni na kratkim ograncima.
BOTANIKA, znanstvena disciplina koja
se bavi proučavanjem biljnog svijeta.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
BOTULIZAM, smrtno opasno trovanje
otrovnim produktom koji luči bakterija
Clostridium botulinum u loše konzervira-
noj hrani ili mesu.
BOWMANOVA ČAHURA, v. nefron.
BRADIKARDIJA, stanje usporenog rada
srca. Frekvencija pada ispod 60 otkucaja u
minuti, manji je minutni volumen srca, pa
tijelo pri povećanom opterećenju ne dobi-
va dovoljne količine krvi.
BRADNJACI, v. malokolutićavci.
BRAHIDAKTILIJA, nasljedni poreme-
ćaj izrazito kratih prstiju u ljudi.
BRAKIČNA VODA, v. boćata voda.
BRAZDANJE, početno razdoblje embrio-
nalnog razvitka mnogih višestaničnih ži-
votinja, npr. ježinaca, žaba, u kojem se
oplođena jajna stanica, zigota dijeli brzim
uzastopnim mitotičkim diobama čime se
broj novonastalih stanica povećava geome-
trijskom progresijom. Od jedne početne
oplođene jajne stanice nastanu dvije stani-
ce, od dvije stanice četiri, od četiri osam,
od osam šesnaest stanica itd. Tijekom
brazdanja zametak najprije poprima izgled
ploda duda (lat. morus) pa se taj oblik
zametka naziva morula. Na kraju procesa
brazdanja zametak ima oblik šuplje kugle
ispunjene tekućinom, a nazivamo ga blas-
tula.
BROGLIE, L. de, francuski fizičar koji je
1924 god. otkrio da čestice koje se gibaju
velikom brzinom imaju svojstvo vala. Što
je brzina gibanja čestica veća, kraća je
njihova valna duljina. Njegovo otkriće po-
sebno je bilo važno za izgradnju elektron-
skog mikroskopa.
BRONHIOLI, tanke cijevčice, završni di-
jelovi sustava dušnica (bronha) u plućima,
v. dušnik. Bronhioli završavaju proširenim
plućnim mjehurićima ili alveolama.
BRONHITIS, upala sluznice glavnih diš-
nih putova (bronha i bronhiola). Kod akut-
nog bronhitisa upala je uzrokovana najčeš-
će virusima i bolest načešće traje samo
nekoliko dana. Kronični bronhitis uzroko-
van je učestalim podraživanjem dišnih
putova ili infektom ili drugim irititavnim
čimbenicima (pušenje, onečišćen zrak).
Označuje ga pretjerano lučenje sluzi u bro-
nhima, sluznice bronha i bronhiola odeb-
ljaju , a dišne cijevi se začepe od stalne
produkcije sluzi. Kašalj i iskašljavanje kod
kroničnog bronhitisa traje najmanje tri
mjeseca u godini i to dvije uzastopne
godine.
BROWN, R. (1773. – 1858.), britanski
znanstvenik koji je 1831. god. otkrio stani-
čnu jezgru.
BRUSINA S. (1845.-1908), hrvatski zoo-
log, postavio temelje razvoju biologije u
nas. Osnivač Hrvatskog prirodoslovnog
društva. Posebno je proučavao recentne i
izumrle mekušce.
BRZINA SEDIMENTACIJE krvnih sta-
nica ovisi o omjeru specifične težine
krvnih stanica i specifičnoj težini plazme.
Normalna brzina sedimentacije je od 2 do
10 mm na sat. Povećanu sedimentaciju
izazivaju upale i trudnoća, dok novorođen-
čad imaju smanjenu.
BUBREG, (ren), parni žljezdani organ ko-
ji izlučuje mokraću. Leže ispod ošita (dija-
fragme) s obiju strana kralježnice. Služi i
za održavanje homeostaze. Kroz oba bub-
rega protječe u svakoj minuti oko 1200
mL krvi, odnosno oko 720 mL krvne plaz-
me, a zadaća je bubrega regulirati i održa-
vati stalnim koncentracijske odnose ione i
vode u krvnoj plazmi. Bubrezima se izlu-
čuju i sve suvišne i štetne tvari produkta
metabolizma (ureja, bilirubin i drugi toksi-
ni). Bubrezi sudjeluju i u održavanju kons-
tantnoga krvnoga tlaka, a posredno i u pro-
izvodnji eritrocita, tako što luče hormon
23
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
eritropoetin koji stimulira koštanu moždi-
nu. Bubrezi su sastavljeni od vanjske kore
i srži raspoređene u piramide. Osnovna
jedinica građe je nefron, isp.
BUBRENJE, fizički proces; sposobnost
krutih tvari da upijaju vodu i pritom po-
većavaju volumen. Neki biljni dijelovi
(npr. sjemenke) ili čitavi biljni organizmi
(npr. lišajevi) primaju vodu pretežno ili
isključivo bubrenjem. Bubrenjem stanice
mogu samo ograničeno primati vodu jer su
obavijene čvrstom celuloznom stijenkom.
Ulaženje vode povećava unutarnji tlak
stanice, tzv. turgor.
BUBREŽNI KAMENCI, počinju se raz-
vijati iz sitne krute čestice koja se istaloži
u bubrežnoj nakapnici uz koju se nakup-
ljaju različiti minerali, npr. spojevi kalcija,
pa kamenac postaje sve veći.
BULBILI, rasplodni pupovi koji nastaju u
pazušcu ili na rubu lista. Isp. vegetativno
razmnožavanje.
C CELULOZA, kemijski spoj koji nastaje
C 3 BILJKE, biljke u kojih prvi stabilni
spoj koji nastaje u sekundarnim reakcija-
ma fotosinteze (Calvinov ciklus) sadržava
tri atoma ugljika.
C 4 BILJKE, biljke u kojih sekundarne
reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus), od-
nosno sinteze ugljikohidrata, počinju sa
spojem koji ima četiri atoma ugljika.
CALVIN, M., (rođ. 1911.), američki bio-
kemičar, otkrio puteve ugljika tijekom fo-
tosinteze. Postigao rezultate koji su potvr-
dili rezultate Millera.
CALVINOV CIKLUS, v. fotosinteza
24
CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselin-
skim ritmom), biljke koje noću primaju
CO2 i ugrađuju ga u organske kiseline, a
danju ga otpuštaju i upotrebljavaju u Cal-
vinovom ciklusu. CAM biljke su sukulen-
tne biljke prilagođene životu na suhim
staništima (puči su danju zatvorene kako
bi smanjile transpiraciju, noću otvorene),
npr. kaktusi.
CANIS LUPUS, stručni latinski naziv za
vuka.
CARSTVO, najviša i najšira jedinica u
raspoređivanju živih organizama. Neki bi-
olozi razvrstavaju organizme u dva os-
novna carstva: biljno i životinjsko, a neki
prema suvremenijim shvaćanjima u pet
carstva: monera, protisti, gljive, biljke i
životinje. Isp. filogenetski sustav.
CELOM (sekundarna tjelesna šupljina),
oblik tjelesne šupljine koja se razvija za
vrijeme embrionalnog života, a obavijena
je stanicama mezoderma. Celom postoji u
razvijenih beskralježnjaka, npr. u bodljika-
ša, člankonožaca, kolutićavaca, djelomice
i u mekušaca te u svih kralježnjaka (riba,
vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca).
međusobnim spajanjem 8 do 12 tisuća mo-
lekula šećera (saharida) glukoze pa stoga
spada u skupinu polisaharida. Opća formu-
la celuloze je (C6H10O5)n. Izgrađuje glav-
ninu staničnih stijenki biljnih stanica.
CENTRIOLI, stanični organeli valjkastog
oblika građeni od tankih proteinskih cjev-
čica tzv. mikrotubula. Nalaze se u citopla-
zmi svih životinjskih stanica i nekih alga.
Dolaze u paru, smješteni jedan u odnosu
na drugi pod pravim kutom izgrađujući
centrosom (isp.). Kao pojedinačna valjka-
sta tjelešca vidljivi su tek elektronskim
mikroskopom.
CENTROMERA, v. pričvrsnica.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
CENTROSOM, stanični organel izgrađen
od dva centriola (isp.) Nalazi se u citoplaz-
mi svih životinjskih stanica i stanica nekih
alga. Ima važnu ulogu u procesu diobe sta-
nice gdje sudjeluje u formiranju diobenog
vretena. Pod svjetlosnim mikroskopom
centrosom se vidi kao svijetlo zrnce.
CERKARIJE, v. ovčji metilj.
CIJANOBAKTERIJE, v. modrozelene
alge.
CIJEPLJENJE, unašanje u organizam
uzročnika bolesti ili njihovih produkata
koji su izgubili patogeničnost (ne uzrokuju
pojavu bolesti), ali su zadržali svoju anti-
geničnost (sposobnost imunizacije). Obve-
zno cijepljenje se u Hrvatskoj provodi već
godinama protiv tuberkuloze, difterije, te-
tanusa, hripavca, rubeole, dlečje paralize i
ospica.
CIKAS, stara i razvojno primitivna golo-
sjemenjača. Svojim velikim perastim listo-
vima sliči palmi. Oplodnja se zbiva pokre-
tnim muškim gametama, spermatozoidi-
ma. Podrijetlom je iz istočne Azije.
CIKLUS LIMUNSKE KISELINE, v.
Krebsov ciklus.
CIRKADIJSKI RITMOVI (lat circa =
približno, dies = dan), pravilni fiziološki
ciklusi koji se ponavljaju u periodima od
oko 24 sata. Prisutni u svih eukariota. Kod
biljaka npr. periodično gibanje listova (da-
nji i noćni položaj), puči i latica, aktivnost
određenih enzima, odvijanje procesa foto-
sinteze i disanja.
CIRKUMNUTACIJA, pojava obavijanja
mladih vitica oko podloge zbog nejedna-
kog rasta gornje i donje strane vitica.
CIROZA JETRE, bolest postupnog pro-
padanja funkcionalnog tkiva jetre. Najčeš-
ći uzrok ciroze u razvijenim zamljama je
alkoholizam. Javljaju se izostanak apetita,
gubitak težine, mučnina, povraćanje, opća
slabost, loša probava i nadutost. Kod oso-
ba koje se ne mogu odreći alkohola, može
potpuno zatajiti funkcija jetre sa smrtnim
ishodom.
CISTEIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
CITOKINEZA, dioba stanične plazme
koja uslijedi nakon diobe jezgre u mitozi i
mejozi.
CITOKININI, skupina biljnih hormona
koji stimuliraju diobu stanica, odgađaju
starenje, utječu na diferencijaciju, djeluju
na sazrijevanje kloroplasta i sudjeluju u
kontroli apikalne dominacije. Sintetiziraju
se u tkivima koja aktivno rastu kao što su
vrškovi korijena, embriji i plodovi.
CITOKROMI, bjelančevine koje sadrža-
vaju željezo; dio transportnog lanca elekt-
rona u mitohondrijima i kloroplastima.
CITOLOGIJA, znanost koja proučava
građu i funkciju stanice. Najvažnije spoz-
naje s područja citologije dobijene su upo-
trebom svjetlosnog i elektronskog mikro-
skopa.
CITOLOŠKE METODE, znanstvene me-
tode koje se primjenjuju u istraživanjima
građe i funkcije stanica. To su: svjetlosna
mikroskopija, elektronska mikroskopija,
autoradiografija, kultura stanica i tkiva i
dr.
CITOPLAZMA, osnovna tekuća faza sta-
nice u kojoj se nalaze organeli.
CITOPLAZMATSKO NASLJEĐIVA-
NJE, nasljeđivanje osobina koje su deter-
minirane izvankromosomskim genima koji
se nalaze u citoplazmatskim organelima
kao što su mitohondriji i kloroplasti.
CITOSKELET, sustav tankih proteinskih
vlakana i cjevčica u citoplazmi. On daje
stanici mehaničku strukturu, omogućuje
25
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
joj da zadrži svoj oblik, da ga mijenja, da
se pomiče itd.
CITOSOL, osnovna vodena koloidna oto-
pina stanice koja preostane nakon odvaja-
nja organela centrifugiranjem.
CITOSTATICI, lijekovi kemijske proiz-
vodnje koji se koriste u liječenju zloćudnih
bolesti (kemoterapiji).
CITOZIN, organski spoj s dušikom iz
skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina.
NH2
C H
N C
C C
O N H
H morskim krajevima. Osim puzajućih stab-
CORPUS ALBICANS, v. bijelo tijelo.
CORPUS LUTEUM, v. žuto tijelo.
CRICK, F., (rođ. 1916.), britanski fizičar
koji je zajedno s američkim biologom Wa-
tsonom 1953. god. opisao strukturu mole-
kule DNA.
CRIJEVNI NAMETNICI, nametnici koji
mogu s hranom dospijeti u čovjekovo pro-
bavilo u obliku jaja ili ličinke. Nametnici
mogu biti oblići (Nematodes) i trakavice
(Cestodes). U tankom crijevu, osobito dje-
ce, može živjeti nametnik obična ili dječja
glista (Ascaris lumbricoides), isp. Uzroku-
ju slabokrvnost, povraćanje, mučninu i
grčeve crijeva. Trakavice nastanjuju prete-
žno tanko crijevo. Najčešće su goveđa
(Taenia sagata) i svinjska (Taenia solium)
trakavica, isp.
CRNE BOGINJE, v. boginje.
CROSSING OVER, v. krosingover.
26
CRVENE ALGE, sadrže i druge boje
osim klorofila, posebno crveni pigment,
fikoeritrin. Te im boje omogućuju kromat-
sku adaptaciju. Odlikuju se posebnim obli-
kom razmnožavanja, spolnog gametama i
nespolnog sporama pri čemu su rasplodne
stanice uvijek nepokretne, tj. bez bičeva.
To upućuje na srodnost s modrozelenim
algama. Iz crvenih alga dobiva se agar,
insekticid (zamjena za DDT), floridejski
škrob (produkt fotosinteze) itd. Crvene alge
roda Lithothamnion talože u svoje stijenke
vapnenac pa je kao rezultat nagomilavanja
u slojeve nastao litotamnijski vapnenac.
CRVENE KRVNE STANICE, v. eritro-
citi i krvna tjelešca
CRVOTOČINE, biljke iz skupine paprat-
njača. U crnogoričnim šumama raste prava
crvotočina, a selagina ispod grmova u pri-
ljika imaju uspravne ogranke koji završa-
vaju češerićima sa sporangijima i sporama.
Kod selagine u izmjeni generacija sudjelu-
ju dvovrsne spore i dva različita gameto-
fita (muški i ženski).
CVAT, skupina cvjetova na zajedničkoj
cvjetnoj stapci. Po obliku razlikujemo: gla-
vicu, grozd, klas, resu, štitac i gronju itd.
(v. shematski crtež češćih cvatova). Vrije-
me cvatnje je produženo jer svi cvjetovi
jednog cvata ne cvatu istovremeno. Oblik
cvata često karakterizira cijele porodice
cvjetnica.
CVIJET, generativni organ biljke krito-
sjemenjače. Sastoji se od cvjetne stapke,
cvjetišta, ocvijeća, prašnika i tučka. Cvijet
se nalazi na zadebljanom kraju cvjetne
stapke, cvjetištu. Ocvijeće zaštićuje tučak i
prašnike te primamljuje kukce oprašivače.
Može biti razlučeno u čašku i vjenčić.
Čaška se najčešće sastoji od zelenih listova
(lapovi) koji prvenstveno štite cvjetni pup.
Listovi vjenčića su latice. Ocvijeće čiji
listovi izgledaju jednako zove se perigon,
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
a listovi tepala. Perigon i vjenčić mogu biti
različito obojeni (ako se oprašuju kukci-
ma) ili neugledni ako se oprašuju vjetrom.
Cvjetovi su po izgledu višesimetrični ili
jednosimetrični. Vjenčić je mnogih cvjeto-
va prostolatičan, a drugih sulatičan (od
sraslih latica). U nekih kritosjemenjača
cvjetovi dolaze pojedinačno, a u drugih su
skupljeni u cvat. Ženski je dio cvijeta
tučak, a muški su prašnici. Cvjetovi mogu
biti dvospolni (imaju i tučak i prašnike) ili
jednospolni (imaju ili tučak ili prašnike).
Biljke na kojima se razvijaju i ženski i
muški cvjetovi nazivaju se jednodomne
biljke. Dvodomne su biljke one koje imaju
samo muške ili samo ženske cvjetove.
1 2 3 4
7 kromosomi, kromosomi s petljama), kro-
6
5
8 9
Shematski crteži češćih cvatova:
1-grozd, 2-sastavljeni grozd, 3-gronja, 4-klas,
5-sastavljeni klas, 6-klip, 7- štitac, 8-
sastavljeni štitac, 9-glavica
Č
ČEMPRESI, porodica biljaka iz skupine
četinjača (golosjemenjače). To su stabla ili
grmovi s igličastim ili ljuskavim listovima.
Ovamo ubrajamo: čempres, borovicu i tuju.
Češeri čempresa i tuje su tvrdi, drvenasti i
okruglasti. Borovica ima mesnate, sočne
češeriće koje sliče na bobu i zovu se pupu-
ljice.
ČETINJAČE, s nekoliko stotina vrsta
najzastupljenija skupina golosjemenjača.
Drvenaste biljke, većina sadrži smolu. Lis-
tovi su uglavnom tvrdi, igličasti ili ljuska-
vi; u pravilu vazdazeleni. Najčešće dolaze
u okviru šumske vegetacije sjeverne polu-
tke, kao stabla (ponekad vrlo visoka) ili
grmovi. Cvjetovi su jednospolni. Muški su
u obliku resa, obično maleni i mekani, a
sastoje se od prašničkih listova s peludni-
cama (mikrosporangijima). Ženski cvjetovi
sastoje se od plodnih (sjemenih) ljusaka sa
"golim" sjemenim zamecima jer nisu zat-
voreni unutar plodnice. Poslije oplodnje
razvija se sjemenka, a ženski češer postaje
tvrd i drvenast. U hrvatskoj flori zastuplje-
ne su s oko dvadesetak vrsta unutar poro-
dica: borovi, čempresi i tise. Među četinja-
če pripadaju i najstarija drveća na svijetu
(mamutovci, do 4000 godina) te najviša
stabla (sekvoje, više od 80 m).
ČETKASTI KROMOSOMI (lump brush
mosomi specifičnog izgleda koji se vide za
vrijeme diobe stanice i to u profazi mejoze
I u mnogih organizama, npr. jaju vodoze-
maca. S takvih kromosoma protežu se
bočno niti koje se šire u petlje, a građene
su od DNA.
ČIR DVANAESNIKA, duodenalni ulkus,
ozlijeđeno mjesto na sluznici dvanaesnika.
Najčešći uzrok nastanka čira na dvana-
esniku je djelovanje kloridne kiseline koja
27
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
himusom prelazi iz želuca u duodenum.
Javljaju se boli i grčevi u trbušnoj šupljini.
Čir dvanaesnika češći je u pušača cigareta,
kao i u osoba s pojačanim izlučivanjem
kiseline u želucu (hiperaciditet).
ČIR ŽELUCA, peptički ulkus, teže ozli-
jeđeno mjesto u sluznici želuca. Uzroci su
uglavnom isti kao oni koji dovode do
gastritisa. Kod čira želuca javlja se tupa
žareća bol u gornjem dijelu trbušne šu-
pljine. U težim slučajevima može nastati
krvarenje iz čira.
ČISTA LINIJA, skup genetičkih vrlo sli-
čnih jedinki koje su nastale samooplod-
njom jednog roditeljskog organizma. Tak-
vi se slučajevi pojavljuju gotovo isključivo
u biljaka.
ČLANKONOŠCI (Arthropoda), beskra-
lješnjaci iz skupine malokolutićavaca. Naj-
brojnija životinjska skupina kojoj pripada-
ju: klještari, rakovi i uzdušnjaci (stonoge i
kukci). Nastanjuju sva moguća staništa.
Osnovno obilježje su člankovite noge.
Tijelo je pokriveno hitinskom kutikulom,
često pojačanom vapnencem, odnosno
vanjskim kosturom ili egzoskeletom (npr.
kod rakova). Kolutići su se stopili u (dvije
ili tri) cjeline: glavu, prsa i zadak. Živčani
sustav je ljestvičav. Najvažnija osjetila su
ticala i oči. Dišu škrgama i uzdušnicama
(trahejama). Optjecajni sustav je otvoren.
Dišni pigment je hemocijanin. Za izlučiva-
nje služe ticalne žlijezde (preobraženi
metanefridiji) ili Malpighijeve cjevčice.
Razdvojenog su spola.
ČOVJEČJA RIBICA, vodozemac iz sku-
pine repaša. Živi u podzemnim vodama
krškog područja i poznati je naš endem.
Zbog stalnog boravka u mraku, koža joj je
blijeda, a oči zakržljale. U staništima s
temperaturom ispod 15 oC rađa žive mlade
dok u toplijoj vodi odlaže jaja. Imaju vanj-
ske škrge koje se zadrže tijekom čitava
života, v. repaši.
28
ČOVJEK, KROMOSOMSKA GARNI-
TURA, svi kromosomi pojedine stanice
čovječjeg organizma. U tjelesnim stanica-
ma čovjeka ima 46 kromosoma (diploidan
broj) od kojih su 44 autosomi (ne određuju
spol), a 2 spolni kromosomi. Žene imaju
44 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a
muškarci 44 autosoma, 1 x i 1 y spolni
kromosom. U gametama ili spolnim stani-
cama čovjeka nalaze se 23 kromosoma
(haploidan broj) od čega su 22 autosoma i
1 spolni kromosom. Tako ženske gamete
ili jajne stanice sadrže 22 autosoma i 1 x
spolni kromosom, a muške gamete ili
spermiji sadrže 22 autosoma i 1 y spolni
kromosom ili 22 autosoma i 1 x spolni
kromosom. Broj kromosoma može biti i
nenormalan, tj. veći ili manji od navede-
nog što uzrokuje pojavu različitih anomali-
ja pa i smrti. Poznate su posljedice pogreš-
nog broja spolnih kromosoma: individue
sa samo 1 x spolnim kromosomom bez
para (xo) su ženske, ali nerazvijene i ne-
plodne. Individue s xxy spolnim kromo-
somima su muške, ali neplodne i s nešto
ženskih osobina.
ČUČAVCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. ptica pjevica, golubova, kukavica,
sokolovki) koji se izlegu slijepi, bez perja i
nesposobni za samostalni život. Njih rodi-
telji moraju hraniti sve dok ne napuste
gnijezdo.
ČUPAVO KORIJENJE, v. korijen.
D
DALEKOVIDNOST (hipermetropija, hi-
peropija), poremećaj vida u kojem je očna
jabučica prekratka. Pri akomodaciji leće,
slika pada iza mrežnice, te je neoštra. Da-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
lekovidnost se ispravlja konveksnim leća-
ma (pozitivna dioptrija).
DALTONIZAM, v. sljepoća na boje.
DANIELLI, J.F. i DAVSON, H.A. zna-
nstvenici koji su 1936. god. predložili mo-
del membrane prema kojem se dvosloj li-
pida nalazi između dva sloja bjelančevina.
DARWIN, Ch., (1809. – 1882.), engleski
prirodoslovac, utemeljitelj selekcijske teo-
rije evolucije.
DAVSON, H.A., v. Danielli, J.F.
DAŽDEVNJACI, v. repaši.
DDT, diklor-difenil-trikloretan, insekticid.
DEBELO CRIJEVO, cjevasti organ pro-
bavnog sustava, nastavak tankog crijeva,
dugačko je 1,5 do 2 metra. Dijeli se na
početni dio ili slijepo crijevo (caecum) na
kojem se nalazi crvuljak (apendix), zatim
na kolon (colon) i završava završnim crije-
vom (rectum) i čmarom (anus). Stijenke
debelog crijeva građene su poput stijenki
tankog crijeva, ali bez crijevnih resica i s
manje žljezdanih stanica. Aktivnost debe-
log crijeva sastoji se od primanja himusa
iz tankog crijeva, lučenja sluzi, reapsorpci-
je vode i minerala, te bakterijskog truljenja
ostataka neprobavljene hrane, inaktiviranje
štetnih produkata probave (indol, fenol,
skatol), sinteze vitamina, formiranje i na-
kupljanje stolice (feces), te refleksnog i
kontroliranog pražnjenja crijeva (defekaci-
ja).
DECIDUA STANICE, stanice vanjskog
sloja sluznice maternice koje sadrže hra-
njive tvari potrebne za razvitak zametka u
ranim stadijima embrionalnog razvitka.
DELECIJA, mutacija nastala gubitkom
dijela kromosoma.
DEM, v. vrsta.
DEMEREC, M., (1895. – 1966.), hrvatski
genetičar, koji se rodiou SAD, zaslužan za
industrijsku proizvodnju antibiotika.
DEMOGRAFIJA, znanost o kretanju bro-
ja stanovnika na Zemlji.
DENDRITI, v. živčana stanica.
DENITRIFIKACIJA, proces kojim se
amonijak (koji nije pretvoren u nitrate
procesom nitrifikacije) cijepa na slobodni
dušik i vodik, te oba plina odlaze u zrak
(atmosferu). Proces se odvija djelovanjem
bakterija, naročito nekih anaerobnih, npr.u
muljevitom i u vodom natopljenom tlu.
DENITRIFIKACIJA, v. nitrifikacija.
DEOKSIRIBOZA, v. dezoksiriboza.
DEOKSIGENIRANA KRV (reducirana
krv), krv koja transportira ugljikov dioksid
prema plućima. Ugljikov dioksid se trans-
portira na tri načina: mala količina je oto-
pljena u krvnoj plazmi, dio je vezan na
globinski dio molekule hemoglobina kao
karbaminohemoglobin, a najveća količina
se prenosi u obliku karbonatne kiseline.
DEPLAZMOLIZA, pojava povećavanja
obujma vakuole te potiskivanje protoplasta
prema staničnoj stijenci. Kada je stanica u
hipotonočnoj otopini, voda ulazi u stanicu
i vakuolu, tj. mjesto niže koncentracije vo-
de. Suprotan proces je plazmoliza.
DEZOKSIRIBONUKLEINSKA
KISELINA, v. DNA.
DEZOKSIRIBOZA, kemijski spoj iz sku-
pine monosaharida (jednostavnih šećera)
pentoza opće formule C5H10O4, a struktur-
ne:
HOCH2
OH
H O H
H H
OH H
Izgrađuje nukleotide dezoksiribonuklein-
ske kiseline (DNA).
29
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
DIFERENCIJACIJA STANICA, proces
usvajanja raznolikosti među identičnim
stanicama, odnosno proces kada se od istih
početnih stanica postupno razvijaju razli-
čite vrste stanica (po obliku, funkciji i mo-
lekulskom sastavu) koje se tako specijali-
ziraju za točno određenu funkciju u slože-
nom biljnom i životinjskom organizmu.
Tako, u biljaka iz meristemskih (embrio-
nalnih) stanica nastaju stanice epiderma,
korijenove dlačice, sitaste stanice, stanice
zapornice itd., a u životinja diferencija-
cijom nastaju epitelne, živčane, koštane,
krvne i druge stanice.
DIFERENCIJALNA AKTIVNOST GE-
NA, pojava aktivnosti samo male specifič-
ne skupine gena u nekoj stanici. Naime,
svaka od diferenciranih stanica ima u sebi
aktivnu samo malu, ali različitu skupinu
gena koja određuje njezinu specifičnu gra-
đu i funkciju. Ova pojava tumači na koji
način stanice koje u sebi imaju iste gene
mogu biti po svom obliku i funkciji potpu-
no različite. Epitelna, mišićna, živčana i
druge diferencirane stanice nose iste gene
kao i stanica (zigota) od koje su nastale
mitotičkim diobama.
DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA
(DKS), sastav različitih vrsta leukocita u
krvi. Isp. leukociti.
DIFUZIJA, proces gibanja čestica neke
tvari iz područja njihove veće koncentra-
cije u područje manje koncentracije do
izjednačavanja koncentracije.
DIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMI-
NACIJOM, jedna od vrsta križanja (isp.)
u kojem se prati nasljeđivanje dvaju svoj-
stava. Za svako svojstvo postoje dominan-
tni i recesivni aleli. Dominantni dolaze
uvijek do izražaja u fenotipu, a recesivni
samo ponekad (u slučaju homozigotnosti).
U prikazima križanja početna rodi-
teljska (parentalna) generacija označuje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-
30
ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli
pojedinih svojstava označuju se slovima i
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim, npr. za jedno svojstvo A i a, a za
drugo svojstvo B i b.
Primjer: Dihibridno križanje pjega-
vog crnog i jednobojnog smeđeg goveda
gdje su aleli za crnu boju i za jednobojnost
dominantni, a jedinke u oba svojstva ho-
mozigotne (isp.).
U ovom slučaju u P generaciji stva-
raju se dvije vrste gameta, Ab i aB, a sve
jedinke F1 generacije su crne i jednobojne
(AaBb) jer se geni za vrstu i raspored boje
nasljeđuju nezavisno jedan o drugome. U
F1 generaciji stvaraju se 4 vrste gameta
(AB, Ab, aB, ab), a njihovim međusobnim
križanjem u F2 generaciji (tablični prikaz)
nastaje 4 različita fenotipa u omjeru
9:3:3:1. Dobivamo 9 crnih i jednobojnih
jedinki, 3 crne i pjegave jedinke, 3 smeđe i
jednobojne jedinke i 1 jedinka potpuno
novog fenotipa, smeđe pjegavo govedo.
U F3 generaciji, unatoč velikom
broju gameta, broj fenotipova se ne pove-
ćava. (v. shemu u Dodatku 1)
DIJABETES, v. šećerna bolest.
DIJAFIZA, v. kost.
DIJALIZA, postupak razdvajanja tvari
kada molekule jedne otopljene tvari iz
područja veće koncentracije prelaze u pod-
ručje manje koncentracije kroz polupropu-
snu membranu kroz koju ne mogu proći
molekule druge tvari. Njezinu praktičnu
primjenu nalazimo pri liječenju teških bu-
brežnih bolesnika kojima se kroz umjetne
probirne membrane u hemodijalizatoru
(umjetni bubreg) iz krvi izdvajaju samo
relativno male molekule štetne uree.
DIJASTOLA, razdoblje kada je srce u re-
laksiranom stanju pa se klijetke pune krv-
lju.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

DIJASTOLIČKI TLAK, tlak koji preos- 23 para, tj. 46 kromosoma, 23 od oca, 23

taje nakon prolaska sistoličkog tlaka (isp.) od majke (2n=46, n=23); stanice vinske
kroz arterije. mušice imaju 8 kromosoma (2n=8, n=4),
psa 78 (2n=78, n=39), konja 60 (2n=60,
DIJATOMEJSKA ZEMLJA, v. kreme-
n=30), čimpanze 48 (2n=48, n=24), kuku-
njašice.
ruza 20 (2n=20, n=10), rajčice 24 (2n=24,
DIKTIOSOMI (grč. diktyion – mreža i n=12), kruške 34 (2n=34, n=17) itd.
soma – tijelo), sastavni dijelovi Golgijeva
DIPLOKOKI, v. bakterije.
tijela. Građeni su od plosnatih šupljina
(Golgijevih cisterni) naslaganih jedna iznad DISAHARIDI, v. ugljikohidrati.
druge, a odvojenih membranama. Promjer
DISANJE (respiracija), Postoje dva oblika
im je oko 1 μm. Na rubovima su šupljine
disanja, stanično i vanjsko disanje.
proširene i od njih se odvajaju Golgijevi
mjehurići obavijeni membranom. Stanično disanje (biološka oksidacija) je
proces koji se odvija u biljnim i životinj-
DIOBENO VRETENO, organizirani niz skim stanicama, a u kojem se organski
mikrotubula (sitnih proteinskih cjevčica) spojevi, uz prisutnost enzima disanja, pos-
koje svaraju centrioli za vrijeme diobe tupno oksidiraju do ugljik(IV) oksida (ug-
stanice (mitoze, mejoze). Njegova je uloga ljikovog dioksida) i vode pri čemu se
da veže kromosome i omogući njihovo oslobađa velika količina energije. 56 %
razdvajanje i kretanje prema suprotnim energije se oslobodi u obliku topline, 46 %
polovima stanice. se pohranjuje u molekulama ATP-a. Ener-
DIPLOIDNA GENERACIJA, v. haplo- gija oslobođena staničnim disanjem koristi
idna generacija. se za sve životne aktivnosti stanice. Naj-
češći i najvažniji organski spojevi koji su
DIPLOIDNE STANICE, stanice koje
imaju dvostruki broj ili diploidan broj (2n)
kromosoma. Kromosomi u takvim stanica-
ma smješteni su u homologne parove gdje
je svaki član para nasljeđen od jednog
roditelja. Diploidne stanice su sve tjelesne
stanice onih organizama koji su nastali od
dvaju roditelja oplodnjom. Takve stanice
dijele se mitozom odnosno staničnom dio-
bom koja omogućuje stvaranje novih sta-
nica s jednakim, konstantnim brojem kro-
mosoma koji je karakterističan za svaku
vrstu.
DIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA
(dvostruki broj kromosoma), se javlja u
stanicama biljaka i životinja i to tako da
kromosomi uvijek dolaze u parovima, tzv.
homolognim parovima. Jedan član para
podrijetlom od oca, a drugi član para od
majke, npr. tjelesne stanice čovjeka imaju
Stanično aerobno disanje

31
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
izvori energije u stanici su ugljikohidrati,
zatim masti, a u manjoj mjeri i proteini.
Disanje možemo grubo predočiti kemij-
skom jednadžbom:
C6H12O6 + 6O2 → 6CO2 + 6H2O +
+ energija
Stanično disanje je vrlo složen pro-
ces koji se u većine organizama može
podijeliti na anaerobnu i aerobnu fazu.
Anaerobnu fazu disanja čini glikoliza, a
aerobnu fazu Krebsov ciklus ili ciklus li-
munske kiseline i oksidativna fosforilacija.
Vanjsko disanje je proces izmjene
plinova (O2 i CO2) između vanjske sredi-
ne, zraka ili vode, i organizma. Ovaj oblik
disanja odvija se u različitim organima za
disanje, npr. plućima, škrgama, koži itd.
DIŠNI (respiratorni) SUSTAV, zajedno s
krvožilnim omogućuje svim stanicama
tijela izmjenu plinova, dobivanje potrebnih
količina kisika i odstranjivanje ugljikova
dioksida. Sastoji se od gornjih dišnih
putova (nosa, ždrijela i grkljana) i donjih
dišnih putova (dušnika, dušnica i pluća).
DIURETICI, sredstva koja ubrzavaju i
povećavaju odstranjivanje mokraćom viška
vode iz tijela. Smanjujući volumen vode u
krvi, snizuju krvni tlak. Diuretici inhibira-
ju lučenje antidiuretskog hormona (ADH),
isp.
DIUREZA, povećano lučenje vode tj. od-
stranjivanje viška vode iz tijela mokre-
njem.
DIURNALNE ŽIVOTINJE, v. dnevne
životinje.
DIVERGENTNA EVOLUCIJA (račva-
sta, specijacija u užem smislu riječi), evo-
lucijski razvoj koji vodi k nastajanju ne-
koliko novih vrsta u kojih su populacije
prostorno odvojene jedna od druge. U sva-
koj odvojenoj populaciji može se događati
sukcesivna evolucija.
32
DIZENTERIJA (srdobolja, griža) je cri-
jevna zarazna bolest praćena proljevom
(dijarea) i bolovima u trbušnoj šupljini s
inkubacijom 2 do 7 dana. Najčešći uzroč-
nik je bacil roda Shigellae koji napada slu-
znicu debelog crijeva. Ako je dizenterija
uzrokovana amebama tada govorimo o
amebnoj dizenteriji.
DJEČJA GLISTA, nametnik u crijevu
čovjeka. Pripada oblićima, skupina oble-
njaci, isp. Anaerobionti su. Tijelo je du-
žine i do 50 cm. Razdvojenog su spola.
Tijelo mužjaka je manje i zavinuto na stra-
žnjem dijelu. Rasplodni su im organi ne-
parni cjevasti sjemenik i sjemenovod. Žen-
ke imaju parne cjevaste jajnike, jajovode i
plodnice (maternica ili uterus) i oplodnja
je unutarnja. Oplođena jaja ženka izbacuje
u crijevo domadara. Čovjek se zarazi prlja-
vim rukama te jedući neoprano voće i
povrće.
DJEČJA PARALIZA (polio, poliomye-
litis, poliomijelitis), zarazna bolest koju
uzrokuje životinjski (animalni) virus, poli-
ovirus koji napada središnji živčani sustav
i izaziva klijenut (paralizu) udova.
DJEVIČANSKI ZALISTAK, v. himen.
DLAKE, rožnate tvorevine kože koje pok-
rivaju tijelo sisavaca i štite ih od gubitka
topline. Većina sisavaca ima pokrivne dla-
ke ili osje koje su čvršće i veće, a ispod su
manje i slabije dlake tzv. malje. Dlake su
građene od dlačnog korijena sastavljenog
od dlačnog stručka i dlačne glavice. Ulo-
žene su u dlačne mješčiće t.j. uvrate po-
usmine u usminu. Svaka dlaka ima svoj
dlačni mišić tako da se sisavci mogu nako-
striješiti. Dlake mogu biti preobražene u
čvrste četine (kod npr. svinje) ili u bodlje
(kod npr. ježa i dikobraza).
DNA (DNK, dezoksiribonukleinska kiseli-
na), organska makromolekula koja se na-
lazi u jezgri stanice, u mitohondrijima i
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
plastidima. DNA se sastoji od dva poli-
nukleotidna lanca koji su nastali pove-
zivanjem velikog broja nukleotida kao
osnovnih građevnih jedinica nukleinskih
kiselina. Svaki nukleotid DNA građen je
od triju vrsta molekula: šećera dezoksiri-
boze, fosfata i jedne purinske baze (adenin
ili gvanin) ili pirimidinske baze (timin ili
citozin). Nukleotidi u jednom lancu među-
sobno se vežu tako da se fosfat jednog
veže sa šećerom drugog nukleotida, a dva
polinukleotidna lanca se vežu međusobno
preko dušičnih baza vodikovim vezama.
Purinska baza jednog lanca uvijek se veže
s odgovarajućom pirimidinskom bazom
drugog lanca. Polinukleotidni lanci su spi-
ralno zavijeni oko zamišljene središnje osi
tako da molekula DNA izgleda poput dvo-
struke zavojnice (heliksa) čiji je promjer 2
nm.
DNA je jedina organska molekula
koja ima sposobnost umnožavanja ili repli-
kacije i to na taj način da od jedne isho-
dišne molekule DNA nastanu dvije potpu-
no jednake molekule. Način umnožavanja
DNA zovemo polukonzervativno udvos-
tručavanje, zbog toga što je u sastavu
novonastalih molekula DNA jedan lanac
“stari”, odnosno potječe od ishodišne mo-
lekule, a drugi lanac je novoizgrađen i to
prema kalupu starog.
H 2COH
HN H O N
p
CN H N G N
D N
O H N H
C H3 O H NH N
p jetima biotopa, kao npr. hrast u hrastovoj
TN H N A N
D N N p
O
D = dezoksiriboza, C = citozin, G = gvanin,
T = timin, A = adenin, P = fosfatni ostatak
DNA je jedna od najvažnijih stanič-
nih makromolekula jer izgrađuje gene te je
nositelj nasljeđivanja, a odgovorna je i za
sintezu proteina.
DNEVNE (diurnalne) ŽIVOTINJE (diur-
na, lat. dies = dan), životinje koje su danju
aktivne. To je većina životinja, npr. većina
kukaca, ptica i sisavaca.
DNEVNO NEUTRALNE BILJKE, bilj-
ke na čije cvjetanje ne utječe fotoperiod
(npr. krastavac i kukuruz).
DNK, v. DNA
DOJENJE, izlučivanje mlijeka iz žljezda-
nih stanica dojke kao reakcija na podražaj
djeteta pri sisanju.
Hormoni koji omogućuju dojenje
su prolaktin i oksitocin.
Prolaktin se izlučuje u velikim koli-
činama u adenohipofizi (prednjem režnju
hipofize) kao reakcija na smanjenu količi-
nu estrogena i progesterona u krvi majke, a
koja se smanjuje zbog gubitka posteljice
nakon rođenja djeteta.
Pri sisanju dijete podražuje osjetil-
na tjelešca u bradavici dojke i ti podražaji
dolaze do hipotalamusa koji luči specifič-
ne neurohormone koji pak neurohipofizu
potiču na lučenje oksitocina. Oksitocin u
dojkama uzrokuje stezanje mjehurića pu-
nih mlijeka i potiskivanje mlijeka u kana-
liće dojki do bradavica. U prvih nekoliko
mjeseci dojenja obično izostaje menstrual-
ni ciklus.
D DOMINANTNE VRSTE u biocenozi, vr-
p ste koje prevladavaju brojnošću ili bioma-
som. Te su vrste najbolje prilagođene uv-
D šumi.
DOMINANTNO SVOJSTVO (prevlada-
vajuće svojstvo), svojstvo koje u nasljeđi-
vanju uvijek dolazi do izražaja. U litera-
turi, dominantna svojstva se označavaju
velikim slovima.
DORMANCIJA (stanje mirovanja), raz-
doblje u kojem je rast biljaka ili nekih
33
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njezinih dijelova privremeno prekinut ili
jako usporen. Razlikujemo nametnutu ili
prisilnu dormanciju (izravno ovisi o nepo-
voljnim okolišnim uvjetima) i prirođenu ili
endogenu dormanciju (uzroci su u samoj
sjemenci ili pupu; npr.stvaranje zimskih
pupova).
DOWNOV SINDROM (mongolizam),
poremećaj izazvan trisomijom (na 21.
kromosomu tri kopije kromosoma).
DRIFT (genska snaga, genska slučajnost),
jedna od pokretačkih sila evolucije. To je
pojava kada neki mutirani recesivni gen u
populaciji može doći do izražaja u potom-
stvu ili se može izgubiti ne pojavivši se
više u potomstvu. Genska snaga učestala
je pojava u malim populacijama.
DRIOPITEKUS (Dryopithecus), oblik
šumskog pramajmuna čiji su ostaci nađeni
na više mjesta u Europi, Aziji i Africi.
Predstavlja ishodišnu skupinu za razvoj
čovjekolikih majmuna (čimpanza, gorila,
orangutana).
DROSOPHILA MELANOGASTER, v.
vinska mušica.
DRUGA MEJOTIČKA DIOBA, v. me-
joza II.
DRUGI BUBREG (prabubreg ili mezo-
nefros), parni organ tamnocrvene boje,
služi za izlučivanje kod riba i vodozemaca.
Kod riba je smješten uz kralježnicu iznad
plivaćeg mjehura, a kod vodozemaca na
leđnoj strani stražnjeg dijela tjelesne šup-
ljine. Klupka krvnih kapilara (glomeruli)
se spuštaju u lijevke koje zovemo Bow-
manova čahura. Predbubrežna cijev (v. pr-
vi bubreg) se podijeli po dužini u dvije.
Jedna od njih postaje prabubrežna ili Wol-
fova cijev, koja u mužjaka služi kao mok-
raćovod i sjemenovod, a u ženke samo kao
mokraćovod. Druga ostaje predbubrežna
34
ili Mullerova cijev koja u ženke preuzima
ulogu jajovoda, a kod mužjaka zakržlja.
DUCTUS DEFERENS, v.sjemenovod.
DUODENUM, v. dvanaesnik.
DUŠIČNE BAKTERIJE, v. dušikove ba-
kterije.
DUŠIČNE BAZE, organski dušikovi spo-
jevi koji sudjeluju prvenstveno u izgradnji
nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i
ATP-a. Postoje purinske (adenin i gvanin)
i pirimidinske (timin, citozin, uracil) duši-
čne baze.
DUŠIKOVE (dušične, nitrificirajuće) BA-
KTERIJE, fiksatori atmosferskog dušika.
Različite autotrofne kemosintetske bakteri-
je koje žive slobodno u tlu. (Azotobacter)
ili u simbiozi s višim biljkama. U korijen-
skim gomoljićima mahunarki nalaze se
simbiotske bakterije roda Rhizobium. Bak-
terije uzimaju dušik iz zraka i pretvaraju
ga u amonijeve ili nitratne spojeve koje
biljke mogu koristiti za izgradnju svojih
aminokiselina, proteina i nukleinskih kise-
lina. Imaju i sposobnost pretvaranja amo-
nijaka, koji nastaje raspadanjem uginulih
organizama, do nitrata.
DUŠNICA, v. uzdušnice.
DUŠNIK (trachea), cijev koja je u u čov-
jeka duga oko 12 cm, a u stijenci ima
hrskavične prstenove. Grana se u lijevu i
desnu dušnicu (bronhi) koje ulaze u lijevo
odnosno desno plućno krilo. Dušnice se u
plućima granaju u bronhiole koje završa-
vaju plućnim mjehurićima.
DVANAESNIK (duodenum), početni dio
tankog crijeva, isp. U njega se ulijevaju
izvodni kanali jetre i gušterače kojima se u
crijevo dovode žuč i gušteračin sok.
DVOBOČNA (bilateralna) SIMETRIJA,
simetrija kod koje se tijelo može podijeliti
jednom ravninom na lijevu i desnu po-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
lovicu. Bilateralno simetrične životinje su
pokretne.
DVODIHALICE, stara skupina riba (iz
devona), živi fosili. Pripadaju skupini nos-
noprolaznica, isp. Plivaći se mjehur razvio
u pluća, kao prilagodba na sušna razdoblja.
Dvodihalice inače dišu škrgama. Poznate
su vrste: afrička, australska i južnoamerič-
ka dvodihalica.
DVODOMNE BILJKE, v. cvijet.
DVOIMENO NAZIVLJE, v. binomna
nomenklatura.
DVOJNA DIOBA, oblik nespolnog raz-
množavanja u kojem se matična jedinka
dijeli na dva dijela pri čemu ona sama
nestaje kao jedinka. Dvojnom diobom se
razmnožavaju uglavnom jednostanični or-
ganizmi: neke jednostanične alge, neke
vrste bakterija i mnoge praživotinje.
DVOJNO NAZIVLJE, v. binomna no-
menklatura.
DVOSPOLAC (hermafrodit), kod životi-
nja organizam koji ima i muške i ženske
spolne žlijezde (sjemenike i jajnike) u
kojima se proizvode spermiji i jaja. Česta
pojava kod bezkralježnjaka, npr. spužve,
plošnjaka, nekih puževa i kolutićavaca.
DVOSTRUKA DIOBA, v. dvojna dioba.
DVOSTRUKA MEMBRANA, građena
od vanjske i unutarnje membrane, a imaju
je jezgra, mitohondriji i plastidi.
DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA,
v. diploidni broj kromosoma.
DVOSTRUKI KROMOSOMI, građeni
su od dvije kromatide.
DVOSUPNICE, razred kritosjemenjača.
Najčešće porodice i njihovi predstavnici:
žabnjaci, ruže, bukve, breze i lijeske, krs-
tašice, lepirnjače, štitarke, usnače i glavo-
čike.
Osobine dvosupnica
Dvije supke u sjemenci;
Embrio centralno (u sredini) smješten u
sjemenci;
Žile u stabljici smještene u krugu;
Žile otvorene, tj. s kambijem;
Imaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista perasta ili dlanasta, među
ograncima žila međusobno mrežasto
povezane žilice;
Ocvijeće razlučeno u čašku i vijenčić;
Ocvijeće i prašnici većinom s 4 ili 5
članova u krugu.
E
EGZOCITOZA, proces u kojem se čes-
tice izbacuju iz stanice u međustanični
prostor, tj. oblik masovnog transporta tvari
kroz membranu stanice pomoću membran-
skih mjehurića koji se stapaju sa stanič-
nom membranom. Suprotan proces je en-
docitoza.
EGZOKONJUGANTI, v. konjugacija.
EGZOSKELET, v. kostur.
EHINOKOK, v. pasja trakavica.
EIGEN, M. postavio genetičku hipotezu o
izgledu i funkcioniranju prvih organizama
(praorganizama) na Zemlji.
EJAKULACIJA, refleksno izbacivanje
sperme za vrijeme muškarčeva orgazma.
EKOFIZIOLOGIJA, znanost koja pro-
učava djelovanje različitih ekoloških čim-
benika na funkciju stanica, tkiva, organa i
organskih sustava.
EKOLOGIJA (grč. oikos = dom, stanište,
logos = riječ, govor), znanost koja prouča-
va odnose živih bića i okoliša; znanost o
35
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
proizvodnji i raspodjeli organske tvari u
prirodi te o gustoći naselja biljnih i živo-
tinjskih vrsta.
EKOLOŠKA NIŠA, obilježava mjesto i
ulogu jedne vrste u životnoj zajednici.
Niša nekog živog organizma određena je
čimbenicima kao što su stanište, hrana i
temperatura. Iako dvije vrste mogu dijeliti
isto stanište, one nikada ne dijele istu nišu.
EKOLOŠKA VALENCIJA, je razmak
između donje i gornje granice vrijednosti
nekog ekološkog čimbenika (temperatura,
svjetlo, voda itd) u okviru kojega je moguć
život organizma; različita je za svaki čim-
benik i za svaku vrstu, v. ekološki maksi-
mum, ekološki optimum i ekološki mini-
mum.
EKOLOŠKI ČIMBENICI, v. abiotički
čimbenici i biotički čimbenici.
EKOLOŠKI MAKSIMUM, najveći in-
tenzitet nekog čimbenika koji može neki
organizam podnijeti, v. ekološka valencija.
EKOLOŠKI MINIMUM, najmanji inten-
zitet nekog čimbenika koji mora postojati
da organizam živi, v. ekološka valencija.
Poznato je Liebigovo pravilo ekološkog
minimuma koje upozorava da je ograni-
čavajući čimbenik onaj koji je najmanje
zastupljen u staništu, tj. ona tvar kojom
organizam najmanje raspolaže.
EKOLOŠKI OPTIMUM, optimalna vri-
jednost djelovanja nekog čimbenika na
organizam, v. ekološka valencija.
EKOSUSTAV, sustav bioloških, kemij-
skih i fizičkih zbivanja koji obuhvaća
biotop i biocenozu. Produktivnost ekosus-
tava izražava se proizvodnjom organskog
ugljika. Od kopnenih ekosustava najpro-
duktivnija je šuma, a od slatkovodnih jeze-
ro s tvrdom vodom.
36
EKOTIP, nasljedno izmijenjen oblik neke
biljke ili životinje uslijed prilagodbe na
specifičnost okoliša, npr. poljski miš.
EKOTOKSIKOLOGIJA, znanost koja
proučava posredni ili neposredni učinak
stranih tvari (ksenobiotika) na prirodu, na
sve živuće organizme i njihovu organiza-
ciju, odnos prema neživoj tvari, međuod-
nose i odnos prema čovjeku.
EKSKRECIJA, izlučivanje (bubrezima ili
kroz kožu) nekorisnih i štetnih tvari.
EKSPERIMENT (pokus), promatranje
pojave koja se ispituje po točno određenim
uvjetima koji dozvoljavaju da se prati tijek
pojave te da se ona svaki put uz ponavlja-
nje istih uvjeta ponovo izazove.
EKSTRACELULARNA (izvanstanična)
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnoj šupljini mnogostaničnih živo-
tinja. Npr. to je gastrovaskularna šupljina
kod žarnjaka, isp.
EKTODERM, vanjski zametni sloj sta-
nica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kralježnjaka živčani sustav i osjetila, epite-
lno tkivo i njegovi derivati.
EKTOPLAZMA, vanjski, periferni dio
protoplazme.
ELEKTRIČNI POTENCIJAL, nastaje
na razini receptora direktnim podraživa-
njem, odnosno na razini sinapse podra-
živanjem idućeg neurona neurohormo-
nima. Stanica se depolarizira kada u nju
difundiraju ioni natrija kroz otvorene ion-
ske kanale. Potencijal stanice se sa –90
mV promijeni na +50 mV. Promijenjeni
električni potencijal receptora prenosi se
dalje dendritom u tijelo neurona, a odatle
aksonom do završnih nožica. Ubrzo nakon
depolarizacije nastupa brza repolarizacija
tj. stanica se vraća sa +50 mV ponovno na
–90 mV. Repolarizacija stanice ostvaruje
se izbacivanjem kalija i natrija iz stanice u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
okolinu uz utrošak energije procesom tzv.
Na/K pumpe, isp. neurohormoni.
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA
(EEG), snimanje moždanih valova. Pločas-
te elektrode, koje se postave na određena
mjesta na glavi, bilježe moždanu (elektri-
čnu) aktivnost kore velikog mozga. Postu-
pak je značajan za otkrivanje živčanih i
duševnih bolesti.
ELEKTROENCEFALOGRAM (EEG),
grafički prikaz moždanih valova. Mijenja
se ovisno o aktivnosti pojedinih područja
mozga, jer se s aktivnošću mijenja i ukup-
na količina električnih potencijala podra-
ženih neurona.
ELEKTRO-KARDIOGRAM (EKG),
krivulja električnih potencijala srčanog
mišića, a bilježe se elektrokardiografom.
Normalan EKG sastoji se od: P-vala, koji
pokazuje mjerenje depolarizacije pretklije-
tki, QRS - kompleks koji pokazuje mjere-
nje depolarizacije klijetki i repolarizacije
pretklijetki, te T-vala koji pokazuje rezul-
tat mjerenja klijetki za vrijeme njihove
repolarizacije.
ELEKTRONSKI MIKROSKOP, v. mi-
kroskop.
ELEMENTARNI SASTAV govori od
kojih se kemijskih elemenata sastoji nešto.
U ljudskom tijelu više je od 70 kemijskih
elemenata. Najviše je kisika i to oko 60 %,
zatim ugljika oko 20 %, vodika oko 10 %,
dušika oko 4 % i različitih minerala oko 6
%. Makroelementi izgrađuju oko 99 %
težine našeg tijela; to su kisik, ugljik,
vodik, kalcij, dušik i kalij. Mikroelementi
izgrađuju preostalih 1 %; to su fosfor,
magnezij, sumpor, klor, natrij, željezo, ma-
ngan i aluminij. Ultramikroelemenata ili
oligoelemenata ima samo u tragovima; to
su npr. titan, cink, selen, rutenij, radij itd.
ELEMENTI, v. Dodatak 3.
EM, v. endoplazmatska mrežica.
EMBOLUS, v. tromboza.
EMBRIJ (zametak), biljni, životinjski i
čovječji organizam u ranim stadijima raz-
vitka nakon oplodnje. U čovjeka, emb-
rijem se naziva organizam star do dva
mjeseca trudnoće.
EMBRIO, v. klica.
EMBRIOGENEZA (grč. embryon = za-
metak, klica, genesis = postanak, razvitak),
proces diferencijacije stanica u različita
tkiva i organe. Kod biljaka započinje in-
ekvalnom (asimetričnom) diobom zigote
kojom nastaju bazalna i vršna stanica.
Daljnjim diobama tih stanica razvija se
embrio (klica).
EMBRIOLOGIJA, znanost o razvoju ži-
vih bića iz oplođene jajne stanice.
EMBRIONALNE OVOJNICE, posebne
strukture koje imaju važnu ulogu u zaštiti i
prehrani zametka, a razvijaju se tijekom
embrionalnog razvitka razvijenijih živo-
tinja i čovjeka. Embrionalne ovojnice u
čovjeka su: korion, amnion (vodenjak), žu-
manjčana vreća, alantois i placenta (poste-
ljica).
EMBRIONALNI RAZVITAK, razvoj
zametaka većine životinjskih organizama.
Stadiji embrionalnog razvitka su najprije
brazdanje i gastrulacija, a zatim organo-
geneza i histogeneza.
EMBRIOBLAST, skupina embrionalnih
stanica sisavaca koja se nalazi u unutar-
njosti blastociste. Iz njega će se gastru-
lacijom razviti zametni listići, ektoderm,
endoderm i mezoderm, a iz njih daljnjim
razvojem pojedini organi i organski sus-
tavi.
EMFIZEM PLUĆA, bolest dišnog sus-
tava u kojoj dolazi do oštećenja i smanje-
nja broja alveola u plućima. Tijelo dobiva
37
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
sve manje kisika, a CO2 zaostaje u tijelu
(plave usne).
ENDEM, biljna i životinjska vrsta koja je
rasprostranjena samo na nekom užem pod-
ručju ili arealu. Česti su endemi na udalje-
nim otocima, u pećinama i sl. Neki naši
otoci (npr. Brusnik, Jabuka i Palagruža)
imaju endemične vrste gušterica. Iz pod-
zemlja našeg krša poznati su endemi vodo-
zemac čovječja ribica i pijavica iz Lukine
jame na Velebitu.
ENDOCITOZA, unošenje tvari u stanicu
uvrtanjem stanične membrane oko njih.
Obzirom na veličinu čestica tvari razliku-
jemo unošenje sitnih čestica, pinocitozu i
unošenje krupnih čestica, fagocitozu. Kada
hrana uđe u stanicu ili tijelo npr. praži-
votinje, stvori se hranidbeni mjehurić ili
probavna vakuola koja se spoji s lizosomi-
ma.
ENDODERM, unutarnji zametni sloj sta-
nica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kralježnjaka probavilo i probavne žlijezde,
pluća, škrge te drugi unutarnji organi.
ENDODERMA, sloj stanica koji odvaja
vanjski dio korijena od provodnih eleme-
nata ksilema u središnjem cilindru korije-
na. Stanice endoderme aktivno izlučuju
vodu i tvari u provodne žile i tako se
stvara korijenov tlak.
ENDOKRINE INTERSTICIJSKE STA-
NICE (Leydigove stanice), su specijalizi-
rane stanice sjemenika koje leže između
sjemenih kanalića, a luče hormon testoste-
ron.
ENDOKRINE ŽLIJEZDE (žlijezde s
unutarnjim izlučivanjem), žlijezde koje
svoje produkte (hormone) izlučuju u krv.
Endokrine žlijezde u čovjeka su hipofiza,
epifiza, štitna žlijezda, nuzštitne žlijezde,
prsna žlijezda (timus), nadbubrežne žlijez-
de, spolne žlijezde (sjemenici i jajnici) te
38
gušterača koja ima osim endokrine i egzo-
krinu ulogu, izlučivanje probavnih enzima
u početni dio tankog crijeva.
ENDOPLAZMA, središnji, unutarnji dio
protoplazme.
ENDOPLAZMATSKA MREŽICA (en-
doplazmatski retikulum, EM, ER), sustav
kanalića omeđenih membranom koji proži-
ma citoplazmu eukariotskih stanica. Omo-
gućuje transport tvari između stanice i
okoliša te povezuje staničnu membranu s
ovojnicom jezgre. EM koja sadrži riboso-
me je hrapava, a bez ribosoma glatka.
Hrapava EM ima važnu ulogu u sintezi
proteina, npr. sinteza inzulina, sinteza
antitjela itd. Glatka EM se nadovezuje na
hrapavu i u njoj nastaju proizvodi neprote-
inske prirode, npr. steroidni hormoni.
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM, v.
endoplazmatska mrežica.
ENDOSIMBIOZA, način zajedničkog ži-
vota kada jedan organizam živi u drugo-
me. U toj zajednici oba organizma imaju
korist. U brojnim vrstama bezbojnih bičaša
žive modrozelene alge koje obavljaju ulo-
gu kloroplasta (fotosinteza). Tada alge ko-
riste neke produkte metabolizma bičaša, a
bičaši produkte fotosinteze.
ENDOSKELET, v. kostur.
ENDOSPERM, hranjivo staničje koje slu-
ži prehrani klice (embrija) prilikom klija-
nja sjemenke. Nastaje spajanjem spermalne
stanice sa sekundarnom jezgrom embrion-
ske vreće.
ENERGIDA, tvorevina koja se sastoji od
jezgre i pripadajuće citoplazme kojom ta
jezgra upravlja.
ENZIMI (fermenti, biokatalizatori), or-
ganski spojevi (proteini, polipeptidi) koji
upravljaju kemijskim reakcijama organi-
zma kvalitativno i kvantitativno, a pri tom
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
se sami ne mijenjaju. Za djelovanje većine
enzima napovoljniji pH je 7.
EON, vremensko razdoblje od milijardu
godina.
EOZINOFILNI LEUKOCITI, v.
leukociti
EPIDEMIJA, naglo proširenje neke za-
razne bolesti u nekom kraju pri čemu u
ograničenom vremenu oboli veći broj sta-
novnika. Najčešće su epidemije uzrokova-
ne bakterijama i virusima.
EPIDERMA, kožno staničje, koža, poko-
žica, pousmina, pokrovno tkivo na njež-
nim dijelovima biljke (listu, mladojj stab-
ljici).
EPIDIDYMIS, v. pasjemenik.
EPIFIT (grč.epi = na, kod; phyton = bi-
ljka), biljka koja živi na drugoj biljci, ali
ne kao nametnik; npr. mnogi lišaji, tropske
orhideje i paprati u krošnji tropskih šuma.
EPIFIZA, v. kost.
EPIFIZA, žlijezda s unutarnjim izlučiva-
njem smještena sa stražnje strane između
velikog i malog mozga. Izlučuje melato-
nin, hormon koji sudjeluje u pigmentaciji.
EPITELNO TKIVO (pokrovno tkivo),
pokriva tijelo i unutarnje organe životinja;
luči potrebne sekrete iz žljezdanih epitel-
nih stanica. Odgovara epidermi biljaka.
ER, v. endoplazmatska mrežica.
EREKCIJA, kod muškaraca nabreknuće i
ukrućenje spolnog uda, isp. Erekciju nad-
ziru dva erekcijska središta u leđnoj mož-
dini. Jedno je autonomno središte, a drugo
je pod nadzorom središta u mozgu.
ERGOT, v. ražova gljivica.
ERITROCITI (crvene krvne stanice),
najbrojnije krvne stanice (u litri krvi muš-
karaca ih ima oko 4.4 do 5.8⋅1012, a u žena
3.8 do 4.9⋅1012. Zreli eritrociti su jedine
žive stanice u čovjeka koje nemaju jezgru.
Najvažniji im je sastojak hemoglobin koji
se sintetizira u koštanoj srži u stanicama
prethodnicama eritrocita koje još imaju
jezgru. Razlikujemo fetalni (HbF) i adultni
(HbA) hemoglobin koji se međusobno
razlikuju po sastavu polipeptidnih lanaca
globina što za posljedicu ima da fetalni
hemoglobin ima veću sposobnost veziva-
nja kisika kod nižih koncentracija kisika
od adultnog hemoglobina. Temeljna im je
uloga prijenos kisika i ugljikovog dioksida
između plućnih alveola i tkiva.
Prosječan životni vijek zdravog eri-
trocita u krvi je oko 4 mjeseca nakon čega
se razgrađuju najvećim dijelom u slezeni.
Razgradnjom hemoglobina nastaje žuti
pigment bilirubin koji se izlučuje iz krvi i
iz jetre putem žuči u crijevo gdje se uz
pomoć bakterijskih enzima pretvara u
smeđi sterkobilin B i žuti urobilin B. Odat-
le smeđa boja stolice i žuta boja mokraće.
Isp. krvna tjelešca.
ERITROPOETIN, hormon koji stimulira
razvoj i sazrijevanje eritrocita u koštanoj
moždini. Izlučuju ga bubrezi pri smanjenoj
koncentraciji kisika u organizmu što se
npr. javlja kao posljedica smanjene kon-
centracije kisika u atmosferi na velikim
visinama.
EROZIJA, razaračko djelovanje voda na
tlo.
ESCHERICHIA COLI (ešerihija), bakte-
rija iz sastava crijevne flore čovjeka, ali
može uzrokovati infekcije mokraćnog sus-
tava i proljeve u male djece. Ulaskom u
krv izaziva sepsu, meningitis i druga obo-
ljenja. Koristi se u genetičkom inženjer-
stvu, npr. za proizvodnju inzulina.
ESTROGENI, ženski spolni hormoni ko-
je luče jajnici. Po kemijskom sastavu su
steroidi kao i ostali spolni hormoni. Utječu
39
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
na rast i razvoj ženskih spolnih organa kao
primarnih spolnih značajki. Utječu i na
formiranje niza sekundarnih spolnih zna-
čajki, npr. razvoj dojki, rast i razvoj kosti-
ju, odlaganje masnih tvari u potkožnom
sloju, raspored dlaka i drugo. Reguliraju
zbivanja u menstrualnom ciklusu. Tako
28. dana smanjena količina estrogena uz-
rokuje ljuštenje odebljale sluznice mater-
nice. Također su odgovorni za normalan
tijek trudnoće i poroda.
EŠERIHIJA, v. Escherichia coli.
ETILEN, jedini plinoviti biljni hormon.
Stimulira sazrijevanje plodova, inhibira
rast te potiče otpadanje listova i proces
starenja. Stvara se u većini biljnih organa.
EUCITI, v. eukariotske stanice.
EUGLENA (Euglena viridis), bičaš vre-
tenastog tijela bez čvrste stijenke. Ima pla-
stide, kloroplaste, crvenu očnu pjegu i
kontraktilnu vakuolu (tipično za životinje).
Produkt fotosinteze je polisaharid parami-
lum. Kada nema svjetla, euglena uzima
organsku hranu. Zato se euglena može
smatrati biljkom, ali pokatkad i životi-
njom.
EUKARIOTI, svi jednostanični ili više-
stanični organizmi čije je tijelo građeno od
eukariotskih stanica, a to su sve životinje i
biljke osim bakterija i modrozelenih algi
(cijanobakterija). Neki eukarioti imaju i bi-
čeve za pokretanje. Stanice eukariota dijele
se mitozom.
EUKARIOTSKE STANICE (grč. eu =
pravi, krayon = jezgra) ili euciti, stanice
koje sadrže jezgru obavijenu membranom
i u citoplazmi ostale stanične organele
obavijene membranom. Stanični organeli
eukariotskih stanica su jezgra, mitohon-
driji, endoplazmatska mrežica, centrosom,
vakuole, lizosomi, Golgijevo tijelo i plas-
tidi (kod biljaka). Eukariotske stanice sadr-
40
že i manje stanične strukture, npr. kromo-
some, jezgrice, ribosome, centriole (kod
životinja) koji nisu obavijeni membranom
te ih ne smatramo organelima u užem smi-
slu. Eukariotske stanice su veće i složenije
od prokariotskih stanica i imaju sposob-
nost izgradnje višestaničnog organizma.
Najvažnije razlike stanica
Prokariotska Eukariotska
nema oblikovanu ima potpuno
jezgru, nego oblikovanu
nukleoid jezgru
jedan kromosom više kromosoma
dioba cjepanjem dioba mitozom
ima stanične
nema staničnih organele
organela (mitohondrije,
kloroplaste itd.)
stanična stijenka stanična stijenka
sadrži murein sadrži celulozu
EUTROFIKACIJA, v. eutrofizacija.
EUTROFIZACIJA (eutrofikacija), pove-
ćanje primarne organske proizvodnje u vo-
denim ekosustavima nakon obogaćivanja
vode hranjivim tvarima koje potiču razvoj
alga i višeg vodenog bilja. Postoje dva
oblika eutrofizacije: prirodni i antropogeni
(uzrokovan djelovanjem čovjeka).
EVOLUCIJA (biološka evolucija), pos-
tupni povijesni razvoj najjednostavnijih
oblika živog svijeta k sve složenijim, savr-
šenijim i raznolikijim oblicima na Zemlji.
Grana biologije koja proučava taj razvoj
zove se znanost o evoluciji. Biološkoj evo-
luciji je prethodila kemijska evolucija od-
nosno postanak i razvoj organskih spojeva
na Zemlji.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
F oslobađa dio energije, a dio ostaje u pro-
FAGOCITI, stanice sa sposobnošću fago-
citoze (isp.) u koje spadaju neutrofilni leu-
kociti, monociti i tkivni makrofagi.
FAGOCITOZA (grč. fagein = jesti, guta-
ti, kytos = šupljina), sposobnost stanica,
npr. neutrofila da proždiru i, uz pomoć
lizosoma, razgrađuju mikroorganizme i
čestice sličnih veličina. Također i način
uzimanja hrane u praživotinja, oblik endo-
citoze, isp.
FAGOSOMI, v. neutrofilni leukociti.
FAUNA, skup svih životinjskih vrsta ne-
kog određenog područja.
FAZNI MIKROSKOP, v. mikroskop.
FENILALANILSERIN, dipeptid, tj. ke-
mijski spoj nastao vezivanjem dviju ami-
nokiselina: fenilalanina i serina.
FENILALANIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
FENOLOŠKE POJAVE, periodičke se-
zonske promjene organizama, npr. vrijeme
listanja, cvatnje, padanja lišća u bilja, seli-
dba životinja i dr.
FENOTIP, genetički izraz kojim se ozna-
čava zbroj morfoloških i fizioloških svojs-
tava nekog organizma. On je ovisan o nas-
ljednim faktorima ili genima (genotipu),
ali i o djelovanju okoliša. U nasljeđivanju
dominantnih i recesivnih svojstava, orga-
nizmi različitih genotipova (homozigoti,
heterozigoti) mogu imati jednak fenotip.
Tako, npr. kod dihibridnog križanja s do-
minacijom jedinke različitih genotipova:
AABB, AABb, AaBB, AaBb imaju isti
fenotip, dominantni su za oba svojstva, A i
B.
FERMENTACIJA (vrenje), proces u ko-
jem se anaerobno (bez prisutnosti kisika)
razgrađuju organski spojevi pri čemu se
duktima. Produkti vrenja su obično alko-
holi i organske kiseline. Vrenja uzrokuju
različiti mikroorganizmi (bakterije, gljvi-
ce) i na taj način dolaze do energije koja je
potrebna za njihove životne aktivnosti.
Prema konačnim produktima vrenja razli-
kujemo: alkoholno, mliječno i octeno.
FERMENTI, v. enzimi.
FETALNA ERITROBLASTOZA, (he-
molitička bolest novorođenčadi), bolest
koja se pojavljuje u trudnoći u djece koja
su Rh+, a imaju Rh- majku. Tijekom prve
trudnoće u djeteta nema znakova fetalne
eritroblastoze jer se u krvi majke nije
stvorila veća količina anti-Rh aglutinina
koji bi uzrokovali razaranje (hemolizu)
djetetovih eritrocita. Međutim, pri svakoj
narednoj trudnoći, kada ista Rh- majka
nosi ponovo Rh+ dijete, stvara se veća
količina antiRh aglutinina pa se u djeteta
pojavljuju simptomi bolesti. Koštana srž
djeteta nastoji nadoknaditi razorene eritro-
cite pa intenzivno stvara i u krv otpušta
nezrele eritrocite (eritroblaste) koji po fun-
kciji ne mogu u potpunosti zamijeniti
eritrocite. Posljedica hemolize eritrocita je
anemija (slabokrvnost), a osim toga u dje-
teta se javlja i žutilo kože jer se hemoglo-
bin iz raspadnutih eritrocita pretvara u
žučne boje koje su žute.
FETALNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti.
FETUS (plod), zametak čovjeka starosti
od dva mjeseca pa do rođenja.
FIBRINOGEN, bjelančevina u krvi koja
je jedan od sudionika u zgrušavanju krvi.
FIKSACIJA DUŠIKA, proces kojim neki
prokarionti prevode atmosferski dušik u
amonijeve ili nitratne spojeve iskoristive
za biljku, v. dušikove bakterije.
FIKSIZAM, shvaćanje da su vrste nepro-
mijenjive.
41
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
FILAMENT, v. prašnik.
FILETIČKA EVOLUCIJA, v. sukcesiv-
na evolucija.
FILOGENETSKA SISTEMATIKA,
(rodbinsko sustavoslovlje), razvrstavanje
živih bića u filogenetski (prirodni) sustav.
FILOGENETSKI (prirodni) SUSTAV
ukazuje na srodstvene odnose između po-
jedinih razvojnih skupina živih bića i unu-
tar njih. Unutar sustava živa bića se svrs-
tavaju u sustavske (sistematske) jedinice.
Temeljna sustavska jedinica je vrsta, a
obuhvaća usko srodne organizme, tj. takve
organizme koji se međusobno mogu spol-
no razmnožavati. Prva složenija sustavska
jedinica je rod, a obuhvaća srodne vrste.
Srodni rodovi obuhvaćeni su jednom poro-
dicom. Daljnje temeljne jedinice su red i
razred. Još složeniji je odjeljak/koljeno te
najsloženija temeljna sustavska jedinica
carstvo. Odjeljak i koljeno su jednake slo-
ženosti s tim da se naziv odjeljak uobičaje-
no rabi kada se govori o biljkama, a
koljeno kada se radi o životinjama. Osim
temeljnih sustavskih jedinica neki autori
rabe i druge, npr. potkoljeno, nadcarstvo
itd. Isp. taksonomija.
FILOGENETSKI NIZOVI, v. razvojni
nizovi.
FILOGENIJA (grč. fylon = pleme, rod,
koljeno, vrsta, genesis = postanak), znan-
stveno područje biologije koje se bavi pro-
učavanjem podrijetla organizama na Zem-
lji i njihovim razvrstavanjem u rodoslovno
stablo.
FILOKADIJE, preobraženi, prošireni di-
jelovi stabljike u obliku listova koji preuzi-
maju ulogu fotosinteze.
FITOCELULA, biljna stanica, v. stanica.
FITOCENOLOGIJA, v. fitocenoza.
42
FITOCENOLOGIJA, znanost o biljnim
zajednicama, isp. fitocenoza.
FITOCENOZA (grč. fyton = biljka, koine
= zajednica), prirodna biljna zajednica u
kojoj zajedno žive određene biljke na od-
ređenom staništu. Ovu biljnu komponentu
biocenoze proučava znanost fitocenologi-
ja.
FITOCID, otrovni kojima se uništavaju
nepoželjne biljke.
FITOFAGI, drugi naziv za biljojede.
FITOKROMI, specifični biljni fotorecep-
tori; po sastavu su bjelančevine. To su
pigmenti koji maksimalno apsorbiraju u
crvenom i tamnocrvenom dijelu spektra.
Potiču brojne reakcije biljaka na svjetlost.
Nalaze se u plazmi stanica listova u vrlo
malim količinama. Fitokrom postoji u
aktivnom i inaktivnom obliku. Što je dan
dulji stvara se više aktivnog fitokroma pod
utjecajem bijele i crvene svjetlosti.
FITOPLANKTON, v. plankton.
FIZIOLOGIJA, znanost koja proučava
životne procese živih bića.
FIZIOLOŠKA HIPOTEZA, hipoteza čiji
je zastupnik ruski biokemičar A. J. Oparin,
a tumači postanak prvih organizama (pra-
organizama) na Zemlji. Prema toj hipotezi
praorganizam je mogao izgledati poput
nekog složenijeg koacervata koji je imao
sposobnost jednostavne izmjene tvari i
samoobnavljanja. Koacervati su koloidne
kapljice s opnama, a nastaju otapanjem ne-
kih organskih spojeva u vodi uz dodatak
različitih soli.
FIZIOLOŠKA OTOPINA, posebna oto-
pina različitih soli i glukoze. Postoje razli-
čite fiziološke otopine, ali u osnovi su to
izotonične otopine koje imaju sastav sličan
sastavu tjelesnih tekućina pojedinog orga-
nizma. Npr. fiziološka otopina NaCl koja
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
se koristi za infuziju sadrži 0.9 % NaCl
(0.15 mola po litri otopine) te je izotonična
(iste koncentracije) prema eritrocitima.
Eritrociti u takvoj otopini ostaju neošteće-
ni.
FLEMING, A. (1881. – 1955.), britanski
mikrobiolog, 1929. god. otkrio penicilin,
prvi antibiotik.
FLOEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka
koja služi za provođenje asimilata (produ-
kata fotosinteze) od listova prema ostalim
dijelovima biljke. Floem je građen od si-
tastih cijevi i stanica pratilica, a u drve-
nastih biljaka redovito se nalazi u kori. Isp.
provodno staničje.
FLORA, skup svih biljnih vrsta nekog od-
ređenog područja, npr. flora nekog otoka,
planine, države i sl.
FLORIGEN, hormon cvjetanja. Sintetizi-
ra se u listovima u povoljnim uvjetima i
prenosi se u vegetacijske vrškove gdje po-
tiče cvjetanje. Struktura florigena još nije
poznata.
FLORISTIKA , znanost o flori, isp.
FLUID, unutarnja želja ili potreba za pro-
mjenom određenih karakteristika (po Lam-
arcku).
FLUORESCENIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
FOLIKUL STIMULIRAJUĆI HORM-
ON, v. FSH.
FOSFATNA KISELINA (fosforna ki-
selina), kemijski spoj empirijske formule
H3PO4. Njeni kiselinski ostaci izgrađuju
izuzetno važne spojeve, npr. nukleinske
kiseline i ATP.
O noći), glavni okolišni čimbenik pomoću
HO P OH
OH
FOSFOLIPIDI, organski spojevi iz grupe
lipida koji sadrže fosfatnu skupinu (ostatak
fosfatne kiseline). Građeni su od trovalen-
tnog alkohola glicerola na kojem su ester-
ski vezane dvije više masne kiseline, a
preko treće OH skupine vezana je fosfatna
kiselina. Preko fosfatne skupine vezan je
obično neki aminoalkohol. Imaju važnu
strukturnu ulogu u stanici jer se nalaze u
sastavu svih membrana stanice.
FOSFORNA KISELINA, v. fosfatna ki-
selina.
FOSILI (okamine, lat. fossus = iskopan),
ostaci biljnih i životinjskih organizama iz
davnih razdoblja Zemljine prošlosti. Fosili
nastaju: okamenjivanjem, pougljenjiva-
njem ili konzerviranjem. Važan su pale-
ontološki dokaz evolucije.
FOSILIZACIJA, proces nastajanja fosila,
isp.
FOSILNI ČOVJEK, v. Homo sapiens.
FOSILNI PRIJELAZNI OBLICI, v. pri-
jelazni oblici.
FOTOBIOLOŠKO PODRUČJE, dio
spektra Sunčevog zračenja; svjetlost valnih
duljina koje odgovaraju vidljivom dijelu
spektra (380-760 nm). Osim fotosinteze,
valne duljine ovog dijela spektra uzrokuju
i fototropizme, fototaksije i fotomorfoge-
neze (promjene oblika djelovanjem svjet-
losti).
FOTOMORFOGENEZA, promjena ob-
lika kod biljaka koje se događaju pod utje-
cajem svjetlosti. Kontrolirane su specifič-
nim fotoreceptorima, fitokromima.
FOTONASTIJA, v. nastije.
FOTOPERIOD (relativna duljina dana i
kojeg biljke određuju godišnje doba, v.
fotoperiodizam.
43
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
FOTOPERIODIZAM, pravilna izmjena
dana i noći. Biljke reagiraju različitim
fiziološkim procesima na duljinu dana tj
trajanje dnevnog svjetla (npr. početak
cvjetanja, otpadanje listova u jesen).
FOTORECEPTORI, vidne stanice, štapi-
ći i čunjići, v. mrežnica.
FOTORESPIRACIJA, metabolički put
kojim se smanjuje učinak fotosinteze: troši
se kisik, otpušta CO2 i ne nastaje ATP.
Obično se zbiva za toplih, vedrih i suhih
dana kada su puči zatvorene a koncen-
tracija kisika u listu viša od koncentracije
CO2.
FOTOSINTETSKA FOSFORILACIJA
proces sinteze ATP-a uz pomoć svjetlosne
energije Sunca koji se odvija za vrijeme
transporta elektrona u kloroplastima.
Shema fotosinteze
44
FOTOSINTEZA (asimilacija CO2), pro-
ces koji se odvija u kloroplastima biljnih
stanica u kojem biljka iz anorganskh spo-
jeva (vode i CO2) izgrađuje ugljikohidrate
i druge organske spojeve koristeći svjet-
losnu energiju Sunca. Fotosintezu možemo
predočiti jednadžbom:
6CO2 + 12H2O + svjetlosna energija →
→ C6H12O6 + 6O2 + H2O
Fotosinteza se sastoji od dva stadija: 1.
svjetlosne (primarne) reakcije koje se zbi-
vaju u tilakoidnim membranama kloropla-
sta u kojima se Sunčeva energija pretvara
u kemijsku energiju (ATP i NADPH) i
oslobađa kisik i 2. reakcije u tami (sekun-
darne reakcije ili Calvinov ciklus) koje se
zbivaju u stromi kloroplasta u kojima se
reducira ugljikov dioksid i sintetiziraju ug-
ljikohidrati.
FOTOSISTEM, fotosintetska jedinica ko-
ja je smještena u tilakoidnoj membrani
kloroplasta. Sastoji se od antenskog kom-
pleksa, reakcijskog središta klorofila a i
primarnog akceptora elektrona.
FOTOTAKSIJE, v. taksija.
FOTOTROPIZAM, gibanje biljke rastom
tj. savijanje organa prema izvoru svjetlosti
(pozitivni fototropizam). Pojavu uzrokuje
auksin (hormon rasta) koji djelovanjem
svjetlosti prelazi u zasjenjenu stranu klice
ili stabljike gdje uzrokuje pojačan rast.
Korijen pokazuje negativni fototropizam
jer raste u suprotnom smjeru od izvora
svjetlosti.
FOX, S. američki znanstvenik koji je u
svojim pokusima dobio mikrosfere, okrug-
la tjelešca proteinskog sastava slična jed-
nostavnim živim stanicama čime je prido-
nio razumijevaju razvoja živog svijeta na
Zemlji.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
FREON, sintetizirani spoj iz skupine spo-
jeva klorfluorugljika koji se rabi kao potis-
ni plin, a uništava ozonsku ovojnicu.
FRUKTOZA (voćni šećer), organski spoj,
jednostavni šećer ili monosaharid. Najslađi
je od svih šećera. Dolazi u voću, medu i
kao sastavni dio nekih složenih šećera ili
oligosaharida, npr. saharoze. Njezina
empirijska formula ista je kao i formula
monosaharida glukoze i galaktoze
(C6H12O6) iz skupine aldoheksoza (šećera
sa šest atoma ugljika i aldehidnom
funkcionalnom skupinom) dok ona spada
u ketoheksoze (šećere sa šest atoma
ugljika i keto funkcionalnom skupinom).
Fruktoza se u organizmu lako prevodi u
glukozu.
FSH (folikul stimulirajući hormon, hor-
mon stimulacije folikula), hormon iz sku-
pine gonadotropnih hormona koje luči
prednji režanj hipofize (adenohipofiza). U
žene stimulira rast folikula jajnika, a u
muškarca spermatogenezu.
FUNGICID, v. biocid.
G cilna kiselina). Gastritis prate napadaji boli
G0- FAZA, v. interfaza.
G1-FAZA, v. interfaza.
G2- FAZA, v. interfaza.
GAMETANGIOGAMIJA, spajanje cije-
lih spolnih organa prilikom razmnožava-
nja.
GAMETE, spolne rasplodne stanice. U
čovjeka ženska gameta je jajna stanica
koja nastaje u jajnicima (ovariji), a muške
gamete su spermiji koji nastaju u sjeme-
nicima (testisi).
GAMETOFIT, spolna generacija u bilja-
ka koja sadrži muške i ženske rasplodne
organe. Tijekom evolucije biljnog svijeta
došlo je do redukcije gametofita u odnosu
na nespolnu generaciju (sporofit). Isp. hap-
loidna generacija.
GAMETOGENEZA, stvaranje muških i
ženskih spolnih stanica (gameta); zajednič-
ki naziv za spermatogenezu i oogenezu.
Odvija se u spolnim žlijezdama muškaraca
(sjemenici) i žena (jajnici) pod djelova-
njem istih gonadotropnih hormona: FSH i
LH.
GANGLIJ, nakupina živčanih stanica.
GARIG, zajednica niskog bilja koje nasta-
je sječom vazdazelene šikare.
GASTRIN, probavni hormon. Luče ga že-
lučane žljezdane stanice podražene hra-
nom u želucu. Apsorbira se u krv i krvlju
se prenosi do obložnih stanica. Gastrin po-
tiče i glavne stanice želučanih žlijezda da
luče pepsinogen.
GASTRITIS, upala želučane sluznice,
najčešće uzrokovana agresivnim djelova-
njem žestokih alkoholnih pića, pušenjem,
konzumiranjem jako začinjene hrane ili
djelovanjem nekih lijekova (npr. acetilsali-
želuca, jaka mučnina, katkad i povraćanje.
GASTROENTERITIS (pokvareni želu-
dac, crijevna gripa) je opći naziv za manju
infekciju želuca i tankoga crijeva praćenu
mučninom, bolovima (grčevima) u trbuhu,
povraćanjem i/ili proljevom što obično
traje 1 do 2 dana. Najčešći je uzročnik
virus koji se lako prenosi dodirom, a ne
samo hranom ili pićem.
GASTRULA, v. gastrulacija.
GASTRULACIJA, druga etapa embrio-
nalnog razvitka mnogih višestaničnih živo-
tinja u kojoj dolazi do gibanja embrional-
45
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

nih stanica u unutarnjost zametka, pri GENETIČKA ŠIFRA, v. genetička upu-

čemu nastaju zametni listići. Tako, npr. ta.
gastrulacija u vodozemaca započinje gi-
GENETIČKA UPUTA (genetička šifra),
banjem stanica blastoderma, a u sisavaca
uputa, informacija o rasporedu dušičnih
gibanjem stanica embrioblasta. Oblik za-
baza u molekulama DNA, odnosno infor-
metka koji nastaje kao rezultat gastrulacije
macija o naravi pojedinih gena.
sastoji se od tri zametna listića (ektoderm,
endoderm, mezoderm) i zovemo ga gastru- Tablica 1. Genetička uputa, slijed triju
la. U daljnjem tijeku embrionalnog raz- nukleotida u mRNA, kodon. Kratice imaju
vitka iz zametnih listića postupno će se značenje:
diferencirati organi i tkiva (organogeneza i U - uracil Tyr - tirozin
histogeneza). C - citozin His - histidin
GEL - stanje, gušći, skrutnuti oblik kolo- A - adenin Gln - glutamin
idnih otopina. G - gvanin Asn - aspargin
Phe - fenilalanin Lys - lizin
GEMULA, v. spužve. Leu - leucin Asp - asparginska
GEN CB (CB = colour-blindness, sljepoća Ile - izoleucin kiselina
za boje, daltonizam), gen koji se nalazi u Met - metionin Glu - glutaminska
spolnom x-kromosomu. Ako su muškarci Val - valin kiselina
nositelji takvog gena ne mogu razlikovati Ser - serin Cys - cistein
boje, npr. crvenu od zelene. U žena se slje- Pro - prolin Trp - triptofan
poća za boje pojavljuje samo ako se tako Thr - treonin Arg - arginin
promijenjeni geni nalaze u oba x-kromo- Ala - alanin Gly - glicin
soma. Ako se takav gen nalazi samo u jed-
nom od x-kromosoma, žene su normalnog Mjesto u kodonu
vida ali su prijenosnici tog gena na potom- I. II. III.
stvo. U C A G
GEN DALTONIZMA, v. gen CB. Phe Ser Tyr Cys U
U Phe Ser Tyr Cys C
GEN SLJEPOĆE ZA BOJE, v. gen CB.
Leu Ser stop stop A
GEN, materijalna osnova ili čimbenik Leu Ser stop Trp G
nekog nasljednog svojstva, dio molekule Leu Pro His Arg U
DNA koji djeluje kao određena funkcio- C Leu Pro His Arg C
nalna jedinica. Jedan gen ne mora uvijek Leu Pro Gln Arg A
biti odgovoran samo za jedno svojstvo Leu Pro Gln Arg G
nego može biti odgovoran i za više njih. Ile Thr Asn Ser U
Vrijedi i obrnuto, više gena mogu biti A Ile Thr Asn Ser C
odgovorni za samo jedno svojstvo. U dip- Ile Thr Lys Arg A
loidnim stanicama (isp.) geni za ista svojs- Met Thr Lys Arg G
tva nalaze se na homolognim kromosomi- Val Ala Asp Gly U
ma. G Val Ala Asp Gly C
GENERATIVNI ORGANI, organi koji Val Ala Glu Gly A
služe isljučivo za razmnožavanje. Val Ala Glu Gly G

46
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Tri nukleotida (dušične baze) koje
nazivamo trojka ili triplet čine osnovu
takve upute, a svaka trojka prepisana s
DNA na mRNA naziva se kodon ili kod.
Svaki kodon odgovara pojedinoj
aminokiselini (vidi tablicu 1.) te na taj
način DNA preko mRNA određuje
ugradnju pojedinih aminokiselina u
specifičnu vrstu proteina. Na primjer, šifra
AUG znači ugradnju aminokiseline
metionina u polipeptidni lanac i to je
ujedno šifra za početak polipeptidnog
lanca. Genetičke upute UUU i UUC znače
ugradnju aminokiseline fenilalanina itd.
Genetičke šifre UAA, UAG i UGA znače
kraj polipeptidnog lanca jer ne određuju
ugradnju niti jedne od aminokiselina
(nonsense code). Važno je naglasiti da isti
kodon (triplet) kodira istu aminokiselinu
bez obzira da li se to događa kod virusa,
bakterija, biljki ili pak čovjeka. Genetička
uputa otkrivena je pokusima s genetičkim
materijalom crijevne bakterije ešerihije
(Escherichia coli).
GENETIČKE KARTE (kromosomske
karte), karte koje prikazuju smještaj i
međusobnu udaljenost gena u kromoso-
mima. Postoje dvije vrste genetskih karti:
1. crossing-over genetske karte koje su
izrađene samo na temelju postotaka
izmjena dijelova homolognih kromo-
soma (crossing-overa) između odre-
đenih gena koji su vrlo blizu jedan
drugoga;
2. citogenetske (citološke) karte kod ko-
jih je raspored gena utvrđen genetič-
kim i citološkim istraživanjima.
Genetske karte su izrađene za mno-
ge vrste biljaka (ječam, kukuruz, rajčica
itd.) i životinja (kunić, kokoš itd.), a djelo-
mice i za čovjeka. Pojam genetska karta
potječe iz znanstvenog rada američkog ge-
netičara T. H. Morgana.
GENETIČKI KOD, v. genetička uputa.
GENETIČKO INŽENJERSTVO, pos-
tupci prenošenja određenih gena iz jedne
vrste organizama u drugi. Genetičkim se
inženjerstvom umjetno stvaraju hibridne
molekule DNA kakvih do sada nije bilo u
prirodi. U područje genetičkog inženjer-
stva ubrajamo i kloniranje, tj. uzimanje
pojedinih stanica iz nekog organizma i
stvaranje potpune kopije tog organizma te
još neke druge slične metode.
GENETIKA (znanost o nasljeđivanju),
znanost koja proučava pojave i uzroke
međusobne sličnosti i nasljeđivanja svojs-
tava u živih bića.
GENOFOND, cjelokupni kompleks gena
koji neka populacija sadržava u nekom
vremenu.
GENOM, haploidna garnitura kromosoma
koja se nalazi u gametama.
GENOTIP, genetički izraz kojim se ozna-
čuje ukupna materijalna osnova nasljeđa
odnosno zbroj svih nasljednih faktora ili
gena koji određuju nasljedna svojstva ne-
kog organizma.
Način označavanja genotipova pri-
kazan je u primjerima monohibridnog i
dihibridnog križanja s dominacijom.
GENSKA SLUČAJNOST, v. drift.
GENSKA SNAGA, v. drift.
GENSKA UČESTALOST, relativni om-
jeri alela gena prisutnih u populaciji.
GENSKO STRUJANJE, prijenos gena
između populacija uz pomoć kretanja
gameta, jedinki ili skupine jedinki iz jedne
populacije u drugu.
GEOLOŠKA DOBA, v. dodatak 5.
GEOTAKSIJA, v. taksija.
GEOTROPIZAM, v. tropizmi
47
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GERIJATRIJA, medicinska struka koja
se bavi liječenjem i sprečavanjem starač-
kih bolesti.
GERMINATIVNI EPITEL (zametni epi-
tel), vrsta epitelnog tkiva sastavljenog od
zametnih stanica iz kojih se u muškaraca
razvijaju spermiji, a u žena jajne stanice. U
muškaraca se germinativni epitel nalazi u
sjemenicima, a u žena u jajnicima.
GERONTOLOGIJA, znanost o biološ-
kim procesima starenja, fizičkim i psihi-
čkim svojstvima ostarjelih organizama te
sociološkim problemima starijih ljudi.
GIBERELINI (giberelinske kiseline),
skupina biljnih hormona koji stimuliraju
rast stabljike i listova, prekidaju dormanci-
ju i potiču klijanje sjemenki. U sjemenka-
ma žitarica giberelini stimuliraju stvaranje
enzima (α-amilaze) koji razgrađuju pričuv-
ni škrob. Sintetiziraju se u mladim listovi-
ma i korijenju te u embrijima.
GIBERELINSKE KISELINE, v. giber-
elini.
GIGANTIZAM, prekomjeran rast svih
dijelova tijela zbog povećane razine hor-
mona rasta u krvi koje luči hipofiza. Javlja
se u razvojno doba.
GIGANTSKI KROMOSOMI, v. goro-
stasni kromosomi.
GINKO, "živi fosil", stara i razvojno pri-
mitivna vrsta golosjemenjača; ima lepeza-
ste listove s viličastom nervaturom; muške
su gamete još s bičevima, pokretni sper-
matozoidi. Sjemeni su zameci, kasnije sje-
menke, okruglasti i po dva na zajedničkom
dršku. Stablo je snažno, visoko i razgra-
nato. Često se sadi u gradovima jer dobro
podnosi onečišćeni zrak. Prirodno raste u
istočnoj Aziji.
GLATKO MIŠIĆNO TKIVO, vrsta mi-
šićnog tkiva kojega izgrađuju stanice vre-
48
tenastog oblika s jezgrom u sredini. Dolazi
u sastavu unutarnjih organa, npr. probav-
nih, mokraćnih i spolnih. Svojim steza-
njem omogućuje njihovu funkciju. Rad
glatkog mišićnog tkiva nije pod utjecajem
naše volje već njime upravlja autonomni
ili vegetativni živčani sustav.
GLAVOČIKE, skupina najrazvijenijih
dvosupnica. Obuhvaća zeljaste biljke s
glavičastim cvatovima koji sliče velikim
cvjetovima. Cvjetovi su s cjevastim ili je-
zičastim vjenčićem. Plod je roška, najčeš-
će s papusom kao prilagodba na raspro-
stranjivanje vjetrom. Među glavočikama
su mnoge biljke koje se uzgajaju kao pov-
rće: salata i artičoka, ljekovite su kamilica,
podbjel i pelin, a poznate su livadne biljke
maslačak, tratinčica i ivančica. Navedene
su biljke samo neke od oko 11000 pozna-
tih vrsta. Glavočike su najbrojnija porodi-
ca dvosupnica.
GLAVONOŠCI, pripadaju skupini meku-
šaca, isp. Svi su morski organizmi i grabe-
žljivci: hobotnice, sipe, lignje i indijska
lađica koja jedina ima vanjsku kućicu.
Stopalo je pretvoreno u krakove (8 ili 10) i
lijevak koji vodi u plaštenu šupljinu u
kojoj se nalaze škrge. Pokreću se izbaciva-
njem vode kroz lijevak. U čahuri u glavi je
"mozak" (nakupina svih živčanih gangli-
ja). Oči su im dobro razvijene. Imaju tre-
nicu. Uz probavilo imaju vrećicu s crnilom
koje sadrži tamni pigment melanin. Spolo-
vi su razdvojeni. Spermiji su nepokretni, a
oplodnja unutarnja.
GLICIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
GLIJA-STANICE, mreža potpornih i
pomoćnih stanica živčanog tkiva koje se
nalazi oko živčanih stanica, dendrita i
aksona. Zadržavaju sposobnost dijeljenja
kroz cijeli život. Uloga tih stanica je da
štite živčane stanice, izoliraju živčana
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
vlakna i kontroliraju izvanstanični prostor,
održavajući sastav iona stalnim.
GLIKOGEN, kemijski spoj, ugljikohidrat
iz skupine polisaharida ili složenih šećera.
Sastoji se od nekoliko stotina kemijski
vezanih molekula glukoze. Kemijska for-
mula spoja glikogena je (C6H10O5)n. Služi
kao pričuvna tvar tj. kao zaliha energije u
stanicama viših životinja i čovjeka. Najvi-
še se sintetizira i pohranjuje u jetri i mišić-
nom tkivu u obliku glikogenskih zrnaca.
Prema potrebi razgrađuje se u glukozu
koja putem krvi dolazi do svih stanica gdje
se koristi kao izvor energije.
GLIKOGENSKA ZRNCA, v. glikogen.
GLIKOLIPIDI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraćih molekula še-
ćera (oligosaharida) s lipidima. Česti su
građevni dijelovi bioloških membrana.
GLIKOLIZA (anaerobna respiracija), po-
četna faza disanja koja se odvija u cito-
plazmi biljnih i životinjskih stanica neovi-
sno o prisutnosti kisika pa se još naziva i
anaerobna respiracija (anaerobno disanje).
U glikolizi se šećer glukoza razgrađuje do
dvije molekule pirogrožđane kiseline uz
oslobađanje dvaju atoma vodika i dvije
molekule ATP-a. Ako u stanici ima dovo-
ljno kisika tada se pirogrožđana kiselina
nizom biokemijskih reakcija dalje razgra-
đuje u mitohondrijima sve do ugljik(IV)-
oksida i vode. Zajednički naziv te skupine
reakcija jest aerobna respiracija (aerobno
disanje). U slučaju kad u stanici nema do-
voljno kisika pirogrožđana kiselina može
se dalje razgraditi do ugljik(IV)-oksida i
alkohola ili dvije molekule mliječne kiseli-
ne što ovisi o tipu stanice.
GLIKOPROTEINI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraćih molekula
šećera (oligosaharida) s bjelančevinama.
Česti su građevni dijelovi bioloških mem-
brana.
GLIKOZURIJA, pojava glukoze u mo-
kraći kod nekih bubrežnih bolesti.
GLOBALNO ZAGRIJAVANJE ZEM-
LJE, v. učinak staklenika.
γ-GLOBULIN,v. imunoglobulin.
GLODAVCI, najbrojnija skupina sisava-
ca. Biljojedi su. Hrane se glođući prednjim
parom dugačkih sjekutića koji rastu cijelog
života. Žive u svim staništima. Glodav-
cima pripadaju: vjeverice i puhovi, štakori
i miševi, dabrovi, zečevi, dikobraz.
GLOMERUL (kapilarno klupko), splet
kapilara u obliku klupka koji je sastavni
dio nefrona, osnovne građevne jedinice
bubrega. Stvara ga aferentna (dovodna)
arteriola (ogranci bubrežne arterije) koja
ulazi u početni dio nefrona - Bowmanovu
čahuru. Kroz glomerul se filtrira krvna
plazma u silazni krak nefrona. Iz čahure
izlazi odvodna (eferentna) arteriola. Kroz
glomerul se ne filtriraju krvne stanice i
velike molekule bjelančevina iz krvne
plazme (selektivna filtracija).
GLUKAGON, hormon kojega izlučuje
gušterača, a stimulira razgradnju glikogena
do glukoze u slučaju snižene razine gluko-
ze u krvi (hipoglikemije).
GLUKOKORTIKOIDI, v. kortikosteroi-
di.
GLUKOZA (grožđani šećer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine monosahari-
da ili jednostavnih šećera kemijske
formule C6H12O6. Prema broju od šest ug-
ljikovih atoma u svojoj molekuli glukoza
je heksoza, a prema aldehidnoj funkcional-
noj skupini aldoza (aldoheksoza). Dolazi u
slobodnom obliku u raznom voću, medu,
ali i kao sastavni dio složenih šećera: saha-
roze, maltoze, laktoze, škroba, glikogena i
celuloze. Služi kao neposredan izvor ener-
gije u stanici.
49
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GLUTAMIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
GLUTAMINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
GLJIVE (Fungi), velika i raznolika skupi-
na heterotrofnih eukariotskih organizama.
Saprofiti su ili paraziti. Tijelo gljiva nazi-
vamo micelij koji je sastavljen od ispre-
pletenih niti ili hifa. Po svojim osobinama
su izdvojena evolucijska cjelina. Imaju sli-
čnosti sa životinjama i biljkama. Osobine
slične životinjskima su: stijenka hifa u
većine gljiva je od hitina, neke se primi-
tivne gljive hrane tako da uzimaju i proba-
vljaju krute komade hrane, pričuvna hrana
je glikogen, katkad i neke masti – nikada
škrob, DNK je sličnija životinjskoj nego
biljnoj. Osobine slične biljnima su: micelij
je sličan steljci nižih biljaka i nerazlučen u
tkiva, neke niže gljive imaju celuloznu
staničnu stijenku, hranu uzimaju vanjskom
površinom, u razmnožavanju postoji jasna
izmjena generacija. Grubo ih dijelimo na:
sluznjače, algašice, mješinarke i stapčarke.
Za sakupljanje gljiva potrebno ih je
pojedinačno dobro poznavati jer među
njima ima i smrtno otrovnih, npr. zelena
pupavka (Amanita phalloides) koja izaziva
najviše trovanja oštećujući jetru i koštanu
srž.
GMAZOVI (Reptilia), skupina kralježnja-
ka koja se prva u biosferi sasvim prilago-
dila životu na kopnu. Koža gmazova je
suha i pokrivena rožnatim ljuskama ili
pločama (zaštita od isparavanja). Jaja, koja
legu na kopnu, zaštićena su ljuskom i
sadržavaju žumanjak potreban za razvitak
embrija, a sam je zametak obavijen zamet-
nim ovojima (v. amniota). Žive u tropskim
i suptropskim krajevima jer toplinu tijela
održavaju sunčanjem. Dobro je razvijen
prednji mozak, čiji je vanjski sloj izgrađen
od sive moždane tvari. Oči imaju pokret-
ljive očne kapke i prozirnu migavicu.
50
Gmazovi na rašljastom jeziku imaju više
osjetila (za miris, opip, njuh i sluh, kod
zmija koje nemaju bubnjić). Dišu samo
plućima. Srce je trodjelno ali je klijetka
djelomično podijeljena na dva dijela. Isp-
red srca je venski zaton (proširenje vene).
Gmazovi su hladnokrvne životinje jer se
staničnim disanjem ne stvara dovoljno
topline. Uzrok je nedovoljna količina kisi-
ka zbog malog broja eritrocita i male dišne
površine u plućima. Za izlučivanje služe
pravi bubrezi (v. treći bubreg). Mokraćo-
vodi ulaze u nečisnicu. Oplodnja je
unutarnja. U jajovodu se oko oplođenog
jaja stvara čvrsta ovojnica. Jaja polažu u
zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce. Neki
gmazovi kote žive mlade. Kod gmazova je
razvijena briga za potomstvo. Danas živi
oko 6000 vrsta koje su podijeljene u
skupine: premosnici, kornjače, krokodili i
ljuskaši (gušteri i zmije).
GOJAZNOST, v. pretilost.
GOLGI, C. (1844.-1926.), talijanski liječ-
nik histolog, razvio metodu bojanja živaca
i potkraj 19.st. otkriva mjehuraste struktu-
re u živčanim stanicama. Po njemu su te
strukture dobile ime Golgijevo tijelo.
GOLGIJEV APARAT, v. Golgijevo tije-
lo.
GOLGIJEVO TIJELO (Golgijev apa-
rat), stanični organel koji se nalazi u
citoplazmi svih vrsta eukariotskih stanica.
Posebno je dobro razvijen u žljezdanim
stanicama. Sastavljeno je od niza uskih i
plosnatih kanalića koji su omeđeni mem-
branama i poredani koncentrično. S kraje-
va tih kanalića odvajaju se mjehurići čiji je
sadržaj najčešće proteinske prirode. Veći-
na mjehurića spaja se sa staničnom mem-
branom i oslobađa svoj sadržaj procesom
egzocitoze. Neki od mjehurića ostaju u
citoplazmi kao tjelešca za razgradnju, tzv.
lizosomi. Oni sadrže enzime koji mogu
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
razgrađivati proteine, nukleinske kiseline i
lipide.
GOLOSJEMENJAČE, drvenaste biljke
(stabla ili grmovi), evolucijski starija i
primitivnija skupina sjemenjača. Sjemeni
zameci, a kasnije i sjemenke nalaze se bez
zaštitnog pokrova “goli” na sjemenim
(plodnim) ljuskama ili listovima. Oprašuju
se vjetrom. Izmjena generacija (gametofita
i sporofita) je pravilna. Gametofit je jako
reduciran i prehrambeno ovisan o matičnoj
biljci. Ženski gametofit (embrionska vre-
ća) ne napušta sjemeni zametak, pa se
unutar njega razvija i embrio mlade biljke.
Muški gametofit s dvije muške gamete
razvija se unutar polenovog ili peludnog
zrna (muške spore, mikrospore). Među
danas živućim golosjemenjačama razvojno
su najprimitivnije ginko i cikas koji se
oplođuju pomoću pokretnih muških ga-
meta. Golosjemenjače su se razvile od
predaka današnjih papratnjača, v. pteri-
dosperme. Golosjemenjače su značajne: u
izgradnji biljnog pokrova sjeverne polutke,
u građevinarstvu, farmaciji, hortikulturi.
Među izumrlim golosjemenjačama nalaze
se i predci kritosjemenjača. Dijele se na
nekoliko skupina od kojih su najzastup-
ljenije četinjače.
GOMOLJAČE, v. tartufi.
GONADE, zajednički naziv za muške i
ženske spolne žlijezde u viših životinja. U
kralježnjaka muške spolne žlijezde su sje-
menici (testisi), a ženske jajnici (ovariji).
GONADOTROPNI HORMONI (GTH),
zajednički naziv za skupinu hormona koje
izlučuje prednji režanj hipofize (adenohi-
pofiza). GTH potiču gonade na lučenje
spolnih hormona i gametogenezu. U muš-
karaca i žena adenohipofiza izlučuje tri
gonadotropna hormona: folikul-stimulira-
jući hormon (FSH), luteinizirajući hormon
(LH) i luteotropni hormon (LTH).
GONOREJA (kapavac), spolna zarazna
bolest čovjeka čiji je uzročnik bakterija
gonokok. Simptomi bolesti su peckanje u
mokraćovodu i gnojni iscjedak za vrijeme
i nakon mokrenja. Neliječena gonoreja
uzrokuje oštećenja srca i zglobova, a često
uzrokuje i neplodnost.
GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, D.,
(1859.-1936.), hrvatski geolog, paleozoo-
log i paleoantropolog, koji je otkrio, obra-
dio i objasnio fosilne ostatke Krapinskog
pračovjeka.
GOROSTASNI KROMOSOMI (gigant-
ski kromosomi, politeni kromosomi),
veliki kromosomi dužine nekoliko stotina
μm (neki i 1000 μm) i promjera oko 50
μm. Golemi su u usporedbi s tipičnim
kromosomima veličine samo nekoliko μm.
Nastaju višestrukom replikacijom kromo-
somskih niti sastavljenih od DNA i pro-
teina, a mogu se naći u nekim tkivima
kukaca, npr. žlijezdama slinovnicama vin-
ske mušice.
GORTER, E. i GRENDEL, F., nizo-
zemski biokemičari koji su 20-ih god. 20.
stoljeća na temelju pokusa s eritrocitima
utvrdili da fosfolipidi u biološkim mem-
branama čine dvosloj.
GRAAFOV FOLIKUL (Graafov mjehu-
rić), mjehurić koji se stvara u jajnicima
sisavaca oko jajne stanice. Obavijen je sta-
nicama i ispunjen tekućinom. U njemu sa-
zrijeva jajna stanica, a kada sazrije, Graa-
fov folikul puca i zrela se jajna stanica
zajedno s tekućinom mjehurića izbacuje u
trbušnu šupljinu od kuda dospijeva u jajo-
vod. Nakon ovulacije (sazrijevanja jajašca)
sadržaj Graafovog folikula se mijenja te se
od njega razvije žuto tijelo (corpus lute-
um), a ako ne dođe do oplodnje i bijelo
tijelo (corpus albicans).
GRAAFOV MJEHURIĆ, v. Graafov fo-
likul.
51
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GRABLJIVCI, v. predatori.
GRAM, H., (1853.-1938.), danski bakte-
riolog, koji je otkrio Gram bojenje bak-
terija prema kojem se bakterije mogu podi-
jeliti u dvije skupine: Gram-pozitivne i
Gram-negativne bakterije.
GRANULOPOEZA, v. krvotvorni orga-
ni.
GREBENKE, v. novočeljuske.
GRENDEL, F, v. Gorter, E.
GRIFFITH, F., eksperimentirao s bakte-
rijama reda Pneumococcus i 1928. god.
dokazao mogućnost pretvorbe jednog tipa
bakterije (bez sluzavog omotača) u drugi
tip (sa sluzavim omotačem).
GRINJE, v. paučnjaci.
GRIPA (influenca), zarazna bolest dišnih
organa koju prati povišena temperatura,
opća slabost i bolovi u mišićima. Gripa
može izazvati i upalu pluća. To je danas
jedna od najčešćih bolesti koju uzrokuju
virusi, tzv. viroza.
GROŽĐANI ŠEĆER, v. glukoza.
GTH, v. gonadotropni hormoni.
GUBA, v. lepra.
GUSTOĆA POPULACIJE, izražava se
brojem jedinki neke vrste na nekom pro-
storu ili njihovom ukupnom masom u
suhom ili svježem stanju (biomasom). Za
utvrđivanje gustoće populacije danas se
primjenjuju različite metode, a jedna od
metoda je prebrojavanje ili vaganje jedinki
skupljenih s prostora određene veličine. U
slučajevima kada je prebrojavanje jedinki
teško, primjenjuje se približna procjena
gustoće koja se izražava brojkama, npr. od
1 do 5, pri čemu broj 1 označuje veoma
rijetku vrstu, a broj 5 veoma brojnu vrstu.
52
GUŠTERAČA (pancreas), egzokrina i
endokrina žlijezda, isp. Građena je od dvi-
je vrste tkiva: žlijezdanog parenhima (aci-
nusi) koji luči probavne enzime (vanjsko
lučenje), te alfa - stanica i beta – stanica
Langerhansovih otočića koji luče hormone
glukagon i inzulin (unutarnje lučenje). Gu-
šterača je smještena ispod želuca.
GUŠTERAČIN SOK, na dan se proiz-
vodi u količini od 500 do 1500 mL, a pH
mu iznosi između 7,1 do 8,3. Sadržava
vodu, hidrogen - kahrbonatne ione i raz-
ličite probavne enzime, isp. Funkcija hi-
drogen karbonatnih iona je neutralizacija
sadržaja himusa prispjelog iz želuca, jer
probavni enzimi u crijevu djeluju na neu-
tralnom odnosno na blago alkaličnom pH
području.
GUŠTERI, najbrojnija skupina današnjih
gmazova, te najstariji i najprimitivniji lju-
skaši. Tijelo im je pokriveno rožnatim
ljuskama. Noge su im dobro razvijene. Na
lubanji imaju kvadratnu kost za koju se
drži donja čeljust. Usta se mogu široko
otvoriti, što omogućava gutanje većeg pli-
jena. Većina ima tjemeno oko i pokretne
očne kapke. U uhu je bubnjić. Hrana su im
uglavnom kukci i male životinje. Mnogi
gušteri mogu u slučaju opasnosti otkinuti
rep. To se zove samosakaćenje ili autoto-
mija, isp. samoamputacija.
Najčešće skupine guštera su: maca-
klini, kameleoni, gušterice i sljepići. U
našoj zemlji poznate su npr. primorska,
siva i krška gušterica s mnogim endemič-
nim podvrstama na Jadranskim otocima. U
unutarnjosti susrećemo zelembaće, sljepiće
i blavore.
GUTACIJA (lat. gutta = kapljica), pojava
izlučivanja vode u obliku kapljica kod ne-
kih biljaka. Pojavljuje se kada je transpira-
cija vrlo slaba, a koncentracija vlage zraka
velika. Kapljice vode izlaze kroz hidatode
ili puči vodenice.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

GVANIN, organski spoj s dušikom iz sku- nja središnjeg živčanog sustava alkoho-
pine purinskih baza. Sudjeluje u izgradnji lom, opojnim drogama ili dr.
nukleotida odnosno nukleinskih kiselina.
HAMMERLING, J., pokusima na jedno-
staničnoj algi roda Acetabularia dokazao
O da jezgra određuje građu i oblik alge.
C HAPLOIDAN BROJ KROMOSOMA,
H N C N polovičan broj kromosoma koji se nalazi u
spolnim rasplodnim stanicama, gametama
C C C H i označuje se s n. Ovakav broj kromosoma
N N
H2N rezultat je mejoze, specifičnog oblika dio-
H be stanice pri kojoj nastaju gamete, a broj
kromosoma se od početnog broja smanjuje
na polovicu. Nakon stapanja gameta, od-
nosno oplodnje, uspostavlja se ponovo
diploidan broj kromosoma. U muškaraca
haploidan broj kromosoma imaju spermiji,

H a u žena jajna stanica i on iznosi 23

HADŽI, J., zoolog, tvorac plazmodijalne
teorije postanka višestaničnih životinja
(metazoa).
HADŽIJEVA HIPOTEZA POSTANKA
METAZOA, v. hipoteze o postanku mno-
gostaničnih životinja.
HAECKEL, E., (1834. – 1919.), njemački
biolog koji je 1866. god. predložio naziv
protisti za jednostanične organizme. Uveo
naziv “ekologija”.
(n=23). Nakon oplodnje novonastala zigo-
ta sadrži potpun, tj. diploidan broj kromo-
soma i on iznosi 46 (2n=46).
HAPLOIDNA GENERACIJA, prizvodi
gamete ili spolne rasplodne stanice u bilja-
ka pa se zove gametofit (isp.), tj. spolna
generacija. Stapanjem muške i ženske ga-
mete nastaje zigota. Ona se razvija u
biljku, sporofit (nespolna generacija) koji
je diploidan i proizvodi spore. Spore se
razvijaju u spolnu generaciju koja ponovo
proizvodi gamete.

HAECKELOVA HIPOTEZA POSTA- HAPTERE, kod preslica, dvije duge pre-

NKA METAZOA, v. hipoteze o postanku
mnogostaničnih životinja.
HALOFITI (biljke slanih staništa) biljke
koje žive na tlu u kojem je prisutna veća
količina soli, najčešće natrijevog klorida.
Razvili su različite prilagodbe koje im
omogućuju preživljavanje kao, npr. izlu-
čivanje soli pomoću žlijezda (kod vrste
Avicennia).
HALUCINACIJE, opažanja koja nastaju
bez podraživanja osjetila. Pojavljuju se u
umno poremećenih osoba ili zbog otrova-
križene vrpce koje služe pri raznošenju
spora vjetrom. Haptere se smotaju ako se
spora spusti na vlažno i pogodno tlo.
HAUSTORIJ, posebne sisaljke kojima se
parazitske i poluparazitske biljke, koje
žive na drugim biljkama, pričvršćuju u
tkivo domodara i sišu hranjive tvari.
Hb, v. hemoglobin.
HbA, v. eritrociti.
HbF, v. eritrociti.

53
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
HEKSOZE, jednostavni šećeri ili mono-
saharidi koji sadrže šest ugljikovih atoma
u svojoj molekuli. Heksoze su glukoza,
fruktoza i galaktoza.
HELICERE, kliješta na prednjem tijelu
(uz usta) kod klještara. Služe za hvatanje
plijena i obranu. Kod nekih su povezana s
otrovnom žlijezdom kojom usmrćuju pli-
jen.
HEMATOKRIT, volumni udio krvnih
stanica i trombocita u krvi. Hematokrit
zdrave osobe je 45 % (indeks 0.45). Odre-
đuje se centrifugiranjem krvi u tankoj baž-
darnoj kapilari.
HEMATOPOETSKI ORGANI, v. krvo-
tvorni organi.
HEMATOPOETSKI REDOVI STANI-
CA, stanice koje čine jedan morfološki,
razvojni slijed. Osnovne matične krvotvor-
ne stanice nalaze se u koštanoj moždini i
mogu se neograničeno reproducirati. Te
matične (pluripotentne) stanice mogu se
diferencirati u usmjerene krvotvorne sta-
nice (eritrocitne, limfocitne, plazmatske,
monocitne, trombocitne i granulocitne).
Daljnji tijek diferencijacije je različit za
pojedine redove stanica (eritrocitni red,
limfatični red, plazmatski red, monocitni
red, trombocitni red, granulocitni red).
HEMATOPOEZA, stvaranje krvnih sta-
nica. Krvne stanice žive u opticaju krvi
ograničeno dugo: npr. eritrociti do 120
dana a neke vrste leukocita nekoliko dana
do oko 100 dana. Hematopoeza počinje
već prvih tjedana zametnog razvoja u
žumanjčanoj vrećici, a kasnije se odvija u
ostalim hematopoetskim tkivima i organi-
ma.
HEMATURIJA, pojava eritrocita u mo-
kraći kod nekih bubrežnih bolesti.
HEMIPARAZIT (grč. hemisis = polo-
vica, parasiteo = jedem zajedno s nekim),
54
poluparazit, biljna vrsta koja živi na drugoj
biljci ali sadrži klorofil i može fotosin-
tezom sintetizirati ugljikohidrate, a mine-
ralne tvari i vodu crpi iz ksilema domadara
u koji prodire pomoću sisulja, haustorija
(npr. imela).
HEMISESILNI ORGANIZMI, v. ben-
tos.
HEMIZIGOTI, organizmi koji imaju sa-
mo jedan alel za jedno svojstvo.
HEMOCIJANIN, kemijski spoj sličan
hemoglobinu, ali umjesto željeza sadrži
bakar. To je krvni ili dišni pigment kod
mekušaca te služi za vezanje i prijenos
kisika.
HEMOFILIJA, nasljedna bolest koja se
očituje u nesposobnosti zgrušavanja krvi.
Oboljevaju uglavnom muškarci, a prenose
je žene. Odlikuje se nedostatkom jednog
od brojnih kemijskih tvari nužnih u pro-
cesu zgrušavanja krvi. Najčešće nedostaje
antihemofilijski globulin -faktor VIII. Gen
koji je odgovoran za nastanak ove bolesti
nalazi se u spolnom x kromosomu.
HEMOGLOBIN (Hb), krvni pigment koji
daje crvenu boju eritrocitima, odnosno kr-
vi. Najvažniji je dio crvenih krvnih stanica,
eritrocita. Sudjeluje u izmjeni plinova (ki-
sika i ugljikovog dioksida) u tijelu. Sastoji
se od međusobno vezanih bjelančevine
globina i organometalnog spoja hema. Pig-
ment hem se sastoji od protoporfirinskog
dijela i iona željeza za koji se veže kisik.
Nakon difuzije u krv, glavnina se kisika
veže na hemoglobin eritrocita, a vrlo mala
količina kisika se prenosi otopljena u krv-
noj plazmi.
HEMOLITIČKA ANEMIJA, bolest koja
se javlja kada se eritrociti raspadaju brže
nego što se stvaraju. Zbog stvaranja veće
količine bilirubina javlja se i žutica.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
HEMOLITIČKA BOLEST NOVORO-
ĐENČADI, v. fetalna eritroblastoza.
HEMOLIZA, raspadanje eritrocita, v. he-
molitička anemija i transfuzijska reakcija.
HEMOROIDI v. šuljevi.
HENLEOVA PETLJA, v. nefron.
HERBICIDI, kemijska sredstva za uniš-
tenje korovnih biljaka.
HERBIVORI, drugi naziv za biljojede.
HERMAFRODIT, v. dvospolac.
HERPES, virusna bolest koja obično uz-
rokuje promjene na koži u obliku mjehu-
rića. Postoji nekoliko različitih tipova her-
pesa, a najčešći je herpes febrilis koji se
manifestira na usnama i okolnoj koži.
HETEROTROFI (heterotrofni organiz-
mi), organizmi koji nemaju sposobnost
stvarati vlastite organske spojeve, već ih
moraju uzimati hranom. U heterotrofe se
ubrajaju sve životinje i čovjek, a od biljaka
heterotrofne bakterije i gljive.
HETEROTROFNI ORGANIZMI, v.
heterotrofi.
HETEROZIGOTI (heterozigotni orga-
nizmi, križanci, hibridi), organizmi koji
nose različite alele za neko svojstvo jer su
nastali spajanjem gameta koje su bile
različite za dotično svojstvo. U opisima
primjera križanja heterozigoti se označuju
npr. Aa (heterozigot za jedno svojstvo,
monohibridno križanje s dominacijom) ili
a1a2 (heterozigot za jedno svojsvo, mono-
hibridno intermedijarno križanje) ili AaBb
(heterozigot za oba svojstva, dihibridno
križanje s dominacijom) ili AaBB (hetero-
zigot za jedno od dva svojstva, dihibridno
križanje s dominacijom). Primjerice, he-
terozigot Aa u svojem vanjskom izrazu
(fenotipu) nosi izgled dominantnog gena
(A), ali ipak u sebi nosi i prikriveni rece-
sivni gen (a).
HETEROZIGOTNI ORGANIZMI v.
heterozigoti.
HIBERNACIJA , v. zimski san.
HIBRID, v. križanac.
HIBRIDIZACIJA, v. križanje.
HIDATODE, žlijezde za izlučivanje vode
procesom gutacije kod nekih biljaka.
Nalaze se na rubovima listova, ispod puči
vodenica.
HIDRANTI, pojedini polipi u zadruzi kod
žarnjaka, v. obrubnjaci.
HIDROFILNE TVARI, v. hidrofilnost.
HIDROFILNOST, svojstvo privlačenja
vode. Hidrofilne su neke molekule koje se
odlikuju polarnošću (kiseline, alkoholi,
amini itd.).
HIDROFITI, biljke koje žive u vodenim
ekosustavima. Neke su posve u vodi (vo-
dena kuga, krocanj), a drugima samo cvje-
tovi i neki listovi plivaju površinom ili se
izdižu iznad nje (lokvanj, lopoč).
HIDROFOBNOST, svojstvo odbijanja
vode. Hidrofobne su neke nepolarne mole-
kule (različiti ugljikovodici itd.).
HIDROGEN KARBONATNI IONI, v.
gušteračin sok.
HIDROLAZE, v. hidrolitički enzimi.
HIDROLITIČKI ENZIMI (hidrolaze),
skupina enzima koji sudjeluju u razgradnji
različitih molekula u manje sastavne dije-
love uz ugradnju molekule vode. Hidro-
lazama pripadaju proteaze koje proteine
razgrađuju na peptide i aminokiseline,
lipaze koje kataliziraju hidrolizu lipida na
glicerol i masne kiseline, esteraze koje
pospješuju hidrolizu estera na njihove al-
kohole i kiseline te nukleaze koje ubrzava-
55
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ju razgradnju nukleinskih kiselina i oslo-
bađanje nukleotida. Svi probavni enzimi
su hidrolaze. U stanici, posebni stanični
organeli, lizosomi obiluju tim enzimima.
HIDROSFERA, Zemljina vodena ovoj-
nica, vode tekućice i stajaćice, mora i
oceani.
HIDROTAKSIJA, v. taksija.
HIFE, nitaste tvorevine koje izgrađuju
micelij, vegetativno tijelo gljiva.
HIGROFILNE ŽIVOTINJE (grč. hyg-
ros = vlažan, filos = prijatelj), životinje
koje mogu živjeti samo u izrazito vlažnoj
atmosferi ili u vlažnom tlu, kao npr. vodo-
zemci, puževi golaći i gujavice.
HIGROFITI (grč. hygros = vlažan, fyton
= biljka), biljke koje žive u vlažnim šuma-
ma i livadama, kao npr. neki šaševi i žab-
njaci. Higrofiti često imaju velike listove s
tankom epidermom i mnogim pučima.
HIJAZMA, mjesto “prekopčavanja” dije-
lova pojedinih kromatida homolognih kro-
mosoma u crossing overu.
HIMEN (djevičanski zalistak), tanka opna
u predvorju rodnice. Može sadržavati je-
dan ili više, manjih ili većih otvora kroz
koje može istjecati menstruacijska krv.
HIMENIJ, v. mješinarke.
HIMUS, v. želudac.
HIPERGLIKEMIJA, stanje povišene ra-
zine glukoze u krvi.
HIPERPARATIREODIZAM,
metabolički poremećaj zbog prekomjerna
lučenja paratireoidnog hormaona (parat-
hormona). Dolazi do povećane razine
kalcija u krvi, koja remeti tjelesni meta-
bolizam. Kalcij se gubi iz kostiju, koje
postaju krhke i lako lomljive, a povećan
promet kalcija kroz bubrege može uzroko-
vati pojavu bubrežnih kamenaca.
56
HIPERTENZIJA (hipertonija), stanje po-
višenog krvnog tlaka koje najčešće prati
aterosklerozu, oboljenje krvnih žila.
HIPERTIREOZA, pretjerana aktivnost
štitnjače. Dolazi do prekomjernog lučenja
hormona tiroksina koji povećava bazalni
metabolizam. Povećani su frekvencija
disanja i rad srca. U nekih osoba se može
pojaviti oteklina na vratu, tj. guša (guša-
vost).
HIPERTONIČAN, onaj koji ima veći
potencijalni osmotski tlak (π*, on raste s
koncentracijom otopljene tvari). Na pri-
mjer, ako živu stanicu stavimo u hiperto-
ničnu otopinu voda će osmozom izlaziti iz
nje.
HIPERTONIČNA OTOPINA je otopina
koja ima veću koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj veći potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekućina može biti hipertonična gubitkom
dijela (otapala) vode ili unošenjem u tijelo
većih količina otopljenih tvari. Ako živu
stanicu stavimo u hipertoničnu otopinu
voda će osmozom izlaziti iz nje.
HIPERTONIJA, v. hipertenzija.
HIPOFIZA, jedna od najvažnijih žlijezda
s unutarnjim izlučivanjem. Nalazi se na
bazi mozga, a veličine je zrna graška.
Građena je od tri režnja: prednji režanj
(adenohipofiza), srednji režanj (pars inter-
media) i stražnji režanj (neurohipofiza).
Izlučuje veliki broj hormona od kojih neki
utječu na izlučivanje hormona ostalih žli-
jezda s unutarnjim izlučivanjem.
HIPOGLIKEMIJA, stanje snižene razine
šećera glukoze u krvi. Suprotno od hipo-
glikemije je hiperglikemija ili stanje povi-
šene koncentracije glukoze u krvi. Norma-
lna koncentracija glukoze u krvi (GUK)
iznosi oko 5.5 mmol/L.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
HIPOPARATIREODIZAM, smanjeno
lučenje parathormona. Dolazi do smanje-
nja razine kalcija u krvi, javljaju se grčevi
mišića, otežani su disanje i rad srca uz slab
razvitak koštanog tkiva i zuba.
HIPOTALAMUS, sastavni dio među-
mozga koji ima važnu ulogu u regulaciji
različitih vegetativnih funkcija organizma,
npr. termoregulaciji. U njemu se stvaraju i
različite tvari koje reguliraju rad hipofize.
Na primjer, u hipotalamusu se stvaraju
faktori za oslobađanje gonadotropnih hor-
mona koji dolaze u hipofizu i potiču je na
lučenje gonadotropnih hormona.
HIPOTENZIJA (hipotonija), stanje sni-
ženog krvnog tlaka.
HIPOTEZE O POSTANKU MNOGO-
STANIČNIH ŽIVOTINJA U suvreme-
noj filogeniji iskristalizirale su se dvije
hipoteze o postanku mnogostaničnih živo-
tinja (metazoa). Prema E. Haeckelu mno-
gostaničari su se razvili iz zadružnih
kolonijalnih prabičaša od nekoliko tisuća
bičastih združenih stanica (kolonijalna teo-
rija). Unutar takve zadruge postojala je
podjela rada, t.j. stanice su se specijalizi-
rale za različite zadaće: hranjenje, razmno-
žavanje, zaštita. Prvobitne su metazoe bile
zrakasto simetrični oblici, slične današ-
njim žarnjacima. Prema J. Hadžiju prve
mnogostanične životinje bile su bilateralno
simetrične i pokretne, slične primitivnim
virnjacima i razvile su se iz mnogo-
jezgrenih trepetljikavih oblika praživoti-
nja. Dolazilo je do više mitotskih dioba
jezgara bez podjele tijela praživotinje. S
vremenom su se pojedine jezgre okružile s
nešto citoplazme, obavile staničnom mem-
branom i preuzimale različite funkcije:
površinski sloj stanica pokrovnu, zaštitnu i
osjetilnu, a središnji sloj hranidbenu zada-
ću. Teorija se naziva i plazmodijalna jer se
masa citoplazme s mnogo jezgara obično
zove plazmodij.
HIPOTIREOZA, stanje smanjenog luče-
nja tiroksina. Hipotireoza se javlja zbog
nedostatka joda u hrani ili vodi za piće.
Može uzrokovati endemsku gušavost ili
kretenizam.
HIPOTONIČAN, onaj koji ima manji po-
tencijalni osmotski tlak (π*). Na primjer,
ako živu stanicu stavimo u hipotoničnu
otopinu voda će osmozom ulaziti u nju.
HIPOTONIČNA OTOPINA je otopina
koja ima manju koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj manji potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekućina može biti hipotonična razrjeđe-
njem većim količinama vode, gubitkom
mineralnih tvari ili uzimanjem hrane s
premalo (otpljenih) mineralnih tvari. Ako
živu stanicu stavimo u hipotoničnu otopi-
nu voda će osmozom ulaziti u nju.
HIPOTONIJA, v. hipotenzija.
HIPOVITAMINOZA, nedostatak vitami-
na u organizmu koji može izazvati različite
poremećaje, npr. nedostatak vitamina A
uzrokuje noćnu sljepoću, nedostatak vita-
mina B kompleksa uzrokuje različite me-
taboličke bolesti i promjene (dermatitis,
srpasta anemija), nedostatak vitamina C
uzrokuje skorbut, a nedostatak vitamina D
poremećaj u metabolizmu kalcija koji
dovodi do rahitisa.
HISTAMIN, biogeni amin, tkivni hor-
mon, produkt stanica imunološkog sustava
za vrijeme alergijske reakcije. Histamin
izaziva simptome kao što je prekomjerno
izlučivanje sluzi, promjene na koži, crve-
nilo, mrlje, svrbež i otežano disanje.
HISTIDIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
HISTOGENEZA, jedna od etapa embri-
onalnog razvitka većine višestaničnih ži-
votinja u kojoj se formiraju tkiva.
57
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
HISTOLOGIJA, znanost o biljnim i živo-
tinjskim tkivima.
HISTONI, skupina bjelančevina bazične
naravi koje vezane s DNA i nekim drugim
bjelančevinama izgrađuju kromatin, odno-
sno kromosome, isp.
HITIN, polimer glukozamina, glavni sas-
tojak oklopa člankonožaca i stijenki hifa u
većine gljiva.
HIV (Human Immunodeficiency Virus), v.
AIDS.
HOANE (choane), unutarnji nosni otvori
kod nosnoprolaznica, isp.
HOANOCITI, kod spužve bičaste stanice
koje okružuju spongocel. Hoanociti stva-
raju struju vode iz koje uzimaju hranu i
kisik. U probavnim mjehurićima bičastih
stanica hrana se djelomično ili potpuno
probavi, isp. spužve.
HOLOPARAZIT (grč. holos = potpun,
parasiteo = jedem zajedno s nekim), pot-
puni parazit, biljna vrsta koja živi para-
zitski na drugoj biljci i ne sadrži klorofil te
ne može stvarati organske spojeve foto-
sintezom, nego sve hranjive tvari crpi od
domadara (npr. vilina kosa, volovod i po-
tajnica).
HOMEOSTAZA je održavanje stalnih,
nepromijenjenih optimalnih životnih uvje-
ta u tijelu.
HOMEOTERMNI ORGANIZMI, orga-
nizmi koji su u stanju održavati stalnu tje-
lesnu temperaturu neovisno o vanjskim ili
unutarnjim čimbenicima. Homeotermni or-
ganizmi su ptice i sisavci.
HOMO ERECTUS (uspravni pračovjek),
vrsta iz roda Homo (čovjek) s vidljivim
ljudskim obilježjima. Bića koja su pripa-
dala ovoj vrsti imala su volumen mozga
oko 1000 cm3, gotovo uspravan hod i
upotrebljavala su dobro isklesano oruđe i
58
vatru. Najpoznatiji nalazi ove vrste su
javanski pračovjek ili pitekantropus s oto-
ka Jave i kineski pračovjek ili sinantropus
iz blizine Pekinga u Kini. Starost nalaza
ove vrste je između 300 tisuća i 2 milijuna
godina.
HOMO SAPIENS (umni čovjek), vrsta
kojoj pripadaju današnji ljudi. Smatra se
da su i neandertalski i krapinski pračovjek
izumrle rase ove vrste. Ovoj vrsti pripada i
kromanjonski ili fosilni čovjek koji je ži-
vio prije 30 do 40 tisuća godina, a gotovo
se nije razlikovao od današnjeg čovjeka, v.
dodatak 5.
HOMOLOGNI GENI, v. aleli.
HOMOLOGNI KROMOSOMI, kro-
mosomi koji su po vanjskim osobinama
međusobno slični. U svim tjelesnim sta-
nicama onih organizama koji su nastali
oplodnjom od dvaju roditelja, homologni
kromosomi dolaze u parovima gdje jedan
član svakog para potječe od majke, a drugi
član od oca. U tjelesnim stanicama čovje-
ka nalazi se 46 kromosoma od kojih su 22
para autosoma (kromosomi koji ne odre-
đuju spol) i 1 par spolnih kromosoma tipa
xx (u žena) ili xy (u muškaraca).
HOMOLOGNI ORGANI (grč. homoios
= isti, logos = govor, riječ), organi u raz-
nih skupina organizama koji imaju isto
evolucijsko podrijetlo, a funkcija im može
biti različita. Iako su naizgled vrlo različiti,
npr. noga vodozemca, ruka čovjeka i krilo
šišmiša; oni su posve jedinstveno građeni.
Kod biljaka su bodlja kaktusa i list neke
druge biljke istog podrijetla.
HOMOZIGOTI (homozigotni organiz-
mi), organizmi koji nose iste alele za neko
svojstvo jer su gamete iz kojih su ti
organizmi nastali sadržavale iste alele za
dotično svojstvo. U opisima primjera kri-
žanja homozigote označujemo npr. s AA
(dominantan homozigot, monohibridno
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
križanje s dominacijom) ili s aa (recesivan
homozigot, monohibridno križanje s domi-
nacijom). Koristimo također oznake a1a1
(intermedijarni homozigot, monohibridno
intermedijarno križanje), AABB (domina-
ntan homozigot za oba svojsva, dihibridno
križanje s dominacijom) ili AABb (domi-
nantan homozigot za samo jedno od dva
svojstva, dihibridno križanje s dominaci-
jom) i sl. Kod nasljeđivanja dominantnih i
recesivnih obilježja recesivni gen može
doći do izražaja samo u slučaju homozi-
gotnosti (aa) jer ga onda ne nadjačava
njegov dominantni alel.
HOMOZIGOTNI ORGANIZMI, v. ho-
mozigoti.
HONDROBLAST, v. hrskavično tkivo.
HONDROKLAST, v. hrskavično tkivo.
HOOKE, R. (1635. – 1703.), engleski
mikroskopičar koji je prvi spomenuo sta-
nicu 1665. god. On je pod svojim jed-
nostavnim mikroskopom promatrao tanke
prereze pluta i ugledao strukturu poput
pčelinjeg saća te njezine sastavne dijelove
nazvao stanicama.
HORDA, v. svitak.
HORMON RASTA (somatotropni hor-
mon, STH), hormon kojega luči prednji
režanj hipofize (adenohipofiza); djeluje na
sve stanice tijela i stimulira u njima anabo-
litičke reakcije (reakcije sinteze), a samim
tim i rast organizma.
HORMON STIMULACIJE FOLIKU-
LA, v. FSH.
HORMON STIMULACIJE INTERSTI-
CIJSKIH STANICA, v. ICSH.
HORMONI (grč. hormao - potičem), ke-
mijske tvari koje u krv luče žlijezde s
unutarnjim izlučivanjem ili endokrine žli-
jezde, isp. Po kemijskom sastavu djelimo
ih na bjelančevinaste i steroidne hormone.
HRANIDBENI LANAC, lanac čiji su
članovi povezani odnosima ishrane. Razli-
čite oblike hranidbenih lanaca susrećemo u
svakoj biocenozi. Na prvom mjestu hra-
nidbenih lanaca redovito su autotrofni pro-
izvođači. Nakon njih dolaze mnogobrojne
serije potrošača (konzumenata). Primjer
hranidbenog lanca jezera: planktonska al-
ga, I. član, proizvođač → planktonski ra-
čić, II. član, potrošač-biljojed → riba
ukljeva, III. član, potrošač-mesojed 1 →
riba pastrva, IV. član, potrošač-mesojed 2
→ ptica kormoran, V. član, potrošač-me-
sojed 3. U svakom hranidbenom lancu
svaki prethodni član mesojed je manji od
slijedećeg člana u lancu. Većinom je
završni član veličinom tijela najkrupniji.
Također, svaki prethodni član u lancu
svojom brojnošću osigurava opstanak
slijedećem članu, čija brojnost mora biti
manja. Tako je i ukupna biomasa svakog
idućeg člana hranidbenog lanca sve manja,
kao i ukupna energija.
HRANJIVE PODLOGE, podloge koje
sadrže sve potrebne tvari za uzgoj i razvi-
tak stanica, tkiva i organizama u labora-
torijskim uvjetima. Na primjer, najpozna-
tija hranjiva podloga za uzgoj bakterija je
agar, tvar koja se dobiva od nekih vrsta
crvenih alga.
HRSKAVICA, mekši dio kostura. Građe-
na je od hrskavičnog tkiva, isp. Dolazi u
zglobovima i na mjestima gdje se kosti
povezuju međusobno, a nalazimo je i u
vanjskom uhu, vrhu nosa, grkljanu i dušni-
ku.
HRSKAVIČNO TKIVO, sastoji se od
hrskavičnih stanica povezanih elastinom i
hijalinom. Hrskavično se tkivo umnožava
djelovanjem stanica hondroblasta, a razara
s pomoću hondroklasta.
HRSKAVIČNJAČE, morske ribe (isp.)
sa hrskavičnim kosturom. U hrskavičnoj
59
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kralježnici imaju i svitak. Koža im je pre-
krivena romboidnim ljuskama sa zubićima
(plakoidne ljuske). Nemaju plivaći mjehur.
Tanko crijevo ima nabor, zavojiti zalistak,
kojim se povećava površina za uzimanje
hrane. Dišu preko škržnih pukotina na
površini tijela. Mužjakove podrepne peraje
služe za parenje. Oplodnja je unutarnja.
Morske mačke i psi legu jaja, a neki su
morski psi i živorodni. Najbrojnija skupina
su prečnouste. Usta su im s donje strane
glave položena poprečno na uzdužnu os.
Najpoznatije hrskavičnjače su morski psi,
morske mačke, raže i drhtulje.
HUMORALNA IMUNOST, oblik ste-
čene imunosti u kojoj organizam nakon
podražaja antigenom stvara cirkulirujuća
protutijela, v. limfociti B.
I IMUNIZACIJA, postupak kojim organi-
ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating
Hormone, hormon za stimulaciju intersti-
cijskih stanica), jedan od tri gonadotropna
hormona koje izlučuje prednji režanj
hipofize. Djeluje na intersticijske stanice
sjemenika koje izlučuju spolne hormone.
ICSH u muškaraca isto je što i LH u žena.
Ig, v. imunoglobulin.
IKRICA, začahurene ličinke trakavice,
poput mjehurića i veličine oko 1 cm. U
ikrici nespolnim razmnožavanjem nastane
mnogo nepotpuno razvijenih mladih traka-
vica. Ikrica se razvija u mišićima, ali i u
drugim organima.
ILEUM, v. tanko crijevo.
IMPLANTACIJA JAJAŠCA, proces
“ukopavanja” jajne stanice u sluznicu ma-
ternice koji se događa nakon oplodnje u
60
sisavaca. U žena se taj proces zbiva 7. i 8.
dana nakon oplodnje.
IMUNA MEMORIJA (imunološko pam-
ćenje), proces pri kojem se u opetovanoj
zarazi javlja brža i burnija reakcija protiv
tog istog antigena. Nositelji imune memo-
rije su plazma - stanice jer se one duže
zadržavaju u organizmu. Taj tip imunološ-
ke reakcije nazivamo sekundarnom reak-
cijom, za razliku od primarne reakcije koja
nastaje pri prvom ulasku antigena u orga-
nizam.
IMUNITET, otpornost organizma prema
različitim uzročnicima bolesti kao i prema
svim organizmu stranim tvarima. Razliku-
jemo dva osnovna tipa imuniteta: prirođeni
(nespecifični) i stečeni (specifični) imuni-
tet. Prirođeni imunitet postoji od samog
rođenja i štiti organizam od svih antigena.
Stečeni imunitet stječe se tijekom života
prema točno određenim antigenima kada
oni dospiju u organizam.
zam na umjetni način stječe imunitet. Na
pojavi imune memorije temelji se zaštita
od različitih bolesti aktivnom, ili pasivnom
imunizacijom. Aktivna imunizacija postiže
se cijepljenjem, a pasivna najčešće ubriz-
gavanjem protutijela proizvedenih u nekoj
drugoj jedinki.
IMUNODEFICIJENCIJA
(imunoinkompetencija), nesposobnost or-
ganizma da se brani od infekcije zbog
nedostatne funkcionalne sposobnosti imu-
nološkog susutava. Taj je poremećaj uzro-
kovan najčešće bolešću pojedinih organa
imunohematopoetskog sustava (koštana
srž, limfni čvorovi, timus). Može biti pri-
rođena ili stečena (AIDS) imunodeficijen-
cija.
IMUNOGLOBULINI (Ig, γ-globulini),
proteini koji se nalaze u krvnoj plazmi, a
čija je uloga da kao antitijela štite orga-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
nizam od zaraze. Nastaju u plazma – sta-
nicama. Imunoglobulini se specifično vežu
za stranu česticu (antigen) u antigen – pro-
tutijelo kompleks te tako učine antigene
nedjelotvornim. Poznato je pet vrsta
imunoglobulina: IgA, IgD, IgE, IgG i IgM.
IMUNOLOŠKA REAKCIJA, imunološ-
ki specifični odgovor organizma nakon
ulaska antigena . Sastoji se od prepoznava-
nja antigena i reakcije protiv tog istog
antigena stvaranjem antitijela (protutijela)
tj. imunoglobulina, v. stečena imunost.
IMUNOLOŠKO PAMĆENJE, v. imuna
memorija.
IMUNOSNI (imunološki) SUSTAV, osi-
gurava tijelu imunitet. Čine ga imunosna
tkiva i organi: timus, koštana moždina,
slezena i limni čvorovi, te stanice u fun-
kciji obrane tijela od infekcije: fagociti
(mikrofagi i makrofagi) i limfociti. Imu-
nosna tkiva i organe djelimo na središnje
(imaju prvu ulogu u proizvodnji i raselja-
vanju stanica značajnih za obranu tijela; to
su timus i koštana moždina) i periferne
(razvili su se pod kontrolom primarnih
organa; to su slezena, limfni čvorovi te
limfatičko tkivo) organe.
IMUNOST, v. imunitet.
IMUNOTOKSIČNI OTROVI, otrovi
koji dovode do slabljenja imunološke re-
akcije na različite mikrobe (npr. lijekovi,
pesticidi).
INDUCIRANE MUTACIJE, v. mutacije.
INDUSTRIJSKI MELANIZAM, vrsta
prirodnog odabira gdje se povećava broj
tamnih organizama (npr. leptira brezove
grbe) u industrijskim područjima. Otkri-
veno je da su glavnu ulogu u povećanju
postotka tamnih leptira imale mutacije i
predatori. Svijetle oblike leptira ptice lakše
uočavaju na tamnoj podlozi i uzimaju ih za
hranu, pa se brojnost tamnih oblika pove-
ćava.
IN VITRO FERTILIZACIJA (izvantje-
lesna oplodnja), oplodnja jajne stanice u
laboratorijskim uvjetima izvan tijela žene.
Primjenjuje se u liječenju bračne neplod-
nosti.
INFARKT SRČANI, odumiranje dijela
srčanog mišića zbog neprokrvljenosti koja
može nastupiti ako se smanji ili obustavi
protok krvi kroz koronarne arterije, v.
tromboza i ateroskleroza. Glavni simptom
srčanog infarkta je jaka bol u sredini
prsnog koša koja se širi u područje vrata,
čeljusti i prvenstveno u lijevu ruku.
INFLUENCA, v. gripa.
INKRUSTACIJA (lat. in = u, crusta =
kora), proces fosilizacije pri kojemu se na
površini organizama istaloži mineralna
tvar i tako sačuva vanjski oblik organizma.
INSEKTICIDI, kemijska sredstva protiv
kukaca nametnika i štetnika.
INSPIRACIJSKO SREDIŠTE, nalazi se
u produženoj moždini. U njemu se stvara
osnovni ritam disanja, a ostvaruje se sla-
njem spontano nastalih električnih impulsa
do ošita i ostalih inspiracijskih mišića.
INTERFAZA, razdoblje u životu stanice
između dviju jezgrinih dioba. U različitih
vrsta stanica traje različito. Dijelimo je na
tri faze: G1, S, G2 i G0. G1-faza (od engl.
gap = prekid, jaz) karakterizirana je sinte-
tiziranjem RNA i bjelančevina u stanici što
znači da stanica raste i da se njezin volu-
men povećava. Traje najdulje. S-faza (od
engl. synthesis = sinteza) karakterizirana je
udvostručavanjem DNA što je osnova za
udvostručenje svakog pojedinog kromoso-
ma. G2-faza je (najkraće) razdoblje kada se
stanica priprema za diobu. U G0-fazi su
stanice koje se ne dijele, već obavljaju
određenu funkciju.
61
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
INTERFERONI, bjelančevinaste tvari
koje stvara imuni sustav. Sprečavaju raz-
množavanje virusa u organizmu.
INTERSTICIJSKE STANICE (Leydi-
gove stanice), specijalizirane stanice sje-
menika koje leže između sjemenih kana-
lića. One luče spolne hormone, tj. imaju
endokrinu ulogu.
INTRACELULARNA (unutarstanična )
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnim vakuolama praživotinja, isp.
INVERZIJA, kromosomska promijena,
obrnuti poredak gena jednog kromosom-
skog segmenta.
INZULIN, hormon kojega izlučuje gušte-
rača, a pomaže pri transportu glukoze iz
krvi u stanice. Tako omogućuje oksidativ-
nu razgradnju ili pospremanje glukoze u
glikogen, osobito u stanicama jetre i u
mišićima. Rezultat djelovanja inzulina je
sniženje razine glukoze u krvi. Smanjeno
izlučivanje inzulina ili potpuni prestanak
izlučivanja zbog oštećenja gušterače uzro-
kuje šećernu bolest (dijabetes).
IVANOVSKI, D.J., ruski znanstvenik ko-
ji je istražujući mozaičnu bolest duhana
1892. god. prvi upozorio na postojanje
virusa.
IZDANAK, stabljika s listovima u kopne-
nih biljaka.
IZMJENA GENERACIJA, izmjena hap-
loidne i diploidne generacije u biljaka.
IZOLACIJA (tal. isolare = odijeliti, osa-
miti), odijeljenost među životnim skupina-
ma biljaka ili životinja, tj. među populaci-
jama ili dijelovima populacija raznih vrsta
tako da se međusobno ne dodiruju (geo-
grafska ili prostorna izolacija) ili se ne
miješaju zbog npr. ekoloških, etoloških ili
spolnih (morfoloških, mehaničkih) izola-
62
cijskih mehanizama. Izolacija predstavlja
jednu od pokretačkih sila evolucije.
IZOLACIJSKI MEHANIZMI, mehaniz-
mi očuvanja genoma pojedinih vrsta, tj.
ograničenje izmjene gena između jedinki
zasebnih populacija. Na taj se način zašti-
ćuje genetička cjelovitost vrste. Izolacijski
mehanizmi se dijele na vanjske ili meha-
nizme prije parenja i unutarnje ili meha-
nizme poslije parenja.
IZOLEUCIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
IZOSPORE (grč. isos = isti, jednak), me-
đusobno jednake nespolne rasplodne stani-
ce (spore). Nalazimo ih kod npr. paprati i
preslica.
IZOTONIČNA OTOPINA je otopina
koja ima isti osmotski tlak kao stanična
tekućina, odnosno krvna plazma kada su
koncentracije njihovih otopljenih tvari
normalne. Ako živu stanicu stavimo u
izotoničnu otopinu voda neće osmozom ni
ulaziti u nju ni izlaziti iz nje.
IZVANSTANIČNA TEKUĆINA nalazi
se u tijelu izvan stanica. U ljudskom tijelu
je ima oko 15 litara. Glavni sastojci su
voda, natrijev kation (Na+) i kloridni ion
(Cl–). Ljudska izvanstanična tekućina ima
pH 7.4. Međustanična tekućina čini naj-
veći dio izvanstanične tekućine, oko 13
litara. Ostatak je krvna plazma, žućkasta
tekućina koja se bitno ne razlikuje od me-
đustanične tekućine osim što plazma sadr-
ži veću količinu specifičnih bjelančevina
albumina, globulina i fibrinogena koje
imaju značajnu ulogu u raznolikoj funkciji
krvi. Krvna plazma zajedno s krvnim sta-
nicama čini punu krv.
IZVANTJELESNA OPLODNJA, v. in
vitro fertilizacija.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
J Ime je dobio po svom nalazištu, otoku
JAJAŠCE, v. jajna stanica.
JAJE, v. jajna stanica.
JAJNA STANICA (jajašce, jaje), ženska
spolna rasplodna stanica ili ženska gameta
koja se redovito razlikuje od muške po
tome što je veća i nepokretna. Nalazimo je
i u biljaka i životinja. U žena, jajna stanica
se razvija i sazrijeva u jajniku (ovariju)
unutar Graafovog folikula.
JAJNICI (ovariji), ženski spolni organi ili
žlijezde višestaničnih životinja u kojima se
razvijaju ženske spolne stanice. U žena su
to parni organi koji leže s lijeve i s desne
strane trbušne šupljine. Ovalnog su oblika,
čvrste građe, u odraslih žena veličine
badema mase između 10 i 20 g. Osim što
se u njima odvija proces stvaranja ženskih
spolnih stanica (oogeneza), imaju i endo-
krinu ulogu odnosno lučenje ženskih spol-
nih hormona (estrogen, progesteron).
JAJOVOD (tuba uterina), dio ženskog
spolnog sustava mnogih beskralježnjaka i
svih kralježnjaka. Izgleda poput cijevi ili
kanala. U žena je to parni organ čija je
uloga prihvaćanje jajne stanice iz trbušne
šupljine i provođenje do maternice. U nje-
mu se u normalnim uvjetima zbiva oplod-
nja jajne stanice. Iz žljezdanih se stanica
luče sekreti koji hrane jajnu stanicu i zigo-
tu te održavaju blagu lužnatost sredine.
JANSSEN, Z. nizozemski optičar koji je u
16.st. postavivši dvije leće na određenu
međusobnu udaljenost dobio povećanu
sliku promatranih predmeta.
JAVANSKI PRAČOVJEK (pitekantro-
pus), jedan od izumrlih oblika čovjekovih
predaka koji se danas ubraja u vrstu
uspravnog pračovjeka (Homo erectus). Bio
je visine oko 145 cm s volumenom mozga
do 900 cm3 i imao je gotovo uspravan hod.
Javi.
JEDNODOMNE BILJKE, v. cvijet.
JEDNOOTVORI, najprimitivniji današ-
nji sisavci.To su jedini sisavci koji nesu
jaja i imaju nečisnicu koja se otvara van
jednim otvorom (ime!). Iz mliječnih polja
na trbuhu izlazi mlijeko koje mladi ližu.
Žive u Australiji. Najpoznatija je vrsta
čudnovati kljunaš.
JEDNOSTAVNI ŠEĆERI, v. ugljikohi-
drati.
JEDNOSTRUKA MEMBRANA, tanka
ovojnica (7-10 nm) koja obavija stanicu,
ali i neke stanične organele: lizosome i en-
doplazmatsku mrežicu. Građena je od pro-
teina i lipida pa se naziva i lipoproteinska
ovojnica. Osim jednostruke membrane u
eukariotskim stanicama se nalazi i dvos-
truka membrana koja obavija jezgru, mito-
hondrije i kloroplaste.
JEDNOSUPNICE, razred kritosjemenja-
ča. Najčešće su porodice i njihovi pred-
stavnici: trave (npr. pšenica, riža, kukuruz)
i ljiljani (npr. tulipan, razne vrste luka).
Osobine jednosupnica
Jedna supka u sjemenci;
Embrio lateralno (postrance) smješten u
sjemenci;
Žile u stabljici nepravilno raspoređene;
Žile zatvorene, tj. bez kambija;
Nemaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista prugasta, između žila
nema međusobno mrežasto povezanih
žilica;
Ocvijeće nerazlučeno u čašku i vijenčić;
Ocvijeće i prašnici većinom s 3 člana u
krugu.
JEDNJAK, mišićna cijev između ždrijela
i želuca, dio je probavila. Progutana hrana
putuje prema želucu, uzastopnim steza-
63
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njem mišićne stijenke, peristaltikom. Na
početku želuca nalazi se prstenasti – kar-
dijalni mišić (sfinkter), koji se opušta kako
bi propustio hranu u želudac odnosno steže
da bi spriječio povrat hrane u jednjak.
JEJUNUM, v. tanko crijevo.
JETRA, najveća žlijezda u tijelu. Teška je
oko 1,5 kg.. Jetra je ključni organ meta-
bolizma i probave u organizmu, ali ima i
niz drugih uloga. Izgrađuje, razgrađuje i
pohranjuje ugljikohidrate, masti i bjelan-
čevine; pretvara ih jedne u druge; stvara
činitelje zgrušavanja; uništava, inaktivira i
izlučuje štetne i nepotrebne tvari; izlučuje
žuč, proizvodi globuline pa igra važnu
ulogu u obrambenom sustavu organizma.
JEZGRA (stanična jezgra, nukleus, kari-
on), najveći i najvažniji stanični organel
eukariotskih stanica jer sadrži informaciju
za sintezu proteina stanice, a ti proteini
određuju sve strukture i funkcije u stanici.
Za vrijeme interfaze ili razdoblja između
dvije diobe stanice u jezgri se nalazi: kro-
matin, jezgrin sok, jedna ili više jezgrica i
svi su skupa obavijeni jednom dvostrukom
membranom, tj. ovojnicom. U vrijeme dio-
be stanice (profaza mitoze, profaza I i II) u
jezgri nastaju posebne strukture – kromo-
somi, dok se jezgrica i jezgrina ovojnica
razgrađuju i gube. U čovjeka, jezgru nala-
zimo u svim stanicama osim u crvenim
krvnim stanicama ili eritrocitima.
JEZGRICA (nukleolus), stanična struktu-
ra koja se nalazi unutar jezgre. U njoj se
sintetiziraju ribosomska ribonukleinska
kiselina (rRNA).
JUŽNI PRAČOVJEK, v. australopitekus.
64
K
KALORIMETAR, sprava kojom se mjeri
energetska vrijednost hrane tzv. kalori-
metrijska bomba. Osušeni (dehidrirani)
uzorak usitnjene hrane spaljuje se uz
prisutnost kisika (oksidira) do pepela. Top-
lina koja se oslobađa spaljivanjem uzorka
hrane preračunava se u Joule - J (džule)
osnovne jedinice za energiju.
KALUS, skupina nediferenciranih stanica
u biljaka koja nastaje pri ozljedama zeljas-
tih i drvenastih biljaka. Neke se stanice ka-
lusa diferenciraju i izgrade ono tkivo koje
je oštećeno ozljedom. Takav način zarašći-
vanja rana kalusom bitan je u postupcima
cijepljenja biljaka.
KALVINOV CIKLUS, v. reakcije u tami.
KAMBIJ, vrsta tvornog staničja u drve-
nastih biljaka; nalazi se između kore i drva
stabljike. Kambij omogućuje rast stabljike
u debljinu i sudjeluje u formiranju provod-
nih tkiva (floema i ksilema).
KANCEROGEN (karcinogen), tvar što
izaziva nastanak raka.
KAPILARNO KLUPKO BUBREGA, v.
glomerul.
KAPILARNOST, kod biljaka pojava di-
zanja vode u kapilari. Omogućena je svoj-
stvima molekula vode: kohezije i adhezije.
KAPLAN, R. objavio matematički dokaz
abiotičkog nastanka prvih organizama.
KAPSIDA, proteinska ovojnica nuklein-
ske kiseline kod virusa.
KARAKTERISTIČNE VRSTE u bioce-
nozi, vrste koje su tamo zastupane s veli-
kim postotkom stalnosti. One ne moraju
biti i dominantne vrste. Planinska je ševa
karakteristična u planinskim travnjacima,
ali je malobrojna pa nije dominantna.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
KARAKTERISTIČNI FOSILI, v. pro-
vodni fosili.
KARBAAMINOHEMOGLOBIN, mo-
lekula hemoglobina koja prenosi vezani
ugljikov dioksid.
KARBON (lat. carbo = ugljen), ugljeno
doba, jedno od geoloških razdoblja nazva-
no po bogatim naslagama ugljena; započeo
je otprilike prije 275 milijuna godina i
trajao je 50 milijuna godina. U vrijeme
karbona vlažna i topla klima omogućila je
razvoj biljnog svijeta, posebno drvenastih
papratnjača od kojih je i nastala najveća
količina kamenog ugljena. U vrijeme kar-
bona pojavljuju se prve golosjemenjače, a
od životinja prvi gmazovi.
KARBONIZACIJA, v. pougljenjivanje.
KARCINOGEN, v.kancerogen.
KARIOGAMIJA, kod gljiva, stapanje
muške i ženske jezgre u jednu jezgru.
KARIOKINEZA, podjela jezgre u vrije-
me diobe stanice (mitoze, mejoze) koja
prethodi citokinezi, podjeli citoplazme.
KARION, v. jezgra.
KARIOTIP, citološki prikaz potpune kro-
mosomske garniture (svih kromosoma) po-
jedine stanice nekog organizma. U svim
tjelesnim stanicama čovjeka nalazi se pot-
puna kromosomska garnitura (diploidna
garnitura) od 46 kromosoma koji su prema
dogovoru znanstvenika raspoređeni po
obliku i veličini i označeni brojkama. Au-
tosomi ili nespolni kromosomi raspoređeni
su prema sličnosti u 22 para, a 1 par čine
spolni kromosomi. Parovi autosoma grupi-
raju se u 7 skupina na taj način da parovi
1,2 i 3 pripadaju A skupini, 4 i 5 B
skupini, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 C skupini,
13, 14 i 15 D skupini, 16, 17 i 18 E
skupini, 19 i 20 F skupini, a 21 i 22 G
skupini. Upoznavanje kariotipa čovjeka
pomoglo je znanstvenicima da otkriju
mnoge genetski uvjetovane anomalije i
bolesti.
KARNIVORI, drugi naziv za mesojede.
KARNIVORNE (mesojedne) BILJKE,
biljke koje se povremeno hrane sitnim ži-
votinjama, najčešće kukcima (kukcojedne
ili insektivorne biljke) čijom probavom
dobivaju potrebne mineralne tvari, posebi-
ce dušik. Sve te biljke imaju posebne
žlijezde koje luče probavne enzime. Žive
na siromašnim tlima. To je npr: rosika.
KATABOLIZAM, skup kemijskih i bio-
kemijskih procesa razgradnje većih mole-
kula u manje jedinice.
KATADROMNE SELICE, ribe koje ži-
ve u slatkoj vodi, a radi mriještenja zalaze
u more, npr. jegulje, isp. selidbe riba.
KATALAZA, enzim koji ubrzava razgra-
dnju vodikovog peroksida, štetnog spoja
koji nastaje u stanici prilikom metaboli-
zma masti.
KATALIZA, kemijska reakcija ubrzana
utjecajem (bio)katalizatora (enzima).
KEMIJSKA ENERGIJA, energija poh-
ranjena u kemijskim vezama različitih ke-
mijskih spojeva. Za sve životne aktivnosti
i biljne i životinjske stanice potrebna je
energija. Stanica do te energije dolazi
razgradnjom energetski bogatih organskih
spojeva u procesu staničnog disanja. S
druge strane, formirajući kemijske spojeve
bogate energijom, stanica u stvari pohra-
njuje višak energije koji se javlja u proce-
sima staničnog disanja. Kemijski procesi
kojima se formiraju i kojima se razgrađuju
energetski bogati spojevi su procesi oksi-
dacije i redukcije.
KEMOAUTOTROFI, organizmi koji
energiju potrebnu za život dobivaju od
kemijskih reakcija, oksidacijom anorgan-
65
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
skih tvari: amonijaka, sumpornih spojeva,
željezovih iona, mangana i dr. Kemo-
autotrofni organizmi su prokarioti, npr.
nitrificirajuće bakterije, isp.
KEMOFOSILI, najstariji oblik fosila ke-
mijskog podrijetla.
KEMONASTIJE, v. nastije.
KEMOSENZITIVNO PODRUČJE, do-
punsko respiracijsko središte koje se nalazi
u produženoj moždini i djeluje na inspi-
racijsko središte. To se područje aktivira
porastom razine ugljikovog dioksida u krvi
i šalje preko inspiracijskog središta dopun-
ske impulse prema dišnim mišićima.
KEMOTAKSIJE, v. taksija.
KEMOTERAPIJA, v. citostatici.
KEMOTROPIZAM, v. tropizmi
KERATIN, strukturalna bjelančevina koja
izgrađuje npr. kosu, nokte i perje. Ta je
svestrana bjelančevina lagana, savitljiva i
jaka. Stijenka spore gljive sluznjače tako-
đer je od keratina.
KEROGEN, netopljive organske tvari ko-
je nastaju u stijenama u obliku kemofosila.
KINESKI PRAČOVJEK (sinantropus),
jedan od izumrlih oblika čovjekovih pre-
daka koji se smatra pripadnikom vrste
uspravnog čovjeka (Homo erectus). Naziv
je dobio po nalazištu, Kini. Starost nalaza
iznosi 300 do 500 tisuća godina što znači
da datira iz perioda srednjeg kvartara,
pleistocena. Volumen mozga iznosio mu je
oko 1000 cm3, poznavao je vatru i koristio
primitivno kameno oruđe.
KINETIČKI APARAT, v. pelikula.
KINETODEZMA, v. pelikula.
KINETOSOM (grč. kinein = pokretati,
soma = tijelo), v. pelikula.
66
KISELE KIŠE, padaline koje su zakise-
ljene zagađivačima atmosfere: sumpornim
dioksidom, dušikovim oksidom, ugljiko-
vim dioksidom i ugljikovim monoksidom.
Ti se plinovi otapaju u vodi kiša i pod
utjecejem Sunčeva svjetla i atmosferskog
kisika nastaju kiseline. Kisele kiše djeluju
štetno na sve ekosustave.
KISIK, O2, kemijski element, neophodan
za život svih organizama (isp. elementarni
sastav). Organizmi ga troše u procesu disa-
nja, o oslobađa se procesom fotosinteze.
Smatra se da je sav kisik u atmosferi
nastao kao rezultat fotosintetske aktivnosti
zelenih biljaka. Najveće količine kisika
potječu od velikog broja fitoplanktonskih
organizama mora i oceana.
KISTAC, v. penicilijum.
KIŠNA ALGA, v. zelene alge.
KITOVI, skupina sisavaca prilagođenih
životu u moru. Pripadaju najvećim živo-
tinjama u biosferi. Prednji su se udovi
preobrazili u peraje. Udišu kisik iz zraka.
Rađaju žive mlade koji sišu. Zameci imaju
dlačice koje se kod odraslih izgube. Ispod
kože imaju debeli sloj masnoće. Kitovi se
dijele na zubane i usane. Kitovi usani fil-
triraju vodu kroz usi (rožnate ploče) i hra-
ne se planktonom. Kitovi zubani se hrane
ribom i drugim životinjama. Poznatiji su:
ulješura, pliskavica, delfin i plavetni kit.
KLAMIDOMONAS, v. zelene alge.
KLICA (embrio), dio sjemenke koji se
razvija nizom mitoza iz oplođene jajne
stanice (zigote). U ranom stadiju klica ima
oblik kugle. Zrela klica sastoji se od kori-
jenka, pupoljka i supki. Iz tih će se dijelo-
va klijanjem formirati mlada biljka.
KLIMAKTERIJ, razdoblje u životu čov-
jeka u kojem se događaju različite fiziološ-
ke i psihičke promjene koje su rezultat
hormonskih promjena u organizmu. U mu-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
škaraca započinje obično između pedesete
i šezdesete godine života smanjenjem
lučenja hormona testosterona zbog čega se
postupno smanjuje i spermatogeneza. U
žena se obično javlja u dobi od četrdeset i
pete do pedesete godine života, a karak-
terizira ga smanjeno lučenje hormona
estrogena i progesterona, nepravilni men-
struacijski ciklusi te njihov konačan izo-
stanak, napadaji vrućine, razdražljivost,
umor i tjeskoba.
KLITELUM, v. maločetinaši.
KLOAKA, v. nečisnica.
KLON, skupina genetički jednakih stanica
ili organizama nastalih mitozom od jedne
stanice ili zajedničkog podrijetla tj. nasta-
lih nespolnim i vegetativnim razmnožava-
njem te partenogenezom i apomiksijom.
Isp. svojta.
KLONIRANJE, proizvodnja klonova, isp.
KLORIDNA KISELINA (HCl), luče ju
obložne stanice u sluznici želuca podraže-
ne progutanom hranom, autonomnim para-
simpatičkim živčanim sustavom (i živac
vagus) te probavnim hormonom gastri-
nom. Kiselina je važna za aktiviranje pep-
sina, isp.
KLOROFIL, kemijski spoj, navažniji bi-
ljni pigment za apsorpciju svjetlosne ener-
gije u procesu fotosinteze. U stanici se na-
lazi uz druge pigmente u grana tilakoidnim
membranama kloroplasta. Postoje klorofili
a i b. Zelene su boje.
KLOROPLAST, stanični organel, pripa-
da skupini organela (plastida) koji sadrže
pigmente. Nalazi se samo u biljnim stani-
cama eukariota. Obavijen je dvostrukom
membranom, a unutarnjost mu je ispunje-
na otopinom koja se zove stroma. U stromi
se nalaze: DNA, RNA, ribosomi, supstrati
i enzimi koji su potrebni za odvijanje
fotosinteze. Unutarnjost kloroplasta je po-
dijeljena membranama na plosnate vrećice
- tilakoide. Mjesta gdje su te membrane
gusto raspoređene u više ili manje visoke
stupce zovu se grana-tilakoide, a mjesta
gdje su rjeđe raspoređene zovu se stroma-
tilakoide. U membranama tilakoida nalaze
se molekule klorofila, pigmenta koji je
neophodan za odvijanje fotosinteze.
Kloroplasti i mitohondriji su specifični
stanični organeli po tome što sadrže
vlastitu DNA i vlastite ribosome, a mogu
se dijeliti neovisno o diobi stanice.
KLJEŠTARI, životinje iz skupine članko-
nožaca, isp. Većina ih živi na kopnu. Pri-
padaju im paučnjaci: pauci, grinje, štipavci
ili škorpioni i dr. Tijelo je podijeljeno na
glavopršnjak (prosoma) i zadak (opisto-
ma). Nemaju ticala. Uz usta imaju kliješta
ili helicere. Plijen savladavaju otrovnim
žlijezdama. Probavu počinju izvan orga-
nizma ispuštanjem probavnih sokova u pli-
jen, a zatim ga isisavaju.
KLJUNAŠI, v. jednootvori.
KNIDOCITI, v. žarne stanice.
KOACERVATI, koloidne kapljice s op-
nama koje nastaju ako se određeni organ-
ski spojevi otapaju u vodi uz dodatak
različitih soli. Imaju sposobnost rasta i
izmjenjivanja tvari s okolišem pa time
pokazuju sličnosti s protoplazmom. Sinte-
tizirao ih je ruski biokemičar Oparin pri-
kazavši time jedan od mogućih stupnjeva
evolucije žive tvari.
KOCH, R., (1843. – 1910.), njemački bak-
teriolog koji je identificirao bacil koji uz-
rokuje tuberkulozu. Zajedno s Pasteurom
smatra se osnivačem eksperimentalne bak-
teriologije.
KOD, v. kodon
KODOMINANTNOST, status kada oba
alela istoga gena u heterozigotu daju jed-
naku izražajnost, tj. zajedničku dominan-
67
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tnost, npr. krvnu grupu AB određuju aleli
A + B.
KODON (kod), slijed triju nukleotida na
molekuli mRNA koji određuje položaj
određene aminokiseline pri sintezi proteina
(isp. genetička uputa).
KOHEZIJA, privlačna sila između mole-
kula ili atoma iste tvari. Međusobna priv-
lačnost molekula vode je važna za uzlazni
tok vode u biljci. Dipolarne molekule vode
su povezane slabim vodikovim vezama.
KOKI, bakterije kuglastog oblika. Dolaze
pojedinačno (monokoki), u paru (diploko-
ki), u nizovima (streptokoki), u grozdastim
nakupinama (stafilokoki) i dr. Neke od
ovih bakterija uzročnici su teških bolesti.
KOKON, v.maločetinaši i paučnjaci.
KOLECISTOKININ, probavni hormon
koji se luči iz stanica sluznice dvanaesnika
kada je prisutna masna hrana u dvanaes-
niku. Hormon se apsorbira iz crijeva u krv,
krvlju dospijeva do jetre odnosno žučnog
mjehura koji se pod utjecajem kolecisto-
kinina steže, te protiskuje nakupljenu žuč
žučnim vodovima u dvanaesnik.
KOLENHIM, v. potporno staničje.
KOLESTEROL, organski spoj iz skupine
steroida (isp.). Nalazi se u membranama
životinjskih stanica, u živčanom tkivu i
krvnoj plazmi. Značajan je i kao ishodišna
molekula u sintezi nekih hormona.
KOLOIDNE OTOPINE, otopine koje sa-
drže otopljene tvari čiji je promjer čestica
između 1 i 100 nm. Takve čestice naziva-
mo koloidnim česticama. Stanična otopina
je koloidna otopina čije su koloidne čestice
molekule proteina, nukleinskih kiselina,
itd.
KOLONIJA, nakupine jednostaničnih or-
ganizama među kojima nema podjele rada,
već svaka stanica samostalno obavlja sve
68
životne funkcije. Oblikom mogu biti nitas-
te, pločaste ili kuglaste.
KOLONIJALNA TEORIJA O POS-
TANKU METAZOA, v. hipoteze o pos-
tanku mnogostaničnih životinja.
KOLUTIĆAVCI (Annelida), bezkralješ-
njaci iz skupine mnogokolutićavaca. Naj-
više ih živi u moru, a manje u kopnenim
vodama ili na vlažnim staništima. Prema
tjelesnoj građi dijele se u tri skupine:
mnogočetinaši, maločetinaši i pijavice.
Tijelo im je ravnomjerno kolutićavo. U
svakom se kolutiću ponavljaju isti organi.
Na površini je kutikula i jednoslojni epi-
derm bogat žljezdanim i osjetnim stanica-
ma. Pokreću se stezanjem prstenastih i
uzdužnih mišića. Živčani sustav je ljestvi-
čav. Vodeni kolutićavci dišu pomoću škr-
ga, a kopneni (gujavica) površinom vlažne
kože. Optjecajni sustav je zatvoren. U krvi
se nalazi hemoglobin. Za izlučivanje imaju
po jedan par metanefridija u svakom
kolutiću. Morski su kolutićavci razdvojena
spola i razvijaju se preko ličinke trohofora.
Slatkovodni i kopneni kolitićavci su dvos-
polci.
KOLJENO, v. filogenetski sustav.
KOMENZALIZAM, v. simbioza.
KOMPETICIJA (nadmetanje), suparni-
štvo u istom okolišu među prekobrojnim
jedinkama za hranom, životnim skloništem
ili/i spolnim partnerom. Kompeticija je
najjači biotički čimbenik unutar jedinki iste
vrste (intraspecijska kompeticija). Nadme-
tanje je često i među jedinkama različitih
vrsta (interspecijska kompeticija).
KOMPLEMENTARNE BAZE, odgova-
rajuće dušične baze koje u molekuli DNA
dolaze uvijek jedna nasuprot drugoj. Nasu-
prot jedne purinske baze iz jednog polinu-
kleotidnog lanca dolazi pirimidinska baza
drugog polinukleotidnog lanca. Tako nasu-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

prot adenina uvijek stoji timin, a nasuprot KONTRAKTILNA VAKUOLA, v. ste-

gvanina citozin i time čine komplemen- žljivi mjehurić.
tarne parove AT i GC. Po principu kom-
KONVERGENCIJA, pojava morfološke
plementarnosti sintetizira se i molekula
sličnosti filogenetski, tj. srodstveno udalje-
RNA na matičnoj polumolekuli (jednom
nih grupa organizama, isp. konvergentna
lancu) DNA, ali se pri tome u molekulu
evolucija.
RNA umjesto timina uvijek ugrađuje ura-
cil. Taj se proces naziva prepisivanje KONVERGENTNA EVOLUCIJA, po-
(transkripcija) DNA u RNA. java kada pripadnici različitih skupina
organizama u evoluciji steknu slične spe-
Komplementarne baze cijalne prilagodbe za život u određenim
uvjetima, kao npr. ribe i pliskavica.
Purinske Pirimidinske Simbol
KONZERVIRANJE (lat. conservatio =
adenin timin A-T čuvanje), proces nastajanja fosila isušiva-
njem, smrzavanjem ili čuvanjem u smoli.
gvanin citozin G-C
U pustinjskoj su se klimi organizmi isuši-
vali i mumificirali. U ledu i smrznutoj
zemlji (Sibir, Aljaska) nađeni su ostaci
mamuta. Manji su se organizmi, primjerice
kukci, očuvali u jantaru, upavši u smolu
crnogorice koja se skrutnula.
KONZUMENTI, potrošači (isp.) hrane u
prirodi, životinje.
KONJUGACIJA (lat. coniunctio = spa-
janje), način “spolnog razmnožavanja” u
nekih bakterija, alga i praživotinja (v. tre-
petljikaši), tj. izmjena genetičkog materi-
jala sadržanog u mikronukleusu. Proces
konjugacije započinje spajanjem dvije jed-
Pojednostavljeni prikaz sinteze inke i stvaranjem citoplazmatskog mosti-
RNA prema kalupu jednog lanca DNA: ća. Tako spojene jedinke nazivaju se ko-
njuganti. U svakoj se jedinki mikronukleus
Komplementarne baze podijeli 3 puta. Jedna od dioba je mejoti-
čka. Od svih 8 nastalih mikronukleusa
Purinske Pirimidinske Simbol ostaju samo 2; drugi se razgrade i nestaju.
Od 2 haploidne jezgrice koje su ostale
adenin uracil A-U jedna je pokretna ili migrirajuća jezgrica, a
gvanin citozin G-C druga nepokretna ili stacionarna. Migri-
rajući mikronukleus iz svakog konjuganta
preko citoplazmatskog mosta prelazi u
KOMPOSTIRANJE, proizvodnja kom- suprotnu jedinku. Spoji se sa stacionarnom
posta iz organskog otpada truljenjem uz jezgrom u zigotu. Tako se između dvije
pomoć bakterija razlagača. jedinke izmijeni nasljedna tvar. Nakon
KONIDIOSPORE, v. penicilijum.

69
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
toga se jedinke razdvoje i tada se nazivaju
egzokonjuganti.
KONJUGANTI, v. konjugacija.
KOPITARI NEPARNOPRSTAŠI, veliki
biljojedi iz skupine sisavaca. Na nogama
imaju 1 ili 3 prsta obložena rožnatim
kopitom. Kopita su građena od keratina.
Srednji je prst najjači i nosi masu čitavog
tijela. Poznatiji su npr. konj, magarac,
zebra i nosorog.
KOPITARI PARNOPRSTAŠI (papkari),
biljojedi iz skupine sisavaca. Obično hoda-
ju na 2 prsta: treći i četvrti su veći od
ostalih i nose čitavo tijelo. Dijele se na
nepreživače (svinje i vodenkonji) i preži-
vače (deve, jeleni, žirafe, antilope, koze,
ovce, bivoli). Preživači žive u stadima. U
zubalu nemaju gornjih sjekutića ni očnja-
ka. Želudac im je prilagođen na preživa-
nje. Mnogi imaju rogovlje.
KOPLJAČA, v. svitkoglavci.
KOPRIVNJAČA, (urtikarija), oblik aler-
gijske reakcije koji se javlja kao preosjet-
ljivost na neke vrste hrane (maline, jagode,
sir, rakovi), ali može biti izazvana i fizi-
čkim faktorima, npr. hladnoćom i topli-
nom kao i ujedima i ubodima insekata.
Pojavljuje se kao mali crvenkasti otoci na
koži koji svrbe.
KORA, kožno staničje odrvenjelih biljnih
organa, višegodišnje stabljike i višegodiš-
njeg korijena.
KORALJI, životinje iz skupine žarnjaka.
Žive u morima, pojedinačno ili u zadru-
gama. Svi su polipi. Većina ima čvrsti
vanjski i unutarnji kostur od kalcijeva
karbonata. Stvaraju koraljne grebene i
otoke - atole. U Jadranskom moru poznati
su crveni koralj, crvena moruzgva i smeđa
vlasulja.
70
KORIJEN, jedan od tri temeljna organa
kopnenih biljaka. Učvršćuje izdanak, ops-
krbljuje biljku vodom i mineralima koje
upija korijenovim dlačicama. Razlikuje-
mo: pravi korijen koji se razvija iz klici-
nog korijenka, a imaju ga sve golosjeme-
njače i dvosupnice, tj. sve biljke koje rastu
i u debljinu; čupavo (pridošlo, adventivno)
korijenje u papratnjača i jednosupnica
izrasta naknadno jer njihov korijen ubrzo
propada zbog nemogućnosti rasta u deb-
ljinu. Raste u dužinu uz pomoć tvornog
staničja na svome vrhu. Nježno tvorno
staničje štiti korijenova kapa, sloj obamrlih
stanica omogućujući tako prodor korijena i
u tvrda tla.
KORIJENOV TLAK (tlak korijena), po-
zitivan hidrostatski tlak koji vodu iz ko-
rijena tjera prema gore. Iznosi približno
0.1 MPa i važan je za dizanje vode u biljci,
do otprilike 1 m, posebno u proljeće prije
listanja. Temelji se na procesu aktivnog
izlučivanja vode i tvari stanica endoderma
u provodne žile ksilema.
KORIJENOVA KAPA, v. korijen.
KORIJENSKI GOMOLJIĆI (noduli),
nabreknuća (kvržice) na korijenu mahu-
narki. Građeni su od biljnih stanica u koji-
ma se nalaze simbiotske dušikove bakte-
rije (u obliku bakteroida) koje obavljaju
fiksaciju dušika iz zraka.
KORJENONOŠCI (sluzavci), praživoti-
nje koje se kreću uz pomoć pseudopodija.
Većina ih živi u moru: krednjaci, sunašca i
zrakaši. Na površini protoplazme izlučuju
ljušturicu od vapnenca ili silicija. Odumi-
ranjem organizama ljušturice se talože na
morsko dno tvoreći debele naslage. Pozna-
ti su numulitski vapnenci nastali talože-
njem ljušturica krednjaka numulita. U kop-
nenim vodama živi ameba, npr. Amoeba
proteus. Površinu tijela pokriva joj dvo-
slojna lipoproteinska stanična membrana.
Hranu može uzimati cijelom površinom
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tijela, procesom endocitoze. Disanje je ae-
robno, a plinovi prolaze procesom difuzije
kroz membranu. Suvišnu tekućinu izbacu-
je pomoću stežljivih mjehurića (kontraktil-
ne vakuole). Razmnožava se običnim dvo-
jnim ili binarnim dijeljenjem. Nametničke
amebe žive u unutarnjim organima živo-
tinja i čovjeka, kao npr. srdoboljna ameba.
KORMUS (cormus, stablo), biljno tijelo
koje ima razvijene osnovne prehrambene
(vegetativne) organe: korijen, stabljiku i
list. Sve biljke s razvijenim kormusom
zovemo stablašice ili Cormophyta, a danas
im pripadaju papratnjače i sjemenjače.
Među stablašicama posebno mjesto imaju i
mahovine koje osim obilježja stablašica
nose i obilježja steljnjača ili Talophyta.
One nemaju korijen, niti su im u potpu-
nosti razvijeni stabljika i listovi.
KORNJAČE, skupina gmazova s oklo-
pom na kojem se nalaze otvori za noge i
glavu. Oklop je nastao stapanjem kožnog i
unutarnjeg kostura. Najrazvijeniji je mišić
za uvlačenje glave. U ustima nemaju zube,
nego su im čeljusti pokrivene rožnatim
pločicama. U uhu imaju bubnjić. Danas ži-
vi oko 250 vrsta. Poznatije kornjače naših
krajeva: barska kornjača, obična čančara u
Dalmaciji i na otocima, a u Jadranu je
česta glavata želva. Kod vrsta koje žive u
vodi noge su se modificirale u peraje, a
ženke izlaze na kopno samo da izlegu jaja.
KORONARNA SKLEROZA, taloženje
masnih naslaga (aterona) u koronarnim
arterijama što smanjuje protok krvi pa je
srčani mišić slabije opskrbljen kisikom i
hranidbenim tvarima.
KORONARNE ARTERIJE, srčane arte-
rije, v. krvotok srčanog mišića.
KORTIKOSTEROIDI (kortikosteroidni
hormoni), hormoni koje izlučuje kora
nadbubrežne žlijezde. Najznačajniji kor-
tikosteroidi su glukokortikoidi (kortizon,
kortikosteron) koji reguliraju promet ug-
ljikohidrata i mineralokortikoidi (aldos-
teron) koji reuguliraju promet iona u
organizmu. Izlučivanje kortikosteroida je
pod kontrolom adenokortikotropnih hor-
mona (ACTH) iz adenohipofize.
KORTIZON (kortizol), glukokortikoidni
hormon koji se oslobađa u stresu pospješu-
jući opći metabolizam, isp. kortikosteroidi.
KOST, najčvršći dio kostura. Izvana je
obavijena pokosnicom (periost). Građena
je od koštanog tkiva: vanjskog kompak-
tnog i središnjeg spužvastog sloja. Osnov-
na jedinica je osteon, isp. Na dugim
kostima razlikujemo dva kraja ili epifize i
srednji dio dijafizu koja je ispunjena do
spolne zrelosti crvenom koštanom moždi-
nom. Nakon spolne zrelosti koštana mož-
dina se u dugim kostima zamjenjuje mas-
nim tkivom. Kosti sadržavaju oko 70 posto
anorganskih tvari (kalcija, fosfora i dr.) i
oko 30 posto organskih tvari (osein). Rast
kostiju omogućuju koštane stanice – osteo-
blasti. U kostima se nalaze i stanice koje
razgrađuju koštanu tvar - osteoklasti.
KOSTUR, potporanj tijela koji mu daje
čvrstoću, oblik i omogućuje kretanje, daju-
ći oslonac mišićima. Razlikujemo vanjski
(egzoskelet) i unutarnji (endoskelet) kos-
tur. Egzoskelet i zaštićuje organizam, kao
npr. kod mekušaca i člankonožaca. Kralje-
žnjaci imaju endoskelet. Kostur čovjeka
ima oko 208 kostiju. Sastoji se od kosti,
hrskavice i ligamenata.
KOŠTANA MOŽDINA, tkivo koje ispu-
njava moždinsku šupljinu kosti i prostore
među gredicama spužvastog koštanog tki-
va. Razlikujemo crvenu, žutu i želatinoznu
moždinu. U crvenoj moždini nastaju eri-
trociti, megakariociti (trombociti) i leuko-
citi granulociti.
KOŠTANE STANICE (osteociti), stanice
ovalnog oblika koje izgrađuju koštano
71
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tkivo. Izlučuju krutu međustaničnu tvar
koja se sastoji od organskog (protein
osein) i anorganskog (minerali, najčešće
kalcijev fosfat i kalcijev karbonat) dijela.
KOŠTUNJAČE, najbrojnija skupina riba
(isp.). Imaju koštani kostur. Ljuske na koži
su okruglaste (cikloidne) i češljaste (kteno-
idne), ali ima vrsta i s golom kožom. Škrge
su pokrivene škržnim poklopcem. Nemaju
zavojiti zalistak u crijevu. Imaju plivaći
mjehur. Oplodnja je vanjska. Razmnoža-
vaju se jajima. Poznatije su koštunjače u
kopnenim vodama: šaran, štuka, som,
pastrva, grgeč, klen. Od morskih riba u
Jadranu žive: skuša, srdela; zubatac, oslić,
kovač, list i dr.
KOTILEDONI, v. list.
KOŽA, vrsta epitelnog ili pokrovnog tki-
va, organ koji pokriva vanjsku površinu
tijela čovjeka i životinja. Njena osnovna
uloga je zaštititi organizam od negativnih
učinaka okoliša. Važna je u održavanju
stalne tjelesne temperature kod homeoter-
mnih životinja, u odstranjivanju štetnih
produkata tvarne izmjene iz tijela, u pri-
manju vanjskih podražaja pomoću osjetil-
nih tjelešaca, u izmjeni plinova i dr. Koža
kralježnjaka građena je od više slojeva koji
izgrađuju površinski dio, pousminu ili epi-
dermu i unutarnji dio, usminu ili dermu.
Može sadržavati žlijezde znojnice i lojni-
ce, krvne i limfne žile, različita osjetilna
tjelešca, ogranke živaca i masne stanice. U
riba je pokrivena ljuskama, u vodozemaca
je gola, u gmazova je pokrivena ljuskama
ili pločama, u ptica perjem, a u sisavaca
dlakom.
KOŽNO STANIČJE, ima prije svega za-
štitnu ulogu, a omogućuje izmjenu plinova
između biljke i okoliša. Tri su vrste kož-
nog staničja: epiderma, rizoderma i kora.
KRALJEŽNICA (columna vertebralis),
glavni potporanj tijela svih kralježnjaka,
72
sastavljen od većeg broja kralježaka.
Formira se u tijeku embrionalnog razvoja
kralježnjaka oko svitka, a nastaje od
zametnog listića mezoderma kao i sve
ostale kosti.
KRALJEŽNIČKI ŽIVCI, v. moždinski
živci.
KRALJEŽNJACI (Vertebrata), skupina
životinja čije tijelo podupire kralježnica.
Pripadaju lubanjcima iz koljena svitkovci,
isp. Potkoljeno kralježnjaka sadrži oko
40000 vrsta. Rasprostranjeni su u vodi i na
kopnu. Dijele se na kružnouste, ribe, vodo-
zemce, gmazove, ptice i sisavce. Prvi kra-
lježnjaci pojavili su se početkom paleozoi-
ka.
KRAPINSKI PRAČOVJEK, izumrli čo-
vjekov predak čiji su nalazi pronađeni u
jednoj poluspilji u Krapini (Hrvatsko Za-
gorje). Bio je relativno niskog rasta (do
160 cm) s jakim nadočnim lukovima i
izbočenim čeljustima bez izrazite brade.
Živio je u većim skupinama, bavio se
lovom, hranio se mesom divljih životinja,
a koristio je kameno oruđe i vatru. Starost
tih nalaza procjenjuje se na 70 tisuća godi-
na. Pripada tipu neandertalskog pračovjeka
koji se danas smatra samo jednom od izu-
mrlih vrsta umnog čovjeka (Homo sapi-
ens).
KRATKOVIDNOST (miopija), poreme-
ćaj vida u kojem je očna jabučica izduže-
na, te se zrake svjetla pri akomodaciji oka
na daleke predmete lome već ispred mrež-
nice, u staklovini. Na mrežnicu pada neoš-
tra slika. Kratkovidnost se ispravlja kon-
kavnim lećama (negativna dioptrija).
KREBS, H. (1900. – 1981.), njemački
biokemičar, protumačio ciklus limunske
kiseline koji je nazvan i Krebsov ciklus.
KREBSOV CIKLUS (ciklus limunske ki-
seline), jedna od aerobnih faza stanične
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
respiracije ili staničnog disanja koja se od-
vija u mitohondrijima. Naziva se ciklusom
jer se sastoji od kružne serije biokemijskih
reakcija u kojima se pirogrožđana kiselina
razlaže na molekule ugljik(IV)-oksida i
atome vodika pri čemu se oslobodi ener-
gija za sintezu ATP-a.
KREDNJACI, v. korjenonošci.
KREMENA ZEMLJA, v. kremenjašice.
KREMENE BILJKE, v. acidofilne biljke
KREMENJAŠICE (Diatomeae), jedno-
stanične alge s čvrstom, dvodijelnom, pra-
vilno struktuiranom stijenkom uglavnom
(95 %) izgrađenom od kremena (SiO2). U
prošlosti su sudjelovale u izgradnji naslaga
zemlje koja se zove dijatomejska ili kre-
mena zemlja. Veliki značaj imaju u prima-
rnoj produkciji hrane. Produkti fotosinteze
su masna ulja i poneki polisaharid, nikada
škrob. Žive na čvrstoj (vlažnoj) podlozi ili
kao plankton slatkih voda i mora.
KRILAŠI, skupina kukaca koji imaju 1 ili
2 para krila ili su im nestala tijekom evolu-
cije. Obuhvaća oko 30 različitih skupina.
Poznatije su skupine: vretenca (vilin ko-
njic), vodencvjetovi, ravnokrilci (skakavci,
šturci, nakaznici, obolčari), žoharaši (bo-
gomoljke, žohari, termiti), grizlice (uši,
tekuti), kornjaši (hruštevi, jelenci, strizi-
bube, božje ovčice, potkornjaci), leptiri,
dvokrilci (muhe, komarci, obadi), buhe,
opnokrilci (ose, pčele, mravi, bumbari).
Zadružni kukci su: mravi, termiti, ose i
pčele.
KRIPTIČNA OBOJENOST, v. zaštitna
obojenost.
KRIPTORHIZAM, prirođena mana da se
sjemenici ne nalaze u mošnjama. Sjemeni-
ci nastaju u trbušnoj šupljini, odakle se dva
mjeseca prije rođenja spuste u mošnju dje-
lovanjem fetalnog testosterona. U oko 5 %
muške djece jedan se testis (rjeđe oba)
zadržavaju u trbušnoj šupljini. Sjemenici
koji zaostanu najčešće zakržljaju, pa se
smanjuje rasplodna moć muškarca.
KRITIČNO RAZDOBLJE TAME, mi-
nimalno razdoblje tame koje zahtijevaju
biljke kratkog dana da bi mogle cvjetati.
Cvjetanje je prvenstveno određeno traja-
njem razdoblja tame, v. biljke kratkog da-
na i biljke dugog dana
KRITOSJEMENJAČE, evolucijski na-
prednije sjemenjače. Prilagođene su životu
na svim područjima na Zemlji. Poznato je
više od 250 000 vrsta. Cvijet, plodnica i
plod su generativni organi svojstveni krito-
sjemenjačama. Sjemeni su zameci zatvore-
ni ("sakriveni") u plodnici. Plodnica se
razvija u cvijetu kao dio tučka. Prema bro-
ju supki razlikujemo jednosupnice i dvosu-
pnice.
KRIŽANAC, (hibrid), potomak nastao
križanjem (hibridizacijom), isp. Ima oso-
bine oba genetički različita roditelja (isp.
heterozigot).
KRIŽANJE (hibridizacija), proces mije-
šanja nasljeđa dvaju različitih roditelja. U
biljnom svijetu križaju se različite sorte bi-
ljaka, a u životinjskom različite pasmine,
bilo prirodnim bilo umjetnim putem. Čov-
jek primjenjuje umjetno križanje da bi
dobio potomke koji imaju neka, za njega
potrebna i korisna svojstva.
KROKODILI, najrazvijeniji i najveći živi
gmazovi. Napredak se očituje u građi srca
gdje je klijetka gotovo potpuno podijeljena
na desnu i lijevu stranu. Krokodili su dugi
do 6 m. Masivno tijelo nose kratke noge.
Koža je pokrivena velikim rožnatim ploča-
ma. Žive u vodama tropskog i suptropskog
pojasa, a njihovi su preci živjeli na kopnu.
Svi su krokodili grabežljivci. Ne mogu
gutati plijen, već ga komadaju snažnim zu-
bima smještenim u jako izbočenoj njušci.
Razvijena je briga za potomstvo. Poznatije
73
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

su vrste: nilski krokodil, gangeski gavijal, cifičan broj i građu kromosoma. Glavni
misisipski aligator, obični kajman. dio kromosoma je dvostruka nit (kromo-
nema) sastavljena od molekula DNA, koja
KROMANJONAC, v. Homo sapiens.
je dijelom ravna a dijelom namotana oko
KROMATIDA, polovica udvostručenog malih grudica bjelančevine (histona), koje
kromosoma. Izgrađena je od jedne mole- se nazivaju nukleosomi. Također se zamje-
kule DNA i bjelančevina. ćuju i jače obojena mjesta kromomere, te
utanjeno i neobojeno mjesto pričvrsnica
KROMATIN, mrežica vlakana koju čine (centromera).
DNA i proteini, a nalazi se u jezgri euka-
riota u vrijeme interfaze. Razlikujemo dva nukleosom
tipa kromatina: (s 8 histonskih
molekula)
1. heterokromatin koji je građen od gus-
to zbijenih vlakana i obično se raspo-
ređuje uz jezgrinu ovojnicu;
2. eukromatin građen od vlakana rjeđe DNA
raspoređenih nego u heterokromatinu.
U vrijeme diobe stanice iz kromatina se
formiraju posebne strukture, kromosomi.
spojnice
KROMATSKA ADAPTACIJA, moguć-
histona
nost organizama da mijenjaju boju i tako
koriste različite dijelove Sunčevog spektra.
Građa kromosoma: DNA nit (kromonema) di-
KROMOMERA, v. kromosom. jelom omotana oko nukleosoma
KROMONEMA, v. kromosom. KROMOSOMSKE KARTE, v. genetič-
ke karte.
KROMOPLASTI, stanični organeli, ub-
rajamo ih u skupinu organela čiji je zajed- KROSINGOVER (crossing over), pojava
nički naziv plastidi, isp. Sadrže biljna boji- izmjene dijelova kromatida između dva
la, crvene karotene i žučkaste ksantofile. homologna kromosoma.
Ne sadrže klorofil te nemaju sposobnost
fotosinteze. Kromoplasti daju boju mno- kromatide
gim cvjetovima (maćuhica, žuta perunika i
dr.), biljnim plodovima (rajčica, šipak) i
korijenu nekih biljaka (mrkva).
KROMOSOMI S PETLJAMA, v. čet-
kasti kromosomi.
KROMOSOMI, posebne strukture koje
postaju vidljive u jezgri eukariotskih stani-
ca u vrijeme mejoze i mitoze. Građeni su konjugirani izmjena odvajanje
od DNA i bjelančevina. U njima su smje- homologni dijelova kromosoma
šteni geni, tj. cjelokupna genetička infor- kromosomi kromatida
macija organizma. Svaka vrsta ima spe- profaza I profaza I anafaza I

74
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Crossing over se zbiva za vrijeme diobe
stanice i to u profazi mejoze I, a značajan
je jer doprinosi genetičkoj raznolikosti ras-
plodnih stanica (gameta) koje će nastati di-
obom (isp. i oogeneza i spermatogeneza).
KRSTAŠICE, skupina zeljastih biljaka
dvosupnica čiji su mnogi pripadnici važne
gospodarske biljke. Cvjetovi imaju četiri
lapa i četiri unakrsne latice (ime!), šest
prašnika (četiri dulja i dva kraća) i plod
suhi pucavac, tzv. komušku ili komuščicu.
Kao povrće rabe se npr. različiti kultivari
kupusa: glavati kupus, kelj, cvjetača, kora-
ba i rotkva, a za proizvodnju ulja uljena
repica. Korovna je biljka rusomača. Naš
endem velebitska degenija je također krs-
tašica.
KRUŽENJE TVARI U PRIRODI poči-
nje proizvodnjom hrane iz anorganskih
tvari (H2O, CO2, nitrati itd.) što rade
producenti. Proizvedenu hranu ne koriste
samo producenti za sebe, nego ih konzu-
menti troše jedući biljnu hranu. I produ-
cente (biljke) i konzumente (životinje) i
druge reducente nakon prestanka njihova
života razlažu reducenti (gljive i bakterije)
na anorganske tvari.
KRUŽNOUSTE (Cyclostomata), najpri-
mitivnija skupina kralježnjaka i najstariji
lubanjci. Nazivaju se i bezčeljusti jer
nemaju izgrađenih čeljusti. Žive u moru ili
kopnenim vodama. Dijele se na paklare
(imaju leđnu i repnu peraju) i sljepulje
(imaju samo repnu peraju). Paraziti su na
ribama. Na hrskavičnoj lubanji nalaze se
okrugla i lijevkasta usta sa rožnatim "zubi-
ćima" ili kvržicama. Svitak imaju cijeli
život. Bočna pruga im služi kao ravnotežni
organ pri plivanju. Za izlučivanje imaju
prvi bubreg, isp. Razdvojena su spola. Iz
oplođenih se jaja razvija ličinka pokača.
KRV, jedna od tjelesnih tekućina, protječe
kroz srčano-žilni sustav; tekuće vezivno
tkivo. Ima važnu ulogu u izmjeni plinova,
prijenosu hranjivih i drugih tvari (hormo-
na, vitamina itd), izlučivanju štetnih tvari,
održavanju tjelesne temperature, održanju
količine vode u tijelu, obrani tijela od
infekcija itd. Krv se sastoji od tekućeg
dijela - krvne plazme i triju osnovnih sku-
pina krvnih stanica: eritrocita, leukocita i
trombocita. Ukupni volumen krvi u odras-
le osobe je oko 5 litara.
KRVNA PLAZMA, tekući dio krvi. Žuć-
kasta tekućina sastavljena od 90 % vode, 2
% anorganskih tvari (najviše iona natrija i
klora) i 8 % organskih spojeva (najviše
bjelančevina). Krvna plazma sadrži tri vrs-
te bjelančevina: albumine, globuline i fib-
rinogene. Albumini i globulini sudjeluju u
prijenosu hormona, a posebna skupina glo-
bulina, tzv. γ-globulini ili imunoglobulini
imaju važnu ulogu u obrani organizma
protiv uzročnika bolesti. Fibrinogeni su
važni u procesima zgrušavanja krvi. Krvnu
plazmu kojoj je odstranjen fibrinogen na-
zivamo krvni serum. Isp. izvanstanična
tekućina.
KRVNA TJELEŠCA, dio krvi; zajedni-
čki naziv za krvne stanice i krvne pločice
ili trombocite. U krvne stanice spadaju
eritrociti ili crvene krvne stanice i leukociti
ili bijele krvne stanice.
KRVNE PLOČICE, v. trombociti
KRVNE SKUPINE, podjela krvi prema
bjelančevinama – antigenima koji se nala-
ze na membranama eritrocita. Prve anti-
gene otkrio je 1900. godine austrijski
znanstvenik Karl Landsteiner i to A i B
aglutinogene. Nešto kasnije otkrio je i
prirodu tzv. Rh-faktora. Na temelju tih
antigena utvrđen je AB0 sustav krvnih
skupina u kojem se razlikuju 4 osnovne
krvne skupine: A, B, AB i 0 (nula).
Pripadnici krvne skupine A nose na
membranama svojih eritrocita aglutinogen
A, pripadnici krvne skupine B aglutinogen
B, pripadnici krvne skupine AB oba aglu-
75
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tinogena, pripadnici krvne skupine 0 ne-
maju na svojim membranama eritrocita te
aglutionogene. Osim aglutinogena, pripad-
nici pojedinih krvnih skupina sadrže u
svojoj krvnoj plazmi i specifična antitijela
koja se zovu aglutinini, a odgovorni su za
reakciju aglutinacije (sljepljivanja) eritro-
cita što izaziva zdravstvene poteškoće pa i
smrt, npr. u slučaju transfuzije (davanja)
krvi kada se ne slažu krvna skupina dava-
telja i primatelja. Tako pripadnik krvne
skupine A ima anti B aglutinine, tj. anti-
tijela koja neće reagirati protiv vlastitih
eritrocita, ali će reagirati protiv eritrocita
koji sadrže aglutinogen B, tj. protiv krvne
skupine B. Pripadnik krvne skupine B ima
anti A (alfa) aglutinine, pripadnik krvne
skupine AB nema aglutinine, a pripadnik
krvne skupine 0 ima i anti A i anti B (beta)
aglutinine.
KRVNI SERUM, v. krvna plazma.
KRVNI TLAK, pritisak krvi na stijenke
krvnih žila. Krvni tlak izražavamo razlom-
kom. U brojniku je sistolički, a u nazivni-
ku dijastolički tlak. Normalni krvni tlak u
velikim arterijama iznosi oko 16/10.7 kPa
(stara mjera 120/80 mmHg).
KRVOTOK SRČANOG MIŠIĆA, pose-
ban hranidbeni ili nutritivni krvotok mio-
karda tj. srčanog mišića. Sastoji se od
dvije male srčane arterije (lijeve i desne) i
dvije male srčane vene (koronarne arterije
i vene). Te arterije izlaze iz početnog di-
jela aorte i dovode srcu krv obogaćenu
kisikom (oksigeniranu krv). Protok krvi
kroz lijevu koronarnu arteriju odvija se u
dijastoli, dok je protok kroz desnu koro-
narnu arteriju jednak u sistoli i dijastoli.
KRVOTVORNI (hematopoetski) OR-
GANI, organi specijalizirani u stvaranju
pojedinih oblika krvnih stanica. Eritro-
poetski organi su organi s izrazitom pro-
izvodnjom eritrocita.To su: koštana mož-
dina, dio slezene i jetra. Limfopoeza je
76
stvaranje limfocita. Odvija se u limfnim
čvorovima, timusu, i dijelu slezene. Gra-
nulopoeza je stvaranje granulocita. Odvija
se u slezeni i koštanoj moždini. Mega-
kariociti su velike stanice koje nastaju u
koštanoj moždini, a njihovim raspadanjem
nastaju trombociti ili krvne pločice.
KSENOBIOTIK (grč. xenos = stran),
strana tvar, otrov ili toksikant, koja je
nepotrebna ili štetna za organizam.
KSEROFILNE ŽIVOTINJE (grč. xeros
= suh, filos = prijatelj), životinje sušnih
područja. Prilagođeni su na štednju vode
smanjenim izlučivanjem. Površina tijela
npr. kukaca zaštićena je hitinom, a gma-
zova rožnatim slojem. Mnogi sisavci ne-
maju žlijezde znojnice, a štetne tvari izlu-
čuju u dehidriranoj formi (npr. pustinjski
miš).
KSEROFITI (grč. xeros = suh, fyton =
biljka), biljke s organima prilagođenim za
preživljavanje u sušnim ili pustinjskim uv-
jetima, kao npr. kaktusi, sukulenti, hrast
crnika i medunac.
KSILEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka
čija je funkcija provođenje vode i mine-
ralnih tvari iz korijena prema ostalim di-
jelovima biljke. Građen je od provodnih
elemenata - traheja ili traheida.
KTENIDIJE, organi (škrge) za disanje
kod većine mekušaca. Po obliku su lis-
tičave ili nitaste. Dobro su prokrvljene.
Voda ih oplakuje a kisik difuzijom prelazi
u kapilarni sustav i dalje se raznosi po
tijelu.
KUGA, teška zarazna bolest uzrokovana
bakterijama.
KUKCI (Insecta), najbrojnija skupina ži-
votinja; ne samo unutar člankonožaca, isp.
Poznato oko 800 000 vrsta. Prilagođeni su
na različite načine života, prehrane, kreta-
nja i razmnožavanja. Tijelo je podijeljeno
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
na glavu, prsa i zadak. Na glavi imaju 1
par ticala i 1 par složenih očiju. Oko usta
su 3 para usnih organa koja mogu biti za:
grizenje (hrušt), bodenje (komarac), liza-
nje (pčela), sisanje (leptir). Prsa čine 3
kolutića i nose 1 ili 2 para krila te 3 para
nogu (za trčanje, kopanje, plivanje ili ska-
kanje). Postoje i kukci bez krila, tzv.
bezkrilci. Tijelo pokriva hitinska kutikula.
U glavi je trodjelni mozak. Na njega se
nastavlja ljestvičava živčana vrpca trbuš-
nom stranom tijela. Dobro su razvijena
osjetila za opip, ravnotežu, sluh, toplinu,
njuh, okus i vid. Oči se sastoje od velikog
broja okašaca, v. rakovi. Zvučne signale
primaju pomoću timpanalnih organa, isp.
Dišu uzdušnicama koje se otvaraju parnim
odušcima na zatku. Krvni optok je otvoren
i jednostavan. Na leđnoj je strani žila koja
čini srce. Krv ne prenosi kisik. Za izluči-
vanje imaju Malpighijeve cjevčice. Kukci
su razdvojenog spola. Razmnožavaju se
jajima. Oplodnja je unutarnja. Ženke odla-
žu oplođena jaja na različita mjesta prema
načinu života. Ličinke se presvlače nekoli-
ko puta i tada mogu rasti. Razvojni stadiji
kod potpune preobrazbe su: jaje, ličinka,
kukuljica i odrasli kukac. Kod nepotpune
preobrazbe nema stadija kukuljice. Sis-
tematski se kukci dijele na bezkrilce i
krilaše. Mnogi su nametnici i prenosnici
uzročnika bolesti (komarac malaričar ma-
larije, muha ce-ce bolesti spavanja, uš pje-
gavog tifusa, buha kuge). Neki uzrokuju
štete u poljoprivredi i šumarstvu.
KUKCOJEDI, skupina primitivnih kop-
nenih sisavaca s kratkim oštrim zubima.
Imaju slab vid, pa kukce i male životinje
love uglavnom pomoću osjetila njuha. Nji-
ma pripadaju ježevi, krtice i rovke. Neki
spavaju zimski san.
KULTIVAR, v. svojta.
KULTURA STANICA, v. kultura tkiva.
KULTURA TKIVA, uzgoj stanica i tkiva
izvan organizma na posebnim hranjivim
podlogama u strerilnim uvjetima.
KUTIKULA (grč. deminutiv od kutis =
koža), voštana prevlaka epidermalnih sta-
nica koja zaštićuje biljku od prevelikog
gubitka vlage. Kod bezkralježnjaka vanj-
ski rožnati, bjelančevinasti zaštitni sloj.
Kutikula štiti tijelo, npr. metilja, da ga ne
razgrade probavni enzimi. Kod vodenih
biljaka ne postoji.
KVADRATNA KOST, v. gušteri i zmije.
KVAŠČEVE GLJIVICE (saharomiceti),
jednostanične gljivice mješinarke koje
stvaraju kolonije u obliku razgranatih la-
naca. Razmnožavaju se pupanjem, rijetko
askosporama. Vrsta vinski kvasac (Sacha-
romyces ellipsoideus) uzročnik je alkohol-
nog vrenja, procesa u kojem se anaerobno
razgrađuje šećer glukoza do alkohola eta-
nola uz oslobađanje ugljikovog dioksida i
energije:
enzimi
C6H12O6 ⎯⎯ ⎯⎯→ 2C2H5OH + 2CO2 +
+ energija
Pivski ili pekarski kvasac (Sacharomyces
cerevisiae) jedna je te ista vrsta koja tako-
đer razgrađuje glukozu na etanol i ugljikov
dioksid.
L
LAKTOZA (mliječni šećer), kemijski
spoj ugljikohidrat iz skupine disaharida,
složenih šećera građenih od dvije mole-
kule jednostavnih šećera. Laktoza se sasto-
ji od jedne molekule glukoze spojene s
jednom molekulom galaktoze.
77
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
LAMARCK, J., (1744. – 1829.), francuski
zoolog tvorac prve potpune teorije evolu-
cije nazvane lamarkizam.
LANDSTEINER, K., (1868. – 1943.),
austrijski istraživač koji je 1900. god. ot-
krio prve antigene, a 1940. god. zajedno s
Winerom otkrio Rhesus faktor.
LAP, v. cvijet.
LATERALNI MERISTEMI, v. bočni
meristemi
LATIMERIJA, v. resoperke.
LEĆA (lens), nalazi se odmah iza šarenice
i zjenice. Pričvršćena je naokolo tankim
nitima cilijarnog tijela koje mijenja sferni
oblik leće i tako je prilagođava (akomodi-
ra) za gledanje blizu odnosno daleko. Pro-
stor između rožnice i leće - prednja očna
komorica - ispunjen je očnom vodicom.
Iza leće je stražnja očna komora ispunjena
staklovinom.
LEĐNA MOŽDINA, (kralježnična mož-
dina, medulla spinalis), sastavni dio sredi-
šnjeg živčanog sustava svih kralje-žnjaka.
U čovjeka je smještena u gornje dvije
trećine kralježničnog kanala. Kao i mozak
građena je od sive tvari koju čine tijela
živčanih stanica i bijele tvari koju čine
živčana vlakna. Vanjski dio čini bijela, a
unutarnji dio siva tvar (u obliku leptira). U
leđnu moždinu ulaze i izlaze živčana vlak-
na na prednjim i stražnjim rogovima. To
su osjetilna i motorička vlakna refleksnih
lukova. Kroz sredinu sive tvari prolazi sre-
dišnji kanal ispunjen moždano – kraljež-
ničkom tekućinom (cerebrospinalni likvor)
koji povezuje leđnu moždinu sve do šup-
ljih komora unutar velikog mozga ispunje-
nih tekućinom (likvorom).
Van LEEUWENHOEK A., (1632. –
1723.), nizozemski prirodoslovac koji je
1674. god., konstruiravši mikroskop s jed-
78
nom lećom, prvi ugledao živi jednostanič-
ni organizam.
LENTICELE, pore na oplutjelim tkivima
čiji se otvor ne može regulirati, npr. pore
na kori bazge.
LEPIRNJAČE, skupina pretežno zeljastih
biljaka dvosupnica. Listovi su im perasto
sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni. Vjenčić
ima leptirast oblik (ime!) i sastoji se od pet
latica. Plod je mahuna, pa se zovu i mahu-
narke. Lepirnjačama pripada naše poznato
povrće, grah, grašak, bob i leća. Mnoge se
vrste uzgajaju za ishranu domaćih životi-
nja, npr. djetelina i lucerna. Lepirnjače su
važne i zbog simbioze s bakterijama, v.
nitrogene bakterije.
LEPRA (guba), teška i dugotrajna, bak-
terijama uzrokovana bolest.
LETALITET, smrtnost.
LETALNE ILI SMRTONOSNE MU-
TACIJE, mutacije koje obično dovode do
smrti organizma.
LEUCIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
LEUKEMIJA, rak bijelih krvnih stanica.
Karakterizira je nenormalan rast i razvoj
limfocita (limfatična leukemija) ili neutro-
filnih leukocita (mijeloična leukemija).
Karakterizira je smanjena otpornost na
infekcije, čirevi u ustima, povećanost lim-
fnih čvorova i slezene i opća slabost.
LEUKOCITI (bijele krvne stanice) se
dijele po obliku jezgre na segmentirane i
nesegmentirane te da li imaju zrnca (gra-
nule) u citoplazmi nekih stanica (granu-
lociti) ili ne (agranulociti). Eozinofilni,
bazofilni i neutrofilni leukociti, koji su
dobili imena prema afinitetu na kisele i
lužnate boje, su segmentirani granulociti.
Nesegmentirani leukociti, agranulociti, su
monociti i limfociti.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Neutrofili i limfociti igraju važnu
ulogu u zaštiti tijela. Neutrofili imaju spo-
sobnost fagocitoze (isp.), a limfociti protu-
tijelima štite tijela od zaraze. Isp. krvna
tjelešca.
LEUKOCITOZA, stanje povećanog broja
leukocita u krvi. Uzrok može biti u infek-
ciji odnosno u povećanoj obrambenoj akti-
vnosti zaraženog tijela.
LEUKOCITURIJA, pojava leukocita u
mokraći kod nekih bubrežnih bolesti.
LEUKOPENIJA, stanje smanjenog broja
leukocita u krvi. Može biti uzrokovana
zračenjem, različitim otrovima, lijekovima
i dr.
LEUKOPLASTI, stanični organeli, ubra-
jamo ih u skupinu organela čiji je zajed-
nički naziv plastidi (isp.). Ne sadrže biljna
bojila. Dolaze u svim biljnim dijelovima
(bezbojna primarna kožna tkiva listova i
stabljika), a pretežito se nalaze u spremiš-
nim tkivima i organima (sjemenke, gomo-
lji, korijen) biljaka. Leukoplaste u kojima
se šećer pretvara u škrob u obliku velikih
škrobnih zrnaca nazivamo amiloplasti.
LEYDIGOVE STANICE, v. intersticij-
ske stanice.
LH (luteinizirajući hormon), jedan od tri
gonadotropna hormona kojega izlučuje
prednji režanj hipofize (adenohipofiza). U
muškaraca je hormon LH nazvan hormon
za stimulaciju intersticijskih stanica
(ICSH).
LIGAMENTI (sveze), najmekši dio kos-
tura. Građeni su od čvrstog vezivnog tkiva
u kojem ima elastičnih niti. Ligamenti
omogućuju pokretljivost zglobova uprav-
ljanu kontrakcijom mišića.
LIKOVNICE, v. potporno staničje.
LIMBIČNI SUSTAV, dio velikog mozga
u kojem se procjenjuju doživljaji i osloba-
đaju emocionalne reakcije, npr. bijes i
veselje, a impulsi utječu i na rad npr. srca,
crijeva i žučne vrećice. Limbični sustav
ulazi u sastav moždanog debla.
LIMFA, tjelesna tekućina koja teče lim-
fnim žilama, a po sastavu se razlikuje od
krvi jer ne sadrži eritrocite. Teče u jednom
smjeru, od tkiva prema srcu, a glavna joj je
uloga donošenje suvišne tkivne tekućine u
krv. Sudjeluje i u prijenosu probavljenih
masti iz crijevnih resica u krvotok.
LIMFATIČNA LEUKEMIJA, v. leuke-
mija.
LIMFATIČNE STANICE, stanice u koje
su uključeni svi razvojni oblici limfocita,
stanica nositelja tzv. specifične imunosti.
To su limfociti B, limfociti T i limfociti 0.
LIMFNI ČVOROVI, nakupine limfnoga
tkiva u vezivnoj čahuri razmještene po či-
tavom tijelu. Njihov broj je kod pojedinih
ljudi različit (na crijevu čovjeka ih ima
oko 30 000). Mnogo ih je na mjestima gdje
je moguć prodor zaraznih klica (u plućima,
crijevu te ispod površine kože). Pojedini
limfni čvor sastoji se od kore i srži, a u
čvoru je više limfatičnih čvorića (folikula)
u čijim središtima se nalaze matične sta-
nice za stvaranje limfocita.
LIMFOCITI 0, vrsta leukocita, "stanice
ubojice" (limfociti K i NK), sudjeluju u
specifičnoj i nespecifičnoj staničnoj imu-
nosti.
LIMFOCITI B, vrsta leukocita, nositelji
tzv. humoralne imunosti, jer nakon što su
bili u kontaktu s nekim antigenom (npr.
mikrobom) sazrijevaju u plazma - stanice
koje proizvode različite vrste specifičnih
protutijela (antitijela), bjelančevina nazva-
nih imunoglobulini (Ig), isp.
LIMFOCITI T, vrsta leukocita, nositelji
tzv. stanične imunosti organizma jer je
posredovana stanicama (limfocitima). Raz-
79
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
likujemo regulacijske (pomagačke i supre-
sijske) i izvršne (efektorske) limfocite.
LIMFOCITI, v. leukociti.
LIMFOCITOZA, stanje porasta broja
limfocita u krvi.
LIMFOPENIJA, stanje smanjenog broja
limfocita u krvi.
LIMFOPOEZA, v. krvotvorni organi.
LINEARNI POREDAK GENA, geni su
u kromosomima pravilno poredani u nizu,
linearno, što je dokazao Morgan na teme-
lju krosingovera (isp.).
LINIJA, v. svojta.
LINNE, C., (1707.-1778.), švedski priro-
doslovac, osnivač taksonomije ili sistema-
tike. Zaslužan za uvođenje binarne nomen-
klature.
LINJANJE, mijenjanje dlake kod sisava-
ca; najčešće kao prilagodba na promjene
temperature u okolišu. Životinje koje žive
npr. u hladnim područjima imaju debelo
krzno i linjaju se dva put godišnje. U jesen
postupno gube tanku ljetnu dlaku i raste
im debela sa zimskom poddlakom. Drugo
linjanje je u proljeće, kada nestaje debele
dlake. Ima sisavaca koji mijenjaju dlaku
postupno čitave godine bez obzira na godi-
šnja doba.
LIPAZE, enzimi iz skupine hidrolitičkih
enzima koji sudjeluju u razgradnji lipida
na njihove sastavne dijelove.
LIPIDI, organski spojevi koji sadrže ug-
ljik, vodik i kisik, netopljivi su vodi, ali su
topljivi u organskim otapalima. U lipide
ubrajamo i masti koje su po svom kemij-
skom sastavu esteri trovalentnog alkohola
glicerola i viših masnih kiselina. U lipide
ubrajamo i fosfolipide koji izgrađuju stani-
čne membrane te steroide u koje ubrajamo
80
spolne hormone, hormone kore nadbubrež-
ne žlijezde, vitamin D, kolesterol itd.
LIPOPROTEIN MALE GUSTOĆE
(LDL), čestice različitih masti i bjelanče-
vina, prenosi kolesterol iz jetre u ostale
dijelove tijela. Dio prenesenog kolesterola
taloži se u stijenkama krvnih žila i prido-
nosi nastanku ateroskleroze.
LIPOPROTEIN VELIKE GUSTOĆE
(HDL) uklanja kolesterol iz krvi, prebacu-
jući ga u mišiće i jetru.
LIPOPROTEIN VRLO MALE GUS-
TOĆE (HLDL), uklanja kolesterol iz kr-
vi, prebacujući ga u mišiće i jetru.
LIST, zeleni organ u kojem se odvija foto-
sinteza. Nalaze se na stabljici. Tri su glav-
na dijela lista: plojka, peteljka i podina ili
lisna baza. Mogu biti vrlo različitih oblika.
Prvi se listovi razlikuju od pravih, to su
supke ili kotiledoni (dijelovi embrija ili
klica). Listovi se mogu preobraziti u trno-
ve, vitice, zaštitne i pricvjetne listove te
cvijetne dijelove.
LIŠAJEVI (Lichenes), životni oblici, pri-
mjer simbioze dvaju različitih organizama
gljive i alge. Gljive su mješinarke ili
stapčarke, a alge su jednostanične zelene
ili modrozelene. Udružuju se u spužvasto
tijelo koje također zovemo micelij. Alge
pribavljaju organsku hranu za oboje, a
gljive pružaju algama zaštitu, vodu i mine-
rale. Alge su zadržale sposobnost samo-
stalnog života. Najčešće se razmnožavaju
soredijima.Neki lišajevi imaju plodišta po-
put trubica u kojima je himenij s askusima.
Dijele se prema obliku na koraste, lisnate i
grmaste lišajeve. Pioniri su vegetacije na
Zemlji.
LITORAL, obalni pojas razine vode za
vrijeme plime i oseke.
LITOSFERA, čvrsti dio Zemlje.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
LIZIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
LIZOSOMI, stanični organeli obavijeni
jednostrukom membranom. To su mjehu-
rići koji se odvajaju od Golgijeva tijela, a
sadrže hidrolitičke enzime. Pomoću enzi-
ma razgrađuju složene organske spojeve i
zbog toga imaju funkciju staničnog proba-
vila. Ošteti li se njihova membrana počinju
razgrađivati vlastitu stanicu.
LTH (luteotropni hormon), v. gonadotrop-
ni hormoni.
LUBANJCI, v.svitkovci.
LUES, v. sifilis.
LUGOLOVA OTOPINA, sastoji se od, u
vodi otopljenih, kalijevog jodida (0.66 %) i
joda (0.33 %). Služi za dokazivanje škroba
s kojim daje ljubičastomodru boju.
LUMP BRUSH KROMOSOMI, v. čet-
kasti kromosomi.
LUTEINIZIRAJUĆI HORMON,v. LH.
LUTEOTROPNI HORMON, v. gonado-
tropni hormoni.
M
MAHOVINE, kopnene biljke kojima se
gametofit (steljka ili talus) prilagodio živo-
tu na kopnu. Na gametofitu razaznajemo
korjenčiće ili rizoide, stabalce i listiće. To
nisu pravi korijen, prava stabljika ili pravi
listići. U određenom dobu godine na vrhu
stabalca mahovine (nakon oplodnje) razvi-
je se sporofit (sporogon) koji se sastoji od
drška i tobolca za spore. Pioniri su vege-
tacije. Od njih je nastao tresetni ugljen u
prošlosti. Danas sudjeluju u stvaranju sed-
renih barijera u vodotocima.
sporangij mejoza
sporogon spore
klijanje
zigota spore
oplodnja prokličnica
arhegonij odrasla
(jaje) mahovina
anteridij
(muška gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
MAJMUNI, skupina sisavaca s najrazvi-
jenijim mozgom, očima usmjerenim prema
naprijed, pokretljivim prstima na dugač-
kim rukama i nogama te plosnatim nokti-
ma. Razvili su se vjerojatno od primitivnih
kukcojeda. Većinom se zadržavaju na dr-
veću. Palac mogu primicati svim ostalim
prstima i tako dobro obuhvaćati grane.
Majmuni jedu gotovo sve, plodove biljaka,
kukce, ptice, voće i dr. Žive u toplim
dijelovima Azije, Afrike i Amerike. Dijele
se na polumajmune i prave majmune. Po-
lumajmuni su primitivniji i žive na drveću.
Najrasprostranjenija je skupina lemura.
Pravi majmuni se dijele na širokonosce (na
pr. kapucini), uskonosce (npr. makaki, af-
rički mandril) i čovjekolike majmune (npr.
orangutan, čimpanza, gorila).
MAKIJA, šikara, gusta teško prohodna
šuma karakteristična za Sredozemlje.
MAKROELEMENTI, v. elementarni sa-
stav.
81
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MAKROEVOLUCIJA (adaptivna radija-
cija), evolucijski procesi iznad razine vrste
koji vode nastajanju viših sistemskih grupa
odnosno velikih skupina (rodova, porodi-
ca, redova, razreda, koljena).
MAKROMOLEKULE, velike molekule
građene od većeg broja manjih podje-
dinica. Najvažnije makromolekule živih
organizama su nukleinske kiseline i bje-
lančevine. Nukleinske kiseline izgrađuje
veći broj nukleotida, a bjelančevine veći
broj aminokiselina.
MAKROMUTACIJE, mutacije u genu
koji kontrolira bitne metaboličke procese u
organizmu.
MAKROSPORA, v. sjemeni zametak.
MAKROSPORANGIJ, v. sjemeni zame-
tak.
MAKROSPOROGENEZA, proces kojim
se matična stanica embrijske vrećice u bi-
ljaka dijeli mejozom dajući četiri haploid-
ne stanice od kojih tri propadaju, a jedna
se razvija u embrijsku vrećicu. Time je ona
jedina preživjela makrospora iz koje će se
razviti ženski gametofit (haploidna genera-
cija).
MALARIJA, v. plazmodij.
MALI MOZAK (cerebellum), leži u stra-
žnjem dijelu lubanje, ispod velikog mozga.
Građen je od vanjske sive i unutarnje bije-
le tvari. Ima dvije hemisfere. Kontrolira
mišićni tonus, osigurava ravnotežu, koor-
dinira mišićne kretnje.
MALI (plućni) OPTOK KRVI, deoksi-
genirana (venska) krv se iz srca sistolom
(kontrakcijom) desne klijetke izbacuje u
plućnu arteriju odnosno u pluća. Tu će se
hemoglobin iz krvi osloboditi viška uglji-
kovog dioksida i obogatiti kisikom (oksi-
genirati). Iz pluća se oksigenirana (arterij-
ska) krv vraća u lijevu pretklijetku kroz
82
dvije plućne vene. Tijekom sistole lijeve
pretklijetke krv se potiskuje u lijevu klijet-
ku, a odatle snažnom kontrakcijom u aortu
tj. u veliki optok krvi.
MALOČETINAŠI, životinje iz skupine
kolutićavaca, isp. Žive na kopnu i u slat-
kim vodama. Nemaju parapodije, ticala ni
oči. Duž tijela su poredane četine. Najpo-
znatija vrsta je gujavica, koja živi u tlu. Na
pojedinim su susjednim kolutićima jako
razvijene žljezdane stanice koje luče sluz i
stvaraju zadebljanje - pas ili klitelum. Kli-
telum služi pri razmnožavanju i stvara
ovojnicu (kokon) oko oplođenih jaja koja
ostavlja u zemlji.
MALOKOLUTIĆAVCI (Oligomeria),
životinje iz skupine bezkralježnjaka. Preci
su im davni kolutićavci koji su prešli na
sjedilački ili polusjedilački način života.
Postepeno se smanjio broj kolutića, a si-
metrija tijela je kod nekih oblika prešla iz
dvobočne u zrakastu simetriju. Najpozna-
tiji su lovkaši, bodljikaši (trp, ježinac,
zvjezdača i zmijača), žiroglavci, bradnjaci
i streličari. Žiroglavci (isp.) i bradnjaci su
bilateralno simetrične pokretne životinje
koje ruju po morskom dnu.
MALPIGHI, M., (1628.-1694.), talijanski
biolog, mikroskopom proučavao građu ži-
votnja i prvi vidio kapilare, te opisao
živce, kožu i bubreg. Po njemu je nazvano
Malpighijevo tjelešce u nefronu bubrega i
Malpighijev sloj kože.
MALPIGHIJEVE CJEVČICE, organi
za izlučivanje i osmoregulaciju tjelesnih
tekućina kod većine člankonožaca: klješ-
tara i uzdušnjaka. To su cjevasta izbočenja
crijeva u tjelesnu šupljinu. Produkti izmje-
ne tvari filtriraju se u cjevčice i pražnje-
njem crijeva izlaze van.
MASLAČNO VRENJE, stoji u temelju
kvarenja maslaca, ali i fermentacije različi-
tih sireva (rupice!). Temeljna reakcija je:
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
C6H12O6 → 2CO2 + 2H2 + energija +
+ 2CH3CH2CH2COOH
maslačna kiselina
MASNE NASLAGE (aterom), v. atero-
skleroza.
MASTI, složeni organski spojevi sastav-
ljeni od trovalentnog alkohola glicerola i
masnih kiselina. U sastavu masnih kiselina
dominiraju zasićene masne kiseline. Ne
otapaju se u vodi, ali se dobro otapaju u
eteru, benzenu, kloroformu i sl. U stanici
služe kao pričuva energije.
MATERNICA (uterus), organ u kojem se
razvija plod (kod većine sisavaca). Kod
žena je to kruškoliki, mišićni organ smješ-
ten u donjem trbuhu. Sastoji se od dna,
tijela i vrata (cervix) maternice. Vrat mate-
rnice vodi u rodnicu. Kroz taj kanal izlazi
menstruacijska krv, a u maternicu ulaze
spermiji. Unutarnja je stijenka maternice
obložena sluznicom (endometrijom) koja
se u vrijeme menstruacije oljušti, a u trud-
noći stvara posteljicu.
MAYER, A., njemački znanstvenik koji je
istraživao mozaičnu bolest duhana. Pret-
postavlja da je uzročnik te bolesti sitna
bakterija.
MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA, v.
mikrobiologija.
MEDUZA, jedan od morfoloških oblika
kod žarnjaka. Izgledom je slična zvonu ili
klobuku. Usna (oralna) strana je u
unutarnjosti, a lovke su na rubu zvona.
Meduza je slobodno plivajući oblik.
MEGAEVOLUCIJA (aromorfoza), evo-
lucija osnovnih i najviših sistematskih
skupina živoga svijeta prilikom prijelaza
živog svijeta iz jednog medija u drugi
primjerice iz vode na kopno.
MEGAKARIOCITI, v. krvotvorni organi
i koštana moždina.
MEHANIZAM POVRATNE SPREGE
(mehanizam povratne veze), princip na
kojem se temelji rad svih žlijezda s unu-
tarnjim izlučivanjem. Prema tom principu
svaka promjena koncentracije nekog hor-
mona u krvi utječe na rad hipotalamusa i
hipofize koji će normalizirati koncentra-
ciju tog hormona. Na primjer, smanjena
količina muškog spolnog hormona testo-
sterona u krvi potaknut će izlučivanje fak-
tora oslobađanja gonadotropnih hormona
iz hipotalamusa. Ti faktori potaknut će
izlučivanje gonadotropnih hormona iz
adenohipofize koji će zatim povećati izlu-
čivanje testosterona iz testisa. Time će se
ponovno uspostaviti potrebna koncentraci-
ja testosterona u krvi.
MEHANIZAM POVRATNE VEZE, v.
mehanizam povratne sprege.
MEJOZA (zoridbena dioba, redukcijska
dioba), stanična dioba kojom nastaju spol-
ne stanice, gamete. Osnovna značajka me-
joze je da u njoj dolazi do redukcije broja
kromosoma. Tako iz jedne stanice s diplo-
idnim brojem kromosoma (2n) nastaju 4
stanice s haploidnim brojem kromosoma
(n). Mejoza se sastoji od dvije uzastopne
diobe od kojih je prva redukcijska (mejoza
I), a druga je slična mitozi. Stanice (game-
te) koje nastaju mejozom su genetički
različite zbog pojave crossing overa. Pro-
ces nastajanja gameta mejozom naziva se
gametogeneza. Ako nastaju ženske game-
te, jajne stanice, govorimo o oogenezi, a
nastaju li muške gamete, spermiji, tada
govorimo o spermatogenezi.
MEJOZA I (prva mejotička dioba), dioba
kojom počinje nastanak spolnih stanica.
Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza I,
metafaza I, anafaza I i telofaza I. Najvaž-
nija zbivanja u mejozi I su redukcija broja
kromosoma te rekombinacija homolognih
kromosoma (isp. krosingover).
83
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MEJOZA II (druga mejotička dioba), dio-
ba kojom završava nastanak spolnih stani-
ca. Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza
II, metafaza II, anafaza II i telofaza II. Zbi-
vanja tijekom mejoze II slična su zbivanji-
ma tijekom mitoze (isp.).
MEKUŠCI (Mollusca), beskralježnjaci;
najrazvijenija i vrstama najbogatija sku-
pina beskolutićavaca. Poznato je više od
100 000 vrsta. Žive u moru, kopnenim vo-
dama i na kopnu. Najrasprostranjeniji me-
kušci su: puževi, školjkaši i glavonošci.
Tijelo je mekano i obavijeno plaštem.
Plašt izlučuje vapnenu ljušturu: kod puže-
va jednodjelnu (kućicu) a kod školjkaša
dvodjelnu (školjku). Mekušci su većinom
bilateralno simetrični. Na tijelu se mogu
razlikovati: glava, mišićavo stopalo i utro-
bna vreća s unutarnjim organima. Probavi-
lo je prohodno. U ustima je trenica ili
radula. Probava je izvanstanična (u želucu)
i unutarstanična (u probavnoj žlijezdi).
Optjecajni sustav je otvoren t.j. krv istječe
iz krvnih žila i oplakuje tkiva i organe.
Srce je građeno od klijetke i jedne ili više
pretklijetki. Krvni ili dišni pigment se
naziva hemocijanin. Organi za disanje su
škrge (ktenidije) ili "pluća" t.j. dio plašta
kod kopnenih puževa. Za izlučivanje imaju
metanefridije. Živčani sustav se sastoji od
više parnih ganglija međusobno povezanih
živčanim vrpcama. Osjetni organi su oči,
statocisti, ticala i osfradiji. Mekušci su raz-
dvojena spola, ali ima i dvospolaca. Oplo-
dnja je vanjska ili unutarnja. Ličinački
stadiji su trohofora i velinger-ličinka. Me-
kušci su bogati bjelančevinama i vitamini-
ma pa se rabe za hranu.
MELANIN (grč. melas = crn), pigment
crne boje koji se stvara u koži kao zaštita
od štetnog djelovanja UV zraka, v. mela-
nociti.
MELANOCITI, stanice koje se nalaze
između bazalnih stanica epiderme kože. U
84
njima se iz aminokiseline tirozina uz po-
moć enzima fenol - oksidaze i drugih sin-
tetizira pigment melanin (crni) i feomel-
anin (crveno - smeđi ili žuti) koji koži daju
boju. Proizvodnja pigmenta u koži pod
kontrolom je hormona - MSH (melanocit
stimulacijski hormon) iz srednjeg režnja
hipofize. Pigment se u melanocitu nalazi u
melanosomima koji štite kožu od štetnog
djelovanja ultraljubičastih zraka. Pretjera-
no izlaganje kože ultraljubičastim zrakama
može dovesti do pojave tumora –melano-
ma.
MELANOCIT STIMULACIJSKI HO-
RON (MSH), luči ga srednji režanj hipo-
fize, a služi za raspodjelu kožnog pigmen-
ta melanina, v. melanociti.
MELANOM, maligni tumor koji se naj-
češće javlja u koži, a rjeđe u mrežnici oka.
Tumorske stanice sadrže različite količine
melanina, v. melanociti.
MELIORACIJE, opsežni zahvati isušiva-
nja močvarnih terena, dijelova mora i re-
guliranje tekućih voda u svrhu dobivanja
plodnog i obradivog tla.
MEMBRANSKI PROTEINI, proteini
koji dolaze u sastavu stanične membrane.
Neki su proteini samo djelomično uronjeni
u dvosloj fosfolipida dok se drugi protežu
kroz čitavu debljinu lipidnog dvosloja
tvoreći proteinske “kanaliće”. Neki od njih
su i enzimski aktivni.
MENARHA, prvo menstrualno krvarenje
iz spolovila u djevojčica u pubertetu.
MENDEL, G. (1822. – 1884.), češki zna-
nstvenik koji je godine 1865. objasnio
mehanizme prenošenja nasljeđa s roditelja
na potomstvo. Poznati su Mendelovi zako-
ni u kojima je iznio osnovne zakonitosti
nasljeđivanja.
MENDELOVI ZAKONI, zakoni naslje-
đivanja koje je postavio Mendel radeći
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

pokuse s biljkama. Zakoni vrijede kod bi- skih spolnih hormona. Istovremeno, mater-
ljaka, životinja i čovjeka. Postoje tri Men- nica se priprema za prihvat zametka ako
delova zakona: dođe do oplodnje. U slučaju da jajašce nije
1. Zakon jednoličnosti (uniformnosti) F1 oplođeno sluznica maternice se ljušti i ta
generacije: križaju li se homozigotni se pojava naziva menstruacija ili mjeseč-
roditelji, svi potomci F1 generacije su nica koja se ponavlja u pravilnim razmaci-
međusobno jednaki. ma, obično svakih 28 dana.
2. Zakon cijepanja (segregacije) svojsta-
va u F2 generaciji po stalnim broj-
čanim odnosima: međusobnim križa-
njem jedinki F1 generacije nastaju
potomci s različitim svojstvima i to:
a) kod monohibridnog križanja s
dominacijom u omjeru 3:1 u korist
dominantnog oblika;
b) kod monohibridnog intermedi-
jarnog križanja u omjeru 1:2:1.
3. Zakon nezavisnosti nasljednih faktora:
kada se križaju jedinke s više svojs-
tava pojedina se svojstva nasljeđuju
nezavisno, što znači da se aleli u
zigoti ne spajaju nego samo mozaično
kombiniraju.
MENINGITIS, upala mozgovnih ovojni-
ca i leđne moždine mikroorganizmima iz
krvotoka ili onima koji su dospjeli u tijelo
ozljedom glave.
MENORAGIJE, obilne menstruacije koje
traju dulje od sedam dana, uz izbacivanje
većih ugrušaka krvi. Mogu biti uzrokovane
hormonalnim poremećajem ili različitim Prikaz promjena tijekom menstrualnog ciklusa:
patološkim razlozima, kao npr. benignim A - količine gonadotropnih hormona, B – koli-
tumorm maternice, miomom. čine estrogena i progesterona, C - bazalne tem-
perature, D - plodnih i neplodnih dana.
MENSTRUACIJA, v. mjesečnica.
Menstrualni ciklus se dijeli u tri
MENSTRUALNI CIKLUS (menstruacij- uzastopne faze. Prva je folikularna faza
ski ciklus), ženski spolni ciklus karakteri- koja počinje mjesečnicom, tj. menstrua-
ziran periodičkim promjenama koje se cijskim krvarenjem (3 do 5 dana). U toj
odvijaju u jajnicima i maternici, a zapo- fazi u jednom mjehuriću započinje sazrije-
činju u pubertetu. Tada iz spolnih centara vanje jajne stanice (traje oko 12 dana).
u mozgu dolaze impulsi do hipofize u Druga faza je ovulacijska faza, u kojoj
kojoj se počinju izlučivati gonadotropni jajna stanica konačno dozre, a završava se
hormoni koji pak u jajnicima potiču saz- ovulacijom i traje 2 do 3 dana. Treća je
rijevanje jajnih stanica i izlučivanje žen- sekrecijska faza, tj. faza s povećanom sek-

85
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
recijom hormona progesterona i estrogena.
Traje 13 do 14 dana. S padom koncen-
tracije estrogena i progesterona nastupa
opet mjesečnica.
MERISTEM, v. tvorno staničje.
MEROZOITI, v. plazmodij.
MESOJEDI, v. karnivori, zoofagi.
MESOJEDNE BILJKE, v. karnivorne
biljke.
METABOLIČNA VODA je voda koja
nastaje tijekom metabolične razgradnje ug-
ljikohidrata, masti i bjelančevina iz hrane.
METABOLIZAM MASTI, skup svih
biokemijskih reakcija u organizmu kojima
se iz masti dobiva energija.
METABOLIZAM PROTEINA, skup
svih biokemijskih reakcija u organizmu
kojima se iz proteina dobiva energija. Me-
tabolizmom proteina upravljaju hormoni iz
kore nadbubrežne žlijezde.
METABOLIZAM
UGLJIKOHIDRATA, skup svih bioke-
mijskih reakcija u organizmu kojima se iz
ugljikohidrata dobiva energija.
METACENTRIČAN KROMOSOM,
kromosom koji ima svoju pričvrsnicu u
sredini.
METAFAZA, jedna od etapa stanične di-
obe - mitoze u kojoj su kromosomi pravi-
lno smješteni u sredini stanice u središnjoj
ili ekvatorijalnoj ravnini pričvršćeni za niti
diobenog vretena.
METAFAZA DRUGE MEJOTIČKE
DIOBE, v. metafaza II.
METAFAZA I, (metafaza prve mejotičke
diobe), jedna od etapa redukcijske diobe
mejoze I u kojoj su konjugirani kromoso-
mi (spareni homologni kromosomi) smješ-
teni u središnjoj ili ekvatorijalnoj ravnini.
86
METAFAZA II, (metafaza druge mejoti-
čke diobe), jedna od etapa mejoze II u
kojoj su jednostruki kromosomi smje-šteni
u središnjoj ili ekvatorijalnoj ravnini. U
metafazi II broj kromosoma u svakoj sta-
nici je polovičan (haploidan) s obzirom na
broj kromosoma na početku mejoze I.
METAFAZA PRVE MEJOTIČKE DI-
OBE, v. metafaza I.
METAGENEZA, izmjena nespolne gene-
racije sjedilačkih polipa i spolne generaci-
je meduza u životnom ciklusu žarnjaka,
isp. Polipi mnogih obrubnjaka i režnjaka
pupanjem stvaraju meduze koje se otkida-
ju i kada postanu spolno zrele proizvode
jaja i spermije. Nakon oplodnje razvija se
trepetljikava ličinka planula koja se
pričvrsti za dno i razvije u polip.
METAMORFOZA, v. preobrazba.
METANEFRIDIJI, organi za izlučivanje
kod mekušaca i kolutićavaca. To su otv-
orene cjevčice koje na vrhu imaju trepet-
ljikavi lijevak koji skuplja izlučevine iz
tjelesne šupljine. U cjevčicama se stvara
mokraća i izbacuje kroz otvore metanefri-
dija van.
METANEFROS, v. treći bubreg.
METAZOA, v. mnogostanične životinje.
METILJAVOST, v. ovčji metilj.
METILJI, beskolutićave životinje koje
pripadaju koljenu plošnjaka, isp. Opisano
je oko 11000 vrsta metilja koji su na-
metnici u probavilu sisavaca. Tijelo im je
prekriveno kutikulom i imaju prianjalke na
prednjem dijelu tijela. Anaerobni su or-
ganizmi kao i drugi crijevni nametnici.
Dvospolci su i za razvitak im je potreban
barem jedan međudomadar, a najčešće je
to puž. Najprepoznatljivija vrsta je ovčji
metilj, isp.
METIONIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
MEZODERM, srednji zametni listić koji
se formira tijekom druge etape embrional-
nog razvoja, gastrulacije u nekih bezkra-
lježnjaka (npr. ježinaca) i svih kralježnja-
ka. Nastaje iz dijela endoderma koji se
useljava u prostor blastocela. U kralježnja-
ka, iz mezoderma se razvijaju: mišići, srce
i krvne žile, kosti, hrskavica, spolne žlijez-
de, limfatički organi itd. Isp. gastrulacija.
MEZOFIL (grč. mesos = srednji, fyllon =
list), tkivo lista koje se nalazi između
gornje i donje epiderme; specijalizirano za
obavljanje procesa fotosinteze.
MEZOFILNE ŽIVOTINJE (grč. mesos
= srednji, filos = prijatelj), životinje prila-
gođene životu na umjereno vlažnim staniš-
tima. Tu pripada većina kopnenih organi-
zama.
MEZOFITI (grč. mesos = srednji, fyton =
biljka), biljke prilagođene životu na umje-
reno vlažnim staništima. Tu pripada većina
našeg listopadnog drveća i kulturnih bilja-
ka.
MEZONEFROS, v. drugi bubreg.
MEZOSOMI, v. bakterije.
MICELIJ, vegetativno tijelo gljiva izgra-
đeno od nitastih tvorevina zvanih hife.
Također i spužvasto tijelo lišajeva (isp.).
MIGRACIJA RIBA, v. selidbe riba.
MIJELOIČNA LEUKEMIJA, v. leuke-
mija.
MIJELOM, bolest prekomjernog umno-
žavanja plazma - stanica u koštanoj moždi-
ni.
MIKOPAZMODIJI, v. mikoplazme.
MIKOPLAZME (mikopazmodiji), naj-
manji (0,1 – 0,3 μm) i najjednostavniji
prokarioti (isp.). Njihove stanice sadrže i
DNA i RNA, a obavijene su plazmatskom
membranom, ali za razliku od većine osta-
lih prokariota ne sadrže staničnu stijenku.
Neke mikoplazme uzrokuju bolesti čovje-
ka, životinja i biljaka.
MIKORIZA, združivanje gljiva i viših bi-
ljaka pri čemu hife gljiva obavijaju korje-
nje biljaka preuzimajući ulogu korijenovih
dlačica od kojih su djelotvornije, a za
uzvrat biljke gljive opskrbljuju organskom
hranom.
MIKROBIOCENOZA, biocenoza mikro-
organizama.
MIKROBIOLOGIJA, znanost koja se
bavi proučavanjem mikroskopski sitnih
organizama. Zbog velikog područja istra-
živanja i široke primjene mikrobiologija se
dijeli na mnogo grana, npr. medicinska
mikrobiologija, prehrambena mikrobiolo-
gija, industrijska mikrobiologija itd.
MIKROELEMENTI, v. elementarni sas-
tav.
MIKROEVOLUCIJA, procesi evolucije
u kraćim razdobljima koji se zbivaju na
razini postanka vrste, odnosno populacije.
MIKROMUTACIJE, mutacije gdje se te-
ško uspostavi međuodnos između promje-
ne genotipa i neke fenotipske karakteristi-
ke.
MIKROPILA, otvor na sjemenom zamet-
ku, v. tučak.
MIKROSFERE, okrugla tjelešca protein-
skog sastava slična jednostavnim živim
stanicama. Mikrosfere je u svojim pokusi-
ma dobio američki biokemičar Fox. Nje-
govi pokusi pridonijeli su razumijevanju
razvoja živog svijeta na Zemlji.
MIKROSKOP, instrument pomoću kojeg
se mogu promatrati predmeti nevidljivi
ljudskom oku. Svjetlosni mikroskop gra-
đen je od mehaničkih i optičkih dijelova.
Mehanički dijelovi su podnožje, stalak,
stolić, tubus, veliki i mali vijak. Optički
87
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
dijelovi su kondenzor s iris-zaslonom,
objektivi, okulari i kod nekih koji nemaju
ugrađenu rasvjetu zrcalo. Mehanički dije-
lovi nose optičke dijelove i služe za nji-
hovo pomicanje i namještanje predmeta
promatranja. Optički dijelovi omogućuju
osvjetljavanje i povećavanje promatranog
predmeta. Školski mikroskopi povećavaju
400-600 puta, a primjenom posebnih obje-
ktiva (imerzija) do 1000 puta.
U biološkim istraživanjima koriste
se i neki posebni tipovi mikroskopa: fazni
mikroskop, polarizacijski i fluorescencijski
mikroskop. Faznim mikroskopom mogu se
istraživati neobojene stanične strukture
koje se razlikuju samo u indeksu loma
svjetlosti. Polarizacijskim mikroskopom
vidljiva je fina građa i kristalna struktura
preparata na osnovi pojave dvoloma svje-
tlosti pri prolazu kroz preparat. Fluores-
cencijski mikroskop omogućuje otkrivanje
sitnih struktura preparata (stanične bjelan-
čevine i dr. molekule) na osnovi fluores-
cencije. Elektronski mikroskop umjesto
vidljive svjetlosti koristi snop elektrona
koji prolazi kroz tanki prerez mikroskop-
skog preparata čija slika postaje vidljiva na
fluorescentnom zaslonu. Umjesto staklenih
leća koje ima svjetlosni mikroskop elek-
tronski mikroskop ima prstenaste elektro-
magnete (elektronske leće). Elektronskim
mikroskopom možemo vidjeti predmete
promjera manjeg od 1 nm. Različiti mik-
roskopi imaju različitu moć razlučivanja
(isp.).
MIKROSPORA, v. prašnik.
MIKROSPORANGIJ, v. prašnik.
MIKROSPOROGENEZA, proces kojim
nastaju peludna zrnca (mikrospore), isp.
prašnik.
MILLER, S., (rođ. 1930.), američki znan-
stvenik koji je, imitirajući uvjete koji su
vladali u prvom razdoblju postanka Zem-
88
lje, u laboratorijskim uvjetima dobio ami-
nokiseline i neke druge organske spojeve.
MILLEROV POKUS, v. Miller.
MIMIKRIJA (grč. mimeomai = opona-
šam), obilježje nekih životinja da bojom i
oblikom tijela oponašaju druge životinje ili
predmete iz svojeg okoliša u svrhu zaštite
od neprijatelja, predatora.
MINERALI, v. mineralne tvari.
MINERALNE TVARI (minerali), anor-
ganski prirodni spojevi. Pojedini elementi
koji izgrađuju minerale su sastavni dio
mnogih, za život važnih spojeva. Na pri-
mjer, magnezij (Mg) je sastavni dio kloro-
fila, željezo (Fe) hemoglobina, kalcij (Ca)
kostiju i zubi, jod (I) je potreban za
stvaranje hormona štitnjače, tiroksina, a
mnogi su sastavni dijelovi enzima, npr.
Mg, Fe, bakar (Cu), cink (Zn) itd.
MINUTNI VOLUMEN DISANJA, je
ukupna količina novog zraka koji svake
minute dospije u dišne putove. Jednak je
umnošku dišnog volumena i frekvencije
disanja. Normalni dišni volumen iznosi
oko 500 ml, a normalna frekvencija disa-
nja oko 12 puta u minuti. Prema tome,
minutni volumen disanja iznosi oko 6000
ml ili 6 litara u minuti (u mirovanju).
MINUTNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi koje srce utisne u krvotok u minuti.
Mijenja se tijekom različitih aktivnosti
tijela. Umnožak je broja otkucaja srca u
minuti i udarnog volumena srca (npr. 70 x
70 mL = 4900 mL/min).
MIOFIBRILE, tanka proteinska vlakna
koja izgrađuju mišićno tkivo, isp. popreč-
no-prugasti mišić.
MIOKARD, srčani mišić.
MIOZIN, bjelančevinasta molekula koja
izgrađuje miofibrile, v. poprečnoprugasti
mišić.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
MIRACIDIJ, v. ovčji metilj.
MIŠIĆI, omogućuju pokretanje tijela i
njegovih pojedinih dijelova, skraćivanjem
(kontrakcijom) i opuštanjem (relaksaci-
jom). Mišići energiju dobivaju razgrad-
njom glukoze (reakcija glikolize) i gliko-
gena. Postoje tri vrste mišića: poprečno-
prugasti mišići, glatki mišići i srčani mišić
koji se sastoji od poprečnoprugastih među-
sobno spojenih vlakana, v. poprečnopru-
gasti mišić. Prijenos podražaja sa živca na
mišićno vlakno odvija se na živčano -
mišićnoj vezi, isp.
MIŠIĆNA ATROFIJA, kržljanje mišića
uslijed slabe mišićne aktivnosti ili pres-
tanka upotrebe pojedine skupine mišića.
Mišić postaje tanji i slabih kontraktilnih
sposobnosti.
MIŠIĆNA HIPERTROFIJA, povećanje
mišićne mase uzrokovano povećanom
mišićnom aktivnošću. Promjeri pojedinih
mišićnih vlakana postaju veći, povećava se
i ukupni broj miofibrila u vlaknu. Pove-
ćava se kapilarna mreža i opskrba kisikom
i hranidbenim tvarima.
MITARENJE, mijenjanje perja kod ptica.
Ptice se mitare jedanput ili dva put
godišnje, većinom nakon sezone parenja.
Budući da pero nije živa struktura, ono
otpada, a staro se perje zamjenjuje novim.
Mitarenje kontrolira štitna žlijezda.
MITOHONDRIJI, stanični organeli koji
se nalaze u citoplazmi eukariotskih stani-
ca. Obavijeni su dvostrukom membranom,
a unutarnjost im je ispunjena žitkom
masom koja se zove matriks (matrix). U
matriksu se nalazi DNA, ribosomi, RNA.
Unutarnja membrana tvori mnogostruke
nabore koji mogu biti u obliku grebena i
pregrada (kriste) ili poput cjevčica. U
njima se nalaze dišni enzimi. U mitohon-
drijima se odvija proces staničnog disanja
pri kojem se dobiva energija potrebana za
stanične aktivnosti. Zbog toga se mitohon-
driji još nazivaju i “energetskim centrala-
ma” stanice. Imaju sposobnost umnožava-
nja neovisno od diobe stanice.
MITOZA, dioba somatskih (tjelesnih) sta-
nica. Sastoji se od četiri glavne faze: pro-
faze, metafaze, anafaze i telofaze. Temelj-
na značajka mitoze je da ovom diobom
nastaju dvije stanice koje imaju isti, dvos-
truki (2n) broj kromosoma kao i stanica od
koje su nastale.
MJESEČNICA (menstruacija), mjesečno
krvarenje kod žena koje se pojavljuje
redovito, svakih 28 dana, osim u trudnoći,
dojenju i klimakteriju. Menstruacijska krv
je razgrađena sluznica maternice (endo-
metrij) pomiješana sa krvi iz kapilarne
mreže koja je hranila endometrij, v. men-
strualni ciklus.
MJEŠČIĆNICE, v. plaštenjaci.
MJEŠINARKE, kopnene gljive s miceli-
jem građenim od vrlo dugih hifa s popreč-
nim stijenkama. Spore im se razvijaju u
mješinicama. Mješinice stručno zovemo
askusima, a spore askosporama. Askusi se
razvijaju na posebno građenom jednosloj-
nom plodištu, himeniju. Imaju izraženu
izmjenu generacija gametangiogamijom i
kariogamijom. Predstavnici mješinarki su
kvaščeve gljivice, zelene plijesni, smrčci,
tartufi (gomoljače) itd.
MLIJEČNI ŠEĆER, v. laktoza.
MLIJEČNO-KISELO VRENJE, postu-
pak kojim se dolazi do kislog mlijeka i
kupusa, jogurta, kefira i sl., a uzrokovano
je anaerobnim bakterijama, npr. Lactoba-
cillus bulgaricus i Streptococus lactis. U
osnovi je proces:
C6H12O6 → 2CH3CHOHCOOH
mliječna kiselina
MNOGOČETINAŠI, životinje iz skupine
kolutićavaca, isp. Žive u moru kao pokret-
89
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ni ili sjedilački oblici. Cjevaši izlučuju oko
tijela cijev od vapnenca. Mnogi ruju po
dnu praveći hodnike. Na svakom kolutiću
imaju parapodije na kojima su četine
(hete). Na glavi su usta, oči, ticala i pipala
(palpi). U Jadranu su poznati: afroditin
palolo i morska gusjenica.
MNOGOKOLUTIĆAVCI (Polymeria),
najbrojnija skupina beskralješnjaka; pripa-
daju im: kolutićavci i člankonošci. Tijelo
im je bilateralno simetrično i podijeljeno
na kolutiće. Unutarnji organi uglavnom
prate vanjski kolutićavi raspored. Svi ima-
ju celom ili sekundarnu tjelesnu šupljinu.
Kod člankonožaca kolutićavost nije jasno
izražena.
MNOGOSTANIČARI, v. mnogostanične
životinje.
MNOGOSTANIČNE ŽIVOTINJE (me-
tazoa, mnogostaničari), se sastoje od veli-
kog broja specijaliziranih stanica različitih
oblika. Razlikujemo pet organizacijskih ti-
pova: spužve, beskolutićavce, mnogokolu-
tićavce, malokolutićavce i svitkovce.
MOĆ RAZLUČIVANJA, sposobnost mi-
kroskopa da dvije bliske točke prikaže
razdvojeno. Svjetlosnim mikroskopom u
najboljem slučaju mogu se razlučivati toč-
ke udaljene jedna od druge 0,2-0,4 μm, a
elektronskim mikroskopom može se posti-
ći razlučivanje od 0,2-0,5 nm.
MODEL TEKUĆEG MOZAIKA, model
membrane koji su zamislili S.J.Singer i
G.L. Nicolson. Prema tom modelu neke
membranske bjelančevine su na površini
(periferni proteini), a druge su djelomice
ili potpuno uronjene (integralni proteini) u
dvosloj lipida. Raspored bjelančevina u
membrani nije stalan već se mijenja ovisno
o stanju stanice.
MODIFIKACIJE (somatske varijacije),
nenasljedne promjene organizma nastale
90
pod utjecajem okoliša. Na primjer, sobni
jaglac pri temperaturi od 10 °C cvate
crveno, a pri 25 °C bijelo.
MODROZELENE ALGE (cijanobakteri-
je), jednostanične biljke koje nemaju po-
tpuno izgrađenu jezgru i zbog toga ih
ubrajamo u prokariote. U osnovnoj građi
su slične bakterijama, također prokariot-
skim organizmima, ali za razliku od bakte-
rija koje sadrže bakterioklorofil, modroze-
lene alge sadrže klorofil. To su autotrofni
fotosintetski organizmi. Nikad nemaju
bičeva. Nemaju plastide, mitohondrije ni
golgijeva tjelešca. Mogu se kromatski ada-
ptirati. Najčešće se razmnožavaju vegeta-
tivno. Mogu prijeći i u trajni oblik, spore.
Kao prvi pravi fotosintetski organi-
zmi, pretpostavlja se da su odigrale odlu-
čujuću ulogu u stvaranju atmosferskog ki-
sika, a time i u razvoju života na Zemlji.
Također provode fiksaciju dušika iz zraka.
Negativni utjecaj ima njihovo naglo vege-
tativno razmnožavanje u moru poznato
pod nazivom “cvjetanje mora”. Njihova
biomasa na kraju životnog ciklusa se i
raspada uzrokujući onečišćenje.
MOKRAĆA (urin), izlučevina bubrega
kojom se iz organizma odstranjuju čovjeku
suvišne i štetne tvari topljive u vodi.
MOKRAĆNA CIJEV (uretra), završni
dio mokraćnog sustava. Po građi i funkciji
različita je u muškaraca i žena. U muška-
raca služi provođenju i mokraće i sperme,
a u žena samo mokraće.
MOKRAĆNI (urinarni) SUSTAV, sustav
organa koji mokraćom izlučuje štetne tvari
iz organizma. Kod čovjeka se sastoji od
nekoliko organa koji su smješteni u trbuš-
noj šupljini iza potrbušnice. To su bubreg,
mokraćovod (ureter), mokraćni mjehur i
mokraćna cijev (uretra).
MOKRAĆNI MJEHUR, neparni šuplji
organ smješten u maloj zdjelici, a služi za
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
skupljanje mokraće nastale u bubrezima.
Prosječno može u odrasle osobe primiti
oko 500 mL mokraće. Na izlasku iz mje-
hura je prstenasti mišić (sfinkter) koji je
pod nadzorom simpatikusa i parasimpati-
kusa. Sfinkter se otvara refleksno kada tlak
mokraće podraži receptore u stijenci mok-
raćnog mjehura. Mokraću iz mokraćnog
mjehura odvodi izvan tijela neparna mok-
raćna cijev (uretra).
MOKRAĆOVOD (ureter), tanka cijev
dužine oko 25 cm koja se obostrano iz
bubrežne nakapnice spušta u mokraćni
mjehur s njegove gornje strane.
MOLEKULARNA BIOLOGIJA, zna-
nost koja proučava životne procese u sta-
nici na razini molekula. Posebice se bavi
proučavanjem odnosa između makromole-
kula DNA, RNA i proteina.
MONERE, v. prokarioti.
MONGOLIZAM, v. Downov sindrom
MONOCITI, pokretni leukociti, spadaju u
velike fagocite - makrofage. Sudjeluju u
imunološkim reakcijama obradom antige-
na ili fagocitiraju raličite čestice, uključu-
jući mikroorganizme, oštećene ili mrtve
stanice i nepotrebne bjelančevine.
MONOHIBRIDNO INTERMEDIJAR-
NO KRIŽANJE, jedan tip križanja u ko-
jem se prati nasljeđivanje jednog svojstva i
u kojem nema dominantnog alela za takvo
svojstvo. I u ovom primjeru križanja kao i
u primjerima križanja s dominacijom, po-
četna roditeljska generacija i generacije
potomaka označuju se odgovarajućim slo-
vima. Razlika postoji u označavanju alela
jer su ovdje aleli podjednako vrijedni te ih
sve označujemo malim slovima (a1, a2). U
sljedećem primjeru križanja početnu rodi-
teljsku P (parentalnu) generaciju čine ho-
mozigotna crvena zijevalica (a1a1) i homo-
zigotna bijela zijevalica (a2a2). Njihovim
križanjem dobit ćemo u F1 generaciji sve
ružičaste jedinke (a1a2) jer nema dominan-
tnog alela pa se pojavljuje srednji (inter-
medijarni) fenotip. U F2 generaciji, koju
dobijemo međusobnim križanjem jedinki
F1 generacije, pojavljuju se tri fenotipa:
crveni (genotip a1a1), ružičasti (genotip
a1a2) i bijeli (genotip a2a2) u omjeru 1:2:1.
(V. shemu u Dodatku 1.)
MONOHIBRIDNO KRIŽANJE S DO-
MINACIJOM, jedan oblik križanja u
kojem se prati nasljeđivanje jednog svojs-
tva, u ovom primjeru to je visina stabljike
graška. U prikazima križanja početna rodi-
teljska (parentalna) generacija označuje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-
ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli
pojedinih svojstava označuju se slovima i
to dominantni velikim slojevima, a rece-
sivni malim. Visok rast je dominantno
svojstvo te ga označujemo velikim slovom
(A), a nizak rast je recesivno svojstvo te ga
označujemo malim slovom (a). P generaci-
ju predstavljaju: homozigotni visoki gra-
šak (AA) i homozigotni niski grašak (aa).
Njihovim križanjem dobit će se svi visoki
potomci (Aa) koji predstavljaju F1 genera-
ciju. Međusobnim križanjem jedinki F1 ge-
neracije dobiva se potomstvo F2 generacije
u kojem je 75 % jedinki visokog rasta
(AA, Aa; aA), a 25 % jedinki niskog rasta
(aa) što znači da je omjer fenotipa 3:1.
Ako se želi saznati da li je jedinka homo-
zigotna (AA) za dominantno svojstvo ili
heterozigotna (Aa) tada se provodi test
križanje. (V. Dodatak 1.)
MONOMERI, građevne podjedinice poli-
mera, npr. aminokiseline su podjedinice
proteina, nukleotidi nukleinskih kiselina, a
jednostavni šećeri polisaharida.
MONONUKLEOTIDI, isto što i nukleo-
tidi.
MONOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
91
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MORFOGENETSKA KRETANJA, v.
morfogeneza.
MORFOGENEZA, proces koji omoguću-
je stvaranje specifičnih razvojnih struktura
i oblika kojima se odlikuje svaki organi-
zam. Tijekom razvitka iz zigote višestanič-
ni životinjski organizmi mitotičkim dioba-
ma povećavaju broj stanica koje se pomiču
zauzimajući nove položaje (morfogenetska
kretanja) i tako stvaraju nove oblike zame-
tka, npr. blastulu, gastrulu, neurulu.
MORFOLOGIJA, znanost koja proučava
izvanjsku građu tijela svih živih bića.
MORSKA SALATA, v. zelene alge.
MORTALITET (smrtnost), broj smrtnih
slučajeva nekog područja u odnosu na cje-
lokupno stanovništvo.
MORULA, v. brazdanje.
MOŠNJA (scrotum), kožna vrećica u ko-
joj se nalaze testisi.
MOTORIČKI ŽIVČANI SUSTAV, v.
pokretački živčani sustav.
MOZGOVNI ŽIVCI, v. moždani živci.
MOŽDANI MOST (pons), nalazi se na
prijelazu srednjeg mozga u produženu
moždinu. Kroz njega prolaze živčani puto-
vi koji povezuju produženu leđnu moždinu
s velikim mozgom.
MOŽDANI (mozgovni) ŽIVCI (nervi
craniales), izlaze iz baze velikog mozga ili
ulaze u njega. Ima ih 12 pari, a prema fun-
kcionalnim značajkama mogu se podijeliti
na: osjetilne, motoričke i mješovite živce.
Inerviraju glavu, vrat i unutarnje organe u
prsnoj i trbušnoj šupljini. Označuju se
rimskim brojevima od I do XII.
MOŽDANO DEBLO, čine ga međumo-
zak, srednji mozak, moždani most i produ-
žena moždina. U njemu se nalaze živčana
vlakna koja povezuju veliki i mali mozak,
92
te velike motoričke jezgre koje imaju važ-
nu ulogu u mišićnim radnjama kao što su:
stajanje, hodanje i sjedenje.
MOŽDINSKI (kralježnički) ŽIVCI, izla-
ze iz leđne moždine, između kralježaka.
Podijeljeni su u pet skupina: 8 pari vratnih,
12 pari prsnih, 5 pari slabinskih, 5 pari
križnih i 2 para trtičnih. Nakon izlaska iz
kralježnice, osjetilna i pokretačka živčana
vlakna spajaju se u mješoviti živac koji ide
prema periferiji tijela.
MREŽNICA (retina), treći unutarnji sloj
očne jabučice. Sastoji se od fotoreceptora:
štapića i čunjića. Štapići su osjetljivi na
intenzitet svjetlosti, a čunjići na tri osnov-
ne boje (modru, zelenu i crvenu), a njiho-
vim podraživanjem doživljavamo sve boje
u vidljivom dijelu spektra. U mrežnici se
svjetlosni podražaj (elektromagnetski va-
lovi svjetla) fotokemijskim procesima u
štapićima i čunjićima pretvara u živčani
podražaj i očnim živcem odvodi u središte
za vid u stražnjem režnju velikog mozga.
Mjesto na kojem vidni živac izlazi iz
mrežnice naziva se "slijepa pjega". Slika
predmeta koja se stvara na "žutoj pjegi" je
realna, umanjena i obrnuta, a u vidnom
središtu slika se uspravlja i usklađuje.
mRNA (glasnička RNK ili gRNK, infor-
macijska RNK ili iRNK, tj. iRNA, mess-
enger RNA), tip ribonukleinske kiseline
čija je uloga da na ribosom donosi infor-
maciju o rasporedu dušičnih baza u mole-
kulama DNA.
MUKOZA, sluz koju luče sporedne (mu-
kozne) stanice gastričnih žlijezda. Mukoza
oblaže želučanu stijenku kao obrana od
razgradnje stijenke želuca pepsinom i klo-
ridnom kiselinom.
MULTIPLI ALELI, više od dva alela ge-
na. Na primjer, krvne grupe čovjeka odre-
đene su s tri alela - A, B i 0. U jednom
organizmu za jedno fenotipsko svojstvo
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
mogu biti najviše dva različita alela. No
broj različitih alela u nekoj populaciji ili
vrsti može biti veći.
MUREIN, v. bakterije.
MUŠKI SPOLNI HORMONI, v. andro-
geni.
MUŠKI SPOLNI ORGANI, sastoje se od
unutarnjih organa: sjemenika, dosjemenika
ili pasjemenika, sjemenovoda i pomoćne
spolne žlijezde prostate, te vanjskih orga-
na: spolnog uda i mošnje.
MUTACIJE (lat. mutare = mijenjati), na-
sljedne iznenadne promjene u genomu.
Ako do promjena dođe u tjelesnim stanica-
ma tada ih nazivamo somatske mutacije i
one se ne nasljeđuju. Dođe li do promjena
u rasplodnim stanicama ili u samoj zigoti
tada se one prenose dalje na potomke. Na
osnovi morfoloških ili kemijskih promjena
kromosoma i gena razlikujemo tri vrste
mutacija:
1. mutacije gena;
2. mutacije građe kromosoma;
3. mutacije broja kromosoma.
S obzirom na uzroke mutacija
razlikujemo spontane mutacije, nenamjer-
no izazvane nekim prirodnim fizičkim ili
kemijskim faktorima i inducirane mutacije
koje se namjerno izazivaju umjetnim pu-
tem. Činitelji koji izazivaju mutacije nazi-
vaju se mutageni faktori, a to su različita
zračenja dovoljne energije koja mogu iza-
zvati promjene (npr. UV i γ zrake) te
različite tvari koje različitim mehanizmima
također mogu izazvati promjene (peroksi-
di, manganovi spojevi, formaldehid, nitriti,
akridinske boje, proflavin itd).
Mutacije su stečene promjene koje
je organizam stekao promjenom DNK, od-
nosno gena. Prenose se spolnim načinom
razmnožavanja. Mutacije se uvijek zbivaju
pod određenim utjecajima, npr. radijacije,
kemijskih tvari itd. Mogu biti pozitivne i
negativne. Pozitivne su mutacije one koje
će pomoći potomcima bolje snalaženje u
okolišu od svojih roditelja nasuprot nega-
tivnih mutacija. Mutacija osigurava naslje-
dnu promjenljivost (varijabilnost), čime se
zapravo omogućuje evolucija.
MUTAGENI FAKTORI, v. mutacije.
MUTANTNI TIP, organizam ili stanica
koja nosi mutaciju.
MUTUALIZAM, v. simbioza.
N
NADCARSTVO, v. filogenetski sustav.
NADMETANJE, v. kompeticija.
NADP (nikotinamid-adenin-dinukleotid-
fosfat), organski spoj koji ima važnu ulogu
u procesu fotosinteze kao prenosilac elek-
trona.
NAMETNICI (paraziti), biljni ili životinj-
ski organizmi koji žive na ili u drugom
organizmu (domadaru) hraneći se tvarima
iz njihova tijela i to na štetu domadara.
Među biljkama poznati je parazit potajni-
ca, a među životinjama metilji, trakavice
itd.
NANOSOMIJA, v. patuljasti rast.
NASLJEDNA TVAR ili DNA.
NASLJEDNA UPUTA, zapisana je redo-
sljedom nukleotida u molekuli DNA. To je
uputa koja sadrži plan građe, funkcije i
razvoja stanice i cijelog organizma. Ona se
prenosi s generacije na generaciju, a ostva-
ruje se putem sinteze proteina.
NASLJEĐIVANJE, proces prenošenja
svojstava roditelja na potomke putem ge-
na.
93
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
NASTIJE, organomotorno gibanje biljnih
organa čiji je smjer određen građom orga-
na, a ne smjerom iz kojeg dolazi podražaj.
Većinom su uzrokovana reverzibilnim pro-
mjenama turgora, a dijelom rastenjem. Ra-
zlikujemo: fotonastije (uzrokovano svjet-
lošću, a temelje se na rastu, npr. otvaranje
cvjetova), termonastije (uzrokovane razli-
kom u temperaturi), kemonastije (izazvane
kemijskim tvarima), seizmonastije (potak-
nute mahaničkim podražajima, kao npr. u
sramežljive mimoze, zbog promjena turgo-
ra) i tigmonastije (savijanje vitica rezultat
je promjene turgora).
NATALITET, broj rođenih (okoćenih) je-
dinki u jedinici vremena prema sveukup-
nom broju jedinki u populaciji.
NEANDERTALAC, v. neandertalski pra-
čovjek.
NEANDERTALSKI PRAČOVJEK (ne-
andertalac), izumrli čovjekov predak čiji
su prvi ostaci otkriveni u dolini Neander-
talu blizu Dizeldorfa u Njemačkoj. Živio
je prije 100 do 150 tisuća godina u raz-
doblju gornjeg pleistocena, isp. dodatak 5.
NEČISNICA (kloaka), zajednički otvor
kroz koji izlaze fekalije, mokraća i spolni
produkti kod nekih životinja, kao na pr.
kod riba hrskavičnjača, vodozemaca, gma-
zova, ptica i sisavaca koji legu jaja. Kod
beskralježnjaka nečisnicu imaju mužjaci
nekih oblića.
NEFRON, osnovna građevna i funkcio-
nalna jedinica bubrega. Sastoji se od Bow-
manove čahure, silaznog i uzlaznog kraka
koji su međusobno povezani suženom tzv.
Henleovom petljom. Uzlazni krak ulijeva
se u zajedničke sabirne kanaliće, koji se
ulijevaju u bubrežnu čašicu. Kroz silazni
krak i petlju prolazi filtrat pod tlakom u
uzlazni krak nefrona. Stanice koje čine
stijenku nefrona upijaju (reapsorbiraju)
veći dio tvari potrebnih tijelu iz filtrata
94
(sva količina glukoze te znatne količine
iona natrija, klora, kalija, vodika, fosfata
zatim aminokiseline i vode). Upijene tvari
ulaze u kapilare, koje su ogranci bubrežne
odvodne arterije te kroz stijenke tih kapila-
ra prebacuju se iz nefrona ponovno u krvo-
tok. Dakle, nefroni obavljaju selektivnu
filtraciju krvi, reapsorbiraju u krvnožilni
sustav sve potrebite tvari iz filtrata, a
sekrecijom se oslobađaju iz tijela nepotre-
bne i štetna tvari (npr. ureja), v. glomerul.
Svaki bubreg sadrži milijun nefrona.
NEKTAR, v. žljezdano staničje.
NEKTARIJ, v. žljezdano staničje.
NEKTON, životinjski organizmi sposobni
da se samostalno i aktivno kreću u vodi,
npr. ribe, neki mekušci itd.
NEODARVINIZAM, novije evolucijske
teorije koje su nastale poslije Darwina, a
smatraju da su selekcija, mutacija, izolaci-
ja i aktivni izbor staništa glavni čimbenici
evolucije.
NEOLAMARKIZAM, shvaćanje da vrste
evoluiraju pod učinkom raznih čimbenika
sredine u kojoj organizmi žive. Oživljava-
nje pretpostavki što je dao Lamarck.
NEOTENIJA, pojava nastupanja spolne
zrelosti i sposobnosti razmnožavanja prije
završetka preobrazbe ličinke u odraslu
jedinku, v. repaši. Neotenija omogućuje
tim životinjama da nastave živjeti u vodi.
NESPOLNA GENERACIJA (diploidna
generacija), isp. haploidna generacija.
NEURALNA PLOČA, struktura koja na-
staje tijekom embrionalnog razvoja kralje-
žnjaka. Uz neuralni žlijeb i neuralnu cijev
predstavlja osnovu živčanog sustava, moz-
ga i leđne moždine. Razvija se među-
sobnom suradnjom dvaju zametnih listića:
mezoderma i ektoderma.
NEURIT, v. živčana stanica.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
NEUROHORMONI (neurotransmiteri),
tvari koje se izlučuju iz završnih dijelova
aksona, a vežu se na specifične receptore
narednog neurona i kemijski ga podražuju.
Sinapsa
Najučestaliji neurohormoni su acetil-holin,
noradrenalin, dopamin itd. Oni se nepre-
stalno sintetiziraju u neuronima te se po-
hranjuju u mjehurićima završnih nožica
(presinaptički neuron). Kada električni po-
tencijal, nastao na prijemnom dijelu recep-
tora stigne do završnih nožica, uzrokuje
naglo oslobađanje neurohormona iz mje-
hurića u sinaptičku pukotinu. Neurohor-
mon se veže na specifične membranske
neurohormonske receptore sljedećeg neu-
rona. Otvaraju se Na-kanali, te ioni natrija
ulaze iz izvanstanične tekućine u postsin-
aptički neuron. Neurohormon koji se ve-
zao na receptore postsinaptičkog neurona
biva razgrađen enzimom koji se oslobađa
iz presinaptičkog neurona (enzim za acetil-
kolin je acetil-kolin esteraza). Razlikujemo
eksitacijske (podraživačke) neurohormone
(noradrenalin, NA, acetil-kolin, AcH), koji
uzrokuju prijenos podražaja podraživa-
njem postsinaptičkog neurona i inhibicijski
(kočnički) neurohormoni (gama-aminoma-
slačna kiselina), koji mogu zakočiti prije-
nos informacije kroz sinapsu. Inhibicijske
neurohormone luče tzv. inhibicijski neuro-
ni iz završnih nožica. Oni uzrokuju otvara-
nje ionskih kanala za klor, te će uz katione
natrija u postsinaptički neuron ulaziti i
anioni klora koji će poništiti pozitivan
naboj uzrokovan ulaskom samo natrijskih
kationa.
NEURON, v. živčana stanica.
NEUROSEKRECIJSKE STANICE, živ-
čane stanice koje na podražaj reagiraju
stvaranjem i izlučivanjem hormona, v.
neurosekrecijski faktori.
NEUROSEKRECIJSKI FAKTORI, tva-
ri koje izlučuju stanice hipotalamusa i koje
živčanim putem podražuju hipofizu te
kontroliraju izlučivanje njenih hormona.
Tako, npr. stanice hipotalamusa izlučuju
faktore za oslobađanje gonadotropnih hor-
mona koji potiču hipofizu na izlučivanje
gonadotropnih hormona.
NEUROTRANSMITERI, v. neurohor-
moni.
NEUTRALNE MASTI, isto što i masti.
NEUTROFILI, v. leukociti.
NEUTROFILNI LEUKOCITI, glavna
su obrana protiv infekcije bakterijama, jer
ih fagocitiraju i razgrađuju u svojim vaku-
olama (fagosomima) pomoću probavnih
enzima lizosoma fagocita.
NICOLSON, G.L., v. Singer, S.J.
NIKOTINAMID-ADENIN-DINUKLE-
OTID-FOSFAT, v. NADP.
95
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
NITRIFICIRAJUĆE BAKTERIJE, v.
dušikove bakterije.
NITRIFIKACIJA, proces obogaćivanja
tla nitratima. Nitrificirajuće bakterije oksi-
dacijom prevode (oksidiraju) amonijak u
nitrite, a nitrite u nitrate dobivajući pri tom
energiju potrebnu za sintezu organskih
spojeva:
2NH3 + 3O2 → 2HNO2 + 2H2O + energija
(bakterija Nitrosomonas)
2HNO2 → 2HNO3 + energija
(bakterija Nitrobacter)
Djelovanjem nekih anaerobnih bakterija
moguć je i suprotan proces, denitrifikacija.
NITROFIKSACIJA (nitrogena fiksacija),
svojstvo vezivanja atmosferskog dušika i
prevođenje u nitrate i amonijak kojega
imaju neke bakterije i modrozelene alge, v.
dušikove bakterije.
NITROGENA FIKSACIJA, v. nitrofik-
sacija.
NITROGENE BAKTERIJE, dušikove
bakterije.
NIŽE BILJKE, v. steljnjače.
NOĆNE (nokturalne) ŽIVOTINJE (nok-
turna, lat. nocturnus = noćni), životinje
koje su noću aktivne. To su npr. sove i šiš-
miši.
NODULI, v. korijenski gomoljići.
NOKTURALNE ŽIVOTINJE, v. noćne
životinje.
NONSENSE CODE, v. genetička uputa.
NORADRENALIN, hormon kojeg luči
srž nadbubrežne žlijezde, a oslobađa se i
na živčanim završecima simpatičkih živča-
nih vlakana. On se oslobađa pri porastu
tjelesnih potreba za kisikom, npr. zbog
povećanja tjelesne aktivnosti te povećava
udarni volumen srca.
96
NOSITELJ, jedinka s mutantnim alelom
koji nije izražen u fenotipu jer je uz njega
prisutan dominantni alel.
NOSNOPROLAZNICE, stara skupina ri-
ba važna za evoluciju kralježnjaka jer upu-
ćuju na prijelaz tih životinja iz vode na
kopno. Nosne su se šupljine (v. ribe) otvo-
rile unutarnjim nosnim otvorima (hoane) u
usnu šupljinu. Tako je otvoren nosni put za
udisanje zraka do pluća koja su se razvila
od plivaćeg mjehura. Danas živi samo oko
10 vrsta nosnoprolaznica. Dijele se na
resoperke i dvodihalice.
NOVOČELJUSKE (grebenke), ptice koje
mogu letjeti jer imaju greben na prsnoj
kosti. Dijele se na dvadesetak skupina.
Neke od njih su: pingvinke, rodarice, guš-
čarice, sokolovke, kokoške, ždralovke, go-
lubovke, papigovke, djetlovke i vrapčarke.
NUKLEIN, naziv za kiselu tvar u stanič-
nim jezgrama koju je otkrio znanstvenik
Miescher čime je doprinio definiranju nuk-
leinskih kiselina.
NUKLEINSKE KISELINE, složeni or-
ganski spojevi građeni od: ugljika (C), vo-
dika (H), kisika (O) i dušika (N). Otkrio ih
je švicarski znanstvenik Miescher 1869.
god, a nazvao ih je nukleinske kiseline jer
ih je uočio u jezgrama stanica (lat. nucleus
= jezgra). Kasnije je otkriveno da su prisu-
tne i u drugim dijelovima stanice. Poznate
su dvije vrste nukleinskih kiselina: dezok-
siribonukleinska kiselina (DNA) i ribonuk-
leinska kiselina (RNA).
DNA se nalazi u jezgri, mitohon-
drijima i plastidima, a RNA se, osim u tim
staničnim dijelovima, nalazi i u citoplaz-
mi. Razlika koja se uočava već u imenima
nukleinskih kiselina je u tome što u sas-
tavu DNA nalazimo šećer dezoksiribozu, a
u RNA šećer ribozu. Temeljne građevne
jedinice nukleinskih kiselina su nukleotidi.
Nukleotidi DNA ili dezoksiribonukleotidi
se sastoje od fosfatne skupine, šećera dez-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
oksiriboze i jedne od četiriju dušičnih baza
(adenina, gvanina, timina ili citozina).
Nukleotidi RNA ili ribonukleotidi sadrže
fosfatnu skupinu, šećer ribozu te također
jednu od navedenih dušičnih baza s razli-
kom da se uvijek umjesto timina pojavljuje
uracil. Molekulu DNA tvore dva polinu-
kleotidna lanca obično spiralno uvijena, a
molekulu RNA jednostruki lanac koji sa-
drži manji broj nukleotida.
NUKLEOID, struktura koja se nalazi u
sastavu prokariota. Izgrađen je od dugačke
molekule DNA zatvorene u prsten i gusto
sklupčane. Po funkciji odgovara jezgri
odnosno kromosomu eukariotskih stanica
jer predstavlja nasljednu tvar stanice.
NUKLEOLUS, v. jezgrica.
NUKLEOPROTEINI, složeni organski
spojevi građeni od nukleinskih kiselina
(DNA ili RNA) i proteina. Nukleoproteini
s DNA dolaze u sastavu jezgre (u kromo-
somima), a nukleoproteini s RNA dolaze
uglavnom u citoplazmi, npr. u sastavu ri-
bosoma.
NUKLEOSOM, okruglo tjelešce, osnov-
na je jedinica kromatina. Sastavljen je od
osam histonskih molekula koje su obavije-
ne dvostrukom zavojnicom DNA.
NUKLEOTID, osnovna građevna jedinica
nukleinskih kiselina, spoj triju molekula:
purinskih ili pirimidinskih dušičnih baza,
šećera pentoze (šećer s pet C atoma) i fos-
forne kiseline, npr. ATP. Spajanjem dvaju
nukleotida nastaje dinukleotid, triju trinuk-
leotid, a više nukleotida polinukleotid.
NUKLEOZIDI, organske tvari nastale
spajanjem purinskih ili pirimidinskih baza
sa šećerima i to C-N vezom. To su npr.
adenozin (adenin + riboza) i gvanozin
(gvanin + riboza) kao derivati purinskih
baza te citidin (citozin + riboza) i uridin
(uracil + riboza) kao derivati pirimidinskih
baza.
NUKLEUS, v. jezgra.
O
OBLENJACI (Aschelminthes), beskralje-
šnjaci iz skupine beskolutićavaca. Nas-
tanjuju mora i kopnene vode ili su na-
metnici. Tijelo je pokriveno kutikulom.
Probavilo je prohodno: imaju usni i cri-
jevni (izmetni ili analni otvor). Tjelesna
šupljina (pseudocel) je dobro razvijena.
Nemaju sustav za optjecanje ni disanje
(dišu preko kože). Imaju živčani sustav i
osjetne organe. Organi za izlučivanje su
protonefridiji. Uglavnom su razdvojenog
spola. Najrasprostranjeni su oblići.
OBLIĆI, životinje iz skupine oblenjaka.
Poznato je više od 10000 vrsta. Najpozna-
tiji nametnički oblici su dječja glista i za-
vojita trihina, isp.
OBRUBNJACI, životinje iz skupine žar-
njaka. Svi obrubnjaci osim hidra su morski
organizmi. Obrubnjaci žive kao polipi, ili
meduze, a mogu izmjenjivati generacije.
Većinom stvaraju zadruge. Pojedini polipi
u zadruzi nazivaju se hidranti.
OCELE, jednostavne oči, isp. virnjaci.
OCTENO VRENJE, postupak je pretva-
ranja alkohola u ocat uzrokovan aerobnim
bakterijama, a u temelju je reakcija:
C2H5OH + O2 → CH3COOH + H2O +
+ energija
OČNA JABUČICA, je kuglasto tijelo
promjera oko 25 mm. Vanjski dio očne
jabučice sastoji se od tri koncentrična sloja
tkiva: bjeloočnice, žilnice i mrežnice.
97
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
Unutarnjost je ispunjena staklastim tijelom
(staklovinom).
OČNA PJEGA (stigma), organel za pri-
manje svjetlosnih podražaja kod praži-
votinja, npr. euglene. To je uleknuće na
pelikuli ispunjeno crvenim pigmentom ka-
rotinom.
ODABIR, isto što i prirodni odabir.
ODJELJAK, v. filogenetski sustav.
ODRŽIVI RAZVOJ, proizvodnja s mini-
malno štetnim učincima na biosferu.
ODUŠAK, v. uzdušnice.
OGRANIČAVAJUĆI EKOLOŠKI ČI-
MBENIK, abiotički ili biotički čimbenik
koji se snažnije udaljuje od ekološkog op-
timuma ili pak prelazi granice ekološke
valencije, te tako ograničava rasprostra-
njenost vrste, a može uzrokovati smanjenje
ili propadanje populacije organizama.
OKAMENJIVANJE (petrifikacija), pro-
ces nastajanja fosila zamjenom organske
tvari (istrunulih dijelova organizma) anor-
ganskom tvari: silikatima, karbonatima i
dr. Minerali se mogu taložiti unutar skeleta
ili na površini organizma, v. inkrustacija.
OKO, osjetilo za vid. Sastoji se od pomo-
ćnih dijelova: gornji i donji kapci ili vjeđe,
trepavice, obrve, suzne žlijezde, suzno -
nosni kanal i mišići pokretači oka. Glavni
dijelovi oka su očna jabučica i očni živac.
Receptorski potencijal koji je nastao u
fotoreceptorima prenosi se vidnim živcem
iz oba oka u vidnu regiju mozga, u zatiljni
dio mozga.
OKOLIŠ, prirodno i kulturno okružje od-
nosno sve što čovjeka okružuje. To su mi-
kroorganizmi, biljke, životinje i ljudi kao
predstavnici žive prirode. Neživu prirodu
čine tlo, kopnene i podzemne vode, mora,
oceani, minerali.
98
OKOŠTAVANJE, stvaranje koštane ma-
se tj. postupni prelazak hrskavičnog tkiva
u koštano. Rastom koštanog tkiva upravlja
parathormon kojeg luči doštitna žlijezda
uz djelovanje vitamina D te iona kalcija i
fosfata.
OKSIDACIJA HRANE, razgradnja hra-
njivih tvari (ugljikohidrata, lipida, protei-
na) u stanici uz pomoć kisika pri čemu se
oslobađa energija potrebna za životne ak-
tivnosti stanice. Konačni produkti oksida-
cije hrane su ugljik(IV)-oksid i voda (isp.
disanje).
OKSIDACIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion otpušta ili gubi
jedan ili više elektrona. To su, npr. reak-
cije spajanja s kisikom, reakcije oduzima-
nja vodika itd.
OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA,
jedna od aerobnih faza staničnog disanja
ili stanične respiracije koja se odvija u mi-
tohondrijima. U toj fazi se atomi vodika,
oslobođeni u prethodnim reakcijama, vežu
s kisikom pri čemu nastaje voda i velika
količina energije. Oslobođeni atomi vo-
dika se ne vežu izravno s kisikom nego
atomi vodika postupno predaju elektrone
nizu prenositelja (dišnih enzima) što omo-
gućava i postupno oslobađanje energije
koja se koristi za sintezu ATP-a. Na taj se
način energija pohranjuje u energetski bo-
gatim vezama ATP-a.
OKSIGENIRANA KRV, krv koja tran-
sportira kisik, v. mali i veliki optok krvi.
OKSIHEMOGLOBIN, molekula hemo-
globina koja prenosi vezani kisik.
OKSITOCIN, hormon koji izlučuje straž-
nji režanj hipofize (neurohipofiza). Uzro-
kuje kontrakcije maternice pri porodu, a
nakon poroda potiče sekreciju mlijeka iz
dojke. Izlučivanje ovog hormona, kao i os-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
talih hormona hipofize, je pod kontrolom
podražaja iz hipotalamusa.
OLAKŠANA DIFUZIJA, v. pasivni pri-
jenos.
OLIGOELEMENTI, v. elementarni sas-
tav.
OLIGOPEPTIDI, v. peptidi.
OLIGOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
OLIGOSAPROBNE VODE, jedan od
stupnjeva onečišćenja voda, a označuje
čiste vode.
OMATIDIJE (okašca), dijelovi složenih
očiju kod kukaca i rakova, v. rakovi.
OMNIVORI (raznojedni organizmi), or-
ganizmi koji uzimaju biljnu i životinjsku
hranu.
ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA, unošenje
štetnih tvari (ksenobiotika, otrova) u okoliš
što dovodi do narušavanja ekosustava, te-
meljenih na samoregulaciji. Dolazi do pro-
mjena u sastavu biocenoza i poremećaja
svih metaboličkih procesa. Tako npr. unos
većih količina otpadnih razgradivih organ-
skih tvari u jezerski ekosustav izazvati će
bujniji razvoj alga i povećanje koncen-
tracije kisika u površinskim slojevima te
nedostatak kisika u pridnenim slojevima.
OOCITE, v. oogeneza.
OOGENEZA, proces nastajanja jajne sta-
nice u jajnicima. Započinje u doba puber-
teta kada iz zametnih stanica – oogonija
nastaju velike nezrele stanice – primarne
oocite (oocite I) koje sadrže diploidan broj
kromosoma. Nakon mejoze I, iz svake po-
jedine oocite I nastaju dvije stanice: jedna
sekundarna oocita (oocita II) i jedna pri-
marna polocita (polocita I). Oocite II i po-
locita I sadrže haploidan broj kromosoma.
Iz oocite II u procesu mejoze II nastaje
jedna zrela jajna stanica i jedna sekundar-
na polocita (polocita II), a iz polocite I
nastaju dvije polocite II. I jajna stanica i
polocite II sadrže haploidan broj kromoso-
ma. Sve tri polocite II propadaju čime je
osigurana pohrana dovoljne količine hra-
njivih pričuvnih tvari u citoplazmi jedne
jajne stanice. Te tvari su potrebne za
razvitak zametka u slučaju oplodnje jajne
stanice.
OOGONIJE, zametne stanice u jajnicima
s kojima započinje oogeneza (isp). Dijele
se mitozom pa imaju diploidan broj kro-
mosoma. Od jedne oogonije tijekom ooge-
neze nastaje, između ostalog, i jedna jajna
stanica s haploidnim brojem kromosoma.
OPARIN, A.J., (1894. – 1980.), ruski bio-
kemičar koji je eksperimentirao s koacer-
vatima.
OPĆA ADAPTACIJA (prilagodba), skup
morfoloških, fizioloških i biokemijskih
osobina određenih skupina. Npr. prilikom
naseljavanja kopna razvijala su se pluća,
udovi za hodanje i pokrov tijela.
OPISTOMA, stražnji dio tijela (zadak)
klještara iz skupine člankonožaca. Nastao
stapanjem 12 tjelesnih kolutića. Ne nosi
udove za hodanje.
OPLODNJA, proces stapanja dviju razli-
čitih spolnih stanica, gameta (spermija i
jajne stanice) u zajedničku stanicu, zigotu.
Oplodnja može biti vanjska (izvan tijela
ženke), npr. u riba i vodozemaca u vodi.
Unutarnja se oplodnja (u tijelu ženke), npr.
u sisavaca događa u jajovodu.
OPLODNJA (fertilizacija) KOD ČOV-
JEKA, počinje stapanjem spermija i jajne
stanice u prvoj trećini jajovoda. Spermij
nosi u akrosomskoj kapi enzime (akrozin)
za razgradnju obložnih stanica (Corona
radiata) jajne stanice. Nakon prodora pr-
vog spermija zona pellucida zadeblja te
onemogućuje ulazak ostalim spermijima
99
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
odnosno sprečava poliploidiju. U jajnoj
stanici udružuju se haploidne predjezgre
jajašca i spermija u zajedničku, diploidnu
jezgru oplođene stanice, zigotu. Nakon
mnogobrojnih brazdanja zigote nastaje
blastocista koja se ugnježđuje (implantira)
duboko u sluznicu maternice. U stanicama
sluznice maternice nakupljaju se hranjive
tvari. To su decidua stanice. Oko 7. dana
nakon implantacije postupno se razvija po-
steljica (placenta). Nakon brazdanja slijedi
druga faza zametnog razvoja - gastrulacija,
te nakon nje organogeneza.
OPRAŠIVANJE, prenošenje polena od
muških na ženske dijelove cvijeta. Kod
golosjemenjača se prenosi polen na mikro-
pilu sjemenog zametka gotovo isključivo
pomoću vjetra. Oprašivanje kritosjemenja-
ča zbiva se najčešće uz pomoć kukaca i
vjetra, a polenova zrna počinju klijati kada
dospiju na njušku tučka.
OPTOK KRVI, v. mali i veliki optok kr-
vi.
ORGANELI, isto što i stanični organeli.
ORGANIZAM, životna cjelina koju može
izgraditi jedna ili više stanica pa ih stoga
nazivamo jednostanični, odnosno višesta-
nični organizmi. Danas je poznato oko dva
milijuna različitih biljnih i životinjskih or-
ganizama. U organizacijskoj ljestvici živih
bića organizam se nalazi između stanica,
odnosno organa, koji su na nižem stupnju
ustroja i populacije koja je na višem stu-
pnju.
ORGANOGENEZA, etapa embrionalnog
razvitka koju karakterizira postanak orga-
na i organskih sustava. Slijedi nakon gas-
trulacije kada se uzajamnim djelovanjem
stanica triju zametnih listića (ektoderma,
mezoderma i endoderma) počinju obliko-
vati budući organi. Na primjer, uzajamnim
djelovanjem ektoderma i mezoderma u
kralježnjaka nastaje živčani sustav.
100
ORGANSKI SPOJEVI, spojevi koji iz-
vorno nastaju u organizmima djelatnošću
protoplazme. Mogu se dobiti i u laborato-
riju. Svi organski spojevi obavezno sadrže
ugljik, a u pravilu i vodik. Najvažniji or-
ganski spojevi u sastavu živih organizama
su: ugljikohidrati, lipidi, proteini i nuklein-
ske kiseline.
ORNITOLOG, znanstvenik - zoolog koji
proučava ptice.
OSFRADIJ, osjetilo za njuh kod meku-
šaca. Osfradijem mekušci ispituju vodu
koju koriste za disanje. Većinom se nalazi
uz škrge.
OSIKULE, sitne vapnene pločice razli-
čitih oblika kod trpova (bodljikaši) ulože-
ne u tjelesnu stijenku (kožu) i čine unutar-
nji kostur.
OSJETILNI ŽIVČANI SUSTAV (sen-
zorički ili receptivni), služi za primanje i
prenošenje informacija. Podražaj primaju
specijalizirani osjetilni neuroni koji na
dendritima imaju posebna osjetilna tjelešca
(receptore ili senzore). Postoji pet skupina
osjetnih receptora: mehanoreceptori, ter-
moreceptori, nocireceptori, elektromagnet-
ski receptori i kemoreceptori. Podjelu vidi
u tablici PODJELA RECEPTORA.
OSJETILO ZA MIRIS (njuh), receptori
za njuh smješteni su u mirisnoj (olfaktor-
noj) regiji nosa u sluznici krovnog dijela
gornjeg nosnog hodnika. Sluznica je puna
žljezdanih stanica koje izlučuju sluz izme-
đu kojih se nalazi od 10 milijuna do 20
milijuna mirisnih (olfaktornih) stanica s
mirisnim dlačicama okrenutima prema
nosnoj šupljini.
OSJETILO ZA OKUS, nalazi se na jezi-
ku. Osjetni organi za okus su okusni pupo-
ljci. Građeni su od potpornih i receptorskih
stanica iz kojih izlaze živčana vlakna koja
se stapaju u živce što vode podražaje u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

koru velikog mozga. Na površini jezika dva proširenja (utriculus i sacculus) i tri
nalaze se brojne okusne bradavice (papile), polukružna kanala. Ampule su proširenja
koje su najizraženije na korijenu jezika. polukružnih kanala i u njima se nalaze
Razlikujemo četiri osnovna okusa: slatko osjetilne stanice s dlačicama. U dva proši-
(na vrhu jezika), slano (prednji dio iza renja predvorja nalaze se nakupina osjetil-
područja za slatko), kiselo (duž rubova nih stanica s dlačicama - makula. Iz bazal-
jezika) i gorko (na korijenu jezika). nog dijela osjetilnih stanica izlaze ogranci
vestibularnog živca koji prenosi receptor-
Tablica
ske potencijale u primozak, mali i veliki
PODJELA RECEPTORA mozak.
Skupina Osjet Receptori
OSKULUM, v. spužve.
živčani
završeci, OSMOTSKI TLAK (π ), tlak u otopini ili
dodir, Pacinijevo, stanici koji raste s porastom množine
tlak Meissnerovo (množinske koncentracije) otopljenih čes-
Mehano- i Krauseovo tica, a ovisan je o apsolutnoj temperaturi,
receptori tjelešce i dr. T i konstanti jednakoj plinskoj konstanti R.
Cortijeve Matemtički
slluh
stanice π = cRT
ravno- polukružni Otopine koncentracije 1 mol/L še-
teža kanalići ćera i 1 mol/L NaCl uz jednake uvjete
hlad- živčani nemaju isti osmostski tlak iako im je
Termo- noća završeci koncentracija ista jer NaCl, za razliku od
receptori živčani šećera, disocira na Na+ i Cl– što daje 2
toplina
završeci mola/L čestica o kojima ovisi osmotski
Noci- živčani tlak. Tako će i tlak biti dvostruko veći u
bol
receptori završeci otopini NaCl nego u otopini šećera iste
Elektro- koncentracije.
štapići i
magnetski vid Osmotski se tlak stanice, ovisno o
čunjići
receptori organu, mijenja od 0.5 do 3.0 MPa (0.1
okusni MPa = 1 bar).
okus
pupoljci
mirisni OSMOZA, difuzija kroz polupropusnu
miris membranu (opnu), koja je za otapalo pro-
receptori
ugljikov produžena pusna (permeabilna), a za otopljenu tvar
Kemo- nepropusna. Osmoza se zbiva bez utroška
dioksid moždina
receptori energije. Molekule vode se u otopini kreću
aortna i
kisik karotidna niz gradijent kemijskog potencijala vode
tjelešca (koncentracijski gradijent ili vodni poten-
alfa i beta st. cijal), odnosno iz područja više koncentra-
glukoza cije vode (niža koncentracija otopljenih
gušterače
tvari) prema području niže koncentracije
vode (viša koncentracija otopljenih tvari).
OSJETILO ZA RAVNOTEŽU, smješte- Pojava osmoze vrlo je važna za funkcioni-
no je u unutarnjem uhu u labirintu. Labi- ranje stanica jer se njihove stijenke sastoje
rint se sastoji od: predvorja (vestibulum) s od približno polupropusne mebrane, a sa-

101
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ma stanica sadrži otopljnene tvari, npr.
soli, šećere itd. U fiziologiji bilja se umje-
sto kemijskog potencijala vode često upo-
trebljava naziv: vodni potencijal. Voda
može osmozom i ulaziti i izlaziti iz stani-
ce.
OSNOVNO STANIČJE (biljni parenhim),
vrsta trajnog tkiva u biljaka koje čini naj-
veći dio mase biljnog tijela. Povezuje i
učvrščuje sva ostala staničja, a nerijetko se
stanice osnovnog tkiva preoblikuju u dru-
ga staničja. Parenhimske stanice u listovi-
ma ispunjene su kloroplastima pa se zovu
asimilacijski parenhim. Rahlo osnovno
staničje, transpiracijski parenhim služi iz-
mjeni plinova. Osnovno staničje služi i
kao spremište pričuvne hrane pa ga zo-
vemo spremišni parenhim. Vrlo rahlo ras-
poređene parenhimske stanice s velikim
pravilnim međustaničnim prostorom koji
osim prozračivanju služe i lakšem plutanju
biljnih organa nazivamo aerenhim.
OSNOVNO TKIVO, v. osnovno staničje.
OSRČJE, v. srce.
OSTEOBLASTI, tvorne stanice koštanog
tkiva; proizvode koštanu tvar, v. kost.
OSTEOCITI, v. koštane stanice.
OSTEOKLASTI, koštane stanice koje ra-
zaraju koštanu tvar stvorenu od osteoblas-
ta. Osteoklasti su višejezgrene stanice koje
se mogu ameboidalno pokretati.
OSTEON, osnovna funkcionalna jedinica
u kompaktnom sloju kosti. Oko Haverso-
vog kanalića, kroz koji prolaze krvne žile i
živci, poredane su u krugu koštane stanice
ili osteociti, isp.
OSTEOPOROZA, smanjenje gustoće ko-
štanog tkiva (česta u starosti) zbog naru-
šenog stvaranja organskog dijela kostiju.
Kosti postaju slabe i lomljive. Javlja se sa
smanjenjem razine spolnih hormona. Češ-
102
ća je u žena (u postmenopauzi). Bolest se
može usporiti terapijom tableta kalcija, vi-
tamina D, a u žena i spolnim hormonima.
OTROVNI ELEMENTI, v. toksični ele-
menti.
OTROVNOST (toksičnost), osobina neke
kemijske tvari da može izazvati štetne,
toksične učinke u organizmu.
OVARIJI, v. jajnici.
OVČJI METILJ, nametnik u žućovodu i
jetri ovce (v. metilji). Životni ciklus se
sastoji od nespolne i spolne faze. Stvaraju
veliki broj jaja (hiperprodukcija potoma-
ka). Iz oplođenih jaja u vodi se razvija
miracidij, trpetljikava ličinka. Ako nađe
međudomadara puža malog barnjaka, u
njemu se nespolno razmnožava. Nastaje
mnogo ličinki (redije), a iz njih se razvi-
jaju nove ličinke sa repićem (cerkarije).
Cerkarije napuštaju puža i začahure se na
barskoj biljci. Kada ovca (prvi domadar)
pojede travu s čahurom, u probavilu se
razvije u odrasli oblik. Bolest se naziva
metiljavost.
OVULACIJA, pojava izbacivanja zrele
jajne stanice (jajašca) iz Graafovog foli-
kula u trbušnu šupljinu. Karakteristična je
za sisavce, a u čovjeka se obično događa
četrnaestog dana menstrualnog ciklusa.
Ovulacija se periodički ponavlja najčešće
u razmacima od 28 dana.
OZNAČAVANJE NASLJEDNIH FAK-
TORA I GENERACIJA, provodi se radi
lakšeg snalaženja u praćenju nasljeđivanja
svojstava. Već je Mendel uveo označava-
nje nasljednih faktora i generacija simboli-
ma (slovima), a suvremena genetika je
većim dijelom zadržala to označavanje. U
prikazima križanja početna roditeljska (pa-
rentalna) generacija označuje se uvijek s P,
a generacije potomaka (filijalne) prema
redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Ako se prati
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
samo jedno svojstvo govori se o mono-
hibridnom križanju. Ako se prate dva
svojstva govori se o dihibridnom križanju.
Za praćenje triju svojstava govori se o
trihibridnom, a za praćenje više svojstava
o polihibridnom križanju. Aleli pojedinih
svojstava mogu se označavati na više na-
čina, a najčešće se označuju slovima i to
za dominantni faktor (svojstvo) velikim, a
za recesivni faktor malim. Na primjer, za
jedno svojstvo A i a, a za drugo svojstvo B
i b itd. Ako dominantnost nije izražena
obično se svojstva označuju s a1 i a2, b1 i
b2 itd. U primjerima križanja, da bi se
jednostavnije i preglednije pokazalo koja
svojstva roditelja nasljeđuju potomci, prate
se sve moguće kombinacije njihovih ga-
meta. Tako, npr. u monohibridnom križa-
nju s dominacijom jedinka genotipa AA
dat će jednu vrstu gameta: A, a jedinka
genotipa Aa dat će dvije vrste: A i a. U
dihibridnom križanju s dominacijom jedin-
ka genotipa AAbb dat će samo jednu vrstu
gameta: Ab, a jedinka genotipa AaBb dat
će četiri vrste: AB, Ab, aB i ab. U trihib-
ridnom križanju s dominacijom jedinka
genotipa AABB CC dati će samo jednu
vrstu gameta ABC, a jedinka genotipa
AaBbcc dat će četiri vrste: ABc, Abc, aBc
i abc, v. Dodatak 1.
OZONSKA OVOJNICA, sloj plinovitog
ozona na visini oko 40 km iznad površine
tla. Ozon štiti Zemlju od štetnog ultralju-
bičastog zračenja.
OZONSKE RUPE, stanjenje zemljine
ozonske ovojnice tj. smanjenje ozona u
ozonosferi uglavnom zbog kemijskih spo-
jeva koje proizvode ljudi, primarno halo-
geniranih ugljikovodika (freona).
P
PACEMAKER, v. umjetni elektrostimu-
lator srca.
PAKLARE, v. kružnouste.
PALEONTOLOGIJA, znanost koja se
bavi proučavanjem ostataka izumrlih orga-
nizama (fosila).
PALP, pipalo.
PAMĆENJE, sposobnost kore velikog
mozga da pohranjuje neke podatke ili do-
življaje. Ono može biti trenutačno (samo
nekoliko sekundi), kratkotrajno (do 3 da-
na) i dugotrajno (doživotno). Fiziološka
osnova trenutačne i kratkotrajne memorije
jest električna aktivnost skupine neurona
mozga. Dugotrajno se pamćenje temelji na
kemijskim promjenama koje nastaju nakon
ponovljenog podraživanja skupine neurona
mozga.
PANCREAS, v. gušterača.
PANKREASNA AMILAZA, v. probavni
enzimi gušterače.
PANKREASNA LIPAZA, v. probavni
enzimi gušterače.
PANKREATITIS, v. upala gušterače.
PAPA TEST, ispitivanje stanica grla ma-
ternice bojenjem prema metodi Papani-
colau. Koristi se za otkrivanje raka grla
maternice i njegovih predstadija. Test je
negativan ako su sve stanice normalne, a
pozitivan ako su među stanicama grla
maternice nalaze tumorske stanice.
PAPRATI, biljke iz skupine papratnjača.
Listovi su im redovito veliki, prizemni,
različitih oblika. S donje strane nose soru-
se. Rastu iz podzemne stabljike (podanka).
Razmnožavaju se izmjenom spolne i nes-
polne generacije. Iz izospora izraste prota-
lij (haploidni gametofit), a nakon oplodnje
103
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
razvije se iz embrija mlada paprat (diploid-
ni sporofit). U hrvatskoj flori ima svega
oko 50 vrsta paprati. Rastu u sjenovitim i
vlažnim šumama (oslad, jelenak), polušpi-
ljama (gospin vlasak). Naša najveća paprat
je bujad (listovi dosegnu visinu i preko 2
m). Ljekovite paprati su oslad i slezenica.
Paprati većinom žive u vlažnim tropskim
krajevima ili kao epifiti.
odrasla sorusi sa
paprat sporangijama
mlada
mejoza
paprat
embrio spore
klijanje
oplodnja
spore
arhegonij
protalij
(jaje)
anteridij
(muška gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
PAPRATNJAČE, prve prave kopnene bi-
ljke jer imaju korijen, stabljiku i list. Ve-
getativno tijelo je snažni sporofit, dok je
gametofit nježna i mala biljčica, ali je
samostalna, t.j. prehrambeno neovisna o
sporofitu. Za vrijeme oplodnje pokretnim
spermatozoidima potrebna je voda. Spore
su većinom istovrsne (izospore) pa im je
gametofit jednodoman. Samo su neke pa-
pratnjače s različitim sporama te imaju
dvodomni gametofit. npr. selaginela. Da-
našnje papratnjače su zeljaste biljke, trajni-
ce s podzemnom stabljikom (podankom) i
s adventivnim korijenjem. Dijele se na
104
preslice, crvotočine i paprati. Izumrle su
drvenaste paprati, koje su imale dvojake
spore, preci golosjemenjača. Do danas su
se pojedine drvenaste papratnjače sačuvale
kao fosili koje nalazimo u naslagama ka-
menog ugljena (geološko razdoblje karb-
on).
PAPUČICA (Paramecium caudatum), v.
trepetljikaši i praživotinje.
PARAPATRIJSKA SPECIJACIJA, spe-
cijacija kada se dvije populacije samo doti-
ču i tako imaju nepreklapajući prostorni
kontakt. Isp. specijacija.
PARAPODIJ (bataljica), izdanak sa stra-
ne svakog kolutića kod mnogočetinaša.
Služe pri pokretanju. Iz njih izlaze četine
ili hete. Na njima su i škrge.
PARASIMPATIKUS, dio autonomnog ili
vegetativnog živčanog sustava čija živčana
vlakna nadziru rad većine unutarnjih orga-
na. Djelovanje parasimpatikusa je suprot-
no djelovanju simpatikusa, npr. simpatikus
ubrzava rad srca dok ga parasimpatikus
usporava.
PARATHORMON, hormon kojega izlu-
čuju nuzštitne žlijezde, a važan je za regu-
laciju prometa kalcija u tijelu.
PARAZITI, v. nametnici.
PARENHIM, v. osnovno staničje.
PARENHIMULA, v. spužve.
PARENTALNO KRIŽANJE, križanje
početne roditeljske (parentalne) generacije
kojim nastaje prva generacija potomaka
(filijalna) F1 generacija.
PARTENOGENEZA; razvitak zametka
iz neoplođene jajne stanice. Partenogenezu
susrećemo kod mnogih kukaca i drugih
bezkralježnjaka, ali i kod nekih riba, vodo-
zemaca te nekih guštera.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PASJA TRAKAVICA (ehinokok), najo-
pasnija trakavica za čovjeka. Velika je oko
5 mm i ima samo nekoliko proglotida. Živi
u crijevu psa. Čovjek se može zaraziti di-
rajući zaraženog psa. Ikrice se razvijaju u
jetri, plućima ili mozgu čovjeka.
PASIVNI PRIJENOS (pasivni transport),
prijenos tvari kroz staničnu membranu iz
područja veće koncentracije u područje
manje koncentracije bez utroška energije s
ili bez pomoći prenositelja. Ovaj prijenos
se zasniva na procesu difuzije. Kroz mem-
branu se pasivno prenose manje molekule,
npr. voda, ugljik(IV)-oksid, kisik, urea itd.
Uz pomoć prenositelja prolaze veće mole-
kule, npr. glukoze, aminokiselina itd.
PASIVNI TRANSPORT, v. pasivni pri-
jenos.
PASIVNO STEČENA SPECIFIČNA
IMUNOST, omogućena je unašanjem u
organizam gotovih protutijela. Prirodnim
putom protutijela prolaze kroz posteljicu iz
majke u zametak. Umjetno izazvana imu-
nost postiže se davanjem već gotovih pro-
tutijela, nastalih imunizacijom druge jedin-
ke, čovjeka ili životinje.
PASJEMENIK (dosjemenik, epididymis),
dio muškog spolnog sustava u kojem sper-
miji dozrijevaju i stječu sposobnost samo-
stalnog kretanja.
PASTERIZACIJA, zagrijavanje supstrata
na temperaturu oko 60 do 70 oC što dovodi
do uništenja bakterija, ali ne i njihovih
spora.
PASTEUR, L. (1822. – 1895.), francuski
mikrobiolog koji je otkrivajući cjepivo
protiv bjesnoće (1881 - 1885) prvi upora-
bio naziv virus označivši njime uzročnika
te bolesti.
PATOGENE BAKTERIJE, bakterije
koje uzrokuju bolesti čovjeka, životinja i
biljaka izlučujući u organizam domaćina
otrovne spojeve, tzv. toksine. Teške bolesti
koje uzrokuju bakterije u čovjeka su kuga,
tuberkuloza, guba, tetanus, upala pluća,
gangrena, sifilis, gonoreja, kolera, difterija
itd.
PATULJASTI RAST (nanosomija), nas-
taje kad hipofiza ne stvara dovoljne koli-
čine hormona rasta. Može biti vidljivo kod
rođenja, kasnije u djetinjstvu ili adolescen-
ciji.
PAUCI, v. paučnjaci.
PAUČNJACI, grabežljive životinje iz
skupine klještari, člankonošci, isp. Njima
pripadaju pauci, štipavci ili škorpioni i
grinje. Pauci imaju 2 -6 predljivih žlijezda
na trbušnoj strani opistome. U njima se
stvara bjelančevinasta predljiva tvar koja
izlazi kroz predljive bradavice, a na zraku
se stvrdne. Paučinaste niti pauk plete
stopalnim češljićem u mrežu. Za disanje
imaju lepezaste uzdušnice. Pauci izlučuju
produkte izmjene tvari pomoću Malpi-
ghijevih cjevčica. Razdvojenog su spola.
Ženka paučinom zaprede oplođena jaja u
kokon iz kojeg izlaze mladi slični odrasli-
ma. Poznati su: pauk krstaš (križar) i crna
udovica. Škorpioni na kraju tijela imaju
otrovnu bodlju. Ženka rađa žive mlade.
Nametnički oblici grinja su npr. čovječji
svrabac iz skupine šugaraca koji buši hod-
nike u pousmini kože i krpelji. Obični krp-
elj može biti prijenosnik virusnog encefali-
tisa i nekih nametničkih piroplazmi.
PAVLOV, I., (1848.-1936.), ruski psiho-
log, otkrio da se refleksi mogu izmijeniti
učenjem. Po njemu se tzv. uvjetovani ref-
leksi nazivaju Pavlovljevim refleksima.
PEDICELARIJE, štipaljke.
PEKARSKI KVASAC, v. kvaščeve glji-
vice.
PELAGIJAL, životne zajednica koje žive
u slobodnoj vodi i kreću se pasivno, lebde
(plankton) ili aktivno (nekton).
105
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PELIKULA (lat. pellicula, grč. pelis =
kožica), tanka elastična opna koja obavija
tijelo mnogih praživotinja, npr. papučice i
bičaša. Ima zaštitnu, pokrovnu i potpornu
funkciju. Također sudjeluje u kretanju i
uzimanju hrane te primanju podražaja iz
okoliša. Pelikula je nastala spajanjem dvo-
slojne membrane i površinskog sloja tijela,
tj.ektoplazme.U papučice je sastavljena od
niza alveolarnih mjehurića, a površinu
pelikule prekrivaju trepetljike. Na osnovici
je svake trepetljike bazalno, osnovno tijelo
– kinetosom. Međusobno su kinetosomi
povezani bjelančevinastim nitima – kineto-
dezmama koje provode podražaje. Kineto-
dezme i kinetosomi čine kinetički aparat.
PELUD, v. prašnik, oprašivanje.
PELUDNA ZRNA, v. prašnik, oprašiva-
nje.
PENICILIJUM, (kistac, Penicillium no-
tatum), najpoznatija zelena plijesan sa spo-
rangijskim nositeljima raspoređenih poput
kista na čijim se ograncima razvijaju spore
u nizovima, konidiospore. Ima antibiotsko
djelovanje, tj. djeluje antibakterijski, odno-
sno baktericidno zahvaljujući izlučivanju
tvari penicilin. To djelovanje prvi je otkrio
A. Fleming 1929. godine, za što je dobio
Nobelovu nagradu 1945. Kasnije se otkrilo
da antibiotsko djelovanje imaju i druge
tvari pa otuda i postojanje različitih anti-
biotika.
PENICILIN, v. penicilijum.
PENIS, v. spolni ud.
PENTOZE, jednostavni šećeri ili mono-
saharidi s pet ugljikovih atoma u molekuli.
Pentoze su npr. deoksiriboza i riboza.
PEPSIN, najvažniji probavni enzim želu-
ca. To je proteolitični enzim, tj. enzim koji
probavlja bjelančevine, a najaktivniji je u
jako kiseloj sredini (pH oko 2). Glavne
stanice fundusnih i piloričkih žliježda že-
106
luca luče inaktivni oblik enzima pepsino-
gen koji se aktivira uz prisutnost kloridne
kiseline u pepsin, v. kloridna kiselina.
PEPSINOGEN, v. pepsin.
PEPTIDI, kemijski spojevi građeni od
dvije do 20-40 vezanih aminokiselina,
ukupne molekulske mase manje od 5000.
Aminokiseline se međusobno vežu peptid-
nim vezama. Vezanjem dviju aminokiseli-
na nastaje nastaje dipeptid, triju tripeptid,
četiriju tetrapeptid itd. Općenito, vezanjem
10 i manje aminokiselina nastaju oligopep-
tidi, a vezanjem više od 10 aminokiselina
nastaju polipeptidi.
PEPTIDNA VEZA, nastaje kada karbo-
ksilna skupina jedne aminokiseline reagira
s amino skupinom druge aminokiseline pri
čemu se izdvaja molekula vode.
R O H O
H
N C C N C C OH
H H H R1
PERAJARI, skupina sisavaca prilagođe-
nih životu u vodi. Imaju obilježja zvijeri.
Hrane se najčešće ribama. Udovi su se raz-
vili u peraje. Perajarima pripadaju tuljani i
morski lavovi. U Jadranu živi sredozemna
medvjedica.
PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV, pro-
vodi živčane impulse (informacije) u sre-
dište ili iz središta u izvršni organ. Dijeli
se na osjetilni i pokretački. Sastoji se od
dvije skupine živaca: moždani i moždinski
živci.
PERIGON, v. cvijet.
PERIKARD, v. srce.
PERINUKLEARNI PROSTOR, prostor
između dviju membrana jezgrine ovojnice.
PERIOST (pokosnica), v. kost.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PERJE, proizvod kože koji pokriva tijelo
ptica i štiti od gubitka topline. Sastoji se
od rožnate tvari keratina. Razlikuju se ve-
lika pokrovna pera i nježna perca pahulji-
ce, a na krilima su letna pera. Svako pero
ima badrljicu i zastavicu sastavljenu od
isperaka. Isperci su međusobno povezani
resicama.
PERONOSPORA (plamenjača, Plasmo-
para viticola), gljiva algašica, nametnik na
vinovoj lozi nanoseći velike štete. Suzbija
se bordoškom juhom, smjesom vode, mod-
re galice i gašenog vapna.
PGTH (placentarni gonadotropni hormo-
ni), hormoni koji se u ranoj fazi trudnoće
izlučuju iz stanica trofoblasta, a kasnije iz
posteljice. Uloga im je da sprečavaju pro-
padanje žutog tijela nakon ovulacije te da
ga potiču na izlučivanje povećane količine
hormona estrogena i progesterona. Kasnije
u trudnoći estrogene i progesterone izluču-
je sama posteljica, a ti hormoni spriječava-
ju menstruaciju koja bi uzrokovala gubitak
ploda.
pH, oznaka za negativan logaritam kon-
centracije vodikovih iona, pH = – log [H+].
Što je viša koncentracija vodikovih iona to
je niža vrijednost pH. Kiseline povisuju, a
baze snizuju koncentraciju H+. U živom
organizmu pH – vrijednosti se uglavnom
kreću u rasponu pH = 6 – 8 iako ima i
izuzetaka npr. u ljudskom želucu gdje je
izrazito kisela sredina pH = 1.5.
PIGMENT (lat. pigmentum = boja), tvar
koja daje boju tkivima ljudi, životinja, bi-
ljaka i nekim bakterijama. Biljke stvaraju
pigmente za apsorpciju sunčeve svjetlosne
energije, potrebne za proces fotosinteze, v.
biljna bojila.
PIJAVICE, životinje iz skupine koluti-
ćavaca. Žive uglavnom u slatkim vodama.
Nemaju parapodija ni četina ali imaju pre-
dnju i stražnju prijanjalku. Sišu krv mno-
gim kralješnjacima i beskralješnjacima. Da
se krv ne bi zgrušala slinske žlijezde iz-
lučuju enzim hirudin. Poznata vrsta je
liječnička pijavica.
PINOCITOZA (grč.pinosis = piti, kytos =
šupljina), način uzimanja hranjivih tvari u
praživotinja, npr. tekuće hrane: otopljenih
makromolekula kao što su bjelančevine ili
aminokiseline, isp. endocitoza.
PIRETICI (pirogene tvari), tvari koje po-
visuju tjelesnu temperaturu (mnogi toksini
patogenih mikroorganizama).
PIRIMIDINSKE BAZE, vrsta dušičnih
baza koje izgrađuju molekule DNA i
RNA. U sastavu DNA uvijek dolaze piri-
midinske baze timin i citozin, a u sastavu
RNA citozin i umjesto timina uracil.
PITEKANTROPUS, v. javanski pračov-
jek.
PIVSKI KVASAC, v. kvaščeve gljivice.
PJEVALO, organ kod ptica za proizvod-
nju glasova, osobito kod ptica pjevica.
Smješteno je na prijelazu iz dušnika u
dušnice. Sastavljeno je od sustava hrskavi-
čnih i koštanih potpora i opni.
PLACENTA (posteljica), embrionalni or-
gan u većine sisavaca čija je uloga preh-
rana zametka odnosno ploda. U žena se
placenta formira iz stanica trofoblasta i de-
cidua stanica (stanice sluznice maternice)
oko 16 dana nakon oplodnje jajne stanice,
odnosno 7. dana nakon njenog “ukopava-
nja” (implantacije) u sluznicu maternice.
Kroz posteljičnu opnu izmjenjuju se kisik,
ugljikov dioksid, hranjive i otpadne tvari
između krvotoka majke i krvotoka ploda.
Krvne i druge stanice ne mogu prolaziti
kroz placentnu opnu.
PLACENTARNI GONADOTROPNI
HORMONI, v. PGTH.
PLAMENJAČA, v. peronospora.
107
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PLANKTON, biljni i životinjski organiz-
mi koji lebde u morskoj vodi ili kopnenim
vodama jer nemaju sposobnost samostal-
nog, aktivnog kretanja. Lebdenje u vodi im
omogućuju razne izrasline i nastavci na
njihovom, najčešće jednostaničnom tijelu.
Dio planktona kojega čine biljni organizmi
nazivamo fitoplankton, a dio kojega čine
životinje zooplankton. U sastav fitoplan-
ktona ulaze najčešće bičaši i alge kreme-
njašice, a u sastav zooplanktona neki račići
i različite ličinke i praživotinje.
PLANULA, kod žarnjaka ličinka obavije-
na trepetljikavim stanicama.
PLASTIDI, stanični organeli biljnih stani-
ca koji najčešće sadrže biljne boje (pig-
mente). Najvažnija vrsta plastida su kloro-
plasti koji sadrže zeleni pigment klorofil.
PLAŠTENJACI (Tunicata), najprimitiv-
niji svitkovci, bezlubanjci. Sličnosti s nji-
ma: imaju svitak (iako samo u zametnom i
ličinačkom stadiju), živčana cijev je s leđ-
ne strane, prednji dio probavila (ždrijelo)
prorezan je škržnim pukotinama te ima
ulogu i organa za disanje, krvožilni sustav
je na trbušnoj strani. Najpoznatiji plašte-
njaci su mješčićnice. Žive u moru. Odrasli
oblici su sjedilački, a ličinka je plankton.
Tijelo im je obavijeno plaštem ili tunikom
koji je izgrađen od tunicina. Mješčićnice
su dvospolci. Razmnožavaju se nespolno
(pupanjem) i spolno. Imaju veliku sposob-
nost regeneracije.
PLAZMA-STANICE, zreli oblici limfo-
cita B u kojima se stvaraju protutijela. Na-
lazimo ih u limfnim čvorovima, koštanoj
moždini, slezeni i jetri.
PLAZMALEMA, u biljnoj stanici vanjski
granični sloj plazme prema staničnoj sti-
jenci.
PLAZMATSKA MEMBRANA, isto što
i stanična membrana.
108
PLAZMIDI, male kružne molekule DNA
koje mogu biti prisutne u citoplazmi stani-
ce uz bakterijski "kromosom". Te su iz-
vankromosomske čestice DNA pronađene
kod prokariota i eukariota. Svaki plazmid
sadržava jednu kratku, "golu" dvolančanu
DNA - molekulu koja predstavlja male
nizove gena (od 2 do 300) i pripadaju
genomu stanice u kojoj se nalaze. Neke
bakterije sadrže plazmide koji im daju
otpornost na antibiotike, a neke bakterije
imaju plazmide koji im omogućuju koriš-
tenje dodatnih izvora hrane. Plazmidi ima-
ju sposobnost samoumnožavanja i mogu
se konjugacijom prenositi na druge bakte-
rije.
PLAZMODEZMIJE, citoplazmatski iz-
danci pomoću kojih se održava veza izme-
đu dvije biljne stanice.
PLAZMODIJ, nametnička praživotinja iz
skupine truskovaca. Uzročnik malarije u
čovjeka. Prenosnik plazmodija je komarac
malaričar. Kada čovjeka ubode zaraženi
komarac, spore (truske ili sporozoiti) se
slinom komarca prenesu u krv čovjeka.
Zajedno s krvlju truske se raznesu kroz
tijelo, a nespolno se razmnožavaju diobom
u stanicama jetre i eritrocitima stvarajući
truske koje se nazivaju merozoiti. Mero-
zoiti se hrane hemoglobinom te uzrokuju
raspadanje crvenih krvnih stanica popraće-
no groznicom i visokom temperaturom.
Ovisno o vrsti plazmodija razlikujemo
tropsku, tercijarnu i kvartarnu malariju.
Umjesto merozoita mogu se u eritrocitima
razviti spolni oblici - gametociti. Kada ko-
marac usiše krv zaraženog čovjeka, game-
tociti dospiju u probavilo komarca i spoje
se u pokretnu zigotu. Uzastopnim dijelje-
njem zigote nastaju truske koje putuju do
žlijezda slinovnica komarca. Nakon uboda
komarca sporozoiti ponovo zaraze zdravog
čovjeka. Preventivne mjere suzbijanja ra-
zvoja komarca malaričara su: isušivanje
močvara, insekticidi te biološka metoda
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
unašanja ribe gambuzije u močvare jer se
ona hrani ličinkama komaraca.
PLAZMODIJALNA TEORIJA O PO-
STANKU METAZOA, v.hipoteze o pos-
tanku mnogostaničnih životinja.
PLAZMOLIZA (grč. plasma = tvorevina,
lysis = razrješavanje), pojava smanjenja
obujma vakuole i odvajanje protoplasta od
stanične stijenke. Kada je stanica u hiper-
toničnoj otopini soli, šećera ili sl., voda
izlazi iz vakuole (mjesta veće koncentraci-
je vode) u okolnu otopinu. Vakuola posta-
je sve manja i povlači okolni protoplast.
Suprotan proces naziva se deplazmoliza.
PLIVAĆI MJEHUR, služi ribama iz
skupine koštunjača kao hidrostatski organ.
Razvija se kao šuplji izdanak stijenke
jednjaka. Kada je napunjen plinom, ribe
postaju lakše i dižu se prema površini.
Kada se iz njega istisne plin, ribe postaju
teže od vode i tonu. Kod dvodihalica
plivaći se mjehur razvio u pluća, koja
povremeno preuzimaju funkciju pluća, isp.
PLOD, generativni organ svojstven krito-
sjemenjačama. Sastoji se od sjemenki i us-
plođa koje se razvija iz plodnice. Usplođe
štiti sjemenku i služi njihovu rasprostra-
njivanju. Razlikujemo sočne i suhe plodo-
ve. Također i fetus, isp.
PLODNICA, v. tučak.
PLODVAŠI, v. pravi sisavci.
PLOŠNJACI (Platodes), bilateralno si-
metrični beskolutićavci. Tijelo im je splo-
šteno s leđne i trbušne strane. Žive slobo-
dno ili kao nametnici. Nemaju nikakva
kostura ni tjelesnih šupljina. Plinove, kisik
i ugljikov dioksid, izmjenjuju preko kože.
Živčani sustav je mrežast ili u obliku
vrpci. Za izlučivanje imaju protonefridije.
Tijelo im je ispod pokrovnog sustava ispu-
njeno parenhimom. Oko 18500 vrsta ploš-
njaka uključuje virnjake, metilje i trakavi-
ce.
PLUĆA, organi za disanje kod čovjeka i
drugih kopnenih kralježnjaka. Sastoje se
od dva plućna krila. Lijevo se sastoji od
dva režnja, desno od tri režnja. Svako plu-
ćno krilo obavijeno je poplućnicom ili
pleurom. Pluća su građena od plućnih mje-
hurića ili alveola koje su okružene mrežom
krvnih kapilara. Ispod pluća nalazi se ošit
ili dijafragma, koji ima ulogu u disanju.
PLUĆNA ARTERIJA, krvna žila, izlazi
iz desne klijetke srca, v. mali optok.
PLUĆNA EMBOLIJA, v. tromboza.
PLUĆNE VENE, krvne žile koje ulazi u
lijevu pretklijetku srca, v. mali optok.
PLUĆNI MJEHURIĆI (alveole, lat. al-
veolus = korito), obavijeni su kapilarnom
mrežom ogranaka plućne arterije, koja je
krvlju dopremila iz tijela ugljikov dioksid
radi izmjene s kisikom. Na tu se kapilarnu
mrežu nadovezuju venule i plućne vene
koje oksigeniranu krv dovode u lijevu
pretklijetku, zatvarajući tako mali optok
krvi, isp.
PLUĆNI OPTOK KRVI, v. mali optok
krvi.
PLURIPOTENTNE STANICE, stanice
koje se mogu neograničeno reproducirati.
PLUTEUS, slobodno plivajuća dvobočno
simetrična ličinka kod bodljikaša, isp.
PNEUMATIČNE KOSTI, v.ptice.
PNEUMONIJA, v. upala pluća.
PODANAK, v. stabljika.
POIKILOTERMNI ORGANIZMI, ži-
votinjski organizmi čija temperatura tijela
ovisi uglavnom o temperaturi okoliša. Poi-
kilotermni organizmi su svi beskralje-
109
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
žnjaci, a od kralježnjaka ribe, vodozemci i
gmazovi.
POKAČA, ličinka kod kružnousta.
POKOSNICA, v. kost.
POKRETAČKE SILE EVOLUCIJE,
pojave koje su omogućile razvoj i usavrša-
vanje živih bića na Zemlji. To su prirodna
selekcija (odabiranje), izolacija, mutacije i
genska snaga.
POKRETAČKI (motorički) ŽIVČANI
SUSTAV, dio je perifernog živčanog su-
stava, a po funkciji se dijeli na voljni i
autonomni.
POKROVNO TKIVO, v. epitelno tkivo.
POKUS, v. eksperiment.
POLARIZACIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
POLEN, v. prašnik, oprašivanje.
POLENOVA ZRNA, v. prašnik, opraši-
vanje.
POLICITEMIJA, bolest povećanja broja
crvenih krvnih stanica u perifernoj krvi.
Jedan od uzroka je poremećaj regulacij-
skih mehanizama proizvodnje eritrocita u
koštanoj moždini.
POLIFENILALANIN, kemijski spoj gra-
đen od većeg broja molekula aminokise-
line fenilalanina. Nastaje tijekom sinteze
proteina, a njegovo nastajanje određuje ge-
netska uputa na mRNA koja se označava
UUU UUU UUU ∼.
POLIMERAZA, enzim koji kontrolira
pravilnu ugradnju DNA nukleotida na ma-
tricu starog lanca DNA.
POLIMERI, su velike molekule, makro-
molekule izgrađene od manjih podjedinica
monomera, npr. proteini su izgrađeni od
aminokiselina, nukleinske kiseline od nuk-
110
leotida, a polisaharidi od jednostavnih še-
ćera.
POLINUKLEOTIDI, v. nukleotidi.
POLIO, v. dječja paraliza.
POLIOMIJELITIS, v. dječja paraliza.
POLIP, jedan od morfoloških oblika kod
žarnjaka. Živi sjedilački pričvršćen za dno.
Na gornjoj strani valjkastog tijela je usni
(oralni) otvor okružen lovkama. Mnogi po-
lipi žive u zadrugama ili kolonijama.
POLIPEPTIDI, v. peptidi.
POLIPLOIDIJA, pojava kada se čitava
garnitura kromosoma povišestručuje. Poli-
ploidne stanice nastaju tako da se udvos-
truče kromosomi, ali se ne dijeli citoplaz-
ma ili ne funkcionira diobeno vreteno u
mitozi, nego svi kromosomi ostanu nago-
milani u istoj stanici. Ako se ta pojava
ponovi broj kromosoma se opet udvos-
tručuje, a udvostručiti se može i samo pola
garniture. Tako umjesto diploidne 2n-
garniture nastaju triploidi (3n), tetraploidi
(4n), pentaploidi (5n) itd. Ova pojava je
česta u biljaka, a vrlo je rijetka u životinja.
POLISAHARIDI, v. polimeri i ugljikohi-
drati.
POLISAPROBNE VODE, jedan od stup-
njeva onečišćenja voda, a označava vrlo
snažno onečišćene vode.
POLISOMI, nakupine ribosoma.
POLITENI KROMOSOMI, v. gorostas-
ni kromosomi.
POLI-U, 1. 1. genetska uputa koja nosi
veliki broj uracil dušičnih baza i određuje
ugradnju više molekula aminokiseline fe-
nilalanina u proteinski lanac. 2. skraćenica
za poliuridilnu kiselinu.
POLIURIDILNA KISELINA (poli-U),
organski spoj iz skupine polinukleotida
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
nastao polimerizacijom samo jedne vrste
nukleotida i to onog koji sadrži uracil,
ribozu i fosfatnu kiselinu.
POLOCITE, stanice koje nastaju za vrije-
me oogeneze (isp.).
POLOVIČAN BROJ KROMOSOMA,
v. haploidan broj kromosoma.
POLUCIJA, povremeno, spontano izbaci-
vanje sperme (naročito noću) zbog nakup-
ljanja veće količine sperme u sjemenicima
i sjemenim kanalićima. Najčešće se javlja
u mladića u pubertetu.
POLUPROPUSNA MEMBRANA, se-
mipermeabilna ili probirno propusna (se-
lektivno permeabilna) membrana. Lako
propušta vodu i male nenabijene molekule
(npr. CO2), ali ne i velike molekule, pose-
bice one s nabojem, v. osmoza, stanična
membrana.
POLUSVITKOVCI, v. žiroglavci.
POPLUĆNICA ili pleura, tanka dvolisna
opna koja obavija svako plućno krilo.
Vanjski list opne (porebrica) oblaže rebra s
unutarnje strane prsnog koša. Unutarnji list
opne oblaže plućna krila. Između obje po-
plućnice nalazi se malo tjelesne tekućine.
POPREČNO-PRUGASTI MIŠIĆ, sasto-
ji se od mišićnog tkiva koje promatrano
mikroskopom pokazuje poprečnu prugavo-
st. Osnovna jedinica poprečno prugastog
mišićnog tkiva je mišićno vlakno izduže-
nog cilindričnog oblika. Ovojnica mišić-
nog vlakna zove se sarkolema, a unutar-
njost je ispunjena sarkoplazmom u kojoj
su pravilno uzdužno smješteni snopovi mi-
šićnih vlakanaca, miofibrila. Mišićno vlak-
no ima veći broj jezgara koje su površinski
smještene ispod sarkoleme. Pojedini dije-
lovi miofibrila nejednako lome svjetlo pa
pod mikroskopom vidimo izmjenično po-
redana svijetla i tamna polja, tj. miofibrili
su poprečno isprugani. Razlog tome je
raspored proteinskih filamenata (niti) akti-
na (tanji) i miozina (deblji) u samim miofi-
brilima. Tamne pruge sadrže i aktinske i
miozinske filamente, a svijetle samo aktin-
ske. Poprečno prugasto mišićno tkivo iz-
građuje mišiće koji su tetivama vezani za
kosti pa omogućuju pokretanje dijelova ti-
jela. Rad ovog tkiva je pod utjecajem naše
volje. Poseban oblik poprečno prugastog
mišićnog tkiva je srčano mišićno tkivo, ali
njegov rad nije pod utjecajem naše volje.
POPULACIJA, skupina jedinki iste vrste,
različite životne dobi, koje žive na istom
prostoru, a međusobno su vezane prven-
stveno odnosima razmnožavanja. Raspro-
stranjenost većine ljudske populacije ovisi
o vegetaciji područja.
POREBRICA, v.poplućnica.
PORODICA, v. filogenetski sustav.
POROĐAJ (porod), doba na kraju trud-
noće u kojem dolazi do pravilnih ritmičkih
stezanja i opuštanja mišića maternice što
rezultira potiskivanjem ploda kroz poro-
đajni kanal i izbacivanjem posteljice. Tijek
poroda reguliraju hormoni, pa se nepos-
redno prije poroda pojača izlučivanje hor-
mona estrogena iznad vrijednosti koncen-
tracije progesterona, kao i izlučivanje
oksitocina. Porast količine tih hormona
uzrokuje stezanje mišića maternice.
POSTANAK VRSTA, proces u prirodi
koji se odvija dugotrajno i polagano, a re-
zultira nastajanjem novih bioloških vrsta.
Potiču ga pokretačke sile evolucije: priro-
dna selekcija, izolacija i genska snaga.
POSTELJICA , v.placenta.
POTISNUTO SVOJSTVO, v. recesivno
svojstvo.
POTPORNO STANIČJE, neke od stani-
ca koje su se prilagodile isključivo pruža-
nju mehaničke čvrstoće biljnim organima.
111
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
Dvije su vrste potpornog staničja: kolen-
him, izgrađen od živih stanica i skleren-
him, izgrađen od mrtvih stanica. U mno-
gim biljkama te su stanice vrlo dugačke i
elastične, a zovu se likovnice.
POTRKUŠCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. kokoši, patke, guske, ždralova) koji
se legu dobro razvijeni. Imaju otvorene
oči, perje, mogu trčati i snalaziti se u
prostoru.
POTROŠAČI (konzumenti), heterotrofni
organizmi koji se prema vrsti hrane koju
troše dijele na: biljojede (fitofage, herbi-
vore), mesojede (zoofage, karnivore) i
saprofage.
POUGLJENJIVANJE (karbonizacija),
proces fosilizacije pod tlakom i bez prisut-
nosti kisika. Tako su npr.u karbonu proce-
som karbonizacije u vodama stajačicama
(močvare, jezera) od dijelova papratnjača i
drugih biljaka nastale velike naslage uglje-
na.
POVEĆANJE MIKROSKOPA, omjer
veličine slike promatranog predmeta i sa-
mog predmeta. Ukupno povećanje mikro-
skopa jednako je umnošku povećanja ob-
jektiva i okulara. Npr. ako je povećanje
objektiva 40 puta, a okulara 10 puta uku-
pno povećanje bit će 400 puta. Svjetlosni
mikroskop povećava najviše 1000 puta, a
elektronski 400 000 puta.
POVRATNA VEZA, isto što i mehani-
zam povratne sprege.
POVRATNO KRIŽANJE, v. test križa-
nje.
PRAATMOSFERA, plinoviti omotač Ze-
mlje u početku njenog nastanka, prije 4.5
do 4 milijarde godina. Smatra se da je
praatmosfera sadržavala slobodan vodik
(H2) i dušik (N2), metan (CH4), amonijak
(NH3), cijanid ion (CN–), vodenu paru,
okside ugljika (CO i CO2) i sumporovodik
112
(H2S). Stoga se smatra da se bitno razliko-
vala od današnje atmosfere jer nije sadrža-
vala slobodan kisik (O2).
PRABUBREG, v.drugi bubreg.
PRACRIJEVO, v. arhenteron.
PRAORGANIZMI (protobionti), prvi or-
ganizmi koji su se pojavili na Zemlji. O
njihovom izgledu i načinu života danas
postoje samo različite pretpostavke.
PRAPTICA (Archaeopteryx), najpoznatiji
i najtipičniji prijelazni oblik između gma-
zova i ptica. Živjela je krajem perioda jura,
u mezozoiku. Bila je vrlo slična današnjim
pticama (oblik tijela, perje, kljun, krila i
dr.), ali je imala i mnogo obilježja gmazo-
va od kojih potječu, kao npr. kralješke u
repu, tri prsta s pandžama na repu, zube u
kljunu.
PRAŠNIK, muški dio cvijeta. Sastoji se
od prašničke niti (filamenta) i prašnice
(antere). U prašnicama se nalaze peludnice
ili polenovnice (mikrosporangiji, muški
sporangiji). Unutar polenovnica, iz diplo-
idnih matičnih stanica, mejozom (redukcij-
skom diobom) nastaju četiri haploidne mi-
krospore (muške spore) koje zovemo pole-
nova ili peludna zrna. Proces kojim nastaju
mikrospore zove se mikrosporogeneza.
Unutar polenovog zrna razvija se muški
gametofit (haploidna generacija) s dvije
muške gamete (spermalne, generativne je-
zgre tj. stanice) i jedne vegetativne stanice.
PRAVI BUBREG, v. treći bubreg.
PRAVI SISAVCI (plodvaši, placentalni
sisavci), skupina životinja čiji se mladi
razvijaju u maternici obavijeni plodvom,
posteljicom ili placentom (ime!). Danas se
razvrstavaju u dvadesetak skupina. Neke
od njih su: šišmiši, kukcojedi, majmuni,
glodavci, zvijeri, perajari, kitovi, slonovi,
kopitari i papkari.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PRAŽIVOTINJE (protozoa), jednostani-
čne životinje, eukarioti, članovi carstva
protista. Razvili su se tijekom evolucije iz
prokariota. Mikroskopske su veličine. Naj-
češće žive samostalno ili kao zadružni
oblici. Većinom su pokretni i heterotrofi.
Žive u svim tipovima staništa: u moru i
vodama na kopnu, a mnoge od njih su
nametnici na drugim životinjama i na
čovjeku. Na površini je protoplazmatskog
tijela stanična membrana, pelikula ili čvr-
sta ljušturica. U protoplazmi se nalaze
organeli koji obavljaju životne funkcije.
Kreću se uz pomoć pseudopodija, bičeva i
trepetljika. U nepovoljnim uvjetima često
se začahure. Hranu uzimaju endocitozom,
a kroz membrane hrana prolazi procesom
difuzije. Probava se odvija u hranidbenim
mjehurićima koji se kreću unutar orga-
nizma strujanjem citoplazme. Izmjena pli-
nova, osmoregulacija i ekskrecija, također
se obavljaju difuzijom kroz memebrane.
Razmnožavaju se najčešće nespolno (dio-
bom) i spolno. Poznato je oko 30.000 raz-
ličitih vrsta praživotinja. Najpoznatije sku-
pine su: bičaši, korjenonošci, trepetljikaši i
truskovci.
PREČNOUSTE, v. hrskavičnjače.
PREDATORI (grabljivci), organizmi koji
su u specifičnom odnosu ishrane s jedin-
kama druge vrste (predator-plijen), npr. ris
je predator koji se hrani zečevima, lav je
predator koji se hrani antilopama itd.
PREDBUBREG, v.prvi bubreg.
PREDLJIVE BRADAVICE, v. paučnja-
ci.
PREHLADA, najčešća bolest dišnog sus-
tava koju uzrokuju različiti virusi. Najčeš-
će su inficirani gornji dišni putovi: nos i
grlo. Simptomi su kihanje, suzenje, grlo-
bolja, promuklost, kašalj i curenje iz nosa.
Rijetko traje dulje od tjedan dana.
PREDMENSTRUACIJSKI SINDROM
(PMS), skup različitih simptoma (fizičkih i
psihičkih) koji se javljaju u mnogih žena
prije mjesečnice. Uzrok tim promjenama
je stalna izmjena koncentracije estrogena i
progesterona za vrijeme menstruacijskog
ciklusa.
PREMOSNICA (engl. by-pass), dio vene
uzet iz bedra s pomoću koje se operativno
premošćuju oboljele koronarne arterije ra-
di optimalnog opskrbljivanja srčanog miši-
ća kisikom i hranjivim tvarima.
PREMOSNICI, stara skupina gmazova.
Jedini živi predstavnik i živi fosil je pilasti
premosnik, jer se gotovo ništa nije promi-
jenio već 150 milijuna godina . Danas živi
uz obalu Novog Zelanda. Duž leđa ima
pilasti greben od trokutastih ljusaka. Na
glavi se nalazi tjemeno oko.
PREOBRAZBA (metamorfoza) proces
promjene oblika tijela. Neke životinje tije-
kom razvoja i rasta podliježu velikim pro-
mjenama, npr. kod beskralježnjaka kukci,
isp., a kod kralježnjaka vodozemci, isp.
punoglavac.
PREPISIVANJE, v. sinteza proteina.
PRESLICE, biljke iz skupine papratnjača.
Poznata je poljska preslica. Zelena je sta-
bljika člankovita i pršljenasto razgranata.
Listovi su sitni i neugledni te obavijaju
stabljiku iznad svakog koljenca. U rano
proljeće uočavaju se smeđe nerazgranate
stabljike koje na vrhu nose češerić sa spo-
rangijima i sporama. Izospore su prilago-
đene raznošenju vjetrom pomoću haptera.
PRETILOST (gojaznost, adipoznost), po-
rast tjelesne mase uvjetovan nakupljanjem
masti, koje nastaje zbog viška uzete hrane.
Višak masnog tkiva posebno opterećuje
srce i krvotok. Povećava se i rizik pojave
različitih bolesti (ateroskleroza, hiperten-
zija, infarkt, bolesti jetre, šećerna bolest i
dr.).
113
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PRETVORBA ENERGIJE, proces kad
se svjetlosna, električna, toplinska, kemij-
ska i mehanička energija pretvaraju jedna
u drugu jer se energija ne može ni stvoriti
ni razoriti.
PREVOĐENJE, v. sinteza proteina.
PRIČVRSNICA (centromera), mjesto su-
ženja na kromosomu za koje se prihvaćaju
niti diobenog vretena tijekom diobe stani-
ce.
PRIDOŠLO KORIJENJE, v. korijen.
PRIJELAZNI OBLICI, organizmi koji
su po nekim svojim obilježjima na prije-
lazu između velikih razvojnih skupina. Na
primjer, izumrle biljke pteridosperme, na-
pola paprati napola sjemenjače, fosilna
praptica s nekim osobinama gmazova,
čudnovati kljunaš koji sjedinjuje obilježja
gmazova, ptica i sisavaca, štitoglavac sej-
murija bio je prijelazni oblik između vodo-
zemaca i gmazova. itd.
PRIJENOSNA RNK, v. tRNA.
PRILAGODBA (adaptacija), osobina or-
ganizma kao konačna posljedica selekcij-
skog procesa. Oni oblici koji su najbolje
prilagođeni uvjetima okoliša imaju izgleda
za daljnji razvoj i množenje, a time i za
održavanje svoje vrste u tom okolišu. Poz-
nate su opće i specijalne adaptacije, isp.
PRIMARNA IMUNOLOŠKA REAK-
CIJA, v.imuna memorija.
PRIMARNA ORGANSKA PROIZVO-
DNJA (primarna bioproizvodnja), proces
stvaranja organske tvari iz anorganskih
koji se odvija u autotrofnim organizmima,
isp. autotrofi. Bioproizvodnost ekosustava
ovisi o hranjivim i mineralnim tvarima,
Sunčevoj energiji, toplini i dr. Od kopne-
nih ekosustava najproduktivnije su šume, a
od vodenih ekosustava najveća je biopro-
izvodnja u zapadnom Atlantiku.
114
PRIMARNE SPERMATOCITE, stanice
koje nastaju za vrijeme spermatogeneze
(isp.).
PRIMARNI RAST BILJAKA, rast bilja-
ka u dužinu pomoću vršnih meristema iz-
danka i korijena.
PRIMATI, najsavršenija skupina sisavaca
kojoj pripadaju polumajmuni, majmuni, a
sa zoološkog gledišta i čovjek.
PRIONI, sitne zarazne čestice (manje od
virusa i viroida) koje uzrokuju bolesti u
čovjeka i životinja (kravlje ludilo). Otkri-
veni su 1980. god. Veliki su 2 do 3 nm, a
građeni su samo od proteina.
PRIRODNI ODABIR (selekcija, selekci-
jski pritisak), po Darwinu, glavni čimbenik
evolucije koji uvjetuje stalno povećavanje
prilagođenosti organizama životnoj sredi-
ni. Preživljavaju samo najbolje prilagođe-
ne jedinke, v. prilagođavanje. Za razliku
od prirodnog odabira umjetni odabir nas-
taje djelovanjem čovjeka pri čemu se kori-
sni oblici održavaju, a nekorisni propada-
ju.
PRIRODNI SUSTAV, v. filogenetski
(prirodni) sustav.
PRIROĐENA IMUNOST (nespecifična),
otpornost organizma na različite antigene,
koja je prisutna u tijelu od rođenja bez
posebnih oblika pokretanja imunološke
reakcije. Nositelji te vrste imunosti su
fagociti, neutrofilni leukociti i monociti.
PROBAVA, proces razgradnje hrane u
sastojke koji se mogu upiti u krv ili limfu
ili nekim drugim načinom prenijeti do
stanica. Razlikujemo intracelularnu i eks-
tracelularnu probavu.
PROBAVNI ENZIM, v. pepsin.
PROBAVNI ENZIMI GUŠTERAČE,
probavljaju ugljikohidrate, bjelančevine i
masti. Enzim za razlaganje ugljikohidrata
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
je pankreasna amilaza koja hidrolizira šk-
rob i glikogen (ne i celulozu!) do disaha-
rida. Proteolitični su enzimi: tripsin, kimo-
tripsin, karboksipolipeptidaze i (deoksi)
ribonukleaze. Pankreasna lipaza hidrolizira
neutralne masti u glicerol i masne kiseline.
Enzimatski učinak lipaze na masti pospje-
šuje se djelovanjem žuči koja uzrokuje ras-
pršivanje masti u male kapljice (hilomik-
rone).
PROBAVNI SUSTAV, proteže se gotovo
duž čitave dužine tijela kao probavna cijev
- od usta do analnog otvora. Sastavljen je
od niza probavnih organa i probavnih žli-
jezda s izlučivanjem (sekrecijom) probav-
nih sokova u probavilo. To su npr. kod čo-
vjeka: usna šupljina sa zubima i jezikom,
ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo
crijevo te žlijezde slinovnice, gušterača i
jetra.
PRODUCENTI, proizvođači hrane u pri-
rodi, zelene biljke.
PRODUŽENA MOŽDINA (medulla ob-
longata), smještena je ispod velikog i is-
pred malog mozga. Završava kod velikog
zatiljnog otvora, odakle se dalje u kraljež-
nicu nastavlja leđna moždina. Produžena
moždina je građena od vanjske bijele i
unutarnje sive tvari. Regulira vegetativne
funkcije, kao što su: disanje, krvni tlak,
peristaltika crijeva i dr. Oštećenjem pro-
dužena moždine, npr. središta za disanje,
nastupa smrt.
PROFAZA DRUGE MEJOTIČKE DI-
OBE, v. profaza II.
PROFAZA I (profaza prve mejotičke dio-
be), početna faza redukcijske diobe, mejo-
ze I. U toj fazi dolazi do sparivanja, tj.
konjugacije homolognih kromosoma. Par-
ove tako sparenih kromosoma nazivamo
bivalenti, a kako je svaki kromosom dvo-
struk (sastoji se od dvije kromatide),
spareni kromosomi tvore snopove od četiri
kromatide koje nazivamo kromosomske
tetrade. Tijekom konjugacije kromosoma
česta je pojava ispreplitanja njihovih
kromatida, a mjesta ispreplitanja nazivamo
hijazme. Na hijazmama može doći do pu-
canja i izmjenjivanja kromatida homolog-
nih kromosoma. Tu pojavu nazivamo kros-
ingover (crossing over). Ona je važna jer
doprinosi genetičkoj raznolikosti stanica
koje nastaju mejozom.
PROFAZA II, (profaza druge mejotičke
diobe), jedna od etapa mejoze II u kojoj su
zbivanja slična zbivanjima u profazi mi-
toze. U profazi II razgrađuje se jezgrina
ovojnica i jezgrica, a kromosomi se poči-
nju spiralizirati. Centrosom se podijeli na
dva dijela koja putuju na suprotne polove
stanice formirajući diobeno vreteno. Za
razliku od stanica koje ulaze u profazu
mitoze i imaju dvostruki (2n) broj kromo-
soma, stanice koje ulaze u profazu II imaju
jednostruk (n) broj kromosoma.
PROFAZA PRVE MEJOTIČKE DIO-
BE, v. profaza I.
PROFAZA, početna faza diobe stanice,
mitoze. U njoj se kromosomi počinju spi-
ralizirati i tako postaju vidljivi. U toj fazi
gubi se jezgrina ovojnica i jezgrica, a
centrosom se podijeli na dva dijela koji
putuju na suprotne polove stanice formira-
jući diobeno vreteno.
PROGESTERON, jedan od ženskih spol-
nih hormona kojega izlučuju ženske spol-
ne žlijezde, jajnici. U pubertetu progeste-
ron utječe na razvoj spolnih karakteristika
i pojavu menstruacijskog ciklusa. Tijekom
menstruacijskog ciklusa izlučuje ga i tvo-
rba nazvana žuto tijelo. U trudnoći ga
izlučuje i posteljica. Uloga progesterona
tijekom trudnoće je sprečavanje menstru-
acije koja bi uzrokovala gubitak ploda.
PROGLOTIDI, v. trakavica.
115
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PROKARIOTI, (prokariotski organizmi),
jednostanični organizmi koji nemaju obli-
kovanu jezgru ni stanične organele kao što
su mitohondriji, plastidi i Golgijevo tijelo,
ali imaju ribosome i umjesto jezgre nuk-
leoid. Prokarioti su bakterije i modrozele-
ne alge (cijanobakterije). Pošto su prokari-
oti jednostanični organizmi, njihov opis
ujedno predstavlja i opis prokariotskih
stanica. Dio znanstvenika ih ne ubraja ni u
biljke ni u životinje, već u zasebno carstvo
pod imenom Monere.
PROKARIOTSKE STANICE (protocite,
grč. pro = prije, karyon = jezgra), prijeje-
zgrene stanice, v. prokarioti.
PROKARIOTSKI ORGANIZMI, v.
prokarioti.
PROKLIČNICA (protonema), malena ni-
tasta tvorevina slična steljci koja se razvija
u većine mahovina iz proklijale spore. Iz
prokličnice se razvije mahovina koja nosi
na sebi spolne organe (anteridije i arhego-
nije) pa je prema tome, prokličnica dio
spolne generacije (gametofita).
PROLAKTIN, hormon kojega izlučuje
prednji režanj hipofize (adenohipofiza), a
uloga mu je da dan-dva nakon porođaja
izaziva izlučivanje mlijeka iz žljezdanih
stanica dojke.
PROLIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
PRONEFROS, v. prvi bubreg.
PROPLASTIDI, stanični organeli, ubra-
jamo ih u skupinu staničnih organela čiji je
zajednički naziv plastidi (isp.). Proplastidi
su ishodišni oblik plastida iz kojeg se
mogu razviti svi ostali tipovi plastida: klo-
roplasti, kromoplasti, leukoplasti. Nalaze
se u embrionalnim stanicama npr. stanice
vegetacijskog vrška. Obavijeni su dvostru-
kom membranom. Iz unutarnje membrane
uvrtanjem nastaju tilakoidne membrane.
116
PROPLIOPITEKUS (Propliopithecus),
vrsta pramajmuna koja je živjela u raz-
doblju oligocena, dakle prije 25 do 30 mi-
lijuna godina.
PROSOMA, prednji dio tijela (glavo-
pršnjak) klještara iz skupine člankonožaca.
Nastao stapanjem 8 tjelesnih kolutića. Na
prosomi je pet pari nogu: četiri služe za
hodanje, a prvi par je promijenjen u
čeljusne nožice za pridržavanje plijena ili
kao osjetilo. Uz usta su kliješta ili helicere,
isp.
PROSTATA, žlijezda koja je dio muškog
spolnog sustava. Izlučuje lužnate sekrete
koji neutraliziraju kiselost sperme.
PROTALIJ, malena višestanična tvorevi-
na krpastog, srcolikog ili gomoljastog
oblika koja se razvija iz proklijale spore
papratnjača. Na protaliju se razvijaju spo-
lni organi (anteridiji i arhegoniji) pa je
prema tome, protalij dio spolne generacije
(gametofita).
PROTEINI (bjelančevine), složene organ-
ske molekule građene od aminokiselina
koje su međusobno povezane peptidnim
vezama. U građi proteina živih bića dolazi
20 različitih aminokiselina. Proteini u živ-
im bićima imaju strukturnu ulogu, nositelji
su biokemijskih procesa u organizmu (npr.
hormoni, enzimi), a u manjoj mjeri koriste
se kao izvor energije.
PROTEINOIDI, tvari slične proteinima
koje je zagrijavanjem aminokiselina suhim
postupkom dobio znanstvenik Fox. Kada
ih je otapao u vrućoj morskoj vodi protei-
noidi su se pretvarali u okrugla tjelešca
(mikrosfere) slična jednostavnim živim
stanicama.
PROTEINURIJA, pojava bjelančevina u
mokraći kod nekih bubrežnih bolesti.
PROTEOLITIČKI ENZIM, v. probavni
enzimi gušterače.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PROTISTI, svi jednostanični organizmi
od kojih su neki svojim osobinama slični
biljkama (fotosintetski autotrofni produce-
nti), neki životinjama (heterotrofni potro-
šači, konzumenti), a neki gljivama (hete-
rotrofni razgrađivači).
PROTOBIONTI, v. praorganizmi.
PROTOCITE, v. prokariotske stanice.
PROTONEFRIDIJI, organi za izlučiva-
nje i osmoreglaciju kod mnogih besko-
lutićavaca (npr. plošnjaka i oblića). Sastoje
se od sustava cjevčica smještenih u paren-
himu. Svaka cjevčica završava tjemenom
stanicom kroz čiju se membranu apsorbi-
raju produkti metabolizma i odvode van.
Cjevčice se na površini tijela otvaraju ma-
lim otvorom - porom.
PROTONEMA, v. prokličnica.
PROTOPLAZMA, živa tvar stanice koju
čine jezgra i sadržaj citoplazme.
PROTOZOA, v. praživotinje.
PROTUŠIFRA, v. antikodon.
PROTUTIJELA, v. antitijela.
PROVODNI (karakteristični) FOSILI,
fosilni ostaci organizama koji se smatraju
karakterističnim za određeno razdoblje Ze-
mljine prošlosti. Važni su za prosudbu
kakav je bio živi svijet pojedinih geoloških
razdoblja i za određivanje njihove relativ-
ne starosti. Tako su primjerice nalazi trilo-
bita, izumrlih člankonožaca karakteristični
za slojeve starog paleozoika; nalazi amoni-
ta, izumrlih glavonožaca upućuju na mezo-
zoik; nalazi školjke kongerije karakteristi-
čni su za slojeve tercijara.
PROVODNO STANIČJE, oblikuje pro-
vodne žile koje sežu u sve dijelove biljke.
Provođenje vode i otopljenih minerala
odvija se putem dijela žile koji se zove
ksilem. U golosjemenjača to su vrlo duge
stanice koje se zovu traheide. Ksilem
kritosjemenjača čine traheje, duge cijevi
nastale od niza produžnih stanica kojima
su reducirane poprečne mebrane. Ksilem-
ski su elementi čvrste stanice odebljalih,
ligniziranih (odrvenjenih) stijenki koji daju
i potrebnu čvrstoću žili što je važno za
njezin rad. U jednogodišnjih biljki, ali i
višegodišnjih tijekom njihove prve godine
ti ksilemski dijelovi žile daju čvrstoću
čitavoj biljki. U višegodišnjih drvenastih
biljaka ksilemski elementi preuzimaju po-
stupno samo ulogu održanja čvrstoće i
izgrađuju dio stabla koji zovemo drvo.
Drugim dijelom žile, floemom provode se
organske tvari od listova u sve biljne dije-
love.
PRVA MEJOTIČKA DIOBA, v. mejoza
I.
PRVI BUBREG (predbubreg ili pronef-
ros), organ za izlučivanje samo kod kruž-
nousta i ličinke riba. Kod ostalih skupina
kralježnjaka zakržlja u njihovu zametnom
razvitku. Sastavljen je od tri para cjevčica
sa trepetljikavim lijevcima ispred kojih je
klupko krvnih žila (glomerul). Iz njih se
krv filtrira u zajednički izvodni kanal,
predbubrežnu cijev.
PRVI VIŠESTANIČNI ORGANIZMI,
organizmi koji su nastali tijekom biološke
evolucije prije 600 do 700 milijuna godina.
Njihov razvoj započeo je u vodi.
PSEUDOCEL, tjelesna šupljina koja po
postanku odgovara primarnoj tjelesnoj šu-
pljini ili blastocelu, isp. blastula.
PSEUDOPODIJI (lažne nožice, grč. pse-
udos = laž, podos = noga), izdanci u pra-
životinja (npr. amebe) koji služe za pokre-
tanje i uzimanje hrane procesom endocito-
ze. Nastaju kao posljedica strujanja proto-
plazme (endoplazme prema ektoplazmi ili
egzoplazmi) i mijenjanja fizikalnog stanja
citoplazme (sol i gel stanje).
117
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PSILOFITI (grč. psilos = gol, phiton =
biljka), prve papratnjače, koje su imale
samo zelenu, golu i vitičasto razgranatu
stabljiku bez listova. Pojavile su se prije
oko 390 milijuna godina (geološko doba
devon), v.dodatak 5.
PTERIDOSPERME, t.j. "paprati sa sje-
menkama", drevne izumrle biljke nalik na
papratnjače, koje su na vrhovima listova
umjesto sporangija nosile sjemenke. Mogu
se smatrati prijelaznim oblicima između
papratnjača i golosjemenjača.
PTICE (Aves), skupina kralježnjaka koja
se potpuno prilagodila životu na kopnu.
Toplokrvnost i sposobnost da lete omogu-
ćili su pticama široku rasprostranjenost na
Zemlji. Tijelo im je pokriveno perjem.
Imaju dva para udova: prednji par su krila,
a stražnji noge za hodanje, najčešće s 4
prsta. Na glavi je kljun s ustima bez zuba.
Prsna kost ima greben za koji se drže prsni
(letni) mišići. Mnoge kosti su šuplje i ispu-
njene zrakom tzv. pneumatične kosti. Ptice
imaju dobar sluh i izvrstan vid. Razlikuju
boje. Srce je sastavljeno od dvije pretkli-
jetke i dvije klijetke. Dišu plućima. Pluća
su povezana sa pet pari zračnih vrećica
koja zalaze među organe i u kosti. Ptice se
hrane zrnjem a mnoge su mesojedi. Proba-
vu olakšava volja i žljezdani želudac gdje
se hrana razgrađuje enzimima. U mišić-
nom se želucu hrana usitnjava mehanički.
Za izlučivanje imaju jedan par pravih bub-
rega (v. treći bubreg). Nemaju mokraćni
mjehur. Sve ptice legu jaja. Ženke imaju
samo lijevi jajnik i jajovod. Oplodnja je
unutarnja. Mužjaci prenose sjeme izravno
u nečisnicu. Za vrijeme prolaska kroz jajo-
vod jaja se obavijaju ovojnicama. Površin-
ska je ovojnica tvrda lupina ili ljuska. Oko
zametka se stvaraju zametne ovojnice:
amnion, alantois i seroza, isp. Snesena pti-
čja jaja trebaju za zametni razvitak inkuba-
ciju - zagrijavanje ležanjem roditelja na
njima. Kad se iz jajeta izlegu mladunci,
118
oni su potrkušci ili čučavci. Ptice pokazuju
raznolike oblike pojedinačnog i zadružnog
ponašanja kao npr. gradnja gnijezda, leže-
nje na jajima, briga za podmladak, život u
jatima i seobe. Ptice su važne kako za
čovjeka tako i u održavanju prirodne rav-
noteže. Danas u biosferi živi oko 8600, a u
Hrvatskoj oko 250 vrsta. Ptice su se razvi-
le od pragmazova. Najstarija poznata vrsta
je jurska ptica, praptica ili Archaeopteryx,
isp. Današnje se ptice dijele u dvije sku-
pine: staročeljuske ili bezgrebenke i novo-
čeljuske ili grebenke.
PTIJALIN (alfa amilaza), probavni enzim
koji se nalazi u sastavu sline, a sudjeluje u
razgradnji škroba do šećera maltoze i glu-
koze.
PUBERTET (spolno sazrijevanje), zapo-
činje lučenjem GTH iz adenohipofize. Lu-
čenje GTH nadzire hipotalamus gdje se,
počevši od puberteta, luče neurohormon-
ske tvari za oslobađanje gonadotropnih
hormona. Pubertat započinje u djevojčica
oko 10. do 13. godine, a u dječaka jednu
do dvije godina kasnije. Traje nekoliko
godina, a završava između 16. i 18. go-
dine. Djelovanjem muških spolnih hormo-
na (testosteron), odnosno ženskih spolnih
hormona (estrogen, progesteron) iskazuju
se primarne i sekundarne spolne oznake.
Kod djevojčica se javlja menarha, a kod
dječaka polucija. Osim fizičkih promjena u
pubertetu se pojavljuje niz fizioloških i
psihičkih promjena.
PUČI (stome), mikroskopski otvori u epi-
dermi, najčešće na naličju listova, kroz
koje se izmjenjuju plinovi između okoliša i
unutarnjosti biljke te izlučuje voda. Puči
okružuju dvije stanice zapornice uz koje se
nalaze mnogo veće stanice susjedice. Puči
se otvaraju kada u njima poraste turgor (u
odnosu prema susjedicama) zbog primanja
vode u zapornice. Naime, kada u stanice
zapornice ulaze kalijevi ioni, a fotosin-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tezom nastaje šećer, povisuje se osmotski
tlak i voda ulazi u stanice zapornice. Puči
se zatvaraju kad se turgor smanji u odnosu
prema susjedicama.
PUFERI, kemijske tvari u krvnoj plazmi,
npr. bikarbonatni, fosfatni ili proteinski
puferi, koji se opiru bitnijoj promjeni pH,
v. acido - bazna ravnoteža.
PULS (bilo), pulsiranje arterija koje se
može mjeriti na mjestima koja su bliže
površini tijela. Budući da srce ubacuje u
aortu krv na mahove (oko 70 puta u mi-
nuti), krv u arterijama teće pulsirajućim
tlakom.
PUNOGLAVAC, ličinka žabe. Živi u vo-
di. Hrani se algama i postupno se preob-
ražava u odrasli oblik. Ličinački razvoj ža-
be naziva se preobrazba ili metamorfoza.
Vanjskim izgledom punoglavac je sličan
mladoj ribici. Ima škrge, neparnu repnu
peraju, dvodjelno vensko srce, svitak i bo-
čnu prugu. Tijekom metamorfoze razvijaju
se pluća, noge, kostur i drugi organi, a
nestaju škrge i rep. Metamorfoza traje oko
3 mjeseca.
PUPILARNI REFLEKS, v. bjeloočnica.
PUPULJICA, v. čempresi.
PURINSKE BAZE, organski spojevi iz
skupine dušičnih baza koje se nalaze u
sastavu nukleinskih kiselina (DNA, RNA).
Purinske baze su adenin i gvanin. U mole-
kuli DNA, purinske baze jednog lanca
vežu se s komplementarnim bazama dru-
gog lanca. Princip komplementarnosti vri-
jedi i pri sintezi RNA.
PURKINJE, J. (1787. – 1869.), češki ci-
tolog koji 1839. god. opisuje protoplazmu.
Otkrio razgranate neurone u mozgu nazva-
ne Purkinjove stanice.
PUŽEVI, najbrojnija skupina mekušaca,
isp. Asimetrične su životinje jer je tijekom
evolucije nastalo zakretanje ili torzija tije-
la. Puževi imaju spiralno zavijenu kućicu
ili su bez nje (npr. balavci). S obzirom na
stupanj torzije tijela dijele se na: pred-
nješkržnjake, stražnjoškržnjake i plućnja-
ke. Prednjoškržnjaci su razdvojenog spola,
a stražnjoškržnjaci i plućnjaci su dvospol-
ci. Najpoznatiji puževi na kopnu su: puž
vinogradnjak i balavac, u moru: volak,
priljepak, ogrc i puzlatka, a u kopnenim
vodama: barnjak, ploštenjak i ogrc.
R
RAČVASTA EVOLUCIJA, v. divergen-
tna evolucija.
RADIJALNA SIMETRIJA, v. zrakasta
simetrija.
RADIONUKLIDI (radioizotopi), izotopi
elemenata koji imaju nestabilne jezgre, te
se one raspadaju uz pojavu ionizirajućeg
zračenja. Koriste se u istraživanju stanica
npr. pomoću radioaktivnog izotopa ugljika
dokazano je da se u procesu fotosinteze
ugljik(IV)-oksid iz zraka ugrađuje u mole-
kulu šećera.
RADNI METABOLIZAM, količina ene-
rgije koju tijelo dnevno utroši na radne
aktivnosti.
RADULA, v. trenica.
RAHITIS, dječja bolest kostiju koja nas-
taje zbog slabe kalcifikacije kostiju. Ako u
hrani nemaju dovoljno kalcija i vitamina
D3, neće se ni ispravno ni dovoljno stva-
rati anorganski dio kostiju što uzrokuje
savitljivost i deformaciju. kosti.
RAKOVI (Crustacea), životinje iz skupi-
ne člankonožaca, isp. Na kopnu uz more
žive npr. mokrice ili babure (pokretni
119
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
oblici) i vitičari (sjedilački oblici). Ostali
su rakovi vodeni organizmi. Jednostavnije
građeni rakovi su planktonski niži raci,
kao vodenbuha i ciklop. Od viših rakova
(imaju 20 kolutića) poznati su npr. riječni
rak, jastog, škamp i hlap. Pripadaju skupi-
ni deseteronožnih rakova. Glava i prsa
najčešće su srasli u glavopršnjak. Na glavi
se nalaze dva para ticala i jedan par
složenih očiju. Na prsima imaju tri para
čeljusnih nogu i pet pari za hodanje. Na
zatku su noge za hodanje. U glavi je glavni
ganglij, "mozak". Oči se sastoje od mnogo
malih okašaca, zvanih omatidije. Svako
okašce prima dio slike koja se slaže poput
mozaika. Druga osjetila su za ravnotežu
(statociste), opip, miris. Dišu škrgama koje
su na nogama hodalicama. Za izlučivanje
imaju ticalne ili antenalne žlijezde . Oplo-
đuju se pomoću paketića spermija. Ženke
nose oplođena jaja prilijepljena na nekom
vanjskom organu. Iz njih se razvijaju ličin-
ke koje se presvlače nekoliko puta tijekom
svog poslijezametnog razvitka. Presvlače-
nje je fiziološki proces koji kontroliraju
hormoni iz neurosekretornih stanica živča-
nog sustava.
RAK PLUĆA, (bronhalni karcinom), je-
dan od najčešćih i najteže izlječivih oblika
raka, u 99% slučajeva se susreće kod pu-
šača. Dim cigarete oštećuje stanice dušni-
ka, a te oštećene stanice početni su stupanj
razvoja tumora koji raste i širi se na pluća.
RAMAPITEKUS (Ramapithecus), izumr-
li oblik primata koji je živio već prije 15
milijuna godina, a njegovi ostaci nađeni su
u istočnoj Africi, Indiji i Europi. Danas se
smatra da je u toj skupini kroz vrlo dugo
razdoblje došlo do najveće preobrazbe u
smjeru nastanka čovjeka.
RAZLAGAČI v. saprofagi.
RAZMNOŽAVANJE, razvitak novih je-
dinki, potomaka, a može biti spolno ili
nespolno. Spolnim razmnožavanjem se
120
dobivaju potomci s novom kombinacijom
gena. Spolnim razmnožavanjem nastaju
raznolikije jedinke nego nespolnim. Posto-
ji više oblika nespolnog razmnožavanja:
dvojna (binarna) dioba, mnogostruka
(multipla) dioba, pupanje i vegetativno
razmnožavanje (dijelovima tijela višesta-
ničnih biljaka). Potomci nastali nespolnim
načinom razmnožavanja genetički su iden-
tični matičnoj stanici, odnosno biljci. Jedi-
nke koje nespolnim načinom daju potomke
stvaraju klon, isp.
RAZNOJEDNI ORGANIZMI, v. omni-
vori.
RAZRED, v. filogenetski sustav.
RAZVITAK ČOVJEKA, proces koji za-
počinje začećem, a obuhvaća embrionalni,
fetalni i postnatalni (poslijeporodni) razvi-
tak čovjeka do njegove zrele dobi.
RAZVOJNI (filogenetski) NIZOVI, uza-
stopni prijelazni oblici na kojima se mogu
pratiti postupne promjene i razvoj neke
vrste ili cijele skupine. Dobro su proučeni
razvojni nizovi konja, slona i barskog puža
ogrca. Važan su paleontološki dokaz evo-
lucije.
RAŽOVA GLJIVICA, (ergot, Claviceps
purpurea), parazit na plodnici trava gdje
se u klasu na mjestu pšena razvija roščić,
sklerocij. Ti sklerociji sadrže otrovni al-
kaloid ergotin koji je ljekovit ako se
ispravno primjeni. Služi za dobivanje
preparata koji se u porodiljstvu rabi za
izazivanje grčenja uterusa te kao temelj
halucinogene droge LSD.
REAKCIJE NA SVJETLU (reakcije ovi-
sne o svjetlosnoj energiji), početne re-
akcije fotosinteze koje započinju kada
svjetlosna energija Sunca izbija elektrone
iz molekule klorofila. Elektroni putuju pre-
ko niza prenosilaca natrag prema klorofilu,
a pri tom prijenosu dio energije predaju za
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
sintezu molekula ATP-a. Dio elektrona
koje svjetlosna energija izbija iz klorofila
ne vraća se natrag nego prelazi na spoj
NADPH. Osim elektrona, NADPH prima i
ione vodika koji nastaju razlaganjem vode
te na taj način NADPH prelazi u reduci-
rani oblik NADPH2. Voda se razlaže djelo-
vanjem svjetlosne energije (fotoliza vode,
ionizacija vode) na H+ i OH- ione. Kao što
je rečeno, vodikovi ioni se vežu na NADP,
a hidroksil ioni otpuštaju elektrone koji
odlaze preko niza prenosilaca u klorofil
nadomještajući mu elektrone koji su mu
izbijeni da bi prešli na molekule NADP.
Kao produkt ovih reakcija oslobađa se ki-
sik koji odlazi u atmosferu. Vodik iz vode
privremeno vezan u spoj NADPH2 poslužit
će u reakcijama u tami za redukciju CO2.
REAKCIJE NEOVISNE O SVJETLO-
SNOJ ENERGIJI, v. reakcije u tami.
REAKCIJE OVISNE O SVJETLOS-
NOJ ENERGIJI, v. reakcije na svjetlu.
REAKCIJE U TAMI (reakcije neovisne
o svjetlosnoj energiji, Kalvinov ciklus),
reakcije fotosinteze koje se nadovezuju na
reakcije na svjetlosti. Za njihovo odvijanje
neophodni su ugljikov dioksid, NADPH2
kao izvor vodika i ATP kao izvor energije.
To je skup vrlo složenih biokemijskih re-
akcija u kojima se ugljik(IV)-oksid postu-
pno reducira vodikom do šećera glukoze
uz utrošak energije. Jednadžbu reakcija u
tami možemo sumarno prikazati ovako:
NADPH2 + CO2 + E (ATP) → C6H12O6
(glukoza)
REAKCIJSKO SREDIŠTE, položaj jed-
ne molekule ili para molekula klorofila a u
fotosistemu.
RECESIVNO SVOJSTVO, (potisnuto
svojstvo), svojstvo koje ne dolazi u feno-
tipu uvijek do izražaja. U primjerima kri-
žanja aleli za recesivno svojstvo označuju
se malim slovima. Recesivno svojstvo do-
lazi u fenotipu do izražaja samo u slučaju
homozigotnosti, tj. kada organizmi nose
iste alele za to svojstvo, npr. aa ili bb itd.
Recesivna svojstva su, npr. niski rast gra-
ška, smeđa boja dlake goveda, krvna grupa
0 u čovjeka itd.
RED, v. filogenetski sustav.
REDIJE, v. ovčji metilj.
REDUCENTI, razlagači organskih tvari,
gljive i bakterije. Isp. saprofagi.
REDUKCIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion prima ili dobi-
va jedan ili više elektrona. To su, npr. rea-
kcije oduzimanja kisika, reakcije spajanja
s vodikom itd.
REDUKCIJSKA DIOBA, v. mejoza.
REFLEKS, brza, svrsishodna, motorička
reakcija na primljeni podražaj bez sudje-
lovanja kore velikog mozga i bez reakcije
svijesti. Refleks je usmjeren na zaštitu
organizma. Pojedini refleksi su prirođeni
refleksi (npr. sisanje, gutanje, kašljanje, ki-
hanje i dr.), a drugi su stečeni na temelju
iskustva. Posebnu skupinu čine uvjetovani
refleksi.
REFLEKSNI LUK, zatvaraju ga živčane
stanice sa svojim živčanim vlaknima, koje
sudjeluju u odvijanju refleksa, isp. Sastoji
se od osjetilnog (receptorskog) neurona,
sinapse u leđnoj moždini, motoričkog neu-
rona i izvršitelja (efektora) tj. mišića koji
će izvršiti radnju. To je monosinaptički
refleksni luk (jedna sinapsa i dva neurona -
osjetilni i motorički). Postoje i disinaptički
refleksni luk (dvije sinapse i tri neurona -
osjetilni, međuneuron i motorički neuron).
REGENERACIJA, sposobnost obnavlja-
nja izgubljenih dijelova tijela. Kod npr.
bezkralježnjaka: spužve, hidre, virnjaka,
zvjezdače, ježinca ili mješčićnice. Među
kralježnjacima to se svojstvo očituje u re-
121
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
patih vodozemaca. Daždevnjaci mogu ob-
noviti stopalo, nogu, oči, rep, pa čak pluća
i gonade, a punoglavac žabe rep i noge.
Sposobnost regeneracije je manja u životi-
nja na višem stupnju razvoja.
REGULATORI RASTA, v. biljni hormo-
ni.
REKOMBINACIJE, pojava novih kom-
binacija gena koje se u fenotipu očituju
kao nove osobine, kojih nije bilo u rodite-
lja, a posljedica su nezavisnog odvajanja
kromosoma i krosingovera.
REKOMBINANTNA DNA, DNA proiz-
vedena spajanjem gena od različitih vrsta.
Rekombinantna DNA - tehnologija omo-
gućava prijenos gena iz jedne vrste u ge-
nom druge vrste: biljne, životinjske i ljud-
ske.
REKOMBINANTNI TIP, naziv koji se
primjenjuje za: genotip, fenotip, gamete
stanica ili organizme koji su nastali priro-
dnom genetičkom rekombinacijom.
RELIKTI, biljne i životinjske vrste koji-
ma je areal u prošlosti bio mnogo širi, ali
se kasnije smanjio zbog promjene klime,
podneblja ili drugih obilježja staništa. Bilj-
ni relikti u Hrvatskoj su velebitska dege-
nija, hrvatska sibireja, vučja stopa itd. a
životinjski relikti su čovječja ribica, sredo-
zemna medvjedica itd. Neki su relikti uje-
dno i endemi.
RENIN, enzim kojega izlučuje želudac
djeteta u vrijeme sisanja mlijeka, a sudje-
luje u razgradnji bjelančevine kazeina iz
mlijeka.
REPAŠI, skupina vodozemaca koji i kao
odrasli oblici imaju rep. Najpoznatiji su re-
paši daždevnjaci i vodenjaci. Imaju dobro
razvijene udove za kretanje. Koža je boga-
ta žlijezdama koje mogu izlučivati otrovne
tvari. Neki kopneni daždevnjaci nemaju
pluća, pa se plinovi izmjenjuju kroz kožu.
122
Odrasli repaši žive uglavnom na vlažnim
mjestima, ali se razmnožavaju u vodi.
Ličinke su slične odraslima. Imaju vanjske
škrge, koje se u nekih vrsta zadrže tijekom
čitava života, kao kod čovječje ribice, isp.
Neki se od repaša mogu razmnožavati u
ličinačkom stanju. Ta se pojava zove neo-
tenija, isp.
RESOPERKE, stara skupina riba koštu-
njača iz perioda devon, u paleozoiku. Pri-
jelazni su oblik jer prve pokazuju razvoj
prema kopnenim životinjama. Kostur nji-
hove prsne peraje ima sličnosti s kosturom
prednje noge vodozemaca. Neke resoperke
iz roda Latimeria žive i danas i nazivaju se
živi fosili, isp.
RESPIRACIJA, v. disanje.
RESPIRACIJSKO (dišno) SREDIŠTE,
čine živčane stanice smještene u produže-
noj moždini koje autonomno određuje fre-
kvenciju disanja. Dišno središte se dopun-
ski podražuje povećanom razinom ugljiko-
vog dioksida u krvi odnosno smanjenom
razinom kisika u krvi.
RESPIRATORNI SUSTAV, v. dišni
sustav.
RESTRIKCIJSKI ENZIM (restrikcijska
endonukleaza), enzim koji reže dvostruki
lanac DNA na specifičnom mjestu na
određene dijelove. Ti se enzimi izoliraju iz
bakterija, a genetički ih inženjeri upotre-
bljavaju za stvaranje rekombinantne DNA.
RETROVIRUSI, RNK virusi čija se ge-
netička uputa prevodi u DNK uz pomoć
vlastitog enzima reverzne transkriptaze.
REVERZNA TRANSKRIPTAZA, v. re-
trovirusi.
Rh – FAKTOR, v. Rh-sustav.
Rh SUSTAV (Rh-faktor, rhesus faktor),
jedan od antigena, tzv. Rh-aglutinogen,
koji se može nalaziti na membranama eri-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
trocita, a naziv je dobio prema vrsti maj-
muna (Macacus rhesus) kod koje je prvi
put otkriven. Osobe koje imaju taj antigen
su Rh-pozitivne, Rh(+), a one koje ga
nemaju Rh-negativne, Rh(–). U krvnoj
plazmi Rh(+) i Rh(–) osoba nema prirođe-
nih protutijela kao što su uobičajena kod
osoba krvne skupine A, B i 0. Do sinteze
stečenih Rh-aglutinina dolazi u imunološ-
kom sustavu samo imunizacijom Rh(–)
osobe eritrocitima Rh(+) osobe i to samo u
2 slučaja: nakon pogrešne transfuzije krvi
Rh(+) osobe u Rh(–) osobu i tijekom trud-
noće Rh(–) majke koja nosi Rh(+) dijete.
RHESUS FAKTOR, v. Rh-sustav.
RIBE (Pisces), prvi kralješnjaci u kojih su
razvijene čeljusti i hrskavična ili koštana
kralježnica. Žive u moru i slatkim vodama.
Poznato je oko 20000 vrsta. Na vretenas-
tom tijelu razlikuje se glava, trup i rep.
Tijelo je pokriveno ljuskama. U koži su
žlijezde koje izlučuju sluz. Imaju 2 para
parnih peraja i 3 ili više neparnih. Plivaći
je mjehur ispunjen plinom i služi kao hid-
rostatski organ. Osjetilni organi su prilago-
đeni životu u vodi. Ribe vide na malu
udaljenost. Očni su kapci prozirni i srasli.
Nosne šupljine su samo mirisne jamice.
Ribe imaju samo unutarnje uho. Strujanje
vode osjećaju bočnom prugom. Ribe dišu
škrgama. Krvotok je zatvoren. Srce je dvo-
djelno i vensko. Hladnokrvne su životinje.
Za izlučivanje im služi drugi bubreg (me-
zonefros). Razmnožavaju se jajima, a neke
su i živorodne. Oplodnja je uglavnom va-
njska. Ženke legu jaja (ikru), a mužjaci ih
prekrivaju spermom (mliječ). Prema građi
tijela ribe dijelimo na: hrskavičnjače i koš-
tunjače (zrakoperke i nosnoprolaznice).
RIBONUKLEINSKA KISELINA, v.
RNA.
RIBOSOMI, zrnca u citoplazmi svih vrsta
stanica. Vidljiva su samo elektronskim
mikroskopom. Građeni su od dviju vrsta
molekula: proteina i RNA. Nalaze se slo-
bodni u citoplazmi ili su vezani uz me-
mbrane zrnate (hrapave) endoplazmatske
mrežice. Ribosomi koji se u citoplazmi
nalaze slobodni mogu biti povezani u
skupine, grozdove od 5, 6, 7 ili 8 ribo-
soma, u tzv. poliribosome (polisome). Na
ribosomima se odvija sinteza proteina. Na
ribosomima koji se nalaze slobodni u cito-
plazmi sintetiziraju se proteini koji će osta-
ti u stanici, dok se na ribosomima vezanim
uz membrane endoplazmatske mrežice sin-
tetiziraju proteini koji će se izlučiti izvan
stanice.
RIBOSOMSKA RNA, v. rRNA.
RIBOZA, kemijski spoj iz skupine mono-
saharida (jednostavnih šećera) pentoza op-
će formule C5H10O5, a strukturne:
HO CH2 OH
H H
O
H H
HO OH
Izgrađuje nukleotide ribonukleinske
kiseline (RNA).
RIKECIJE, bakterije izuzetno malih di-
menzija, kuglastog ili štapićastog oblika.
Kao obligatni paraziti, kod životinja i čov-
jeka uzročnici su teških oboljenja, psitako-
ze, pjegavog tifusa, trahoma itd.
RIZODERMA, pokrovno tkivo, kožno
staničje posve mladih dijelova korijena.
RIZOMA (grč. rhiza = korijen), podzem-
na stabljika, podanak, v. stabljika.
RNA (ribonukleinska kiselina, RNK), slo-
ženi organski spoj građen od većeg broja
ribonukleotida. Svaki ribonukleotid sastoji
se od triju vrsta molekula: fosfata, šećera
riboze i jedne od četiri dušične baze (ade-
nina, gvanina, citozina ili uracila). Mole-
kula RNA građena je samo od jednog poli-
123
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nukleotidnog lanca koji može biti ispružen
ili savijen na različite načine. Razlikujemo
tri tipa RNA: glasnička (messenger) RNA
(gRNK ili mRNA), ribosomska RNA
(rRNK ili rRNA) i transportna RNA
(tRNK ili tRNA). Molekule RNA sinte-
tiziraju se u jezgri na kalupu molekule
DNA, a najviše ih ima u citoplazmi stanice
i na ribosomima. RNA ima važnu ulogu u
sintezi proteina.
RNaza, enzim koji ubrzava razgradnju
molekula RNA.
RNK, v. RNA.
ROD, v. filogenetski sustav.
RODBINSKO SUSTAVOSLOVLJE, v.
filogenetska sistematika.
RODNICA (vagina), cjevasta tvorevina
duga 7 do 11 cm. Povezuje vrat maternice
s vanjskim spolovilom. Stijenke su rodnice
vrlo rastezljive. Vanjski otvor rodnice leži
ispod vanjskog otvora mokraćne cijevi. U
predvorju rodnice je djevičanski zalistak
(hymen).
ROŽNICA (cornea), v. bjeloočnica.
rRNA (rRNK, ribosomska RNA), tip ribo-
nukleinske kiseline koja zajedno s protei-
nima izgrađuje ribosome. Na molekule
rRNA otpada 60 do 80 % ukupne stanične
RNA. Molekule rRNA sintetiziraju se u
jezgrici (nukleolusu).
RUBISKO (ribuloza-1,5-difosfat karbok-
silaza), enzim koji katalizira prvu reakciju
Calvinova ciklusa tijekom fotosinteze.
Kloroplasti sadržavaju vrlo mnogo tog
enzima. U biosferi ga ima više negoli bilo
koje druge bjelančevine.
RUDIMENTARNI ORGANI, v. rudi-
menti.
RUDIMENTI (rudimentarni organi, lat.
rudimentum = prvi početak, pokušaj),
124
zakržljali organi koji u organizmu nemaju
više nikakve funkcije ili je ona svedena na
minimum. To su, npr. ostaci kukovlja u
kita i nekih zmija, kod čovjeka su to crvu-
ljak slijepog crijva, trtica, zub mudrosti,
tjelesna dlakavost itd. Dokaz su evolucije.
RUŽE, predstavnici ove skupine dvosup-
nica imaju pravilne, dvospolne cvjetove s
peteročlanim obojenim vjenčićem i mnogo
prašnika. Položaj i broj plodnih listova je
promjenljiv. Dijele se na: ružičnjače (div-
lja ruža, kupina, malina, šumska jagoda),
koštunjače (trešnja, šljiva, breskva, ba-
dem) i jabučnjače (jabuka, kruška, dunja,
glog, oskoruša).
S
S-FAZA, v. interfaza.
SAHARIDI, v. ugljikohidrati.
SAHAROZA (tršćani šećer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine saharida,
disaharid. Sastavljen je od dvije molekule
jednostavnih šećera i to od jedne molekule
glukoze i jedne molekule fruktoze. Dobiva
se iz šećerne trske i šećerne repe.
SAMOAMPUTACIJA, v. samosakaće-
nje.
SAMOOČIŠĆENJE (autopurifikacija)
VODA, pročišćavanje otpadnih voda na
osnovu bioloških zakonitosti tj. odstra-
njenje organskih tvari u smislu odvijanja
kruženja tvari i protjecanja energije u eko-
sustavu.
SAMOOSAKAĆIVANJE, v. samosaka-
ćenje.
SAMOSAKAĆENJE (autoamputacija,
autotomija, samosakaćenje, samoosakaći-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
vanje), otkinuće u slučaju opasnosti npr.
repa kod daždevnjaka ili guštera. Rep se
odvaja na posebnome mjestu. Novi rep
kod gušterice se brzo obnovi i naraste, ali
umjesto kralješaka podupire ga hrskavica.
SAPROFAGI, organizmi koje ubrajamo u
skupinu heterotrofa. Hrane se usitnjenim,
djelomično razgrađenim i uginulim biljnim
dijelovima ili životinjskim izmetom ili ži-
votinjskim lešinama. Posebno važni sapro-
fagi su heterotrofne bakterije koje razlažu
organske tvari do anorganskih sastojaka:
vode, ugljikovog dioksida i mineralnih
tvari. Te tvari mogu iskoristiti zelene bilj-
ke u procesu fotosinteze. Zbog te svoje
uloge heterotrofne bakterije nazivamo i
razlagači (reducenti).
SAPROFITI, organizmi koji žive na ugi-
nulim organizmima, hraneći se organskim
tvarima u raspadanju (npr. gljive).
SARKOLEMA, ovojnica mišićnog vlak-
na v. poprečnoprugasti mišić.
SCHLEIDEN, M. J. (1804. – 1881.), nje-
mački botaničar koji je 1838. god. utvrdio
da su stanice osnovne strukturne jedinice
svih biljaka. Zajedno s njemačkim zoolo-
gom Schwannom utemeljitelj je tzv. “sta-
nične teorije”.
SCHULTZ, M. 60 - ih god. 19. stoljeća
opisuje stanicu kao nakupinu protoplazme
s jezgrom, a protoplazmu naziva fizičkim
temeljem života.
SCHWANN, T. (1810. – 1882.), njemački
zoolog koji je 1839. god. utvrdio da su
stanice osnovni građevni elementi svih ži-
votinja. Zajedno s njemačkim botaničarem
Schleidenom utemeljio tzv. “staničnu teo-
riju”.
SCROTUM, v. mošnja.
SEDIMENTACIJA, v. brzina sedimenta-
cije.
SEDRA, v. sedrene barijere.
SEDRENE BARIJERE, barijere u vodo-
tocima nastale vrlo složenim procesom
koji završava taloženjem otopljenog vap-
nenca na mahovine sedrotvorce. S vodom
najprije reagira ugljikov dioksid nastao di-
sanjem organizama u vodi pri čemu nasta-
je ugljična kiselina:
CO2 + H2O → H2CO3
Ugljična kiselina otapa vapnenac dajući
topljivi kalcijev hidrogenkarbonat:
H2CO3 + CaCO3 → Ca(HCO3)2
Cijanobakterije iz bikarbonata otopljenih u
vodi uzimaju CO2, a, uz vodu, nastali
CaCO3 talože na površini mahovina koje
odumiru i na koje se slažu nove što uzro-
kuje “rast” barijera:
Ca(HCO3)2 → H2O + CO2 + CaCO3
SEIZMONASTIJE, v. nastije.
SEKUNDARNA IMUNOLOŠKA REA-
KCIJA, v. imuna memorija.
SEKUNDARNA ORGANSKA PROIZ-
VODNJA (sekundarna bioproizvodnja),
proces proizvodnje organskih tvari hete-
rotrofnih organizama, odnosno rast, pove-
ćanje mase i volumena tijela te razmno-
žavanje heterotrofnih organizama. Najzna-
čajniji heterotrofi koji ostvaruju sekun-
darnu organsku produkciju su životinje.
SEKUNDARNI RAST, povećanje prom-
jera stabljike i korijena mnogih biljaka
(posebice drvenastih trajnica) kao rezultat
diobe stanica bočnih meristema.
SELEKCIJA, v. prirodni odabir.
SELEKCIJSKI PRITISAK, v. prirodni
odabir.
SELIDBA (migracija) RIBA, oblik pona-
šanja riba. Uzroci putovanja riba na druga
mjesta su sezonske promjene u tempera-
turi, slanoći i količini hrane ili mriještenje.
125
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SERIN, kemijski spoj iz skupine aminoki-
selina.
SEROZA, kod amniota treća zaštitna za-
metna ovojnica.
SESILNI ORGANIZMI, sjedilački, slabo
pokretni organizmi, isp. zrakasta simetrija
i bentos.
SIDA, v. AIDS.
SIFILIS (lues), spolna zarazna bolest čiji
je uzročnik bakterija spiroheta. U ranim
stadijima bolest je izlječiva, a neliječeni
sifilis uzrokuje teška oštećenja gotovo svih
organa i na kraju smrt.
SIMBIOGENEZA, udruživanje pojedinih
prokariotskih organizama. Primjer simbio-
geneze jednostaničnih alga i gljiva je lišaj.
Smatra se da je prva biljna stanica nastala
simbiogenezom: modrozelene alge (pla-
stid), protobakterije (mitohondrij), mikop-
lazmodija (citoplazma), pravirusa (jezgra)
i zavojite bakterije tipa današnje spirohete
(bič).
SIMBIOZA (potpomaganje), odnos izme-
đu dviju ili više jedinki različitih vrsta iz
kojega te jedinke imaju korist, npr. neke
alge i gljive žive u simbiozi u obliku lišaja,
rak samac živi u simbiozi s moruzgvom
(tzv. mutualizam) itd. Odnos u kojem jed-
na vrsta ima koristi, a druga nema niti
koristi niti štete, kao npr. bršljan ili slak,
nazivamo komenzalizam.
SIMPATIKUS, dio autonomnog ili vege-
tativnog živčanog sustava čija živčana vla-
kna nadziru rad većine unutarnjih organa
povećavajući ili smanjujući aktivnost tih
organa. Djelovanje simpatikusa je suprot-
no djelovanju parasimpatikusa.
SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA, speci-
jacija kada se populacije nalaze na istom
prostoru, ali su reproduktivno izolirane
126
zbog različitog ponašanja ili različitog saz-
rijevanja gonada. Isp. specijacija.
SINANTROPUS, v. kineski pračovjek.
SINAPSA (grč. synapsis = sveza), mjesto
prijenosa živčanog podražaja (impulsa) s
aksona na drugu živčanu stanicu, žljezda-
nu stanicu ili mišić, v. živčano - mišićna
veza. Preko sinapse se prenosi impuls
samo u jednom smjeru. Kroz sinaptičku
pukotinu impuls prenose kemijski prije-
nosnici (neurotransmiteri) tj. neurohor-
moni, isp. Prema djelovanju sinapsi na ne-
uron, razlikujemo pobuđivačke (eksitacij-
ske) i potiskivačke (inhibicijske) sinapse.
SINDROM, skupina različitih znakova
(simptoma) bolesti koji se javljaju zajedno.
SINGER, S.J. i NICOLSON, G.L., znan-
stvenici koji su 1972. god. razradili i danas
prihvatljiv model membrane koji se zove
“model tekućeg mozaika”, isp.
SINTEZA BJELANČEVINA, v. sinteza
proteina.
SINTEZA PROTEINA (sinteza bjelanče-
vina), proces koji se odvija na ribosomima
u citoplazmi stanice u kojem se iz
aminokiselina sintetiziraju proteini. Ovim
procesom upravlja molekula DNA uz pos-
redovanje nekoliko vrsta RNA (mRNA,
tRNA, rRNA). DNA koja se nalazi u
jezgri (genska DNA) u redoslijedu svojih
nukleotida, odnosno dušičnih baza sadrži
uputu za sintezu nekog proteina. Jedinice
takve upute čine grupe od po tri dušične
baze, tzv. trojke ili tripleti. Svaka trojka je
šifra za jednu određenu aminokiselinu.
Početna etapa u procesu sinteze proteina je
transkripcija ili prepisivanje, a odvija se u
jezgri gdje se genska uputa prepisuje s
DNA na glasničku RNK (mRNA). Pri
prepisivanju se sintetizira lanac mRNA po
principu komplementarnosti. Svaki triplet
prepisan s DNA na mRNA zove se kodon i
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
odgovara pojedinoj vrsti aminokiseline.
mRNA s preuzetom uputom odlazi iz jez-
gre u citoplazmu i veže se za ribosom. Ti-
me započinje druga etapa sinteze proteina
koja se zove translacija ili prevođenje zato
jer se kodoni na mRNA prevode u točno
određene aminokiseline. U procesu trans-
lacije veliko značenje imaju molekule
transportne ili prijenosne RNK (tRNA)
koje na sebe vežu po jednu aminokiselinu i
donose je na ribosom. Svaka tRNA ima
posebnu trojku baza, tzv. antikodon preko
kojega se veže na odgovarajući kodon na
mRNA. Tako će se npr. na kodon UAU
vezati tRNA s antikodonom AUA i doni-
jeti aminokiselinu triptofan. Molekule
aminokiselina vežu se u molekulu proteina
tako da se mRNA pomiče na površini
ribosoma i prima redom molekule tRNA
koje donose sa sobom aminokiseline.
Sinteza određenog proteina završava kada
mRNA donosi kodon koji ne odgovara niti
jednoj vrsti aminokiseline. Postoje tri
takva kodona: UAA, UGA i UAG.
SISAVCI (Mammalia, lat. mamma = sisa,
dojka), zadnja (i najrazvijenija) skupina
kralježnjaka koji su se razvili u životinj-
skom svijetu biosfere. Tijelo sisavaca je
pokriveno dlakom koja ih štiti od gubitka
topline. Toplokrvni su organizmi. Zameci
se razvijaju u maternici obavijeni postelji-
com (placentom). Nakon rođenja mladi
sišu majčino mlijeko. To je svojstveno sa-
mo sisavcima, kao i mliječne žlijezde koje
su zapravo promijenjene kožne žlijezde.
Kostur i mišići prilagođeni su četveronož-
nom, rijetko dvonožnom, kretanju. Udovi
su ispod tijela i mogu se okretati. Prednji
dio mozga ili veliki mozak dobro je raz-
vijen i na površini ima sivu koru. Razno-
likom funkcionalnom građom svih organ-
skih sustava prilagodili su se najrazliči-
tijim načinima života i preživljavanju u
svim mogućim staništima. Tako sisavci
imaju prilagodbe na toplinu i hladnoću (v.
linjanje i zimski san). Da bi održali stalnu
tjelesnu temperaturu moraju imati brz
metabolizam tj. moraju mnogo jesti i
potrebna je velika izmjena O2 i CO2.
Čeljusti i zubi im omogućavaju da žvaču
hranu. Resice u tankom crijevu povećavaju
probavnu površinu. Površina pluća se
povećala velikim brojem plućnih alveola.
Kisik se veže za dišni (krvni) pigment
hemoglobin. Srce je podijeljeno na lijevu i
desnu stranu, pa se venska i arterijska krv
ne miješaju. Za izlučivanje mokraće,
sisavci imaju pravi bubreg, tj. treći bubreg,
isp. Sisavci su se razvili od skupina mezo-
zojskih prasisavaca. Preci pravih sisavaca
bili su prakukcojedi. Danas u biosferi živi
oko 4500 vrsta sisavaca, od čega 109 vrsta
u našoj zemlji. Prema raznolikosti tjelesne
građe dijele se na: jednootvore (kljunaše),
tobolčare i prave sisavce (plodvaši ili pla-
centalni sisavci).
SISTEMATIKA (sustavoslovlje, taksono-
mija), znanost koja se bavi svrstavanjem
živih bića u određene sustave koji se
temelje na srodstvenim odnosima, odnos-
no razvrstavanje živih bića u filogenetski
prirodni sustav.
SISTEMATSKE JEDINICE, v. filoge-
netski sustav.
SISTEMSKI OPTOK KRVI, v. veliki
optok krvi.
SISTOLA (grč. systole = stezanje), kont-
rakcija ili stezanje srčanog mišića (klijetke
ili pretklijetke).
SISTOLIČKI TLAK, tlak krvi na stijen-
ke arterija u trenutku kada stezanjem (si-
stolom) srčanog mišića uđe u aortu nov
(udarni) volumen krvi. Taj tlak se prenosi
kroz velike i male arterije do arteriola i
kapilara.
SITASTE CIJEVI, provodni elementi u
većine biljaka. One služe za provođenje
asimilata (produkata fotosinteze).
127
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SJEDILAČKI ORGANIZMI, v. bentos.
SJEMENI ZAMETAK, organ svojstven
sjemenjačama. U golosjemenjača leži ot-
voreno na plodnim listovima, a u krito-
sjemenjača je "sakriven" u plodnici tučka.
Homologan je makrosporangiju (megaspo-
rangiju, ženskom sporangiju). U njemu se
nalazi makrospora (megaspora, embrion-
ska vreća, ženski gametofit) nastala ti-
jekom makrosporogeneze i sastoji se od
osam stanica. Jajna se stanica, s dvije
pomoćnice (sinergide), nalazi na jednom
polu, a na drugom su tri stanice: antipode.
U sredini su dvije središnje stanice embri-
onske vreće, isp. tučak.
SJEMENICI (testisi), muške spolne žlije-
zde koje su u čovjeka smještene u kožnim
vrećicama, mošnjama. Iznutra su ispunjeni
stanicama i sjemenim kanalićima. U sje-
menim kanalićima odvija se spermato-
geneza. Specijalizirane stanice sjemenika,
tzv. intersticijske stanice izlučuju muške
spolne hormone.
SJEMENKA, biljni organ koji služi ras-
prostranjenju nove generacije biljaka. Sje-
menka se razvija iz sjemenog zametka, a
sastoji se od sjemene lupine, klice (emb-
ria) i hranjivog staničja (endosperma). U
obliku sjemenke biljka se nalazi u
pritajnom (latentnom) stanju. U povoljnim
uvjetima (vlaga, temperatura, zrak) sje-
menka će proklijati i razvit će se mlada
biljka. Sve biljke koje stvaraju sjemenke
nazivamo sjemenjače.
SJEMENOVOD (ductus deferens), dio
muškog spolnog sustava, odvodni kanal
koji provodi muške spolne stanice, sper-
mije od spolnih žlijezda do mokraćne cije-
vi. U čovjeka su sjemenovodi parni organi.
SJEMENJAČE, najopsežnija skupina ko-
pnenih biljaka. Imaju sjemeni zametak
unutar kojeg se razvija ženski gametofit
(embrionska vreća). Tu se zbiva i oplod-
128
nja. Od sjemenog zametka razvija se sje-
menka. Prema smještaju sjemenih zameta-
ka sjemenjače se dijele u dvije velike
skupine: golosjemenjače i kritosjemenjače.
SKLERENHIM, v. potporno staničje.
SKLEROCIJ, v. ražova gljivica.
SLEZENA, krvotvorni organ smješten
ispod lijevog svoda ošita. U slezenu se
pružaju vezivni tračci između kojih se
smjestilo specifično tkivo slezene - pulpa.
Razlikujemo crvenu i bijelu pulpu. Crvena
pulpa je mješano krvotvorno tkivo gdje se
stvaraju eritrociti, granulociti, monociti i
plazma stanice. Bijela pulpa su nakupine
manjih limfnih čvorića (folikula) u samoj
slezeni. U sredini svakog čvorića nalazi se
središnja arterija kroz koju odlaze u optok
krvi nastali limfociti. Slezena nije uključe-
na u limfni optok, nego samo u krvni.
SLONOVI, najveći kopneni sisavci. Hra-
ne se biljkama, a hranu skupljaju pomoću
dugačke mišićave surle ili rila. Surla je
preobražen nos i gornja usna. Kljove su
izmijenjeni sjekutići. Očnjaka nemaju. Na
nogama imaju tri (afrički slon) ili četiri
prsta (azijski slon) koji završavaju kopi-
tastim noktom. Slonovi pripadaju skupini
polukopitara.
SLUZAVCI, v. korjenonošci.
SLUZNJAČE, najprimitivnije gljive, raz-
ličite od ostalih vrsta gljiva. U vegetati-
vnoj fazi više se osobinama podudaraju sa
životinjama (praživotinjama) – nemaju sta-
ničnu stijenku time ni stalan oblik, kreću
se plaženjem, ameboidno. Prehranom su
većinom saprofiti, ali ima ih i koje se se
hrane poput životinja – uzimaju i probav-
ljaju komadiće čvrste hrane. U vrijeme
razmnožavanja pokazuju sličnosti s biljka-
ma. Njihove su spore s bičevima (zoospo-
re) i čvrstom stijenkom od proteinskih tva-
ri ili celuloze, nikada od hitina. Sporangiji
se razvijaju u obliku plodišta.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
SLJEPOĆA NA BOJE (daltonizam), ne-
sposobnost raspoznavanja boja koja se
nasljeđuje kao spolno vezano svojstvo.
Geni koji su odgovorni za to svojstvo nala-
ze se u x spolnom kromosomu. Većinom
se pojavljuje u muškaraca, a u žena samo
ako se gen za sljepoću boja (gen cb) nalazi
u oba x kromosoma.
SLJEPULJE, v. kružnouste.
SMEĐE ALGE, višestanični organizmi
koji pretežito žive u moru. Kloroplasti im,
uz klorofil a i b, sadrže i druge boje, po-
sebno smeđi fukoksantin. Produkti sinteze
su različiti, ali nikada škrob. Razmnoža-
vaju se vegetativno, spolno i nespolno.
Predstavnik je jadranski bračić (Fucus vir-
soides). Neke se smeđe alge koriste kao
hrana i začini naročito zato jer obiluju
vitaminima A, B i C. Neke sadrže sluzavu
tvar algin (alginske kiseline) koja se pri-
mjenjuje u tekstilnoj, papirnoj, prehram-
benoj i drugim industrijama.
SMOLENICE, v. žljezdano staničje.
SMRČCI (Morchella), gljive mješinarke s
razvijenim plodištem, jestive.
SOJ, jedinstvena vrsta biljaka i nižih orga-
nizama.
SOL-stanje, tekući oblik koloidnih otopi-
na.
SOMATOGAMIJA, stapanje vršaka žen-
skih (+) i muških (–) primarnih hifa u sek-
undarnu hifu kod razmnožavanja stapčar-
ki.
SOMATOTROPNI HORMON, v. hor-
mon rasta.
SOMATSKA STANICA, v. tjelesna sta-
nica.
SOMATSKE MUTACIJE, v. mutacije.
SOMATSKE VARIJACIJE, v. modifi-
kacije.
SOMATSKI ŽIVČANI SUSTAV, v. tje-
lesni živčani sustav.
SOREDIJ, tjelešce u lišaja koje sadrži je-
dnu kuglastu stanicu alge obavijenu krat-
kom hifom odgovarajuće gljive.
SORTA, v. svojta.
SORUS, nakupina sporangija s donje stra-
ne lista paprati.
SPECIFIČNA PROTUTIJELA, isto što
i antitijela.
SPECIJACIJA, evolucijski proces nasta-
janja novih vrsta. Specijacija se brže odvi-
ja u dobro odijeljenim područjima, isp.
izolacija. Poznate su alopatrijska, simpa-
trijska i parapatrijska specijacija.
SPECIJALIZIRANE FUNKCIJE STA-
NICA, određene funkcije koje obavljaju
stanice višestaničnih organizama koje su
srodne po svojoj građi te formiranju tkiva.
Takve stanice, osim uobičajenih staničnih
struktura (jezgre, membrana, mitohondrija,
ribosoma, lizosoma i sl.) sadrže i speci-
fične strukture koje određuju njihovu fun-
kciju. Na primjer, mišićne niti u mišićnoj
stanici omogućuju kontrakcije, klorofil u
biljnim stanicama omogućuje fotosintezu
itd.
SPECIJALNA ADAPTACIJA (prilagod-
ba), skup osobina koje se razvijaju u odre-
đenim uvjetima. Npr. zakržljale oči kod
životinja koje žive u tami.
SPERMA, sjemena tekućina koju izlučuju
muški spolni organi. Sastoji se od spermija
i sekreta prostate i drugih žlijezda. Sekreti
sadržavaju fruktozu, pojedine aminokise-
line i enzime, te tako prehranjuju spermije.
Prosječno se u tijeku spolnog akta muška-
rca izluči oko 3 mL sperme. U svakom
mililitru ima oko 120 milijuna spermija;
ukupno oko 360 milijuna.
129
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

SPERMATIDE, stanice koje nastaju u ko kojeg se potpuno pretoči sadržaj stanice

procesu spermatogeneze (isp.). jedne u stanicu druge niti.
SPERMATOCITE, v. spermatogeneza. SPOJEVI, čiste kemijske tvari izgrađene
od dva ili više različitih, međusobno spoje-
SPERMATOGENEZA, proces nastajanja
nih kemijskih elemenata.
muških spolnih stanica, spermija, u sjeme-
nim kanalićima muških spolnih žlijezda, SPOLNA GENERACIJA, v. haploidna
sjemenika. U sjemenicima iz zrelih zamet- generacija.
nih stanica, spermatogonija mitotičkim
SPOLNA ODREĐENOST POTOMA-
diobama nastaju velike stanice, primarne
KA, ovisi o tome koji spolni kromosom
spermatocite (spermatocite I). One sadrže
donosi spermij pri oplodnji. U mnogih
diploidan broj kromosoma i iz njih će na-
životinja i u čovjeka nastaju dvije vrste
kon mejoze I (prve mejotičke diobe) nas-
spermija: jedna vrsta nosi x spolni kromo-
tati sekundarne spermatocite (spermatocite
som, a druga vrsta y spolni kromosom.
II) s haploidnim brojem kromosoma. Iz
Spajanjem jajne stanice sa spermijem koji
svake spermatocite II u mejozi II (drugoj
nosi x spolni kromosom nastaje potomak
mejotičkoj diobi) nastaju po dvije sperma-
ženskog spola, a spajanjem jajne stanice sa
tide iz kojih će postupnim izduživanjem
spermijem koji nosi y spolni kromosom
nastati zreli spermiji. Znači, iz svake pri-
nastaje potomak muškog spola.
marne spermatocite, procesom spermato-
geneze, nastaju četiri zrela spermija. SPOLNI HORMONI, hormoni koji utje-
ču na razvoj spolnih obilježja. Uglavnom
SPERMATOGONIJE, nezrele zametne
ih izlučuju spolne žlijezde (sjemenici, jaj-
stanice u sjemeniku iz kojih tijekom sper-
nici), a neke, tzv. androgene, izlučuje kora
matogeneze nastaju spermiji.
nadbubrežne žlijezde. Po svom kemijskom
SPERMIJI, muške spolne stanice, gamete sastavu spolni hormoni su steroidi. Sintezu
koje nastaju u sjemenicima tijekom sper- i lučenje spolnih hormona stimuliraju go-
matogeneze. Spermiji čovjeka su vrlo male nadotropni hormoni.
stanice čiji su glavni dijelovi glava i rep.
SPOLNI UD (penis), mišićno, spužvasto,
Glava sadrži jezgru s 23 kromosoma, a na
cjevasto tijelo dobro opskrbljeno krvnim
njenom vršnom dijelu nalazi se vršno
žilama i živcima. Kroz ud prolazi mok-
tjelešce, akrosom koji sadrži enzime koji
raćna cijev koja izvodi mokraću i spermu.
omogućuju prodor spermija u jajašce.
Najbitniji dijelovi za funkciju penisa su tri
Repni dio je vrlo dug i omogućuje aktivno
spužvasta tijela, građena od brojnih šup-
kretanje spermija. Prednji dio repa sadrži
ljina, koje kada se napune krvlju iz arterija
brojne mitohondrije u kojima se oslobađa
služe za ukrućenje (erekciju) što omogu-
energija potrebna za pokretanje spermija.
ćavae unošenje sjemena u rodnicu.
SPIKULE, v. spužve.
SPOLNO RAZMNOŽAVANJE, stapa-
SPIRILI, v. bakterije. nje spolnih rasplodnih stanica, gameta što
dovodi do rekombinacije gena.
SPIROGIRA (Spirogyra), nitasta zelena
alga. Sklone su konjugaciji, izmjeni gene- SPOLNO SAZRIJEVANJE, v. pubertet.
tičkog materijala do kojeg dolazi kada se
SPOLNO VEZANA SVOJSTVA, svojs-
po dvije stanice susjednih niti spoje kana-
tva vezana za spolne kromosome, npr. u
lićem, tzv. citoplazmatskim mostićem pre-

130
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
čovjeka, nasljedna nesposobnost grušanja
krvi (hemofilija), nemogućnost raspozna-
vanja boja (daltonizam) itd. Geni koji
određuju ta svojstva smješteni su u x
spolnom kromosomu i zovemo ih spolno
vezani geni.
SPOLNO VEZANO NASLJEĐIVA-
NJE, nasljeđivanje pojedinih svojstava čiji
su geni smješteni u x spolnom kromo-
somu. U čovjeka su takva svojstva daltoni-
zam, hemofilija itd. a ona se zbog svoje
recesivnosti ispoljavaju kod muških poto-
maka, dok su žene većinom samo preno-
sitelji gena za ta svojstva. U primjerima
praćenja spolno vezanog nasljeđivanja,
gen za recesivno svojstvo daltonizam mo-
že se označavati malim slovom (a ili d) ili
x, a slično se označuje i gen za hemofiliju
(h) ili x. Pravila spolno vezanog nasljeđi-
vanja mogu se izvesti iz slijedećih primje-
ra:
1. Iz odnosa muškarca oboljelog od he-
mofilije i zdrave žene rađaju se zdrava
muška djeca dok su ženska djeca
prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.)
2. Iz odnosa zdravog muškarca i žene
prenositelja dobiva se potomstvo u
kojem je 50 % muške djece oboljelo
od hemofilije, a 50 % ženske su
prenositelji. Ostalih 50 % muške i 50
% ženske djece je zdravo. (v. shemu u
Dodatku 1)
3. Iz odnosa muškarca oboljelog od
hemofilije i žene prenositelja dobiva
se potomstvo u kojem će 50 % muške
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit će zdravo, dok će 50 % ženske
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit će prenositelji. (V. shemu u Dodat-
ku 1.)
4. Iz odnosa zdravog muškarca i žene
oboljele od hemofilije sva ženska dje-
ca bit će prenositelji, a sva muška
djeca će oboljeti od hemofilije. (V.
shemu u Dodatku 1)
5. Iz odnosa muškarca oboljelog od he-
mofilije i žene oboljele od hemofilije
sva će djeca oboljeti od hemofilije.
(V. shemu u Dodatku 1.)
SPONGIN, v. spužve.
SPONGOCEL, šupljina u tijelu spužve, v.
spužve.
SPONTANE MUTACIJE, v. mutacije.
SPORANGIJ, v. spore.
SPORE, nespolne rasplodne stanice bilja-
ka. Nastaju u posebnim organima – spor-
angijima. Iz spora se u povoljnim uvjetima
razvijaju nove biljke.
SPOROFIT, nespolna generacija u biljaka
u kojoj nastaju nespolne rasplodne stanice,
spore. Evolucijom biljnog svijeta jače se
razvija sporofit u odnosu na spolnu gene-
raciju, gametofit. Tako je kod papratnjača i
sjemenjača sama biljka sporofit dok je
gametofit veoma reduciran. Isp. haploidna
generacija.
SPOSOBNOST
SAMOUMNOŽAVANJA, isp. DNA i
RNA.
SPUŽVE (Spongia), najprimitivnije mno-
gostanične životinje. Žive u morima, a
samo mali broj vrsta u kopnenim vodama
sjedilačkim načinom života. Nemaju izgra-
đena tkiva. Stijenka tijela sastoji se od tri
sloja stanica. U unutarnjosti je šupljina
spongocel obložena bičastim stanicama ili
hoanocitama. U spongocel voda s hranom
(npr. bakterijama, algama i sitnim životi-
njama) i kisikom ulazi kroz mnogobrojne
sitne otvore na površini tijela. Neprobav-
ljeni ostaci izlaze kroz najveći otvor ili
oskulum. Skelet izgrađuju vapnene ili
kremene iglice (spikule) ili pak elastične
bjelančevinaste niti spongina. Spužve su
131
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
većinom dvospolci (hermafroditi). Raz-
množavaju se nespolno pupanjem i spolno.
Nespolni pup se naziva gemula. Spolne
stanice spermiji i jaja nastaju od tzv.
ameboidnih stanica i hoanocita. Oplođuju
se unutar tijela spužve iz kojeg izlazi
trepetljikava ličinka parenhimula koja se
pričvrščuje za dno i izraste u spužvu.
Spužve imaju sposobnost regeneracije.
Danas je poznato oko 5000 vrsta. Zoolozi
smatraju da su se spužve razvile iz zadruž-
nih bičaša, isp. hipoteze o postanku meta-
zoa.
SRCE, šuplji mišićni organ koji kod čov-
jeka teži oko 300 g. Smješteno je u sredini
prsne šupljine između dva plućna krila u
osrčju ili perikardu. Osrčje štiti od nepo-
srednog pritiska na srce ili od trenja pluć-
nih krila pri disanju. Između srca i stijenki
perikarda nalazi se tekućina. Po dužini
podijeljeno je na lijevo (arterijsko) i desno
(vensko) srce. Svaki taj dio podijeljen je
poprečno, pa srce ima dvije pretklijetke
(atriji) i dvije klijetke (ventrikuli). Između
lijeve pretklijetke i klijetke nalaze se
mitralni ili bikuspidalni zalisci, a između
desne pretklijetke i klijetke trikuspidalni
zalisci. Vraćanje krvi iz aorte ili plućne
arterije u srce nakon sistole sprječavaju
semilunarni (polumjesečasti) zalisci.
SRČANI MIŠIĆ, v. poprečnoprugasti mi-
šić.
SRDOBOLJNA AMEBA, praživotinja iz
skupine korjenonošci, nametnik u debelom
crijevu čovjeka. Dok se hrani crijevnim
bakterijama, nije opasna. Kada se poremeti
rad debelog crijeva (drugim zarazama,
uzimanjem droge, alkohola, pušenjem itd.)
počinje se hraniti eritrocitima iz sluznice
crijeva te uzrokuje patogene promjene.
Čovjek se zarazi zaraženom hranom ili
vodom.
SREDIŠNJI (centralni) ŽIVČANI SUS-
TAV, obrađuje i pohranjuje primljene in-
132
formacije te upravlja brojnim tjelesnim
voljnim i autonomnim radnjama. Čine ga:
veliki mozak (cerebrum), mali mozak (ce-
rebellum), produžena moždina (medulla
oblongata) i leđna moždina (medulla spi-
nalis).
SREDIŠTE AUTOMACIJE RADA SR-
CA, u srcu se nalaze središta koja upra-
vljaju radom srca. To su: primarno središte
automacije srca - atrijski ili sinus-atrijski
(S - A) čvor (nalazi se u desnoj pretklijetki
i predvodnik je rada srca) te sekundarno
središte automacije srca ili atrio – ventri-
kularni (A - V) čvor (nalazi se na granici
između pretklijetki i klijetki).
SREDNJE UHO, mala šupljina između
bubnjića i unutarnjeg uha, premoštena sa
tri slušne košćice: čekić (malleus), nako-
vanj (incus), stremen (stapes). Srednje uho
je povezano s gornjim dijelom ždrijela
Eustahijevom cijevi. Služi za izjednačiva-
nje tlaka zraka u srednjem uhu s vanjskim
tlakom.
SRPASTA ANEMIJA (anemija srpastih
stanica), nasljedna je bolest uzrokovana
sintezom nenormalnog hemoglobina -
HbS. Eritrociti su u obliku srpa i imaju
smanjenu sposobnost prijenosa kisika.
Bolest je neizlječiva.
STABLAŠICE (više biljke, kopnene bilj-
ke), biljna skupina prilagođena životu na
kopnu. Razlikujemo tri temeljna, vegeta-
tivna organa, tri dijela njihovih tijela:
korijen, stabljiku i list. Stabljika i list
nazivaju se jednim imenom izdanak, u
njemu se odigrava fotosinteza. Korijen
služi za učvršćivanje biljke i upijanje vode
i otopljenih minerala. Postoje i generativni
organi koji isključivo služe razmnožava-
nju. U biljaka postoje i provodni organi,
žile koje služe za provođenje minerala,
hranjivih tvari i kao potporno tkivo jer
imaju lignizirane stanične stijenke; postoji
kožno staničje prekriveno voštanom pre-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

vlakom (kutikulom) koja štiti biljku od matska mrežica, Golgijevo tijelo, lizosomi,
isušivanja; postoje otvori, puči za izmjenu mitohondriji i mikrotubuli. Osim tih struk-
plinova. tura koje se nalaze gotovo u svim euka-
riotskim biljnim i životinjskim stanicama
Stablašice su se razvile iz pradav-
postoje i strukture karakteristične samo za
nih zelenih alga, a mogu se podijeliti na tri
biljnu, odnosno životinjsku stanicu. Tako,
velike skupine, tri odjeljka: mahovine, pa-
biljne stanice sadrže staničnu stijenku, klo-
pratnjače i sjemenjače.
roplaste i druge plastide što ne nalazimo u
STABLJIKA, jedan od tri temeljna orga- životinjskih stanica. Većina životinjskih
na kopnenih biljaka, a razvija se iz kli- stanica sadrži centriole koji se još nalaze
cinog pupoljka. Ona je os izdanka, nosi samo u stanicama nekih algi. Zelena biljna
listove i druge organe koji su se razvili stanica je autotrofna za razliku od hetero-
bilo preobrazbom stabljike bilo preobraz- trofne životinjske stanice.
bom listova, npr. cvjetove i plodove. Na
vrhu stabljike i bočnih ogranaka nalazi se Osnovne razlike između biljnih i
vršni pup s tvornim staničjem za produžni životinjskih stanica
rast. Stabljika može biti zeljasta ili drve- Životinjske
nasta. Drvo ili stablo je oblik višegodišnje Biljne stanice
stanice
drvenaste stabljike s nerazgranatim dije-
lom deblom i razgranatim, krošnjom. Obavijene su Nemaju
Preobrazbe stabljike: podzemne sta- celuloznom celulozne
bljike su podanak ili rizoma (npr. u pe- stijenkom. stijenke.
runike i paprati), lukovica (u sunovrata) i Imaju velike
Kada su i
gomolj (krumpir); sprermišni organi (u ko- vakuole
prisutne,
rabice); trnovi; vitice; stapke; filokadije ispunjene
vakuole su
itd. staničnim
male.
sokom.
STAFILOKOKI, v. bakterije.
Velike stanice Male stanice
STANICA, temeljna građevna i funkci- određenog nepravilna
onalna jedinica svakog živog bića (orga- oblika. oblika.
nizma). Sva živa bića, s obzirom na
složenost građe njihovih stanica, možemo Sadrže
Bez kloroplasta
podijeliti na prokariote i eukariote. Najjed- kloroplaste
(klorofila) su.
nostavniji jednostnanični organizmi su (klorofil).
prokarioti čije stanice ne sadrže obliko- Obavljaju Moraju dobiti
vanu jezgru ni druge stanične strukture fotosintezu pa hranu izvana pa
obavijene membranama. Ostale jednosta- su time su heterotrofne.
nične organizme i višestanične organizme, autotrofne.
bilo biljne ili životinjske, izgrađuju eukari-
otske stanice. STANICE ZAPORNICE, specijalizirane
Tipične eukariotske stanice sadrže epidermske stanice lista koje okružuju ot-
jezgru obavijenu ovojnicom koja ima vor puči, isp.
mnogobrojne pore kroz koje se izmjenjuju
tvari između jezgre i citoplazme. U cito- STANIČNA IMUNOST, oblik stečene
plazmi tipične eukariotske stanice nalaze imunosti u kojoj organizam nakon podra-
se različite stanične strukture: endoplaz- žaja antigenom stvara veliki broj aktivira-

133
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nih limfocita T koji specifično uništavaju
antigen.
STANIČNA JEZGRA, v. jezgra.
STANIČNA MEMBRANA, tanka ovoj-
nica (7 do 10 nm) koja obavija stanicu.
Građena je od proteina i lipida pa se nazi-
va još i lipoproteinska ovojnica. Stanična
membrana je selektivno propusna što znači
da ne propušta sve tvari jednako, već vrši
selekciju: neke tvari propušta lako, neke
teže, a za neke je nepropusna.
STANIČNA STIJENKA, Stanična tvore-
vina koja obavija većinu biljnih stanica i
daje im oblik i čvrstoću. Najvažnija tvar
stijenke je celuloza, a samo u gljiva celu-
loza je nadomještena hitinom.
STANIČNA TEKUĆINA je tekućina
unutar stanice. U ljudskom tijelu je ima
oko 25 litara. Glavni sastojci stanične
tekućine su voda, kalijev kation (K+) te
hidrogen karbonatni ( HCO 3− ) i sulfatni
( SO 24− ) anion. Ljudska stanična tekućina
ima pH 7.0.
STANIČNA TEORIJA, teorija po kojoj
sva živa bića imaju staničnu građu. Ute-
meljitelji ove teorije su njemački znans-
tvenici, botaničar M. Schleiden i zoolog T.
Schwann. Značenje ove teorije je u tome
što ukazuje na jedinstvo građe živih bića i
na njihovo zajedničko podrijetlo.
STANIČNI CIKLUS, životni ciklus sta-
nice koji se sastoji od dva razdoblja in-
terfaze (razdoblje između dvije stanične
diobe) i mitoze (diobe stanice). Stanični
ciklus započinje od trenutka kada ta sta-
nica nastaje diobom i traje sve dok se i ona
sama ne podijeli na dvije nove stanice.
STANIČNI METABOLIZAM, skup svih
kemijskih reakcija u stanici odnosno iz-
mjena tvari i energije u stanici. Kemijske
134
reakcije u stanici možemo podijeliti u dvi-
je skupine: procesi izgradnje (anabolizam)
i procesi razgradnje (katabolizam).
STANIČNI ORGANELI, specifično gra-
đene strukture unutar stanice koje su oba-
vijene membranom i obavljaju određenu
funkciju. Stanični organeli su jezgra, mito-
hondrij, endoplazmatska mrežica, Golgije-
vo tijelo, plastidi. Postoje i manje strukture
unutar stanice koje također vrše važne fun-
kcije npr. ribosomi, jezgrice, kromosomi,
centrioli, ali kako nisu obavijeni membra-
nom ne smatramo ih organelima u užem
smislu.
STANIČNO DISANJE, v. disanje.
STANIČNO FRAKCIONIRANJE, ras-
tavljanje stanica na sastavne dijelove. To
je postupak izdvajanja pojedinih staničnih
organela ili još manjih dijelova stanice u
zasebne homogene frakcije da bi se bolje
upoznala njihova fiziološka uloga i bioke-
mijski sastav. Najprije se stanice kidaju
gnječenjem tkiva u tarioniku, protiskiva-
njem stanica kroz uski prostor određenih
dimenzija, rezanjem vrtećim noževima ili
ultrazvučnim vibracijama. Zatim se tako
dobivena stanična kaša centrifugira. Cen-
trifugiranjem se pojedini stanični dijelovi
razdvajaju na osnovi razlika u brzini nji-
hova taloženja.
STANIŠTE (biotop, grč. bios = život, to-
pos = mjesto), prostor sa svim životnim
uvjetima (svjetlo, ugljik(IV)-oksid, voda,
mineralne tvari itd.) u kojem živi popula-
cija jedne vrste.
STANLEY, W.M., (1904.-1971.) američ-
ki znanstvenik koji je prvi izdvojio virus u
čistom stanju. To je bio virus mozaične
bolesti duhana.
STAPČARKE, skupina od oko 30 000 vr-
sta gljiva u koje spadaju i sve one što ih u
svakodnevnom govoru zovemo gljive. Plo-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
dišta su im najčešće oblika kišobrana ili
klobuka na stručku. Uz različite druge spo-
re, kariogamijom se razvijaju i posebne –
bazidiospore i to po 4 na zajedničkoj sta-
pci, bazidiju. Stapčarke imaju raznolike
skupine, npr. snijeti, lističarke (pečurka,
zelena pupavka), rupičarke (vrganji), zup-
čarke (prosenjak), puhare itd. Šumske glji-
ve žive u mikorizi s drvećem.
STARENJE, sve promjene koje nastaju u
odrasloj dobi kada se nepovratno mijenja
građa i funkcija stanica, tkiva i organa, a s
vremenom nastupa i smrt. Postoji niz pret-
postavki o uzrocima starenja, a najvažniji
su fiziološki i patološki. U stanicama se
zbiva niz fizioloških promjena, npr. gubi-
tak vode zbog čega se mijenjaju bjelan-
čevine u citoplazmi, nakupljanje štetnih
tvari, oštećenja membrana lizosoma, sma-
njenje regeneracijskih sposobnosti ošteće-
nih stanica itd. Patološki razlozi starenja
posljedica su težih oštećenja pojedinih
organa. Starenje i umiranje nekih stanica
započinje zapravo odmah nakon začeća i
traje sve do smrti iako se najčešće pod
starenjem podrazumijevaju procesi koji
nastaju nakon pedesete godine.
STAROČELJUSKE (bezgrebenke), veli-
ke kopnene ptice koje ne mogu letjeti jer
im je prsna kost bez grebena. To su npr.
afrički noj, južnoamerički nandu i austral-
ski emu.
STATOCISTI, osjetila za ravnotežu kod
nekih beskralježnjaka, npr. mekušaca i ra-
kova. Kod mekušaca većinom se nalaze u
stopalu.
STEČENA IMUNOST (specifična), oblik
otpornosti organizma koja nastaje nakon
unosa antigena u organizam. Pokreće se
imunološka reakcija. Nositelji te vrste
imunosti su limfociti (B i T). Dva su os-
novna oblika stečene imunološke reakcije,
humoralna i stanična imunost. Specifična
imunost može biti stečena aktivno i pasiv-
no, v. imunizacija.
STELJKA (talus), biljno tijelo jednostav-
ne građe na kojemu se ne razlikuju poje-
dini vegetativni organi (korijen, stabljika,
list i cvijet).
STELJNJAČE, niže biljke, talofiti, jed-
nostanične ili všestanične. Jednostavne su
građe, prvenstveno vodeni organizmi pa
cijela njihova površina sudjeluje u prima-
nju vode i izmjeni tvari. To objašnjava
zašto steljnjače nemaju tijelo razlučeno u
tkiva i organe. Obuhvaćaju različite orga-
nizme nazvane jednim imenom ALGE.
STERILIZACIJA, izlaganje supstrata te-
mperaturi iznad 100 oC i više pri čemu
ugibaju ne samo bakterije već i njihove
spore.
STERKOBILIN B, v. eritrociti.
STEROIDI, organski spojevi iz skupine
lipida. U organizmu čovjeka poznati ste-
roidi su spolni hormoni, hormoni kore
nadbubrežne žlijezde i neki vitamini, npr.
vitamin D.
STEŽLJIVI MJEHURIĆI (kontraktilna
vakuola), organeli u protoplazmi praži-
votinja pomoću kojih izbacuju suvišnu
tekućinu iz tijela i na taj način održavaju
osmotsku ravnotežu. To je značajno za
praživotinje slatkih voda jer voda zbog
osmotskog tlaka neprestano ulazi kroz
membranu u tijelo i razrjeđuje koncen-
traciju anorganskih i organskih tvari u
protoplazmi. Broj mjehurića može biti od
jednog do nekoliko.
STH, v. hormon rasta.
STIGMA, v. uzdušnice i očna pjega.
STOME, v. puči.
STONOGE, jednostavno građeni uzduš-
njaci iz skupine člankonožaca, isp. Na
135
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kolutićima imaju 1 ili 2 para člankovitih
nogu, ukupno i do 200 pari. Na glavi su
ticala i jednostavne oči. Žive na vlažnim
staništima. Poznate su strige i dvojenoge.
STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA (po-
vijesna geologija), znanost koja proučava
razvojni put Zemlje od postanka litosfere
do danas.
STREPTOKOKI, v. bakterije.
STROBILA, v. trakavica.
STROMATOLITI, tvorevine posebne
građe u kojima se nalaze fosilizirane bak-
terije i cijanobakterije.
STUPANJ OTROVNOSTI (toksicitet),
količina otrova koja ubija 50 posto otrova-
nih jedinki. To je tzv. 50 %-tna letalna
doza ili LD50.
SUKCESIJE, procesi smjenjivanja čitavih
biocenoza na nekom prostoru.
SUKCESIVNA EVOLUCIJA (filetička,
susljedna), postupno nakupljanje malih na-
sljednih promjena i novih svojstava orga-
nizama te postupan prijelaz jedne vrste u
drugu.
SUNAŠCE, v. korjenonošci.
SUSLJEDNA EVOLUCIJA, v. sukce-
sivna evolucija.
SVINJSKA TRAKAVICA, nametnik u
crijevu čovjeka, (isp. trakavice). Čovjek se
zarazi ako pojede njezinu ikricu s mesom
zaražene svinje. Iz ikrice se razvije tra-
kavica. Stražnji zreli članci s oplođenim
jajnim stanicama se otkidaju i izlaze iz
crijeva čovjeka. Ako te članke pojede svi-
nja, u njezinu crijevu će se razviti ličinke
koje se u mišićima začahure stvarajući
ikricu.
SVITAK (horda, chorda dorsalis), potpor-
ni savitljivi prutić sastavljen od vezivnog
tkiva. Proteže se na leđnoj strani duž čita-
136
vog tijela iznad crijeva i ulazi u glavu. U
embrionalnom razvitku razvija se iz endo-
derma. Plaštenjaci imaju svitak samo u
stadiju ličinke, a svitkoglavci u svim stadi-
jima razvitka.
SVITKOGLAVCI (Cephalochordata),
pripadaju bezlubanjcima iz koljena svit-
kovci. Najpoznatija skupina su kopljače.
Žive u morima. Uvijek imaju svitak. Miši-
ći, organi za izlučivanje i krvotok te škržne
pukotine na ždrijelu imaju kolutićav raspo-
red. Živčani je sustav cjevast i proteže se
iznad svitka s leđne strane tijela. Kopljača
je razdvojena spola. Oplodnja je vanjska.
U Jadranskom moru živi zašiljena kopljača
koja obitava u pijesku, a i pliva. U Tihom
oceanu živi kalifornijaka kopljača. U Kini
kopljača služi kao hrana.
SVITKOVCI (Chordata), životinje koje
na leđnoj strani (ispod živčanog sustava, a
iznad crijeva) imaju svitak ili hordu, isp.
Svitkovci su dvobočno simetrične životi-
nje bez znakova vanjske kolutićavosti.
Naseljavaju sva staništa u vodama i na
kopnu. Danas živi oko 45000 vrsta. Svit-
kovcima pripadaju tri potkoljena: plašte-
njaci, svitkoglavci i kralježnjaci. Plaš-
tenjaci i svitkoglavci su bezlubanjci, a
kralježnjaci su lubanjci. Preci svitkovaca
su davni srodnici žiroglavaca ili polusvit-
kovaca, isp. Osnovna obilježja svih svit-
kovaca jesu, osim svitka, i škržne pukotine
na prednjem dijelu probavila. Kod viših
kralješnjaka postaju prave škrge ili pluća.
Dalje, živčani sustav je s leđne strane
trupa. U kralješnjaka se razvija u leđnu
moždinu koja je smještena u kralješnici.
Na prednjem dijelu leđne moždine razvija
se mozak, u lubanjaca zaštićen hrskavič-
nom ili koštanom lubanjom. Optjecajni
(krvožilni) sustav je zatvoren, sa srcem s
trbušne strane.
SVOJTA, filogenetske sustavske jedinice
bez obzira na njihov stupanj. Svojte koji-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ma označujemo različite oblike nekih vrsta
koje je čovjek postigao na umjetan način,
tj. uzgojem su kultivar, sorta, klon i linija.
Š ra. Ljušture su spojene zubićima i liga-
ŠARENICA (iris), v. bjeloočnica.
ŠARLAH (scarlatina, škrlet), akutna zara-
zna bolest uzrokovana bakterijama (strep-
tokokima).
ŠEĆERI, v. ugljikohidrati.
ŠEĆERNA BOLEST (dijabetes), bolest
koja nastaje zbog smanjenja ili potpunog
izostanka izlučivanja hormona inzulina
beta stanicama Langerhansovih otočića u
gušterači. Nedostatkom inzulina u krvi
nastaje povećana razina šećera u krvi (hi-
perglikemija), a istovremeno nedostatak
šećera za energetske potrebe u stanicama.
Kod bolesnika s smanjenom proizvodnjom
inzulina daju se lijekovi koji stimuliraju
gušteraču na pojačano lučenje inzulina.
Kod težeg oblika dijabetesa, tzv. inzulin
ovisan dijabetes daju se injekcije inzulina.
Bolesnici se moraju strogo držati ugljiko-
hidratne dijete. Bolest se javlja u djece
(juvenilni dijabetes) i u odraslih (adultni
dijabetes).
ŠEŠVA, v. boginje.
ŠIŠMIŠI (netopiri), jedina skupina sisava-
ca koji mogu letjeti. Krila imaju letnu
kožicu ili letnicu razapetu između du-
gačkih kosti prstiju. Kada se odmaraju,
pričvrste se stražnjim nogama za stijenu i
vise glavom prema dolje. Neki spavaju
zimski san. Hrane se kukcima ili malim
kralježnjacima, voćem, nektarom, pelu-
dom, a neki sišu krv. Šišmiši ispuštaju
ultrazvuk kojim pronalaze hranu i lakše se
snalaze u prostoru.
ŠKOLJKAŠI,. pripadaju skupini mekuša-
ca, isp. Većinom žive u moru, npr. dagnje,
prstaci, periske. U slatkim vodama naj-
poznatija je bezupka. Tijelo im je bočno
spljošteno i smješteno između dviju ljuštu-
mentom, a otvaraju ih i zatvaraju mišići
zatvarači. Stopalom se pričvršćuju za pod-
logu. Između plašta i tijela je plaštena šup-
ljina u koju stalno ulazi voda. Filtrirajući
vodu školjkaši dolaze do hrane i kisika.
Nemaju radulu. Većina su rastavljenog
spola. Oplodnja je vanjska.
ŠKORPIONI, v. paučnjaci.
ŠKRGE, organi za disanje kod kružno-
usta, riba i ličinke vodozemaca. Nastaju u
području škržnih pukotina u ždrijelu. Škr-
ge su u obliku resa (škržni listići) i dobro
su prokrvljene krvnim kapilarama. Voda
ulazi kroz usta i oplakuje škržne listiće.
Otopljeni kisik iz vode difuzijom prelazi u
krv, a iz krvi izlazi ugljik dioksid.
ŠKROB, složeni organski spoj iz skupine
polisaharida koji sadrži kemijski vezano
nekoliko stotina molekula glukoze. Opća
formula mu je (C6H10O5)n. On je pričuvni
polisaharid biljaka koji se u obliku škrob-
nih zrnaca nalazi u spremišnim organima
biljaka (zadebljali dijelovi korijena, lu-
kovice, gomolji itd.). U slučaju kada su
ugljikohidrati potrebni i kao izvor energije
u stanicama, škrob se postupno razgrađuje
uz pomoć niza enzima (npr. amilaze, mal-
taze) do glukoze koja zatim ulazi u proces
staničnog disanja. U ljudskom organizmu
prvi se počinje probavljati, v. probava.
ŠTIPALJKE (pedicelarije), nalaze se, kod
bodljikaša, između bodlji (npr. kod ježina-
ca i zvjezdača). Služe za obranu, hvatanje
plijena i čišćenje.
137
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ŠTITARKE, skupina uglavnom zeljastih
biljaka dvosupnica. Listovi su im razdije-
ljeni, stabljika je šuplja, a cvijetovi skup-
ljeni u štitac. U svim dijelovima, naročito
u plodićima, sadrže aromatične i ljekovite
tvari pa se štitarke rabe u prehrani, far-
maciji i kao začinske biljke. Neke od njih
su: mrkva, peršin, celer, kopar i kim.
ŠTITNA ŽLIJEZDA (štitnjača), žlijezda
s unutarnjim izlučivanjem, smještena je
ispod grkljana s obje strane dušnika. Žlije-
zdane stanice štitnjače izlučuju hormone
tiroksin (T4), trijodtironin (T3), tireokalci-
tonin i dr. Ti hormoni stimuliraju metabo-
lizam u tijelu. U svom sastavu imaju jod.
ŠULJEVI (hemoroidi), proširene vene na
kraju zadnjeg crijeva (rektum) i čmara.
Vene oteknu zbog učestalo povišenoga
tlaka, što je obično posljedica opetovanog
naprezanja prilikom ispražnjivanja crijeva.
Hemoroidi mogu biti unutarnji i vanjski.
Prolaskom fekalija mogu lako popucati i
krvariti.
ŠUPLJE VENE, gornja i donja, najveće
vene, ulaze u desnu pretklijetku srca. Ne-
maju venskih zalisaka, v. veliki optok.
ŠUPLJINA, v. celom.
T bavnog sustava koji se proteže od želuca, a
T - LIMFOCITI, vrsta leukocita koji nas-
taju najviše u timusu (prsnoj žlijezdi), a
manje u limfnim čvorovima i slezeni. Oni
su jedni od nositelja stanične specifično
stečene imunosti.
TAHIKARDIJA, nagli porast frekvencije
srca s prosječnih 70 otkucaja u minuti na
100 i više. Tahikardija je štetna jer se sma-
138
njuje vrijeme predviđeno za odmor srča-
nog mišića.
TAKSIJA, vrsta lokomotornog gibanja bi-
ljaka čiji je smjer gibanja ovisan o smjeru
vanjskog podražaja. Kreću li se organizmi
u smjeru podražaja, gibanja nazivamo
pozitivnom taksijom, a ako se organizmi
kreću od izvora podražaja, gibanja naziva-
mo negativnom taksijom. Prema podraža-
jima koji ih uzrokuju razlikujemo: kemo-
taksije (uzrokovane kemijskim tvarima),
fototaksije (reakcije na svjetlost), tigmo-
taksije (izazvane dodirom), hidrotaksije
(reakcije na vlagu), termotaksije (izazvane
temperaturom) i geotaksije (podražaj je
sila teže). Taksije su osobito važne za
mnoge jednostanične organizme koji se
kreću bičevima, trepljama, ameboidalno ili
kližu po podlozi.
TAKSIN, v. tise.
TAKSON, isto što i svojta.
TAKSONOMIJA, (grč. taksis = raspored,
poredak + nomos = zakon) znanost o zako-
nima razvrstavanja organizama, hijerarhija
sistematskih kategorija (vrsta, rod, porodi-
ca, red, razred, odjeljak/koljeno, carstvo),
isp. filogenetski (prirodni) sustav i siste-
matika.
TALUS, v. steljka.
TANKO CRIJEVO, cjevasti organ pro-
nastavlja debelim crijevom. Ukupna duži-
na iznosi 5 do 6 metara. Sastoji se od: po-
četnog dijela – dvanaesnika (duodenum),
srednjeg dijela (jejunum) i krajnjeg dijela
(ileum). Unutarnja površina crijeva sadrži
crijevne resice. Sluznica tankog crijeva
ima brojne žlijezde a to su: Brunnerove
žlijezde koje se nalaze na početnom dijelu
duodenuma i luče sluz koja štiti crijevnu
stijenku od probavnog djelovanja želuča-
nog soka prije neutralizacije himusa u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
dvanaesniku; Liberkühnove kripte su žlije-
zde koje se osim u duodenumu nalaze po
cijeloj površini tankog crijeva i luče sluz i
crijevni sekret.
TARAXACUM OFFICINALE, stručni
latinski naziv za maslačak.
TARTUFI (gomoljače), gljive mješinarke,
rastu petnaestak centimetara pod zemljom
u listopadnim šumama. Kulinarski su spe-
cijalitet posebne arome pa ih ljudi pronala-
ze uz pomoć dresiranih pasa ili svinja.
TELOCENTRIČAN KROMOSOM,
kromosom s pričvrsnicom na svom kraju.
TELOFAZA, završna faza stanične diobe,
mitoze. U telofazi se kromosomi koji su
stigli na suprotne polove stanice počinju
despiralizirati i oko njih nastaje jezgrina
ovojnica. Dvije novonastale stanice imaju
diploidan broj kromosoma, a svaki kro-
mosom je građen od jedne kromatide. U
stanicama se formiraju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA DRUGE MEJOTIČKE
DIOBE, v. telofaza II.
TELOFAZA I (telofaza prve mejotičke
diobe), završna etapa mejoze I u kojoj su
vidljive dvije novonastale stanice s
haploidnim brojem kromosoma koji su
građeni od dvije kromatide. Kromosomi se
despiraliziraju, a oko njih se formira
jezgrina ovojnica. U stanicama postaju
vidljive jezgra i jezgrica.
TELOFAZA II (telofaza druge mejotičke
diobe), završna etapa mejoze II u kojoj
nastaju četiri stanice s haploidnim brojem
kromosoma od kojih je svaki kromosom
građen od jedne kromatide. Oko despira-
liziranih kromosoma formira se jezgrina
ovojnica te nastaju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA PRVE MEJOTIČKE DI-
OBE, v. telofaza I.
TENTAKULA, ticalo, isp. virnjaci.
TEPALA, v. cvijet.
TERMONASTIJE, v. nastije.
TERMOREGULACIJA, održavanje stal-
ne tjelesne temperature čovjeka i home-
otermnih životinja. U čovjeka središta za
regulaciju tjelesne temperature nalaze se u
hipotalamusu. Sastoje se od središta za
"produkciju" i središta za "redukciju" top-
line. Ako je tijelo pregrijano, uključuje se
središte za redukciju topline koje šalje in-
formacije živčanim putovima na periferiju.
Dolazi do širenja krvnih kapilara (vazodi-
latacija), povećava se dotok krvi u kožu pa
se toplina otpušta u okoliš. Stezanjem
žlijezda znojnica oslobodit će se znoj koji
isparavanjem hladi kožu. Hormonalnim
putem regulirat će se smanjenje razgradnje
hranjivih tvari i time smanjiti proizvodnja
topline. Ako je tijelo pothlađeno, aktivira
se središte za produkciju topline. Tada
prestaje znojenje, krvne kapilare se stežu
(vazokonstrikcija), smanjuje se protok krvi
u koži, a hormonima (tiroksin) stimuliraju
se kataboličke reakcije.
TEST KRIŽANJE (povratno križanje),
križanje koje se koristi kada se želi pro-
vjeriti da li su jedinke F2 generacije
homozigotne (npr. AA) ili heterozigotne
(npr. Aa) za određeno svojstvo jer se
razlika ne može zamijetiti po fenotipu.
Jedinka nepoznatog genotipa se križa s
recesivnim homozigotom (aa). Ako su svi
dobijeni potomci dominantnog tipa, testi-
rana jedinka je bila homozigotna, a ako je
50 % dominantnih i 50 % recesivnih,
jedinka je bila heterozigotna. (v. shemu u
Dodatku 1.) Test križanje može se koristiti
i ako se želi provjeriti genotip jedinki F2
generacije koje su nastale dihibridnim
križanjem s dominacijom. U tom slučaju
jedinka nepoznatog genotipa križa se s
recesivnim homozigotom za oba svojstva
(aabb). Ako je testirana jedinka bila homo-
zigotna za oba svojstva (AABB), dobiveni
139
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
će potomci biti dominantnog tipa, a ako je
bila heterozigotna za oba svojstva (AaBb),
dobit će se omjer fenotipova 1/4:1/4: 1/4:
1/4. (v. Dodatak 1.)
TESTISI, v. sjemenici.
TESTOSTERON, muški spolni hormon
kojega izlučuju intersticijske stanice sje-
menika. Manje količine testosterona izlu-
čuju se već u embrionalnoj i fetalnoj dobi,
a veće količine u pubertetu. Utječe na raz-
voj primarnih i sekundarnih spolnih obilje-
žja muškaraca. Izlučivanje testosterona
pod kontrolom je gonadotropnih hormona
iz prednjeg režnja hipofize.
TETRADA, grupa od četiri kromatide u
mejozi, v. profaza I.
TETRAPLOIDNI BROJ KROMOSO-
MA, v. poliploidija.
TIGMONASTIJA, v. nastije.
TIGMOTROPIZAM, v. tropizam.
TILAKOIDI, sustav membrana u unutar-
njosti kloroplasta (isp.) i drugih plastida.
TILAKOIDNE MEMBRANE, specifič-
no građene membrane koje se nalaze u
unutarnjosti kloroplasta i drugih plastida.
Mogu sadržavati različita biljna bojila
(klorofil, karotene, ksantofile) ovisno o ti-
pu plastida u kojima se nalaze. U tilako-
idnim membranama koje sadrže klorofil
odvija se fotosinteza.
TIMIN, organski spoj s dušikom iz sku-
pine pirimidinskih baza. Sudjeluje u izgra-
dnji nukleotida odnosno nukleinskih kise-
lina i to samo DNA. Strukturna formula
mu je:
O jednom vrstom: običnom tisom koja je
H C CH 3
N C
C C
O N H
H nih organizama. Nastaje diobom mitozom
140
TIMPANALNI ORGANI, osjetila za
sluh kod kukaca. Smješteni su na različi-
tim dijelovima tijela. To su udubine u
kutikuli prekrivene timpanalnom membra-
nom ili bubnjičnom opnom. Opne titraju
podražene zvukom, a titranje primaju osje-
tne stanice i podražaj dalje prenose u mož-
dana središta.
TIMUS (prsna žlijezda), smješten je u
prsnoj šupljini iznad dušnika i srca. U
embrionalno i fetalno doba pa sve do pu-
berteta, to je najveći proizvođač limfocita,
koji su po timusu i dobili prefiks T – lim-
fociti.
TIREOKALCITONIN, hormon štitne
žlijezde koji regulira koncentraciju iona
kalcija u krvi i potiče ugradnju kalcija (i
fosfora) u kosti.
TIREOSTIMULACIJSKI HORMON,
v. tireotropni hormon.
TIREOTROPNI HORMON (tireostimu-
lacijski hormon, TSH), hormon kojega iz-
lučuje prednji režanj hipofize (adenohipo-
fiza), a koji potiče rast štitne žlijezde i
izlučivanje tiroksina.
TIROKSIN (T4), hormon kojega izlučuje
štitna žlijezda, a stimulira cjelokupni meta-
bolizam u organizmu, v. štitna žlijezda.
TIROZIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
TISE, porodica biljaka iz skupine četi-
njača (golosjemenjača). Listovi su plosna-
ti. Sjemenke se nalaze unutar mesnatog
ovoja (arilus) koji sadrži hranjive tvari.
Ostali dijelovi tise sadrže taksin (otrovni
alkaloid). U hrvatskoj flori zastupljena je s
zaštićena jer je rijetka i ugrožena na
prirodnim staništima .
TJELESNA STANICA (somatska stani-
ca), osnovna građevna jedinica višestanič-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
od stanice majke, a njen životni vijek traje
dok se i ona mitotičkom diobom ne podi-
jeli u dvije nove stanice kćeri. Razdoblje u
životu stanice između dviju dioba naziva
se interfaza.
TJELESNI (somatski) ŽIVČANI SUS-
TAV, prima i prenosi različite osjete (i
svjesno zapažanje), te upravlja radom mi-
šića. Sastoji se od središnjeg živčanog su-
stava (kojem pripadaju mozak i leđna
moždina) i perifernog živčanog sustava tj.
perifernih živaca.
TJEMENO OKO (parijetalno oko, tjeme-
ni organ), mjehurić sličan oku kod nekih
gmazova, npr. premosnika i gušterice.
Sastoji se od osjetnih stanica za svjetlo i
pigmentnih stanica. Unutarnjost mjehurića
ispunjena je staklastim tijelom. Na lubanji
je iznad mjehurića otvor koji je presvučen
prozirnom kožicom kroz koju pada svje-
tlost na tjemeni organ.
TKIVNI MAKROFAGI, stanice sa spo-
sobnošću fagocitoze, nastaju iz monocita
koji su iz optoka krvi došli u tkiva. Nalaze
se npr. u jetri i slezeni i nemaju mogućnost
ameboidnog kretanja.
TMV, v. virus mozaične bolesti duhana.
TOBOLČARI, primitivni sisavci koji se
razvijaju unutar majčina tobolca. U tobo-
lac se otvaraju mliječne žlijezde. Ženke
tobolčara imaju kratkotrajnu trudnoću te
rađaju male i slabo razvijene mlade. Raz-
vitak u tobolcu traje nekoliko puta dulje od
razvitka u majčinom tijelu. Danas u
biosferi živi oko 200 vrsta. Poznatiji su:
klokan, koala, oposum i psoglavi vučak.
TOKSICITET, v. stupanj otrovnosti.
TOKSIČNI ELEMENTI (otrovni ele-
menti), elementi kao što su živa, olovo,
kadmij, radioaktivni izotopi itd. Oni se
najčešće javljaju u otpadnim tvarima indu-
strije, prometa itd. Slijedom hranidbenih
lanaca postupno se nakupljaju u pojedinim
dijelovima organizma postižući koncen-
traciju koja je za organizam toksična,
otrovna.
TOKSIČNOST, v. otrovnost.
TOKSINI, otrovi živih organizama, a mo-
gu biti bakterijskog (bakteriotoksini), glji-
vičnog (mikotoksini), životinjskog (zoo-
toksini) i biljnog (fitotoksini) porijekla.
TONOPLAST, u biljnoj stanici granični
sloj plazme prema vakuoli.
TORNARIJA, ličinka žiroglavaca iz sku-
pine malokolutićavaca.
TOTIPOTENTNOST, mogućnost dife-
rencirane somatske stanice da sačuva po-
tencijal razvitka čitavog novog organizma,
v. klon. Stanična diferencijacija često je
povratna (reverzibilna), a dediferencirane
(ponovo nediferencirane) se stanice mogu
opet dijeliti i po potrebi regenerirati čitavu
biljku (osobito kada se biljno tkivo uzgaja
u kulturi). Pojava je rezultat regulacije ak-
tivnosti gena.
TRAHEJE, v. uzdušnice.
TRAHEOLA, v. udušnice.
TRAKAVICA, beskolutićava životinja
koja pripada koljenu plošnjaka, isp. Žive
kao nametnici u probavilu kralježnjaka.
Tijelo im je plosnato i pokriveno kutiku-
lom, dugačko i 15 m. Na prednjem dijelu
je "glava" (skoleks) s kukicama i prianjal-
kama te vrat i tjelesni članci (proglotidi)
koji tvore strobilu. Trakavice su anaerobni
organizmi i nemaju organa za disanje ni
optjecanje. Nemaju ni probavilo već hranu
uzimaju osmotski preko površine tijela.
Dvospolci su. Svaki proglotid sadrži muš-
ke i ženske rasplodne organe. Imaju hi-
perprodukciju potomaka. Tijekom života
trebaju barem jednog međudomadara. Naj-
poznatije trakavice su goveđa, svinjska i
pasja trakavica ili ehinokok.
141
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
TRANSDUKCIJA, prijenos genetičkog
materijala jedne bakterije u drugu virusom.
TRANSFER RNA, v. tRNA.
TRANSFORMACIJA STANICA, uzro-
kovana je komadićem molekule DNA koji
sadrži gen, a koji se oslobađa iz mrtvih
bakterija i ugrađuje u žive bakterije. Novo-
ugrađeni gen daje bakteriji nove osobine.
TRANSFUZIJSKA REAKCIJA, reakci-
ja koja nastaje prilikom transfuzije krvi,
kada se krvna grupa davatelja ne podudara
s krvnom grupom primatelja krvi. Transfu-
zijsku reakciju karakterizira sljepljivanje
(aglutinacija) i raspadanje (hemoliza) erit-
rocita.
TRANSKRIPCIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLACIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLOKACIJA, prebacivanje seg-
menta jednoga kromosoma na drugi neho-
molog.
TRANSPIRACIJA, izlučivanje (ispara-
vanje) vode iz biljaka u obliku vodene
pare. Isparavanje vode s vanjskih površina
biljke naziva se kutikularna transpiracija,
kroz puči (stome) - stomatalna tranpiracija,
a kroz lenticele - lenticelna transpiracija.
Proces transpiracije je važan pokretač za
kretanje vode kroz biljku. Također može
spriječiti pregrijavanje biljke.
TRANSPLATACIJA, presađivanje tkiva
ili organa na drugo mjesto istog organizma
ili na drugi organizam. Imunološki sustav
organizma prepoznaje svoje bjelančevine
kao vlastite i na njih ne reagira (imuno-
loška tolerancija). Da ne bi došlo do odba-
civanja presađenog organa ili tkiva dava-
telja zbog pokretanja imunološke reakcije
na strani antigen, mora se nakon presađi-
vanja tkiva imunološki sustav primatelja
zakočiti svakodnevnim uzimanjem lijeko-
va koji slabe imunoreakciju.
142
TRANSPORT, MASOVNI, specifičan
način transporta kroz staničnu membranu
kada se transportiraju velike molekule ili
krute čestice koje zbog svoje veličine ne bi
mogle proći kroz staničnu membranu na
drugi način. Oblici masovnog transporta su
endocitoza i egzocitoza.
TRANSPORTNA RNK, v. tRNA.
TRBUŠNI TIFUS (tifus) je akutna zaraz-
na crijevna bolest s temperaturom, zatvo-
rom u prvoj fazi, a eventualno proljevom u
drugoj. Inkubacija traje od 7 do 14 dana.
Uzročnik bolesti je bakterija Salmonella
typhi koja izaziva upalu crijevnih stijenki,
te se krvotokom prenosi po cijelom tijelu.
TREĆI BUBREG (pravi bubreg ili meta-
nefros), organ za izlučivanje kod gmazova,
ptica i sisavaca. Bubrežne cjevčice počinju
Bowmanovim čahurama. Osnovna anato-
mska jedinica bubrega je nefron. U nefro-
nima se stvara mokraća koja kroz mokra-
ćovod ulazi u nečisnicu ili kod sisavaca u
mokraćni mjehur. Mokraćovod nastaje iz
donjeg dijela Wolfove cijevi, isp.drugi bu-
breg.
TRENICA (radula), struktura u usnoj šup-
ljini mekušaca (puževa i glavonožaca) za
mrvljenje hrane. Trenica je "jezik" pokri-
ven rožnatim zubićima kojima životinje
stružu čestice hrane po podlozi.
TREONIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
TREPETLJIKAŠI, najveća skupina pra-
životinja. Žive u moru i slatkim vodama.
Rijetko su nametnici. Vrlo su pokretljivi.
Na površini pelikule imaju trepetljike ili
cilije. Najprepoznatljiviji su papučice (pa-
rameciji) i zvončići (vorticele). Svi trepet-
ljikaši imaju barem 2 jezgre: malu jezgru -
mikronukleus i veliku jezgru – makronu-
kleus. Mikronukleus ima diploidan broj
kromosoma (2n) i sudjeluje u konjugaciji.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Makronukleus upravlja drugim životnim
aktivnostima (hranjenjem, izmjenom pli-
nova, osmoregulacijom). Trepetljikaši se
najčešće razmnožavaju dvojnim ili binar-
nim dijeljenjem.
TRIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMI-
NACIJOM, križanje u kojem se prati
nasljeđivanje triju svojstava. I u ovom
slučaju, kao i u ostalim prikazima križanja,
početna roditeljska (parentalna) generacija
se označuje s P, a generacije potomaka
(filijalne) prema redoslijedu s F1 i F2. Aleli
pojedinih svojstava označuju se slovima i
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim. U ovdje navedenom primjeru pa-
rentalnu generaciju predstavlja biljka vi-
sokog rasta, zelenih i glatkih sjemenki i
biljka niskog rasta, žutih i naboranih sje-
menki. Obje biljke su homozigoti za na-
vedena svojstva s tim da su svojstva:
visoki rast, zelena boja sjemenke i glatka
površina sjemenke dominantna. Križanjem
takvih biljaka dobiva se F1 generacija čije
su sve jedinke istog fenotipa: visokog
rasta, zelenih i glatkih sjemenki. Jedinke
F1 generacije mogu stvarati 8 različitih
tipova gameta, a njihovim međusobnim
križanjem dobivamo F2 generaciju koja
može imati 8 različitih fenotipova. Omjer
fenotipova u F2 generaciji je:
27:9:9:3:9:3:3:1,
tj. mogući su sljedeći fenotipovi:
1. visoki, zelenih glatkih sjemenki-27
2. visoki, zelenih naboranih sjemenki-9
3. visoki, žutih glatkih sjemenki-9
4. visoki, žutih naboranih sjemenki-3
5. niski, zelenih glatkih sjemenki 9
6. niski, zelenih naboranih sjemenki-3
7. niski, žutih glatkih sjemenki-3
8. niski, žutih naboranih sjemenki-1
(V. shemu u Dodatku 1.)
TRIHOCISTI, posebni mjehurići koji se
nalaze u donjem sloju pelikule. Ispunjeni
su sekretom koji se na podražaj izbacuje
van. Ti organeli služe za obranu i zaštitu
praživotinja.
TRIHOMONAS, v. bičaši.
TRIJODTIRONIN (T3), v. štitna žlijez-
da.
TRIPANOSOMA, jednostanična životi-
nja (praživotinja) iz skupine bičaša koja u
čovjeka uzrokuje smrtonosnu bolest spava-
nja. Javlja se u tropskom području Afrike.
TRIPLET, v. kodon.
TRIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA,
v. poliploidija.
TRIPSIN, jedan od probavnih enzima
kojega izlučuje gušterača u početni dio
tankog crijeva (dvanaesnik, duodenum), a
sudjeluje u razgradnji bjelančevina do
aminokiselina.
TRIPTOFAN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
TRISOMIK, stanica, tkivo ili organizam
koji ima uz homologni par još jedan
kromosom viška (2n+1).
tRNA (transportna RNK ili tRNK, prije-
nosna RNK, transfer RNA), vrsta ribonu-
kleinske kiseline koja se nalazi u citoplaz-
mi. Njena je uloga da veže na sebe od-
govarajuće aminokiseline i prenosi ih na
ribosom gdje će se sintetizirati proteini.
Građena je od 80-ak nukleotida pa je po
veličini najmanja vrsta RNA. Ona sačinja-
va 10 do 15 % ukupne stanične RNA.
Postoji 20 različitih vrsta molekula tRNA,
a svaka se odlikuje sposobnošću da veže
na sebe samo jednu određenu aminokiseli-
nu.
TROFOBLAST, vanjski sloj stanica blas-
tociste čovjeka i ostalih sisavaca. Nastaje u
jednoj od etapa embrionalnog razvitka,
blastulaciji. Trofoblast okružuje unutarnji
sloj stanica (embrioblast). Iz stanica trofo-
143
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
blasta i decidua stanica (stanice sluznice
maternice), oko 16 dana nakon oplodnje,
započinje razvoj posteljice koja će osigu-
rati prehranu zametka u kasnijoj fazi emb-
rionalnog razvitka.
TROFOGENI SLOJ, površinski osvje-
tljeni sloj, u moru do 200 m, a u kopnenim
vodama stajačicama do oko 50 m, u kojem
se odvija proces fotosinteze i primarne
organske proizvodnje (bioproizvodnje).
TROHOFORA, ličinka kod mekušaca i
morskih kolutićavaca. Razvija se iz oplo-
đene jajane stanice, ima vijenac trepetljika
te može slobodno plivati. U jednostavnijih
oblika mekušaca trohofora se razvija u od-
raslu jedinku, a mnogi imaju kasniji stadij
ličinke, tzv. velinger linčiku.
TROJKA, v. genetička uputa.
TROMB, krvni ugrušak, isp. aterosklero-
za, infarkt.
TROMBOCITI (krvne pločice), citoplaz-
matski dijelovi velikih stanica megakario-
cita iz kojih se oslobađaju raspadanjem.
Imaju važnu ulogu u kontroli krvarenja
sudjelujući u procesima zgrušavanja krvi
nakon ranjavanja; ljepljeći se za ozljeđeno
mjesto zajedno s fibrinogenom i krvnim
stanicama, začepljuju otvor.
TROMBOCITOPENIJA, bolest kod koje
je smanjen broj krvnih pločica – tromboci-
ta. To stanje mogu uzrokovati pojedini
lijekovi, npr. antibiotici, protuupalni lije-
kovi i dr.
TROMBOZA, nenormalno stvaranje ug-
rušaka krvi (tromba) u žilama (venama ili
arterijama) zbog različitih uzroka (atero-
skleroza, ozljede krvnih žila i dr.). Tromb
može potpuno ili djelomično spriječiti
protok krvi kroz žilu ili se može otkinuti
od hvatišta na stijenci žile i slobodno
kolati po tijelu (embolus), te djelomično ili
potpuno začepiti neku užu krvnu žilu. Npr.
144
kod plućne embolije dio se krvnog ugruška
zaustavi u plućima ili kod infarkta srca
(isp.) u srčanom mišiću što uzrokuje ne-
prokrvljenost dijelova pluća i srca te
odumiranje tih dijelova.
TROPIZAM, jedna vrsta gibanja biljnih
organa u obliku svijanja uzrokovana i us-
mjeravana jednostranim vanjskim podra-
žajima. Do svijanja dolazi redovito zbog
različito jakog rastenja suprotnih strana
organa. Pozitivan je tropizam ako se organ
giba prema izvoru podražaja, a negativan
ako se giba od izvora podražaja. Prema
vrsti podražaja koji uzrokuju ova gibanja
razlikujemo fototropizam (gibanje raste-
njem uzrokovano jednostranim djelova-
njem svjetlosti), geotropizam (gibanje ko-
jim biljke dovode svoje organe u određeni
položaj prema sili teže), kemotropizam
(izazvan kemijskim tvarima) i tigmotropi-
zam (uzrokovan mehaničkim podražaji-
ma).
TROPOSFERA, najniži sloj atmosfere
gdje žive mikroorganizmi, biljke i životi-
nje.
TRŠĆANI ŠEĆER, v. saharoza.
TRUDNOĆA, u sisavaca, razdoblje od
oplodnje do rođenja. Trudnoća u žene traje
u prosjeku 280 dana ili 40 tjedana. Tije-
kom trudnoće zbivaju se različite hor-
monalne promjene, npr. izlučuje se više
progesterona nego estrogena što sprječava
pojavu menstruacije koja dovodi do gubit-
ka ploda.
TRUDOVI, pravilna ritmička stezanja i
opuštanja mišića maternice koja će uzro-
kovati potiskivanje ploda kroz porođajni
kanal. Trudovi su uzrokovani izlučivanjem
hormona oksitocina kao i povećanim izlu-
čivanjem estrogena i to iznad vrijednosti
progesterona. Trudovi se u početku pojav-
ljuju svakih 15 do 20 minuta, kasnije sva-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ke dvije do tri minute, a traju 30 do 60
sekundi.
TRUSKOVCI, nametničke praživotinje.
Razmnožavaju se nespolno truskama ili
sporama i spolno. Najpoznatiji truskovci
su plazmodiji, uzročnici malarije u čovje-
ka. Također su nametnici na mnogim bez-
kralježnjacima i kralježnjacima.
TSH, v. tireotropni hormon.
TUBA UTERINA, v. jajovod.
TUBERKULOZA (sušica), teška zarazna
bolest uzrokovana Kochovim bacilom,
bakterijom štapićastog oblika. Uzrokuje
oštećenja tkiva pluća.
TUČAK, ženski dio cvijeta. Nastao je sra-
štavanjem jednog plodnog lista (megaspo-
rofila) ili više njih. Sastoji se od plodnice,
vrata i njuške. U plodnici se nalazi jedan
sjemeni zametak (makrosporangij) ili više
njih, u kojima se razvija makrospora (emb-
rionska vreća). Makrosporogenezom razvi-
ti će se ženski gametofit. Nakon oprašiva-
nja vegetativna stanica peludnog zrna klije
u polenovu mješinicu koja provodi dvije
spermalne stanice kroz mikropilu u embri-
onsku vreću. Jedna spermalna stanica op-
lodi jajnu stanicu. Iz diploidne zigote (2n)
nastaje klica (embrij). Druga se spermalna
stanica stapa s dvije središnje jezgre (sta-
nice) embrionske vreće pa nastaje triplo-
idna stanica (3n) iz koje se, mitotičkom
diobom, razvija endosperm, isp. sjemeni
zametak.
TUMOR, u širem smislu svaka izraslina u
organizmu, a u užem smislu novo-stvoreno
tkivo karakterizirano nekontroliranim ras-
tom stanica.
TUNDRA, karakteristična biljna zajednica
rasprostranjena u sjevernim polarnim pod-
ručjima Zemlje, npr. Sibiru, Kanadi, Gren-
landu itd. Sastoji se uglavnom od mahovi-
na i lišajeva.
TUNICIN, organska tvar slična biljnoj
celulozi, v. plaštenjaci.
TURGOR (turgorski tlak), unutarnji hid-
rostatski tlak stanice koji pritišće plazma-
lemu uz staničnu stijenku biljnih stanica.
Povećava se ulaženjem vode u stanicu.
Kada turgorski tlak po visini postane jedn-
ak tlaku bubrenja (a po smjeru djelovanja
mu je suprotan), zaustavi se ulazak vode.
Turgor je važan za čvrstoću biljke. Ako
biljka gubi vodu, turgorski tlak opada,
stanice postaju mlohave i biljka vene.
Turgorski se tlak, ovisno o organu, mijenja
od 0.1 do 1.0 MPa (0.1 MPa = 1 bar).
TURGORSKA GIBANJA, nastaju zbog
promjena turgora u pojedinim susjednim
tkivima ili slojevima tkiva nekih plodova
(npr. štrcalica, nedirak). Kao posljedica
velikih napetosti među tkivima dolazi do
pucanja tih plodova i izbacivanja sjemen-
ki.
TURNEROV SINDROM, v. aneuploidi-
ja.
TVORNO STANIČJE, meristem, tkivo
koje omogućuje rast bilja. Stanice koje iz-
građuju tvorno staničje su razmjerno male,
bogate citoplazmom, bez vakuole, imaju
veliku jezgru, stanične stijenke su tanke, a
glavno im je obilježje da se dijele mitoza-
ma. Razlikujemo tjemenišne ili vršne me-
risteme koji se nalaze na vršcima izdanaka
i korijena, bočne meristeme (kambij) koji
omogućuju rast stabljike u debljinu itd.
TVORNO TKIVO, v. tvorno staničje.
U
UČINAK STAKLENIKA, zadržavanje
topline u atmosferi zbog stakleničkih pli-
145
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nova (naročito ugljikovog dioksida) koji
upijaju toplinsko zračenje sa Zemlje umje-
sto da ga propuštaju u svemir. Rezultat je
povećavanje prosječne temperature Zemlje
ili globalno zagrijavanje.
UDARNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi (oko 70 ml) koje srce utisne u krvotok
za vrijeme jedne kontrakcije.
UGLJENO DOBA, v. karbon.
UGLJIKOHIDRATI, prirodni organski
spojevi koji se nalaze u svim dijelovima
staničnog tkiva, i kao funkcionalni i kao
strukturni sastojci. Neki ugljikohidrati
(pentoze) izgrađuju nukleinske kiseline.
Predstavljaju i izvore i skladišta energije
koja je dobijena fotosintezom od Sunca
(npr. glukoza, škrob, glikogen). Definiraju
se kao spojevi opće formule Cn(H2O)n.
Naziv ugljikohidrat se obično upotrebljava
u mnogo užem značenju i označuje tvari
sastavljene od polihidroksi aldehida i keto-
na i njihovih derivata. Šećeri ili saharidi su
tipični predstavnici ugljikohidrata. Mono-
saharidi su ugljikohidrati koji se obično
sastoje od 3 do 9 atoma ugljika pa se
prema tome mogu i svrstavati u trioze,
tetroze, pentoze, heksoze itd. Najpoznatiji
monosaharidi ili jednostavni šećeri su
pentoze riboza i dezoksiriboza te heksoze
glukoza, fruktoza i galaktoza. Poveziva-
njem 2 do 10 monosaharida nastaju oligo-
saharidi pa se prema tome mogu svrstati u
disaharide, trisaharide, tetrasaharide itd.
Najpoznatiji oligosaharidi su disaharidi
saharoza, laktoza i maltoza. Povezivanjem
više od 10 monosaharida nastaju polisa-
haridi. Najpoznatiji polisaharidi su škrob,
glikogen, celuloza i hitin.
UHO, osjetilo za sluh. Sastoji se od vanj-
skog, srednjeg i unutarnjeg uha.
VANJSKO UHO, sastoji se od ušne ško-
ljke (uške), građene od hrskavice, od zvu-
kovoda (vanjskoga slušnoga kanala), koji
146
vodi od uške do bubnjića (membrana tym-
pani).
ULTRAMIKROELEMENTI, v. elemen-
tarni sastav.
UMJETNI ELEKTROSTIMULATOR
RADA SRCA, tzv. pacemaker, mali gene-
rator na baterije koji je povezan s elek-
trodama koje se stavljaju na stijenku srca.
Električni impulsi dolaze na srčani mišić
frekvencijom programiranom prije ugrad-
nje u rahlo tkivo stijenke prsnog koša.
Pacemaker se ugrađuje kod nenormalnog
rada S - A čvora, v. središte automacije
rada srca.
UMJETNI SUSTAV, sustav u koji su
svrstane jedinke u skupine s gledišta nji-
hova korištenja, npr. samonikle i kultivi-
rane biljke.
UMNI ČOVJEK, v. Homo sapiens.
UMOR MIŠIĆA, nastaje zbog nakuplja-
nja mliječne kiseline nakon dugotrajne i
snažne mišićne kontrakcije. Razlog naku-
pljanja mljiječne kiseline je utrošeni ATP
u mišićnim vlaknima, nedostatak glukoze
ili kisika. Bez kisika glukoza se razgrađuje
u dvije molekule pirogrožđane kiseline
koje prelaze u mliječnu kiselinu.
UNUTARNJE UHO, sastoji se od pužni-
ce (cochlea) i polukružnih kanalića važnih
za održavanje ravnoteže. Pužnica je šuplji
kanal, zavijena dva i pol puta. Kanal je
podijeljen sa dvije tanke membrane u tri
hodnika (skale). Ti su hodnici ispunjeni
tekućinom (endolimfom u sredini i perili-
mfom u gornjem i donjem hodniku). Na
donjoj pregradnoj - bazilarnoj membrani
nalaze se receptori za sluh tzv. Cortijev or-
gan koji sadržava slušne Cortijeve stanice
s dlačicama. Iz Cortijevih stanica izlaze
živčana vlakna koja se udružuju u slušni
živac i prenose električne potencijale nas-
tale u Cortijevim stanicama u slušnu regiju
mozga (sljepoočni režanj).
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
UNUTARNJI FAKTOR, luči ga pilorus-
ni dio želuca. Omogućuje apsorpciju vita-
mina B 12 u tankom crijevu. Taj vitamin
je važan u proizvodnji eritrocita. Nedo-
statak unutarnjeg faktora uzrokuje anemi-
ju.
UPALA CRVULJKA (apendicitis), nas-
taje kod zastoja crijevnog sadržaja u
šupljini crvuljka. Upalu mogu izazvati i
strana tijela (koštice) ili paraziti koji uđu u
crvuljak. Crvuljak se upali i ispuni gnojem
uz pojavu jake boli u donjem desnom dije-
lu trbušne šupljine. Liječi se brzim kirur-
škim odstranjivanjem upaljenog crvuljka
(apendektomija).
UPALA GUŠTERAČE (pankreatitis),
vjerojatno nastaje djelovanjem probavnih
gušteračinih enzima na samo tkivo gušte-
rače. Kod upale se javlja izrazito jaka bol
u gornjem dijelu trbušne šupljine. Bol se
širi u leđa i prsni koš, uz povraćanje i jaku
mučninu.
UPALA PLUĆA (pneumonija), teška
bolest pluća koja je najčešće uzrokovana
bakterijom pneumokokom. Uzrok može
biti i infekcija virusima ili mikoplazmom.
Alveole se pune tekućinom što otežava
disanje jer se bitno smanjuje respiracijska
površina.
UPOZORAVAJUĆA OBOJENOST
(aposemija), izrazita obojenost tijela živim
i upadljivim bojama kojom se predatori
opominju na prisutnost otrovnih izlučevi-
na, neugodne mirise, žalac i sl. Poznati su
primjeri aposemične obojenosti kod daž-
devnjaka, mnogih zmija ili tvora.
O
H C H životu na kopnu. Dišu uzdušnicama ili tra-
N C
C C
O N H
H
Uracil
URACIL, organski spoj s dušikom iz
skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina i to samo RNA.
UREMIJA, otrovanje organizma zbog
nakupljanje ureje u tjelesnim tekućinama
(krvi) jer se kod oboljelih bubrega sma-
njuje se mogućnost izlučivanja tog otrov-
nog spoja (ureje) iz krvi.
URETRA, v. mokraćna cijev.
URIN, v. mokraća.
UROBILIN B, v. eritrociti.
URTIKARIJA v. koprivnjača.
USNAČE, skupina pretežno zeljastih bi-
ljaka dvosupnica. Stabljika je četvero-
bridna. Cvijetovi su jednosimetrični, a na
vjenčiću razlikujemo gornju i donju usnu
(ime!). Plod je kalavac koji se raspada na
četiri oraščića. Većina usnača sadrži eteri-
čna ulja i ljekovite tvari te se rabe kao
začinsko i ljekovito bilje. To su npr: bo-
siljak, mravinac (origano), mažuran, maj-
čina dušica, metvica, ružmarin, lavanda i
ljekovita kadulja. Česte su vrste mrtve
koprive.
USPRAVNI ČOVJEK, v. Homo erectus.
UZDUŠNICE (traheje), hitinske cjevčice
kod uzdušnjaka (stonoge i kukci) za udi-
sanje zraka i prijenos kisika neposredno u
tkiva. Na površini se tijela otvaraju otvo-
rima koje nazivamo odušak ili stigma, a u
unutarnjosti se granaju u sve manje cjev-
čice: dušnice ili traheole. Dopiru u tkivima
do samih stanica, a ulaze i u krila.
UZDUŠNJACI (Tracheata), životinje iz
skupine člankonožaca, isp. Prilagođeni su
hejama, isp. Uzdušnjacima pripadaju sto-
noge i kukci.
UZLAZNI TOK VODE U BILJCI, pro-
lazak vode kroz kapilarni sustav stabljike
147
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
od korijena do vrha biljke. Omogućen je
pojavama osmoze i korijenovog tlaka,
silama kohezije i adhezije, kapilarnosti,
transpiracijom i gutacijom, isp.
V VELIKI MOZAK (cerebrum), zaštićen je
VAGILNI ORGANIZMI, v. bentos.
VALIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
VANJSKO DISANJE, v. disanje.
VAPNENAČKE BILJKE, v. bazofilne
biljke
VARIOLA, v. boginje.
VAZODILATATORI, lijekovi koji šire
male krvne žilice i na taj način snizuju
krvni tlak
VEGETACIJA, sve biljne zajednice ne-
kog područja. Flora i vegetacija nekog
područja čine njegov biljni pokrov.
VEGETATIVNI ORGANI, v. stablašice.
VEGETATIVNI ŽIVČANI SUSTAV, v.
autonomni živčani sustav.
VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE,
razmnožavanje kojim od dijelova vegeta-
tivnih organa (korijena, listova, stabljike)
nastaju jedinke koje su genetički istovjetne
s matičnom biljkom.
VELIKE BOGINJE, v. boginje.
VELIKI (sistemski) OPTOK KRVI, za-
počinje s aortom. Krv se dalje potiskuje
velikim a potom malim arterijama u
arteriole, te dalje u arterijski i venski kraj
kapilara. U području kapilara izmjenjuju
se plinovi. Oksigenirana (arterijska) krv
otpušta stanicama kisik, a od stanica pre-
148
uzima ugljikov dioksid. Otpuštanjem kisi-
ka arterijska krv se deoksigenira i postaje
venska krv. Venska krv teče dalje venula-
ma, malim i velikim venama te gornjim i
donjim šupljim venama ulazi u desnu pret-
klijetku. Kontrakcijom desne pretklijetke
krv se potiskuje u desnu klijetku, a odatle
malim (plućnim) krvotokom u pluća, isp.
kostima lubanje i obavijen s tri ovojnice
(dura mater, pia mater i arahnoidea). Po-
dijeljen je na dvije hemisfere: lijevu i
desnu. Kora mozga se sastoji od brojnih
vijuga (gyrusa) i udubina (sulcusa) a
podijeljena je i na režnjeve. To su čeoni ili
frontalni, tjemeni ili parijetalni, zatiljni ili
okcipitalni, te sljepoočni ili temporalni
režanj. Koru (cortex) velikog mozga čini
siva tvar građena od živčanih stanica, a srž
(medullu) velikog mozga čini bijela tvar
kroz koju prolaze motorički i osjetni zavr-
šeci živčanih vlakana. Siva kora velikog
mozga upravlja voljnim pokretima tijela,
prima, sređuje i pamti informacije, određu-
je svijest, ponašanje, inteligenciju i središ-
te je više živčane (nervne) djelatnosti.
VELIKI PRASAK, (engl. “big bang”),
velika eksplozija kojom je vjerojatno nas-
tao svemir. Smatra se da je to bilo prije 10
do 20 miljardi godina.
VELINGER-LIČINKA, ličinka kod me-
kušaca. Razvija se iz trohofore.
VENE, žile dovodnice, jer dovode krv u
srce. Manje su elastične od arterija. Izvana
su obavijene vezivnim tkivom ispod kojeg
se nalazi tanki mišićni sloj ili ga uopće
nema te zatim unutarnji sloj (endotel). U
unutarnjosti vena se nalaze venski zalisci
koji priječe vraćanje krvi u suprotnom
smjeru.
VENSKI ZALISCI, v. vene.
VERNALIZACIJA, proces u kojem se
cvjetanje stimulira izlaganjem hladnoći (u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

stadiju sjemenke ili u razvijenom, olista- overa dobiva se potomstvo čiji je omjer
lom stadiju). fenotipova 1:1 umjesto 3:1 kao kod dihib-
ridnog križanja s dominacijom gdje nema
VERTIKALNE ZONE BIOSFERE, po-
vezanih gena. (V. shemu u Dodatku 1.)
djela biosfere u slojeve karakteristične po
svojim klimatskim i drugim uvjetima o VIBRIONI, v. bakterije.
kojima ovisi raspored biljnih i životinjskih
VINSKA MUŠICA (Drosophila melano-
vrsta. Najvažnije zone odnosno njihove
gaster), maleni kukac dvokrilac čije ličin-
granice dane su u tablici.
ke u velikom broju žive svuda gdje vrije
Nadmorska grožđe i drugo voće. Lako se uzgaja, brzo
Granica visina, m razmnožava pa je pogodna za genetička i
Najviša točka na druga biološka istraživanja.
8880
Zemlji VINSKA MUŠICA, KROMOSOMSKA
Gornja granica za GARNITURA, svi kromosomi pojedine
7000
životinje stanice vinske mušice. U tjelesnim stanica-
Gornja granica za ma vinske mušice nalazi se 8 kromosoma i
6000
cvjetnice oni predstavljaju diploidnu garnituru. Od
Gornja granica za tih 8 kromosoma 6 je autosoma, a 2 su
5000
prebivanje čovjeka spolna kromosoma. Ženke imaju 6 autoso-
Gornja granica kultura 4500 ma i 2 x spolna kromosoma, a mužjaci 6
Gornja granica šuma 4000 autosoma, 1 x i 1 y spolni kromosom. U
Gornja granica šuma u gametama ili spolnim stanicama nalaze se
2200
Alpama 4 kromosoma i to predstavlja haploidnu
Donja granica za garnituru kromosoma. Ženske gamete ili
organizme ovisne o -200 jajne stanice imaju 3 autosoma i 1 x spolni
svjetlu kromosom, a muške gamete ili spermiji
Donja granica biosfere -11 000 mogu imati ili 3 autosoma i 1 x spolni
kromosom ili 3 autosoma i 1 y spolni
VETERNICA, spilja u Medvednici (Zag- kromosom. Prema tome, kod vinske muši-
rebačkoj gori) u kojoj su pronađeni ostaci ce mužjak stvara dvije vrste spermija s
slični krapinskom pračovjeku. različitim kromosomskim garniturama u
odnosu 50 %:50 %. Ta je shema značajna
VEZANI GENI, geni koji se nalaze na jer se u istom obliku pojavljuje i kod čov-
istom kromosomu jedan blizu drugoga, a jeka.
određuju različita svojstva. Ta se njihova
svojstva nasljeđuju uvijek zajedno. Iznim- VINSKI KVASAC, v. kvaščeve gljivice.
no, ima slučajeva kada se vezani geni ne VIRCHOW, R. (1821. – 1902.), njemački
nasljeđuju zajedno i to onda kada dođe do patolog koji je 1858. godine dao ključni
pojave crossing overa. Prilikom praćenja prilog staničnoj teoriji tvrdnjom da sve
križanja, kada su geni vezani i kada nema nove stanice nastaju diobom od stanica
krosingovera treba paziti na označavanje koje su postojale (lat. Omnis cellula ex
gameta. Geni za različita svojstva koja se cellula.)
nasljeđuju vezano, u gametama moraju biti
zajedno. Na primjer ako križamo AaBb x VIRION, potpuno izgrađena infektivna
aabb, a geni su vezani i nema crossing virusna čestica.

149
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
VIRNJACI, beskolutićave životinje koje
pripadaju koljenu plošnjaka. Od oko 3000
vrsta većina živi slobodno u moru i
kopnenim vodama. Dugački su do 20 mm.
Površina virnjaka je pokrivena trepetlji-
kavim epidermom. Ispod se nalaze mišići.
Tijelo je ispunjeno parenhimom koje im
daje potporu i služi za spremanje rezervnih
tvari, npr. glikogena. Hrane se manjim
životinjama. Imaju jedan usni otvor i pro-
bavilo koje se sastoji od ždrijela i crijeva.
Za izlučivanje imaju protonefridije. Živča-
ni se sustav sastoji od glavina ganglija i
živčanih vrpci. Od osjetila imaju ticala
(tentakule) i jednostavne oči (ocele). Raz-
množavaju se uglavnom spolno. Većina
virnjaka su dvospolci ili hermafroditi. Ima-
ju veliku moć regeneracije. v. i plošnjaci.
VIROIDI, čestice manje od virusa, ot-
krivene sedamdesetih godina. Sastoje se
samo od gole ribonukleinske kiseline, a
uzrokuju bolesti samo u biljaka.
VIROZE, bolesti biljaka, životinja i čov-
jeka uzrokovane virusima.
VIRUS MOZAIČNE BOLESTI DUHA-
NA (TMV), virus koji uzrokuje mozaičnu
bolest duhana. Bolesne biljke imaju listove
sa žućkastim pjegama poput mozaika i
sporije rastu.
VIRUSI (lat. virus – otrov), sitne čestice
koje uzrokuju često opasne zaraze, jedan
od najjednostavnijih oblika života. Sadrže
samo jednu nukleinsku kiselinu (ili DNA
ili RNA) koja je obavijena proteinskom
ovojnicom (kapsidom). Svi virusi su para-
ziti (nametnici) jer mogu živjeti i razmno-
žavati se samo u živim stanicama biljaka
(npr. duhana, mozaična bolest duhana),
životinja i čovjeka (npr. gripa, bjesnoća,
velike boginje, vodene kozice, ospice,
dječja paraliza, herpes, AIDS itd.). Osim
biljnih i životinjskih virusa postoji i skupi-
na virusa koja napada bakterije, tzv bakte-
riofagi.
150
Virusi su dugi od 10 do 300 nm pa
se ne mogu vidjeti svjetlosnim, već samo
elektronskim mikroskopom. Ne pokazuju
sve osobine žive tvari pa se ne smatraju
organizmima, već ih se najčešće naziva
česticama žive tvari. Neki virusi brzo mu-
tiraju.
VIŠE BILJKE, v. stablašice.
VITAMINI, organski spojevi potrebni za
normalno odvijanje mnogih metaboličkih
procesa u organizmu. Vitamini kao i mi-
nerali ne sadrže energetske zalihe, ali su
neophodni za izgradnju i održavanje orga-
nizma. Najvažniji vitamini su: vitamin C,
B1, B2, A i D.
VOĆNI ŠEĆER, v. fruktoza.
VODA, najvažnija anorganska tvar u ži-
vim stanicama. Ona je polarna molekula i
zbog toga je dobro otapalo za veliki broj
anorganskih, ali i organskih tvari. Od svih
kemijskih spojeva voda ima najveći udio u
masi živih bića i njihovih stanica. Tako je,
npr. maseni udio vode u protoplazmi
stanice 70 do 85 %. Gubitak vode uzrokuje
različite poremećaje u živim organizmima,
npr. gubitak 15 do 20 % vode tijekom
gladovanja u sisavaca uzrokuje fiziološke
promjene, a na kraju i smrt. Mnoge tvari
unutar organizma prenose se uz pomoć
vode, kao vodene otopine. Voda je važna
pri sintezi mnogih spojeva u organizmu,
npr. u procesu fotosinteze sudjeluje kao
jedna od sirovina. Vodene otopine podma-
zuju zglobove pa možemo reći da voda
sudjeluje u omogućavanju kretanja mnogih
organizama. Mnogi organizmi koriste vo-
du kao medij kroz koji muške spolne sta-
nice putuju do ženskih omogućujući na taj
način oplodnju. Voda je i neizostavan su-
dionik regulacije tjelesne temperature itd.
VODENJACI, v. repaši.
VODIKOVA VEZA, vrsta kemijske veze
elektrostatičke prirode. Javlja se među pol-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
arnim molekulama, gdje se pozitivan kraj
jedne molekule okreće prema negativnom
kraju druge molekule. Vodikovim vezama
npr. međusobno su povezane molekule vo-
de kao i odgovarajuće (komplementarne)
duščine baze u molekuli DNA.
VODOZEMCI (Amphibia), prvi kraljež-
njaci koji su se djelomično prilagodili ži-
votu na kopnu. Žive u vlažnim staništima.
Koža je višeslojna, bogata žlijezdama i
vlažna. Ima pokrovnu i zaštitnu ulogu te
sudjeluje u disanju. Dobro je razvijen
koštano - mišićni sustav. Kralježnica je
sastavljena od 9 kralježaka. Prvi, na koji se
vežu kosti lubanje zove se nosilac ili atlas.
Rebra su jako smanjena ili ih uopće
nemaju, kao npr. bezrepci. Za kretanje po
tlu i plivanje služe se razvijenim prednjim
i stražnjim udovima. Oko zaštićuju kapci i
suzne žlijezde. Mogu prilagođavati oči
blizom i dalekom gledanju. Uho počinje
bubnjićem na površini tijela. Srednje uho
je Eustahijevom cijevi povezano s usnom
šupljinom. U unutarnjem uhu nalazi se
labirintni organ. Odrasli vodozemci dišu
plućima i preko vlažne kože. Na dnu su
usne šupljine, u grkljanu, glasne žice. Nji-
hovim se titranjem proizvode glasovi. Za
pojačanje glasa mužjaci nekih vrsta žaba
imaju zvučne mjehure. Srce je trodjelno:
sastoji se od 2 pretklijetke i 1 klijetke.
Arterijska i venska krv se djelomično mi-
ješaju u klijetki. Vodozemci su hladno-
krvne životinje i ne mogu živjeti na niskim
temperaturama. Zimi zapadaju u "zimski
san", stanje mirovanja. Za izlučivanje služi
drugi bubreg. Mokraću i spolne stanice
izvode prvo u nečisnicu. Većina vrsta se
razmnožava u vodi ili vlažnim kopnenim
staništima. Oplodnje je vanjska. Iz oplođe-
nih jaja se razviju u vodi ličinke puno-
glavci, isp. Oni se hrane algama i postupno
se preobražavaju u odrasle. Vodozemci
imaju sposobnost regeneracije. Danas živi
oko 2500 vrsta podijeljenih u 3 skupine:
beznošci (rijači), repaši (daždevnjaci, vo-
denjaci i čovječja ribica) i bezrepci (žabe).
VODOŽILNI (ambulakralni) SUSTAV,
kod bodljikaša sustav prstenasto i zrakasto
raspoređenih cjevčica kroz koje struji mor-
ska voda. Služi za pokretanje, hranjenje,
kao osjetilo, za izmjenu plinova i za
izlučivanje. Iz pet zrakasto postavljenih
cjevčica izlaze prionljive ili ambulakralne
nožice.
VOLVOKS (Volvox), jednostanična zele-
na alga s bičevima udružena u velike kug-
laste nakupine, cenobije. Za razliku od
kolonija u cenobiju vlada podjela rada:
neke stanice su zadužene za kretanje, neke
preuzimaju prehrambenu ulogu a neke
ulogu u razmnožavanju.
VOLJNI ŽIVČANI SUSTAV, dio je
pokretačkog živčanog sustava. Kontrolira
mišiće koji rade našom voljom.
VRENJE, v. fermentacija.
De VRIES H. (1848.-1935.), nizozemski
botaničar, proučavao genetiku i promicao
Mendelove zakone nasljeđivanja.
VRSTA, osnovna sistematska kategorija
filogenetskog sustava (isp.) koja se sastoji
od biljnih i životinjskih jedinki slične
građe i načina života koje se mogu me-
đusobno rasplođivati. Vrstu čine: jedinka,
dem i populacija. Dem je skupina geneti-
čki sličnih, vremenski i prostorno blisko
povezanih jedinki. Populaciju čini više
dema među kojima još postoji mogućnost
genske izmjene.
VRŠNI (apikalni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanica smještenih u vršnim
dijelovima korijena stabljike koje se
kontinuirano dijele i pomoću kojih biljka
raste u visinu (primarni rast).
VRUĆICA, stanje povišene tjelesne tem-
perature uzrokovano pireticima. Uništava-
151
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njem uzročnika bolesti i uzimanjem anti-
pirogenih lijekova (antipiretici) moguće je
tjelesnu temperaturu vratiti u normalu.
W ZAMETAK, v. embrij.
WATSON, J., (rođ. 1928.), američki bio-
log koji je zajedno s britanskim fizičarom
F: Crickom 1953. godine iznio model mo-
lekule DNA.
WHITTAKER, R.H., 1969. god. predlo-
žio je razdiobu živog svijeta u pet carstva.
WIENER, A., američki znanstvenik koji
je s austrijskim znanstvenikom Landstein-
erom otkrio Rhesus faktor.
WILKINS, M.H.F., britanski biokemičar
koji je svojim istraživanjima strukture
molekule DNA potvrdio vrijednost modela
molekule DNA kojeg su predložili Watson
i Crick.
WOHLER, F., njemački kemičar koji je
1828. god. kemijskim putem sintetizirao
ureu. Time je dokazao mogućnost sinteze
organskih spojeva bez djelovanja živih
bića.
Z izlegu u limfnim žilama čovjeka, naseljuju
ZAKONI NASLJEĐIVANJA, v. Mende-
lovi zakoni.
ZAKRŽLJALI ORGANI, v. rudimenti.
ZALISCI SRČANI (valvule), nalaze se u
otvoru između svake pretklijetke i klijetke.
Oni osiguravaju jednosmjeran protok krvi
iz pretklijetke u klijetku, bez mogućnosti
152
povratka krvi iz klijetke u pretklijetku.
Zalisci mogu biti oštećeni i to najčešće
zbog upale, kada nastaje zadebljanje zalis-
taka, što sužava otvor (stenoza) i otežava
protok krvi. Druga mogućnost su promjene
u građi zalistaka što sprečava potpuno
zatvaranje zalistaka.
ZAMETNI LISTIĆ, v. embrioblast.
ZAŠTITA OKOLIŠA, skup aktivnosti
kojima se nastoji smanjiti štetno djelova-
nje čovjeka na živi i neživi okoliš. Zaštita
prirode u Hrvatskoj utemeljena je 69. čla-
nkom. Ustava Također su donešeni, osim
temeljnih (Zakon o zaštiti okoliša i Zakon
o zaštiti prirode), zakoni o npr. vodama,
šumama, zaštiti bilja i zraka. Osnivanjem
različitih kategorija zaštite prirode pokuša-
vaju se očuvati određena biogeografska
područja, v. dodatak 4. (kategorije zaštite
prirodne baštine Hrvatske).
ZAŠTITNA OBOJENOST (kriptična
obojenost, grč. krypto = skriven), oboje-
nost tijela ili dijelova tijela kojom organiz-
mi oponašaju svoj okoliš te ih čini manje
uočljivim njihovim neprijateljima, kao npr.
bijela boja polarnih životinja. Ta prilagod-
ba ima važnu ulogu pri prirodnom odabiru.
ZAVOJITA TRIHINA, opasan nametnik
iz skupine oblića. Čovjek se zarazi ako
jede zaraženu svinjetinu. Trihine se u
organizam unose u obliku čahura. Brzo se
razmnožavaju, a mlade trihine koje se
se u mišićima. Oko njih se stvara čahura
od vezivnog tkiva. Uzrokuju bolove u mi-
šićima, povišenu temperaturu i dr.
ZEISS, C., njemački tvorničar, znameniti
graditelj optičkih instrumenata.
ZELENA PUPAVKA, v. stapčarke.
ZELENE ALGE, jednostanični i višesta-
nični zeleni organizmi čija boja potječe od
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
a i b klorofila. Produkt fotosinteze je
škrob. Stanična stijenka je od celuloze.
Predstavnici su kišna alga (Pleurococcus),
klamidomonas (Chlamydomonas), volvoks
(Volvox), spirogira (Spirogyra), morska
salata (Ulva lactuca) itd.
Razmnožavaju se vegetativno (mi-
totičkom diobom), spolno gametama koje
proizvodi spolna generacija ili gametofit te
nespolno sporama koje se razvijaju na spo-
rofitu, uz prethodnu redukcijsku diobu. Iz
zigote gametofita razvija se nespolna ge-
neracija, sporofit, a iz spore se razvije spo-
lna generacija, gametofit. Spolno i nespol-
no razmnožavanje pravilno se izmjenjuju i
nadopunjuju. Sporofit je uvijek diploidna
generacija, a gametofit haploidna. To je bit
izmjene generacija. Taj proces se zove i
antitetska izmjena generacija.
ZELENE PLIJESNI, v. mješinarke i pe-
nicilijum.
ZEMLJINA PRAATMOSFERA, v. pra-
atmosfera.
ZIGOTA, oplođena jajna stanica koja
nastaje stapanjem različitih spolnih stanica
(gameta). Sadrži diploidan broj kromo-
soma (2n), tj. haploidan broj kromosoma
(n) od oca i haploidan broj kromosoma (n)
od majke. Zigota se dijeli mitotičkim dio-
bama te se tako iz nje razvija novi organi-
zam.
ZIMSKI SAN (hibernacija), zimsko miro-
vanje životinja nalik na san. Za to vrijeme
životinje se ne hrane a štitna žlijezda
održava tjelesnu toplinu i 20 0C nižu od
normalne. Tako se čuva energija jer se me-
tabolizam jako uspori, do točke smrzava-
nja organizma. Na pr. od sisavaca: kukco-
jedi, šišmiši, glodavci i neki medvjedi.
Mnogi vodozemci i gušteri nepovoljne
zimske uvjete preživljavaju zakopani u
mulju ili u tlu.
ZJENICA (pupilla), v. bjeloočnica.
ZMIJE, ljuskaši iz skupine gmazova. Ko-
ža im je pokrivena rožnatim ljuskama.
Nemaju noge već se pokreću svijanjem
trupa i repa koji zajedno imaju 200 i više
kralješaka. Hrane se isključivo drugim
životinjama. Imaju kvadratnu kost, a svaka
se strana donje čeljusti može pomicati
neovisno dok gutaju plijen. U čeljustima
imaju zube. Zmije otrovnice imaju žlje-
baste ili šuplje zube koji su povezani s
parom otrovnih žlijezda. Te su žlijezde
preobražene žlijezde slinovnice. Zmije
nemaju pokretne očne kapke već im je oko
pokriveno prozirnom opnom. Nemaju ni
bubnjić, ali vibracije osjete preko kostiju
lubanje. Umjesto organa za sluh imaju
osjetljiv rašljasti jezik koji služi i za opip i
njuh. U našim krajevima česte su, od neot-
rovnih zmija npr. bjelouška, crvenkrpica i
kravosas, a od otrovnica poskok i riđovka.
ZNANOST, sveukupno, povezano organi-
zirano i sistematizirano ljudsko znanje.
Razlikujemo prirodne i društvene znanosti.
U prirodne znanosti ubrajaju se biologija,
matematika, fizika i kemija.
ZNANSTVENI RAD, tekst u kojem
znanstvenik iznosi u javnost način rada i
rezultate svojih istraživanja. Znanstveni
rad iz područja biologije obično sadrži
naslov rada, ime autora, sažetak, uvod,
materijal i metode rada, rezultate, raspra-
vu, zaključak, zahvalu i popis literature.
ZNOJ, tekućina po kemijskom sastavu
slična mokraći. Sastoji se od 95 do 98
posto vode, otopljena NaCl, mokraćevine,
mokraćne kiseline, amonijaka i hlapljivih
masnih kiselina. Ishlapljivanje znoja ima
važnu ulogu u termoregulaciji i regulaciji
sastava tjelesnih tekućina.
ZNOJNE ŽLIJEZDE, isto što i žlijezde
znojnice.
ZOOCENOLOGIJA, znanost o zooceno-
zama, isp.
153
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ZOOCENOZA (grč. zoon = životinja,
koine = zajednica), prirodna životna zajed-
nica životinja u nekoj biocenozi. Ovu ži-
votinjsku komponentu biocenoze proučava
znanost zoocenologija.
ZOOFAGI, drugo ime za mesojede.
ZOOLOGIJA, znanost koja proučava ži-
votinje.
ZOOPLANKTON, v. plankton.
ZORIDBENA DIOBA, v. mejoza.
ZRAČENJE, emitiranje različitih vrsta
zraka od kojih neke mogu štetno djelovati
na organizme. Utjecaj zračenja na neki
organizam ovisi, ne samo o samom
organizmu, već i o vrsti i količini zračenja.
Tako je za zdravlje čovjeka posebno opa-
sno radioaktivno zračenje (alfa, beta, gama
i neutronsko zračenje) čije posljedice mo-
gu biti vidljive odmah nakon ozračivanja
ili se mogu ispoljiti u potomstvu (mogu
izazvati mutacije).
ZRAKASTA (radijalna) SIMETRIJA, si-
metrija kod koje su organi smješteni zra-
kasto oko središnje osi. Radijalno simetri-
čne životinje su sjedilački (sesilni) ili slabo
pokretni organizmi, kao npr. žarnjaci ili
bodljikaši.
ZRAKAŠI, v. korjenonošci.
ZVIJERI, skupina sisavaca koja se hrani
mesom. Grabežljivci su i zubi su im prila-
gođeni za hvatanje, ubijanje i komadanje
plijena. Kod nas su poznate zvijeri: med-
vjed, vuk, lisica, ris, lasica, kuna, vidra i
dr.
Ž ŽELUČANA LIPAZA, probavni enzim
ŽABE, v. bezrepci.
154
ŽABNJACI, jedna od najprimitivnijih
skupina dvosupnica. Zeljaste su biljke.
Listovi su najčešće razdijeljeni. U dvos-
polnom se cvijetu nalaze zavojito poredani
veći broj prašnika i plodnih listova. Plod je
orah ili mjehur. Žabnjacima pripadaju
mnoge livadne biljke (žabnjak ljutić, zlati-
ca), šumske biljke (bijela šumarica, crni
kukurijek) te močvarne biljke (kaljužnica).
Jedini drvenasti žabnjak je pavitina.
ŽARNE STANICE (knidociti), posebni
oblici stanica kod žarnjaka. Najgušće su
poredane na lovkama. Njima love hranu. U
svakoj se stanici nalazi žarnica ili knida.
To je stanični organel koji sadrži otrov i
jednu smotanu cjevčicu. Kada se žarnica
podraži, izbaci se cjevčica kroz koju istje-
če otrov. Nove se žarnice mogu obnoviti
za 48 sati.
ŽARNJACI (Cnidaria), zrakasto simetri-
čni bezkralježnjaci. Žive pretežno u moru,
a porodica hidri u slatkoj vodi. Pojavljuju
se u dva oblika tijela - polip i meduza.
Sistematski se dijele na tri skupine: obrub-
njaci, koralji i režnjaci. Mnogi žarnjaci,
posebno zadružni, izgrađuju unutarnje i
vanjske kosture. Usta su okružena lovka-
ma i nastavljaju se u probavnu (gastro-
vaskularnu) šupljinu, bez crijevnog otvora.
Tijelo izgrađuju tri sloja: epiderm ili ekto-
derm, mezogleja i gastroderm ili endo-
derm. U epidermu se nalaze i žarne stani-
ce. Nemaju organe za disanje i izlučivanje.
Živčani sustav je mrežast. Polipi žarnjaka
imaju veliku moć regeneracije. Razmnoža-
vaju se nespolno pupanjem (polipi) i spol-
no. Ako se spolno razmnožavaju spolovi
su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oplođenog jajeta razvija se trepetljikava
ličinka planula. Mnogi žarnjaci imaju
izmjenu nespolne i spolne generacija, isp.
metageneza.
iz želučanog soka koji sudjeluje u raz-
gradnji masti.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ŽELUČANE ŽLIJEZDE, nalaze se u
stijenci želuca. One luče na dan oko 2000
mL probavnih sokova i sluzi (mukoza).
Probavni želučani sokovi sastoje se od
probavnih enzima (pepsin) i kloridne kise-
line (HCl).
ŽELUDAC, prošireni je dio probavne ci-
jevi u čovjeka, volumena oko 1200 do
1500 ml. Sastoji se od ulaznog dijela jed-
njaka u želudac, kardije (cardia), tijela
želuca (fornix, corpus, fundus) i izlaznog
dijela, pilorusa koji se veže na dvanaesnik,
duodenum. Na izlazu iz želuca nalazi se
prstenasti mišić - pilorični sfinkter koji
zadržava hranu u želucu dok se dovoljno
ne probavi, nakon čega se hrana, sada pod
nazivom himus, otpušta u dvanaesnik. U
stijenci se nalaze želučane žlijezde. Zbog
prisutnosti razrijeđene HCl u želucu je pH
oko 1.5.
ŽENSKI SPOLNI ORGANI, razlikuje-
mo unutarnje organe: jajnike, jajovode,
maternicu i rodnicu i vanjske organe:
stidnicu i dražicu (klitoris).
ŽILNICA (chorioidea), srednji sloj tkiva
očne jabučice. Bogata je krvnim kapilar-
ama koje oku dopremaju kisik i hranidbe-
ne tvari.
ŽIROGLAVCI, morske životinje koje
pripadaju malokolutićavcima. Nazivaju se
i polusvitkovci. Smatra se da je iz sličnih
oblika u davnoj prošlosti poteklo razvojno
stablo svitkovaca. Pokretni su i bilateralno
simetrični oblici. Tijelo je oblo, crvoliko i
podijeljeno na tri dijela: glavicu (prosomu,
rilo), ogrlicu na kojoj su usta (sa donje
strane) i dugačak trup. U šupljinu glavice
ulazi potporni štapić koji se može smatrati
začetkom svitka. Na ždrijelu imaju niz
škržnih pukotina, što također pokazuje
sličnost sa svitkovcima. Filtrirajući vodu
sakupljaju hranu, ali i dišu jer je ždrijelo
dobro prokrvljeno. Žiroglavci imaju i
leđnu živčanu vrpcu koja se može smatrati
početkom razvoja leđne moždine kod svit-
kovaca. Optjecajni sustav je otvoren. Za
izlučivanje imaju dva para nefridija. Žiro-
glavci su razdvojena spola. Iz oplođenog
jaja nastaje ličinka tornarija koja se razvija
u odrasli oblik.
ŽIVA BIĆA, biljni i životinjski organizmi
i čovjek. Razlikuju se od nežive prirode po
sljedećim obilježjima: imaju staničnu gra-
đu, hrane se, dišu, izmjenjuju tvari s oko-
lišem, osjetljivi su na podražaj, rastu, raz-
množavaju se i umiru.
ŽIVAC, snopovi živčanih vlakana (akso-
na, neurita) obavijeni ovojnicom. Ima os-
jetilnih, motoričkih ili mješovitih živaca.
ŽIVČANA STANICA (neuron), osnovna
građevna i funkcionalna jedinica živčanog
sustava koja ima svojstvo primanja i
provedbe podražaja. Građena je od tijela
stanice (soma) iz kojega izlazi veći broj
kratkih živčanih vlakana (dendrita) i jedno
duže živčano vlakno, akson (neurit). Tijelo
živčane stanice sadrži većinom iste
organele kao i ostale tjelesne stanice osim
centrosoma, zbog čega se ne mogu dijeliti.
Neurit je obavijen mijelinskom ovojnicom.
Snopovi aksona čine živčane putove u
mozgu i leđnoj moždini, a na periferiji
živce. Na okončinama aksona nalaze se
završne nožice pomoću kojih se ostvaruje
sveza - sinapsa. Neurone možemo podijeli-
ti na osjetilne (receptorne, senzorične),
prijenosne i pokretačke (motorične).
ŽIVČANI PODRAŽAJ, podražaj koji
nastaje i prenosi se u živčanom sustavu
između živčanih stanica i to kemijskim
putem pomoću posebnih kemijskih tvari,
neurohormona (neurotransmitera). Pri pro-
lasku živčanog podražaja mijenja se pro-
pusnost membrane živčanih stanica za
ione natrija što uzrokuje promjenu memb-
ranskog potencijala stanice.
155
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ŽIVČANI SUSTAV, sustav koji s mili-
jardama živčanih stanica (neurona) prima,
prenosi, obrađuje, pohranjuje i očitava
brojne informacije iz tijela i okoline, te
reagira na primljene podražaje ili obavlja
misaonu radnju. Zajedno s endokrinim
(hormonalnim) sustavom upravlja život-
nim funkcijama. Funkcionalno ima dva os-
novna dijela: tjelesni (somatski) i vegeta-
tivni (autonomni). Prema građi, smještaju i
ulozi koju obavlja, živčani sustav možemo
podijeliti na osjetilni i pokretački, središnji
i periferni, voljni i autonomni.
ŽIVČANO-MIŠIĆNA VEZA (motorička
pločica, sinapsa), mjesto prijenosa živča-
nog podražaja (impulsa) sa živca na miši-
ćno vlakno. Vlakno sadrži brojna mišićna
vlakanca, miofibrile, koja su građena od
niti miozina i aktina. Živčani podražaj
uzrokuje oslobađanje prijenosne tvari ace-
til-kolina, koji ulazi u sinaptičku pukotinu
i omogućuje prijenos podražaja na mišić.
Nastaje akcijski potencijal mišićnog vlak-
na i povećava se koncentracija iona kalcija
u vlaknu. To potiče oslobađanje energije iz
ATP-a, koja je potrebna za klizanje aktina
i miozina jednih među druge odnosno
kontrakciju mišićnih vlakana.
ŽIVI FOSILI, biljni i životinjski organi-
zmi koji su živjeli u davnoj prošlosti, a
održali su se do danas. Npr. riba latimerija
(iz Indijskog oceana) preostala je od davno
izumrle skupine resoperki ili kinesko drvo
ginko, primitivna golosjemenjača koja je
po nekim obilježjima srodna papratnjača-
ma.
ŽIVI SVIJET, čine živa bića (isp.). Iako
nema posve oštrih granica među pojedinim
skupinama živih bića ipak ih možemo
podijeliti prije svega na nadcarstva proka-
riote, eukariote i posebno izdvojene viruse.
U prokariote spada carstvo monere, a u
eukariote protisti, gljive, biljke i životinje.
156
Biljke Gljive Životinje
Eukarioti
Protisti
Monere Prokarioti
Shema podjele živih bića
ŽIVOTINJE, heterotrofni eukarioti. Dije-
le se na jednostanične i mnogostanične.
ŽIVOTINJSKA STANICA, v. stanica.
ŽIVOTINJSKI VIRUSI, v. virusi.
ŽIVOTNA ZAJEDNICA (biocenoza,
grč. bios = život, koine = zajednica), zaje-
dnica raznovrsnih biljnih i životinjskih
organizama na određenom staništu, odnos-
no skupina jedinki različitih populacija
koje žive na određenom staništu, a usko su
povezane različitim međuodnosima, pose-
bno u hranidbenim lancima. Tako npr.
postoje šumske, livadne, močvarne, jezer-
ske i druge biocenoze. Životne se zajed-
nice sastoje od biljaka (fitocenoza), životi-
nja (zoocenoza) i mikroorganizama (mik-
robiocenoza).
ŽLIJEZDE S UNUTARNJIM IZLUČI-
VANJEM, v. endokrine žlijezde.
ŽLIJEZDE SLINOVNICE, žlijezde koje
luče slinu. Kod čovjeka postoje tri para:
podušne (parotidne), podvilične (subman-
dibularne) i podjezične (sublingvalne) i
imaju svoje izvodne kanale u usnu šu-
pljinu. Izlučuju na dan 1 do 1,5 sline, pH
vrijednosti 5,6 do 7,6, u kojoj se nalazi
probavni enzim ptijalin (alfa amilaza). Taj
enzim već u ustima razgrađuje škrob u
maltozu i glukozu. Lučenje je sline reflek-
sna reakcija.
ŽLIJEZDE ZNOJNICE, nalaze se us-
mini kože. Važne su za regulaciju sastava
tjelesnih tekućina i termoregulaciju. U
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tijelu ih ima oko 2 do 3 milijuna, a najviše
na čelu, nosu, pod pazuhom, na dlanovima
i tabanima. Izlučuju znoj, isp.
ŽLJEZDANO (ekskrecijsko) STANIČ-
JE, služi proizvodnji i izlučivanju određe-
nih vrsta tvari u biljaka. Jako se međusob-
no razlikuju u svim elementima ovisno o
bljnoj vrsti. Nektariji su žljezde koje luče
slatki (“cvjetni”) sok nektar koji primam-
ljuje kukce oprašivače. Tu su još žljezdane
dlake koje proizvode različite hlapljive i
mirisne tvari, npr. porodica usnača (majči-
na dušica, kadulja, bosiljak i druge). Ete-
rična ulja u štitarki proizvode proizvode se
u posebnim stanicama i izlijevaju u uljne
kanale. Mliječne cijevi s mliječnim sokom
svojstvene su biljkama iz porodica mako-
va, mlječika itd. Četinjače, osim porodice
tise, u svim svojim dijelovima sadrže smo-
lenice, smolne kanale s bogatim sadržajem
hlapljivih smola.
ŽUČ, stvara se u stanicama jetre. Za-
jednički izvodni kanal žučovoda (ductus
choledocus) ulijeva žuč u dvanaesnik. Žuč
je složena otopina koja sadržava soli žuč-
nih kiselina za emulgiranje (raspršivanje)
masti, žučnu boju bilirubin (produkt
raspalog hemoglobina iz mrtvih eritrocita),
kolesterol, lecitin te različite elektrolite.
ŽUČNI KAMENCI, stvaraju se u žuč-
nom mjehuru u početku kao male krute
čestice, koje s vremenom postaju sve veće.
Uzrok nastanku žučnih kamenaca nije
poznat. Ako kamenac zapne u žučovodu,
spriječit će se protok žuči u crijevo. Može
nastati upala, infekcija mjehura i žučovo-
da, a javljaju se grčevi i jaka bol (žučne
kolike). Kod potpunog začepljenja žučo-
voda nastaje žutica. Liječi se odstranje-
njem žučnog mjehura s kamencima (kole-
cistektomija).
ŽUČNI MJEHUR, tvorba kruškolikog
oblika smještena na donjoj strani jetre,
pohranjuje i koncentrira žuč nastalu u jetri.
Kapacitet žučnog mjehura je oko 500 mL
žuči na dan.
ŽUTICA NOVOROĐENČETA, v. fetal-
na eritroblastoza.
ŽUTO TIJELO (corpus luteum), tvorba
koja nastaje u jajniku sisavaca iz Graaf-
ovog mjehurića nakon ovulacije. Sastoji se
od luteinskih stanica koje sadrže masti i
koje su žute jer sadrže žutu boju lutein po
čemu je čitava tvorba i dobila ime. Lute-
inske stanice izlučuju hormone estrogene i
progesteron. Tijekom trudnoće žuto tijelo
izlučuje povećane količine estrogena i
progesterona koji sprječavaju pojavu men-
struacije i time gubitak ploda. Ako nije
došlo do oplodnje žuto tijelo se smanjuje,
prestaje izlučivati hormone, iz svojih stani-
ca gubi masti i postaje bijelo tijelo (corpus
albicans).
157
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

158
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

PITANJA

159
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

160
_________________________________________________________________________ Pitanja

Pitanja s jednim točnim odgovorom C) spolne prastanice

D) jednostanične alge
1. Trofoblast nalazimo u embrionalnom E) modrozelene alge
razvitku:
A) ježinaca 7. Mitoza je važna jer se za njenog traja-
B) žabe nja:
C) daždevnjaka A) udvostručuju DNK
D) kukaca B) udvostručuju kromosomi
E) čovjeka C) odvajaju kromatide istog kromosoma
D) sparuju homologni kromosomi
2. Srednji zametni listić se zove: E) vrši redukcija broja kromosoma
A) ektoderm
B) endoderm 8. Aktivni prijenos kroz staničnu membra-
C) mezoderm nu ovisi o:
D) blastoderm A) veličini čestica koje se prenose
E) blastocista B) koncentracijama otopina s jedne i s
druge strane membrane
3. Raspored kromosoma i gena u gameta- C) veličini pora u membrani
ma ovisi o: D) svojstvima otapala
A) prvoj mejotičkoj diobi E) raspoloživom ATP
B) drugoj mejotičkoj diobi
C) metafazi mitoze 9. Kromatin je sastavni dio:
D) u jednakoj mjeri o obje mejotičke dio- A) jezgre
be B) ribosoma
E) o rasporedu kromosoma koji se uspos- C) endoplazmatske mrežice
tavi već u zigoti D) centriola
E) lizosoma
4. Razasuti u citoplazmi ili vezani uz opne
endoplazmatske mrežice su: 10. Kretanje molekule otopljene tvari iz
A) lizosomi područja veće u područje manje koncen-
B) mitohondriji tracije dviju otopina odvojenih opnom zo-
C) kloroplasti ve se:
D) grana A) difuzija
E) ribosomi B) dijaliza
C) osmoza
5. Tilakoide nalazimo u: D) fagocitoza
A) mitohondrijima E) Brownovo gibanje
B) ribosomima
C) Golgijevom tijelu 11. Nakupine hidrolitičkih fermenata nala-
D) kloroplastima ze se u:
E) kromosomima A) jezgri
B) jezgrici
6. Jezgru nemaju: C) kromatinu
A) spermiji D) lizosomima
B) jajašca E) ribosomima

161
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

12. Kromosomi se udvostručuju u: D) koji se događa samo za vrijeme svjet-

A) profazi losnih reakcija fotosinteze
B) metafazi E) koji se događa samo u mitohondrijima
C) anafazi
D) telofzi 18. RNK su nasljedna tvar:
E) ni u jednoj navedenoj fazi A) bičaša
B) bakterija
13. Oba roditelja (zamorci) s crnim krz- C) modrozelenih alga
nom daju potomke i s crnim i s bijelim D) bakterijskih virusa
krznom. Kojih su genotipova roditelji ili o E) biljnih virusa
kakvom se križanju radi:
A) Aa x AA 19. Sastavni dio enzima je uvijek:
B) AA x AA A) neki metal
C) Aa x Aa B) oligosaharid
D) intermedijarno križanje C) jedan ili više polipeptida
E) test križanje D) jedan ili više polinukleotida
E) oligonukleotid
14. Razgradnja glukoze do alkohola i CO2
zove se: 20. ATP je spoj skupine:
A) glikoliza A) aminokiselina
B) fosforilacija B) monosaharida
C) redukcija CO2 C) oligosaharida
D) fermentacija D) steroida
E) Krebsov ciklus E) nukleotida

15. Disaharid je: 21. Izvor vodikovih iona u fotosintezi je:

A) škrob A) klorofil
B) riboza B) NADPH2
C) saharoza C) atmosferski vodik
D) fruktoza D) voda
E) galaktoza E) glukoza

16. Glikoliza se odvija u: 22. Dušične baze nalaze se u:

A) hrapavoj endoplazmatskoj mrežici A) polisaharidima
B) glatkoj endoplazmatskoj mrežici B) trigliceridima
C) Golgijevom tijelu C) polipeptidima
D) citoplazmatskom matriksu D) polinukleotidima
E) mitohondriju E) aminokiselinama

17. Oksidacija je proces: 23. Proces u kojem se formiraju zametni

A) u kojem neka molekula prima elektrone listići zove se:
B) u kojem neka molekula gubi elektrone A) brazdanje
C) uzajamnog primanja i gubitaka elektro- B) gastrulacija
na C) sporulacija
D) partenogeneza
E) metamorfoza

162
_________________________________________________________________________ Pitanja

24. Zigota je: 30. Stalnu funkciju sjemenika regulira i

A) jajna prastanica održava:
B) spermijska prastanica A) hipotalamus
C) neoplođeno jaje B) prostata
D) oplođeno jaje C) muški spolni hormon kore nadbubrežne
E) partenogenetski aktivirano jaje žlijezde
D) timus
25. Jajna stanica sazrijeva u: E) neurohipofiza
A) Graafovom folikulu
B) jajovodu 31. Izlučivanje oksitocina za vrijeme doje-
C) maternici nja uvjetuje:
D) sjemeniku A) mliječna žlijezda
E) žutom tijelu B) neurohipofiza
C) adenohipofiza
26. Hipotalamus: D) hipotalamus
A) sintetizira gonadotropne hormone E) jajnik
B) izlučuje gonadotropne hormone
C) kontrolira sintezu gonadotropnih hor- 32. Trojku ili kodon čine tri:
mona A) dušične baze
D) sintetizira prolaktin B) deoksiribonukleinska kiselina
E) izlučuje tiroksin C) aminokiseline
D) molekule ATP
27. Bijelo tijelo (korpus albikans) susreće E) hormona hipofize
se u:
A) u svakoj stanici viših biljaka 33. Koliko dušičnih baza određuje ugrad-
B) u spolnim stanicama životinja nja jedne aminokiseline pri sintezi bjelan-
C) sjemeniku čevina?
D) jajniku A) 1
E) prostati B) 3
C) 6
28. Za vrijeme trudnoće: D) 9
A) luči se više estrogena od progesterona E) 16
B) luči se više progesterona od estrogena
C) prestaje sinteza progesterona 34. 4 fenotipa omjera 25%:25%:25%:25%
D) prestaje sinteza estrogena nastaju križanjem:
E)adenohipofiza počne izlučivati oksitocin A) dvaju različitih homozigota
B) dvaju različitih heterozigota
29. Prolaktin izlučuje: C) dvaju jednakih heterozigoa
A) hipotalamus D) jednog heterozigota s recesivnim ho-
B) mliječna žlijezda mozigotom
C) jajnik E) jednog heterozigota s dominantnim ho-
D) adenohipofiza mozigotom
E) neurohipofiza
35. Zakone nasljeđivanja formulirao je:
A) Darwin

163
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) Mendel B) fitofagi
C) Mendelejev C) zoofagi
D) Morgan D) heterofagi
E) Lamarck E) autotrofi

36. U Mendelovim križanjima graška duge 42. Primarna organska produkcija je pro-
i kratke stabljike djelovanje recesivnog izvodnja:
činioca izrazilo se u F2 generaciji u: A) autotrofnih biljaka
A) 50% potomaka B) heterotrofnih biljaka
B) 25% potomaka C) heterotrofnih životinja
C) 75% potomaka D) heterotrofnih bakterija
D) 10% potomaka E) mesojeda
E) 0% potomaka
43. Suvremenom shvaćanju evolucije ne
37. U tundri se uglavnom nalaze: pripada činilac:
A) crnogorično drveće A) genska snaga
B) listopadno drveće B) izolacija
C) travnjaci C) svrsishodnost
D) papratnjače D) divergencija
E) mahovine i lišaji E) prirodna selekcija

38. Svi ekosustavi zajedno čine: 44. Endoplazmatska mrežica:

A) biotop A) dobro je razvijena u embrionalnim sta-
B) biosferu nicama
C) populaciju B) dobro je razvijena u stanicama guštera-
D) biocenozu če
E) ionosferu C) slabo je razvijena u stanicama guštera-
39. Važni razlagači u ekosustavima su: če
A) mesojedi D) dobro je razvijena u stanicama tumora
B) stonoge i kukci E) u jednakoj je mjeri razvijena u svim
C) zelene biljke tipovima životinjskih stanica, dok je manje
D) biljojedi razvijena u biljnih stanica
E) heterotrofne bakterije
45. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
40. Prostor na kojem je raspoređena neka prosječno do dubine:
vrsta organizama je: A) 100 m
A) biom B) 200 m
B) relikt C) 300m
C) areal D) 400m
D) vegetacija E) 450 m
E) endem
46. Omjer fenotipova 9:3:3:1 dobije se sa-
41. Na prvom mjestu hranidbenog lanca u mo ako su genotipovi dvaju roditelja:
biocenozi su: A) AAbb i AAbb
A) saprofagi B) aaBB i aaBb

164
_________________________________________________________________________ Pitanja

C) AaBb i AaBb 52. Točan rezultat fotosinteze je:

D) AaBb i aabb A) C6H10O5 + 6O2 + 6H2O
E) AAbb i aaBB B) C6H12O6 + 12O2 + 6H2O
C) C6H12O6 + 6O2 + 12H2O
47. Koji će od navedenih genotipova dati D) C6H12O6 + 6O2 + 6H2O
fenotip koji se razlikuje od ostala 4 fenoti- E) C6H12O6 + 10O2 + 6H2O
pa:
A) AABB 53. Što se ne odnosi na oksitocin:
B) AaBB A) hormon koji izlučuje adenohipofiza
C) AaBb B) hormon koji izlučuje neurohipofiza
D) AABb C) potiče sekreciju mlijeka nakon poroda
E) AAbb D) dospijeva krvlju do maternice
E) izaziva kontrakciju mišića maternice
48. Heterozigoti su zijevalice:
A) samo bijele 54. Konjugacija kromosoma događa se u:
B) samo crvene A) profazi mitoze
C) samo ružičaste B) metafazi mitoze
D) crvene i bijele C) profazi I mejotičke diobe
E) crvene i ružičaste D) profazi II mejotičke diobe
E) metafazi II mejotičke diobe
49. Za pripadnike krvne grupe A karakte-
ristično je da na membranama svojih eri- 55. Prvi sisavci javljaju se u:
trocita imaju: A) permu
A) aglutinogen A B) trijasu
B) aglutinogen B C) srednjem mezozoiku
C) aglutinogen A i aglutinogen B D) tercijaru
D) anti A aglutinin E) kvartaru
E) anti A i anti B aglutinin
56. Grašak genotipa AABb može proizvo-
50. Križanjem ružičaste i crvene zijevalice diti gamete s genima:
nastaju: A) A
A) sve ružičaste zijevalice B) B
B) sve crvene zijevalice C) b
C) 50% bijelih i 50% crvenih zijevalica D) Bb
D) 25% crvenih i 75% ružičastih zijevalica E) AB
E) 50% crvenih i 50% ružičastih zijevalica
57. Jednostruku membranu imaju:
51. Najpovoljniji pH za većinu enzima A) jezgra
(fermenata) kreće se oko: B) ribosomi
A) 3 C) mitohondriji
B) 5 D) centrosom
C) 7 E) lizosomi
D) 9
E) 11 58. Citologija je znanost o:
A) strukturi stanice

165
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) molekulskoj građi stanice
C) biokemijskoj građi jezgre
D) biokemijskoj građi i funkciji stanice
E) tri su odgvora točna
59. Vezivanjem jedne molekule glukoze i
jedne molekule galaktoze nastaje:
A) saharoza
B) celuloza
C) laktoza
D) galaktoza
E) fruktoza
60. Pasivni transport ne može biti:
A) preko proteinskih prenosilca
B) u smjeru pada koncentracije
C) preko kanalnih proteina
D) od manje koncentracije prema većoj
E) olakšana difuzija
61. Koji su parovi komplementarnih baza
u DNK?
A) adenin-uracil
B) adenin-gvanin
C) citozin-timin
D) citozin-gvanin
E) citozin-uracil
62. Najveće količine energije u stanici ve-
že molekula ovog sastava:
A) adenozin, riboza i fosfat
B) adenozin, riboza i trifosfat
C) adenin, riboza i difosfat
D) adenin, riboza i fosfat
E) adenozin i trifosfat
63. Molekula klorofila može reagirati na
svjetlosnu energiju Sunca ako je u:
A) oksidiranom stanju
B) reduciranom stanju
C) blizini molekule glukoze
D) blizini molekule glikogena
E) blizini molekule škroba
64. Estrogen i progesteron su hormoni:
A) hipofize
166
B) gonadotropni hormoni
C) intersticijskih stanica
D) žutog tijela
E) bijelog tijela
65. Citoplazmatske organele obavijene
membranom imaju:
A) samo biljne stanice
B) samo životinjske stanice
C) bakterije
D) modrozelene alge
E) eukariotske stanice
66. Zametni listići su slojevi stanica koji
nastaju:
A) brazdanjem
B) gastrulacijom
C) organogenezom
D) histogenezom
E) zbog posebne privlačnosti među stani-
cama
67. Što ukazuje na početak gastrulacije u
žaba:
A) formiranje zametnih listića
B) pojava blastoporusa
C) povećanje blastule
D) nestanak blastocela
E) pojava arhenterona
68. Za razvitak živčanog sustava potreban
je kontakt:
A) mezoderma s ektodermom
B) endoderma s ektodermom
C) endoderma s mezodermom
D) svih triju zametnih listića
E) trofoblasta s embrioblastom
69. U kojem križanju dolazi do izražaja
princip slobodne kombinacije?
A) monohibridnom s dominacijom
B) monohibridnom intermedijarnom
C) dihibridnom s dominacijom
D) u svim tipovima križanja
E) u križanjima s diploidnim organizmima
_________________________________________________________________________ Pitanja

70. Kod intermedijarnog nasljeđivanja u 76. Testosteron se najjače izlučuje u:

biljke zijevalice pojavljuju se u F2 genera- A) doba oplodnje
ciji i fenotipovi i genotipovi u omjeru: B) embrionalno doba
A) 1/2:1/2 C) fetalno doba
B) 1/4:1/4:1/4:1/4 D) novorođenačko doba
C) 3:1 E) pubertetu
D) 9:3:3:1
E) 1:2:1 77. DNK možemo razlikovati od RNK po:
A) broju C-atoma u šećerima
71. Vezani geni se nalaze: B) broju H-atoma u šećerima
A) samo na X kromosomu C) fosfornoj kiselini
B) samo na autosomima D) sustavu pirimidina
C) na spolnim kromosomima E) sustavu purina
D) na različitim kromosomima
E) na istom kromosomu 78. Ovulacija se događa na:
A) 1. dan menstrualnog ciklusa
72. Modrozelene alge se razlikuju od bak- B) 7. dan menstrualnog ciklusa
terija po tomu što imaju: C) 14. dan menstrualnog ciklusa
A) plastide D) 21. dan menstrualnog ciklusa
B) kloroplaste E) 28. dan menstrualnog ciklusa
C) klorofil
D) jezgru 79. Neurosekrecijski faktori oslobađanja
E) jezgricu gonadotropnih hormona imaju kao glavni
cilj tkivo:
73. Kloroplast se sastiji od: A) hipotalamusa
A) mikrofilamenata B) hipofize
B) mikrotubula C) uterusa
C) tilakoida D) dojke
D) endoplazmatskog retikuluma E) ovarija
E) svi su odgovori točni
80. Adenohipofiza luči:
74. Peptidnu vezu tvore skupine: A) testosteron
A) OH i H B) estrogen
B) COOH i NH2 C) progesteron
C) COOH i COOH D) gonadotropne hormone
D) NH2 i NH2 E) oksitocin
E) COOH i OH
81. Blastocistu u svom razvoju imaju:
75. Genetski materijal bakteriofaga je: A) morski ježinac
A) DNK B) vodozemci
B) RNK C) sisavci
C) polinukleotidni lanci obilježeni izoto- D) identični blizanci
pom E) višejajni blizanci
D) polipeptidni lanci obilježeni izotopom
E) DNK iRNK

167
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

82. Interfaza je: 88. Timin je:

A) razdoblje mirovanja stanica A) pirimidin
B) dioba kromosoma B) purin
C) G1, S i G2 faza C) vitamin
D) vrijeme spiralizacije kromosoma D) nukleozid
E) vrijeme nestanka jezgrice E) nukleotid

83. Omjer fenotipova 75%:25% dati će ro- 89. DNK i RNK ponašaju se kao kiseline
ditelji: zbog svojih:
A) AA x aa A) deoksiriboza
B) Aa x aa B) riboza
C) aa x aa C) purinskih baza
D) Aa x Aa D) pirimidinskih baza
E) AA x AA E) fosfata

84. Membranski proteini mogu biti: 90. RNK prepoznajemo po prisutnosti:

A) Djelomično hidrofilni A) riboze i fosforne kiseline
B) djelomično hidrofobni B) riboze i adenina
C) enzimski aktivni C) deoksiriboze i uracila
D) u obliku kanalića D) riboze i timina
E) sve su tvrdnje točne E) riboze i uracila
85. Aminokiseline se u bjelančevinama
91. Promjer dvostruke uzvojnice DNK iz-
vežu:
nosi:
A) slabim vezama
A) 3.4 nm
B) vodikovim vezama
B) 0.34 nm
C) nekovalentnim vezama
C) 1 nm
D) peptidnim vezama
D) 2 nm
E) slabim kovalentnim vezama
E) 10nm
86. Svojstva i ulogu neke bjelančevine od-
ređuje: 92. Enzimi:
A) broj aminokiselina A) omogućuju kemijske reakcije u stanici
B) broj i vrsta aminokiselina B) mogu djelovati samo u stanicama
C) broj, vrsta i raspored aminokiselina C) se u stanicama nalaze u kristalnom sta-
D) broj, vrsta i raspored trideset raznih nju
aminokiselina D) su dijelovi molekula vitamina
E) broj, vrsta i raspored četrdesetak raznih E) djeluju kao hormoni
aminokiselina
93. Lipaza razgrađuje:
87. Nukleotidi izgrađuju: A) maltozu
A) nukleus B) škrob
B) nukleolus C) lipide
C) nukleoid D) proteine
D) adenozin E) glukozu
E) polinukleotide

168
_________________________________________________________________________ Pitanja

94. Pasivni prijenos kroz membranu: 100. Blastomera je dio:

A) odvija se od niže prema višoj koncen- A) neoplođenog jajeta
traciji tvari B) zigote
B) odvija se "nizbrdo" kao u osmozi i di- C) blastule
jalizi D) gastrule
C) odvija se uz utrošak energije E) blastocela
D) odvija se pomoću membranskih preno-
silaca 101. Genotip recesivnog homozigota je:
E) troši ATP A) Aa
B) aa
95. U nukleolusu se sintetizira: C) AA
A) DNK D) AaBb
B) RNK E) AABB
C) gRNK
D) tRNK 102. Omjer fenotipova 1:1 dati će roditelji:
E) rRNK A) AA x aa
B) Aa x aa
96. Korpus luteum luči: C) aa x aa
A) luteotropni hormon D) Aa x Aa
B) gonadotropne hormone E) AA x AA
C) FSH, LH i LTH
D) progesteron i estrogen 103. F1 generaciju dobiti ćemo križanjem
E) oksitocin roditelja:
A) Aa x Aa
97. Prolaktin nastaje u: B) Aa x aa
A) režnjevima hipofize C) AA x aa
B) hipotalamusu D) AaBb x AaBb
C) neurohipofizi E) AaBb x aabb
D) adenohipofizi
E) žlijezdanom tkivu dojke 104. Ako se geni A i C nalaze na dva
razna mjesta istog kromosoma onda govo-
98. Zametni listići nastaju: rimo o:
A) iz blastocela A) slobodnoj kombinaciji
B) trofoblasta B) vezanim genima
C) blastule C) spolno vezanim genima
D) blastoderma D) monohibridnom nasljeđivanju
E) blastoporusa E) intermedijarnom nasljeđivanju

99. Trofoblast se razvija u: 105. U biologiju spada:

A) embrij A) citologija
B) fetus B) molekulska biologija
C) placentu C) taksonomija
D) blastoderm D) histologija
E) blastocel E) svi su odgovori točni

169
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

106. Koji od navedenih organela nemaju 112. Molekula koja veže najveće količine
membrane? energije u stanici sastoji se od:
A) mitohondriji biljnih stanica A) adenina, riboze i fosfata
B) kloroplasti B) adenozina, riboze i fosfata
C) lizosomi C) adenozina, riboze i trifosfata
D) ribosomi D) adenina, riboze i trifosfata
E) Golgijevo tijelo E) ništa od navedenog

107. Kada se udvostručuje DNK? 113. Ovulacija je:

A) u anafazi mitoze A) formiranje žutog tijela
B) u anafazi mejoze B) formiranje bijelog tijela
C) u profazi mitoze C) izbacivanje jajašca iz Graafovog mje-
D) u profazi mejoze hurića
E) u interfazi D) putovanje jajne stanice u maternicu
E) spajanje jajašca sa spermijem
108. Kojom se citološkom metodom služi-
mo za proučavanje stanica izvan organiz- 114. Hormon testosteron:
ma? A) je gonadotropni hormon
A) autoradiografijom B) luče intersticijske stanice
B) svjetlosnim mikroskopom C) luče stanice adenohipofize
C) elektronskim mikroskopom D) ne luči se u pubertetu
D) kulturom stanica i tkiva E) luči se tek u doba spolne zrelosti
E) svi su odgovori točni
115. Mejoza je dioba:
109. U sastav adenina ne ulazi: A) jajnih stanica
A) vodik B) spermija
B) dušik C) slična mitozi
C) sumpor D) spermatogeneze i oogeneze
D) ugljik E) poznata samo u sisavaca
E) kisik
116. Mezoderm u žaba nastaje kretanjem
110. Vezanjem jedne molekule glukoze i stanica:
jedne molekule fruktoze nastaje: A) u unutrašnjost blastule
A) laktoza B) u arhenteron
B) galaktoza C) po površini gastrule
C) saharoza D) ektoderma
D) fruktoza E) endoderma
E) celuloza
117. Fenotip je genetički izraz koji ozna-
111. Koji su parovi komplementarnih baza čuje:
u RNK? A) oblik i boju organizma
A) adenin-timin B) strukturu i funkciju organizma
B) citozin-uracil C) "miješanje" očevih i majčinih gena
C) gvanin-citozin D) rezultat uzajamnog djelovanja okoliša i
D) citozin-timin genotipa
E) adenin-gvanin E) kakav je genotip

170
_________________________________________________________________________ Pitanja

118. Križanjem graška duge i kratke sta- B) alga

bljike dobijeno je i potomstvo duge i krat- C) papratnjača
ke stabljike. U kojem omjeru ih treba oče- D) golosjemenjača
kivati od ukupno 120? E) kritosjemenjača
A) 60 dugih i 60 kratkih
B) 80 dugih i 40 kratkih 124. Za endoplazmatsku mrežicu vezani
C) 90 dugih i 30 kratkih su:
D) 70 dugih i 50 kratkih A) mitohondriji
E) 100 dugih i 20 kratkih B) kloroplasti
C) centrioli
119. Koji od navedenih genotipova može D) ribosomi
biti potomak roditelja AABB x aabb? E) lizosomi
A) AaBB
B) aaBB 125. Konačni proizvod fotosinteze je:
C) aabb A) CO2
D) AaBb B) H2O
E) AAbb C) NADP-H2
D) C6H12O6
120. Omjeri fenotipova u F2 generaciji E) O2
intermedijarnog križanja su:
A) 9:3:3:1 126. U kemijskom sastavu gvanina nema:
B) 3:1 A) kisika
C) 1:2:1 B) natrija
D) 1:1 C) ugljika
E) 1:1:1:1 D) vodika
E) dušika
121. Mutacije gena su uvijek:
A) spontane mutacije 127. Naziv ATP je kratica za molekulu
B) inducirane mutacije sljedećeg sastava:
C) nasljedne promjene gena A) adenin, riboza i fosfat
D) dominantne B) adenozin, riboza i trifosfat
E) na istom kromosomu C) adenozin i trifosfat
D) adenozin i fosfat
122. Znanost koja se bavi odnosima u bio- E) ništa od navedenog
cenozi i odnosima biocenoze i okoliša zo-
128. Prijelaz tvari između dviju otopina
ve se:
različitih koncentracija
A) ekologija
odvojenih opnom zove se:
B) biocenologija
A) osmoza
C) biogeografija
B) difuzija
D) biogeokemija
C) dijaliza
E) fitocenologija
D) aktivan prijelaz
E) svi su odgovori točni
123. Geološko razdoblje karbon ili ugljeno
doba značajno je po razvoju:
129. U sastav kože ne ulaze stanice:
A) gljiva
A) žlijezda znojnica

171
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) žlijezda lojnica
C) dlake
D) masnog tkiva
E) hrskavice
130. Što je karakteristično za oogenezu?
A) dvije redukcijske diobe
B) jedna mejotička dioba
C) nema mitoze
D) tri diploidne polocite
E) jedna haploidna jajna stanica
131. Što od navedenog ne odgovora prvoj
mejotičkoj diobi?
A) konjugacija kromosoma
B) spiralizacija kromosoma
C) odvajanje homolognih kromosoma
D) odvajanje kromatida
E) odvajanje centriola
132. Arhenteron je šupljina:
A) koja odgovara blastocelu
B) koja odgovara blastoporusu
C) pracrijeva
D) obavijena mezodermom
E) obavijena ektodermom
133. Od kojeg se zametnog listića razvije
živčano tkivo?
A) od mezoderma
B) od ektoderma
C) od bilo kojeg zametnog listića
D) od endoderma
E) svi su odgovori točni
134. Za vrijeme gastrulacije posebnom
aktivnošću endodermalnih stanica nastaje:
A) mezoderm u sisavaca
B) trofoblast u sisavaca
C) mezoderm u ježinaca
D) sekundarna tjelesna šupljina
E) ništa od navedenog
135. Adenohipofiza luči velike količine
prolaktina:
172
A) u trudnoći
B) neposredno prije poroda
C) neposredno nakon poroda
D) za vrijeme ovulacije
E) za vrijeme oplodnje
136. Nasljeđivanje:
A) je prenošenje osobina na potomstvo
B) vrši se preko jajeta
C) vrši se preko spermija
D) je spajanje gameta
E) nijedan odgovor nije točan
137. Koje križanje ima kao rezultat unifor-
mnost potomstva:
A) test križanje
B) monohibridno
C) dihibridno
D) križanje roditeljske (P) generacije
E) križanje filijalne F1 generacije
138. Genotip jednog roditelja je AaBb.
Koji je genotip drugog roditelja ako je
omjer potomstva 1/4 : 1/4 : 1/4 : 1/4?
A) aaBB
B) AAbb
C) AaBB
D) AABB
E) aabb
139. Kakve cvjetove ima zijevalica u F1
generaciji:
A) crvene cvjetove
B) bijele cvjetove
C) ružičaste cvjetove
D) ima i crvenih i bijelih cvjetova
E) ima crvenih, bijelih i ružičastih cvjeto-
va
140. Mutacije spolnih stanica se pojavlju-
ju:
A) u muškim spolnim stanicama
B) u ženskim spolnim stanicama
C) u određeno vrijeme
D) u sljedećim generacijama
_________________________________________________________________________ Pitanja

E) zajedno sa somatskim mutacijama 147. Bjelančevine su izgrađene od:

141. Genetičke šifre UAG i UAA A) aminokiselina
A) ne znače ništa (nonsense code) B) glicina
B) su degenerirane šifre za leucin C) alanina
C) su degenerirane šifre za prolin D) glicil-alanina
D) su degenerirane šifre za arginin E) dipeptida
E) su degenerirane šifre za serin
148. Gvanin je:
142. Mjerilo gustoće svake populacije je: A) pirimidin
A) abiotski činilac B) purin
B) skup ekoloških činilaca C) nukleozid
C) skup bioloških činilaca D) nukleotid
D) biomasa E) polinukleotid
E) ekološka valencija
149. DNK prepoznajemo po prisustvu:
143. Procesi smjenjivanja biocenoze na A) riboze i citozina
nekom prostoru spadaju u: B) gvanina
A) evoluciju C) adenina
B) sukcesiju D) deoksiriboze i timina
C) melioraciju E) deoksiriboze i uracila
D) fenološku pojavu
E) svi su odgovori točni 150. DNK se sintetizira:
A) udvostručavanjem ishodišne molekule
144. Koliko milijardi godina su stari prvi B) na kalupu RNK
tragovi organizama na zemljinoj kori? C) od pojedinačnih baza
A) 1,5 D) od parova baza
B) 2 E) od dinukleotida
C) 2,5
D) 3 151. Enzimi su:
E) 4 A) organske molekule male molekuske
mase
145. Pramajmun nazvan prophilopitekus B) anorganske molekule
živio je u: C) bjelančevine
A) eocenu D) vitamini
B) oligocenu E) hormoni
C) miocenu
D) pliocenu 152. Fotosinteza je predočena jednadž-
E) pleistocenu bom:
A) CO2 + H2O → C6H12O6 + H2O
146. Molekulska biologija proučava: B) 6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2 +
A) sve molekule u prirodi 6H2O
B) uzajamno djelovanje makromolekula C) 6CO2 + 12H2O → C6H12O6 + 6O2 +
C) male molekule stanica 6H2O
D) velike molekule žive i nežive prirode
E) metabolizam

173
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) 4H- + 2NADP + 4e- → 2NADP-H2 A) 38 tjedana

E) ADP + P + ENERGIJA → ATP B) 40 tjedana
C) 42 tjedna
D) 270 dana
153. Kodon UUU u glasničkoj RNK uvje- E) 9 mjeseci
tuje ugradnju sljedeće aminokiseline u 159. Omjer fenotipova 9 : 3 : 3 : 1 dat će
rastući peptidni lanac: roditelji:
A) metionina A) Aa x Aa
B) lizina B) AA x aa
C) serina C) AABB x aabb
D) fenilalanina D) AaBb x aabb
E) valina E) AaBb x AaBb

154. Gonadotropni hormoni utječu na: 160. Križanjem graška duge stabljike (Aa)
A) hipotalamus s kratkom (aa) dat će omjer
B) adenohipofizu fenotipova:
C) neurohipofizu A) 1 : 1
D) gonade B) 1 : 1 : 1 : 1
E) klimakterij C) 75% : 25%
D) 9 : 3 : 3 : 1
155. Poznati aksiom "Svaka stanica od E) 1 : 2 : 1
stanice" dao je:
A) R. Virchow 161. Evolucija proučava:
B) J. Purkinje A) postanak jedinke
C) M. J. Schleiden B) razvoj jedinke od začeća do rođenja
D) Th. Schwann C) embrionalni razvoj čovjeka
E) R. Brown D) postanak vrsta
E) razvoj odnosa žive i nežive prirode
156. Na proizvodnju mlijeka nakon poro-
da utječu: 162. Embriologija proučava:
A) estrogeni u ovarija A) razvoj vrste
B) progesteron iz luteinskih stanica B) razvoj jedinke od njenog začeća do ro-
C) prolaktin iz adenohipofize đenja
D) oksitocin iz adenohipofize C) samo embrij
E) gonadotropni hormoni D) samo fetus
E) samo gastrulu
157. Blastula je konačni proizvod:
A) oplodnje 163. Disaharid laktoza sastoji se od:
B) organogeneze A) glukoze i glukoze
C) brazdanja B) glukoze i fruktoze
D) metamorfoze C) glukoze i galaktoze
E) gastrulacije D) galaktoze i galaktoze
E) fruktoze i fruktoze
158. Trudnoća u čovjeka, računajući od
prvog dana poslijednje menstruacije, traje: 164. Bjelančevine ubrajamo u:
A) male organske molekule

174
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) velike anorganske molekule D) škrob

C) polinukleotide E) maltozu
D) polisaharide
E) makromolekule 171. Adenozin monofosfat je:
A) purinska baza
165. U sastav proteina ulazi sljedeći broj B) pirimidinska baza
različitih prirodnih aminokiselina: C) spoj baze i šećera
A) 5 D) nukleotid
B) 10 E) energetski vrlo bogat
C) 15
D) 20 172. Puno ima NADP iz svjetlosnih reak-
E) 25 cija fotosinteze glasi:
A) adenozin difosfat
166. Što se od navedenog ne nalazi u eu- B) nikotin-adenin difosfat
kariotskim stanicama? C) nikotinamid-adenin difosfat
A) bičevi D) nikotinamid-adenin dinukleotid
B) cilije E) nikotinamid-adenin dinukelotid fosfat
C) vaukole
D) nukleoidi 173. Aktivni prijenos kroz membranu:
E) stanična stijenka A) odvija se od više prema nižoj koncen-
traciji tvari
167. Nukleotidi izgrađuju: B) teče "nizbrdo"
A) šećer C) odvija se uz pomoć prenosilaca i ener-
B) lipide gije
C) polisaharide D) uključuje dijalizu i osmozu
D) enzime i proteine E) predstavlja difuziju
E) nukleinske kiseline
174. Stanična jezgra u interfazi:
168. Citozin je: A) sadrži kromosome
A) pirimidin B) ima jednostruku opnu
B) purin C) prisutna je u toku čitavog staničnog
C) vitamin ciklusa
D) aminokiselina D) sadrži jezgrin sok i kromatin
E) nukleotid E) prisutna je u svim stanicama čovječjeg
tijela
169. Polinukleotid je sastavljen od mnogo:
A) aminokiselina 175. Intersticijske stanice testisa:
B) polipeptida A) luče testosteron
C) dušičnih baza B) luče faktore oslobađanja hormona hi-
D) nukleotida pofize
E) adenozina C) predstavljaju germinativni epitel
D) luče gonadotropne hormone
170. ATPaza razgrađuje: E) aktivne su samo u toku puberteta
A) AMP
B) ADP
C) ATP

175
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

176. ICSH (engl. Interstitial Cell Stimula- E) u virusima

ting Hormone) djeluje na: 182. Bakterijskom nukleoidu u eukariota
A) folikule po funkciji odgovara:
B) uterus A) nuklein
C) dojku B) nukleolus
D) testis C) nukleotid
E) intersticijske stanice D) kromosom
E) nukleozid
177. Embrioblast se razvija u:
A) placentu 183. Anafaza I je značajna po:
B) resice A) razdvajanju centriola
C) embrij B) udvostručavanju pričvrsnica
D) blastoderm C) razdvajanju kromatida
E) blastocel D) razdvajanju kromosoma
E) konjugaciji kromosoma
178. F2 generaciju dobit ćemo križanjem
roditelja: 184. Haploidan broj kromosoma, koji se
A) aa X AA sastoje od dviju kromatida, nalazimo u:
B) aa X aa A) profazi I
C) AA X AA B) metafazi I
D) aA X AA C) anafazi I
E) aA X aA D) telofazi I
E) telofazi II
179. Križanjem graška duge stabljike
(AA) s kratkom (aa) dati će u potomstvu 185. Žuto tijelo izlučuje:
omjer: A) LH
A) 1 : 1 B) LTH
B) 1 : 1 : 1 : 1 C) FSH
C) 75% : 25% D) ICSH
D) 9 : 3 : 3 : 1 E) progesteron
E) 100% dugih
186. Genetička šifra koja daje uputu za
180. Intermedijarno nasljeđivanje pokazu- sintezu polipeptida koji se sastoji isključi-
je u F2 generaciji: vo od fenilalanina je sljedeća:
A) jednu klasu fenotipova A) GUA
B) dvije klase fenotipova B) CUC
C) tri klase fenotipova C) AUC
D) proporciju 3 : 1 D) AUA
E) proporciju 1 : 1 E) UUU

181. Golgijevo tijelo se nalazi: 187. Kako će se prepisati genetska poruka

A) samo u životinjskim stanicam koja na molekuli DNK ima sljedeći redo-
B) samo u biljnim stanicama slijed baza TAGGCCA?
C) u stanicama eukariota A) TUGGCCU
D) u bakterijama B) AUGGCCU

176
_________________________________________________________________________ Pitanja

C) TUGGCCU 193. Geni A i b nalaze se na različitim

D) AUCCGGU kromosomima pa zato govorimo o:
E) TAGGCCT A) intermedijarnom nasljeđivanju
B) monohibridnom nasljeđivanju
188. Koji produkt sinteze očekujemo od C) slobodnoj kombinaciji
redoslijeda nukleotida na lancu DNK: D) vezanim genima
CGTATGCGTACGCAAGCACCA? E) spolno vezanim genima
A) monopeptid
B) dipeptid 194. Omjer genotipova u F2 generaciji in-
C) tripeptid termedijarnog križanja je sljedeći:
D) polipeptid A) 1 : 1
E) ništa od navedenog B) 3 : 1
C) 1 : 1 : 1 : 1
189. U aktiviranoj zigoti najprije se javlja- D) jednak je omjeru fenotipova
ju: E) ništa od navedenog
A) nove stanice
B) mejotičke diobe 195. Koji od navedenih primjera odgovara
C) mitotičke diobe gameti zadanog roditelja AaBb:
D) blastomere A) aa
E) sve su tvrdnje točne B) bb
C) Aa
190. Koja je od navedenih zigota po feno- D) Bb
tipu različita od svih ostalih? E) niti jedan odgovor nije točan
A) AaBB
B) AABb 196. Međusobnim križanjem roditelja istih
C) AABB genotipova CcDd dobiva se potomstvo u
D) AAbb sljedećem omjeru:
E) AaBb A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
191. Koliko ima različitih fenotipova u F2 C) 1 : 2 : 1
generaciji dihibridnog križanja: D) 9 : 3 : 3 : 1
A) 16 E) 3 : 1
B) 9
C) 8 197. Omjer genotipova i fenotipova 1 : 1
D) 4 dobiva se križanjem roditelja:
E) 2 A) BB x bb
B) Bb x Bb
192. Koji od navedenih roditelja mogu da- C) Bb x bb
ti potomstvo koje za jedno svojstvo poka- D) Bb x BB
zuje omjer 3 : 1: E) bb x bb
A) aabb x AABB
B) AABb x aaBB 198. Vrste kojima je areal rasprostranje-
C) aaBb x aaBb nosti u prošlosti bio mnogo širi, a sada su
D) AaBb x aabb ograničene na uže područje zovu se:
E) aabb x aaBb A) biomi

177
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) populacije C) bakterijske stanice

C) relikti D) ljudske stanice
D) endemi E) eukariotske stanice
E) svi su odgovori točni
205. Jezgru nalazimo u:
199. Biologija je znanost o: A) virusa
A) biljkama B) bakterija
B) životinjama C) prokariota
C) čovjeku D) eukariota
D) životu E) eritrocitima čovjeka
E) jednostaničnim organizmima
206. Biljna stanica, za razliku od životinj-
200. Eukariotska stanica: ske ima sposobnost:
A) nema jezgru A) mitotičkih dioba
B) ima jezgru B) metabolizma
C) otkrivena je elektronskim mikrosko- C) disanja
pom D) fotosinteze
D) velika je 1 mikrometar E) mejotičkih dioba
E) je stanica bakterije
207. Zeleni pigment koji omogućuje foto-
201. Bakterija je: sintezu nalazi se u:
A) eukariotska stanica A) jezgri
B) prokariotska stanica B) mitohondriju
C) stanica s jezgrom C) ribosomu
D) životinjska stanica D) endoplazmatskoj mrežici
E) stanica bez DNA E) kloroplastima

202. Ribosomi su zrnca na kojima se odvi- 208. Biljna stanica, za razliku od životinj-
ja sinteza: ske ima:
A) DNA A) ribosome
B) RNA B) jezgru
C) proteina C) citoplazmu
D) masti D) staničnu stijenku
E) šećera E) staničnu membranu

203. Kloroplaste nalazimo u: 209. Najvažnija anorganska molekula na-

A) bakterija šeg tijela je:
B) životinja A) šećer
C) prokariota B) voda
D) biljaka C) protein
E) virusa D) mast
204. Bakteriofagi predstavljaju viruse koji E) DNA
napadaju: 210. Deoksiribonukleinska kiselina sas-
A) biljne stanice tavljena je od:
B) životinjske stanice A) nukleusa
B) nukleolusa

178
_________________________________________________________________________ Pitanja

C) nukleoida
D) nukleotida 217. Pentapeptid je lanac sastavljen od:
E) riboza A) 3 aminokiseline
B) 5 aminokiselina
211. DNA ima u svom sastavu šećer: C) 7 aminokiselina
A) ribozu D) 3 glukoze
B) heksozu E) 5 nukleotida
C) saharozu
D) triozu 218. Genetska šifra sastoji se od:
E) deoksiribozu A) jednog nukleotida
B) dva susjedna nukleotida
212. Adenin je: C) tri susjedna nukleotida
A) šećer D) četiri susjedne aminokiseline
B) aminokiselina E) pet susjednih aminokiselina
C) purin
D) pirimidin 219. Brazdanje završava oblikom zametka
E) hormon koji zovemo:
A) blastula
213. Citozin je: B) gastrula
A) polisaharid C) zigota
B) polipeptid D) blastocel
C) pirimidin E) blastoderm
D) purin
E) vitamin 220. Gonadotropne hormone luči:
A) cijela hipofiza
214. DNA izgrađuje: B) prednji režanj hipofize
A) ribosome C) stražnji režanj hipofize
B) citoplazmu D) hipotalamus
C) mitohondrije E) sjemenik
D) gene
E) membrane 221. Estrogene i progesteron luče:
A) hipotalamus
215. DNA je odgovorna za sintezu: B) stražnji režanj hipofize
A) masti C) prednji režanj hipofize
B) ugljikohidrata D) jajnik
C) bjelančevina E) sjemenik
D) lipida
E) steroidnih hormona 222. Anatomija istražuje:
A) mikroskopsku građu živih bića
216. Molekula RNA najčešće je: B) mikroskopsku građu pojedinih organa
A) jednolančani polinukleotid C) makroskopsku građu živih bića
B) dvolančani polinukleotid D) pojedine sustavne kategorije živih bića
C) jednolančani polisaharid E) međusobne odnose pojedinih organa
D) dvolančani polisaharid
E) trolančani polipeptid 223. Ekologija proučava:

179
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

A) uzajamne odnose žive i nežive prirode 229. Koji je od navedenih primjera homo-
B) postanak vrsta u prirodi zigot samo za 1 par alela:
C) uzroke sličnosti i razlika među organi- A) aAbB
zmima B) aaBB
D) funkciju pojedinih staničnih dijelova C) AABB
E) pojedine vrste živih bića D) aabb
E) aaBb
224. Koji je od navedenih elemenata ne-
ophodan za život za razliku od ostalih koji 230. Koje od spomenutih križanja daje po-
se javljaju samo u tragovima: tomstvo u omjeru 1 : 1:
A) Cl A) AaBb x AAbb
B) H B) Aa x aa
C) Mn C) Aa x Aa
D) Zn D) AA x aa
E) J E) nijedno

225. Tirozin i serin spadaju u: 231. Koje od navedenih križanja nije test
A) aminokiseline križanje?
B) purinske baze A) Aa x aa
C) pirimidinske baze B) Bb x bb
D) nukleotide C) AAbb x aaBB
E) ni jedan odgovor nije točan D) AaBb x aabb
E) Aabb x aaBb
226. U prevođenju genetičke poruke jedna
je aminokiselina određena: 232. Gamete dihibridnog križanja su
A) s jednom bazom sljedeće:
B) s tri baze A) Aa
C) s četiri baze B) Bb
D) s dvije baze C) AA
E) svi odgovori mogu biti točni D) Ab
E) svi su odgovori točni
227. Koje od navedenih baza nema DNK?
A) citozina 233. Koji je omjer fenotipova u potomstvu
B) uracila koje dobijemo križanjem AaBb x AaBb
C) timina ako su geni vezani i među njima nema
D) gvanina krosingovera?
E) adenina A) 1 : 1
B) 3 : 1
228. Gvanin se veže za: C) 1 : 2 : 1
A) uracil D) 9 : 3 : 3 : 1
B) adenin E) 1 : 1 : 1 : 1
C) citozin
D) timin 234. Koliko kromosoma imaju gamete
E) bilo koju pirimidinsku bazu vinske mušice?
A) 2

180
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) 4 240. Ekologiji danas pripada zadatak da

C) 6 ispita odnos:
D) 8 A) biljaka prema životinjama
E) ni jedan od navedenih B) nežive prirode prema biljkama
C) nežive prirode prema životinjama
235. Koji od navedenih genotipova spada D) čovjeka prema fizičkim faktorima oko-
u P (parentalnu ili roditeljsku) generaciju? line
A) aaBb E) čovjeka prema ostaloj prirodi
B) aabb
C) AaBB 241. Crossing over omogućuje postanak
D) AABb novih vrsta gameta u:
E) Aabb A) monohibridnih homozigota
B) monohibridnih heterozigota
236. Koliko % muške djece će imati he- C) dihibridnih homozigota
mofiliju ako je majka prenosilac, a otac D) dihibridnih heterozigota u slobodnoj
zdrav? kombinaciji
A) 50% E) dihibridnih heterozigota s vezanim ge-
B) 25% nima
C) 100%
D) 75% 242. Promjenu genske upute zovemo:
E) Svi će sinovi biti zdravi A) varijacija
B) mutacija
237. Što se događa u anafazi I mejotičke C) rekombinacija
diobe? D) transformacija
A) konjugacija homolognih kromosoma E) degenerirana šifra
B) redukcija broja kromosoma
C) odjeljivanje homolognih kromosoma 243. Prvi antibiotik je otkrio:
D) odjeljivanje kromatida svakog kromo- A) L. Pasteur
soma B) R. Koch
E) sve navedeno C) A. Fleming
D) R. Virchow
238. Virusi nemaju: E) E. Haeckel
A) jezgre
B) ribosome 244. Homologni kromosomi uključuju u
C) membrane svojem paru:
D) RNK i DNK zajedno A) kromosom 1 i kromosom 21
E) svi su odgovori točni B) kromosom 2 i kromosom 22
C) kromosom 5 i kromosom 15
239. Od trofoblasta će se razviti: D) kromosom 8 i kromosom 18
A) blastoderm E) kromosom X i kromosom Y
B) posteljica (placenta)
C) tijelo embrija 245. FSH, LH i LTH proizvodi su:
D) embrioblast A) ovarija
E) amnion ili alantois B) testisa
C) hipofize

181
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) hipotalamusa B) jednaki broj spermija s X i onih sa Y

E) neurohipofize kromosomima
C) 3 para autosoma i 1 par spolnih kromo-
246. Prolaktin nastaje u: soma
A) hipotalamusu D) 6 autosoma i 2 X kromosoma
B) adenohipofizi E) ukupno 8 kromosoma
C) neurohipofizi
D) dojci 251. Križanjem genotipa Aabb s aaBb
E) mliječnim mjehurićima dobit ćemo u njihovom potomstvu omjer
fenotipova:
247. Otac koji normalno raspoznaje boje i A) 1 : 1
majka daltonist imat će: B) 3 : 1
A) sve kćeri daltoniste C) 9 : 3 : 1
B) svu djecu daltoniste D) 1 : 1 : 1 : 1
C) sve sinove daltoniste E) 1 : 2 : 1
D) svu djecu normalnu
E) sve sinove normalne 252. Križanje roditelja AaBbCC s reodite-
ljem AaBbCC dati će u potomstvu sljedeći
248. Djed albino (aa, autosomsko recesiv- omjer fenotipova:
no svojstvo) i baka normalne pigmentacije A) 1 : 1
(AA) imali su kćer normalne pigmentacije. B) 3 : 1
Ona je u svom braku imala četvoro djece, C) 9 : 3 : 3 : 1
među kojima je jedno dijete albino. D) 1 : 1 : 1 : 1
Kakvog je genotipa najvjerojatnije bio E) uniformnu generaciju (100%)
otac?
A) AA 253. Križanje roditelja AAbbCC i aaBBcc
B) Aa dati će potomstvo sa sljedećim genotipom:
C) XY A) AABBCC
D) XX B) AaBbCc
E) XXY C) aabbcc
D) 50% AaBbCc i 50% aabbcc
249. Obzirom na sastav svojih spolnih E) 50% AABBCC i 50% AaBbCc
kromosoma, dvije različite vrste stanica
nalazimo među: 254. Vezani geni moraju se nalaziti na:
A) jajnim stanicama A) X kromosomu
B) somatskim stanicama žena B) Y kromosomu
C) somatskim stanicama muškaraca C) prvom kromosomu
D) spermatogonijama D) dvadesetprvom kromosomu
E) spermijima E) istom kromosomu

250. Jednak broj ženka i mužjaka u po-

tomstvu drozofile nastaje stoga što vinska 255. ATP se dobiva spajanjem:
mušica ima: A) adenozina s monofosfatom
A) jednaki broj jajnih stanica s X i onih sa B) adenozina s difosfatom
Y kromosomima C) AMP + P

182
_________________________________________________________________________ Pitanja

D) ADP + P E) osnova celoma

E) adenina s trifosfatom
262. U ježinaca se mezoderm razvija od
256. Pomoću adenozin trifosfata u stanica- stanica:
ma se obavlja sljedeće: A) animalnog pola blastule
A) sintetske aktivnosti B) vegetativnog pola blastule
B) proizvodnja topline C) gastrule
C) proizvodnja podražaja D) endoderma
D) kretanje E) ektoderma
E) svi su odgovori točni
263. Živčani sustav razvija se od:
257. Stanicu je prvi opazio: A) mezoderma
A) Leeuwenhoek B) endoderma
B) Hooke C) trbušnog ektoderma
C) Schleiden D) bočnog ektoderma
D) Schwann E) leđnog ektoderma
E) Buchner
264. Od endoderma nastaju:
258. Za mitozu je karakteristično: A) bubrezi
A) dioba kromosoma B) vezivna tkiva
B) reduplikacija DNK C) spolne žlijezde
C) redukcijska dioba kromosoma D) krvne žile
D) jednak broj kromosoma u novim sta- E) sluznica probavila
nicama
E) dioba centriola 265. Test križanje se primjenjuje:
A) da bi se otkrio genotip dominantnog fe-
259. Pričvrsnica je posebno mjesto na: notipa
A) centriolu B) da bi se otkrio genotip recesivnog feno-
B) endoplazmatskoj mrežici tipa
C) Golgijevom tijelu C) samo u monohibridnom križanju
D) kromatinu D) samo u dihibridnom križanju
E) kromosomu E) u intermedijarnom križanju

260. Nukleoidi su: 266. Koji od navedenih primjera odgovara

A) jezgrice test križanju:
B) jezgre A) aa x AA
C) područja s DNK u bakterija B) aa x Aa
D) spolni kromosomi C) Aa x Aa
E) kariotipovi D) AaBb x AaBb
E) aaBB x AAbb
261. Blastocel je:
A) otvor blastule 267. U monohibridnom križanju s domi-
B) otvor gastrule nacijom omjer fenotipova u F2 generaciji
C) šupljina blastule je sljedeći:
D) šupljina gastrule A) 1 : 2 : 1

183
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) 3 : 1 273. Adenin i uracil spadaju u:

C) 1 : 1 A) peptide
D) 1 : 1 : 1 : 1 B) aminokiseline
E) 9 : 3 : 3 : 1 C) dušikove baze
D) nukleinske kiseline
268. Koliko različitih gameta može dati E) nukleotide
genotip AaBb ?
A) 1 274. Za Golgijevo tijelo nije točno:
B) 2 A) da spada u stanične organele
C) 3 B) da se sastoji od kanalića
D) 4 C) da ima ribosome
E) 8 D) da se nalazi u žlijezdanim stanicama
E) da se nalazi u biljnim stanicama
269. Kojoj aminokiselini odgovara slijed
baza UUU u g-RNK: 275. Za ribosome je značajno:
A) glicinu A) da su obavijeni membranom
B) lizinu B) da su uvijek vezani za membrane endo-
C) valinu plazmatske mrežice
D) argininu C) da se nalaze u svim tipovima stanica
E) fenilalaninu D) da u svome sastavu nemaju bjelančevi-
na
270. Fiziologija proučava: E) da u svome sastavu nemaju enzima
A) čovjeka
B) funkcije pojedinih organa 276. Koje od navedenih baza nema u
C) životinje RNK?
D) biljke A) gvanina
E) biljna i životinjska tkiva B) adenina
C) uracila
271. Nauka o evoluciji proučava: D) timina
A) uzajamne odnose živih bića E) citozina
B) postanak vrsta u prirodi
C) pojedine vrste životinja 277. Kemijski sastojci stanične membrane
D) pojedine vrste biljaka su:
E) funkciju pojednih organa A) RNK
B) DNK
272. Autoradiografija: C) svi tipovi nukleinskih kiselina
A) pomaže kod proučavanja staničnog D) lipidi
metabolizma E) sve navedeno
B) zasniva se na primjeni nestabilnih radi-
oaktivnih izotopa 278. Koji je od spomenutih primjera rece-
C) pomaže kod praćenja sinteze molekula sivan za jedan par alela ?
D) pomaže kod praćenja raspada molekula A) Aabb
u stanici B) aaBB
E) svi su odgovori točni C) aaBb
D) AAbb
E) svi primjeri

184
_________________________________________________________________________ Pitanja

279. Koje od navedenih križanja nije test

križanje ? 284. Koji je diploidan broj kromosoma u
A) AaBb x aabb drozofile:
B) AaBB x AAbb A) 4
C) Aabb x aaBb B) 6
D) Aa x aa C) 8
E) Bb x bb D) 10
E) 12
280. Vezani geni se nalaze:
A) na različitim kromosomima a određuju 285. Ako u dihibridnom test križanju ne
ista svojstva dobijemo cijepanje alela u potomstvu nego
B) na istom kromosomu a određuju ista su svi potomci jednaki, to zanči da je
svojstva dominantni fenotip roditelja morao biti
C) na istom kromosomu a određuju razli- sljedećeg genotipa:
čita svojstva A) AaBB
D) na istom kromosomu bez obzira na B) AABB
svojstva koja određuju C) aaBb
E) jedino na kromosomima vinske mušice D) AABb
E) Aabb
281. Gamete dihibridnog križanja su slje-
deće: 286. Genotipovi F2 (druge sinovske) gene-
A) Ab racije mogu biti:
B) AA A) AaBB
C) Bb B) aaBb
D) Aa C) AaBb
E) svi su odgovori točni D) Aabb
E) svi navedeni
282. Koji omjer genotipova dobijemo u
potomstvu ako križamo AABB x Aabb uz 287. Aleli su geni:
pretpostavku da se radi o vezanim geni- A) koji kontroliraju jedan drugog
ma? B) koji mogu biti u odnosu dominacije i
A) isti kao i omjer fenotipova recesivnosti
B) svi su genotipski jednaki C) u parovima za svako svojstvo
C) isti kao da geni nisu vezani D) na paru homolognih kromosoma
D) 3 : 1 E) svi su odgovori točni
E) 1 : 1 : 1 : 1

283. Ako je majka prenosilac hemofilije a

otac hemofiličar, koja je vjerojatnost da 288. Virusi imaju:
njihova djeca dobiju hemofiliju ? A) staničnu membranu
A) 25% ženske djece B) staničnu stijenku
B) 50% muške i 50% ženske djece C) ribosome
C) 100% ženske djece D) RNK i DNK
D) 100% muške djece E) sve gore navedeno
E) nijedan odgovor nije točan

185
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

289. Čovjek kao i sva druga živa bića 295. Ribonukelinsku kiselinu prepoznaje-
pokazuje sljedeće značajke: mo po prisustvu:
A) staničnu građu A) citozina
B) individualnost B) gvanina
C) metabolizam C) adenina
D) razmnožavanje D) pentoze
E) sve nabrojene E) uracila

290. Golgijevo tijelo nalazimo u: 296. Sintezu proteina prema genetskoj

A) mitohondrijima uputi zapisanoj u glasničkoj RNK
B) citoplazmi zovemo:
C) ribosomima A) prepisivanje
D) jezgri B) udvostručavanje
E) jezgrici C) mutiranje
D) čitanje
291. Križanac ili hibrid prikazan je slje- E) prevođenje
dećim genotipom:
A) AABBCC 297. Novi oblici gena, aleli, nastaju:
B) aabbcc A) prevođenjem genske upute
C) AAbbCC B) prepisivanjem genske upute
D) aaBBcc C) udvostručavanjem
E) AABbCC D) mutiranjem
E) čitanjem
292. Tripansoma spada u:
A) zelene alge 298. Omjer od 3/4 graška duge stabljike
B) zelene bičaše prema 1/4 biljaka kratke stabljike dobiva-
C) korijenonošce mo križanjem:
D) truskovce A) dviju biljaka kratke stabljike
E) praživotinje B) dviju biljaka dugih stabljika (homozi-
gotnih)
293. Izrazito polarna molekula našeg tijela C) dviju biljaka dugih stabljika (heterozi-
je: gotnih)
A) kolesterol D) kratkih s dugim biljkama (homozigot-
B) mast nih)
C) steroidni hormon E) kratkih s dugim biljkama (heterozigot-
D) estrogen nih)
E) voda

294. Struktura i funkcija svake ljudske 299. Četiri različite vrste gameta dati će
stanice ovisi prvenstveno o njenim: jedinka genotipa:
A) lipidima A) Aa
B) ugljikohidratima B) AA
C) nukleinskim kiselinama C) AAbb
D) proteinima D) AaBb
E) RNK E) AaBbCc

186
_________________________________________________________________________ Pitanja

300. Dvije različite vrste gameta dati će 305. Što se od navedenog nalazi i u bak-
jedinka genotipa: terija i u modrozelenih algi ?
A) AA A) ribosomi
B) aa B) kloroplasti
C) AaBB C) mitohondriji
D) AaBb D) lizosomi
E) AaBbCc E) ništa od navedenog

301. Ljudski kromosomi 1,2 i 3 čine u ka- 306. Atavizmima se najintenzivnije bavi:
riotipu skupinu: A) genetika
A) A B) pedijatrija
B) B C) kirurgija
C) C D) citologija
D) D E) evolucija
E) E
307. Ostatak repića u novorođenčeta pred-
302. Fiziološka otopina sadrži 0.9% NaCl stavlja:
i eritrociti čovjeka u njoj ostaju neošteće- A) relikt
ni. Fiziološka je otopina dakle prema erit- B) mutaciju
rocitima: C) rudiment
A) monotonična D) endem
B) izotonična E) edem
C) hipertonična
D) hipodonična 308. Kodoni predstavljaju trojke nukleoti-
E) atonična da u:
A) DNK
303. Broj jedinki neke vrste ne određenom B) virusnoj RNK
prostoru predstavlja njenu: C) ribosomskoj RNK
A) biomasu D) transportnoj RNK
B) populaciju E) glasničkoj RNK
C) gensku snagu
D) konkurenciju 309. Poliuridilnu kiselinu predočuje:
E) simbiozu A) uridin-uridin
B) AAA AAA
304. Humana genetika raspoređuje gene C) UUA UUA
čovjeka u genetičke karte. Pojam genetič D) AUG AUG
E) poliU

ka karta potječe iz znanstvenog rada:

A) G. Mendela 310. Polifenilalanin nastavit će u toku sin-
B) T. Morgana teze bjelančevine na kalupu sljedeće ribo-
C) F. Cricka nukleinske kiseline:
D) J. Watsona A) AAA
E) A. Hersheya B) UUU AAA

187
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

C) TTT UUU AAA C) dušikove baze

D) UUU UUU UUU UUU D) peptide
E) AAA AAA AAA AAA AAA E) aminokiseline

311. Genetska uputa u molekule DNK za 317. Pirimidinske baze su:

ugradnju aminokiseline fenilalanin A) dušične baze
u peptidni lanac glasi: B) citozin
A) UUU C) timin
B) TTT D) uracil
C) AAA E) svi su odgovori točni
D) CCC
E) GGG 318. Koji je od spomenutih primjera do-
minantan fenotip ?
312. Histologija je nauka o: A) Aa
A) biljkama B) AA
B) životinjama C) AaBb
C) funkciji pojedinih organa D) AABb
D) biljnim i životinjskim tkivima E) svi navedeni primjeri
E) međusobnom djelovanju tkiva i organa
319. Koje od navedenih križanja nije test
313. Ekologija je nauka o: križanje ?
A) pojedinim vrstama životinja A) AaBb x aabb
B) pojedinim vrstama biljaka B) Aabb x aaBb
C) pojedinim vrstama živih bića C) Aa x aa
D) međusobnim odnosima živih bića i nji- D) AA x Aa
hove okoline E) Bb x bb
E) postanku vrsta u prirodi
320. Vezanim genima nazivamo gene koji
314. Hipoglikemija je: se nalaze:
A) nedostatak minerala u organizmu A) na istom kromosomu a određuju razli-
B) pomanjkanje tekućine u organizmu čita svojstva
C) smanjena razina glukoze u krvi B) na istom kromosomu a određuju ista
D) nedostatak vitamina C svojstva
E) nedostatak vitamina D C) na istom kromosomu bez obzira na
svojstva koja određuju
315. Steroidi su: D) na različitim kromosomima a određuju
A) posebna skupina lipida ista svojstva
B) spolni hormoni E) nijedan odgovor nije točan
C) hormoni kore nadbubrežne žlijezde
D) neki vitamini 321. Koji od navedenih primjera nije rece-
E) svi su odgovori točni sivan samo za jedan par alela ?
A) aaBb
316. Glicin i alanin spadaju u: B) AAbb
A) nukleinske kiseline C) aaBB
B) nukleotide D) Aabb

188
_________________________________________________________________________ Pitanja

E) aabb A) klorofil
322. Koji od navedenih omjera odgovara B) kloroplaste
rezultatu test križanja ? C) nukleoid
A) 9 : 3 : 3 : 1 D) jednostavnu steljku
B) 1 : 1 : 1 : 1 E) posebnu boju
C) 3 : 1
D) 1 : 2 : 1 328. Koji od navedenih genotipova može
E) niti jedan biti iz P (parentalne ili roditeljske) genera-
cije?
323. Ako križamo AaBb x aabb a geni su A) Aabb
vezani i nema krosingovera, koji omjer B) AABb
dobivamo kod potomstva? C) AAbb
A) 1 : 1 D) aaBb
B) 1 : 1 : 1 : 1 E) AaBB
C) 9 : 3 : 3 : 1
D) 3 : 1 329. Cijepanje osobina se javlja:
E) 1 : 2 : 1 A) u parentalnoj generaciji
B) u F1 generaciji
324. Koje nasljeđivanje nazivamo spolno C) u F2 generaciji
vezanim? D) samo u test križanju
A) koje je vezano za jedan spol E) ništa od navedenog
B) nasljeđivanje gena na X kromosomu
C) nasljeđivanje gena na Y kromosomu 330. Za I mejotičku diobu nije točno da
D) nasljeđivanje gena na spolnim kromo- dolazi do:
somima A) odvajanja homolognih kromosoma
E) svi su odgovori točni B) odvajanja kromatida svakog homologa
C) konjugacije homolognih kromosoma
325. Ako je majka slijepa za boje a otac D) spiralizacije kromosoma
nije, koliko je njihove djece slijepo za bo- E) nestajanja jezgrine ovojnice
je?
A) sva muška djeca 331. Bakteriofagi nemaju:
B) sva ženska djeca A) DNK
C) 50% muške djece B) proteinsku ovojnicu
D) 50% ženske djece C) “glavice”
E) nijedan odgovor nije točan D) “repa”
E) membrane
326. Koji je haploidan broj kromosoma u
vinske mušice? 332. Što je embrioblast:
A) 1 A) svaka skupina embrinalnih stanica
B) 2 B) skupina embrionalnih stanica u sisava-
C) 3 ca nakon brazdanja
D) 4 C) isto što i trofoblast
E) 5 D) odgovara zametnim listićima
E) sudjeluje u formiranju posteljice
327. Nije točno da modrozelene alge ima-
ju:

189
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

333. Najtočniji odgovor za ATP je sljede- 339. Neuron je:

ći: A) neurit
A) adenin i trifosfat B) akson
B) adenozin i monofosfat C) dendrit
C) adenozin i difosfat D) živčana stanica
D) AMP+P E) živac
E) adenin, riboza i trifosfat
340. U koži se nalaze:
334. Za oksidaciju i redukciju molekula je A) opipna tjelešca
značajno: B) živčani ogranci
A) oksidacijom se gube elektroni C) žlijezde lojnice
B) oksidacijom se prihvaćaju elektroni D) masne stanice
C) redukcijom se gube elektroni E) svi su odgovori točni
D) ishodište su im anoganski spojevi
E) niti jedan odgovor nije točan 341. Blastoderm je sloj stanica koji okru-
žuje:
335. Fagocitoza spada u: A) embrioblast
A) enzimske reakcije B) trofoblast
B) endocitozu C) blastocel
C) električni potencijal stanične membrane D) celom
D) aktivni prijenos iona E) pracrijevo
E) pasivni prijenos
342. Blastoporus je:
336. DNK se nalazi u: A) otvor na embrioblastu
A) kromosomima B) otvor na trofoblastu
B) kloroplastima C) otvor na gastruli žabe
C) mitohondrijima D) šupljina blastule
D) bakterijama E) šupljina gastrule
E) svi su odgovori točni
343. Od mezoderma se razvijaju:
337. Jezgrica nema: A) sluznica probavila
A) bjelančevina B) jetra
B) rRNK C) gušterača
C) DNK D) mišići
D) ribosomskih podjedinica E) pluća
E) ovojnice (membrane)
344. Bakterije imaju:
338. Kromosomi se nalaze u središtu sta- A) jezgru
nice u: B) jezgricu
A) profazi C) nukleoide
B) metafazi D) plastide
C) anafazi E) endoplazmatsku mrežicu
D) telofazi
E) mejozi

190
_________________________________________________________________________ Pitanja

345. Koji od spomenutih organizama spa- 351. Slijed baza UUU odgovara sljedećoj
daju u prokarite: aminokiselini:
A) jednostanične alge A) tirozinu
B) neke gljive B) serinu
C) praživotinje C) fenilalaninu
D) virusi D) asparginu
E) modrozelene alge E) metioninu

346. Koja od spomenutih zigota nije ho- 352. Kodon na gRNK je CUG-AUC. Koji
mozigota? je odgovarajući antikodon na tRNK?
A) aaBB A) GAC-UAG
B) AAbb B) GTC-TAG
C) aabb C) CAC-UAC
D) AABB D) GAG-TAC
E) AaBb E) GUC-UAC

347. Drugi Mendelov zakon nasljeđivanja 353. Lizosomi:

je primjenjen u: A) obavijeni su dvostrukom opnom
A) svakom križanju B) nemaju membrane
B) intermedijarnom križanju C) sadrže enzime
C) monohibridnom križanju D) sadrže mitohondrije
D) slobodnoj i nezavisnoj kombinaciji E) niti jedan odgovor nije točan
E) križanju s vezanim genima
354. Mitohondriji su organele:
348. Test križanje je sljedeće: A) samo životinjskih stanica
A) aaBb x Aabb B) samo biljnih stanica
B) aaBB x AAbb C) važne za sintezu proteina
C) AaBb x AaBb D) važne za sintezu nukleinskih kiselina
D) aabb x AABB E) važne kao energetske centrale
E) AaBb x AABB
355. Za jezgricu je značajno:
349. Koja gameta pripada genotipu AaBb? A) nije obavijena opnom
A) A B) ima RNK
B) a C) ima DNK
C) B D) sintetizira rRNK
D) b E) svi su odgovori točni
E) Ab
356. Kromatin se nalazi u:
350. Morgan je nazvao crossing-overom: A) profazi
A) razmjenu dijelova kromosoma i gena B) metafazi
B) razdvajanje homolognih kromosoma C) anafazi
C) razdvajanje kromatida pojedinih kro- D) interfazi
mosoma E) telofazi
D) pojavu kod nevezanih gena
E) niti jedan odgovor nije točan 357. u anafazi I mejoze:
A) nastaju 2 nove jezgre

191
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) nastaje haploidan broj kromosoma 363. Omjer genotipova i fenotipova 1:1

C) odvajaju se homologni kromosomi dobijamo križanjem roditelja:
D) odvajaju se kromatide A) Bb x bb
E) kromosomi se ne vide B) Bb x Bb
C) Bb x BB
358. Spermatogeneza i oogeneza odgova- D) BB x bb
raju: E) bb x bb
A) diobi citoplazme
B) mejotičkoj diobi 364. Nukleoid je:
C) mitotičkoj diobi A) spolni kromatin
D) diobi kromosoma B) jezgra biljnih stanica
E) niti jedan odgovor nije točan C) DNK u jednostaničnim organizmima
D) organela u citoplazmi
359. Haploidan broj kromosoma, svaki sa E) DNK u bakterija
svoje dvije kromatide, nalazimo u:
A) telofazi I 365. Tilakoide i grana pripadaju:
B) interfazi A) vakuolama biljnih stanica
C) profazi B) mitohondrijima
D) metafazi I C) kloroplastima
E) telofazi II D) kromosomima
E) centrosomima
360. Nije točno da od ektoderma nastaju:
A) koža 366. U biologiju spada:
B) osjetila A) fiziologija
C) živčani sustav B) taksonomija
D) epitel C) paleontologija
E) hrskavica D) zoologija
361. Koji od navedenih roditeljskih parova E) svi su odgovori točni
daje potomstvo u omjeru fenotipova 3:1 za
jedno od spomenutih svojstava: 367. Prijelaz vode kroz membranu zove
A) AaBb x AAbb se:
B) AaBb x aaBB A) difuzija
C) AaBb x aabb B) osmoza
D) AABB x aabb C) dijaliza
E) AaBB x Aabb D) aktivan prijelaz
E) nijedan odgovor nije točan
362. Geni A i b nalaze se na različitim
mjestima istog kromosoma pa govorimo o: 368. Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem
A) monohibridnom nasljeđivanju su:
B) intermedijarnom nasljeđivanju A) hipofiza
C) slobodnoj kombinaciji B) štitnjača
D) vezanim genima C) nusštitne žlijezde
E) spolno vezanom nasljeđivanju D) nadbubrežne žlijezde
E) svi su odgovori točni

192
_________________________________________________________________________ Pitanja

375. Rezultat križanja je omjer fenotipova

369. U profazi I mejotičke diobe odvija se: 9:3:3:1. Koji su genotipovi roditelja?
A) smještaj kromosoma u sredini stanice A) aabB x AABb
B) konjugacija kromosoma B) AABB x aabb
C) odvajanje homolognih kromosoma C) AaBb x AaBb
D) odvajanje kromatida D) AaBB x AABb
E) isto kao u mitozi E) AaBb x aabb

370. Blastoderm je sloj embrionalnih sta- 376. Nasljeđivanje vezano za spol prenosi
nica koji se nalazi: se:
A) oko blastoporusa A) izravno s oca na sina
B) oko blastocela B) izravno s oca na kći
C) na vegetativnom polu blastule C) s majke samo na sina
D) oko trofoblasta D) s majke samo na kći
E) oko embrioblasta E) na potomstvo jednako s oca i majke

371. Blastoporus je otvor koji vodi u: 377. Na polovima diobenog vretena nalaze
A) arhenteron se:
B) blastocel A) ribosomi
C) sekundarnu tjelesnu šupljinu B) lizosomi
D) amnionsku tekućinu C) centrosomi
E) blastocistu D) Golgijeva tijela
E) nukleoidi
372. Ektoderm nastaje:
A) u unutrašnjosti gastrule 378. Hrapavi endoplazmatski retikulum
B) na površini gastrule najviše je razvijen u stanicama:
C) na animalnom polu gastrule A) embrionalnim
D) oko blastocela B) tumora
E) oko arhenterona C) koje sintetiziraju mnogo bjelančevina
D) živčanim
373. Trofoblast je sloj stanica koji: E) koje sintetiziraju mnogo ugljikohidrata
A) okružuje zigotu
B) okružuje gastrulu 379. Nakupine hidrolitičkih enzima nalaze
C) okružuje embrioblast se u:
D) se razvija u amnion A) jezgri
E) se razvija u alantois B) jezgrici
C) kromatinu
374. Životinjski virusi imaju od genetskog D) lizosomima
materijala: E) ribosomima
A) samo DNK
B) RNK ili DNK 380. Razgradnja glukoze do alkohola i
C) samo RNK CO2 zove se:
D) proteine A) glikoliza
E) polisaharide B) fosforilacija
C) redukcija CO2

193
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) fermentacija ili vrenje D) ekološke valencije

E) Krebsov ciklus E) vegetativne promjene

381. Oksidacijski proces: 387. Prostor na kojemu je raspoređena

A) u kojem neka molekula prima elektrone neka vrsta organizama je:
B) u kojem neka molekula gubi elektrone A) biom
C) uzajamnog primanja i gubitka elektrona B) relikt
D) koji se događa samo za vrijeme svjet- C) areal
losnih reakcija fotosinteze D) vegetacija
E) koji se događa samo u mitohondrijima E) endem

382. Do oplodnje jajne stanice sisavaca 388. Na prvom mjestu hranidbenog lanca
dolazi u: u biocenozi su:
A) vagini A) saprofagi
B) maternici B) fitofagi
C) jajovodu C) zoofagi
D) trbušnoj šupljini D) heterofagi
E) jajniku E) autotrofi

383. Zigota je: 389. Primarna organska produkcija je pro-

A) jajna prastanica izvodnja:
B) spermijska prastanica A) autotrofnih biljaka
C) neoplođeno jaje B) heterotrofnih biljaka
D) oplođeno jaje C) heterotrofnih životinja
E) partenogenetski aktivirano jaje D) heterotrofnih bakterija
E) dušikovih bakterija
384. U tundri se uglavnom nalaze:
A) crnogorično drveće 390. Vrsta ograničena na uže područje je:
B) listopladno drveće A) relikt
C) travnjaci B) endem
D) papratnjače C) plankton
E) mahovine i lišajevi D) nekton
E) rudiment
385. Važni razlagači u ekosistemima su:
A) mesojedi 391. Koji je ekosustav najproduktivniji u
B) stonoge i kukci proizvodnji organskog ugljika?
C) zelene biljke A) stepa
D) biljojedi B) obrađena površina
E) heterotrofne bakterije C) šuma
D) jezero s tvrdom vodom
386. Periodičke sezonske promjene orga- E) jezero s mekom vodom
nizama zovu se: 392. Najstariji ostaci prvih hominida pri-
A) sukcesije padaju:
B) fenološke pojave A) australopitekusu
C) biotičke pojave B) ramapitekusu
C) neandertalcu

194
_________________________________________________________________________ Pitanja

D) javanskom pračovjeku B) inducirane mutacije

E) krapinskom pračovjeku C) nasljedne promjene gena
D) dominantne
393. Biološki indikatori zagađenja okoliša E) na istom kromosomu
su:
A) virusi i bakterije 399. U sastav kože ne ulaze stanice:
B) bakterije i modrozelene alge A) žlijezda znojnica
C) bičaši i zelene alge B) žlijezda lojnica
D) gljive i mahovine C) dlake
E) lišajevi i borovi D) masnog tkiva
E) Bowmanove čahure
394. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
prosječno do dubine: 400. Dječja paraliza (polio) uzrokovana je:
A) 100 m A) virusom
B) 200 m B) bakterijom
C) 300 m C) kokima
D) 400 m D) bacilima
E) 450 m E) spirilima

395. Bakteriofagi pripadaju: 401. Trajne oblike bakterija zovemo:

A) biljnim virusima A) prokariot
B) primitivnim jednostaničnim biljkama B) nukleoid
C) primitivnim jednostaničnim životinja- C) spora
ma D) viroid
D) pneumokokima E) prion
E) ni jednoj navedenoj skupini
402. Kuga (crna smrt) uzrokovana je:
396. Escherichia coli: A) bakterijom
A) koristi se u genetskom inženjerstvu B) virusom
B) može proizvoditi inzulin C) viroidom
C) je crijevna bakterija D) prionom
D) može se naći u mokraći E) bakteriofagom
E) svi su odgovori točni
403. Trajnu promjenu genske upute zove-
397. Fenotip je genetički izraz koji ozna- mo:
čuje: A) varijacija
A) oblik i boju organizma B) mutacija
B) strukturu i funkciju organizma C) rekombinacija
C) “miješanje” očevih i majčinih gena D) transformacija
D) rezultat uzajamnog djelovanja okoliša i E) degenerirana šifra
genotipa
E) kakav je genotip 404. Antropologija pručava ponajprije:
A) antropomorfne majmune
398. Mutacije gena su uvijek: B) australopitekusa
A) spontane mutacije C) neandertalce

195
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) pračovjeka Homo erectus 410. Dvostruku membranu imaju:

E) čovjeka A) ribosomi
B) lizosomi
405. Humana genetika raspoređuje gene C) centrioli
čovjeka u genetičke karte. Pojam genetič- D) Golgijevo tijelo
ka karta potječe iz znanstvenog rada: E) mitohondriji
A) G. Mendela
B) T. Morgana 411. Prijelaz vode kroz membranu zove se:
C) F. Cricka A) difuzija
D) J. Watsona B) osmoza
E) A. Hersheya C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
406. Kultura stanica i tkiva: E) olakšana difuzija
A) su izolirane stanice i tkiva uzgajane u
strerilnim uvjetima 412. Populacija različitih biljnih i životinj-
B) su stanice i tkiva uzgajane izvan orga- skih vrsta čine složeniju cjelinu:
nizma A) biomasu
C) je rast stanica i tkiva na posebnim hra- B) biocenozu
nilištima C) biocenologiju
D) je uzgoj stanica i tkiva u različitim eks- D) biotop
perimentalnim uvjetima E) biosferu
E) svi su odgovori točni
413. Biljojedi kao članovi ishrane svake
407. Životinjski virusi se razmnožavaju: biocenoze spadaju u:
A) konjugacijom A) razlagače
B) diobom B) autotrofne organizma
C) pomoću DNA C) heterotrofne organizme
D) pomoću RNA ili DNA D) saprofage
E) cijepanjem E) karnivore

408. Bakterije imaju: 414. Najznačajniju sekundarnu organsku

A) jezgru produkciju ostvaruju:
B) jezgricu A) virusi
C) nukleoide B) bakterije
D) plastide C) protisti
E) endoplazmatski retikulum D) biljke
E) životinje
409. Koji od spomenutih organizama spa- 415. Na dnu hranidbene piramide nalaze
daju u prokariote? se:
A) jednostanične alge A) konzumenti
B) neke gljive B) fitofagi
C) praživotinje C) zoofagi
D) virusi D) karnivora
E) modrozelene alge E) autotrofni proizvođači

196
_________________________________________________________________________ Pitanja

E) trbušnu šupljinu
416. U ishrani biocenoze na prvom su
mjestu hranidbenog lanca: 422. Među stanicama odrasla čovjeka ne
A) saprofagi dijele se:
B) heterotrofne bakterije A) spermatogonije
C) autotrofni proizvođači B) neuroni
D) fitofagi C) oogonije
E) zoofagi D) primarne spermatocite
E) sekundarne spermatocite
417. Koje su bakterije uzročnici upale plu-
ća? 423. U zdrava čovjeka osmotski tlak urina
A) streptokoki može biti 2 do 3 puta veći od osmotskog
B) spirili tlaka plazme. Urin je dakle prema plazmi:
C) stafilokoki A) izotoničan
D) diplokoki B) monotoničan
E) vibrioni C) hipertoničan
D) hipotoničan
418. Stanično disanje: E) hipertrofičan
A) nazivamo respiracijom
B) razgradnjom ugljikohidrata oslobađa 424. Porast ljudske populacije određen je:
energiju A) natalitetom
C) počinje glikolizom B) morbiditetom
D) nastavlja se Krebsovim ciklusom C) genskom snagom
E) sve su prethodne tvrdnje točne D) biološkim faktorima (isključivo)
E) fizičkim faktorima (isključivo)
419. Mitohondriji:
A) su energetske centrale stanica 425. Opseg prostorne rasprostranjenosti
B) su glavni proizvođači ATP ljudske vrste zovemo njegovim:
C) imaju dvostruku ovojnicu A) biomom
D) sadrže DNA B) ekosistemom
E) sve su prethodne tvrdnje točne C) biocenozom
D) arealom
420. Limfa se razlikuje od krvi po tome E) biotopom
što nema:
A) plazme 426. Tuberkulozu i šarlah uzrokuju:
B) leukocite A) amebe
C) trombocite B) protoza
D) eritrocite C) fagi
E) krvne pločice D) virusi
E) bakterije
421. Oplođeno jaje sisavca implantira se
u: 427. U zdrava čovjeka osmotski tlak urina
A) sluznicu maternice može biti 2 do 3 puta veći od osmotskog
B) tijelo maaternice tlaka plazme. Plazma je dakle prema uri-
C) sluznicu jajovoda nu:
D) cerviks uterusa A) atonična

197
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) monotonična
C) hipertonična 433. Jezgre nemaju:
A) primitivne životnjske stanice
D) hipotonična B) neuroni
E) izotonična C) stanice glatkog mišića
D) eritrociti sisavaca
428. Rasprostranjenost većine ljudse po- E) poprečno prugasti mišić
pulacije na Zemlji ovisi o:
A) vegetaciji tog područja 434. U heterotrofne organizme ne spadaju:
B) bentoskim biocenozama A) alge
C) planktonu B) gljive
D) nektonu C) člankonošci
E) reliktima D) spužve
E) jednostanične životinje
429. Bentosku biocenozu čine:
A) životinje koje se pomoću mišića brzo 435. Posebni zoološki rezervat je:
kreću u vodi A) otok Mljet
B) svi organizmi koji žive u vodi stajaćici B) Risnjak
C) svi organizmi koji žive uz morsku C) Plitvička jezera
obalu D) Ćorkova uvala
D) organizmi koji žive na morskom dnu E) Kopački rit
E) organizmi koji lebde u slojevima mor-
ske vode 436. Virusi mogu uzrokovati:
A) tuberkulozu
430. Krapinski pračovjek: B) aterosklerozu
A) živio je prije milijun godina C) dječju paralizu
B) imao je istaknutu bradu D) sifilis
C) poznavao je vatru E) tetanus
D) pripadao je tipu kromanjonca
E) pripadao je tipu australopitekusa 437. Bakteriofagi su sastavljeni od:
A) citoplazme i membrane
431. Ekosustav čine: B) jezgre i ovojnice
A) ekološka valencija C) mitohondrija i proteina
B) biotop i biocenoza zajedno D) glavice i repa
C) populacija E) prokariontskih stanica
D) abiotički učinci
E) biotički učinci 438. Koki su:
A) virusi
432. Koje tvrdnje odgovaraju opisu B) bakterije
krapinskog pračovjeka? C) eukariotske stanice
A) potječe iz pleistocena D) animalne stanice
B) kromanjonac E) štapićastog oblika
C) visine do 160 cm
D) satar 300 – 500 000 godina 439. Prema načinu ishrane bakterije mogu
E) ima izraženu bradu biti:
A) autotrofne

198
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) mesojedi 446. Među “živim fosilima” su poznati:

C) biljojedi A) ihtiostega
D) zoofagi B) kinesko drvo ginkgo
E) fitofagi C) mamut
440. Eukariontske stanice uključuju: D) praptica
A) koke E) pteridosperme
B) bacile
C) vibrione 447. Biljni virusi:
D) sve bakterijske stanice A) razaraju biljnu stijenku
E) biljne stanice B) svi se prenose kukcima
C) genetski materijal je RNA
441. Endocitoza je pojava vezana uz slje- D) slični su bakterijskim virusima
deće organele u stanici: E) razmnožavaju se diobom
A) mitohondrije
B) lizosome 448. Najveće količine kisika u atmosferi
C) jezgricu potrebnog za disanje potječu:
D) ribosome A) od vulkanske aktivnosti
E) endoplazmatsku mrežicu B) od aktivnosti razlagača
C) od fotosintetske aktivnosti
442. Vitamin D: D) od nektona
A) spada u skupinu ugljikohidrata E) od bentosa
B) spada u skupinu nukleinskih kiselina
C) važan je za razvitak crvrenih i bijelih 449. Bujnost života na kopnu ovisna je ug-
krvnih stanica lavnom o:
D) važan je za razvitak kostiju i zubi A) biotičkim faktorima
E) važan je za razvitak spolnih žlijezda B) svim abiotičkim faktorima
C) povoljnoj temperaturi
443. Menstrualni ciklus karakteriziran je: D) raspoloživosti dušika
A) visokim progesteronom u preovula- E) raspoloživosti ugljika
cijskoj fazi
B) visokim progesteronom u postovula- 450. Znanstveno ime (binarna nomenkla-
cijskoj fazi tura) suvremenog čovjeka:
C) visokim progesteronom od 1. do 14. A) glasi Hominidae
dana B) glasi Homo erectus
D) visokim LTH od 1. do 14. dana C) glasi Homo sapiens
E) visokim LH od 1. do 28. dana D) zahvaljujemo radu D.G. Krambergera
E) zahvaljujemo radu Ch. Darwina
445. Iz srednjeg kvartara – pleistocena –
potječe 451. Modifikacije:
A) kromanjonski čovjek A) spadaju u mutacije
B) neandertalski pračovjek B) su mutacije građe kromosoma
C) australopitekus C) su mutacije gena
D) driopitekus D) su nasljedne
E) propliopitekus E) nisu nasljedne

199
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
452. Plazmidi su:
A) specifični virusi
B) vrste mikroorganizama
C) hibridne molekule DNA
D) hibridne molekule RNA
E) male čestice DNA
453. Koji od pojmova su krivo spareni?
A) bakterija – nukleoid
B) protocita – organeli
C) eucita – jezgra
D) eucita – citoskelet
454. Saprofiti su organizmi koji
A) obitavaju u drugim organizmima
B) se razmnožavaju samo pomoću spora
C) žive na štetu domadara
D) upijaju hranu iz mrtvih organizama
455. Endocitoza je
A) aktivan prijenos kroz membranu
B) stanično “proždiranje” velikih čestica
C) unošenje molekula direktno u citosol
D) unošenje iona u stanicu
456. Amiloplasti su
A) leukoplasti koji sadrže škrob
B) proplastidi koji sadrže proteine
C) kloroplasti koji sadrže škrob
D) leukoplasti koji sadrže aminokiseline
457. Lišaj je osobit oblik simbioze između
A) gljive i alge
B) gljive i bakterije
C) alge i bakterije
D) bakterije i korijena lepirnjača
458. U razvojnom putu mahovine spolna
generacija su
A) protonema s mahovinom
B) mahovina sa sporangijem
C) sporogon
D) protalij
459. Sorusi su
A) muški spolni organ mahovine
200
B) nakupine sporangija na listu paprati
C) diploidna generacija mahovina
D) stabalce mahovine s muškim rasplod-
nim organima
460. Makrosporangij odgovara
A) plodnom listu
B) zametnoj vrećici
C) sjemenom zametku
D) mikrospori
461. Točna tvrdnja je
A) dvosupnice imaju čupavo korijenje
B) stabljika dvosupnica raste u debljinu
pomoću kambija
C) glavne žile u listu jednosupnica su raz-
granjene
D) glavne žile u listu dvosupnica su uspo-
redne
462. Prijelazni oblici između vodozemaca
i gmazova su:
A) štitoglavci (Seymouria)
B) resoperke (Crossoptergia)
C) zvijerogušteri (Theriodontia)
D) gmaz Ichtiosaurus
463. Homologni organi su:
A) isti po funkciji, a različitog postanka
B) istog postanka, a različiti po funkciji
C) istog postanka i istih funkcija
D) različitog postanka i različitih funkcija
464. Rudimentarni organ nije:
A) crvuljak slijepog crijeva
B) trtica
C) palčana kost
D) zub mudrost
465. Uobičajeni predstavnici planktona su:
A) algašice
B) bentonski organizmi
C) bičaši i kremenjašice
D) zelene alge
466. Kod alga kremenjašica kao produkt
asimilacije nastaje:
_________________________________________________________________________ Pitanja

A) škrob B) vegetaciju
B) bjelančevine C) biocenozu
C) ulje D) biotop
D) kremen
467. Steljka je: 474. Autosomi su
A) rasplodni organ alge A) svi kromosomi nekog organizma
B) tijelo alge B) spolni kromosomi
C) mala stabljika C) svi kromosomi nekog organizma osim
D) embrionalni organ biljke x i y kromosoma
D) samo kromosimi vinske mušice
468. Protalij je
A) razvojni stadij paprati 475. Centromera je
B) razvojni stadij mahovina A) mjesto na kromosomu za koje se vežu
C) sporofit ili diobenog vretena
D) nespolna generacija B) sekundarno suženje kromosoma
C) satelitski kromosom
469. Smatramo da su se sjemenjače (cvi- D) dio centrosoma
jetnjače) razvile od:
A) vodenih biljka koje su prešle na kopno 476. Svjetlosnim mikroskopom ne vidimo:
B) mnogostaničnih alga A) pseudopodije amebe
C) cikadina B) staničnu jezgru
D) izumrlih heterospornih papratnjača C) plastide
D) trepetljike papučice
470. Koji od pojmova su krivo spareni? E) uzročnika herpesa
A) plodni list – listić s makrosporangijem
B) sjemeni zametak – makrosporangij 477. Točan redoslijed živih sustava u or-
C) peludovo zrno – mikrospora ganizacijskoj ljestvici (od najvišeg prema
D) peludnica – makrosporangij najnižem) je:
A) atomi, molekule, makromolekule, sta-
471. Predstavnici porodice ruža imaju nica, organizam, populacija, ekosustav
A) cvjetove s peteročlanim ocvijećem i B) atomi, molekule, stanica, makromo-
mnogo prašnika lekule, organizam, biocenoza, populacija,
B) devet prašnika i plod mahunu ekosustav
C) četiri lapa i četiri latice C) atomi, makromolekule, organizam,
D) cvijetove skupljene u rese stanica, molekule, populacija, biocenoza,
ekosustav
472. Plod komušku imaju D) ekosustav, biocenoza, populacija, orga-
A) žabnjaci nizam, stanica, makromolekule, molekule,
B) ruže atomi
C) lepirnjače E) biocenoza, populacija, ekosustav, sta-
D) krstašice nica, organizam, makromolekule, moleku-
le, atomi
473. Sve biljne zajednice nekog područja
čine 478. Ako se biljna stanica nalazi u hiper-
A) floru toničnoj otopini, dolazi do:
A) osmoze

201
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) plazmolize B) bijeli luk

C) dijalize C) riža
D) deplazmolize D) preslica
E) difuzije E) divlji kupus
479. Spolna generacija kod papratnjača 485. Ulogu korijena kod mahovina vrši:
A) razvijenija je od sporofita A) protonema
B) protalij je diploidan B) hifa
C) na protaliju se nalazi arhegonij i C) rizom
antreridij D) rizoid
D) je sorus E) grebenica
E) spermatozoidi nastaju u arhegoniju
486. Florni elementi nekog područja su:
480. Za kritosjemenjače je karakteristično: A) biljke rasprostranjene samo u nekom
A) sjemeni zameci smješteni su otovreno većem području i značajne za floru tog
na plodnim listovima područja
B) sjemeni zameci su zatvoreni u plodnici B) sve biljne vrste nekog područja bez
C) imaju plodnicu, a nemaju plod obzira na površinu koju pokrivaju
D) od sjemenog zametka nastaje plod C) biljne zajednice nekog područja
E) za razmnožavanje im je potrebna voda D) biljke kojima je areal ograničen na
usko područje
481. U izgradnji sedrenih naslaga na jeze- E) svi odgovori su točni
rima sudjeluju:
A) lišaji i gljive 487. “Crossing-over” se događa u mejozi
B) dvosupnice i jednosupnice za vrijeme:
C) paprati A) profaze I
D) alge kremenjašice B) anafaze I
E) modrozelene alge i mahovine C) interfaze
D) profaze II
482. Prve kopnene zelene biljke bile su E) telofaze II
A) mahovine
B) psilofiti 488. Spol čovjeka određuju spolni kromo-
C) pteridosperme somi x i y, a to znači da:
D) lišaji A) sve tjelesne stanice žene imaju po jedan
E) papratnjače x kromosom
B) sve tjelesne stanice muškarca imaju po
483. Reliktni endem je: jedan y kromosom
A) krški runolist C) 50 % spermija sadrži x kromosom
B) degenija D) 50 % jajnih stanica sadrži x kromosom
C) ilirska perunika E) svi spermiji imaju y kromosom
D) dubrovačka zečina
E) hrvatska sibireja 489. Iz oplođene jajne stanice u kritosje-
menjača razvija se:
484. Koja od navedenih biljaka pripada A) sekundarni endosperm
porodici trava? B) embrionska vreća
A) vladac C) klica

202
_________________________________________________________________________ Pitanja

D) peludna mješinica B) proteina i nukleinske kiseline

E) plodnica C) proteina i masti
D) lipida i organskih kationa
E) lipida i nukleinskih kiselina
490. Ostatke kukovlja u kita ubrajamo u: 496. Bakterije sadrže:
A) atavizme A) DNA i RNA
B) zakržaljale rudimentarne organe B) samo DNA
C) prijelazne oblike C) nekad DNA, nekad RNA
D) prilagodbe na život u vodi D) samo dvolančanu RNA
E) ništa od navedenog nije točno E) samo RNA

491. Najvažniji činilac u postanku vrsta je: 497. Vegetacija je:

A) genska snaga A) popis životinjskih vrsta nekog područja
B) mutacija B) skup biljnih zajednica nekog područja
C) divergencija C) popis biljnih vrsta nekog područja
D) prekobrojno potomstvo D) skup endemičnih biljaka nekog
E) varijabilnost područja
E) flora i fauna nekog područja
492. Rast biljke u debljinu ostvaruje se
diobom stanica 498. Organel prisutan u animalnoj stanici,
A) epiderme a nije zastupljen u biljnoj stanici je:
B) parenhima A) jezgrica
C) felogena B) centriol
D) floema C) vakuola
E) kambija D) mitohondrij
E) kloroplast
493. RNA može biti izvor genetičkih in-
formacija kod: 499. Svjetlosna energija apsorbirana tije-
A) mikoplazma kom fotosinteze pohranjuje se u:
B) priona A) klorofilu
C) bakterija B) karotenoidima
D) virusa C) ATP i ugljikohidratima
E) alga D) NADPH2
E) vodi
494. Uzročnici biljnih bolesti, viroidi, gra-
đeni su od: 500. Katabolizam je:
A) proteina A) podražaj koji izaziva osjet boli
B) RNA i proteina B) reakcija u kojoj se oslobađaju kationi
C) RNA C) razgradnja većih molekula u manje
D) DNA jedinice
E) DNA i proteina D) sinonim za stanično disanje
E) sintetički proces
495. Najjednostavniji virusi izgrađeni su
od: 501. Fototropno svijanje klice uzrokovano
A) lipida je:
A) djelovanjem sile teže

203
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) razlikama u sadržaju škroba između B) hipotalamusu

gornjeg i donjeg dijela
C) prejakim osvjetljavanjem
D) promjenom turgora na osvjetljenoj
strani
E) razlikama u sadržaju hormona između
osvjetljene i zasjenjene strane
502. Nitrifikacijske bakterije su kemosin-
tetske bakterije koje:
A) razgrađuju organske spojeve uginulih
organizama
B) su uzročnici brojnih bolesti
C) dobivaju energiju oksidacijom organ-
skih spojeva
D) oksidiraju amonijak u nitrit
E) vežu dušik iz zraka
503. Kriptorhizam je:
A) prilagodba biljaka na hladna staništa
B) razvoj adventivnog korjenja u kritosje-
menjača
C) zadržavanje sjemenika u trbušnoj šup-
ljini
D) vrsta hemofilije
E) suženje porođajnog kanala
C) adenohipofizi
D) nadbubrežnoj žlijezdi
E) neurohipofizi
507. Centri za regulaciju tjelesne tempe-
rature nalaze se u:
A) termoreceptorima kože
B) hipotaalamusu
C) stijenkama krvnih žila
D) kori velikog mozga
E) štitnjači
508. Koacervatne kapljice su:
A) koloidne kapljice s opnom koje nastaju
otapanjem nekih organskih spojeva u vodi
uz dodatak različitih soli
B) agregati aminokiselina nastali suhim
zagrijavanjem
C) prve žive stanice
D) kapljice lipida i proteina
E) koloidne kapljice s čvrstom membra-
nom
Pitanja s dva točna odgovora

504. Bulbili su: 509. Olistala biljka paprati je:

A) rasplodni pupovi A) diploidna generacija
B) spore gljiva B) haploidna generacija
C) mlade lukovice C) gametofit
D) organeli u biljnim stanicama D) sporofit
E) vrste gomolja E) sporangij

505. Od polisaharida u životinjskim orga- 510. Zaštićene vrste našeg područja su:
nizmima dolazi: A) vidra
A) škrob B) podbjel
B) fruktoza C) potajnica
C) glukoza D) obična kockavica
D) glikogen E) bizamski štakor
E) laktoza
512. Koje se od navedenih tvrdnji odnose
506. Pubertet započinje lučenjem neurose- na populaciju?
kretornih tvari i hormona u: A) sastoji se od jedinki različitih vrsta koje
A) štitnjači naseljavaju isto područje

204
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) sastoji se od jedinki iste vrste koje su A) monocit

prostorno izolirane B) trombocit
C) sastoji se od jedinki iste vrste koje C) eozinofil
nadeljavaju određeni prostor D) neutrofil
D) skup jedinki povezanih prehrambenim E) bazofil
lancima
E) skup jedinki čija je genetska osnova za- 518. Pomoću albumina u krvi se može tra-
jednička i u stalnoj je međusobnoj razmje- nsportirati:
ni A) željezo
B) tiroksin
513. Od navedenih endokrinih žlijezda sa- C) vitamin C
mo su dvije s unutarnjim i vanjskim izluči- D) fibrin
vanjem E) holesterol
A) gušterača
B) štitna žlijezda 519. Probavne enzime ne izlučuje:
C) spolna žlijezda A) želudac
D) nadbubrežna žlijezda B) taanko crijevo
E) hipofiza C) jetra
514. Brzinu reakcije u stanici reguliraju D) gušterača
sljedeći spojevi:
A) ugljikovodici 520. Voda koju izlučujemo u mokraći pot-
B) enzimi ječe od:
C) ugljikohidrati A) tekućine koju pijemo
D) masti B) hrane koju jedemo
E) hormoni C) metaboličkih procesa
D) A+B
E) A+B+C
Pitanja s jednim točnim odgovorom
521. U ljudskom organizmu prvo se poč-
515. Najproduktivniji ekosistem je: mu probavljati:
A) obradivo tlo A) masti
B) listopadne šume B) proteini
C) jezero C) škrob
D) zapadni Atlantik D) fosfolipidi
516. Prema Haeckelovoj hipotezi o podri- E) nukleinske kiseline
jetlu (metazoa) višestaničnih organizama, F) celuloza
višestanične životinje razvile su se iz:
A) bičaša 522. Ciklus limunske kiseline ili Krebsov
B) volvoksa ciklus je:
C) organizma koji se razvio udruživanjem A) prva faza disanja koja se odvija u cito-
većeg broja jednostaničnih bičaša plazmi
D) trepetljikaša B) proces u kojemu se iz 1 mola glukoze
oslobodi energija 1254 kJ
517. Koja je od navedenih stanica agra-
nularni leukocit?

205
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

C) dio aerobne respiracije u kojem se A) dolazi do izražaja u malim populacija-

pirogrožđana kiselina razlaže u molekule ma
ugljik(IV)-oksida i atome vodika B) dominantni geni se brže šire
D) dio anaerobne respiracije kojom se C) recesivni geni se mogu izgubiti ili pro-
oslobađa 25 % energije pohranjeno u 1 širiti
molu glukoze D) značajna je za veliki otvoren skup po-
E) proces koji oslobađa energiju iz pulacija
produkata oksidativne fosforilacije
527. Koje su od navedenih tvrdnji točne:
523. Lipidi u biološkim membranama čine A) najslabiju moć regeneracije imaju pri-
dvosloj zato jer: mitivne životinje
A) su to molekule dipolna karaktera kao i B) najslabiju moć regeneracije imaju od-
voda vedene životinje
B) su na jednom kraju pozitivno, a na dru- C) sposobnost regeneracije je manja u
gom kraju negativno nabijeni životinja na višem stupnju razvoja
C) se povezuju s bjelančevinama koje ih D) sposobnost regeneracije je manja u
pravilno orjentiraju životinja na nižem stupnju razvoja
D) su izgrađeni od ugljika, vodika, kisika i
fosfata 528. U oligomeria spadaju:
E) je jedan kraj molekule hidrofilan, a dru- A) trp
gi hidrofoban B) peripatus
C) zmijača
D) volak
Pitanja s dva točna odgovora
529. Zajedničko mahovinama i papratnja-
524. Većina vode koju biljka prima: čama su:
A) cijepa se tijekom fotosinteze i služi kao A) sporogoni
izvor elektrona i vodika B) spore
B) gubi se stomatalnom transpiracijom C) anteridiji
C) apsorbiraju stanice tijekom produžnog D) sorusi
rasta E) sorediji
D) ulazi u korijen iz tla osmozom F) protaliji
E) ugrađuje se neposredno u organski ma- G) protoneme
terijal H) plazmodiji

525. Molekulu RNA čini različitom od 530. Homeotermni organizam je:

molekule DNA: A) morski ježinac
A) šećer riboza B) aligator
B) fosfat C) šaran
C) baza uracil D) šišmiš
D) baza timin E) daždevnjak
E) ništa od navedenog nije točno F) pingvin

526. Genetska snaga ili genetska slučaj- 531. Polumjesečasti zalisci nalaze se iz-
nost: među:
A) lijeve pretklijetke i klijetke

206
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) lijeve klijetke i aorte E) __ uljana repica

C) desne pretklijetke i klijetke
D) desne klijetke i plućne arterije 1. prodica ruža
532. Izlučivanje mlijeka prilikom dojenja 2. prodica krstašice
potiče: 3. prodica žabnjaka
A) estrogen 4. prodica lepirnjača
B) prolaktin 5. prodica usnjače
C) progesteron
D) oksitocin 536. Uz ime biljke u gornjem stupcu upiši
broj koji je napisan ispred dijela kojim se
ta biljka vegetativno razmnožava.
Pitanja s povezivanjem odgovora A) __ magnolija
B) __ lukovičasta režuha
533. Uz pojmove u gornjem stupcu na pra- C) __ perunika
znu crtu upiši broj iz donjeg stupca uz koji D) __ begonija
je naveden odgovarajući opis!
A) __ oogeneza 1. rizom
B) __ spermalna stanica 2. povaljenica
C) __ speramtogeneza 3. list
D) __ gametogeneza 4. bulbil

537. Uz naziv čovjekovih predaka u gor-

1. postanak spermija njem stupcu upiši broj ispred navedenog
2. stvaranje spolnih stanica vremena kada su živjeli.
3. muška spolna stanica A) __ kromanjonski čovjek
4. postanak jajnih stanica B) __ ramapitekus
C) __ australopitekus
534. Uz nazive životinja u gornjem stupcu
na praznu crtu upiši broj iz donjeg stupca 1. prije 15 milijuna godina
uz koji je napisan način razmnožavanja. 2. prije 30-40 tisuća godina
A) __ tuljan 3. prije 500 tisuća godina
B) __ skakavac
C) __ šaran
D) __ hrušt Pitanja kojima treba upisati odgovore
1. ima vanjsku oplodnju
2. ima potpunu preobrazbu 538. Imela je poluparazit jer od svog do-
3. koti žive mlade madara prima vodu s mineralnim tvarima
4. ima nepotpunu preobrazbu pomoću __________.

535. Uz ime biljke u gornjem stupcu upiši 539. Populaciju čine jedinke iste vrste koje
broj koji je napisan uz naziv porodice ko- žive na istom prostoru i međusobno su
joj određena biljka pripada. povezane __________.
A) __ kukurijek
B) __ glog
Pitanja s jednim točnim odgovorom
C) __ soja
D) __ livadna kadulja 540. Fotosinteza je proces

207
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
A) kojim označavamo sve kemijske sinte-
ze na svjetlosti
B) koji se zbiva u kromoplastima biljne
stanice
C) kojim se iz organskih tvari oslobađa
kisik
D) kojim se Sunčeva svjetlost pretvara u
kvantume energije
E) kojim se svjetlosna energija pretvara u
kemijsku
541. Koja od navedenih životinja je dvo-
spolac i nema organa za disanje ni proba-
vila ni krvotoka
A) gujavica
B) hobotnica
C) hidra
D) trakavica
542. Koja je izjava o peludnom zrncu pog-
rešna?
A) Peludna zrnaca nastaju u peludnicama.
B) Mejozom se u peludnim zrncima razvi-
ja muški gametofit.
C) Prodor peludne mješinice u embrionsku
vreću omogućuje oplodnju.
D) Nakon oprašivanja vegetativna stanica
razvija se u peludnu mješinicu.
543. Glavonošci su najrazvijenija skupina
mekušaca. Koja se od navedenih osobina
ne odnosi na glavonošce?
A) imaju vrlo razvijen mozak
B) građa oka im je slična kralješnjacima
C) imaju razvijen krvožilni sustav
D) dvospolci su
544. Kemosintetske bakterije dobivaju en-
ergiju za asimilaciju ugljik(IV)-oksida
A) pomoću bakterioklorofila
B) apsorpcijom UV-zraka
C) apsorpcijom infracrvenih zraka
D) oksidacijom organskih spojeva
E) oksidacijom anorganskih spojeva
208
545. U uvjetima bez kisika kvasci dolaze
do energije za životne procese
A) vrenjem
B) trulenjem
C) eksplozivnim oslobađanjem toplinske
energije
D) ciklusom limunske kiseline
E) kemosintetski
546. Pri klijanju sjemenke pšenice u aleu-
ronskom sloju pod utjecajem hormona do-
gađa se sljedeće:
A) enzim amilaza razgrađuje škrob
B) hormoni auksini i citokinini potiču dio-
bu stanica
C) enzimi proteaze razgrađuju pričuvne
bjelančevine
D) razgradnja aleuronskog sloja bakterija-
ma uvjetuje klijanje
Pitanja s dva ili više točnih odgovora
547. Četverodjelno srce (dvije klijetke i
dvije predklijetke) imaju sljedeće životi-
nje:
A) pastrva
B) čovječje ribica
C) krokodil
D) grlica
E) klokan
F) stonoga
548. Iz 12 spermatogonija, odnosno 12
primarnih spermatocita razvit će se
A) 48 sekundarnih spermatocita
B) 24 spermatide i 48 spermija
C) 48 spermija
D) 12 spermija
E) 24 sekundarne spermatocite
F) 48 sekundarnih spermatocita
549. U molekuli crvenog pigmenta hemi-
globina dolazi do vezanja
A) kisika za žaljezo
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) ugljik(IV)-oksida za željezo
C) kisika za bjelančevinasti (globinski) dio
molekule
D) kisika za željezo i bjelančevinasti (glo-
binski) dio molekule
E) ugljik(IV)-oksida bjelančevinasti (glo-
binski) dio molekule
550. Radom srčanog mišića usmjerava se
A) venska krv iz desne klijetke plućnim
arterijama u pluća
B) arterijska krv iz pluća plućnom venom
u lijevu pretklijetku
C) venska krv iz desne klijetke plućnom
venom u pluća
D) arterijska krv iz pluća plućnim arteri-
jama u lijevu pretklijetku
E) venska krv iz tijela plućnom venom u
desnu pretklijetku
551. Svaki prethodni član mesojed u hra-
nidbenom lancu u pravilu je
A) manji od sljedećeg
B) veći od sljedećeg
C) brojniji od sljedećeg
D) ima manju ukupnu biomasu
E) ima manju ukupnu energiju
552. Otvaranje i zatvaranje puči na listu
ovisi o sljedećim događajima:
A) fotosintezi i porastu sadržaja šećera u
svim epidermskim stanicama
B) fotosintezi i porastu sadržaja šećera u
stanicama zapornicama
C) povišenju osmotskog tlaka u stanicama
zapornicama
D) ualženju vode u zapornice bubrenjem i
kapilarnošću
E) primanju vod etranspiracijom
553. Podražavanje receptorskog dijela
neurona ima za posljedicu
A) ulaženje kalija u stanicu
B) ulaženje neurohormona u stanicu
C) uspostavu pozitivnog električnog nabo-
ja u stanici
D) oslobađanje neurohormona u međuneu-
ronski prostor
E) uspostavu negativnog električnog nabo-
ja u stanici
F) oslobađanje auksina u međuneuronski
prostor
G) ulaženje natrija u stanicu
Pitanja kojima treba upisati odgovor
554. Sadnice hrasta sade se na razmaku od
4 m. Koliko se sadnica može posaditi u
ravan niz na zemljište dužine 80 m?
__________.
555. U neprozirnoj vreći nalazi se 12
ružinih cvjetova, od toga se po dva cvijeta
crvene, bijele, žute, ružičaste, ljubičaste i
narančaste boje. Koliko cvijetova treba
izvaditi iz vreće da bi se sigurno izvadile
najmanje dvije ruže jednake boje?
_________.
556. Četiri prijatelja biologa: mikrobiolog,
ekolog, genetičar i zoolog pomažu si u
znanstvenom radu.
1. Božo i Vlado pomagali su zologu
2. Ivo, genetičar i mikrobiolog pomagali
su Juri
3. Genetičar je pomagao Boži, a zoolog
Juri
Što su po specijalnosti Jura, Božo, Ivo i
Vlado?
Jura je __________.
Božo je __________.
Ivo je __________.
Vlado je __________.
Pitanja s jednim točnim odgovorom
557. Partenogeneza je:
A) stapanje spermija s jajnom stanicom
B) razvoj jedinke iz neoplođene jajne sta-
nice
C) razvoj spolnog partnera
209
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) vanjska oplodnja 563. Sintezu i lučenje spolnih hormona in-

E) unutarnja oplodnja duciraju:
558. Probava bjelančevina (proteina) poči- A) tireotropni hormon
nje u: B) gonadotropni hormon
A) ustima C) ACTH
B) jednjaku
C) želucu 564. Fosilni ostaci južnog pračovjeka
D) tankome crijevu (australopitekusa) nađeni su u:
A) zapadnoj Australiji
559. U posudi s vodom postavljena su dva B) južnoj Aziji
osmometra, s oznakom A i B. Osmometar C) istočnoj i južnoj Africi
A sadrži otopinu šećera koncentracije 1 D) južnoj Europi
mol/L, a B otopinu kuhinjske soli iste
koncentracije. Osmotski tlak
A) jednak je u oba osmometra Pitanja s dva točna odgovora
B) 4 puta viši je u A nego B
C) 2 puta viši je u A nego B 565. Otrovne gljive su
D) u A iznosi ½ vrijednosti tlaka u B A) vrganj
E) u B iznosi ½ vrijednosti tlaka u A B) blagva
C) pupavka
560. Metodom antibiograma utvrđuje se: D) rujnica
A) najdjelotvorniji antibiotik za ljiječenje E) muhara
virusnih infekcija
B) nove lijekove protiv gripe 566. Lišće zimi otpada
C) nove lijekove protiv AIDS-a A) boru
D) najdjelotvorniji antibiotik po najmanjoj B) arišu
zoni inhibicije rasta bakterija C) bukvi
E) najdjelotvorniji antibiotik po najvećoj D) tisi
zoni inhibicije rasta bakterija E) omoriki
561. Koji od navedenih organa ima ključ- 567. Koja je tvrdnja točna?
nu ulogu u održavanju stalnog volumena A) Svi svitkovci imaju barem začetak plu-
tjelesnih tekućina? ća.
A) jetra B) Svi svitkovci imaju škržne pukotine na
B) slezena prednjem dijelu crijeva i svitak na leđnoj
C) bubreg strani tijela, barem tijekom embrionalnog
D) mišić razvoja.
C) Plaštenjaci i svitkoglavci nemaju kra-
562. Od tri metabolička segmenta razgrad- lježnicu.
nje glukoze jedan je anaeroban: D) Plaštenjaci i svitkoglavci nemaju svi-
A) glikoliza tak, ali imaju kralježnicu.
B) Krebsov ciklus E) U svitkovce ubrajamo kopljaču i žiro-
C) oksidativna fosforilacija glavce.

210
_________________________________________________________________________ Pitanja

568. Među navedenim žlijezdama endo- F) nemogućnost klijanja sjemenke uzroko-

krine su: vana unutarnjim čimbenicima
A) slinovnice
B) hipofiza 573. Kljunaši i tobolčari:
C) znojnice A) nesu jaja
D) lojnice B) su aplacentalni sisavci
E) štitnjča C) nose mlade u tobolcu
F) jetra D) hrane mladunčad mlijekom koje se
stvara u mliječnim žlijezdama majke
569. Hormon inzulin: E) su fosili
A) pospješuje ulazak glukoze u stanice F) su placentalni sisavci
B) olakšava izlazak glukoze iz stanica
C) pospješuje sintezu glikogena u stanica- 574. U biocenozama saprofagi se harane:
ma jetre A) živim algama
D) pospješuje razgradnju glikogena (gli- B) uginulim biljnim dijelovima
kogenolizu) u stanicama C) bakterijama
D) algama i bakterijama koje žive u moru
570. Koje od navedenih tvari nazivamo E) životinjskim lešinama
spolnim hormonima?
A) tiroksin 575. Među nacionalne parkove Hrvatske
B) oksitocin ubrajamo:
C) adrenalin A) Malostonski zaljev
D) kortizol B) otok Lokrum
E) estrogen C) Risnjak
F) progesteron D) Kopački rit
E) otok Biševo s Modrom spiljom
571. U procesu fotosinteze: F) dio otoka Mljeta
A) dolazi do oksidacije CO2
B) toplina Sunca pobuđuje molekule klo- 576. Mjerilo gustoće populacija je:
rofila A) odnos između malađih i starijih čla-
C) se dio Sunčeve energije veže i pretvara nova populacije
u kemijsku energiju B) odnos spolova u populaciji
D) Sunčeva svjetlost oksidira NADPH2 C) broj jedinki neke vrste na određenom
E) Sunčeva svjetlost razlaže molekule prostoru
vode D) broj ženskih jedinki neke vrste u zajed-
F) sve sinteze ovise izravno o svjetlosti nici
E) ukupna biomasa neke vrste na nekom
572. Dormancija je prostoru
A) bolest spavanja
B) uzrokovana nedostatkom vitamina C 577. U ciklusu kruženja dušika u biosferi,
C) nemogućnost klijanja sjemenke zbog dušik iz zraka mogu vezati:
nedostatka vlage A) nitrifikacijske bakterije
D) razdoblje mirovanja kada sjemenka ne B) denitrifikacijske bakterije
može proklijati C) dušikove bakterije
E) bolest koju prenosi muha ce-ce D) patogene bakterije

211
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

E) modrozelene alge Pitanja s jednim točnim odgovorom

F) djetelina
Pitanja kojima treba upisati odgovore
583. Gametofit je veći od sporofita kod:
A) heterospornih papratnjača
B) mahovina
C) golosjemenjače ginka
D) kritosjemenjača

578. Genetičar i zoolog imali su jednak 584. Leđna moždina se nalazi

broj vinskih mušica. Genetičar je planirao A) ispod svitka
pokus te mu je zoolog dao 880 mušica. Za B) iznad svitka
koliko je veći broj mušica kojima sada ras- C) unutar svitka
polaže genetičar od onog koji je preostao D) ispod škržnog ždrijela
zoologu?
__________ 585. Koliki je ukupni udarni volumen srca
u mililitrima ako srce kuca 1 sat, 20 minu-
579. U kavezu ima 20 miševa, od toga su ta i 30 sekundi:
polovica ženke. Koliko najmanje miševa A) 2.94×106
treba nasumce prebaciti u novi kavez ako B) 2.94×105
se žele dobiti potomci? C) 3.9445×105
__________ D) 3.9445×106
E) 9.8×106
580. Gubari su napali šumu i svakim
danom bilo je dvostruko više zaraženog 586. Unutrašnju oplodnju imaju:
drveća nego dan ranije. Za sedam dana A) svi kralješnjaci
cijela šuma bila je zaražena. Za koliko je B) kukci
dana bilo zaraženo pola šume? C) ježinci
_________ D) meduze

581. U jednom polinukleotidnom lancu 587. U pauka krstaša predljive žlijezde se

dvolančane molekule DNA brojevni udio otvaraju na
pojedinih baza je: x(G) = 20 %, x(A) = 35 A) helicerama (kliještima)
%, x(C) = 24 %, x(T) = 21 %, to znači da B) nogama za hodanje
je sastav drugog lanca sljedeći: C) stražnjem dijelu tijela
x(G) __________ % D) žalcu
x(A) __________ %
x(C) __________ % 588. U regulaciji koncentracije natrija pu-
x(T) __________ % tem bubreega sudjeluje:
A) aldosteron
582. Upiši brojeve koji nedostaju: B) antidiuretički hormon
A) 2, 5, 10, 17, __, 37 C) kortizon
B) 2, 8, 18, 32, __, 72 D) kortizol
C) 0, 3, 8, 15, 24, __ E) tiroksin
D) 2, 3, 5, __, 12, __
589. U proksimalnom (silaznom) tubulu
bubrega resorbira se:

212
_________________________________________________________________________ Pitanja
A) ukupna količina fruktoze
B) ukupna količina glukoze
C) ukupna količina saharoze
D) ukupna količina maltoze
E) ukupna količina inulina
590. U kambriju su na Zemlji živjele
A) bakterije, alge, papratnjače i vodeni
beskralježnjaci
B) bakterije, alge, papratnjače, vodeni
beskralježnjaci i primitivne ribe
C) bakterije, alge i vodeni beskralježnjaci
D) bakterije, alge, gljive, papratnjače, vo-
deni beskralježnjaci, primitivne ribe i prvi
kopneni kralješnjaci
591. Neurohormoni ili neurotransmiseri su
spojevi koji se
A) vežu za eksitacijske receptore neurona
u kojem nastaju
B) vežu za inhibicijske receptore neurona
u kojem nastaju
C) vežu za eksitacijske mjehuriće
D) vežu na specifične receptore narednog
neurona
E) vežu na specifične receptore istog neu-
rona
592. Hidatode su žlijezde za
A) izlučivanje vodene pare
B) izlučivanje vode
C) izlučivanje sluzi
D) primanje vode
E) primanje sluzi
593. U procesu glikolize od jedne moleku-
le glukoze nastaju
A) dvije molekule jabučne kiseline i 2
ATP-a
B) četiri molekule jabučne kiseline i 4
ATP-a
C) dvije molekule pirogrožđane kiseline i
2 ATP-a
D) četiri molekule pirogrožđane kiseline i
2 ATP-a
E) dvije molekule pirogrožđane kiseline i
jedna molekula jabučne kiseline
594. Čovjek se može zaraziti trihinom ako
A) jede neoprano voće i povrće onečišće-
no zrelim jajima trihine
B) pojede trihinom zaraženo meso
C) pije vodu onečišćenu zrelim jajima
trihine
D) ga ubode trihinom zaraženi komarac
595. Ako je kod u genu za protein
ATGGGATGACCA, onda pri sintezi pro-
teina ribosomu redom pristupaju tRNA sa
sljedećim antikodima:
A) CCA, UGA, GGA, AUG
B) AUG, GGA, UGA, CCA
C) ATG, GGA, TGA, CCA
D) UAC, CCU, ACU, GGU
E) TAC, CCU, ACT, GGT
Pitanja s dva točna odgovora
596. Kod navedenih hranidbenih lanaca u
ekosustavima nije moguć:
A) u moru planktonska alga – planktonski
račić – punoglavac – skuša – morska ma-
čka
B) u jezeru planktonska alga – planktonski
račić – riba ukljeva – riba pastrva – vidra
C) u moru bakterije – školjkaš – hobotnica
D) na kopnu trava – skakavac – zec – ris
E) na kopnu biljni plodovi – šumski miš –
kobac
597. Infekciju virusom HIV, uzročnikom
SIDE, karakterizira:
A) povećanje broja leukocita (leukemija)
B) propadanje limfocita zbog umnažanja
virusa u njima
C) pojava oportunističkih infekcija
D) virus ne pobuđuje nastajanje specifič-
nih protutijela
213
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

E) zaraza se ustanovljava samo elektron-
skim mikroskopom
F) osobe bez simptoma bolesti nisu preno-
sioci virusa
598. Smreku prepoznajemo po sljedećim
morfološkim karakteristikama:
A) iglice su duge do 5 cm i drže se u pa-
rovima
B) iglice su plosnate i tupe s dvije bijele
usporedne pruge na donjoj strani
C) iglice su četverouglaste i na vrhu šilja-
ste
D) iglice su poredane okolo čitave gran-
čice
E) češeri stoje uspravno i ne otpadaju cije-
li
F) krošnja je nepravilnog oblika
C) razvoj veće brojnosti vrsta s malim bro-
jem jedinki
D) smanjenje primarne organske proiz-
vodnje
E) smanjenje sekundarne organske proiz-
vodnje
602. Karakteristike bakterija su:
A) razmnožavaju se sporama
B) vide se samo elektronskim mikrosko-
pom
C) ne mogu se uzgajati na umjetnim hra-
njivim podlagama
D) neke fotosintezom stvaraju organske
spojeve
E) iz zraka vežu kisik i njime obogaćuju
tlo
F) po organizaciji stanice pripadaju proka-
riotima

599. U karakteristike jednosupnica ubraja-

mo: Pitanja kojima treba upisati odgovore
A) čupavo krijenje
B) žile u stabljici poredane u krugu 603. Najmanji uzročnici bolesti su
C) peteročlani prsten __________ i __________.
D) rast u debljinu
E) usporedne glavne žile u listu 604. Organomotorna gibanja čiji je smjer
F) četveročlani cvijet neovisan o smjeru izvora podražaja i odre-
đen samo građom organa zovu se:
600. Dvije od navedenih bolesti uzroko- __________.
vane su bakterijama:
A) dječja paraliza 605. Kratkovidna žena crne kose, čiji je
B) bjesnoća otac plavokos, ima plave oči. Kratkovidan
C) mumps muškarac, čija je majka normalnog vida,
D) gripa ima plavu kosu i smeđe oči. Ako je vjero
E) encefalitis jatnost da njihovo dijete vidi normalno
F) tuberkuloza 1:4, a ima vjerojatnost da ima smeđe oči
G) sifilis 1:2, kolika je vjerojatnost da uz normalan
vid i smeđe oči ima još i plavu kosu?
601. Unos većih količina otpadnih raz- (Napomena: kratkovidnost je dominantna
gradljivih organskih tvari u jezerski eko- osobina, a boja kose i očiju određena je
sustav izazvat će: većim brojem gena, no možemo reći da su
A) bujniji razvoj alga i povećanje kon- tamna kosa i smeđe oči dominantne
centracije kisika u površinskim slojevima osobine)
B) nedostatak kisika u pridnenim slojevi- __________.
ma

214
Pitanja otvorenog tipa

606. Slika prikazuje molekulu kojoj nedostaje središnji element.

606.1. Upišite na slici simbol kemijskog elementa koji nedostaje.

606.2. Kojoj skupini organskih spojeva pripada molekula na slici?
606.3. Kako se zove veza kojom se međusobno povezuju takve molekule?
606.4. Kako se naziva polimer sastavljen od mnogo takvih molekula?

607. Bakterije se u povoljnim uvjetima razmnožavaju velikom brzinom.

607.1. Koliko će bakterijskih stanica nastati od jedne bakterije nakon triju
uzastopnih dioba?
607.2. Kakve su bakterije nastale diobom od jedne ishodišne?
607.3. A. B. C. D. E.

Bakterija Diplococcus pneumoniae uzrokuje upalu pluća. Na slici zaokruži slovo

odgovarajućeg oblika ove bakterije.
607.4. U vodi koju smo uzeli iz obližnjeg potoka otkrili smo prisutnost bakterije
Escherichia coli. O kakvoj vrsti onečišćenja govorimo u tom slučaju?

215
608. Slike od 4. do 7. prikazuju cvjetove i cvatove.

608.1. Cvat je prikazan na slici/slikama?

608.2. Što je cvat?
608.3. Koja slika prikazuje zaštićenu biljku i kako se biljka zove?
608.4. Navedite četiri glavna dijela cvijeta.

609. Slika prikazuje rodoslovno stablo svitkovaca.

216
609.1. Napišite imena glavnih skupina prikazanih svitkovaca.
609.2. Navedite dvije zajedničke osobine svitkovaca.
609.3. Iz kojih su se peraja vodenih kralježnjaka razvile noge kopnenih
kralježnjaka?
609.4. Koji od svitkovaca prikazanih na slici imaju amnion i zašto?

610. Slika prikazuje dišni sustav.

610.1. Imenujte dijelove dišnog sustava označene slovima A, B i C

610.2. Zbog čega CO2 izlazi iz kapilarne krvi u alveole?
610.3. Navedite dvije uloge dišnog epitela.
610.4. Imenujte strukturu koja je na slici označena slovom D i navedite njezinu
ulogu u disanju.

611. Slika prikazuje shematski prikaz građe eukariotske stanice.

217
611.1. Prikazuje li slika životinjsku ili biljnu stanicu? Po čemu to zaključujete?
611.2. Koji je organel na slici označen slovom A? Koja je njegova uloga?
611.3. Kako se zovu mjehurići koji sadrže probavne enzime i na kojem organelu
nastaju?
611.4. Navedite tri osobine koje su zajedničke mitohondrijima i plastidima.

612. Slika prikazuje bakteriju.

612.1. Koji tip stanice imaju bakterije?

612.2. Po čemu to zaključujete? Navedite jedan razlog.
612.3. Kako se naziva genetički materijal bakterijske stanice koji je na slici
označen slovom A?
612.4. Koja molekula čini genetički materijal bakterijske stanice?

613. Slika prikazuje građu plodišta gljiva.

218
613.1. Kojoj skupini gljiva pripada plodište označeno slovom A, a kojoj plodište
označeno slovom B?
613.2. Navedite dvije osobine gljiva po kojima su slične životinjama.
613.3. Zbog čega dolazi do „dizanja” tijesta pod utjecajem kvaščevih gljivica?
613.4. Koje gljivice proizvode antibiotike i koja je svrha primjene antibiotika?

614. Slika prikazuje shematski prikaz građe srca.

614.1. Koja je krvna žila označena na slici slovom A i koju krv provodi?
614.2. Koja srčana komora ima najdeblju mišićnu stijenku? Objasnite zašto?
614.3. Objasnite koja je uloga srčanih zalistaka.
614.4. Objasnite kako se uznapredovala arteroskleroza odražava na vrijednosti
krvnog tlaka.

615. Slika prikazuje list i detalj njegova presjeka.

219
615.1. prikazuje li slika list jednosupnice ili dvosupnice? Po čemu to zaključujete?
615.2. Kako se naziva tkivo lista koje se nalazi ispod gornje epiderme i koja mu je
uloga?
615.3. Navedite dvije važne uloge puči.
615.4. Koje tvari provode žile lista?

616. Slika prikazuje vinsku mušicu.

616.1. Na slici označite strjelicama tri glavna dijela od kojih se sastoji tijelo kukca.
Na svakoj strjelici napišite njegov naziv.
616.2. Navedite prilagodbe u razmnožavanju kukaca za život na kopnu.
616.3. Koji organski spoj sudjeluje u izgradnji oklopa kukaca?
616.4. Po čemu se nepotpuna preobrazba kukaca razlikuje od potpune?

617. Slika prikazuje ljudski jezik.

617.1. Na slici na prazne crte upišite okusna područja: slano, slatko, gorko i kiselo.
220
617.2. Navedite još dvije uloge jezika osim osjetilne.
617.3. U koju skupinu receptora pripadaju osjetilna tjelešca za okus?
617.4. Kojoj skupini kralježnjaka jezik pomaže u „sakupljanju” mirisa?

618. Glikoliza je metabolički proces zajednički svim živim bićima.

618.1. U kojem se dijelu stanice događa glikoliza?
618.2. Koja je početna molekula u tom procesu, a koja molekula nastaje tim
procesom?
618.3. Koji se proces nastavlja na glikolizu u aerobnim uvjetima?
618.4. Koja je uloga glikolize u metabolizmu stanice?

619. U nastavi biologije ispituju se svojstva škroba u različitim namirnicama.

619.1. Navedite dvije namirnice u kojima smo mogli dokazati škrob.

619.2. Koji enzim iz sline razgrađuje škrob?
619.3. Zaokružite na slici osnovnu građevnu jedinicu škroba.
619.4. Kako se naziva osnovna građevna jedinica škroba?

620. Slika prikazuje stanicu euglene.

221
620.1. Koji je organel na slici označen slovom F? Koja je njegova uloga?
620.2. Gdje je veća vjerojatnost za pronalazak euglene, u čisto vodi ili u vodi
opterećenoj organskim tvarima? Objasnite zašto?
620.3. Može li euglena živjeti bez stežljivog mjehurića (kontraktilne vakuole)?
Objasnite zašto?
620.4. Objasnite koje je značenje prabičaša u tumačenju evolucije živoga svijeta.

621. Na slici slovima A, B, C i D označeni su sastojci ljudske krvi.

621.1. Koja su krvna tjelešca na slici označena slovom D?

621.2. Koja je uloga tjelešaca označenih slovom D?
621.3. Koja krvna tjelešca odstupaju brojnošću ili strukturom kod osobe koja je
anemična?
621.4. Koje je najvažnije krvotvorno tkivo čovjeka?

622. Slika prikazuje kloroplast.

622.1. Koje eukariotske stanice sadrže kloroplast?

222
622.2. Koji se proces događa u kloroplastima?
622.3. Kako se naziva dio kloroplasta označen slovom A?
622.4. Iz čega su se prema teoriji o endosimbiozi, razvili kloroplasti?

623. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

623.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu značajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
623.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom A? Koja je njezina
uloga u mitozi?
623.3. Što je kariotip?
623.4. Jednom rečenicom objasni koja je uloga mitoze u živim bićima.

223
624. Slika prikazuje pet carstava živih bića.

624.1. Navedite imena carstava sa slike.

624.2. Kojim su slovom označeni prokariotski organizmi?
624.3. Kako se naziva osnovna taksonomska (sistematska) kategorija?
624.4. Navedite po jednog predstavnika iz svakog prikazanog carstva.

625. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u likvoru bolesnika. Bolesnik se

liječio antibioticima. Proučite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

224
625.1. Kojeg je dana počeo djelovati antibiotik?
625.2. Jednom rečenicom objasnite koji su mogući uzroci porasta broja bakterija u
likvoru nakon 24. dana.
625.3. Kojim će se krvnim tjelešcima povećati brojnost nakon što je osoba
zaražena bakterijama?
625.4. Kako se zove znanstvenik koji je dokazao da su mikroorganizmi uzročnici
zaraznih bolesti?

626. Slika prikazuje kruženje dušika u prirodi.

626.1. Dušik je značajan biogeni element. Navedite jednu organsku molekulu u

koju se dušik ugrađuje.
626.2. Kako se naziva proces koji na slici provode bakterije označene slovom A?
626.3. Jednom rečenicom objasnite zašto mahunarke mogu rasti na tlu siromašnom
dušikovim spojevima?
626.4. Navedite dvije biljke mesožderke.

627. Slika prikazuje šest predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobučić, morsku salatu i spirogiru.
627.1. Koje dvije od prikazanih algi žive u planktonu kopnenih voda?
225
627.2. Kako se naziva alga pridošlica u Jadran iz tropskih mora?
627.3. Navedite dvije zajedničke osobine zelenih, smeđih i crvenih algi.
627.4. Znanstvenici smatraju da su se iz drevnih zelenih algi razvile današnje
kopnene biljke. Navedite jednu osobinu koja ukazuje na njihovo zajedničko
podrijetlo.

628. Slika prikazuje organe kritosjemenjača.

628.1. Koji od prikazanih organa pripadaju jednosupnicama?

628.2. Koja se dva tipa provodnih cijevi nalaze u provodnim žilama lista
kritosjemenjača?

226
628.3. Navedite dvije uloge korijena.
628.4. Koja je razlika u geotropizmu korijena i stabljike?

629. Slika prikazuje predstavnike mekušaca.

629.1. Kojim je slovom označen najrazvijeniji mekušac na slici? Kojoj skupini

mekušaca pripada?
629.2. Kako organizam označen slovom C uzima hranu?
629.3. Kakvu tjelesnu simetriju ima organizam označen slovom B? Jednom
rečenicom obrazložite svoj odgovor.
629.4. Na slikama strjelicom označite stopalo svakog organizma

630. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi različitih krvnih grupa (stupci označeni
brojevima od 1 do 4 ) s test-serumima koji sadrže anti-A, odnosno anti-B
aglutinine.

630.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak označen na slici brojem 1?
630.2. Koje aglutinogene sadrži osoba krvne grupe 0?
630.3. Koja je krvna grupa „univerzalni primatelj”?
630.4. Razgradnjom kojeg spoja nastaje bilirubin?

227
631. Na shemi je nedovršen prikaz razina koje rezultiraju izlučivanjem spolnih
hormona u žene. Dopunite shemu tako da na prazne crte upišete pune nazive
odgovarajućih hormona.

631.1. Navedite puni naziv hormona koji oslobađa adenohipofiza a djeluje na

jajnike.
631.2. Navedite puni naziv hormona koji izlučuju jajnici.
631.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?
631.4. Jednom rečenicom objasnite zašto propadanje žutog tijela u jajniku ima za
posljedicu pojavu menstrualnog krvarenja?

632. Slika prikazuje unutarnje ženske spolne organe.

228
632.1. Kojim je slovom na slici označen jajovod? Navedite dvije uloge jajovoda.
632.2. Kako se naziva faza menstrualnog (ovarijskoga) ciklusa u kojoj je
endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji)?
632.3. Karcinom maternice je jedan od najučestalijih karcinoma u žene. Na kojem
se dijelu maternice najčešće razvija? Koja je najpoznatija metoda koja doprinosi
ranomu otkrivanju ovoga oblika raka?
632.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik obolijevanja od spolno prenosivih
bolesti.

633. Slika prikazuje niz kodona na mRNA.

633.1. Navedeni niz kodona na mRNA nosi uputu za neki peptid. Uz pomoć tablice
napišite redoslijed aminokiselina u tom peptidu.

633.2. Kako se naziva proces u kojem se aminokiseline povezuju u protein na

ribosomu prema redoslijedu zapisanom u mRNA?
633.3. Kako se naziva veza kojom se povezuju aminokiseline?
633.4. Kako se naziva triplet na tRNA koji je komplementaran kodonu u mRNA?

634. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na

kromosomima je naznačen položaj alelnih gena za dvije osobine dlake neke
životinje. Slovo D označava dugu dlaku a d kratku, dok E označava crnu boju
dlake a e bijelu.
229
634.1. Napišite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostručenja
DNA.
634.2. Napišite sve moguće genotipove gameta koje će nastati na kraju II.
mejotičke diobe ako se dogodio krosingover na način prikazan na slici.
634.3. Kakav će biti fenotip jedinke genotipa ddEe?
634.4. Napišite genotipove gameta koje bi nastale na kraju II. mejotičke diobe u
slučaju da se nije dogodio krosingover.

635. Katarina i Luka su supružnici normalne boje kože koji normalno raspoznaju
boje. Katarinin otac je daltonist i albino. Lukini roditelji su zdravi homozigoti.
Aleli za normalno razlikovanje boja (XD ) i daltonizam (Xd) su spolno vezani geni.
Aleli koji određuju normalnu pigmentaciju kože (A) ili albinizam (a) dolaze na
jednom od parova autosoma.
635.1. Napišite genotipove Katarine i Luke.
635.2. Napišite moguće genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.
635.3. Prikažite sve moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva,
odnosno tablicu križanja.
635.4. Kolika je vjerojatnost da navedeni bračni par dobije sina daltonista koji je
istodobno i nositelj gena za albinizam ? Vjerojatnost izrazite razlomkom.

230
636. Slika prikazuje glave lisica koje žive u različitim geografskim pojasevima.

636.1. Kojemu geografskom području pripadaju lisice sa slike?

Na praznu crtu upišite slovo kojim je označena odgovarajuća lisica.
Umjereni pojas:__________
Polarni pojas: __________
Pustinjski pojas: __________
636.2. Koji abiotički čimbenik utječe na veličinu uški lisice u različitim
područjima?
636.3. Jednom rečenicom objasnite razlike u boji krzna lisica koje žive u različitim
geografskim područjima.
636.4. Navedite dvije promjene u ekosustavu koje mogu dovesti do smanjenja
populacije polarnih lisica.

637. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

637.1. Koji članovi lanca prikazanoga na slici imaju najveću biomasu i količinu
energije a koji najmanju?
637.2. Koji je član hranidbenog lanca mesožder i potrošač drugoga reda?
231
637.3. Kod kojih se sve članova lanca prikazanih na slici odvija sekundarna
organska proizvodnja?
637.4. Kako će se povećanje biomase fitoplanktona odraziti na biomasu svih
ostalih članova lanca?

638. Slika A. prikazuje stanicu u trenutku kada smo je stavili u kap vode, a slika B.
istu stanicu nakon nekoliko minuta.

638.1. Što se dogodilo sa stanicom dok je stajala u kapi vode (slika B.)?
638.2. Kako se naziva vrsta prijenosa kroz membranu koji prokazuje slika?
638.3. Kakva je citoplazma stanice na slici A. u odnosu na kap vode?
638.4. Jednom rečenicom objasnite zbog čega se dogodila prikazana promjena.

639. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

232
639.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu značajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
639.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom A.?
639.3. Koliko će kromosoma imati svaka stanica-kći, nastala diobom stanice koja
ima 48 kromosoma?
639.4. Jednom rečenicom objasnite razliku u građi metafaznih i anafaznih
kromosoma u mitozi.

640. Slika prikazuje životinjsku i bakterijsku stanicu.

640.1. Navedite dvije osnovne razlike u građi prikazanih tipova stanica.

640.2. Navedite dvije zajedničke strukture prokariotske i životinjske stanice.
640.3. Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji?
640.4. Koji se organel životinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz
aerobne bakterije.

233
641. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se liječio
antibioticima. Proučite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

641.1. Koliko je dana prošlo od infekcije do početka djelovanja antibiotika?

641.2. Jednom rečenicom objasnite koji su mogući uzroci porasta broja bakterija u
urin u nakon 16. dana.
641.3. Koja je bakterija mogla izazvati ovakvu zarazu, a inače je normalni simbiont
u ljudskim crijevima?
641.4. Kako se naziva prvi antibiotik koji je korišten za liječenje ljudi? Imenujte
znanstvenika koji ga je otkrio.

642. Slike prikazuju šest predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobučić, morsku salatu i spirogiru.

234
642.1. Na praznu crtu uz slova kojima su označene alge na slici upišite
odgovarajuća imena algi.
A.______________________________ B._______________________________
C.______________________________ D._______________________________
E.______________________________ F._______________________________
642.2. Kojoj skupini algi pripadaju prikazane vrste?
642.3. Jednom rečenicom objasnite koje je značenja volvoksa za evoluciju.
642.4. Alge su značajne za život u vodenim ekosustavima. Navedite dva razloga
koja podupiru ovu tvrdnju.

643. Slika prikazuje životni ciklus paprati.

643.1. Kako se zove nespolna generacija paprati? Kojim je slovom označena slici?
643.2. Kako se naziva gametofit papratnjača?
643.3. Imaju li stanice tvorbe, koja je na slici označena slovom B. haploidan ili
diploidan broj kromosoma? Jednom rečenicom obrazložite svoj odgovor.
643.4. Jednom rečenicom objasnite zašto je tijekom evolucije kopnenih biljaka
došlo do redukcije spolne generacije?

235
644. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi različitih krvnih grupa (stupci označeni
brojevima od 1 do 4) s test-serumima koji sadrže anti-A, odnosno anti-B aglutinine.

644.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak označen na slici brojem 4 i
zaokružen?
644.2. Koje aglutinine sadrži osoba krvne grupa AB?
644.3. Koja se krvna grupa smatra„ univerzalnim davateljem”?
644.4. Što su po kemijskom sastavu aglutinini i aglutinogeni?

645. Slika prikazuje probavni sustav čovjeka.

236
645.1. Na slici označite žučnu vrećicu. Koja je uloga žuči?
645.2. Kako se naziva organ koji svoje probavne enzime izlučuje u dvanaesnik?
Kojim je slovom označen na slici?
645.3. Koja je uloga crijevnih resica u tankome crijevu?
645.4. Koji je najčešći uzrok ciroze jetre u razvijenim zemljama?

646. Slika prikazuje unutarnje ženske spolne organe.

646.1. Kojim je slovom na slici označe jajnik? Navedite dvije najvažnije uloge
jajnika.
646.2. Kojim je slovom na slici označen spolni organ u kojem se događa oplodnja?
Kako se naziva taj organ?
646.3. Kojim je slovom na slici označena maternica? Koja je uloga maternice?
646.4. Navedite tri spolne zarazne bolesti.

647. Niz baza na lancu DNA je sljedeći:

647.1. Napišite niz baza na komplementarnome lancu iste molekule.

647.2. Kako se naziva enzim pomoću kojega se replicira (udvostručuje) DNA?
647.3. U kojem se dijelu interfaze događa replikacija (udvostručenje) DNA?
647.4. Napišite niz baza na mRNA koja nastaje transkripcijom zadanoga niza:

237
648. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na
kromosomima je naznačen položaj alelnih gena za dva svojstva neke biljke. Slovo
E označuje crvenu boju cvijeta, a e bijelu, dok slovo F označuje dugu stabljiku, a f
kratku.

648.1. Jednom rečenicom objasnite što su homologni kromosomi.

648.2. Napišite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostručenja
DNA.
648.3. Napišite sve moguće genotipove gameta koje će nastati na kraju II.
mejotičke diobe ako se dogodio krosingover na način prikazan na slici.
648.4. Kako će izgledati fenotip sljedećeg potomka: eeFf

649. Marta i Petar su zdravi supružnici i imaju dvoje djece. Martin otac boluje od
hemofilije. Marta ima krvnu grupu AB, a Petar krvnu grupu 0. Aleli za hemofiliju
(Xh ) i normalno zgrušavanje (XH) su spolno vezani geni, a krvne grupe određuju
aleli (A,B,0) koji dolaze na jednom od parova autosoma.
649.1. Napišite genotipove Marte i Petra.
649.2. Napišite moguće genotipove gameta Marte i Petra za navedena svojstva.
649.3. Prikažite moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno
tablicu križanja.
649.4. Kolika je vjerojatnost da Marta i Petar dobiju zdravoga sina krvne grupe B?

238
650. Na slikama A., B., C. označena su krila različitih životinja.

650.1. Kako se nazivaju organi različiti po postanku koji obavljaju sličnu funkciju?
650.2. Iz kojeg tkiva/organa nastaju krila kukaca?
650.3. Iz koje su se skupine (razreda) kralježnjaka razvile današnje ptice i sisavci?
650.4. Navedite dvije osobine koje je imala praptica (Archaeopteryx), a nemaju ih
današnje ptice.

651. Slika prikazuje dva odrasla primjerka pingvina vrste A. i B.

651.1. U kojem dijelu svijeta žive prikazane vrste pingvina A. i B.? Upišite slova
na karti svijeta u dvama od ponuđenih četiriju kvadratića.

239
651.2. Jednom rečenicom obrazložite svoj odabir.
651.3. Koje ekološko pravilo govori o razlozima različitih veličina tijela srodnih
vrsta u ovisnosti o temperaturi?
651.4. Pripadaju li pingvini grebenkama ili bezgrebenkama?

652. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

652.1. Koji su članovi lanca na slici biljojedi a koji mesojedi?

652.2. Kako će se povećanje biomase zooplanktona odraziti na biomasu riba i
liganja?
652.3. Hoće li biomasa fitoplanktona u moru biti veća zimi ili proljeće? Jednom
rečenicom objasnite zašto?

240
652.4. Jednom rečenicom objasnite razliku između primarne i sekundarne organske
proizvodnje.

653. Slika pokazuje strukturu molekule ATP-a.

653.1. Koju ulogu u stanici ima spoj prikazan na slici?

653.2. U kojem je dijelu molekule ATP-a pohranjena energija?
653.3. Navedite naziv jednoga staničnog procesa u kojem nastaje ATP.
653.4. Kako se naziva stanični organel u kojem nastaje veliki broj molekula ATP-
a?

654. Slika prikazuje životinjsku stanicu.

241
654.1. Kako se naziva jedna stanična struktura koju ima životinjska, a nema biljna
stanica? Uz naziv stanične strukture upišite slovo kojim je označena na slici.
654.2. Navedite jedan od staničnih organela u kojem se nalaze molekule DNA i
kojim je slovom označen na slici.
654.3. Pretpostavimo da slika prikazuje stanicu gušterače. Kako se naziva stanični
organel na kojem će se sintetizirati inzulin, na slici označen slovom E ?
654.4. Na kojoj staničnoj tvorbi nastaju lizosomi?

655. Na slici je pojednostavljen prikaz mejoze.

242
655.1. U kojoj fazi mejoze dolazi do razdvajanja homolognih kromosoma? Kojim
je slovom ta faza označena na slici?
655.2. Kojim je slovom na slici prikazana metafaza II.?
655.3. U kojim se spolnim organima muškaraca zbiva mejoza?
655.4. Koji je proces u profazi I. najvažniji uzrok genetičke raznolikosti stanica?

656. Slika prikazuje umnožavanje virusa u bakterijskoj stanici.

656.1. Koji je virus označen slovom A na slici?

656.2. Pogledajte sliku i ponuđenim opisima etapa u razmnožavanju pridružite
odgovarajuća slova.
Vezanje virusa na površinu bakterije:___
Sklapanje novih virusnih čestica:___
656.3. Koji je najpouzdaniji način zaštite od virusnih bolesti?
656.4. Kako se nazivaju subvirusne čestice koje uzrokuju bolest stoke „kravlje
ludilo”?

243
657. Slika prikazuje papučicu.

657.1. U koju skupinu praživotinja (Protozoa) pripadaju papučice?

657.2. Kako se naziva struktura koja ima ulogu izbacivanja suviška vode iz
papučice i kojim je slovom označena na slici?
657.3. Kako se naziva struktura koja obavija tijelo papučice i daje mu stalni oblik i
čvrstoću?
657.4. Kako se zove „otac mikroskopa” koji je prvi promatrao jednostanične
organizme?

658. Slika prikazuje cvijet kritosjemenjače.

244
658.1. Kako se naziva dio cvijeta koji je na slici označen slovom A ?
658.2. U kojem se dijelu tučka događa oplodnja?
658.3. Kako se naziva cvijet koji sadrži i tučak i prašnike?
658.4. Preobrazbom kojih organa nastaju dijelovi cvijeta?

659. Slika prikazuje kostur ptice.

659.1. Na temelju izgleda prsne kosti odredite skupinu ptica čiji je primjer kostura
prikazan na slici.
659.2. Navedite jednu prilagodbu za letenje u građi kostura ptica.
659.3. Kojim je slovom na slici označena bedrena kost?
659.4. Navedite jednu zajedničku osobinu ptica i gmazova.

245
660. Slika prikazuje osnovnu građevnu jedinicu bubrega.

660.1. Kojim je slovom na slici označen glomerul i koja je njegova uloga u radu
bubrega?
660.2. Kakva će biti koncentracija mokraće osobe koja je jela pršut nakon otprilike
četiri sata u odnosu na osobu koja je jela lubenicu?
660.3. Navedite jednu tvar iz koje nastaje ureja ili karbamid.
660.4. Kako se zove poremećaj povećane koncentracije ureje u krvnoj plazmi?

661. Pacijentu su dijagnosticirali patuljasti rast. Liječnik mu je odredio hormonsku

terapiju.
661.1. Koja je žlijezda prestala ispravno funkcionirati?
661.2. Navedite puni naziv hormona koji će pacijent morati uzimati.
661.3. Koji poremećaj nastaje ako se isti hormon luči u prekomjernoj količini?
661.4. Jednom rečenicom objasnite razliku u načinu izlučivanja egzokrinih i
endokrinih žlijezda.

246
662. Slika prikazuje životni ciklus čovjeka.

662.1. Zaokružite na slici haploidnu fazu životnoga ciklusa čovjeka.

662.2. Upišite riječ „mejoza” i „oplodnja” na za to predviđena mjesta u
pravokutnicima na slici.
662.3. Kako se naziva niz mitoza kojima iz oplođene jajne stanice nastaje
blastocista?
662.4. Navedite zametne listiće gastrule?

247
663. Slika prikazuje kariogram čovjeka.

663.1. Prikazuje li slika muškarca ili žene i po čemu se to može zaključiti?

663.2. Kako se naziva faza mitoze u kojoj se nalaze kromosomi na slici?
663.3. Koje organske makromolekule dolaze u sastavu kromosoma?
663.4. Koliko autosoma i koliko spolnih kromosoma ima gameta čovjeka?

664. Za označivanje osobina vinskih mušica rabe se međunarodno priznati simboli.

Divlji tip ima sivo-smeđu boju tijela(e+) i ravna krila dulja od tijela (vg+), a mutant
ima crno tijelo (e) i zakržljala krila (vg). Ove osobine nisu spolno vezane. Križana
je ženka divljeg tipa za obje osobine i mužjak mutant za obje osobine.
664.1. Napišite genotip mužjaka.
664.2. Napišite genotip ženke ako je za obje osobine heterozigot.
664.3. Kakve će osobine imati potomak sljedećeg genotipa: eevg+vg ?
664.4. Kako se zove znanstvenik koji je započeo istraživanja na vinskim
mušicama?

248
665. Slika prikazuje Miller – Urayev pokus kojim je dokazana teorija organske
evolucije.

665.1. Na prazne crte upišite slova kojima su na slici označeni glavni dijelovi
Miller – Urayeva pokusa.
Praatmosfera ___________
Stvaranje vodene pare __________
„Prajuha” ___________
665.2. Navedite jednu molekulu koja se nalazila u praatmosferi.
665.3. Jednom rečenicom objasnite pojam kemijske evolucije.
665.4. Kolika je starost Zemlje prema suvremenim procjenama geologa?

249
666. Slika prikazuje ovisnost broja ličinki pčela izlegnutih iz jajašaca pri
određenim temperaturama.

666.1. Očitajte sa slike temperaturu pri kojoj će se razviti najviše ličinki pčela iz
jajašaca.
666.2. Očitajte sa slike temperaturni minimum pri kojem se razvija najmanji broj
ličinki pčela iz jajašaca.
666.3. Očitajte sa slike koliki je broj ličinki pčela pri temperaturi od 150C.
666.4. Navedite jednu prilagodbu na oprašivanje pčelama.

667. Slika prikazuje kruženje vode u prirodi.

250
667.1. Kako se naziva proces kojim biljke vodu iz tla oslobađaju u atmosferu?
667.2. Kojim procesom površinska voda prelazi u atmosferu?
667.3. Navedite jednu prilagodbu četinjača za štednju vode.
667.4. Kako se nazivaju najvažniji kemijski elementi koji izgrađuju živa bića i čije
cikluse pratimo u prirodi?

251
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

252
_______________________________________________________________________ Odgovori

ODGOVORI

253
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

254
_______________________________________________________________________ Odgovori
1. odg. E, v. trofoblast
2. odg. C, v. mezoderm
3. odg. A, v. mejoza I
4. odg. E, v. ribosomi
5. odg. D, v. kloroplasti
6. odg. E, v. modrozelene alge
7. odg. C, v. mitoza
8. odg. E, v. aktivni prijenos
9. odg. A, v. kromatin
10. odg. B, v. dijaliza
11. odg. D, v. lizosomi
12. odg. E, v. interfaza
13. odg. C, v. Dodatak 2
14. odg. D, v. fermentacija
15. odg. C, v. disaharidi
16. odg. D, v. glikoliza
17. odg. B, v. oksidacija
18. odg. E, v. biljni virusi
19. odg. C, v. enzimi
20. odg. E, v. ATP
21. odg. D, v. fotosinteza i reakcije na
svjetlosti
22. odg. D, v. dušikove baze
23. odg. B, v. gastrulacija
24. odg. D, v. zigota
25. odg. A, v. Graafov folikul
26. odg. C, v. hipotalamus
27. odg. D, v. bijelo tijelo
28. odg. B, v. trudnoća
29. odg. D, v. prolaktin
30. odg. A, v. hipotalamus
31. odg. D, v. oksitocin
32. odg. A, v. genetska uputa
33. odg. B, v. sinteza proteina
34. odg. D, v. test križanje
35. odg. B, v. zakoni nasljeđivanja
36. odg. B, v. monohibridno križanje s do-
minacijom
37. odg. E, v. tundra
38. odg. B, v. biosfera
39. odg. E, v. razlagači
40. odg. C, v. areal
41. odg. E, v. hranidbeni lanac
42. odg. A, v. primarna organska produk-
cija
43. odg. C, v. pokretačke sile evolucije
44. odg. B, v. endoplazmatska mrežica
45. odg. B, v. vertikalne zone biosfere
46. odg. C, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
47. odg. E, v. označavanje nasljednih fak-
tora i generacija
Genotip AAbb dati će fenotip u kojem će
se izraziti recesivno svojstvo za razliku od
ostalih.
48. odg. C, v. heterozigoti
49. odg. A, v. krvne grupe
50. odg. E, v. Dodatak 2
51. odg. C, v. enzimi
52. odg. D, v. fotosinteza
53. odg. A, v. oksitocin
54. odg. C, v. profaza I
55. odg. C, v. Dodatak 5
56. odg. E, v. označavanje naslijednih fak-
tora i generacija
57. odg. E, v. lizosomi
58. odg. E, v. citologija
59. odg. C, v. laktoza
60. odg. D, v. pasivni transport
61. odg. D, v. komplementarne baze
62. odg. E, v. ATP
63. odg. B, v. klorofil
64. odg. D, v. žuto tijelo
65. odg. E, v. eukarioti
66. odg. B, v. gastrulacija
67. odg. B, v. blastoporus
68. odg. A, v. organogeneza
69. odg. C, v. Mendelovi zakoni
70. odg. E, v. monohibridno intermedijar-
no križanje
71. odg. E, v. vezani geni
72. odg. C, v, modrozelene alge
73. odg. C, v. kloroplasti
74. odg. B, v. peptidna veza
75. odg. A, v. bakteriofagi
76. odg. E, v. testosteron
77. odg. D, v. nukleinske kiseline
78. odg. C, v. ovulacija
79. odg. B, v. neurosekrecijski faktori
80. odg. D, v. gonadotropni hormoni
255
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
81. odg. C, v. blastocista
82. odg. C, v. interfaza
83. odg. D, v. monohibridno križanje s do-
minacijom
84. odg. E, v. membranski proteini
85. odg. D, v. proteini
86. odg. C, v. proteini
87. odg. E, v. nukleotidi
88. odg. A, v. timin
89. odg. E, v. nukleinske kiseline
90. odg. E, v. nukleinske kiseline
91. odg. D, vidi DNA
92. odg. A, v. enzimi
93. odg. C, v. lipaza
94. odg. B, v. pasivni prijenos
95. odg. E, v. nukleolus
96. odg. D, v. žuto tijelo
97. odg D, v. prolaktin
98. odg. D, v. blastoderm
99. odg. C, v. trofoblast
100. odg. C, v. blastomere
101. odg. B, v. homozigot
102. odg. B, v. test križanje
103. odg. C, v. monohibridno križanje s
dominacijom
104. odg. B, v. vezani geni
105. odg. E, v. biologija
106. odg. D, v. ribosomi
107. odg. E, v. interfaza
108. odg. E, v. citološke metode
109. odg. C, v. adenin
110. odg. C, v. saharoza
111. odg. C, v. komplementarne baze
112. odg. D, v. ATP
113. odg. C, v. ovulacija
114. odg. B, v. testosteron
115. odg. D, v. mejoza
116. odg. A, v. mezoderm
117. odg. D, v. fenotip
118. odg. A, v. test križanje
119. odg. D, v. test križanje
120. odg. C, v. monohibridno intermedi-
jarno križanje
121. odg. C, v. mutacije
122. odg. B, v. biocenologija
256
123. odg. C, v. karbon
124. odg. D, v. ribosomi
125. odg. D, v. fotosinteza
126. odg. B, v. gvanin
127. odg. C, v. ATP
128. odg. C, v. dijaliza
129. odg. E, v. koža
130. odg. E, v. oogeneza
131. odg. D, v. mejoza I
132. odg. C, v. arhenteron
133. odg. B, v. ektoderm
134. odg. C, v. gastrulacija
135. odg. C, v. prolaktin
136. odg. A, v. nasljeđivanje
137. odg. D, v. Mendelovi zakoni
138. odg. E, v. test križanje
139. odg. C, v. monohibridno intermedi-
jarno križanje
140. odg. D, v. mutacije
141. odg. A, v. genetska uputa
142. odg. D, v. biomasa
143. odg. B, v. sukcesija
144. odg. D, v. Dodatak 5
145. odg. B, v. prophliopitekus
146. odg. B, v. molekularna biologija
147. odg. A, v. proteini
148. odg. B, v. gvanin
149. odg. D, v. nukleinske kiseline
150. odg. A, v. DNA
151. odg. C, v. enzimi
152. odg. C, v. fotosinteza
153. odg. D, v. kodon
154. odg. D, v. gonadotropni hormoni
155. odg. A, v. Virchow
156. odg. C, v. prolaktin
157. odg. C, v. blastula
158. odg. B, v. trudnoća
159. odg. E, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
160. odg. A, v. test križanje
161. odg. D, v. evolucija
162. odg. B, v. embriologija
163. odg. C, v. laktoza
164. odg. E, v. proteini
165. odg. D, v. proteini
_______________________________________________________________________ Odgovori
166. odg. D, v. eukarioti
167. odg. E, v. nukleinske kiseline
168. odg. A, v. citozin
169. odg. D, v. polinukleotidi
170. odg. C, v. ATPaza
171. odg. D, v. AMP
172. odg. E, v. NADP
173. odg. C, v. aktivni prijenos
174. odg. D, v. interfaza i jezgra
175. odg. A, v. testosteron
176. odg. E, v. ICSH
177. odg. C, v. embrioblast
178. odg. E, v. monohibridno križanje s
dominacijom
179. odg. E, v. monohibridno križanje s
dominacijom
180. odg. C, v. monohibridno intermedi-
jarno križanje
181. odg. C, v. Golgijevo tijelo
182. odg. D, v. nukleoid
183. odg. D, v. anafaza I
184. odg. D, v. telofaza I
185. odg. E, v. žuto tijelo
186. odg. E, v. genetska uputa
187. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
188. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
189. odg. C, v. zigota
190. odg. D, v. fenotip
191. odg. D, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
192. odg. C, v. Dodatak 2.
193. odg. C, v. Mendelovi zakoni
194. odg. D, v. monohibridno intermedi-
jarno križanje
195. odg. E, v. označavanje nasljednih
faktora i generacija
196. odg. D, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
197. odg. C, v. test križanje
198. odg. C, v. relikti
199. odg. D, v. biologija
200. odg. B, v. eukarioti
201. odg. B, v. prokarioti
202. odg. C, v. ribosomi
203. odg. D, v. kloroplasti
204. odg. C, v. bakteriofagi
205. odg. D, v. eukarioti
206. odg. D, v. biljna stanica
207. odg. E, v. kloroplasti
208. odg. D, v. biljna stanica
209. odg. B, v. voda
210. odg. D, v. DNA
211. odg. E, v. DNA
212. odg. C, v. adenin
213. odg. C, v. citozin
214. odg. D, v. DNA
215. odg. C, v. DNA
216. odg. A, v. RNA
217. odg. B, v. peptidi
218. odg. C, v. genetska uputa
219. odg. A, v. blastula
220. odg. B, v. gonadotropni hormoni
221. odg. D, v. estrogen i progesteron
222. odg. C, v. anatomija
223. odg. A, v. ekologija
224. odg. B, v. Dodatak 3
225. odg. A, v. aminokiseline
226. odg. B, v. genetska uputa
227. odg. B, v. DNA
228. odg. C, v. komplementarne baze
229. odg. E, v. homozigot
230. odg. B, v. test križanje
231. odg. C, v. test križanje
232. odg. D, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
233. odg. B, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom i vezani geni
234. odg. B, v. vinska mušica, kromosom-
ska garnitura
235. odg. B, v. test križanje i dihibridno
križanje s dominacijom
236. odg. A, v. spolno vezano nasljeđiva-
nje
237. odg. C, v. anafaza I
238. odg. E, v. virusi
239. odg. B, v. trofoblast
240. odg. E, v. ekologija
241. odg. E, v. krosingover
257
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
242. odg. B, v. mutacija
243. odg. C, v. Fleming
244. odg. E, v. homologni kromosomi
245. odg. C, v. FSH, LH i LTH
246. odg. B, v. prolaktin
247. odg. C, v. spolno vezano nasljeđiva-
nje
248. odg. B, v. Dodatak 2
249. odg. E, v. čovjek, kromosomska gar-
nitura
250. odg. B, v. vinska mušica, kromosom-
ska garnitura
251. odg. D, v. Dodatak 2
252. odg. C, v. Dodatak 2
253. odg. B, v. Dodatak 2
254. odg. E, v. vezani geni
255. odg. D, v. ATP
256. odg. E, v. ATP
257. odg. B, v. Hooke
258. odg. D, v. mitoza
259. odg. E, v. pričvrsnica
260. odg. C, v. nukleoidi
261. odg. C, v. blastocel
262. odg. D, v. mezoderm
263. odg. E, v. ektoderm
264. odg. E, v. endoderm
265. odg. A, v. test križanje
266. odg. B, v. test križanje
267. odg. B, v. monohibridno križanje s
dominacijom
268. odg. D, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
269. odg. E, v. fenilalanin i genetska uputa
270. odg. B, v. fiziologija
271. odg. B, v. evolucija
272. odg. E, v. autoradiografija
273. odg. C, v. dušikove baze
274. odg. C, v. Golgijevo tijelo
275. odg. C, v. ribosomi
276. odg. D, v. RNA
277. odg. D, v. stanična membrana
278. odg. E, v. recesivno svojstvo
279. odg. B, v. test križanje
280. odg. C, v. vezani geni
258
281. odg. A, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
282. odg. C, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom i vezani geni
283. odg. B, v. spolno vezano nasljeđiva-
nje
284. odg. C, v. vinska mušica, kromo-
somska garnitura
285. odg. B, v. test križanje
286. odg. E, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
287. odg. E, v. aleli
288. odg. D, v. virusi
289. odg. E, v. živa bića
290. odg. B, v. Golgijevo tijelo
291. odg. E, v. križanac
292. odg. E, v. tripanosoma
293. odg. E, v. voda
294. odg. D, v. proteini
295. odg. E, v. RNA
296. odg. E, v. sinteza proteina
297. odg. D, v. mutacije
298. odg. C, v. monohibridno križanje s
dominacijom
299. odg. D, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
300. odg. C, v. označavanje nasljednih
faktora i generacija
301. odg. A, v. kariotip
302. odg. B, v. fiziološka otopina
303. odg. A, v. biomasa
304. odg. B, v. genetske karte
305. odg. A, v. prokarioti
306. odg. E, v. atavizam
307. odg. C, v. rudimenti
308. odg. E, v. kodon
309. odg. E, v. poliU
310. odg. D, v. polifenilalanin
311. odg. C, v. sinteza proteina i genetska
uputa
312. odg. D, v. histologija
313. odg. D, v. ekologija
314. odg. C, v. hipoglikemija
315. odg. E, v. steroidi
316. odg. E, v. aminokiseline
_______________________________________________________________________ Odgovori
317. odg. E, v. pirimidinske baze
318. odg. E, v. dominantno svojstvo i oz-
načavanje nasljednih faktora i generacija
319. odg. D, v. test križanje
320. odg. A, v. vezani geni
321. odg. E, v. recesivno svojstvo i homo-
zigoti
322. odg. B, v. test križanje
323. odg. A, v. vezani geni
324. odg. B, v. spolno vezano nasljeđiva-
nje
325. odg. A, v. spolno vezano nasljeđiva-
nje
326. odg. D, v. vinska mušica, kromosom-
ska garnitura
327. odg. B, v. modrozelene alge
328. odg. C, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
329. odg. C, v. Mendelovi zakoni
330. odg. B, v. mejoza I
331. odg. E, v. bakteriofagi
332. odg. B, v. embrioblast
333. odg. E, v. ATP
334. odg A, v. oksidacija
335. odg B, v. fagocitoza
336. odg E, v. DNA
337. odg. E, v. jezgrica
338. odg. B, v. metafaza
339. odg. D, v. neuron
340. odg. E, v. koža
341. odg. C, v. blastoderm
342. odg. C, v. blastoporus
343. odg. D, v. mezoderm
344. odg. C, v. bakterije
345. odg. E, v. prokarioti
346. odg. E, v. homozigot
347. odg. D, v. Medelovi zakoni
348. odg. A, v. test križanje
349. odg. E, v. označavanje nasljednih
faktora i generacija
350. odg. A, v. krosingover
351. odg. C, v. fenilalanin i genetska uputa
352. odg. A, v. komplementarne baze i ko-
don
353. odg. C, v. lizosomi
354. odg. E, v. mitohondriji
355. odg. E, v. jezgrica
356. odg. D, v. kromatin
357. odg. C, v. anafaza I
358. odg. B, v. spermatogeneza i oogeneza
359. odg. A, v. telofaza I
360. odg. E, v. ektoderm
361. odg. E, v. Dodatak 2
362. odg. D, v. vezani geni
363. odg. A, v. test križanje
364. odg. E, v. nukleoid
365. odg. C, v. kloroplasti
366. odg. E, v. biologija
367. odg. B, v. osmoza
368. odg. E, v. endokrine žlijezde
369. odg. B, v. profaza I
370. odg. B, v. blastoderm
371. odg. A, v. blastoporus
372. odg. B, v. ektoderm
373. odg. C, v. trofoblast
374. odg. B, v. životinjski virusi
375. odg. C, v. dihibridno križanje s domi-
nacijom
376. odg. B, v. spolno vezano nasljeđiva-
nje
377. odg. C, v. centrosomi i diobeno vre-
teno
378. odg. C, v. endoplazmatska mrežica
379. odg. D, v. lizosomi
380. odg. D, v. fermentacija
381.odg. B, v. oksidacija
382.odg. C, v. oplodnja
383.odg. D, v. zigota
384. odg. E, v. tundra
385. odg. E, v. heterotrofi i bakterije
386. odg. B, v. fenološke pojave
387. odg. C, v. areal
388. odg. E, v. autotrofi
389. odg. A, v. primarna organska produk-
cija
390. odg. B, v. endem
391. odg. D, v. ekosustav
392. odg. A, v. australopitekus i dodatak 5
393. odg. E, v. biološki indikatori onečiš-
ćenja
259
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
394. odg. B, v. vertikalne zone biosfere
395. odg. E, v. bakteriofagi
396. odg. E, v. Escherichia coli
397. odg. D, v. fenotip
398. odg. C, v. mutacije
399. odg. E, v. koža
400. odg. A, v. virusi
401. odg. C, v. bakterije
402. odg. A, v. patogene bakterije
403. odg. B, v. mutacija
404. odg. E, v. antropologija
405. odg. B, v. Morgan, T.
406. odg. D, v. kultura tkiva
407. odg. D, v. virusi
408. odg. C, v. bakterije
409. odg. E, v. prokarioti
410. odg. E, v. mitohondriji
411. odg. B, v. osmoza
412. odg. B, v. biocenoza
413. odg. C, v. herbivori i heterotrofi
414. odg. E, v. sekundarna organska pro-
dukcija
415. odg. E, v. hranidbena piramida
416. odg. C, v. hranidbeni lanac
417. odg. D, v. patogene bakterije i upala
pluća
418. odg. E, v. disanje
419. odg. E, v. mitohondriji
420. odg. D, v. limfa
421. odg. A, v. implantacija jajašca
422. odg. B, v. živčana stanica
423. odg. C, v. hipertoničan
424. odg. A, v. natalitet
425. odg. D. v. areal
426. odg. E, v. patogene bakterije
427. odg. D, v. hipotoničan
428. odg. A, v. populacija
429. odg. D, v. bentoska biocenoza
430. odg. C, v. krapinski pračovjek
431. odg. B, v. ekosustav
432. odg. C, v. krapinski pračovjek
433. odg. D, v. eritrocit
434. odg. A, v. alge
435. odg. E, v. prirodni rezervat i dodatak
4 480. odg. B, v. kritosjemenjače
260
436. odg. C, v. virusi i dječja paraliza
437. odg. D, v. bakteriofag
438. odg. B, v. bakterije
439. odg. A, v. bakterije
440. odg. E, v. eukarionti
441. odg. B, v. lizosomi i endocitoza
442. odg. D, v. vitamini
443. odg. B, v. menstrualni ciklus
445. odg. B, v. neandertalski pračovjek i
dodatak 5
446. odg. B, v. živi fosili i ginkgo
447. odg. C, v. virusi
448. odg. C, v. fotosinteza
449. odg. C, v. abiotički faktori
450. odg. C, v. Homo sapiens
451. odg. E, v. modifikacije
452. odg. E, v. plazmidi
453. odg. B, v. prokariotska stanica
454. odg. D, v. saprofiti
455. odg. B, v. endocitoza
456. odg. A, v. leukoplasti
457. odg. A, v. lišaj
458. odg. A, v. mahovine i prokličnica
459. odg. B, v. sorus i paprati
460. odg. C, v. sjemeni zametak i tučak
461. odg. B, v. dvosupnice
462. odg. A, v. prijelazni oblici
463. odg. B, v. homologni organi
464. odg. C, v. rudimentarni organi
465. odg. C, v. bičaši i kremenjašice
466. odg. C, v. kremenjašice
467. odg. B, v. steljnače, steljka i alge
468. odg. A, v. protalij
469. odg. D, v. pteridosperme
470. odg. D, v. prašnik
471. odg. A, v. dvosupnice
472. odg. D, v. plod
473. odg. B, v. vegetacija
474. odg. C, v. autosomi
475. odg. A, v. pričvrsnica
476. odg. E, v. virusi
477. odg. D
478. odg. B, v. plazmoliza
479. odg. C, v. protalij
_______________________________________________________________________ Odgovori
481. odg. E, v. sedrene barijere
482. odg. B, v. psilofiti
483. odg. E, v. relikti
484. odg. C, v. jednosupnice
485. odg. D, v. mahovine
486. odg. B, v. flora
487. odg. A, v. krosingover
488. odg. C, v. spolna određenost potoma-
ka
489. odg. C, v. klica
490. odg. B, v. rudimenti
491. odg. B, v. mutacije
492. odg. E, v. kambij
493. odg. D, v. virusi
494. odg. C, v. viroidi
495. odg. B, v. virusi
496. odg. B, v. bakterije
497. odg. B, v. vegetacija
498. odg. B, v. centriol
499. odg. C, v. fotosinteza
500. odg. C, v. katabolizam
501. odg. E, v. fototropizam
502. odg. D, v. nitrifikacija
503. odg. C, v. kriptorhizam
504. odg. A, v. vegetativno razmnožavanje
505. odg. D, v. ugljikohidrati, glikogen
506. odg. B, v. pubertet
507. odg. B, v. termoregulacija
508. odg. A, v. koacervati
509. odg. A i D, v. paprati
510. odg. A i D, v. zaštita okoliša
512. odg. C i E, v. populacija
513. odg. A i C, v. endokrine žlijezde
514. odg. B i E, v. enzimi, hormoni
515. odg. D, v. ekosistem
516. odg. C, v. višestanične životinje
517. odg. A, v. leukociti
518. odg. B, v. krvna plazma
519. odg. C, v. jetra, probavni sustav
520. odg. E, vidi bubreg
521. odg. C, v. škrob
522. odg. C, v. Krebsov ciklus
523. odg. E, v. stanična membrana
524. odg. A i D, v. osmoza, korijen, foto-
sinteza
525. odg. A i C, v, RNA
526. odg. A i C, v. drift
527. odg. B i C, v. regeneracija
528. odg. A i C, v. oligomeria
529. odg. B i C, v. mahovine, papratnjače
530. odg. D i F, v. homeotermni organizmi
531. odg. B i D, v. srce
532. odg. B i D, v. dojenje
533. odg. A4, B3, C1, D2
534. odg. A3, B4, C1, D2
535. odg. A3, B1, C4, D5, E2
536. odg. A2, B4,C1, D3
537. odg. A2, B1, C3
538. odg. sisulja (haustorija), v. haustorije
539. odg. raznožavanjem, v. populacija
540. odg. E, v. fotosinteza
541. odg. D, v. plošnjaci
542. odg. B, v. prašnik
543. odg. D, v. glavonošci
544. odg. E, v. kemoautotrofi
545. odg. A, v. fermentacija
546. odg. A, v. biljni hormoni, giberlini
547. odg. D i E, v. gmazovi i kralježnjaci
548. odg. C i E, v. spermatogeneza
549. odg. A i D, v. oksihemoglobin, hemo-
globin
550. odg. A i B, v. srce
551. odg. A i C, v. hranidbeni lanac
552. odg. B, C i D, v. puči
553. odg. C, D i G, v. neuron
554. odg. 21 sadnica
555. odg. 7 cvjetova
556. odg. Jura je ekolog.
Božo je mikrobiolog.
Ivo je zoolog.
Vlado je genetičar.
557. odg. B, v. partenogeneza
558. odg. C, v. probava
559. odg. D, v. osmotski tlak
560. odg. E, v. antibiogram
561. odg. C, v. bubreg
562. odg. A, v. glikoliza
563. odg. B, v. gonadotropni i spolni
hormoni
564. odg. C, v. razvoj čovjeka i dodatak 5
261
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

565. odg.C i E, v. gljive 589. odg. B, v. bubreg

566. odg. B i C, v. borovi 590. odg. C, v. kambrij, dodatak 5
567. odg. B i C, v. svitkovci 591. odg. D,. v. neurohormoni
568. odg. B i E, v. endokrine žlijezde 592. odg. B, v. hidatode
569. odg. A i C, v. inzulin 593. odg. C, v. glikoliza
570. odg. E i F, v. spolni hormoni 594. odg. B, v. oblići
571. odg. C i E, v. fotosinteza 595. odg. B, v. antikodon
572. odg. D i F, v. dormancija 596. odg. A i D, skuša ne jede punoglavce
573. odg. B i D, v. sisavci kojih ni nema u moru, a zec ne jede ska-
574. odg. B i E, v. saprofagi kavce, v. hranidbeni lanci
575. odg. C i F, v. nacionalni parkovi i 597. odg. B i C, v. HIV
dodatak 4 598. odg. C i D, v. borovi
576. odg. C i E, v. gustoća populacije 599. odg. A i E, v. jednosupnice
577. odg. C i E, v. nitrofiksacija 600. odg. F i G, v. bakterije
578. odg. 1760 mušica 601. odg. A i B, v. onečišćenje voda
579. odg. 11 miševa 602. odg. D i F, v. bakterije
580. odg. 6 dana 603. odg. viroidi i prioni
581. odg. x(G) 24 % 604. odg. nastije
x(A) 21 % 605. odg. 1/16 (0.0625)
x(C) 20 %
x(T) 35 %
582. odg. A) 2, 5, 10, 17, 26, 37
B) 2, 8, 18, 32, 40, 72
C) 0, 3, 8, 15, 24, 35
D) 2, 3, 5, 8, 12, 17
583. odg. B, v. mahovine
584. odg. B, v. svitkovci
585. odg. C, v. srce
(80.5 min×70 mL×70/min = 3.9445×105 mL)
586. odg. B, v. kukci
587. odg. C, v. kliještari
588. odg. A, v. bubreg

262
Odgovori na pitanja otvorenog tipa

606. Odgovori :
606.1.

U središtu molekule je C (ugljik), v. aminokiseline

606.2. aminokiselinama, v.aminokiseline
606.3. peptidna veza, v. peptidna veza
606.4.protein ili bjelančevina, v. proteini, peptidi

607. Odgovori:
607.1. 8 (osam), 23 = 8, v. bakterije
607.2. jednake su (klonovi), v. bakterije, dvojna dioba
607.3. E, v.bakterije
607.4. o fekalnom onečišćenju, E. coli je simbiont u probavilu , v. Escherichia coli

608. Odgovori:
608.1. cvat je prikazan na slikama 5. i 7.
608.2. cvat je skup cvjetova na istoj cvjetnoj stapci, v. cvat
608.3.slika 4., kockavica,
608.4. lapovi, latice, tučak, prašnici; v. cvijet

609. Odgovori:
609.1. v. svitkovci

263
609.2. svitak barem u jednoj fazi razvitka, škržno ždrijelo i živčana vrpca s leđne
strane tijela; v. svitkovci
609.3. iz parnih peraja (prsnih i/ili trbušnih)
609.4. gmazovi, ptice i sisavci kao prilagodba na kopneni način života tj. razvoj
zametka izvan vode; v.amniota i Dodatak 5.

610. Odgovori:
610.1. A. grkljan (ždrijelo), B. dušnik, C. pluća (desno plućno krilo); v. dišni
sustav
610.2. zbog toga što je u krvi veći parcijalni tlak CO2 nego u alveoli; v. alveola
610.3. pročišćavanje, zagrijavanje, vlaženje i dezinficiranje zraka
610.4. ošit ili dijafragma; svojim položajem omogućava promjenu volumena
prsnog koša (udisaj – izdisaj)

611. Odgovori:
611.1. životinjska stanica; nema staničnu stijenku, nema kloroplast, nema vakuole;
v. stanica
611.2. mitohondrij; stanično disanje , sinteza ATP-a; v. mitohondriji
611.3. lizosomi; nastaju na golgijevom tijelu (aparatu); v.lizosomi, golgijevo tijelo
611.4. ovojnica (dvostruka membrana), vlastita DNA prokariotskog tipa, ribosomi,
mogućnost umnožavanja neovisno o staničnoj diobi; v. mitohondrij, kloroplast

264
612. Odgovori:
612.1. prokariotski tip, v. bakterije, prokarioti
612.2. nema jezgru niti stanične organele, ima nukleoid; v. bakterije, prokarioti
612.3. nukleoid ili bakterijski kromosom, v. nukleoid, bakterije, prokarioti
612.4. DNA, v. nukleoid

613. Odgovori:
613.1. Slika A - mješinarke; slika B – stapčarke; v. mješinarke, stapčarke
613.2. hitinska stijenka kao kod člankonožaca, rezervna tvar glikogen, slična
struktura DNA, heterotrofnost; v. gljive
613.3. kvasci uzrokuje alkoholno vrenje i pritom nastaje CO2 koji „diže” tijesto; v.
kvaščeve gljivice
613.4. zelene plijesni (kistac), antibiotici sprječavaju rast i razvoj bakterija,
liječenje bakterioza; v. penicilijum, antibiotik

614. Odgovori:
614.1. plućna arterija; provodi vensku (deoksigeniranu) krv, v. mali optok krvi
614.2. lijeva klijetka; potrebna je najveća snaga da krv potisne u aortu, v. mali
optok, srce
614.3. sprječavaju vraćanje krvi, v. zalisci srčani
614.4. uzrokujući suženje krvnih žila povećava krvni tlak, v. ateroskleroza

615. Odgovori:
615.1. list dvosupnice; prema mrežastoj nervaturi u listu, v. dvosupnice (osobine
dvosupnica)
615.2. asimilacijski parenhim; u njemu se odvija fotosinteza, v. osnovno staničje
615.3. transpiracija i izmjena plinova, v. puči
615.4. vodenu otopinu mineralnih tvari i asimilate (produkte fotosinteze), v.
provodno staničje

616. Odgovori:
616.1.

265
v. kukci
616.2. unutarnja oplodnja i jaja sa zaštitnom ovojnicom, v. kukci
616.3. polisaharid – hitin, v. hitin, kukci
616.4. nema stadija kukuljice, v. kukci

617. Odgovori:
617.1.

617.2. miješanje hrane, potiskivanje hrane u ždrijelo, artikulacija glasa (govor)

617.3. kemoreceptori
617.4. gmazovima, v. gmazovi

618. Odgovori:
618.1. u citoplazmi, v. glikoliza
618.2. početna je glukoza a nastaje pirogrožđana kiselina, v. glikoliza
618.3. Krebsov ciklus ili stanično disanje, v. Krebsov ciklus
618.4. dobivanje energije, preduvjet za daljnju razgradnju šećera; v. glikoliza
266
619. Odgovori:
619.1. riža, krumpir, tjestenina …; v.škrob
619.2. α-amilaza (ptijalin), v. škrob, ptijalin
619.3.

v. škrob
619.4. glukoza, v. škrob

620. Odgovori:
620.1. F – crvena očna pjega (stigma) je fotoreceptor, v. očna pjega, euglena
620.2. u vodi opterećenoj organskim tvarima, ako ne obavlja fotosintezu euglena je
heterotrofna; v. euglena
620.3. ne može, zbog razlike u koncentracijama u euglenu prodire voda, stežljivim
mjehurićem izbacuje vodu, rasprsnula bi se, v. stežljivi mjehurići
620.4. to je ishodišna skupina za biljni (autotrofija) i životinjski svijet
(heterotrofija); v. bičaši

621. Odgovori:
621.1. trombociti, v. trombociti
621.2. zgrušavanje krvi, v. trombociti
621.3. eritrociti, v. eritrociti
621.4. koštana srž, v. koštana moždina, hematopoeza

622. Odgovori:
622.1. biljne stanice, v. kloroplast
622.2. fotosinteza , v.kloroplast i fotosinteza
622.3. tilakoidi, grana tilakoidi, v. kloroplast
622.4. iz modrozelenih algi, cijanobakterija , v. simbiogeneza
267
623. Odgovori :
623.1. u metafazi; kromosomi su pravilno smješteni u sredini stanice u
ekvatorijalnoj ravnini pričvršćeni za niti diobenog vretena, v. metafaza
623.2. centriol, centrosom; tvorba diobenog vretena, v.centrosom
623.3. kromosomska garnitura određene vrste, v.kariotip
623.4. omogućuje rast organizma, v. mitoza

624. Odgovori :
624.1. A. gljive, B. biljke, C. monera, D. životinje. E. protista; v. carstvo
624.2. C, v. protisti
624.3. vrsta, v. vrsta
624.4. A. muhara, B. hrast, C. Escherichia coli, D. zec, E. papučica

625. Odgovori :
625.1. 12. Ili 13., v., antibiotik, pogledaj na graf
625.2. bolesnik je prerano prestao uzimati antibiotik; bakterije su postale
rezistentne na antibiotik
625.3. leukocitima, v. leukocitoza
625.4. L. Pasteur, v. Pasteur,L.

626. Odgovori:
626.1. aminokiselina, bjelančevina, nukleinska kiselina; v.aminokiseline, proteini,
nukleinske kiseline
626.2. nitrifikacija, v.nitrifikacija
626.3. zbog odnosa simbioze s dušikovim bakterijama, v.dušikove bakterije
626.4. rosika, venerina muholovka; v. karnivorne biljke

627. Odgovori :
627.1. volvoks (B), spirogira (C); v. volvoks, spirogira
627.2. kaulerpa (F)
627.3. klorofil a (fotosinteza), izmjena generacija; v. crvene alge, smeđe alge,
zelene alge
627.4. provode pravu fotosintezu kojom se oslobađa kisik, v. crvene alge, smeđe
alge, zelene alge

268
628. Odgovori:
628.1. A,B,F; v, jednosupnice
628.2. traheje, sitaste cijevi; v. provodno staničje
628.3. učvršćuje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralnim tvarima, v.
korijen
628.4. korijen je pozitivno a stabljika negativno geotropna, v. tropizmi

629. Odgovori :
629.1. A; glavonošcima, v.glavonošci
629.2. filtracijom vode, v.školjkaši
629.3. asimetričan je, torzijom tijelo je zakrenuto i nestala je simetrija, v. puževi
629.4.

v. glavonošci

629. Odgovori :
629.1. krvnoj grupi B, v. krvne skupine
629.2. nema aglutinogena, v. krvne skupine
629.3. AB, krvne skupine
629.4. razgradnjom hemoglobina, v. eritrociti

Odgovori :
631.1. gonadotropni hormon, v.gonadotropni hormon
631.2. estrogen ili progesteron, v.jajnici
631.3. Graafov folikul, v.Graafov folikul
631.4. propadanjem žutog tijela prestaje izlučivanje spolni hormona ; pretvara se u
bijelo tijelo i dolazi do ljuštenja stijenke maternice i menstrualnog krvarenja, v.
žuto tijelo
269
632. Odgovori :
632.1. A, prihvaćanje i provođenje jajne stanice od jajovoda do maternice;
oplodnja, v. jajovod
632.2. sekrecijska faza, v. menstrualni ciklus
632.3. na grliću maternice; PAPA-test, v. PAPA test
632.4. 1. Higijena spolnih organa; upotreba prezervativa pro spolnom odnosu

633. Odgovori:
633.1. Met - Arg – Pro – Tyr, v. genetička uputa
633.2. prevođenje ili translacija, v. sinteza proteina
633.3. peptidna veza, v. peptidna veza
633.4. antikodon, v. antikodon, sinteza proteina

634. Odgovori:
634.1. DdEe , v.genotip, Dodatak 1. Dihibridno križanje
634.2. DE, De, dE, de, v. krosingover
634.3. kratka i crna dlaka, v. fenotip
634.4. DE, de, v. genotip, mejoza

635. Odgovori:
635.1. Katarinin genotip: XD Xd Aa
Lukin genotip: XD Y AA
v. albinizam, genotip, Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano
nasljeđivanje
635.2. Katarinine gamete: XD A, X D a, Xd A, Xd a
v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
635.3.

v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje

635.4. 1/8 , v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje

270
636. Odgovori:
636.1. Umjereni pojas - C, Polarni pojas - B, Pustinjski pojas - A v. zaštitna
obojenost
636.2. temperatura, v. abiotički čimbenici, Alenovo pravilo
636.3. različita područja različita boja krzna; bolja prilagodba okolišu, v. zaštitna
obojenost
636.4. 1. promjena: nedostatak hrane; 2. promjena: paraziti, bolest, zatopljenje

637. Odgovori:
637.1. najveća biomasa - fitoplankton,najmanja biomasa - lignje, v. hranidbeni
lanac
637.2. riba, v. hranidbeni lanac
637.3. u zooplanktonu, ribama i lignjama; v. hranidbeni lanac, sekundarna
organska proizvodnja
637.4. povećanje biomase fitoplanktona dovodi do porasta biomase svih ostalih
članova lanca, v. hranidbeni lanac, primarna organska proizvodnja

638. Odgovori:
638.1. povećao se volumen stanice, v. osmoza, bubrenje
638.2. pasivni prijenos, osmoza, v. pasivni prijenos, osmoza
638.3. hipertonična, više koncentracije, v. hipertonična otopina, osmoza
638.4. voda (otapalo) se kreće iz područja više koncentracije vode u područje niže
koncentracije vode; voda se giba iz područja gdje je ima više u područje gdje je
ima manje, v. osmoza

639. Odgovori:
639.1. profaza; iz kromatina se oblikuju kromosomi, postupno nestaju jezgrica i
jezgrina ovojnica, v. mitoza, profaza
639.2. centrioli ili centrosom, v. centrioli, centrosom
639.3. svaka stanica-kćer će imati 48 kromosoma, v. mitoza
639.4. metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide), anafazni
kromosomi su jednostruki (imaju 1 kromatidu), v. metafaza, anafaza

640. Odgovori:
640.1. prokariotska stanice nema jezgru već nukleoid, odnosno nema stanične
organele, v. prokarioti

271
640.2. stanična membrana, citoplazma, ribosomi, v. prokarioti, eukariotske stanice
640.3. molekula DNA, v. nukleoid
640.4. mitohondrij, v. simbiogeneza

641. Odgovori:
641.1. 8 ili 9 dana, v. antibiotik, pogledaj na graf
641.2. pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik,/ neredovito je uzimao
antibiotik,/ bakterije su postale rezistentne na antibiotik,/ nastupila je neka nova
infekcija
641.3. Escherichia coli , v. Escherichia coli
641.4. penicilin, Aleksandar Fleming , v. penicilijum, Fleming, A.

642. Odgovori:
642.1. A-morska salata, B-volvoks, C-spirogira, D-jadranski klobučić, E -
klamidomonas, F-kaulerpa
642.2. zelene alge, v. zelene alge
642.3. Volvoks je kolonijalni oblik jednostaničnih algi s podjelom rada i
predstavlja prijelazni oblik iz jednostaničnih prema višestaničnim organizmima, v.
volvoks.
642.4. Alge su primarni proizvođači i čine osnovu svim hranidbenim lancima u
vodenim ekosustavima; fotosintezom oslobađaju kisik, v. alge, primarna organska
proizvodnja, hranidbeni lanac.

643. Odgovori:
643.1. sporofit, slovom A., v. sporofit , paprati
643.2. protalij, v. protalij, paprati
643.3. haploidan, zato što ta tvorba (protalij) nastaje iz haploidne spore, v. paprati,
protalij
643.4. zbog prilagodbe kopnenom načinu života, tj oplodnja je neovisna o
posredovanju vodom

644. Odgovori:
644.1. krvnoj grupi A, v. krvne skupine
644.2. nema aglutinina, v. krvne skupine
644.3. krvna grupa 0 jer nema aglutinogena na eritrocitima, v. krvne skupine
644.4. bjelančevine ili proteini

272
645. Odgovori:
645.1. emulgiranje (raspršivanje) masti u sitne kapljice čime se olakšava djelovanje
lipazama, v. žučni mjehur, žuč
645.2. gušterača (pankreas), slovo D, v. gušterača, gušteračin sok
645.3. povećavaju apsorpcijsku površinu crijeva, upijaju hranjive tvari iz crijevnog
sadržaja, v. tanko crijevo, apsorpcija hrane
645.4. alkoholizam, v. ciroza jetre

646. Odgovori :
646.1. slovom B , proizvodnja jajnih stanica (oogeneza) / lučenje ženskih spolnih
hormona (estrogen i progesteron), v. jajnici, oogeneza, endokrine žlijezde
646.2. slovom A , jajovod, v. jajovod
646.3. slovom C , u njoj se razvija razvoj zametka (embrio – fetus), v. maternica
646.4. gonoreja (kapavac), sifilis (lues), AIDS (SIDA), v. gonoreja, sifilis, AIDS

647. Odgovori:
647.1. ATGCTGCAT, v. komplementarne baze
647.2. DNA-polimeraza, v. polimeraza
647.3. u S fazi, v. interfaza
647.4. AUGCUGCAU, v. sinteza proteina

648. Odgovori:
648.1. Homologni kromosomi su parovi kromosoma koji su jednako dugački,
imaju pričvrsnicu na istome mjestu, izgledom su jednaki i nose gene za ista
svojstva, v. homologni kromosomi.
648.2. EeFf, v. genotip
648.3. EF, Ef, eF, ef, v. genotip, krosingover
648.4. bijeli cvijet ; duga stabljika, v. fenotip

649. Odgovori:
649.1. Martin genotip XH Xh AB; Petrov genotip XH Y 00, v. hemofilija, krvne
skupine, genotip, Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
649.2. Martine gamete XH A, XH B, Xh A, Xh B; Petrove gamete XH 0, Y0, v.
Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
649.3.

273
v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
649.4. vjerojatnost je 1/8, v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano
nasljeđivanje

650. Odgovori:
650.1. analogni organi, v. analogni organi
650.2. nastala su iz pokrovnog tkiva (kože), v.
650.3. iz pragmazova, predaka današnjih gmazova, v.
650.4. zubi u kljunu, kralješnica u repu, pune kosti, kandže na krilima, v. praptica

651. Odgovori:
651.1. A-uz Čile (pretposljednji kvadratić); B-uz Patagoniju (posljednji, najjužniji
kvadratić)
651.2. vrste koje žive sjevernije, bliže ekvatoru su manje a vrste koje žive bliže
južnome polu su krupnije, v. Bergmanovo pravilo
651.3. Bergmanovo pravilo, v. Bergmanovo pravilo
651.4. grebenkama, v. novočeljuske

652. Odgovori:
652.1. biljojedi – zooplankton; mesojedi – riba i lignja v. hranidbeni lanac
652.2. povećanje biomase riba i liganja, v. hranidbeni lanac
652.3. U proljeće se očekuje veća biomasa fitoplanktona zbog viših temperatura i
više svjetla ( veći intenzitet fotosinteze i veće razmnožavanje), v. primarna
organska proizvodnja.
652.4. Primarna organska proizvodnja je sinteza organske tvari iz anorganske a
odvija se u autotrofnim organizmima (zelene biljke); dok je sekundarna organska
proizvodnja ona koja se odvija u heterotrofnim organizmima (životinje), v.
primarna organska proizvodnja, sekundarna organska proizvodnja.

653. Odgovori:
653.1. Pohranjivanje energije, skladištenje energije, zaliha energije, izvor energije;
v. ATP

274
653.2. U vezama između fosfata, između fosfatnih skupina; v. ATP
653.3. Glikoliza, stanično disanje, Krebsov ciklus, oksidativna fosforilacija, vrenje,
svjetlosne reakcije fotosinteze; v. glikoliza, disanje, fotosinteza
653.4. Mitohondrij, kloroplast; v. mitohondrij, kloroplast

654. Odgovori:
654.1. centrosom, centriol, označena slovom B; v. centrosom, centrioli
654.2. jezgra, slovo C ili mitohondrij slovo F; v. jezgra, mitohondrij
654.3. hrapava (zrnata) endoplazmatska mrežica (retikulum); v. endoplazmatska
mrežica
654.4. na Golgijevom aparatu (tijelu); v. Golgijevo tijelo

655. Odgovori:
655.1. anafaza I., slovo D; v. anafaza I., mejoza, mejoza I.
655.2. slovo E; v. mejoza, mejoza II.
655.3. u sjemenicima (testisima); v. spermatogeneza
655.4. crossing-over; v. krosingover, profaza I., mejoza, mejoza I.,

656. Odgovori:
656.1. bakteriofag, bakterijski virus, fag; v. bakteriofagi
656.2. vezanje virusa na površinu bakterije – B, sklapanje i sazrijevanje novih
virusnih čestica – D; v. bakteriofagi
656.3. cijepljenje, imunizacija, vakcinacija; v. cijepljenje, imunizacija
656.4. prioni; v. prioni

657. Odgovori :
657.1. trepetljikaše (Ciliata); v. papučica, trepetljikaši, praživotinje
657.2. stežljivi mjehurić, kontraktilna vakuola, slovo B; v. stežljivi mjehurić
657.3. pelikula; v. pelikula
657.4. A. van Leeuwenhoek; v. Van Leeuwenhoek A.

658. Odgovori:
658.1. latica ili vjenčić; v. cvijet
658.2. u plodnici tučka, u sjemenom zametku; v. tučak
658.3. dvospolni cvijet; v. cvijet
658.4. preobrazbom listova; v. list

275
659. Odgovori:
659.1. grebenke, letačice, novočeljuske; v. ptice, novočeljuske
659.2. šuplje (pneumatične) kosti, lake kosti, prsni greben, prednji udovi
preobraženi u krila; v. ptice
659.3. slovo A; v. ptice
659.4. nesu jaja, suha koža prekrivena rožnatim ljuskama, unutarnja oplodnja,
amniota; v. gmazovi, ptice, amniota

660. Odgovori:
660.1. slovo C, filtriranje krvi; v. glomerul, nefron
660.2. hipertonična, koncentriranija, veće koncentracije; v. antidiuretički hormon
660.3. proteini, aminokiseline; aminokiseline
660.4. uremija; v. uremija

661. Odgovori:
661.1. hipofiza, adenohipofiza; v. hipofiza, adenohipofiza
661.2. somatotropni hormon ili hormon rasta; v. hormon rasta, adenohipofiza
661.3. gigantizam, akromegalija; v. gigantizam, akromegalija
661.4. endokrine svoje produkte (hormone) izlučuju u krv, a egzokrine svoje
produkte (npr. probavne enzime), izlučuju u probavilo; v. endokrine žlijezde,
probavni enzimi

276
662. Odgovori :
662.1. i 662.2.

v. oogeneza, spermatogeneza, mejoza I., mejoza, oplodnja, zigota

662.3. brazdanje, blastulacija; v. brazdanje, blastula, blastoderm
662.4. ektoderm (vanjski listić), mezoderm (srednji listić), endoderm (unutarnji
listić) v. gastrulacija, ektoderm, mezoderm, endoderm

663. Odgovori:
663.1. kariogram muškarca, po prisutnosti Y kromosoma tj. po spolnim
kromosomima X i Y v. kariotip
663.2. metafaza; v. metafaza
663.3. DNA i proteini; v. kromosomi
663.4. 22 autosoma (tjelesna kromosoma) i 1 gonosom (spolni kromosom) 22 + 1;
v. spermiji, jajna stanica, gamete

664. Odgovori:
664.1. eevgvg; v. genotip, vinska mušica, kromosomska garnitura
664.2. e+evg+vg; v. genotip
277
664.3. crno tijelo i ravna krila dulja od tijela; v. fenotip
664.4. Thomas Morgan

665. Odgovori:
665.1. praatmosfera B , stvaranje vodene pare A , „prajuha” C; v. Miller,S.,
praatmosfera
665.2. amonijak, vodena para, metan; v. praatmosfera
665.3. stvaranje složenih organskih spojeva iz jednostavnih organskih ili
anorganskih spojeva; v. evolucija
665.4. približno 4 - 4,5 milijardi godina; v. praatmosfera

666. Odgovori :
666.1. 23-25 °C
666.2. 4-6 °C
666.3. 300
666.4. miris, boja; v. cvijet

667. Odgovori :
667.1. transpiracija; v. transpiracija, puči
667.2. isparavanje, evaporacija;
667.3. mala površina lista, (igličasti list), prekrivena smolom; v. četinjače
667.4. biogeni elementi; v. Dodatak 3.

278
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATCI

279
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

280
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 1

U ovom dodatku prikazani su shematski primjeri koji su opisani pod određenim pojmom
u Leksikonu. Pod tim istim pojmom svrstani su i u ovom dodatku.

DIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM

Aleli: za vrstu boje: crna = A, smeđa = a

za raspored boje: jednobojno = B, pjegavo = b

281
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIŽANJE

Aleli: za crveno = a1
za bijelo = a2

282
_________________________________________________________________________ Dodatci

MONOHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM

Aleli: za visok rast = A

za nizak rast = a

283
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

SPOLNO VEZANO NASLJEĐIVANJE

ženska djeca

xx, xx = prenositelji
xx = bolesna
xx = zdrava

muška djeca

xy = bolesna
xy = zdrava

1. Primjer

2. Primjer

284
_________________________________________________________________________ Dodatci

3. Primjer

4. Primjer

5. Primjer

285
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

TEST KRIŽANJE

AA, Aa = testirane jedinke

aa = recesivni homozigot

AABB, AaBb = testirane jedinke

aabb = recesivni homozigot za oba svojstva

286
_________________________________________________________________________ Dodatci

TRIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM

Aleli: za rast: visok = V, nizak = v

za boju sjemenke: zelena = Z, žuta = z
za oblik sjemenke: glatki = G, naborani = g

Tablični prikaz F2 generacije

VZG VZg VzG Vzg vZG vZg vzG vzg

VZG VVZZG VVZZGg VVZzGG VVZzGg VvZZGG VvZZGg VvZzGG VvZzGg
G 1 1 1 1 1 1 1
1
VZg VVZZGg VVZZgg VVZzGg VVZzgg VvZZGg VvZZgg VvZzGg VvZzgg
1 2 1 2 1 2 1 2
VzG VVZzGG VVZzGg VVzzGG VVzzGg VvZzGG VvZzGg VvzzGG VvzzGg
1 1 3 3 1 1 3 3
Vzg VVZzGg VVZzgg VVzzGg VVzzgg VvZzGg VvZzgg VvzzGg Vvzzgg
1 2 3 4 1 2 3 4
vZG VvZZGG VvZZGg VvZzGG VvZzGg vvZZGG vvZZGg vvZzGG vvZzGg
1 1 1 1 5 5 5 5
vZg VvZZGg VvZZgg VvZzGg VvZzgg vvZZGg vvZZgg vvZzGg vvZzgg
1 2 1 2 5 6 5 6
vzG VvZzGG VvZzGg VvzzGG VvzzGg vvZzGG vvZzGg vvzzGG vvzzGg
1 1 3 3 5 5 7 7
vzg VvZzGg VvZzgg VvzzGg Vvzzgg vvZzGg vvZzgg vvzzGg vvzzgg
1 2 3 4 5 6 7 8

Brojevima od 1 do 8 označeno je 8 različitih fenotipova F2 generacije.

287
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

VEZANI GENI

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

AB = vezani geni
ab = vezani geni

288
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 2

U samim opisima pojmova iz Leksikona dana su pravila i rješenja po jedog od tipičnih

primjera za svaki pojam. Zato su u ovom dodatku dana rješenja onih zadataka koji su
konkretni primjeri pojedinih pojmova. Broj rješenja odgovara broju zadatka.

13. Monohibridno križanje s dominacijom gdje je alel za crnu boju krzna dominantan.

Aleli: za crnu boju krzna = A, za bijelu boju krzna = a

Potomci genotipa AA i Aa su s crnim krznom, a potomak genotipa aa je s bijelim

krznom.

289
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

50. Monohibridno intermedijarno križanje gdje nema dominantnog alela.

Aleli: za crveno = a1, za bijelo =a2

Križanjem ružičaste (a1a2) zijevalice i bijele (a1a1) zijevalice nastaje 50 % crvenih (a1a1)
i 50 % ružičastih (a2a1) zijevalica.

56.

192. Dihibridno križanje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Križanjem roditelja aaBb i aaBb moguće je dobiti potomstvo s dva različita fenotipa u
omjeru 3:1. U ovom slučaju omjer vrijedi samo za drugo svojstvo koje smo označili B i
b.

290
_________________________________________________________________________ Dodatci

248. Monohibridno križanje s dominacijom.

Aleli: za normalnu pigmentaciju = A

za izostanak pigmentacije = a

U ovom slučaju iz odnosa albino muškarca (djed, aa) i žene normalne pigmentacije
(baka, AA) može se dobiti potomstvo u kojem su sva djeca, pa tako i njihova kći,
normalne pigmentacije i genotipa aA.
Iz odnosa žene normalne pigmentacije (kći, aA) i muškarca normalne pigmentacije i
istog genotipa (Aa) dobiva se četiri potomka (unuka) među kojima je jedno dijete albino
(aa), a ostala su djeca normalne pigmentacije (aA, AA, Aa).

251. Dihibridno križanje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a
za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Križanjem genotipa Aabb s aaBa dobit će se potomstvo s četiri različita fenotipa.

291
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

252. Trihibridno križanje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
za tre}e svojstvo: dominantni = C, recesivni = c

Križanjem roditelja AaBbCC u F1 generaciji nastaju četiri fenotipa u omjeru 9:3:3:1.

253. Trihibridno križanje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
za treće svojstvo: dominantni = C, recesivni = c

Svo potomstvo dobiveno križanjem roditelja AAbbCC i aaBBcc ima isti genotip
AabBCc zato jer svaki od roditelja stvara samo jednu vrstu gameta.

292
_________________________________________________________________________ Dodatci

361. Dihibridno krianje s dominacijom

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Roditelji AaBB i Aabb dat }e potomke čiji je omjer fenotipa 3:1 za jedno od spomenutih
svojstava. U ovom slučaju omjer vrijedi samo za svojstvo koje je označeno s A i a.

293
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

294
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 3

ELEMENTI, BIOGENI ELEMENTI

Elementi su jednostavne čiste tvari koje se ne mogu kemijskim putem rastaviti na druge
čiste tvari. Oni se kemijskim reakcijama spajaju dajući spojeve. U tablici su dani svi
elementi koji se javljaju u prirodi.

IME SIMBOL IME SIMBOL IME SIMBOL

aktinij Ac itrij Y praseodimij Pr
aluminij Al jod I prometij Pm
antimon Sb kalcij Ca radij Ra
arsen AS kalij K renij Re
bakar Cu kisik O rubidij Rb
barij Ba klor Cl rutenij Ru
berilij Be kobalt Co samarij Sm
bizmut Bi kripton Kr silicij Si
bor B krom Cr skandij Sc
brom Br ksenon Xe srebro Ag
cerij Ce lantan La stroncij Sr
cezij Cs litij Li sumpor S
cirkonij Zr lutecij Lu tantal Ta
disporzij Dy magnezij Mg tehnecij Tc
dušik N mangan Mn telur Te
europij Eu molibden Mo titan Ti
fluor F neodimij Nd tulij Tm
fosfor P neon Ne ugljik C
gadolinij Gd nikal Ni vanadij V
galij Ga niobij Nb vodik H
hafnij Hf olovo Pb zlato Au
helij He osmij Os željezo Fe
holmij Ho paladij Pd živa Hg
indij In platina Pt

Od navedenih elemenata dio njih je potreban u izgradnji živih organizama pa ih naziva-

mo biogeni elementi. To su abecednim redom: arsen, bakar, bor, cink, dušik, fluor, fos-
for, jod, kalcij, kalij, kisik, klor, kobalt, krom, magnezij, mangan, molibden, natrij, nikal,
selen, silicij, stroncij, sumpor, ugljik, vanadij, vodik i željezo.

Isp.elementarni sastav.

295
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

296
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 4

KATEGORIJE ZAŠTITE PRIRODNE BAŠTINE HRVATSKE

KATEGORIJA
ZAŠTITE
1. Strogi prirodni rezervati
2. Nacionalni parkovi
3. Parkovi prirode
4. Specijalni rezervati
5. Park-šume
6. Spomenici prirode
7. Hortikulturni spomenici
8. Značajni krajolici
9. Pojedine vrste
a) biljne
b) životinjske
BROJ POLOŽAJ
Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu te
2
Bijele i Samarske stijene na Velikoj kapeli
Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kor-
8
nati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit
Kopački rit, Lonjsko polje, dio Medvednice,
6
dio Biokova i dio Velebita
69 npr. otok Lokrum, kanjon Zrmanje i Čikole
23 npr. Zlatni rt Rovinj, Marjan Split, Trakošćan
npr. otok Jabuka, Brusnik, Modra špilja, Gup-
72
čeva lipa, Cerovačke pećine
114 npr. Opeka Vinica, Trsteno, Perivoj Maksimir
28 npr. Zeleni vir, Vražji prolaz, Pakleni otoci
44 npr. runolist, velebitska degenija, kockavica,
tisa
360 npr. vidra, vuk, medvjed, jež, bjeloglavi sup

297
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

298
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 5

GEOLOŠKA VREMENSKA SKALA I FOSILNI ZAPISI

PRVIH POJAVA POJEDINIH SKUPINA ŽIVIH BIĆA
Geološke Početak (prije
Geološki eoni Geološke ere
periode milijuna godina)
Kvartar 2
KENOZOIK
Tercijar 65
Kreda 120
MEZOZOIK Jura 155
Trijas 190
FANEROZOIK Perm 215
Karbon 300
Devon 350
PALEOZOIK
Silur 390
Ordovicij 480
Kambrij 550
PROTEROZOIK 2500
PRETKAMBRIJ
ARHEOZOIK 4500

Fosilni zapisi prvih pojava pojedinih skupina organizama

Kralježnj
Geološke periode aci Beskralježnjaci Biljke

Kvartar Čovjek
Tercijar
Kreda
Jura Ptice Kritosjemenjače
Trijas Sisavci
Perm
Karbon Gmazovi Golosjemenjače
Papratnjače
Devon Vodozemci Kukci
Mahovine
Silur Gljive
Kopnene biljke
Ordovicij
(psilofiti)
Kambrij Ribe
Eukarioti, vodeni
Proterozoik beskralježnjaci
Arheozoik Prokarioti Alge

299
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

JEDNO OD MOGUĆIH FILOGENETSKIH STABALA

ČOVJEKOVIH PREDAKA

KVARTAR

gornji
Homo sapiens
pleistocen
Homo sapiens neanderthalensis

srednji pleistocen
Homo erectus
Paranthropus robustus

donji
pleistocen
Australopithecus africanus

pliocen

Rhamapithecus punjabicus

miocen

TERCIJAR

300
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 6

TEMELJNA PODJELA GLJIVA,

BILJKI I ŽIVOTINJA

GLJIVE (Fungi)

Sluznjače
Algašice
Gljive Mješinarke
Stapčarke

Lišajevi

BILJKE (Vegetabilia)
Bičaši
Kremenjašice
NIŽE BILJKE ILI
Zelene alge
STELJNJAČE
Smeđe alge
Crvene alge

Mahovine
Paprati
VIŠE BILJKE ILI
Papratnjače Preslice
STABLAŠICE
Crvotočine
Golosjemenjače
Sjemenjače
Kritosjemenjače

301
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

ŽIVOTINJE (Animalia)

JEDNOSTANIÈNE ŽIVOTINJE

Bičaši
Sluzavci ili
Praživotinje Korijenonošci
Truskavci
Trepetljikaši

MNOGOSTANIÈNE ŽIVOTINJE

Spužve

Plošnjaci
BESKOLUTIĆAVCI Žarnjaci
Oblenjaci
Mekušci
Kolutićavci
MNOGOKOLUTIĆAVCI
Člankonošci
Bodljikaši
MALOKOLUTIĆAVCI
Žiroglavci
Plaštenjaci
Svitkoglavci
Kružnouste
Ribe
SVITKOVCI
Vodozemci
Kralježnjaci
Gmazovi
Ptice
Sisavci

302