Biologija 2018 PDF

Ispitni katalog za državnu maturu
u školskoj godini 2017./2018.
BIOLOGIJA
Sadržaj
Uvod............................................................................................... 5
1. O
dnos područja, potpodručja i ishoda učenja .........................7
1.1. Opis područja.................................................................................. 8
1.1.1. Organiziranost živoga svijeta......................................... 8
1.1.2. Razmnožavanje i razvoj organizama.......................... 9
1.1.3. Tvari i energija u životnim procesima......................... 9
1.1.4. Ravnoteža i međuovisnosti u živome svijetu........ 10
1.1.5. Biološka pismenost......................................................... 10
1.2. Ishodi učenja................................................................................. 12
1.2.1. Ishodi područja 1. Organiziranost živoga svijeta... 12
1.2.2. Ishodi područja 2. Razmnožavanje
i razvoj organizma............................................................24
1.2.3. Ishodi područja 3. Tvari i energija
u životnim procesima......................................................30
1.2.4. Ishodi područja 4. Ravnoteža i međuovisnosti
u živome svijetu.................................................................34
1.2.5. Ishodi područja 5. Biološka pismenost...................... 41
1.3. Poveznice.......................................................................................43
2. Praktični radovi ...................................................................... 60
3. Opis ispita................................................................................ 64
3.1. Struktura ispita.............................................................................64
3.2. Primjeri ispitnih zadataka........................................................66
3.2.1. Zadatci višestrukoga izbora.........................................66
3.2.2. Zadatci otvorenoga tipa...............................................70
4. Prilozi........................................................................................82
3
Napomena: Ispitni materijali iz Biologije pisani su sukladno pravopisnoj normi hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, “http://www.ihjj.hr/” www.ihjj.hr, 2013.)
Uvod zajednički i jedinstveni za sav živi svijet i različite oblike
Svrha učenja biologije jest razumijevanje svijeta u njegove pojavnosti1. Takav način učenja omogućit će
kojemu živimo i našega mjesta u njemu. učenicima integriranje bioloških sadržaja uočavanjem
sličnosti i razlika u živome svijetu te izvođenje općih
Ispitni katalog obuhvaća zbir bioloških znanja koja
principa koja će učenici trajno pamtiti.
učenici trebaju usvojiti tijekom četverogodišnjega
gimnazijskog obrazovanja. To su znanja koja bi trebao Iako se tijekom izrade kataloga težilo predstaviti
usvojiti svaki budući akademski građanin, a ne samo konceptualni okvir Biologije, to nije u cijelosti
znanja potrebna za nastavak obrazovanja u području ostvareno zbog važećih udžbenika i dosadašnjega
bioloških i njima srodnih znanosti. Učenici bi nakon pristupa poučavanju pa neka područja kataloga
četverogodišnjega gimnazijskog obrazovanja trebali sadržavaju kompromisna rješenja.
poznavati pojave i procese u živome svijetu i razumjeti U suvremenoj nastavi usmjerenoj prema učenicima
uzročno-posljedične veze koje određuju živi svijet. polazi se od definiranja ishoda učenja koji se mogu
Učenici bi nakon četverogodišnjega gimnazijskog ostvariti putem različitih sadržaja. Zbog lakšega
obrazovanja trebali steći kompetencije viših razina, snalaženja učenika i nastavnika u ovome je katalogu,
što uključuje konceptualno razumijevanje i primjenu uz ishode koje učenici trebaju ostvariti, navedena
znanja te analiziranje i vrednovanje, odnosno i sadržajna osnova njihova ostvarivanja. Kako bi se
rješavanje problema. Usvojenost znanja na razini izbjeglo opterećenje brojnim činjenicama i stručnim
prepoznavanja i dosjećanja, odnosno reprodukcije nazivljem, koje nije neophodno za razumijevanje
preduvjet je stjecanja viših razina, no nije pretežiti procesa i načela u živome svijetu, uz svaki su ishod
predmet ispitivanja. Očekuje se da su učenici nakon istaknuti nazivi koje ne treba pamtiti, a učenici ih
četverogodišnjega gimnazijskog obrazovanja usvojili
mogu naći u svojim udžbenicima ili su ih nastavnici
biološka znanja najmanje na razini konceptualnoga
spomenuli tijekom nastave. To ne znači da nastavnici
razumijevanja, odnosno da su usvojili temeljne
ne trebaju učenicima objasniti, u skladu s njihovim
biološke koncepte. Tijekom izrade ovoga kataloga
interesom, spomenute nastavne sadržaje, već to
primijenjen je konceptualni pristup kako bi se učenje
Biologije odmaknulo od reproduciranja opsežnoga znači da se u ispitima neće provjeravati njihovo
sadržaja i kako bi učenici, rasterećeni od potrebe memoriranje. U nekim zadatcima mogu biti korišteni
memoriranja brojnih podataka i naziva, usmjerili i specifični stručni termini, ali će tada u zadatku
pozornost na povezivanje, uočavanje bitnoga i biti ponuđene sve potrebne informacije da bi se
zajedničkoga te prepoznavanje univerzalnih obrazaca na takvome specifičnom primjeru moglo ispitati
u odnosu na karakteristične posebnosti. Zbog toga razumijevanje nekoga za Biologiju ključnoga područja
se odstupilo od dosadašnjih kataloških i programskih razumijevanja.
područja koja predstavljaju znanstvene grane 1
American Association for the Advancement of Science (AAAS)
biologije u skladu s idejom konceptualnog poučavanja 2010. Vision and Change: A Call to Action, Washington, DC:
da se u različitim granama (disciplinama) biologije http://visionandchange.org/files/2010/03/VC_report.pdf,
mogu prepoznati isti obrasci ili principi koji su preuzeto 25. 2. 2011.
5
6
Ispitni katalog usklađen je s odobrenim u drugi plan. Težilo se definirati ishode na višim
četverogodišnjim nastavnim planom i programom za kognitivnim razinama sukladno važećim zakonskim
Biologiju u gimnazijama2. Zbog preglednosti kataloga okvirima, ali treba naglasiti da više razine znanja i
i prema smjernicama HKO-a3 ishodi učenja oblikovani kognitivnih vještina podrazumijevaju usvojenost i
su općenito pa podrazumijevaju snalaženje u gradivu nižih razina znanja.
većih programskih cjelina. Pritom treba paziti da se Zbog važnosti unutarnje integracije različitih bioloških
sadržaji kontinuirano nadograđuju i međusobno područja, ali i zbog nužnosti sveukupne integracije
povezuju tijekom školovanja te da učenik prvoga bioloških znanja sa znanjem ostalih prirodoslovnih
razreda ne treba znati sve što i učenik četvrtoga predmeta uz ishode su predstavljene poveznice koje
razreda. Također, takav način definiranja ishoda ukazuju na osnovne ili najvažnije veze koje omogućuju
naglašava važne pojave, procese i međuodnose u razumijevanje pa su preduvjet stjecanja trajnoga
živome svijetu stavljajući manje važne pojedinosti biološkog znanja.
2
Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, br. 11, Školske novine,
Zagreb, 1995.
3
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, NN, 22/13., http://
www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru
1. Odnos područja, Razmnožavanje i razvoj organizama, Tvari i energija
u životnim procesima, Ravnoteža i međuovisnosti u
potpodručja i ishoda učenja
živome svijetu te Biološka pismenost (Slika 1.). Područja
Živi svijet se zbog svoje kompleksnosti može odgovaraju makrokonceptima koji sažimaju osnovna
promatrati s mnogo raziličitih aspekata, ali je vrlo načela živoga svijeta i koji su osnova za sagledavanje
važno omogućiti njihovo preklapanje jer se samo na temeljnih obrazaca. Raščlambom makrokoncepata
taj način živi svijet može sagledati u potpunosti. Pri dolazi se do konkretnih primjera u kojima se zajednički
konceptnome pristupu (koncepti su u ovome katalogu obrasci mogu prepoznati. Tijekom pripremanja ispita
predstavljeni kao područja i potpodručja) biološki nije dovoljno iz kataloga uzeti u obzir samo sadržaje
se problemi razmatraju s određenoga stajališta, ali kao osnovu učenja, već treba obratiti pozornost na
pri tome treba uočiti da se svaka pojavnost može ishode i pripadajuće potpodručje prve i druge razine
promatrati i s druge polazišne točke, odnosno da te na područje kojemu ishod pripada. Također, treba
ciljevi razmatranja živoga svijeta mogu biti različiti. obratiti pozornost na poveznice unutar Biologije i
Za potrebe izrade kataloga definirano je pet područja ostalih prirodoslovnih predmeta.
unutar Biologije: Organiziranost živoga svijeta,
RAZMNOŽAVANJE TVARI I ENERGIJA RAVNOTEŽA I

ORGANIZIRANOST
I RAZVOJ U ŽIVOTNIM MEĐUOVISNOSTI BIOLOŠKA PISMENOST
ŽIVOGA SVIJETA
ORGANIZAMA PROCESIMA U ŽIVOME SVIJETU
Slika 1. Područja za provjeru bioloških znanja
7
8
Područje Biološka pismenost krovni je obrazac u biosfere, a zasebno je ustrojstvo bioloških subjekata
Biologiji, odnosno prirodoslovlju i u funkciji je razvoja bez stanične organizacije. U potpodručju Srodnosti
prirodoslovne pismenosti koja se smatra jednom od i raznolikosti prikazana je osnova sistematike i
ključnih kompetencija suvremenoga građanina. Prema klasifikacije u živome svijetu s naglaskom na osnovnim
projektu PISA4 prirodoslovna pismenost definirana principima. Isticanjem primjera organizama koji će
je kao sposobnost korištenja prirodoslovnoga biti predmet ispitivanja značajno je smanjen obim
znanja, prepoznavanja pitanja i izvođenja zaključaka podataka i naziva koje učenici moraju pamtiti, a
temeljenih na dokazima radi razumijevanja i lakšega sve s ciljem usmjeravanja nastave prema dubljemu
donošenja odluka o prirodnome svijetu i promjenama razumijevanju osnova Biologije vezano uz tipične
koje u njemu izaziva ljudska aktivnost. primjere s kojima se učenici susreću i u životu.
1.1. Opis područja

1.1.1. Organiziranost živoga svijeta
Ovo područje obuhvaća sve što je vezano uz
organiziranost živih struktura na svim ustrojstvenim
razinama, a cilj je učenja uočiti temeljne i zajedničke
principe građe živoga svijeta te ih povezati s
ulogama koje pojedine strukture obavljaju. Područje
obuhvaća sadržaje učenja u svim četirima razredima
u gimnazijama, a najviše obuhvaća sadržaje
prvoga, drugoga i trećega razreda te ih pokušava
povezati u smislenu cjelinu. U prvome potpodručju
Odnosi veličina u živome svijetu istaknuta je važnost
razumijevanja međusobnoga odnosa veličina
pojedinih struktura i organizacijskih jedinica te odnosa
volumena i površine. U potpodručju Porast složenosti
i razvoj novih svojstava na višim organizacijskim
razinama važno je uočiti da promjene koje prate
porast složenosti živih struktura, odnosno živih bića
nisu samo kvantitativne, već i kvalitativne. Pritom
razlikujemo molekularno ustrojstvo, ustrojstvo na Slika 2. Shema – opis područja Organiziranost živoga svijeta
razini stanice, tkiva, organa, sustava, organizma i
4
PISA 2009. Green at Fifteen? How 15-year-olds perform in
environmental science and geoscience in PISA 2006. Programme
for International Student Assessment, OECD.
1.1.2. Razmnožavanje i razvoj organizama 1.1.3. Tvari i energija u životnim procesima
Cilj je ovoga područja objediniti poimanje temeljnih Područje Tvari i energija u životnim procesima sastoji
obilježja razmnožavanja živih bića kao polazišne točke za se od nekoliko potpodručja koja obrađuju procese
rast i razvoj organizama i to od stanice kao najniže razine izmjene tvari i pretvorbe energije na razini stanice,
pa do jednostaničnoga ili višestaničnoga organizma. organizma i ekosustava. Ishodima su obuhvaćeni
Posebno je važno da ovo područje obuhvati i razvoj sadržaji koji se prema postojećemu programu
organizama tijekom evolucije i to od njihova nastanka općenito obrađuju u prvome, najvećim dijelom u
pa do današnjih dana. Važno je da učenici uoče i povežu trećemu i manjim dijelom u četvrtome razredu.
mehanizme prenošenja nasljednih osobina s roditelja Na razini stanica ti se sadržaji odnose na procese
na potomke, a važan je i utjecaj različitih čimbenika na fotosinteze, vrenja, staničnoga disanja i prijenosa
fenotip organizma te utjecaj čimbenika iz okoliša koji su tvari kroz membranu te na organele ili druge stanične
tijekom evolucije stvorili nove vrste. Razmnožavanje i tvorbe u kojima se događaju. Na razini organizma ti
razvoj organizama obuhvaća sadržaje citologije, genetike, su sadržaji vezani uz unošenje hranjivih tvari i kisika
evolucije, fiziologije životinja i biljaka, botanike i zoologije. u organizam te uz izlučivanje štetnih produkata
metabolizma. Na razini ekosustava ti sadržaji
obuhvaćaju kruženje tvari u prirodi te izvore energije
za živa bića.
Slika 4. Shema – opis područja Tvari i energija u životnim procesima

Slika 3. Shema – opis područja Razmnožavanje i razvoj organizama
9
10
1.1.4. Ravnoteža i međuovisnosti u živome svijetu
Ovo područje obuhvaća nastavne sadržaje koji se
odnose na održavanje ravnoteže u organizmu i
održavanje ravnoteže u prirodi te na međuovisnost
živoga svijeta i okoliša. Cilj je ovoga područja staviti
u međusoban odnos obilježja živih bića i načine
njihova funkcioniranja u promjenjivim uvjetima
okoliša. Važno je da učenici pritom uoče povezanost
okolišnih čimbenika i životnih navika s održavanjem
zdravlja i sprečavanjem poremećaja ravnotežnoga
stanja, odnosno bolesti. Obuhvaćeni sadržaji trebali
bi učenike potaknuti na promišljanje o čovjekovu
utjecaju na okoliš i obrnuto, o utjecaju okoliša na
čovjeka te o mogućnostima za razvoj populacije/
društva. Potpodručje Održavanje ravnoteže u
organizmu uključuje sadržaje koji se odnose na
procese održavanja homeostaze na razini stanice
i organizma. Ishodi obuhvaćaju nastavne sadržaje
fiziologije čovjeka i fiziologije biljaka, a manjim Slika 5. Shema – opis područja Ravnoteža i međuovisnostI u živome svijetu
dijelom sadržaje biologije stanice i raznolikosti živoga
svijeta. Potpodručje Održavanje ravnoteže u prirodi
uključuje sadržaje koji se odnose na životne uvjete, 1.1.5. Biološka pismenost
poremećaje ravnoteže u prirodi zbog utjecaja čovjeka Ovo područje obuhvaća elemente prirodoslovne
te u vezi s tim i razmatranje mogućnosti održivoga pismenosti i razumijevanje biologije kao
razvoja. Ishodima su obuhvaćeni sadržaji ekologije. znanstvene discipline koja se temelji na opisivanju
Potpodručje Međuovisnost živoga svijeta i okoliša i tumačenju pojava i procesa u živome svijetu
obuhvaća sadržaje vezane uz sposobnost organizama te na eksperimentiranju. Današnji opsežni fond
da reagiraju na podražaje iz okoliša i prilagođavaju im
znanstvenih bioloških spoznaja i tumačenja živoga
se na različite načine. Ishodima su obuhvaćeni sadržaji
svijeta rezultat je istraživanja brojnih znanstvenika,
o raznolikosti živoga svijeta, fiziologije i ekologije.
a njihova otkrića i teorije polazišta su za daljnja
istraživanja ili su već u neposrednoj primjeni na korist
i dobrobit ljudi. Stoga biološka znanja suvremenoga
građanina ne obuhvaćaju samo poznavanje teorija
i rezultata istraživanja, već i poznavanje osnovnih
načela i pravila znanstvenoga istraživanja te
razumijevanje znanstvene metodologije i znanstveno
utemeljenoga zaključivanja. Te su kompetencije
nužne suvremenomu građaninu koji u situaciji
izloženosti brojnim i ponekad kontradiktornim ili
pogrešnim informacijama treba odlučiti o vlastitim
postupcima ili prosuditi o pouzdanosti podataka koji
su mu na raspolaganju. Stoga se u ovome području
predviđa ispitivanje sposobnosti analiziranja primjera
uz primjenu načela i metodologije znanstvenoga
istraživanja, razumijevanja primjene znanstvenih
bioloških okrića te razumijevanja koncepta etičnosti
u biološkim istraživanjima. Od učenika se očekuje Slika 6. Shema – opis područja Biološka pismenost
poznavanje najvažnijih bioloških otkrića i znanstvenika
koji su značajno pridonijeli razvoju biološke znanosti.
11
12
1.2. Ishodi učenja strukturu svih područja i njihovih pripadajućih
U katalogu ne treba gledati izolirano ishod učenja i potpodručja te njihove međusobne veze, ali i veze s
njemu pridružene sadržaje, već treba uzeti u obzir drugim prirodoslovnim predmetima.
1.2.1. Ishodi područja 1. Organiziranost živoga svijeta
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

1.1.1.1. mikroskopska veličina, makroskopska veličina, usporedba
1.1.1.
razlikovati na relativne veličine molekula, debljine stanične mebrane, virusa,
Makroskopske
organizacijskim bakterija, struktura i organela u stanici te biljnih i životinjskih konkretne brojčane
i mikroskopske
razinama živoga svijeta stanica korištenjem mjernih jedinica SI sustava (nm, μm, mm, vrijednosti
veličine u živome
veličinom podređene i cm, m), izračunavanje realne veličine stanica/organela s pomoću
svijetu
nadređene strukture mikroskopske slike i korištenoga povećanja
1.1.2.1.
ukazati na važnost
1.1.
odnosa površine i izračunavanje i prikazivanje odnosa volumena i površine na
Odnosi veličina u
volumena kao čimbenika primjerima, primjer pingvina na različitim geografskim lokacijama
živome svijetu
1.1.2. koji ograničava veličinu
Odnos volumena stanice
i površine u živim važnost površine za izmjenu tvari; odnosi površine i volumena na
organizmima 1.1.2.2.
različitim primjerima u živome svijetu, npr. unutarnja membrana
objasniti važnost
mitohondrija i tilakoidne membrane kloroplasta, spiralni
povećanja i smanjenja
kloroplast spirogire, plućni mjehurići, mozak, crijevne resice,
površine u građi živih
hife gljiva, kapilare, korjenove dlačice, škržni listići riba, eritrociti
organizama
sisavaca, preobrazbe listova (kaktus)
1.2.1.1.
usporediti uloge
1.2. C, H, O, N, P, Na, Cl, Ca, Fe, K, Mg, I, S; uloge najvažnijih biogenih postotke zastupljenosti
najvažnijih biogenih
Porast složenosti elemenata na primjerima biljnih i životinjskih organizama mineralnih elemenata
1.2.1. elemenata u živim
i razvoj novih organizmima
Molekularno
svojstava
ustrojstvo živih 1.2.1.2.
na višim građa molekule vode; svojstva vode: vodikove veze, specifični vrijednosti specifičnoga
organizama povezati građu i
organizacijskim toplinski kapacitet, visoka latentna toplina isparavanja (npr. toplinskog kapaciteta
razinama svojstva vode s njezinim
tijekom znojenja), voda kao otapalo, površinska napetost, i latentne topline
značenjem za održavanje
kapilarnost, anomalija vode; uloge vode u živim organizmima isparavanja
života
monomeri, polimeri; ugljikohidrati (monosaharidi, oligosaharidi,
polisaharidi); lipidi (alkohol glicerol + masne kiseline), hidrofilno, strukturne formule
1.2.1.3.
hidrofobno; proteini (peptidi, aminokiseline); nukleinske kiseline organskih spojeva;
analizirati građu i
(nukleotidi DNA, nukleotidi RNA) ATP, kemijske veze (peptidna glikozidnu vezu,
svojstva biološki važnih
veza, vodikova veza); strukturne razine proteina, obilježavanja estersku vezu,
spojeva na primjerima
krajeva molekule DNA (5` i 3`), utjecaj temperature i pH na fosfodiestersku vezu
aktivnost enzima i denaturaciju proteina
ugljikohidrati (monosaharidi: glukoza, fruktoza, riboza,
1.2.1. deoksiriboza; oligosaharidi: saharoza, laktoza; polisaharidi: celuloza,
Molekularno hitin, glikogen, škrob); lipidi (ulja i masti; fosfolipidi; steroidi:
ustrojstvo živih kolesterol, hormoni, vitamini); proteini, primjeri važnih proteina
organizama u živim organizmima; enzimi, nazivlje enzima (-aza); nukleinske kao i u prethodnome
1.2.1.4.
kiseline: DNA, RNA, mRNA, tRNA, rRNA, nukleinske kiseline kao (1.2.1.3.) ne treba
objasniti osnovnu
složeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar pamtiti strukture,
podjelu pojedinih
stanice; pojedine namirnice kao izvori biološki važnih spojeva; dovoljno je razlikovati
1.2. biološki važnih spojeva i
povezivanje uloge pojedinih biološki važnih spojeva s njihovom monomere od polimera
Porast složenosti njihove uloge u živome
građom, npr. ugljikohidrati − energija, izgradnja i regulacija te objasniti funkcije
i razvoj novih svijetu
staničnih struktura i procesa, promet i komunikacija između stanica; spojeva u stanici
svojstava lipidi − zalihe energije, građa biomembrane; proteini − građa
na višim stanica, usklađivanje i ubrzavanje kemijskih reakcija, upravljanje
organizacijskim djelovanjem gena, signalne molekule (prijenos informacija), obrana
razinama organizma od zaraze
razlikovanje bakterija
prema tipu, broju
1.2.2.1. i položaju nitastih
prokariotska stanica, nukleoid, ribosomi, citoplazma, stanična
povezati građu s tvorevina (bičeva, pili),
membrana, stanična stijenka, kapsula, bičevi, pili, plazmid,
ulogama dijelova mezosom, rezervne tvari,
endospore kao oblik za preživljavanje bakterija
1.2.2. prokariotske stanice ostale oblike bakterija,
Stanično razlikovanje građe
ustrojstvo živih stanične stijenke bakterija
organizama 1.2.2.2. detaljnu građu stanične
povezati građu s stijenke, trepetljike,
stanična stijenka, stanična membrana, jezgra, ER, Golgijevo
ulogama pojedinih bičeve i centriole;
tijelo, ribosomi, lizosomi, vakuole, mitohondriji, plastidi, bičevi i
dijelova eukariotskih peroksisome; cis i trans
trepetljike, centrioli, citoskelet
stanica na primjeru biljne stranu Golgijeva tijela,
i životinjske stanice detaljnu građu citoskeleta
13
14
1.2.2.
1.2.2.3.
Stanično
objasniti endosimbiotsku endosimbioza, endocitoza, mitohondriji, kloroplasti
ustrojstvo živih
teoriju
organizama
1.2.3.1.
analizirati životne stanica obavlja sve funkcije organizma, usporedba organela
procese na razini i organa ili organskih sustava, primjeri jednostaničnih i

jednostaničnih višestaničnih organizama, prednosti i nedostatci višestanične
i višestaničnih organizacije
1.2. organizama
Porast složenosti nodule, brakteje, tipove
i razvoj novih cvatova i plodova,
svojstava tvorna tkiva (vršni meristemi, kambij, godovi), trajna
dorzoventralni list,
na višim tkiva (osnovno tkivo ili parenhim asimilacijski, spužvasti ili
1.2.3. nazive: radikul,
organizacijskim transpiracijski, spremišni; pokrovno tkivo, puči; potporno tkivo;
Ustrojstvo na 1.2.3.2. kotiledon, palisadni
razinama provodna tkiva − ksilem i floem; žljezdano tkivo; vegetativni
razini organizma povezati građu i ulogu parenhim, tjemenice,
organi: korijen, stabljika, list; generativni organi kritosjemenjača:
biljnih tkiva i organa traheje, traheide i sitaste
cvijet, cvat, plod, sjemenka, preobrazbe − korijen: gomolj, repasti
cijevi, geofite, razlike
korijen, zračno korijenje; stabljika: gomolj, vitica, trn; list: vitica,
u građi sklerenhima i
trn
kolenhima; vrste biljaka
prema preobrazbama
1.2.3.3.
povezati građu s pokrovno, vezivno (masno tkivo, krv, hrskavica, kosti), mišićno i oblike stanica
ulogama životinjskih živčano tkivo pokrovnoga epitela
tkiva
pokrovni sustav − na primjerima beskralježnjaka (dječja glista, rak,
detaljnu građu svih
kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe pokrovnoga sustava
skupina beskolutićavaca
(ljuske, pousmina, usmina, izmjena plinova, žlijezde u koži vodozemaca,
detalje životnih ciklusa
rožnate ljuske, protein keratin, presvlačenje, masno tkivo, perje, rožnata
nametničkih životinja
tvar i keratin, pokrovno perje, letno perje, vosak, mitarenje
s nazivima ličinačkih
probavni sustav − na primjerima beskralježnjaka (spužva, crvena
stadija (miracidije,
moruzgva, dječja glista, gujavica, kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje
cerkarije i sl.)
građe probavnoga sustava (raznolikost i razvoj probavila, prilagodbe
detaljnu građu
probavila načinu ishrane, npr. mesojedi/biljojedi)
kolutićavaca
dišni sustav − na primjerima beskralježnjaka (gujavica, puž
nazive ličinka
vinogradnjak, lignja, kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe
beskralježnjaka
dišnoga sustava u navedenih organizama s obzirom na način
nazive organa
izmjene plinova (difuzija, škrge, uzdušnice, koža, pluća
za izlučivanje
srčanožilni sustav − na primjerima beskralježnjaka (puž, gujavica,
(protonefridije,
kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe (otvoren i zatvoren
metanefridije,
krvožilni sustav, građa srca u različitih skupina kralježnjaka)
1.2. antenalne žlijezde...)
1.2.3.4. spolni sustav − na primjerima beskralježnjaka (dječja glista, trakavica
Porast složenosti detaljnu podjelu kukaca
analizirati načela građe i puž) i kralježnjaka − uspoređivanje građe spolnoga sustava
i razvoj novih 1.2.3. plaštenjake
i uloge organskih živčani sustav − na primjerima beskralježnjaka (hidra, virnjak,
svojstava Ustrojstvo na osnove građe i način
sustava beskralježnjaka gujavica, lignja, kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe
na višim razini organizma života kopljače
i kralježnjaka na živčanoga sustava (mrežasti živčani sustav, razvoj ganglija i
organizacijskim detaljno Hadžijevu i
konkretnim primjerima mozga, ljestvičav živčani sustav, mozak (prednji, srednji, stražnji,
razinama Haeckelovu teoriju o
primozak), kralježnička moždina, povezivanje evolucijskoga razvoja
postanku višestaničnih
prednjega mozga s načinom života pojedine skupine organizama
životinja
osjetilni sustav − na primjerima beskralježnjaka (virnjak, lignja,
pojavu partenogeneze u
kukac) i kralježnjaka uspoređivanje građe osjetilnoga sustava);
vodenbuhe
nastanak pojedinoga sustava (oko, uho)
svojstva peripatusa kao
organi za pokretanje − na primjerima beskralježnjaka (virnjak,
živoga fosila
puž, gujavica, kukac, skakavac, muha, lignja) i kralježnjaka
kružnouste
− uspoređivanje građe organa za pokretanje (stezanje i
nazive dijelova želudca u
rastezanje mišića, krila kukaca, tri para člankovitih nogu, hitinski
preživača
oklop, „mlazni” pogon, peraje riba, kostur u različitih skupina
broj ganglija
kralježnjaka, letenje u ptica − princip građe kostura i mišića ptica,
latinske nazive kostiju
građa zdjelice sisavaca i kretanje)
i mišića
organi za izlučivanje − na primjerima beskralježnjaka
detaljnu građu mozga i
(moruzgva, gujavica, kukci) i kralježnjaka − uspoređivanje građe
sva polja u kori velikoga
organa za izlučivanje (difuzije, razvoj cjevčica za izlučivanje,
mozga
nečisnica, mokraćna kiselina, pravi bubreg)
15
16
srčanožilni sustav − građa i uloga srca, građa i uloga arterija, vena srčanožilni sustav: nazive
i kapilara, mali i veliki krvotok, koronarni krvotok, kontrakcije srca srčanih zalistaka, slojeve
imunološki sustav − razlikovanje organa, tkiva i stanica srčane stijenke (endokard,
imunološkoga sustava epikard), prijelazne ploče,
limfni sustav − limfne žile, limfni čvorovi i organi latinske nazive slojeva u
dišni sustav − povezivanje građe organa dišnoga sustava građi krvnih žila, promjer
s njihovom ulogom (nos, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice, kapilara, apoptozu,
bronhioli, alveole, poplućnica), položaj organa dišnoga sustava u usporedbu disanja i
tijelu čovjeka, mehanika disanja (mišići, volumen prsnoga koša, krvotoka prije i nakon
tlak, udisaj, izdisaj) rođenja; načelo analize
probavni sustav − povezivanje građe organa probavnoga sustava pokazatelja zdravstvenoga
s njihovom ulogom (usta, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo stanja organizma iz urina
crijevo, analni otvor, žlijezde slinovnice, jetra, žučni mjehur, imunološki sustav: vidi
gušterača, zubi, jezik), položaj organa probavnoga sustava u tijelu, što ne treba u području
objašnjenje osnovne uloge jetre i gušterače u probavi hrane 4.1.2.
mokraćni sustav − povezivanje osnovne građe nefrona s njegovom dišni sustav: latinske
1.2. ulogom u filtraciji krvne plazme i stvaranju mokraće, građa bubrega, nazive organa dišnoga
Porast složenosti položaj organa mokraćnoga sustava u tijelu (bubrezi, mokraćovodi, sustava, površinu pluća
1.2.3.5.
i razvoj novih 1.2.3. mokraćni mjehur, mokraćna cijev, mokraćno-spolna cijev) (brojčano), promjer
povezati građu s
svojstava Ustrojstvo na pokrovni sustav − epiderma, derma, sloj masnih stanica, lojnice, alveola, brojčane
ulogama organskih
na višim razini organizma dlake, znojnice, melanin, kolagen, elastin, uloge kože vrijednosti tlakova
sustava u čovjeka sustav organa za pokretanje − kostur čovjeka, struktura
organizacijskim u plućima; vanjsku i
razinama kosti, oblik, veličina i položaj kostiju, veze među kostima unutarnju respiraciju,
(zglobovi i šavovi), građa i funkcija hrskavice, okoštavanje, brojčane vrijednosti
osein, kalcij, vitamin D, osobine i vrste mišićnoga tkiva, građa različitih vrsta plućnih
poprečnoprugastih mišića; miozin, aktin, kontrakcije mišića volumena, brojčanu
endokrini sustav − endokrine žlijezde i njihov smještaj u tijelu, vrijednost za vitalni
razlikovanje egzokrinih od endokrinih žlijezda, hijerarhijski kapacitet
položaj i uloga hipofize, uloge najvažnijih hormona (hipotalamus probavni sustav:
– princip djelovanja i značenje rezultata analize hormona) latinske nazive organa
spolni sustav − organi muškoga i ženskoga spolnog sustava i probavnoga sustava,
njihove uloge odontoblaste, tipove
živčani sustav − dijelovi živčanoga sustava i njegove uloge, stanica želudca,
građa živčane stanice i uloge njezinih dijelova, usporedba građe kolecistokinin, sekretin,
mozga i leđne moždine, razlikovanje vrste živaca i njihovih Brunnerove žlijezde,
uloga, glavna morfofunkcionalna podjela kore velikoga mozga Lieberkuhnove kripte
(motorne, senzorne, asocijativne i limbičke regije) bez preciznoga mokraćni sustav:
pozicioniranja pojedinoga centra latinske nazive organa
mokraćnoga sustava
pokrovni sustav:
slojeve epiderme i
derme, keratinocite
sustav organa za
pokretanje: latinske
nazive kostiju i mišića
endokrini sustav:
latinske nazive dijelova
sustava, nazive
pojedinih hormona:
melanostimulacijski
hormon, tireokalcitonin,
parathormon, melatonin
spolni sustav: latinske
nazive dijelova sustava
živčani sustav:
1.2. funkcioniranje područja
osjetilni sustav − dijelovi oka (očna jabučica, očni živac),
Porast složenosti za govor u kori mozga,
1.2.3.5. akomodacija oka i poremećaji u funkciji oka (kratkovidnost i
i razvoj novih 1.2.3. mozgovne živce i
povezati građu s dalekovidnost), prijenos svjetlosnih podražaja; građa uha te
svojstava Ustrojstvo na zadaće koje obavljaju,
ulogama organskih princip nastanka osjeta sluha i ravnoteže; uloge jezika; osjetilo
na višim razini organizma električnu aktivnost
sustava u čovjeka njuha i prijenos signala do mozga; mehanizam razlikovanja boja i
organizacijskim mozga i moždane valove,
prostorna percepcija pamćenje, policikličko i
razinama
monocikličko spavanje,
govor: Wernickeovo
i Brokino područje,
glaukom, ablaciju
mrežnice, mentalne/
neuralne/duševne bolesti,
ekscitacijske i inhibicijske
neurone; detalje
funkcionalne podjele kore
velikoga mozga
osjetilni sustav: nazive:
bazilarna membrana,
pokrovna membrana,
Cortijev organ, građa
labirinta, makula, statoliti,
perilimfa, endolimfa
17
18
1.2.4.1.
1.2.4. granica između živoga i neživoga svijeta; od molekule do biosfere,
razlikovati na primjerima
Ustrojstvene raščlaniti organizacijske razine živih bića i navesti primjere;
organizacijske razine
razine u biosferi populacija, životna zajednica, ekosustav, biom, biosfera
živoga svijeta
1.2.5.1.
razlikovati biološke
virusi, subviralni patogeni − princip infekcije (prioni, viroidi);
1.2. subjekte bez stanične satelitne RNA
virusne infekcije
Porast složenosti građe i njihovu važnost u
i razvoj novih 1.2.5. živome svijetu
svojstava Ustrojstvo građa virusa na primjerima virusa mozaičke bolesti duhana
na višim podrijetlo virusa,
bioloških kao predstavnika jednostavnih virusa (proteinska ovojnica,
organizacijskim podjelu virusa prema
subjekata 1.2.5.2. nukleinska kiselina), HIV-a kao predstavnika složenih virusa
razinama obliku kapside; pojmove
bez stanične objasniti građu i podjelu (sadržava i vanjsku ovojnicu prema sastavu sličnu membrani
kapsida, kapsomere,
organizacije virusa stanice domadara, izbojke i reverznu transkriptazu) i bakteriofaga;
peplos, peplomere,
podjela virusa prema tipu stanice kojom se koristi za umnožavanje
godine otkrića
i prema vrsti nukleinske kiseline (RNA virusi, DNA virusi)
1.2.5.3. što od značajka živih organizama virusi nemaju (organiziranost;
usporediti značajke izmjenu tvari i energije ili metabolizam; razmnožavanje, rast i
virusa i živih bića razvitak; podražljivost; prilagodbu; kontrolne procese i homeostazu)
1.3.1.1.
razlikovati podjelu smisao i potreba klasifikacije živoga svijeta; domena, carstvo,
latinske nazive pojedinih
živoga svijeta prema koljeno, razred, red, porodica, rod, vrsta, podvrsta, sorta,
vrsta i sistematskih
sistematskim kategorijama pasmina; važnost i primjena principa dvoimenoga nazivlja; prema
kategorija
i značenje dvoimenoga ponuđenim sistematskim kategorijama razvrstati organizme
nazivlja u Biologiji
1.3.1.
Principi tri domene prema tipu stanične građe (arheja, bakterija,
klasifikacije eukariota), šest carstava (arhebakterije, eubakterije, protisti/
1.3.1.2.
protoktisti, gljive, biljke i životinje), jednostanični prokariotski
1.3. usporediti značajke
organizmi, jednostanični eukariotski organizmi, višestanični
Srodnosti i organizama koji
organizmi koji nemaju prava tkiva, višestanični organizmi s
raznolikosti pripadaju različitim
pravim tkivima; osnovne razlike između organizama pojedinih
domenama i carstvima
carstava, npr. što carstvo gljiva razlikuje ili povezuje s biljnim i
životinjskim carstvom
1.3.2.1. ekstremna staništa, srodnost s eukariotima, endosimbiotska
objasniti značenje teorija; značaj bakterija u procesu kruženja tvari – kao razlagač nazive rodova
1.3.2.
arhebakterija te i kao proizvođač – ali bez ispitivanja detalja cvjetanja kopnenih metanogenih bakterija;
Raznolikost arheja
cijanobakterija i ostalih voda i mora, pioniri vegetacije; prehrambena industrijia i detalje procesa kruženja
i eubakterija
bakterija za čovjeka i u biotehnologija, razlikovanje pojedinih primjera bolesti prema tvari
biosferi tablici 7. (Zarazne bolesti) u prilogu
građu bičeva i trepetljika;
konceptakule,
internodije, nodije,
aerociste, cistozigotu,
pojam aerociste,
tipove pojedinih
1.3.3.1.
pigmenata i udjele
analizirati osnovne
ameba, papučica, euglena; uloga pelikule, stanična membrana, u skupinama, ostale
značajke građe
hranidbeni mjehurići, stežljivi mjehurići, jezgra, kloroplasti, očna tipove fotosintetskih
jednostaničnih
pjega, trepetljike, lažne nožice, bičevi; spirogira, volvoks i morska pigmenata, produkata
heterotrofnih i
salata, jadranski bračić; talus ili steljka, jednostanični i kolonijalni fotosinteze i rezervnih
autotrofnih te
organizmi; stabalce, korjenčići, listići, pigmenti karakteristični za tvari svih autotrofnih
višestaničnih autotrofnih
osnovne skupine (klorofili, karoten, ksantofili, fikobilin) protoktista, feoplaste,
protista/protoktista na
rodoplaste, detalje
tipičnim predstavnicima
skupina svjetlećih
1.3.3. i zlatnožutih alga,
1.3. pirenoid, cenocitu, građu
Raznolikost
Srodnosti i jadranskoga klobučića,
protista/
raznolikosti građu kaulerpe, građu
protoktista
pelikule
razmnožavanje
kremenjašica; proces
probave u trepetljikaša,
zeleni bičaši (euglena), kremenjašice (kremena zemlja), zelene
konjugaciju trepetljikaša,
1.3.3.2. alge (volvoks, morska salata, kaulerpa, klobučić), smeđe alge
ciklus razmnožavanja
objasniti značenje (jadranski bračić, padina) i crvene alge (agar, litotamnijski
plazmodija, podrijetlo
autotrofnih i vapnenac, veza s cijanobakterijama), autotrofni protoktisti kao
heterotrofnih
heterotrofnih protista/ bioindikatori (morska salata, zelena euglena, padina) u dobivanju
protoktista,
protoktista za čovjeka energije i biogoriva te u prehrani; praživotinje: korjenonošci –
predstavnike sluznjača,
i biosferu na tipičnim amebe i krednjaci (bolest − dizenterija; taloženje sedimenata od
kitridijale, rasplodne
predstavnicima vapnenca); bičaši – trihomonas (nametnički bičaši); trepetljikaši
organe (sporangiofore
– papučica; truskovci – Plazmodium sp. (malarija)
i zoosporangije)
peronosporu i plijesni,
sluznjače
19
20
tipični primjeri: kvaščeve gljivice, kistac, narančasta zdjeličarka detaljnu podjelu gljiva
1.3.4.1.
i muhara; navoditi značajke gljiva koje ih povezuju s biljkama, u pododjeljke, nazive:
izdvojiti osnovne
odnosno sa životinjama (heterotrofan način života, hitin, terestički, epiliski,
značajke građe gljiva na
nepokretnost, glikogen, hife, micelij, klobuk, stručak, plodište, kriptobioza, kolumela,
sporangiji, spore) himenija, aspergiloza
1.3. 1.3.4.
Srodnosti i Raznolikost gljiva prehrana, otrovnost, proizvodnja antibiotika; kvaščeve gljivice,
raznolikosti i lišajeva zelena plijesan (kistac − Penicillium), smrčak, narančasta
1.3.4.2.
zdjeličarka, tartufi, pepelnice, vrganj, bukovača, pečurka
objasniti značenje gljiva građu soredija, detalje
(šampinjon), puhara, peronospora vinove loze, zelena pupavka,
i lišajeva za čovjeka i građe slojeva lišaja
muhara, kandida/kandidijaza; „pioniri vegetacije”; u medicini
biosferu
(islandski lišaj); mutualizam gljiva s cijanobakterijama ili zelenim
algama; uloga slojeva u građi lišajeva
pojmove: filoidi, kauloid,
rizoidi, sporogon;
evolucijske linije
mahovina (rožnjače,
jetrenjače i prave
mahovine); pojmove:
operkulum, kormus,
haptera; građu psilofita,
lepidodendrona,
crvotočina i selaginele;
pojmove: trofosporofil,
induzij; građu sterilne
i fertilne stabljike
preslice; podjelu na
mahovine na primjeru vlaska − nevaskularne stablašice, sporofit
evolucijske linije
1.3.5.1. analizirati (tobolac, držak), gametofit (korjenčić, listići, stabalce), prevladava
u golosjemenjača,
osnovne značajke gametofit; papratnjače na primjeru bujadi − korijen, stabljika,
neprave plodove,
1.3. 1.3.5. građe stablašica list, prilagodbe na kopneni način života (vaskularne stablašice),
evolucijske linije
Srodnosti i Raznolikost (mahovina, papratnjača, ovisnost o vodi tijekom razmnožavanja; golosjemenjače na
kritosjemenjača; nazive:
raznolikosti biljnoga svijeta golosjemenjača i primjeru bora; kritosjemenjače na primjeru jabuke, pšenice i
gnetumi, andrecej,
kritosjemenjača) na kukuruza (vegetativni i generativni organi, značajke jednosupnica
ginecej; nazive:
tipičnim predstavnicima i dvosupnica); s pomoću dihotomskih ključeva razvrstavanje
sinergide i antipode,
biljnih organizama − primjer zadataka praktičnih radova
entomogamne,
ornitogamne,
hiropterogamija,
anemogamija,
hidrogamija,
epizoohorija,
hidrohorija,
anemohorija, antohorija,
trofosporofili,
anemofilija,
entomofilija, ornitofilija,
hiropterofilija,
hidrofilija,
partenokarpija
21
22
treset, sedrene barijere, kameni ugljen; građevinarstvo – drvo;
proizvodnja papira, smola; farmaceutska industrija – iglice
za sirupe protiv kašlja, ginko; hortikultura; ekološka uloga:
1.3.5.2.
crnogorične šume; povrće (kupus, blitva, grah, endivija); voće:
objasniti značenje biljaka
jabuka, višnja, šljiva, jagoda, ribiz, smokva, rogač, dud, pitomi florna carstva
za čovjeka i biosferu na
kesten, lješnjak; ljekovite biljke: preslice, metvica, majčina
dušica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja; začinske biljke: ružmarin,
lovor, peršin, bosiljak, origano; žitarice (ječam, pšenica); otrovne
1.3.5. biljke: tisa, đurđica, mrazovac, oleander, naprstak, bunika
Raznolikost mahovine: obični vlasak, mah tresetar, sedrotvorci; papratnjače:
biljnoga svijeta poljska preslica, bujad, jelenak; golosjemenjače: bor, jela,
smreka, čempres, tisa, ginko, cikas; kritosjemenjače –
dvosupnice: bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva,
1.3.5.3.
kadulja, kamilica, suncokret, maslačak; jednosupnice: luk, ljiljan,
opisati raznolikost flore i
trave: pšenica, kukuruz, zob, trska; endemične vrste: velebitska
vegetacije Hrvatske
degenija, hrvatska sibireja (relikt), dubrovačka zečina, hrvatska
1.3.
perunika, runolist, hrvatski karanfil; zaštićene vrste: navedeni
Srodnosti i
endemi i ugrožene vrste, npr. obična kockavica, orhideje, tisa,
raznolikosti
božikovina, širokolisna veprina
detaljne klasifikacije
unutar skupina
beskralježnjaka; razrede
žarnjaka; pregled
Tablica 5. Obilježja beskralježnjaka; Tablica 6. Obilježja građe pripadnika
1.3.6.1. kralježnjaka u prilogu; razvrstavanje i prepoznavanje tipičnih natkoljena oblenjaka;
1.3.6.
analizirati osnovne predstavnika glavnih skupina životinja prema njihovoj građi; natkoljeno lovkaši;
Raznolikost
značajke građe glavnih razvrstavanje životinjskih organizama s pomoću dihotomskih natkoljeno stapčari;
životinjskoga
skupina životinja na ključeva − primjer zadataka; razlikovanje morfologije mekušaca detaljnu sistematiku
svijeta
tipičnim predstavnicima na primjerima puža, školjkaša i glavonošca, razlikovanje riba; detaljnu podjelu
morfologije člankonožaca na primjerima pauka, raka i kukca vodozemaca; beznošce
(indijski rijač); detaljnu
podjelu gmazova;
detaljnu podjelu ptica;
detaljnu podjelu sisavaca
spužve − poznavati tradiciju spužvarstva na Jadranu (Krapanj);
beskolutićavci − žarnjaci (hidra, moruzgva, vlasulja, koralji,
tradicija koraljarstva na otoku Zlarinu, ušati klobuk), plošnjaci
(virnjaci, metilji, trakavice), oblići i mekušci (puževi: priljepci,
vinogradnjak, balavci; školjkaši: bezupka, dagnja; glavonošci: sipa,
lignja, hobotnica; školjkaši akumuliraju mikroorganizme i štetne
spojeve iz mora – opasnost od trovanja)
mnogokolutićavci − korisna uloga gujavice, pijavice, korisna
1.3.6.2.
i štetna uloga kukaca za čovjeka: štetna uloga kukaca kao
objasniti značenje
nametnika (biljne uši, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca bolesti
beskralježnjaka i žiroglavce, svitkoglavce,
(komarci, uši, muhe, krpelj), crna udovica kao naš otrovni pauk;
kralježnjaka za čovjeka plaštenjake, kružnouste
uloga kukaca u biosferi; hrana drugim životinjama, oprašivanje
i biosferu na tipičnim
biljaka, rasprostranjivanje sjemenaka, proizvodnja meda; uloga u
predstavnicima
prehrani − rakovi; malokolutićavci − ježinci, zvjezdače, zmijače,
1.3.6. trpovi, njihova uloga u morskim ekosustavima
1.3.
Raznolikost kralježnjaci: ribe u prehrani, primjeri uzgoja u Republici
Srodnosti i
životinjskoga Hrvatskoj – pastrva, šaran, orada, tuna; važnost različitih vrsta
raznolikosti
svijeta riba u ekosustavu; zmije otrovnice: poskok i riđovka, što poduzeti
prilikom zmijskoga ugriza; uloga ptica u ekosustavima, ptice u
prehrani ljudi; značenje sisavaca za čovjeka (kućni ljubimci, hrana,
sirovine za industriju)
uzroci raznolikosti hrvatske faune i velikoga broja endema, zaštita
životinjskih vrsta u Republici Hrvatskoj i uzroci ugroženosti;
primjeri ugroženih vrsta: mekušci, npr. periska, prstaci, puž
bačvaš; vodozemci − čovječja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukači; brojeve zaštićenih vrsta
1.3.6.3.
gmazovi; ptice − grabljivice, npr. orlovi, jastrebovi, sokolovi, u pojedinim skupinama
opisati raznolikost faune
sove; pjevice i močvarice, npr. čaplje, rode, žličarka; sisavci − vuk, životinja, kategorije
Hrvatske
ris, medvjed, vidra, sredozemna medvjedica, šišmiši; endemične zaštite iz Crvenih knjiga
vrste: kosac, endemični gušteri na otocima, čovječja ribica, endemi
krške faune; karakteristike autohtonih pasmina životinja nastalih
u ovisnosti s uvjetima života u određenome staništu
23
24
1.2.2. Ishodi područja 2. Razmnožavanje i razvoj organizma

2.1.1. 2.1.1.1.
Spolno i nespolno usporediti uloge binarne rezultati binarne diobe i staničnih dioba koje se pojavljuju pri

razmnožavanje na diobe, mitoze i mejoze u različitim oblicima razmnožavanja prokariota i eukariota
razini stanica razmnožavanju
2.1.2.1.
povezati način
dvojna dioba kao način razmnožavanja prokariota; načini
razmnožavanja s detalje konjugacije
rekombinacije u prokariota (konjugacija, transformacija,
uvjetima života (F+, F−)
transdukcija); klonovi
prokariotskih
organizama
askus, askosporu,
bazidiosporu,
2.1.2.2.
dioba (euglena), oblici nespolnoga (vegetativnoga) i spolnoga gametangiogamiju,
analizirati prednosti i
razmnožavanja biljaka; gljiva (na primjeru kvasca i plijesni); somatogamiju, razvojne
nedostatke različitih
prednosti i nedostatci različitih oblika razmnožavanja u ovisnosti o stadije mješinarka i
oblika razmnožavanja
životnim uvjetima; klonovi, oplodnja stapčarka, razmnožavanje
protoktista, biljaka i gljiva
turionima, hibernakulima
2.1. ili bulbilima
Razmnožavanje i
2.1.2. 2.1.2.3.
nasljeđivanje oblici nespolnoga (vegetativnoga) i spolnoga razmnožavanja
Spolno i nespolno analizirati uspješnost
životinja; prednosti i nedostatci različitih oblika razmnožavanja
razmnožavanje na različitih oblika
ovisni o životnim uvjetima (samooplodnja, razvitak iz neoplođene
razini organizama razmnožavanja s
jajne stanice, pupanje...); oplodnja, brojnost potomstva i
obzirom na uvjete života
parazitizam (na primjeru trakavice), klonovi
životinja
2.1.2.4.
usporediti značajke i haploidno/diploidno, spore biljaka i gamete životinja nastaju
ulogu rasplodnih stanica mejozom, gamete biljaka nastaju mitozom
u biljaka i životinja
2.1.2.5. nazive: ovojnica oocita,
objasniti gametogenezu gamete, tijek gametogeneze, sličnosti i razlike u oogenezi i primarni i sekundarni
kao preduvjet spolnoga spermatogenezi, pojašnjenje da gametogeneza uključuje i mitozu spermatociti i oociti (1. i
razmnožavanja na i mejozu 2. reda), spermatogoniji,
primjeru čovjeka oogoniji
2.1.2.6. ovulacija, menstruacijski ciklus, spolni hormoni (estrogen,
analizirati menstruacijski progesteron), hormoni koji reguliraju rad i rast spolnih žlijezda,
ciklus žene promjena koncentracije hormona tijekom ciklusa, trudnoća
2.1.3.1.
objasniti replikaciju DNA topoizomeraze,
povezanost građe i uloge DNA, replikacija DNA,
DNA i njezino značenje ostale enzime koji
komplementarnost, DNA polimeraza, ligaza, S faza interfaze
za pravilno odvijanje sudjeluju u replikaciji
staničnih dioba
detaljnu građa tRNA,
aminoacil-tRNA;
2.1.3.2. ribosomi, mRNA, tRNA, rRNA, RNA polimeraza, genska šifra kao
aktivaciju aminokiselina;
objasniti biosintezu triplet nukleotida na molekuli DNA (kod), kodon, antikodon,
2.1.3. detaljnu građu
proteina kao ostvarenje aminokiseline, peptidna veza, biosinteza proteina: transkripcija,
Nasljeđivanje na ribosoma, polisome;
nasljedne upute na razini translacija i smatanje proteina; uloga START i STOP kodona, nazivi:
razini stanica kombinacije dušičnih
stanice introni i eksoni
baza za STOP i START
kodone
informacija za sintezu polipeptida/proteina, kalup za sintezu RNA
tablicu genetičkih
2.1.3.3. molekula („centralna dogma”), genska šifra (okvir čitanja), načelo
šifra za aminokiseline,
obrazložiti zašto su geni kontrole aktivnosti drugoga/drugih gena: mehanizam kontrole
nazive gena u procesu
2.1. funkcionalni dijelovi aktivacije gena u prokariotskome organizmu na primjeru laktoza
regulacije aktivnosti
Razmnožavanje i molekule DNA operona; koristiti se tablicom kodona, regulacija ekspresije gena
gena
nasljeđivanje u eukariota
izračunavanje relativne
udaljenosti između
2.1.4.1. alel, lokus, dominantno svojstvo, recesivno svojstvo, dvaju vezanih gena
analizirati odnose među kodominantno svojstvo, genotip, fenotip, multipli aleli, na molekuli DNA na
genima i njihov utjecaj homozigot, heterozigot, hemizigot; vezani geni, utjecaj temelju postotka
na razini organizma ili krosingovera na odvajanje vezanih gena, vinska mušica (kao prvi rekombinantnih
pojedine osobine testni organizam); poligenska svojstva potomaka; dominantne
2.1.4. i recesivne osobine
Nasljeđivanje na čovjeka i vinske mušice
razini organizama
2.1.4.2.
povezati stalnost veza gen – DNA (kromatin) − kromosom, tjelesni (somatski) i
broja, građe i oblika spolni kromosomi (gonosomi); zbir (set) gena specifičan je za
nazive metaboličkih
kromosoma s definicijom vrstu i mijenja se postupno, mutacijama; poliploidija i međuvrsni
poremećaja
vrste kao reproduktivno križanci − nove vrste kod biljaka te sterilni križanci životinja zbog
izolirane skupine nemogućnosti pravilnoga odvijanja mejoze
organizama
25
26
2.1.4.3.
primijeniti zakone monohibridno i dihibridno križanje, test-križanje, nepotpuna
nasljeđivanja na dominacija (intermedijarno); očekivani rezultati u F1 i F2

konkretnim zadatcima uz generaciji; primjena Mendelovih zakona križanja; primijeniti
objašnjenja Mendelovih načela spolno vezanoga nasljeđivanja
zakona
2.1.4.4.
analizirati odnose modifikacije; primjeri obilježja jedinke koja su nastala izravnim

2.1.4. genotipa, fenotipa i utjecajem čimbenika iz okoliša na jedinku
Nasljeđivanje na okoliša
razini organizama promjene broja i građe kromosoma, štetne, korisne i neutralne
kombinacije broja
mutacije, divlji tip, somatske mutacije, mutacije u spolnim
kromosoma kod
2.1.4.5. stanicama; značaj promjena gena/kromosoma za nastanak
pojedinih sindroma
identificirati uzroke tumora i poremećaje razvoja; Downov i Turnerov sindrom;
i posljedice pojedine
mutacija i moguće mutacije broja i/ili građe kromosoma iščitati iz kariotipa i/ili
mutacije (Jacobsov
posljedice na razini rodoslovlja; spontane i inducirane mutacije; mutageni faktori,
sindrom, Patauov
jedinke/populacije/vrste pušenje, droga, alkohol, stres, nepravilna prehrana, virusi;
sindrom, Edwardov
2.1. metabolički poremećaji i šarenilo listova kao posljedica mutacije
sindrom)
Razmnožavanje i DNA staničnih organela
nasljeđivanje 2.1.5.1.
litički i lizogeni
opisati načela
ciklus bakteriofaga,
umnožavanja virusa na ciklus umnožavanja, reverzna transkripcija
nazive faza ciklusa
primjeru bakteriofaga
umnožavanja
i HIV-a
2.1.5.2.
2.1.5. obrazložiti sposobnost
Umnožavanje mitohondrija i plastida mitohondriji, plastidi, DNA, postanak eukariotske stanice (teorija o
virusa i ostalih da se umnožavaju endosimbiozi); majčinsko nasljeđivanje
nestaničnih i neovisno o dijeljenju
substaničnih stanice
tvorba 2.1.5.3.
analizirati ulogu sljedove DNA koje
plazmida u plazmidi kao prenositelji osobina iz jedne bakterijske stanice prepoznaju pojedini
prokariotskim stanicama u drugu; upotreba plazmida u genetičkome inženjerstvu na restrikcijski enzimi,
i njihovu primjenu primjeru kloniranja gena za inzulin nazive restrikcijskih
u genetičkome enzima
inženjerstvu
podjelu profaze I i
opisati ulogu i dijelove interfaze u životnome ciklusu stanice;
mejoze na podfaze,
2.2.1. 2.2.1.1. tijek binarne diobe, faze mitoze i mejoze − sličnosti i razlike;
prometafazu,
Životni ciklus analizirati životni ciklus način nastanka, broj i građa kromosoma na početku i kraju diobe;
kinetohoru, podjelu
stanice stanice homologni kromosomi, bivalenti, kromatide, diobeno vreteno,
kromosoma prema
centromer, telomera, razine spiralizacije kromosoma
položaju centromere
izospore, heterospore,
mikrospore, makrospore
(megaspore),
mikrosporangij,
makrosporangij
(megasporangij),
sporofit i gametofit s obzirom na nastanak spora (mejozom) i mikrogametofit,
2.2.2.1.
gameta (mitozom); usporedba sporofita i gametofita mahovina, megagametofit,
objasniti osnovno načelo
papratnjača, golosjemenjača i kritosjemenjača; redukcija vegetativnu i
izmjene generacija i
2.2. gametofita tijekom evolucije; izmjena haploidne i diploidne generativnu jezgru,
redukcije gametofita u
Životni ciklusi generacije u zelenih alga (na primjeru morske salate); oprašivanje, triploidni endosperm,
autotrofnih organizama
oplodnja, nastanak sjemenki u kritosjemenjača mikropilu, nucel,
2.2.2. integument, andrecej,
Životni ciklus anteridije, arhegonije,
organizma partenokarpiju, pseudantij,
građu klasa (obuvenac,
košuljica, loduli), nodij,
ligulu, epikotil, hipokotil
2.2.2.2. izmjena diploidne i haploidne faze (haploidne su spolne stanice),
usporediti životne izmjena spolne i nespolne generacije (na primjeru žarnjaka);

cikluse životinjskih metamorfoza vodozemaca; preobrazbe kukaca, partenogeneza na
organizama primjeru paličnjaka
2.2.2.3.
usporediti faze u životu rođenje, djetinjstvo, pubertet, mladenaštvo, zrelost, starost, smrt;

čovjeka s obzirom na djelovanje hormona
psihofizičke značajke
2.3.1.1. očuvanje broja i vrste kromosoma (molekula DNA), iz jedne
2.3.1. povezati mitozu s nastaju dvije genetički identične stanice, povećanje broja stanica
2.3. broj kromosoma u
Povećanje broja rastom višestaničnoga − rast; uloga meristemskih tkiva biljnoga organizma (vršni i
Rast i razvitak pojedinih vrsta
stanica organizma i obnavljanjem bočni meristemi); regeneracija, matične stanice, totipotentnost,
njegovih stanica pluripotentnost
27
28
2.3.2.1.
detalje vezane uz
odrediti bitne značajke
zigota, blastula, gastrula, embrio, fetus, diferencijacija stanica, embriogenezu, što se
pojedinih faza
zametni listići, organogeneza razvija iz pojedinoga
embrionalnoga razvoja
zametnog listića
2.3.2. čovjeka
2.3.
Diferencijacija 2.3.2.2.
Rast i razvitak
tkiva i organa povezati nastanak
tumora s poremećajem onkogeni, tumor supresorski geni, nekontrolirane diobe, benigni i

kontrole aktivnosti gena maligni tumori, utjecaj okoliša
odgovornih za stanične
diobe
mutacije (korisne, štetne i neutralne); važnost prirodne selekcije
2.4.1.1. kao evolucijskoga čimbenika, prirodna i umjetna selekcija; važnost
analizirati čimbenike izolacije kao evolucijskoga čimbenika, geografska, reproduktivna
2.4.1. evolucije i ekološka izolacija; genska snaga; koevolucija; usporedba
Čimbenici Lamarckove i Darwinove teorije
evolucije 2.4.1.2.
detaljan opis procesa
objasniti osnovna
kemijska evolucija, Millerov i Ureyev pokus, biološka evolucija dobivanja koacervata/
načela i etape kemijske i
mikrosfera
biološke evolucije
godine ili geološka
2.4. razdoblja prvoga
Postanak i razvoj pojavljivanja i/ili
života na Zemlji fosili, prijelazni oblici, razvojni nizovi, fiziološki, genetički,
dominacije pojedinih
2.4.2.1. embriološki dokazi, paleontologija, način postanka fosila, ribe
2.4.2. skupina organizama,
analizirati dokaze resoperke, praptica, čudnovati kljunaš, psilofitine, pteridosperme;
Dokazi evolucije starost pojedinih fosila
biološke evolucije razvojni niz konja, homologni i analogni organi, atavizmi,
– „ediakara fauna”,
rudimentarni organi, endemi, relikti, prilagodbe
kleidoničko jaje; nazive
i faze u razvojnome nizu
konja, kita i slona
2.4.3.1.
mehanizmi specijacije na primjerima; promjene na razini nazive: alopatrijska,
2.4.3. analizirati evoluciju
populacije, vrste viših sistematskih kategorija (mikroevolucija, simpatrijska,
Postanak vrsta na različitim razinama
makroevolucija, megaevolucija), konvergencija; divergencija parapatrijska specijacija
biološke organizacije
vrijeme pojavljivanja/
postojanja pojedinih
Afrika kao čovjekova pradomovina; sličnost između ljudi i
vrsta, starost fosila,
srodnih vrsta životinja, osnovne značajke koje su, počevši od
2.4. 2.4.3.2. mjesto otkrića fosila,
2.4.3. Australopithecus sp. te unutar roda Homo (H. habilis, H. erectus, H.
Postanak i razvoj analizirati pojavu i razvoj tjelesne dimenzije
Postanak vrsta neanderthalensis, H. sapiens), usložnjavanjem dovele do postanka
života na Zemlji čovjeka na Zemlji pripadnika pojedinih
naše biološke vrste, Krapina − Hušnjakovo brdo, Vindija, D. G.
vrsta, kulture −
Kramberger
olduvajska, ašelejenska,
musterijanska
29
30
1.2.3. Ishodi područja 3. Tvari i energija u životnim procesima

kemijske reakcije svih
kemosintetskih bakterija
(treba znati samo one
koje provode dušične
bakterije); brojčane
vrijednosti valnih
duljina vidljive svjetlosti;
reakcije fuzije vodika u
helij; fotosustave I i II,
njihove valne dužine i
povezanosti; dijelove
3.1.1.1.
vidljivoga spektra
usporediti fotosintezu i
autotrofija; fotoautotrofi; fotosintetske bakterije (cijanobakterije, (plavi, crveni, zeleni);
kemosintezu s obzirom
purpurne bakterije); alge, biljke; kemoautotrofi, kemosintetske kemijsku strukturu
na reaktante i produkte
bakterije (nitrifikacijske ili dušične bakterije) klorofila; ostale tipove
tih reakcija i organizme
fotosintetskih pigmenata
3.1. koji ih provode
3.1.1. autotrofnih protoktista,
Procesi izmjene produkte fotosinteze i
Procesi vezanja
tvari i pretvorba rezervne tvari smeđih i
energije i sinteze
energije na crvenih alga, fotosinteza
biomolekula −
razini stanice u biljaka suhih staništa
ugljikohidrata,
− metaboličke (sukulente); enzime
lipida, proteina
reakcije u sekundarnim
reakcijama – rubisko;
fotorespiraciju; dodatne
mehanizme vezanja CO2
(C4 biljke i CAM biljke)
3.1.1.2.
analizirati utjecaj
vanjskih čimbenika na utjecaj vode, svjetlosti, temperature i ugljikova(IV) oksida na
intezitet fotosinteze intenzitet fotosinteze
(voda, svjetlost,
temperatura i CO2)
3.1.1.3.
raščlaniti reakcije
fotosinteze na svjetlu i fotosinteza: primarne i sekundarne reakcije fotosinteze
reakcije u tami (Calvinov
ciklus)
3.1.1.4.
povezati
submikroskopska građa kloroplasta: ovojnica, tilakoidi, stroma, različite vrste tilakoida,
submikroskopsku
grana tilakoidi, ribosomi, kružna DNA, škrobna zrnca nazive enzima u stromi
3.1.1. građu kloroplasta s
Procesi vezanja fotosintezom
energije i sinteze 3.1.1.5. postotke zastupljenosti
biomolekula − analizirati oblike u minerala u tlu; posljedice
ugljikohidrata, kojima su biljci dostupne oblici u kojima su biljci dostupni: vodik, kisik, dušik, ugljik, fosfor, nedostatka ili viška
lipida, proteina glavne mineralne tvari sumpor, magnezij; uloge vode, ugljikova(IV) oksida, mineralnih minerala u biljkama;
(ioni, soli) potrebne za tvari (dušika, fosfora, sumpora, magnezija) za biljku reakcije redukcije N2 i
razvitak biljke i njihove redukcije NO3−; kruženje
uloge u razvitku biljke fosfora i sumpora
heterotrofija; saprofiti: saprofitske bakterije (bacil sijena i
bakterije koje uzrokuju vrenje, metanske bakterije), heterotrofni
3.1.2.1.
protisti/protoktisti, gljive, životinje; paraziti: parazitske bakterije
3.1. razlikovati heterotrofnu
(uzročnici bolesti), parazitski protisti/protoktisti (trihomonas,
Procesi izmjene prehranu saprofita i
tripanosoma, malarični plazmodij), parazitske gljive (pepelnica,
tvari i pretvorba parazita
rđa, snijet, peronospora), parazitske životinje (metilj, dječja glista,
energije na krpelj)
razini stanice 3.1.2.
− metaboličke Procesi 3.1.2.2.
reakcije oslobađanja analizirati procese
opisati procese vrenja i uvjete u kojima se odvijaju: alkoholno detaljnije reakcije
energije iz vrenja kao procese
vrenje, mliječno-kiselo vrenje, maslačno vrenje, octeno vrenje (na vrenja; shemu
biomolekula i kojima anaerobni
razini općih jednadžba vrenja) proizvodnje bioplina
sinteza ATP-a mikroorganizmi dolaze
do energije
3.1.2.3. detaljne reakcije
objasniti stanično staničnoga disanja;
stanično disanje: anaerobno (glikoliza), aerobno (Krebsov ciklus,
disanje kao proces kojim nazive koenzima;
transportni lanac elektrona); sinteza ATP-a
aerobni organizmi jednadžbu dišnoga
dolaze do energije koeficijenta
3.1.3.1.
3.1.3. usporediti pasivne
pasivno (bez utroška energije): difuzija (npr. kisika, ugljikova(IV)
Prijenos tvari načine prolaska tvari
oksida); olakšana difuzija (npr. glukoze, neke aminokiseline);
kroz staničnu kroz membranu s
osmoza; hipotonično, hipertonično, izotonično
membranu obzirom na vrstu tvari
koja se prenosi
31
32
3.1.3.2.
aktivno (s utroškom energije): prijenos iona (natrijevih, kalijevih)
analizirati ulogu
suprotno koncentracijskomu gradijentu; centri automacije srca
natrij-kalij crpke u poticaju analizu EKG-a
(S-A čvor, A-V čvor), sinapsa, depolarizacija, repolarizacija; sistola,
rada srca i u prijenosu
dijastola, uloga EKG-a
živčanih impulsa
3.1.3.3.
3.1. razlikovati endocitozu i egzocitoza/endocitoza (pinocitoza, fagocitoza); unose se
Procesi izmjene egzocitozu s obzirom na makromolekule i mikroorganizmi; izlučuju se, npr. neki enzimi,
3.1.3. pinosom, fagosom
tvari i pretvorba vrstu tvari koje se prenose hormoni, komunikacijske molekule (citokini, hormoni rasta i sl.),
Prijenos tvari
energije na tim procesima i s obzirom nepotrebne tvari; provode ih neki protisti/protoktisti, leukociti
kroz staničnu
razini stanice na stanice koje ih provode
membranu
− metaboličke
reakcije 3.1.3.4.
autotrofne (kemosintetske i fotosintetske); heterotrofne
objasniti razlike u načinu
(saprofitske i parazitske)
ishrane bakterija
3.1.3.5.
povezati reakcije reaktanti i produkti fotosinteze i staničnoga disanja; vezanje i sheme metaboličkih
fotosinteze sa staničnim oslobađanje energije putova
disanjem
3.2.1.1.
kemijska razgradnja hrane (djelovanje enzima); probavne žlijezde:
usporediti ulogu detaljan proces
slinovnice, jetra, gušterača; enzimi u izlučevinama probavnih
produkata žlijezda probave trepetljikaša;
žlijezda: u slini − alfa-amilaza (ptijalin); u gušteračinim sokovima:
slinovnica i žljezdanih podrijetlo heterotrofnih
amilaze, lipaze, peptidaze; iz jetre − žuč s emulgatorima za
stanica želudca, jetre i protoktista
masnoće (žučnim solima), enzimi koji se luče u želudcu
3.2. gušterače u probavi hrane
Procesi izmjene 3.2.1. sastojci hrane koji su izvor energije u organizmu i koji izgrađuju
3.2.1.2.
tvari i pretvorba Prehrana organizam; iskorištavanja hranjivih tvari: razgradnja; izgradnja;
razlikovati bazalni i radni
energije na razini organizma skladištenje hranjivih tvari; veza brojnosti mitohondrija s
metabolizam
organizma oslobađanjem energije u mišićnim stanicama
biljke mesožderke (rosika, vrčonoša, venerina muholovka);
3.2.1.3. parazitske biljke (volovod, vilina kosa); simbioza (mutualizam
analizirati specifične mahunarka i dušikovih bakterija, nitrofiksacijskih bakterija i
oblike ishrane biljaka bakterija roda Rhisobium), mikoriza (mutualizam stablašica, npr.
orhideje kokoške s gljivama), poluparazitske biljke (imela)
3.2.
3.2.2.1.
Procesi izmjene 3.2.2. vrijednosti parcijalnih
objasniti načela izmjene
tvari i pretvorba Disanje prijenos plinova iz alveola u krv i iz krvi u stanice i obrnuto tlakova kisika i
plinova u plućima i na
energije na razini organizma ugljikova(IV) oksida
razini stanica
organizma
3.2.3.1.
analizirati utjecaj viška/
izlučivanje suvišne vode; nedostatak vode; ADH
manjka vode na sastav
tjelesnih tekućina
3.2.3.2.
3.2. 3.2.3.
analizirati posljedice
Procesi izmjene Izlučivanje
previsokih/preniskih
tvari i pretvorba otpadnih izlučivanje ugljikova(IV) oksida: acidoza, alkaloza
koncentracija
energije na razini produkata
ugljikova(IV) oksida u
organizma metabolizma
tjelesnim tekućinama
3.2.3.3.
povezati nastanak izlučivanje otpadnih produkata razgradnje proteina (ureje);

amonijaka i ureje s deaminacija (jetra)
metabolizmom proteina
3.3.1.1.
3.3.1.
objasniti biogeokemijske opisivanje s pomoću slika biogeokemijskih ciklusa vode (kisika i
Kruženje tvari u
cikluse ugljika, dušika vodika), ugljika i dušika
prirodi
i vode
3.3.2.1.
povezati odnose ishrane uloge proizvođača i potrošača u kruženju ugljika, vode i dušika u
u biocenozi s kruženjem prirodi; uloga razlagača na primjeru kruženja ugljika i vode; uloge
tvari i protjecanje bakterija u kruženju dušika u prirodi
energije u ekosustavu
3.3. Procesi
izmjene tvari 3.3.2.2.
i pretvorba razlikovati primarnu hranidbeni lanac, hranidbena mreža; proizvođači, potrošači,
energije na razini od sekundarne razlagači; detritus; najproduktivniji ekosustavi (tropska kišna
3.3.2.
ekosustava organske proizvodnje u šuma, koraljni grebeni)
Izvori energije za
ekosustavu
živa bića
3.3.2.3.
analizirati hranidbenu odnosi energije na razini stanice, jedinke (usporedba životinja sa
piramidu s obzirom na stalnom i promjenjivom tjelesnom temperaturom – prilagodbe
broj i biomasu članova za očuvanje stalne tjelesne temperature), ekosustav; hranidbena

hranidbenoga lanca piramida; potrošnja apsorbirane energije na različitim razinama
te količinu energije na hranidbene piramide
pojedinoj prehrambenoj
razini
33
34
1.2.4. Ishodi područja 4. Ravnoteža i međuovisnosti u živome svijetu

4.1.1.1. osmotska ravnoteža − održavanje osmotskoga tlaka, vakuole
4.1.1.
objasniti načelo u biljaka, stežljivi mjehurići (kontraktilne vakuole); izotonične, nazive: plazmoliza,
Homeostaza na
održavanja osmotske hipotonične i hipertonične otopine; infuzija (fiziološka otopina, deplazmoliza
razini stanice
ravnoteže otopina glukoze); dehidracija
koncentracije iona, broj
tjelešaca/L krvi; detaljan
DKS − granulirane i
agranulirane leukocitie,
segmentirane i
nesegmentirane
(polimorfonuklearne
tjelesne tekućine − stanične i izvanstanične, krvna plazma, ili mononuklearne)
4.1. međustanične; kemijski sastav tjelesnih tekućina; pH; krv − uloge leukocite; postotne
Održavanje (prijenosna, regulacijska, obrambena), sastav (eritrociti, vrste udjele leukocita;
ravnoteže u leukocita, trombociti, krvna plazma); hemoglobin − uloga (HbO2, retikulocite;
4.1.2.1.
organizmu 4.1.2. HbCO2); objašnjenje pojma krvotvorno (krvotvorna tkiva i organi, hematopoetske
analizirati razlike u
Homeostaza na važnost brzine sedimentacije krvi, regulacija sastava tjelesnih redove (loze), građu
sastavu i ulogama
razini organizma tekućina (filtracija krvne plazme, reapsorpcija, sekrecija, količina hematopoetskih tkiva i
tjelesnih tekućina
vode, ionski sastav; acidoza, alkaloza; uloge vitamina i minerala organa; građu i količinu
u čovjekovu organizmu (minerali: Fe, P, Ca, I; vitamini: C, B/D, A), proteina plazme,
razumjeti davanje fiziološke otopine prilikom velikoga gubitka hematokrit, strukturu
krvi, npr. prometne nesreće molekule hemoglobina,
HbA, HbF, nazive spojeva
s hemoglobinom
− oksihemoglobin,
karbaaminohemoglobin,
karboksihemoglobin;
produkte razgradnje
bilirubina
disanje i krvotok
sustavi: dišni − regulacija disanja; srčanožilni − frekvencija fetusa; HbA i HbF;
rada srca, razlikovanje učinka udarnoga i minutnoga volumena; hormone eritropoetin
mokraćni − bubrezi: ekskrecijska i regulacijska uloga (sastava i angiotenzinrenin;
krvne plazme, krvnoga tlaka, proizvodnje eritrocita); koža − uloge vrste limfocita (0 − K,
(zaštitna, sekrecijska, ekskrecijska, termoregulacija, sinteza D NK); HLA molekule;
vitamina); pokretački; probavni; endokrini − hormoni (tropni limfotoksine, limfokine,
4.1.2.2. hormoni hipofize, tiroksin, adrenalin, parathormon, inzulin, citokine; histiocite,
analizirati uloge glukagon, ADH, aldosteron, GTH, spolni hormoni); živčani − Kupfferove stanice
pojedinoga organa i antagonizam simpatikusa i parasimpatikusa, neurohormoni jetre; građu antitijela ili
organskih sustava u (noradrenalin, acetil-kolin), receptori i osjetila; spolni − hormoni imunoglobulina (lake i
održavanju homeostaze i spolne žlijede; imunološki − podjela specifične imunosti: teške lance, -S-S- veze,
serumska i stanična, specifična imunost (limfociti B i T, antitijela), varijabilne i konstantne
nespecifična imunost, imunološka reakcija antigen-antitijelo, dijelove), različite
primarni i sekundarni imunološki odgovor, transplantacija i mehanizme stanične
reakcija imunološkoga sustava, posljedice transplantacijske imunosti (stimulatorske
reakcije; neke krvne grupe (AB0-sustav i Rh sustav), posljedice stanice, SPA stanice);
4.1. transfuzijske reakcije podjelu fagocita:
4.1.2.
Održavanje mikrofagi i makrofagi
Homeostaza na
ravnoteže u 4.1.2.3.
razini organizma
organizmu objasniti mehanizam mehanizam povratne sprege, nefron − ADH, koncentracija šećera
povratne sprege na u krvi − inzulin i glukagon
primjeru lučenja hormona
angiotenzinrenin;
tlak tjelesnih tekućina, razlikovati sistolički i dijastolički krvni tlak, nazive: hipertonija/
normalne vrijednosti arterijskoga krvnog tlaka (120/80 mmHg), hipotonija, vrijednosti
povišen (hipertenzija) i snižen krvni tlak, opasnosti visokoga tlaka krvnoga tlaka u
4.1.2.4.
(moždana i srčana kap); utjecaj autonomnoga živčanog sustava kPa, lipoproteine
analizirati čimbenike koji
− simpatikusa i parasimpatikusa; adrenalin; vanjski čimbenici: male gustoće (LDL),
utječu na krvni tlak
temperatura, prehrana, pušenje, stres, premalo tjelesne lipoproteine velike
aktivnosti, pretilost; povezanost ateroskleroze i dijabetesa s gustoće (HDL) i
povišenim krvnim tlakom lipoproteine vrlo male
gustoće (VLDL)
pojačano ili smanjeno znojenje; širenje ili sužavanje krvnih žila u
4.1.2.5.
koži; drhtanje ili smanjenje mišićne aktivnosti; djelovanje hormona vazodilataciju i
objasniti mehanizme
tiroksina na metabolizam; termoregulacija kao mehanizam vazokonstrikciju
termoregulacije
povratne sprege; uloga hipotalamusa i termoreceptora
35
36
plazmolizu,
deplazmolizu,
tonoplast, Casparijevu
prugu, apoplastni
4.1.2.6. procesi vezani uz primanje vode u biljci, procesi vezani uz put, simplastni put,
4.1.2.
analizirati mehanizme transport otopina (vode, minerala i asimilata) u biljci: difuzija, turgescentnost,
Homeostaza na
održavanja homeostaze osmoza, bubrenje, turgor, korjenov tlak, transpiracija i gutacija; vrste transpiracija,
razini organizma
u biljnome organizmu korjenove dlačice, ksilem, floem plazmodezmije, biljne
hormone − giberelini,
citokinini, apscizinsku
kiselinu; detalje građe
provodnih elemenata
energetske vrijednosti
namirnica, sastav
namirnica, nabrajanje
esencijalnih i
neesencijalnih
posljedice nehigijene: karijes, paradontoza, gingivitis, zarazne
aminokiselina i masnih
bolesti (Tablica 7. Zarazne bolesti u prilogu); posljedice loših
4.1. kiselina; hemolitičku
životnih navika: pušenja, alkoholizma, uživanja droga, nedostatne
Održavanje 4.1.3.1. bolest novorođenčadi ili
tjelesne aktivnosti, manjka sna, stresa, nepravilne prehrane;
ravnoteže u analizirati utjecaj fetalnu eritroblastozu;
posljedice onečišćenja okoliša: onečišćenja zraka, vode i tla; bolesti
organizmu okolišnih čimbenika nazive anemija:
organskih sustava: anemije, AIDS; pretilost, anoreksija, bulimija,
i životnih navika na sideropenična,
dijabetes, hipovitaminoza, hipervitaminoza, osteoporoza,
zdravlje i pojavu bolesti perniciozna, aplastična,
poremećaji srčanoga ritma; autoimune bolesti; alergije (astma,
hemolitička; shemu
4.1.3. anafilaktički šok), tumori (benigni i maligni), mogućnosti liječenja;
zgrušavanja krvi;
Poremećaji piramida pravilne prehrane/tanjur pravilne prehrane
leukopeniju, leukocitozu,
homeostaze limfopeniju; bolesti
krvotvornih organa;
tumore živčanoga
sustava
patogenost, epidemiološki lanac: uzročnici zaraze (bakterije,
virusi...), izvor zaraze (ljudi, životinje, okoliš), putovi širenja
(člankonošci, zemlja, zaraženi predmeti, krv; hrana i voda; zrak
4.1.3.2.
− kapljična zaraza), ulazna vrata (oštećena koža, sluznica, dišni
analizirati epidemiološki
sustav, probavni sustav, mokraćni i spolni sustav), količina (zarazna
lanac i mjere sprečavanja
doza) i virulencija (zaraznost) uzročnika, osjetljivost (prijemljivost)
širenja zaraznih bolesti
domaćina; načini sprečavanja širenja zaraze: održavanje osobne
higijene; dezinfekcija, pasterizacija, sterilizacija, termička obrada
hrane; važnost pasivne i aktivne imunizacije (cijepljenje)
4.1.3.3. antibiotici, antibiogram, analiziranje krivulje rasta populacije
objasniti važnost bakterija (dijagram), otpornost (rezistencija) na antibiotike,
4.1. pravilne primjene razumijevanje narušavanja mikrobioma u ljudima pretjeranom
4.1.3. antibiotika upotrebom antibiotika
Održavanje
Poremećaji
ravnoteže u 4.1.3.4.
homeostaze spolne bolesti (gonoreja, sifilis, klamidija, herpes, HPV, detaljno simptome
organizmu povezati zarazu spolno
trihomonijaza, kandidijaza), AIDS, hepatitis (Tablica 7. Zarazne svih spolno prenosivih
prenosivim bolestima s
bolesti u prilogu); rizična ponašanja: promiskuitet i ovisnosti bolesti
rizičnim ponašanjem
abiotički čimbenici (temperatura, svjetlost, voda i vlaga),
4.2.1.1. ograničavajući čimbenici, ekološka valencija i rasprostranjenost nazive: diuralne i
analizirati utjecaj organizama (kozmopoliti, endemi), ekološki minimum, nokturalne životinje;
abiotičkih čimbenika na maksimum, optimum; učinci promjene temperature na djelovanje autoekologiju,
živa bića enzima, metabolizam i lučenje hormona, promjene abiotičkih sinekologiju
uvjeta okoliša, umjetne i prirodne sukcesije, ekologija
intraspecijski odnosi, kompeticija; potencijal razmnožavanja,
4.2.1.2. briga za potomstvo, rast populacije, kapacitet okoliša; utjecaj
4.2.1. analizirati odnose odnosa jedinka različitih vrsta na brojnost jedinka u populacijama;
Životni uvjeti među jedinkama i interspecijski odnosi: predatorstvo, kompeticija, simbioza −
populacijama iste vrste i mutualizam (na primjeru lišaja, mikorize, raka samca i moruzgve),
4.2. različitih vrsta parazitizam (ektoparaziti i endoparaziti), komenzalizam (bršljan);
Održavanje ekološka niša
ravnoteže u
prirodi 4.2.1.3.
analizirati uloge i podjela na biljojede, mesojede i svejede; hranidbeni lanac, mreža
međuovisnost pojedinih i piramida; utjecaj pojedinoga člana hranidbenoga lanca na
članova hranidbenoga prethodnoga ili sljedećega člana u lancu
lanca/mreže/piramide
onečišćenje vode, tla i zraka (freoni − CFC, ozonske rupe; učinak
podjelu voda
staklenika, CO2, metan; globalno zatopljenje; kisele kiše, SO2, NO2);
4.2.2. 4.2.2.1. prema saprobnosti:
utjecaj suvremene poljoprivrede (pesticidi, umjetna gnojiva,
Poremećaji analizirati štetno oligosaprobne, alfa i
zakiseljavanje tla i voda); uništavanje šuma (erozija tla); izgradnja
prirodne djelovanje čovjeka na beta mezosaprobne,
prometnica i akumulacijskih jezera, urbanizacija; autohtone
ravnoteže biosferu polisaprobne; jezera:
i alohtone vrste, utjecaj invazivnih vrsta (mungos, kaulerpa,
oligotrofna i eutrofna
ambrozija, pajasen, signalni rak)
37
38
ugrožavanje i gubitak staništa, posljedice na brojnost i izumiranje
vrsta; utjecaj promjena u staništu na opstanak vrsta; ugrožene
4.2.2.2.
4.2.2. vrste − Crvene knjige − poznate zaštićene vrste u Republici
objasniti na primjerima
Poremećaji Hrvatskoj (vuk, ris, medvjed, vidra, sredozemna medvjedica,
razloge ugroženosti
prirodne crna roda, bijela roda, žličarka, orlovi, bjeloglavi sup, šišmiši,
biljnih i životinjskih vrsta
ravnoteže vodozemci, gmazovi, riječni rak, velebitska degenija, hrvatska
u Republici Hrvatskoj
sibireja, dubrovačka zečina, božikovina, tisa, širokolisna veprina,
runolist, obična kockavica)
bioraznolikost, održivi razvoj − ekonomska, socijalna i ekološka
sastavnica, prirodni resursi − pitka voda i obnovljivi izvori
4.2.3.1.
energije, prednosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije, postupke pročišćavanja
objasniti pojam
primjena ekološki prihvatljivih metoda u poljoprivredi, organski voda
održivoga razvoja
uzgoj, prikupljanje sekundarnih sirovina i njihovo recikliranje,
pročišćavanje voda
brojčane podatke
4.2. ugroženih i zaštićenih
Održavanje vrsta, stupnjeve
ravnoteže u ugroženosti vrsta,
prirodi podatke o nacionalnim
4.2.3.2.
zaštita staništa i ekosustava; nacionalni parkovi u Republici parkovima − godine
obrazložiti razloge
4.2.3. Hrvatskoj; značenje strogih rezervata; parkovi prirode (na primjeru proglašenja, površine
zaštite prirodnih
Održivost i razvoj Medvednice, Velebita, Biokova, Kopačkoga rita, Vranskoga jezera, i sl., prepoznavanje
područja na primjerima
Učke) svih kategorija zaštite
iz Republike Hrvatske
prirode s primjerima,
zakone o zaštiti okoliša,
konvencije o zaštiti,
važne datume zaštite
prirode i okoliša
4.2.3.3.
objasniti kako se čovjek
koristi promjenljivošću križanja; umjetni odabir; umjetno oprašivanje i umjetna oplodnja; ksenotransplantaciju,
vrsta za stvaranje novih kultivari (sorte, pasmine), klonovi, GMO, eugenika toksogene, transfekciju
sojeva/sorta/pasmina/
vrsta
4.3. podražaji (endogeni, egzogeni); osjetila; reakcije na podražaje
4.3.1. 4.3.1.1.
Međuovisnost (pozitivne i negativne, gibanje, komunikacija: mirisna, feromoni,
Reakcija na povezati vrste podražaja
živoga svijeta i zvučna − cvrčci, svjetlosna − krijesnice; obrana (otrovi, neugodni
podražaj s reakcijama na podražaj
okoliša mirisi, biljke − smola), hormoni koji određuju spol
4.3.1.2.
4.3.1. taksije, gibanja u stanici, uzroci gibanja organa biljaka (tropizmi,
analizirati gibanja
Reakcija na nastije), gibanja životinja (plivanje, letenje, hodanje, puzanje,
organela, organa i
podražaj skakanje)
organizama
prilagodbe životinja: disanje (uzdušnice, pluća), pokrov tijela
− zaštita od isušivanja; unutarnja oplodnja; razvoj zametka
u jajetu (oviparni) i živorodni (viviparni) organizmi; udovi;
4.3.2.1.
prilagodbe biljaka: na oprašivanje i rasprostranjivanje (cvijet,
interpretirati prilagodbe građu kutikule,
plod); prilagodba cvijeta i oprašivača; prilagodbe građe i uloge
organizama na kopneni ovoviviparne organizme
puči; razvoj pokrovnoga, potpornoga i provodnoga sustava; razvoj
način života
vegetativnih organa i preobrazbe organa (korijen: gomoljasti,
repasti korijen, zračno korijenje; stabljika: vitica, trn; list: vitica,
trn)
hibernacija, estivacija, linjanje, mitarenje, migracije, ovisnost
površine tijela i veličine tjelesnih nastavaka u odnosu na masu
4.3.2.2.
4.3. u održavanju tjelesne temperature na primjerima (pingvini i
povezati prilagodbe nazive: Alenovo i
Međuovisnost lisice), prilagodbe na sušu na primjerima (deve, kukci); prilagodbe
životinja s različitim Bergmanovo pravilo
živoga svijeta i koje su omogućile pojavu homeotermnosti u ptica i sisavaca
klimatskim uvjetima
okoliša 4.3.2. (četverodijelno srce, veličina i broj eritrocita, veća dišna površina,
Prilagodljivost pokrov tijela, potkožno masno tkivo)
preživljavanje nepovoljnih uvjeta (temperatura, voda): mirovanje
sjemenka i pupova, podzemni organi biljaka, debljina epiderme − nazive: stratifikacija,
kutikula, pluto; odbacivanje listova; građa i smještaj puči, veličina vernalizacija,
4.3.2.3.
listova; podjela biljaka prema količini vlage u staništu: kserofiti dormancija,
analizirati prilagodbe
(kaktus, maslina, brnistra), mezofiti (hrast, bukva), higrofiti fotoperiodizam,
biljaka na klimatske i
(trska, šaš, žabnjak ), hidrofiti (lopoč, lokvanj, riža), svjetlost: fotomorfogeneza,
ekstremne uvjete
fotosinteza, rast i razvitak, cvjetanje, dnevni i sezonski ritam; fitokromi, florigeni,
prema mineralnome sastavu tla: biljke slanuše (mrižica, petrovac, cirkadijani ritmovi
tamaris), biljke kiselih i lužnatih tala
ribe − škrge, srce, peraje, koža, hidrodinamičan oblik, bočna
4.3.2.4.
pruga, vanjska oplodnja; vodozemci − tanka koža, plivaće kožice,
vanjska oplodnja, ličinka punoglavac (osobine riba, metamorfoza),
organizama za život
prilagodbe organizama koji su naknadno prešli na život u vodi
u vod
(npr. morske kornjače, kitovi, dupini)
39
40
simetrije tijela (zrakasta i dvobočna), krila (ptice, šišmiši, kukci),
perje (vrste), šuplje (pneumatične) kosti, kljun bez zubi, letni
4.3.2.5. mišići, prsni greben, zračne vrećice, aerodinamičan oblik tijela;
analizirati prilagodbe peraje, hidrodinamičan oblik tijela, bočna pruga, riblji mjehur;
organizama za kretanje noge (hodanje, trčanje, skakanje, penjanje, plivanje − plivaće
na kopnu, vodi i zraku kožice), prsti, kopita, papci; rep, razvijen mišićni sustav, tjelesni
nastavci za lebdenje i plivanje planktonskih organizama, organeli
za pokretanje − bičevi, trepetljike; prilagodbe dupina i ribe
zubalo (biljojedi, mesojedi, svejedi, kukcojedi, glodavci); oblik i
veličina kljuna; usporedba probavila s obzirom na način prehrane,
usni organi kukaca, usi kitova; prilagodbe predatora i plijena:
4.3. heterodontno zubalo,
osjetila, žlijezde (otrovne, mirisne), oblik tijela i obojenost živih
Međuovisnost 4.3.2. 4.3.2.6. zubnu formulu, dijelove
bića kao prilagodba okolišu (kriptična obojenost, mimikrija),
živoga svijeta i Prilagodljivost povezati prilagodbe želudca preživača
upozoravajuće boje; različiti fotosintetski i drugi pigmenti
okoliša organizama s načinom (burag, kapura,
(klorofili, karoten, ksantofili, fikoeritrin); kromatska adaptacija;
ishrane knjižavci, sirište); nazive:
građa lista (asimilacijski i transpiracijski parenhim); spremišni
fitomimeza i aposemija
organi; asimilacijska uloga stabljike (npr. kaktus, veprina);
mesojedne biljke − nedostatak minerala u tlu nadoknađuju
životinjskim proteinima (Venerina muholovka, rosika, vrčonoša)
nametnički člankonošci (uši, buhe, krpelji); kolutićavci (pijavice),
4.3.2.7.
prehrana krvlju − antikoagulansi, beskolutićavci (metilji,
trakavice, gliste, trihinela); zaštitna kutikula, anaerobnost,
nametničkih organizama
redukcija organa, dvospolnost i potencijal razmnožavanja −
s obzirom na životne
hiperprodukcija; nametnički protoktisti (srdoboljna ameba,
uvjete i način prehrane
malarični plazmodij)
1.2.5. Ishodi područja 5. Biološka pismenost

5.1.1.1.
povezati imena
5.1.1. Otkrića Tablica 4. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos
znanstvenika s njihovim
tijekom povijesti (u prilogu)
doprinosom biološkoj
5.1. znanosti
Znanstvena
misao 5.1.2.1.
5.1.2. Primjena
izdvojiti primjere
bioloških kultura stanica, korištenje matičnih stanica, genetičko
bioloških otkrića koja
istraživanja i inženjerstvo; cijepljenje, liječenje (antibiotici, genska terapija)
unapređuju život
otkrića
suvremenoga čovjeka
postavljanje istraživačkoga pitanja ili hipoteze na temelju
5.2.1.1. dobivenih podataka; određivanje ciljeva istraživanja i
primijeniti osnovna razumijevanje razlike hipoteze i ciljeva, zavisna i nezavisna varijabla
načela i značajke na primjeru istraživačkoga pitanja ili hipoteze, kontrolirani uvjeti;
znanstvenoga važnost ponavljanja mjerenja, kontrolni uzorci/skupine; procjena
istraživanja primjerenosti i znanstvene korektnosti metodologije na primjerima
istraživanja koji su ponuđeni u zadatcima
5.2.1.2.
analizirati numerički statistička analiza, srednja vrijednost, slika (crtež, shema,

i grafički prikazane fotografija, grafički prikaz), tablični prikaz
5.2. 5.2.1. rezultate istraživanja
Znanstvena Istraživanje u istraživačko pitanje, pretpostavka (hipoteza), cilj istraživanja; područje
metodologija biologiji 5.2.1.3.
istaživanja, uzorak, materijal, laboratorijski i terenski pribor, mjerni
predložiti nacrt
instrumenti, metodologija istraživanja, plan (nacrt) istraživanja;
istraživanja na temelju
kvalitativna i kvantitativna analiza, tablični i grafički prikazi, statistička
istraživačkoga pitanja ili
analiza (deskriptivna statistika, jednostavni testovi, korelacija), opis
hipoteze
rezultata; rasprava (diskusija), literaturni izvori, citiranje
5.2.1.4.
promatranje u prirodi, uzorkovanje, pokus, sekcija, svjetlosni mikroskop,
usporediti prednosti i vrste mikroskopa:
načelo rada elektronskoga mikroskopa, kultura stanica, kloniranje,
nedostatke u primjeni fazni, polarizacijski i
hranjive podloge, laboratorijski uvjeti, DNA analize, označavanje
najpoznatijih metoda fluorescenijski, SEM,
životinja, datiranje izotopima ugljika (starost), sekvenciranje,
i tehnika u biološkim TEM
kromatografija, elektroforeza (samo opisati principe djelovanja)
istraživanjima
41
42
opravdanost manipuliranja laboratorijskim organizmima u skladu
5.2.2.1. zakonske odredbe
5.2. 5.2.2. s međunarodnim propisima i propisima Europske unije (traženi
analizirati etičke i detalje propisane
Znanstvena Etika u biološkim propisi bit će opisani u zadatku), posljedice i opravdanost uplitanja
probleme u biološkim Zakonom o zaštiti
metodologija istraživanjima u prirodne procese, etičnost znanstvenika i autorska prava,
istraživanjima životinja
odgovornost znanstvenika prema društvu
1.3. Poveznice Zadatci uz pojedini ishod u osnovi su povezani s
kako bi se omogućilo razumijevanje složenosti naznačenim ishodima, ali mogu biti vezani i uz ostala
života na Zemlji te razumijevanje njegovih uzroka znanja u Biologiji koja su neophodna za razumijevanje
i posljedica, neophodno je povezivati pojedinačna pojedinoga ishoda te za rješavanje problemskih
znanja i vještine vezane uz određene ishode s drugim situacija koje se mogu pojaviti uz pojedini ishod.
ishodima u Biologiji, ali i sa znanjima i vještinama koja Područje Biološka pismenost, kao osnova za
su sastavni dio nastavnih sadržaja drugih predmeta. razumijevanje ideja i zakonitosti o životu, nije posebno
Zbog toga su uz svaki ishod istaknute najvažnije navedeno sa svojim poveznicama jer se svi ishodi
poveznice s drugim ishodima istoga ili različitih toga područja moraju integrirati s barem jednim
područja Biologije prema ovome katalogu. Isto tako, područjem ili više ostalih područja Biologije, a vrlo
naznačene su i poveznice s nekim od važnih sadržaja je često povezano s različitim znanjima u ostalim
koji se uče u drugim prirodoslovnim predmetima. prirodoslovnim predmetima.
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
ŽIVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UČENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim
razinama živoga svijeta veličinom pretvaranje mjernih jedinica pretvaranje mjernih jedinica
podređene i nadređene strukture
1.1.2.1. ukazati na važnost odnosa
računanje volumena,
površine i volumena kao čimbenika gustoća, volumen klima − temperatura
površine i gustoće tijela
koji ograničavaju veličinu stanice
utjecaj građe molekule na
1.1.2.2. objasniti važnost povećanja
njezina fizikalna i kemijska
i smanjenja površine u građi živih 4.3.2. Prilagodljivost
svojstva i na brzinu kemijske
organizama
reakcije
3.1.1. Procesi vezanja
energije i sinteze
1.2.1.1. usporediti uloge najvažnijih biomolekula −
izvori tvari na Zemlji, građa Zemlje − kora
biogenih elemenata u živim ugljikohidrata, lipida i
anorganska kemija (kemijski sastav)
organizmima proteina
3.3.1. Kruženje tvari u
prirodi
43
44
ORGANIZIRANOST
ŽIVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
specifični toplinski
građa molekule vode,
kapacitet, toplina,
polarnost molekule vode,
1.2.1.2. povezati građu i svojstva površinska napetost,
4.1.2. Homeostaza na razini privlačne sile, topljivost
vode s njezinim značenjem za kapilarnost, toplinsko vode na Zemlji, klima
organizma tvari, otopine, isparavanje
održavanje života rastezanje, viskozitet,
vode, unutarmolekulske i
kohezija, adhezija,
međumolekulske veze
vodljivost
2.1.3. Nasljeđivanje na razini
stanica
organska kemija: vrste i
svojstva organskih spojeva;
1.2.1.3. analizirati građu i svojstva energije i sinteze
privlačne sile; polimeri, pH privlačne sile
biološki važnih spojeva na primjerima biomolekula −
vrijednost, kemijske reakcije
ugljikohidrata, lipida i
organskih spojeva
proteina
3.2.1. Prehrana organizma
2.1.3. Nasljeđivanje na razini
stanica
organska kemija: vrste i
1.2.1.4. objasniti osnovnu podjelu svojstva organskih spojeva;
energije i sinteze
pojedinih biološki važnih spojeva i privlačne sile; polimeri, pH
biomolekula −
njihove uloge u živome svijetu vrijednost, kemijske reakcije
ugljikohidrata, lipida i
organskih spojeva
proteina
1.3.1.2. usporediti značajke
1.2.2.1. povezati građu s ulogama organizama koji pripadaju

dijelova prokariotske stanice različitim domenama i
carstvima
1.3.1.2. usporediti značajke
1.2.2.2. povezati građu s ulogama
organizama koji pripadaju
pojedinih dijelova eukariotskih stanica
različitim domenama i
na primjeru biljne i životinjske stanice
carstvima
2.1.5. Umnožavanje virusa
1.2.2.3. objasniti endosimbiotsku
i ostalih nestaničnih i
teoriju
substaničnih tvorba
ORGANIZIRANOST
ŽIVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.3.1. analizirati životne procese na
4.1.2. Homeostaza na razini
razini jednostaničnih i višestaničnih
organizma
organizama
2.1.2. Spolno i nespolno sile (adhezija, kohezija);
1.2.3.2. povezati građu i ulogu biljnih kapilarnost, površinska
razmnožavanje na razini kapilarnost, površinska
tkiva i organa napetost; isparavanje
organizama napetost; isparavanje
1.2.3.3. povezati građu s ulogama 2.3.2. Diferencijacija tkiva elektricitet, svojstvo

životinjskih tkiva i organa elastičnosti
3.2.2. Disanje organizma
3.2.3. Izlučivanje otpadnih
produkata metabolizma
1.2.3.4. analizirati načela građe difuzija, osmoza,
2.3.2. Diferencijacija tkiva
i uloge organskih sustava difuzija, osmoza, osmotski hidrodinamika,
i organa
beskralježnjaka i kralježnjaka na tlak, otapanje aerodinamika, letenje,
2.1.2. Spolno i nespolno
konkretnim primjerima elektricitet
razmnožavanje na razini
organizama
organizma
2.3.2. Diferencijacija tkiva
1.2.3.5. povezati građu s ulogama tlak, elektricitet, optički
i organa minerali, difuzija
organskih sustava u čovjeka sustavi, svojstvo elastičnosti
organizama
organizma
klimatska i biljna područja
1.2.4.1. razlikovati na primjerima 2.4.3. Postanak vrsta elementarne tvari i kemijski
na Zemlji − horizontalna
organizacijske razine živoga svijeta 4.2.1. Životni uvjeti spojevi
stratifikacija (biomi)
45
46
ORGANIZIRANOST
ŽIVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.5.1. razlikovati biološke subjekte 2.1.5. Umnožavanje virusa
bez stanične građe i njihovu važnost i ostalih nestaničnih i
u živome svijetu substaničnih tvorba
1.2.5.2. objasniti građu i podjelu virusa i ostalih nestaničnih i
1.2.5.3. usporediti značajke virusa i
4.3.2. Prilagodljivost
živih bića
1.3.1.1. razlikovati podjelu živoga
svijeta prema sistematskim

kategorijama i značenje dvoimenoga
nazivlja u biologiji
1.3.1.2. usporediti značajke 1.2.2.1. Povezati građu
organizama koji pripadaju različitim s ulogama dijelova
domenama i carstvima prokariotske stanice
kruženje tvari u prirodi;
1.3.2.1. objasniti značenje 4.1.3. Poremećaji
taloženje vapnenca
arhebakterija te cijanobakterija homeostaze protjecanje energije u
(sedrene barijere, stalaktiti,
i ostalih bakterija za čovjeka i u 3.3.1. Kruženje tvari u prirodi
stalagmiti, ljušture...);
biosferi prirodi
vrenje; mineralizacija
1.3.3.1. analizirati osnovne značajke 3.2.1. Prehrana organizma
građe jednostaničnih heterotrofnih 3.3.1. Kruženje tvari u
i autotrofnih te višestaničnih prirodi osmoza
autotrofnih protista/protoktista na 4.1.3. Poremećaji
tipičnim predstavnicima homeostaze
1.3.3.2. objasniti značenje
3.3.1. Kruženje tvari u izvori energije, reljef i
autotrofnih i heterotrofnih protista/
prirodi građa Zemlje − sedimentne
protoktista za čovjeka i biosferu na
4.1.3. Poremećaji stijene (organogene)
homeostaze
1.3.4.1. izdvojiti osnovne značajke
građe gljiva i lišajeva na tipičnim vrenje
predstavnicima
ORGANIZIRANOST
ŽIVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.2.2. Poremećaji prirodne
1.3.4.2. objasniti značenje gljiva i ravnoteže

lišajeva za čovjeka i biosferu 4.2.3. Održivost i održivi
razvoj
1.3.5.1. analizirati osnovne značajke
građe stablašica (mahovina,
ravnoteže
papratnjača, golosjemenjača
4.2.3. Održivost i održivi
i kritosjemenjača) na tipičnim
razvoj
predstavnicima
4.2.2. Poremećaji prirodne prirodna bogatstva −
1.3.5.2. objasniti značenje biljaka taloženje vapnenca
ravnoteže sirovine (rude), izvori
za čovjeka i biosferu na tipičnim (sedrene barijere, stalaktiti,
4.2.3. Održivost i održivi energije, raznolikost klime i
predstavnicima stalagmiti, ljušture...)
razvoj živoga svijeta
1.3.5.3. opisati raznolikost flore i ravnoteže tlo i biljni pokrov Hrvatske,

vegetacije Hrvatske 4.2.3. Održivost i održivi očuvanje okoliša
razvoj
1.3.6.1. analizirati osnovne značajke
ravnoteže
građe glavnih skupina životinja na
razvoj
ravnoteže
1.3.6.2. objasniti značenje
beskralježnjaka i kralježnjaka raznolikost klime i živi
razvoj
za čovjeka i biosferu na tipičnim svijet, očuvanje okoliša
3.1.2. Procesi oslobađanja
predstavnicima
energije iz biomolekula i
sinteza ATP-a
1.3.6.3. opisati raznolikost faune ravnoteže
Hrvatske 4.2.3. Održivost i održivi
razvoj
47
48
RAZMNOŽAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
2.1.1.1. usporediti uloge dvojne diobe,

mitoze i mejoze u razmnožavanju
1.2.2. Stanično ustrojstvo
2.1.2.1. povezati način razmnožavanja
živih organizama
s uvjetima života prokariotskih
1.3.2. Raznolikost arheja i
organizama
eubakterija
1.3.3. Raznolikost
2.1.2.2. analizirati prednosti
protista/protoktista 1.3.4.
i nedostatke različitih oblika
Raznolikost gljiva i lišajeva
razmnožavanja protoktista, biljaka
1.3.5. Raznolikost biljnoga
i gljiva
svijeta
2.1.2.3. analizirati uspješnost 1.3.6. Raznolikost
različitih oblika razmnožavanja s životinjskoga svijeta 4.2.1. klima, vode na Zemlji
obzirom na uvjete života životinja Životni uvjeti
2.1.2.4. usporediti značajke i ulogu 1.2.2. Stanično ustrojstvo

rasplodnih stanica u biljaka i životinja živih organizama
1.2.3. Ustrojstvo na razini
2.1.2.5. objasniti gametogenezu kao organizma
preduvjet spolnoga razmnožavanja 2.1.2. Spolno i nespolno
na primjeru čovjeka razmnožavanje na razini
organizama
1.2.3. Ustrojstvo na
2.1.2.6. analizirati menstruacijski razini organizma 4.1.2.

ciklus žene Homeostaza na razini
organizma
2.1.3.1. objasniti replikaciju DNA
1.2.1. Molekularno kemijski aspekt replikacije
i njezino značenje za pravilno
ustrojstvo živih organizama DNA; biokatalizatori
odvijanje staničnih dioba
2.1.3.2. objasniti biosintezu proteina
1.2.1. Molekularno kemijski aspekt transkripcije
kao ostvarenje nasljedne upute na
ustrojstvo živih organizama i translacije
razini stanice
RAZMNOŽAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
2.1.3.3. obrazložiti zašto su geni

funkcionalni dijelovi molekule DNA
2.1.4.1. analizirati odnose među
genima i njihov utjecaj na razini
organizma ili pojedine osobine
2.1.4.2. povezati stalnost broja, građe
i oblika kromosoma s definicijom 4.1.3. Poremećaji

vrste kao reproduktivno izolirane homeostaze
skupine organizama
2.1.4.3. primijeniti Mendelova
pravila nasljeđivanja na konkretnim
zadatcima
2.1.4.4. analizirati odnose genotipa,
4.2.1. Životni uvjeti klimatološke varijable
fenotipa i okoliša
2.1.4.5. identificirati uzroke mutacija
4.1.3. Poremećaji mutagene kemikalije
i moguće posljedice na razini jedinke/
homeostaze (alkoholi, fenoli...)
populacije/vrste
2.1.5.1. opisati načela umnožavanja 1.2.5. Ustrojstvo bioloških
virusa na primjeru bakteriofaga i subjekata bez stanične
HIV-a organizacije
2.1.5.2. obrazložiti sposobnost
mitohondrija i plastida da se 1.2.2. Stanično ustrojstvo

umnožavaju neovisno o dijeljenju živih organizama
stanice
2.1.5.3. analizirati ulogu plazmida u
prokariotskim stanicama i njihovu
živih organizama
primjenu u genetičkome inženjerstvu
2.2.1.1. analizirati životni ciklus 1.2.2. Stanično ustrojstvo

stanice živih organizama
49
50
RAZMNOŽAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
2.2.2.1. objasniti osnovno načelo
izmjene generacija i redukcije
svijeta
gametofita u biljaka
2.2.2.2. usporediti životne cikluse 1.3.6. Raznolikost

životinjskih organizama životinjskoga svijeta
2.2.2.3. usporediti faze u životu
čovjeka s obzirom na psihofizičke
organizma
značajke
2.3.1.1. povezati mitozu s rastom
višestaničnoga organizma i
organizma
obnavljanjem njegovih stanica
2.3.2.1. odrediti bitne značajke
pojedinih faza embrionalnoga
organizma
razvoja čovjeka
2.3.2.2. povezati nastanak tumora
4.1.3. Poremećaji
s poremećajem kontrole aktivnosti
homeostaze
gena odgovornih za stanične diobe
4.2.1. Životni uvjeti
2.4.1.1. analizirati čimbenike evolucije
2.4.1.2. objasniti osnovna načela i 1.2.1. Molekularno kemijska evolucija, izvori evolucija svemira, Sunčeva
postanak svemira
etape kemijske i biološke evolucije ustrojstvo živih organizama tvari na Zemlji sustava i Zemlje
reljef i građa Zemlje
− sedimentne stijene
2.4.2.1. analizirati dokaze biološke svijeta 1.3.6. Raznolikost
(organogene), fosili,
evolucije životinjskoga svijeta
geološka prošlost Zemlje −
razdoblja
2.4.3.1. analizirati evoluciju na 1.3.1. Sistematske kategorije
različitim razinama biološke i dvoimeno nazivlje
organizacije 4.3.2. Prilagodljivost
2.4.3.2. analizirati pojavu i razvoj

čovjeka na Zemlji
TVARI I ENERGIJA U
ŽIVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
3.1.1.1. usporediti fotosintezu i
kemosintezu s obzirom na reaktante i 1.2.1. Molekularno elektrokemijski procesi
pretvorbe energije nastanak/razgradnja stijena
produkte tih reakcija i organizme koji ustrojstvo živih organizama (oksidacija, redukcija)
ih provode
3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih
4.1.3. Poremećaji ujtecaj različitih čimbenika izmjena godišnjih doba,
čimbenika na intezitet fotosinteze toplina, svjetlost
homeostaze na brzinu kemijske reakcije klima, nadmorska visina
(voda, svjetlost, temperatura i CO2)
3.1.1.3. raščlaniti reakcije fotosinteze energetske promjene pri
1.2.1. Molekularno
na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov razgradnji/stvaranju molekula;
ustrojstvo živih organizama
ciklus) vrste kemijskih reakcija
3.1.1.4. povezati submikroskopsku 1.2.2. Stanično ustrojstvo elektrokemijski procesi

građu kloroplasta s fotosintezom živih organizama (oksidacija, redukcija)
1.2.1. Molekularno
3.1.1.5. analizirati oblike u kojima ustrojstvo živih organizama
su biljci dostupne glavne mineralne 1.2.3. Ustrojstvo na razini izvori tvari na Zemlji,
sastav stijena
tvari (ioni, soli) potrebne za razvitak organizma anorganska kemija
biljke i njihovu ulogu u razvitku biljke 4.2.1. Životni uvjeti
3.1.2.1. razlikovati heterotrofnu organizma

prehranu saprofita i parazita 4.2.1. Životni uvjeti
3.1.2.2. analizirati procese vrenja 1.2.1. Molekularno dobivanje etanola, mliječne
kao procese kojima anaerobni ustrojstvo živih organizama kiseline, maslačne kiseline i
mikroorganizmi dolaze do energije 4.3.2. Prilagodljivost octene kiseline
3.1.2.3. objasniti stanično disanje 1.2.1. Molekularno
elektrokemijski procesi
kao proces kojim aerobni organizmi ustrojstvo živih organizama
(oksidacija, redukcija)
dolaze do energije 4.3.2. Prilagodljivost
1.2.1. Molekularno
3.1.3.1. usporediti pasivne načine
ustrojstvo živih organizama difuzija, osmoza, osmotski
prolaska tvari kroz membranu s difuzija, osmotski tlak
4.1.1. Homeostaza na razini tlak, otapanje
obzirom na vrstu tvari koja se prenosi
stanice
51
52
TVARI I ENERGIJA U
ŽIVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.1. Molekularno
3.1.3.2. analizirati ulogu natrij-kalij
ustrojstvo živih organizama difuzija, osmoza, osmotski
crpke u poticanju rada srca i u elektricitet
4.1.1. Homeostaza na razini tlak
prijenosu živčanih impulsa
stanice
3.1.3.3. razlikovati endocitozu i
egzocitozu s obzirom na vrstu tvari 4.1.1. Homeostaza na razini

koje se prenose tim procesima i s stanice
obzirom na stanice koje ih provode
3.1.3.4. objasniti razlike u načinu eubakterija

ishrane bakterija 4.2.1. Životni uvjeti
energetske promjene
3.1.3.5. povezati reakcije fotosinteze pri razgradnji/stvaranju

sa staničnim disanjem molekula; vrste kemijskih
reakcija
3.2.1.1. usporediti ulogu produkata 1.2.3. Ustrojstvo na razini
biokatalizatori i utjecaj na
žlijezda slinovnica i žljezdanih organizma
brzinu kemijske reakcije,
stanica želudca, jetre i gušterače u 4.1.2. Homeostaza na razini
kemijske reakcije razgradnje
probavi hrane organizma
energetske promjene
3.2.1.2. razlikovati bazalni i radni 4.1.1. Homeostaza na razini pri razgradnji/stvaranju
toplina, pretvorbe energije
metabolizam stanice molekula; vrste kemijskih
reakcija
3.2.1.3. analizirati specifične oblike organizma

ishrane biljaka 4.2.1. Životni uvjeti
3.2.2.1. objasniti načela izmjene 1.2.3. Ustrojstvo na razini
difuzija parcijalni tlak atmosfera − sastav, tlakovi
plinova u plućima i na razini stanica organizma
TVARI I ENERGIJA U
ŽIVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.1. Molekularno
3.2.3.1. analizirati utjecaj viška/
organizma
manjka vode na sastav tjelesnih difuzija, osmoza, otapanje
tekućina
stanice
organizma
3.2.3.2. analizirati posljedice organizma
previsokih/preniskih koncentracija 4.1.1. Homeostaza na razini
pH-vrijednost, puferi
ugljikova(IV) oksida u tjelesnim stanice
tekućinama 4.1.2. Homeostaza na razini
organizma
organizma
3.2.3.3. povezati nastanak amonijaka 4.1.1. Homeostaza na razini
ureja
i ureje s metabolizmom proteina stanice
organizma
1.2.1. Molekularno
1.3.3. Raznolikost protista/
3.3.1.1. objasniti biogeokemijske protoktista
kruženje tvari u prirodi
cikluse ugljika, dušika i vode 4.1.3. Poremećaji homeostaze
4.2.1. Životni uvjeti
ravnoteže
reakcije oksidacije i redukcije
3.3.2.1. povezati odnose ishrane 4.1.3. Poremećaji anorganskih spojeva, procesi
u biocenozi s kruženjem tvari i homeostaze truljenja i mineralizacije, biomi na Zemlji
protjecanjem energije u ekosustavu 4.2.1. Životni uvjeti energetske promjene u
kemijskim reakcijama
53
54
TVARI I ENERGIJA U
ŽIVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
3.3.2.2. razlikovati primarnu od
sekundarne organske proizvodnje u
ravnoteže
ekosustavu
3.3.2.3. analizirati hranidbenu
piramidu s obzirom na broj i biomasu 4.2.1. Životni uvjeti
članova hranidbenoga lanca te 4.2.2. Poremećaji prirodne svjetlost, toplina
količinu energije na pojedinoj ravnoteže
prehrambenoj razini
RAVNOTEŽA I
MEĐUOVISNOSTI U POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
ŽIVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.1. Molekularno
difuzija, osmotski tlak,
4.1.1.1. objasniti načelo održavanja ustrojstvo živih organizama
koncentracija otopina, difuzija, osmoza, tlak vode na Zemlji
osmotske ravnoteže 3.1.3. Prijenos tvari kroz
otapanje
staničnu membranu
3.2.3. Izlučivanje otpadnih otopine, pH-vrijednost,
produkata metabolizma koncentracije otopina,
1.2.1. Molekularno filtracija, difuzija,
4.1.2.1. analizirati razlike u sastavu i
ustrojstvo živih organizama osmoza, osmotski tlak, vode na Zemlji
ulogama tjelesnih tekućina
1.2.2. Stanično ustrojstvo tonicitet, puferi, organski
živih organizama spojevi (proteini, lipidi,
1.2.3. Ustrojstvo na razini ugljikohidrati)
organizma
organizma
difuzija, osmotski tlak,
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga koncentracija otopina,
organa i organskih sustava u topljivost plinova, organski parcijalni tlakovi atmosfera − sastav, tlakovi
organizama
održavanju homeostaze spojevi (proteini, lipidi,
3.2. Procesi izmjene tvari i
ugljikohidrati)
pretvorba energije na razini
organizma
RAVNOTEŽA I
ŽIVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.1.2.3. objasniti mehanizam 2.1.2. Spolno i nespolno otopine, koncentracije
povratne sprege na primjeru lučenja razmnožavanje na razini otopina, difuzija, osmoza, difuzija, osmoza
hormona organizama osmotski tlak, ugljikohidrati
organizma
4.1.2.4. analizirati čimbenike koji
3.2.1. Prehrana organizma tlak, temperatura klimatski i vremenski uvjeti
utječu na krvni tlak
3.2. Izmjena tvari i
4.1.2.5. objasniti mehanizme
pretvorba energije na razini toplina klimatski i vremenski uvjeti
termoregulacije
organizma
4.1.2.6. analizirati mehanizme 1.2.3. Ustrojstvo na razini difuzija, osmoza, otopine,
održavanja homeostaze u biljnome organizma koncentracija otopina, tlak, temperatura voda u prirodi
organizmu 3.2. 1. Prehrana organizama osmotski tlak
1.2.5. Ustrojstvo bioloških
subjekata bez stanične
organizacije
4.1.3.1. analizirati utjecaj okolišnih
čimbenika i životnih navika na očuvanje okoliša
eubakterija
zdravlje i pojavu bolesti
protoktista
3.2. 1. Prehrana organizma
organizacije
4.1.3.2. analizirati epidemiološki 1.3.2. Raznolikost arheja i
lanac i mjere sprečavanja širenja eubakterija
zaraznih bolesti 1.3.3. Raznolikost protista/
protoktista
1.3.6. Raznolikost
životinjskoga svijeta
55
56
RAVNOTEŽA I
ŽIVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.3.2. Raznolikost bakterija
4.1.3.3. objasniti važnost pravilne
5.1.1. Otkrića tijekom
primjene antibiotika
povijesti
organizma
organizacije
4.1.3.4. povezati zarazu spolno
prenosivim bolestima s rizičnim
eubakterija
ponašanjem
protoktista
i ostalih nestaničnih i
3.2. Izmjena tvari i vode na Zemlji, raznolikost
4.2.1.1. analizirati utjecaj abiotičkih temperatura, svjetlost,
pretvorba energije na razini klime i živi svijet, očuvanje
čimbenika na živa bića vlažnost
organizma okoliša
4.2.1.2. analizirati odnose među
3.3.2. Izvori energije za
jedinkama i populacijama iste vrste i kapacitet kondenzatora
živa bića
različitih vrsta
3.3.1. Kruženje tvari u
4.2.1.3. analizirati uloge i
prirodi
međuovisnost pojedinih članova pretvorbe energije
3.3.2. Izvori energije za
hranidbenoga lanca/mreže/piramide
živa bića
onečišćenje teškim
metalima, radioaktivnim
tvarima, kemikalijama, onečišćenje radioaktivnim atmosfera, klima, vode na
4.2.2.1. analizirati štetno djelovanje 2.1.4. Nasljeđivanje na razini
ispušnim plinovima, tvarima (zračenjem), Zemlji, prirodna bogatstva,
čovjeka na biosferu organizma
pH-vrijednost voda i tla, svjetlošću, bukom... očuvanje okoliša
topljivost plinova, vrste
kemijskih reakcija
RAVNOTEŽA I
ŽIVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.2.2.2. objasniti na primjerima 1.3.5. Raznolikost biljnoga
razloge ugroženosti biljnih i svijeta klima − promjene, očuvanje

životinjskih vrsta u Republici 1.3.6. Raznolikost okoliša
Hrvatskoj životinjskoga svijeta
svijeta
vode na Zemlji, izvori
4.2.3.1. objasniti pojam održivoga 1.3.6. Raznolikost kemijske metode
izvori energije, održivi razvoj energije prirodna
razvoja životinjskoga svijeta pročišćavanja voda
bogatstva, očuvanje okoliša
5.1.2. Primjena bioloških
istraživanja i otkrića
4.2.3.2. obrazložiti razloge zaštite prirodna i kulturna baština
svijeta
prirodnih područja na primjerima iz Republike Hrvatske,
1.3.6. Raznolikost
Republike Hrvatske očuvanje okoliša
4.2.3.3. objasniti kako se čovjek
5.2.1. Istraživanje u biologiji
koristi promjenjivošću vrsta za
5.2.2. Etika u biološkim
stvaranje novih sojeva/sorta/
istraživanjima
pasmina/vrsta
4.3.1.1. povezati vrste podražaja s optika, mehanika,

reakcijama na podražaj elektricitet
4.3.1.2. analizirati gibanja organela, živih organizama
mehanika
organa i organizama 1.2.3. Ustrojstvo na razini
organizma
57
58
RAVNOTEŽA I
ŽIVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
organizma
svijeta
4.3.2.1. interpretirati prilagodbe raznolikost klime i živoga
1.3.6. Raznolikost
organizama na kopneni način života svijeta, tlo i biljni pokrov
organizama
1.1.2. Odnos volumena
i površine u živim
organizmima
4.3.2.2. povezati prilagodbe životinja organizma raznolikost klime i živoga
volumen, površina
s različitim klimatskim uvjetima 1.3.6. Raznolikost svijeta
organizama
organizma
4.3.2.3. analizirati prilagodbe biljaka pH-vrijednost, utjecaji na temperatura, svjetlost, raznolikost klime i živoga
svijeta
na klimatske i ekstremne uvjete brzinu kemijske reakcije vlažnost svijeta, tlo i biljni pokrov
organizama
organizma
4.3.2.4. analizirati prilagodbe 1.3.5. Raznolikost biljnoga
topljivost plinova mehanika fluida vode na Zemlji
organizama na život u vodi svijeta
1.3.6. Raznolikost
RAVNOTEŽA I
ŽIVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.3.2.5. analizirati prilagodbe
organizma
organizama na kretanje na kopnu, u gustoća mehanika fluida reljef, vode na Zemlji
1.3.6. Raznolikost
vodi i u zraku
svijeta
4.3.2.6. povezati prilagodbe
1.3.6. Raznolikost tlo i biljni pokrov
organizama s načinom ishrane
svijeta
1.3.6. Raznolikost
4.3.2.7. analizirati prilagodbe životinjskoga svijeta
nametničkih organizama s obzirom 1.3.3. Raznolikost protista/
na životne uvjete i način prehrane protoktista
3.1.2. Procesi oslobađanja
energije iz biomolekula i
sinteza ATP-a
59
60
2. Praktični radovi DOKAZIVANJE ŠKROBA U RAZLIČITIM
praktični radovi u nastavi mogu biti izvedeni NAMIRNICAMA
na različite načine, no njihov je cilj razvijanje CILJ
prirodoslovne pismenosti učenika u skladu s ishodima Treba uočiti promjenu boje tijekom primjene Lugolove
učenja u području Biološka pismenost. S druge strane, otopine za dokazivanje škroba u namirnicama iz
svaki praktični rad pridonosi ostvarivanju ishoda
svakodnevnoga života.
vezanih uz ostala potpodručja koja se kroz njih mogu
ispitivati. Način izvedbe praktičnih radova u nastavi Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
Biologije ovisi o opremljenosti škola te o kreativnosti ishodom:
učenika i nastavnika. Praktični rad treba biti u funkciji 1.2.1.4. objasniti osnovnu podjelu pojedinih biološki
tumačenja temeljnih bioloških koncepata i njihovih važnih spojeva i njihove uloge u živome svijetu.
međuodnosa.
Praktični radovi trebali bi poslužiti ostvarivanju načela DOKAZIVANJE KOAGULACIJE PROTEINA
zornosti u nastavi, iskustvenomu učenju, razvoju
CILJ
vještina učenika, ali i aktivnomu usvajanju znanja
na višim kognitivnim razinama. U ispitima će dio Treba uočiti povezanost zgrušavanja proteina (na
pitanja biti vezan uz primjere praktičnih radova koji su primjeru bjelanjka jajeta i mlijeka) s promjenama
navedeni u nastavku kataloga pa će na njih uspješnije različitih uvjeta u kojima se proteini nalaze.
odgovoriti učenici koji su ih praktično izvodili. Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
ishodom:
1.2.1.3. analizirati građu i svojstva biološki važnih spojeva
ANALIZA SVOJSTAVA VODE na primjerima.
CILJ
Tijekom istraživanja svojstava vode (polarnost
molekule vode, vodikove veze, specifični toplinski MIKROSKOPIRANJE EUKARIOTSKIH STANICA
kapacitet, visoka latentna toplina isparavanja (npr. CILJEVI
tijekom znojenja), topljivost tvari, kohezija, adhezija, Treba osposobiti učenike za pripremu
površinska napetost, kapilarnost, anomalija vode) najjednostavnijih mikroskopskih preparata (stanice
treba povezati ta svojstva s različitim primjerima uloga pokožice luka, stanice usnoga epitela, promatranje
vode u živim organizmima i svakodnevnome životu. plastida, poprečni prerez kroz list) i tijekom
Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim mikroskopiranja uočiti osnovne stanične dijelove,
ishodom: crtati i usporediti stanice i dijelove stanica, usporediti
1.2.1.2. povezati građu i svojstva vode s njezinim veličine pojedinih dijelova stanice te izračunati veličinu
značenjem za održavanje života. stanica.
Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
ishodima: ishodima:
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama živoga 1.2.3.4. analizirati načela građe i uloge organskih sustava
svijeta veličinom podređene i nadređene strukture beskralježnjaka i kralježnjaka na konkretnim
1.2.2.2. usporediti građu i ulogu dijelova eukariotskih primjerima
stanica na primjeru biljne i životinjske stanice. 1.2.3.5 .povezati građu s ulogama organskih sustava u
čovjeka.
OSMOZA − PONAŠANJE BILJNIH STANICA U
OTOPINAMA RAZLIČITIH KONCENTRACIJA I KORIŠTENJE DIHOTOMSKIH KLJUČEVA ZA
DOKAZIVANJE OSMOZE U BILJNOJ RAZLIKOVANJE BILJAKA ILI ŽIVOTINJA
I ŽIVOTINJSKOJ STANICI CILJEVI
CILJEVI Treba osposobiti učenike za promatranje organizama
Na staničnoj razini treba uočiti posljedice promjene oko sebe i uočiti te opisati osnovne karakteristike po
koncentracije otopine u kojoj se stanice nalaze i kojima možemo razlikovati te organizme. Pritom se
povezati te promjene s konceptima osmoze, difuzije, učenici koriste dihotomskim ključevima i primjenjuju
toniciteta i održavanja homeostaze. naučeno znanje o osnovnim skupinama organizama i
njihovim morfološkim karakteristikama.
Treba povezati makroskopske promjene s promjenama
na stanicama i uočiti utjecaj promjene koncentracija Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
na rezultate pokusa (npr. krumpir, mrkva, jaje). ishodima:
Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim 1.3.5.1. analizirati osnovne značajke građe stablašica
ishodima: (mahovina, papratnjača, golosjemenjača i
kritosjemenjača) na tipičnim predstavnicima
3.1.3.1. usporediti pasivne načine prolaska tvari kroz
membranu s obzirom na vrstu tvari koja se prenosi 1.3.6.1. analizirati osnovne značajke građe glavnih
skupina životinja na tipičnim predstavnicima.
4.1.1.1. objasniti načelo održavanja osmotske ravnoteže.
Primjer dihotomskoga ključa predložen je u prilozima.
SEKCIJA
USPOREDBA CVJETOVA RAZLIČITIH
CILJEVI
KRITOSJEMENJAČA
Treba uočiti osnovna načela građe organizama ili
organa koji se seciraju (ribe, lignje, srca ptice ili svinje) CILJEVI
i povezati građe organa s njihovom ulogom. Treba Na temelju analize živoga materijala i crtanja treba
uočiti i opisati osnovne morfološke karakteristike usporediti građu cvjetova različitih kritosjemenjača
organizama iz praktičnoga rada. te na primjerima razlikovati osnovne pojmove o građi
61
62
cvijeta i povezati građu cvijeta s njegovom ulogom u Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
razmnožavanju biljaka cvjetnjača. ishodom:
Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim ishodima: 3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih čimbenika na intezitet
1.3.5.1. analizirati osnovne značajke građe stablašica fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2).
(mahovina, papratnjača, golosjemenjača i
kritosjemenjača) na tipičnim predstavnicima
OVISNOST INTENZITETA RADA SRCA I DISANJA
2.2.2.1. objasniti osnovno načelo izmjene generacija i
O FIZIČKOJ AKTIVNOSTI
redukcije gametofita u biljaka
2.1.2.2. analizirati prednosti i nedostatke različitih oblika CILJEVI
razmnožavanja protoktista, biljaka i gljiva. Treba uočiti uzročno-posljedične veze između
brzine rada srca (pulsa) i brzine disanja s promjenom
fizičke aktivnosti te povezati te promjene s različitim
MORFOLOGIJA ČLANKONOŽACA
skupinama ispitanika (npr. prema spolu, dobi, kondiciji
CILJEVI
i sl.).
Na temelju analize živoga materijala i crtanja treba
Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
usporediti vanjsku građu (anatomiju) različitih
člankonožaca (škamp, kukac, pauk) te na primjerima ishodom:
razlikovati osnovne pojmove o vanjskoj građi 4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih
člankonožaca i povezati građu s prilagodbama sustava u održavanju homeostaze.
člankonožaca životnim uvjetima staništa.
Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim OVISNOST TRANSPIRACIJE O VANJSKIM UVJETIMA
ishodom:
CILJ
1.3.6.1. analizirati osnovne značajke građe glavnih
skupina životinja na tipičnim predstavnicima. Treba uočiti promjene intenziteta transpiracije u
ovisnosti o transpiracijskoj površini (npr. broju listova),
ali i o vanjskim čimbenicima, npr. vjetru, temperaturi i
DOKAZIVANJE UTJECAJA INTENZITETA svjetlosti.
SVJETLOSTI I KOLIČINE UGLJIKOVA (IV) OKSIDA Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
NA BRZINU FOTOSINTEZE ishodima:
CILJ 4.1.2.6. analizirati mehanizme održavanja homeostaze u
Treba uočiti uzročno-posljedične veze između brzine biljnome organizmu
fotosinteze i intenziteta svjetlosti te količine utrošenog 3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih čimbenika na intezitet
ugljkova(IV) oksida. fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2).
KVANTITATIVNA ANALIZA FLORE 4.2.1.2. analizirati odnose među jedinkama i
NEKOGA PODRUČJA populacijama iste vrste i različitih vrsta
CILJEVI 4.2.2.1. analizirati štetno djelovanje čovjeka na biosferu
Treba uočiti biološku raznolikost na nekome primjeru 4.2.3.1. objasniti pojam održivoga razvoja.
staništa (npr. travnjaka) procjenom brojnosti te U svrhu obogaćivanja nastavne izvedbe iskustvenim
određivanjem gustoće i pokrovnosti pojedinih učenjem, osim ovih obvezatnih praktičnih radova,
uočenih vrsta. Pritom je važno analizirati odnose
preporučuje se proučiti i primijeniti u nastavi ili
pojedinih vrsta te procijeniti bioraznolikost i utjecaj
samostalnim projektima sadržaj navedenih izvora:
čovjeka na istraženim područjima.
• http://globe.pomsk.hr//prirucnik.htm
Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
ishodima: • http://ipaq.petagimnazija.hr/
4.2.1.1. analizirati utjecaj abiotičkih čimbenika na živa • http://www.gimpoz.hr/clanak/gel/gel-gimnazijski-
bića ekoloski-laboratorij.
63
64
3. Opis ispita % mogućih bodova. Moguće je ostvariti maksimalno
ispit iz Biologije traje ukupno 135 minuta bez 100 bodova, a od toga 50 točno riješenih zadataka
stanke. Vremenik provedbe bit će objavljen u donosi po 1 bod, 4 zadatka po 2 boda, 6 zadataka po
Vodiču kroz ispite državne mature te na mrežnoj 3 boda i 6 zadataka po 4 boda. Prema kognitivnim je
stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje razinama u ispitu zastupljeno 30 % zadataka kojima
obrazovanja (www.ncvvo.hr). se provjerava reprodukcija nastavnih sadržaja, 60
% zadataka kojima se provjeravaju razumijevanje i
Pristupnik5 dobiva sigurnosnu vrećicu u kojoj su dvije
primjena znanja i 10 % zadataka kojima se provjerava
ispitne knjižice, list za koncept i list za odgovore.
sposobnost rješavanja problema. Ukupan broj bodova
Važno je pozorno pročitati tekst općih uputa i tekst
uputa za rješavanje zadataka i označavanje točnih u ispitu bit će raspodijeljen prema područjima druge
odgovora. Primjeri uputa za rješavanje pojedinih razine (tablica 1.).
vrsta zadataka nalaze se u poglavlju Vrste zadataka. Reproduktivno znanje temeljeno na pamćenju
U zadatcima zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora) podataka ispituje 30 % zadataka. U reproduktivno
pristupnik mora označiti točne odgovore znakom X znanje uključeno je i literarno razumijevanje, odnosno
na listu za odgovore. Ako pristupnik označi više od reprodukcija zaključaka te objašnjenja izvedena
jednoga odgovora, zadatak će se bodovati s 0 (nula) tijekom poučavanja ili pročitana u literarnim izvorima.
bodova bez obzira na to što je među označenima i To znači da će učenik moći, zahvaljujući pamćenju i
točan odgovor. U zadatcima otvorenoga tipa (kratkoga jezičnim kompetencijama, prepričati neki sadržaj, a
odgovora i dopunjavanja) pristupnik mora upisati da pritom nužno ne dostigne razinu razumijevanja.
sadržaj koji nedostaje na predviđeno mjesto u ispitnoj Razumijevanje i primjena znanja osnova su
knjižici. Ako pristupnik pogriješi, treba prekrižiti trajnoga znanja i zbog toga 60 % zadataka u
netočan odgovor, staviti ga u zagradu, napisati točan ispitu provjerava upravo razumijevanje i primjenu
odgovor i staviti skraćeni potpis pored točnoga znanja. Tek kada se stečena znanja primijene,
odgovora. mogu se i razumjeti. Razumijevanje uključuje proces
Tijekom pisanja ispita iz Biologije dopušteno je generalizacije i apstraktnoga mišljenja pri čemu
upotrebljavati samo kemijsku olovku kojom se piše se sažimaju značajke pojedinačnih primjera da bi
plavom ili crnom bojom. se došlo do suštine. Primjena znanja zahtijeva da
se osnova koju predstavlja literarno razumijevanje
poveže s ostalim postojećim znanjem stvaranjem
3.1. Struktura ispita poveznica te tako umreženo znanje postaje trajno
ispit sadržava 66 zadataka, a od toga je 50 zadataka znanje. Rješavanje problema uključuje angažiranje
zatvorenoga tipa koji donose 50 % mogućih bodova svih znanja i kompetencija učenika, a u ispitu
i 16 zadataka otvorenoga tipa koji donose također 50 se provjerava s 10 % zadataka. Ono uključuje
poznavanje temeljnih činjenica, procesa i zakonitosti
5
Termin pristupnik u tekstu kataloga ima opće značenje te se koje učenik treba prepoznati i interpretirati na
odnosi i na pristupnice i na pristupnike. zadanome primjeru. Prilikom rješavanja zadataka
od učenika se očekuje povezivanje zadanih uvjeta provjeravaju više razine učenja (primjenu znanja uz
s poznatim činjenicama i usvojenim znanjima uz razumijevanje i rješavanje problema) učenici trebaju,
neophodno integriranje znanja i primjenu kritičkoga ovisno o zahtjevnosti zadatka, prepoznati biološke
razmišljanja. Prilikom rješavanja zadataka koji pojave i procese i dosjetiti se potrebnih činjenica i
načela koje zatim treba međusobno povezati6.
Tablica 1. Raspodjela bodova u ispitu prema potpodručjima druge vrste
ISHOD BROJ BODOVA

1.1. Odnosi veličina u živome svijetu 2
1.2. Porast složenosti i razvoj novih svojstava na višim organizacijskim razinama 12
1.3. Srodnosti i raznolikosti 4
2.1. Razmnožavanje i nasljeđivanje 10
2.2. Životni ciklusi 8
2.3. Rast i razvitak 2
2.4. Postanak i razvoj života na Zemlji 8
3.1. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice – metaboličke reakcije 8
3.2. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini organizma 7
3.3. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini ekosustava 3
4.1. Održavanje ravnoteže u organizmu 10
4.2. Održavanje ravnoteže u prirodi 12
4.3. Međuovisnost živoga svijeta i okoliša 10
5.1. Znanstvena misao 1
5.2. Znanstvena metodologija 3
UKUPNO 100
6
Androić, D., Halusek, V., Jovanovski, V., Šarac, V., Reže, S., Ćurković,
N. 2010. Kvalitativna analiza ispita provedenih 2008. godine u
osnovnim školama, U: Izvješće o projektu – Fizika i Kemija, NCVVO,
Zagreb. 21. 1. 2011. http://dokumenti.ncvvo.hr/OS/Analiza/fiz_
kem.pdf
65
66
3.2. Primjeri ispitnih zadataka zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
U ovome poglavlju nalaze se primjeri različitih (u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih
zadataka kojima će se provjeravati znanje iz Biologije. odgovora od kojih je jedan točan. Ponuđeni zadatci
Uz svaki primjer zadatka nalazi se opis vrste zadatka, mogu sadržavati i uvodni sadržaj u obliku kraćega
ishod učenja koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, teksta, skice, sheme, dijagrama, crteža ili grafičkoga
predviđena težina zadatka, vrsta znanja koju zadatak prikaza.
provjerava (reprodukcija, razumijevanje i primjena U zadatcima se mogu pojaviti i stručni termini, pa
znanja, rješavanje problema) te točan odgovor.
čak i oni za koje je navedeno da se neće ispitivati
njihovi nazivi, ako je njihovim korištenjem lakše
3.2.1. Zadatci višestrukoga izbora provjeriti razumijevanje uzročno-posljedičnih veza
Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute i međuodnosa. U tome je slučaju za te termine u
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zadatku navedeno potrebno objašnjenje.
U sljedećim zadacima od više ponuđenih

odgovora samo je jedan točan.
Točne odgovore morate označiti znakom X na
listu za odgovore.
Točan odgovor donosi jedan bod.
1. Odaberite ispravno poredane stanične tvorbe razvijene biljne stanice prema veličini od
najmanje prema najvećoj.
A.
A. vakuola – ribosom – kloroplast – jezgra
B. ribosom – kloroplast – jezgra – vakuola B. X
C. jezgra – vakuola – ribosom – kloroplast C.
D. kloroplast – jezgra – vakuola – ribosom D.
ISHOD UČENJA LAGAN
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama živoga svijeta veličinom podređene i reprodukcija

znanja
nadređene strukture
2. Što je od navedenoga razlog proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom?
A. prostor za gniježđenje ptica močvarica A.
B. sedrene barijere
B. X
C. vegetacija crnoga bora
C.
D. kserofitna vegetacija pjeskovitoga tla
D.
ISHOD UČENJA LAGAN
4.2.3.2. obrazložiti razloge zaštite prirodnih područja na primjerima iz Republike reprodukcija

znanja
Hrvatske
3. Odaberite točnu tvrdnju vezanu uz udisaj i izdisaj.

A. Pri udahu zbog nižega tlaka u plućima zrak ulazi i ispunjava alveole. A. X
B. Pri udahu zbog višega tlaka u plućima zrak ulazi i ispunjava alveole.
B.
C. Pri izdahu zbog kontrakcija mišića zrak izlazi iz tijela .
C.
D. Pri izdahu mišićima i ošitom aktivno se potiskuje zrak iz pluća.
D.
SREDNJE
ISHOD UČENJA TEŽAK
3.2.2.1. objasniti načela izmjene plinova u plućima i na razini stanica reprodukcija

znanja
4. Koja je uloga molekula u unutarnjoj membrani mitohondrija u staničnome disanju?

A. Prenose elektrone bogate energijom. A. X
B. Razgrađuju molekule ATP-a.
B.
C. Razgrađuju glukozu na dvije molekule pirogrožđane kiseline.
C.
D. Sintetiziraju acetil-CoA.
D.
reprodukcija
3.1.2.3. objasniti stanično disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije znanja
67
68
5. Rad srca povećava se s povećanjem intenziteta fizičke aktivnosti. Odredite nezavisnu varijablu
u istraživanju provedenome na osamnaestogodišnjoj populaciji zdravih djevojaka.
A.
A. broj otkucaja srca u minuti
B. broj udaha u minuti B.
C. broj čučnjeva u minuti C. X
D. broj ispitanika D.
LAGAN
ISHOD UČENJA
razumijevanje
5.2.1.1. primijeniti osnovna načela i značajke znanstvenoga istraživanja i primjena
znanja
6. S pomoću dihotomskoga ključa odredite kojoj skupini životinja pripada životinja prikazana na
slici.
1. Tijelo pokazuje bilateralnu simetriju. idi na 2.

Tijelo pokazuje radijalnu simetriju. A.
2. Tijelo je kolutićavo. idi na 3. A.
Tijelo ne pokazuje kolutićavost u građi. idi na 4. B. X
3. Tjelesni nastavci su člankoviti. B. C.
U građi tijela nema člankovitih tjelesnih nastavaka. idi na 4.
D.
4. Meko tijelo obavijeno je ljušturom. C.
Tijelo je s obje strane spljošteno, a na prednjemu dijelu tijela nalaze se D.
oči.
ISHOD UČENJA LAGAN
razumijevanje
1.3.6.1. analizirati osnovne značajke građe glavnih skupina životinja na tipičnim i primjena
predstavnicima znanja
7. Koja je od navedenih tvrdnja u skladu s Darwinovom teorijom evolucije?
A. Leptiri koji bojom krila oponašaju grabežljivca neće prenijeti to obilježje svojim potomcima.
B. Leptiri koji bojom krila uvjerljivije oponašaju grabežljivca imaju veću vjerojatnost
A.
preživljavanja tijekom napada ptica.
C. Ptice koje nauče razlikovati leptire koji bojom krila oponašaju grabežljivca prenijet će to
B. X
mutacijom gena svojim potomcima. C.
D. Ptice koje love leptire koji bojom krila oponašaju grabežljivca razvijaju obilježja koja im D.
omogućuju bolje preživljavanje.7
SREDNJE
razumijevanje
2.4.1.1. analizirati čimbenike evolucije i primjena
znanja
8. Gepard je najbrža životinja na svijetu. Koje su od navedenih prilagodba gepardu u najvećoj

mjeri omogućile osvajanje titule najbržega „svjetskog trkača”?
A. X
A. široke nosnice i povećani volumen srca i pluća
B. lagane kosti koje su povezane pomičnim zglobovima B.
C. savitljiva kralježnica povezana s ostatkom kostura C.
D. dobro razvijena osjetila povezana sa živčanim sustavom D.
ISHOD UČENJA LAGAN
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u održavanju rješavanje

problema
homeostaze
7
Pitanje preneseno iz provedenih ispita državne mature 2013.
(ljetni rok, knjižica 1)
69
70
3.2.2. Zadatci otvorenoga tipa za rješavanje zadatka te od pitanja u kojima je zadano
Zadatci otvorenoga tipa su zadatci dopunjavanja ili što učenik treba odgovoriti. U zadatcima otvorenoga
označavanja na slici ili u tablici, zadatci redanja te tipa osim istaknutoga točnog odgovora priznaju se
zadatci kratkoga odgovora i obrazloženja odabranoga i svi smisleni odgovori prema razrađenome sustavu
odgovora. Svakomu nizu različitih zadataka prethodi kodiranja odgovora.
jasno istaknuta uputa u kojoj je opisan način
rješavanja zadatka. Zadatci otvorenoga tipa mogu se
U sljedećim zadatcima odgovorite kratkim
sastojati od dvaju, triju ili četiriju potpitanja vezanih
odgovorom (riječju, brojem, s nekoliko riječi ili
u seriji. Sukladno tomu, svaki točan odgovor za
jednostavnom rečenicom) ili dopunite rečenicu/
pojedino potpitanje donosi po 1 bod (ukupno 2, 3 ili
crtež upisivanjem sadržaja koji nedostaje.
4 boda), a netočan odgovor ili izostanak odgovora u
svakome pojedinom potpitanju ne donosi bodove. Odgovore upišite samo na predviđeno mjesto u
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od osnove koja ovoj ispitnoj knjižici.
sadržava neophodne informacije i specifične upute Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
9. Organizmi koji se hrane detritusom nazivaju se detritofagi. Za svaki ekosustav navedite jedan primjer
detritofaga i opišite njegovu konkretnu detritusnu hranu:
A. organizam u kopnenom ekosustavu:________________________ detritusna hrana:__________________
B. organizam u vodenom ekosustavu:_________________________ detritusna hrana:_________________
TOČNI ODGOVORI
A. stonoge – trulo lišće, kućna muha – trule organske tvari, gujavica – organske tvari u tlu...
B. trp – organske tvari na dnu mora, ličinke kukaca – krupni i sitni mrtvi biljni materijal u slatkim vodama...
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu i primjena
znanja
10. Promotrite slike koje prikazuju položaj kloroplasta u stanici i odgovorite na pitanja.
A. B.
A. Gdje je smještena biljka čiju stanicu prikazuje slika B. s obzirom na svjetlosne uvjete?
B. Objasnite kako je biljka čiju stanicu prikazuje slika B. reagirala na svjetlosne uvjete i zašto je takva reakcija
bila neophodna?
TOČNI ODGOVORI
A. Biljka je smještena u sjeni.
B. Kloroplasti su bliže gornjoj pokožici lista kako bi se pospješilo iskorištavanje male količine svjetlosti za
proces fotosinteze.
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
4.3.1.2. analizirati gibanja organela, organa i organizama i primjena
znanja
71
11. Slezenica (Asplenium trichomanes), jelenak (Asplenium scolopendrium) i ženska paprat (Athyrium
72 filix-foemina) su česte paprati koje nalazimo u našim šumama. Prema slikama vidljivo je da se međusobno
značajno razlikuju prema obliku listova, tj. nisu slične. Neke od njih međusobno su ipak srodne.
1) Asplenium trichomanes 2) Asplenium scolopendrium 3) Athyrium filix-foemina
A. Navedite koje su od ponuđenih paprati srodne.

B. Na temelju čega je to moguće zaključiti?
TOČNI ODGOVORI
A. 1) i 2)
B. na temelju naziva roda Asplenium
LAGAN
ISHOD
1.3.1.1. razlikovati podjelu živoga svijeta prema sistematskim kategorijama i značenje razumijevanje
i primjena
dvoimenoga nazivlja u biologiji znanja
12. U tablici je navedeno 12 pojmova kojima se trebate koristiti prilikom odgovaranja na sljedeća pitanja.
Pojedinim pojmovima moguće je koristiti se i više puta, a pojedinim uopće ne. Broj točnih odgovora
naveden je u zagradi uz pitanje.
IMUNOST CIJEPLJENJE LIMFOCITI MODEL KLJUČ-BRAVA
AIDS ALERGIJA ALERGEN NUKLEINSKA KISELINA
LEUKOCITI ALERGIJSKO TESTIRANJE FAGOCITOZA PROTEIN
A. Koja je vrsta molekula zajednička alergenu i antitijelu? (1)

B. Izdvojite četiri pojma koja izravno imaju veze sa sindromom stečenoga gubitka imunosti. (4)
C. Kojim će procesom leukociti „neutralizirati” bakteriju koja je ušla u organizam? (1)
TOČNI ODGOVORI
A. protein
B. imunost, AIDS, leukociti, limfociti
C. fagocitoza
SREDNJE
ISHOD TEŽAK
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u održavanju razumijevanje
homeostaze i primjena
znanja
13. U mnogim sportovima tijekom pripremnoga razdoblja i treniranja dio sportaša u sklopu priprema za
natjecanje ima i tzv. visinske pripreme. To znači da određeno vrijeme borave i treniraju u planinama, tj. na
višoj nadmorskoj visini.
A. Može li se uočiti neka razlika ako bi se sportašima prije i nakon visinskih priprema odredio hematokrit?
Obrazložite svoj odgovor.
B. Kako visinske pripreme mogu utjecati na bolje rezultate sportaša? Pokušajte to povezati s funkcijom
eritrocita.
C. Hoće li muškarac ili žena imati veći hematokrit ako uspoređujemo hematokrit zdravih osoba? Zašto?
D. Kako se mogu povezati podatci o hematokritu s razlikom u sportskim uspjesima muškaraca i žena,
primjerice u trčanju na sto metara?
Hematokrit predstavlja ukupni udio eritrocita u krvnoj plazmi.
TOČNI ODGOVORI
A. Mogla bi se uočiti razlika jer bi organizam povećao produkciju eritrocita zbog manje koncentracije kisika na
visinama.
B. Rezlutati će biti bolji zbog bolje opskrbe stanica kisikom.
C. Muškarci će imati veći hematokrit jer u prosjeku imaju više eritrocita od žena.
D. Podatci o hematokritu mogu se povezati s različitim rezultatima muškaraca i žena jer su stanice muškaraca
bolje opskrbljene kisikom kod brzih disciplina zbog većega broja eritrocita, a više kisika znači više energije
u procesima staničnoga disanja pa su muškarci brži.
TEŽAK
ISHOD
razumijevanje
4.1.2.1. analizirati razlike u sastavu i ulogama tjelesnih tekućina i primjena
znanja
14. Slobodna ušna resica (A) je dominantno svojstvo, a prirasla (a) recesivno svojstvo. Otac je heterozigot za
ušnu resicu, a majka je recesivni homozigot.
A. Kakvu ušnu resicu fenotipski ima otac?
B. Napišite genotip oca za ušnu resicu.
C. Koja je vjerojatnost da njihova djeca imaju priraslu ušnu resicu?
D. Mogu li ti roditelji imati dijete koje je za navedeno svojstvo dominantni homozigot i zašto?
TOČNI ODGOVORI
A. slobodnu B. AaC. 50 % ili 1/2 D. Ne mogu jer majka nema dominantan gen (A).
ISHOD LAGAN
2.1.4.1. analizirati odnose među genima i njihov utjecaj na razini organizma ili pojedine rješavanje
osobine problema
73
74
15. Pozorno promotrite slike.

Slika A. Tkivo pluća zdrave osobe Slika B. Tkivo pluća osobe oboljele od bolesti
A. Usporedite površinu i volumen plućnih mjehurića na objema slikama.

B. Koristeći se objema slikama objasnite ulogu površine plućnih mjehurića u izmjeni plinova u plućima.
C. Objasnite koje su bile posljedice pri disanju za osobu čije je tkivo prikazano na slici B.
TOČNI ODGOVORI
A. Površina plućnih mjehurića na slici B. manja je u odnosu na površinu plućnih mjehurića na slici A. Na slici B.
veći je volumen plućnih mjehurića u odnosu na volumen plućnih mjehurića na slici A.
B. Velika površina plućnih mjehurića omogućuje istodobno prijenos veće količine plinova kroz membranu
stanica i time bolju opskrbljenost tijela kisikom. Smanjenjem površine smanjuje se i količina plinova koji se
u istome vremenu mogu izmijeniti između kapilara i plućnih mjehurića.
C. Posljedica je slaba opskrbljenost tijela kisikom, što se posebice vidi tijekom svake aktivnosti kada tijelo treba
više kisika.
SREDNJE
ISHOD TEŽAK
1.1.2.2. objasniti važnost povećanja i smanjenja površine u građi živih organizama rješavanje
problema
16. Ivan je proveo istraživanje kako se puls mijenja tijekom vježbanja na svojim prijateljima Luki i Marku.
Mjerenje je obavljeno svake minute. Prvu je minutu Luka mirovao, a sljedeće je dvije minute trčao.
Mjerenje se nastavilo i nakon trčanja sve do 10. minute. Nakon toga Ivan je isto mjerenje proveo i na Marku.
Rezultati Ivanovih mjerenja prikazani su u tablici.
Rezultati mjerenja pulsa (broja otkucaja u minuti) tijekom 10 minuta
Ispitanici
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Luka 60 70 80 80 76 70 64 62 60 60
Marko 70 80 95 95 93 91 89 88 85 82
A.
Navedite barem jedan primjer još neke promjene koja se sigurno dogodila u Lukinome organizmu tijekom
trčanja osim što se promijenila brzina rada srca.
B.
Usporedite Lukine i Markove rezultate. Što na temelju tih rezultata možete zaključiti?
C.
Luka je prestao trčati tri minute nakon početka mjerenja. Koliko je vremena bilo potrebno da se njegov
puls (brzina rada srca) vrati na onaj prije početka fizičke aktivnosti?
D. Što je zavisna varijabla u ovome istraživanju?
TOČNI ODGOVORI
A. ubrzano disanje, povišenje tjelesne temperature, širenje krvnih žila, pojačano znojenje...
B. Luka u mirovanju ima niži puls, što ukazuje na njegovu bolju kondiciju i/ili veći udarni volumen srca. Luki
se nakon aktivnosti puls brže vraća na početnu vrijednost, što pokazuje da je njegovo srce (mišić) u boljoj
formi i u jednoj kontrakciji istisne veći volumen krvi (veći udarni volumen srca).
C. Bilo je potrebno 6 minuta.
D. Zavisna je varijabla u ovome istraživanju puls (broj otkucaja u minuti).
SREDNJE
ISHOD TEŽAK
5.2.1.2. analizirati numerički i grafički prikazane rezultate istraživanja rješavanje

problema
75
76
U sljedećim zadatcima odgovorite kratkim

odgovorom (riječju, brojem, s nekoliko riječi ili
jednostavnom rečenicom) ili dopunite rečenicu/
crtež upisivanjem sadržaja koji nedostaje.
Odgovore upišite samo na predviđeno mjesto u
ovoj ispitnoj knjižici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
17. Tratinčice, krava i čovjek predstavljaju primjere jednoga hranidbenog lanca. Ispunite tablicu tako da točne
odgovore na pitanja postavljena u 1. redu tablice upišete samo u bijela prazna polja.
Navedite jedan
Kojim procesom Navedite jedan
Koja je uloga organizma proces tijekom kojega
ORGANIZAM organizam asimilira proces tijekom kojega
u hranidbenome lancu? organizam koristi
energiju? organizam gubi energiju.
energiju.
TRATINČICA
KRAVA
ČOVJEK
TOČNI ODGOVORI:
Navedite jedan
Kojim procesom Navedite jedan
Koja je uloga organizma proces tijekom kojega
ORGANIZAM organizam asimilira proces tijekom kojega
u hranidbenome lancu? organizam koristi
energiju? organizam gubi energiju.
energiju.
TRATINČICA proizvođač/producent fotosintezom
oslobađanje topline
KRAVA pri širenju kapilara/
defekacija...
rast/reprodukcija/
ČOVJEK
kretanje...
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu i primjena
znanja
18. Broj kromosoma u tjelesnoj stanici mačke jest 38, tj. 2n = 38. U tablicu upišite podatke o broju novonastalih
stanica u mužjaka i ženke nakon određene diobe i podatke o broju kromosoma prije i po završetku diobe.
Broj funkcionalnih stanica Broj stanica po Broj kromosoma Broj kromosoma u svakoj
po završetku diobe u završetku diobe u na početku novonastaloj stanici
ženke mužjaka diobe (po završetku diobe)
MITOZA
MEJOZA
TOČNI ODGOVORI
Broj kromosoma u svakoj
Broj funkcionalnih stanica Broj stanica po Broj kromosoma
novonastaloj stanici
po završetku diobe u završetku diobe u na početku
ženke mužjaka diobe
(po završetku diobe)
MITOZA 2 2 38 38
MEJOZA 1 4 38 19
SREDNJE
TEŽAK
ISHOD
razumijevanje
2.1.1.1. usporediti uloge dvojne diobe, mitoze i mejoze u razmnožavanju i primjena
znanja
77
78
19. Promotrite grafički prikaz relativne količine glukoze u krvi osobe koja se tijekom dana bavila različitim
aktivnostima i odgovorite na pitanja.
Grafički prikaz relativne količine glukoze u krvi

A. Što je uzrokovalo promjenu optimalne razine glukoze u krvi u točki 1?
B. Koja je endokrina žlijezda potaknuta na djelovanje u točki A?
C. Što je moglo uzrokovati nagli pad razine glukoze u krvi u točki 2?
D. Na koji će način gušterača djelovati na ponovno uspostavljanje optimalne razine glukoze u krvi u točki B?
TOČNI ODGOVORI
A. uzimanje obroka koji sadržava ugljikohidrate
B. gušterača
C. primjerice, pojačana tjelesna aktivnost
D. izlučivanjem glukagona
TEŽAK
ISHOD
razumijevanje
4.1.2.3. objasniti mehanizam povratne sprege na primjeru lučenja hormona i primjena
znanja
20. Na temelju promatranja sheme koja prikazuje održavanje stalne tjelesne temperature odgovorite na
pitanja.
A.
U pravokutnike na shemi upišite po jedan broj koji označava opis odgovarajućega događaja.
1 –porast temperature krvi
2 – pad temperature krvi
3 – tijelo se oslobađa topline
4 – tijelo čuva toplinu
B.
Koje od navedenih slova, A ili B, označava smjer odvijanja regulacije tjelesne temperature ako nakon
duljega boravka na suncu tijekom vrućega ljetnog dana uđemo u klimatizirani prostor?
C.
Koje se tjelesne promjene zbivaju pri regulaciji tjelesne temperature ako se ona odvija u smjeru
označenome slovom A?
D.
Kako se naziva prikazani proces termoregulacije pri kojemu „rashlađena” krv potiče hipotalamus na
aktivnost i slanje signala za ponovno „zagrijavanje” krvi?
TOČNI ODGOVORI
A. od gore prema dolje: 3, 2, 1, 4
B. B
C. izlučivanje znoja na površini kože, širenje kapilara u površinskome sloju kože, koža postaje crvena
D. mehanizam povratne sprege
SREDNJE
TEŽAK
ISHOD
razumijevanje
4.1.2.5. objasniti mehanizme termoregulacije i primjena
znanja
79
80
21. Učenici su ispitivali toksičnost pesticida na akvarijskim ribicama želeći utvrditi letalne doze. Sukladno
postavljenoj hipotezi i najmanje koncentracije pesticida u pokusu usmrtile su 50 % ribica. Navedite dva
razloga zbog čega je prosudbeno povjerenstvo odbilo takav istraživački projekt za natjecanje iz Biologije.
TOČNI ODGOVORI
1. upotreba pesticida koji mogu štetno djelovati i na učenike
2. neopravdano usmrćivanje životinja
LAGAN
ISHOD
5.2.2.1. analizirati etičke probleme u biološkim istraživanjima rješavanje
problema
22. Predložite nacrt istraživanja kojim ćete dokazati sljedeću hipotezu:

Intenzitet transpiracije raste s povećanjem strujanja zraka.
METODA
A. UZORAK (navesti
jednu)
ZAVISNA NEZAVISNA KONTROLIRANI
B.
VARIJABLA VARIJABLA UVJETI
PRIBOR
(navesti
neophodan
C. pribor prema
metodi –
najmanje 5)
TOČNI ODGOVORI
3 (4, 5 ili više) grančice su
METODA za mjerenje intenziteta transpiracije – mjerenje volumena
eksperimentalna skupina, a
A. UZORAK (navesti potrošene vode/visine stupca tekućine na početku i na
isti je broj grančica kontrolna
jednu) kraju pokusa
skupina
ZAVISNA intenzitet NEZAVISNA strujanje KONTROLIRANI svjetlost, temperatura, vlažnost zraka,
B.
VARIJABLA transpiracije VARIJABLA zraka UVJETI starost i stanje biljaka u pokusu
PRIBOR
(navesti jednake posude/čaše/menzure/epruvete, tanki marker za označavanje razine vode u čašama/
neophodan
C. pribor prema
epruvetama, probušeni čepovi (za grančice) i ljepilo/ulje vazelin (sjajilo za usne) plastelin za osiguranje
metodi – nepropusnosti čepa, mjerilo (milimetarski papir, ravnalo), ventilator
najmanje 5)
TEŽAK
ISHOD
rješavanje
5.2.1.3. predložiti nacrt istraživanja na temelju istraživačkoga pitanja ili hipoteze problema
23. Geni eukariotskih organizama sastoje se i od dijelova koji ne kodiraju protein. Kodirajući dijelovi gena
označeni su na slici slovom E, a nekodirajući nizovi slovom I.
Neki se gen može grafički prikazati na sljedeći način:
EI E I E
Prilikom sinteze proteina primarni RNA transkript mora se obraditi tako da se iz njega izrežu svi
nekodirajući dijelovi i tek se tada dobije funkcionalna mRNA.
Met AUG
START
Ile AUU, AUC, AUA

Thr ACU, ACC, ACA, ACG
Trp UGG
Asp GAU, GAC
STOP UAA, UAG, UGA
Dobili ste na analizu gen čiji redoslijed baza u DNA lancu glasi: TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
i imate protein koji je na temelju transkripcije i translacije toga lanca (gena) nastao i glasi:
Met-Ile-Thr-Trp-Asp.
A. Otkrijte nekodirajući dio u tome genu i podcrtajte ga (ih).
B. Ispišite primarni RNA transkript.
C. Ispišite funkcionalnu mRNA.
U eukariota nakon transkripcije, a prije translacije dolazi do modificiranja mRNA. Početna neprocesirana kopija gena u eukariota,
nastala izravno prema kalupu DNA, naziva se primarni mRNA transkript. Iz nje procesiranjem u jezgri nastaje zrela funkcionalna
mRNA.
TOČNI ODGOVORI
A. TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
B. AUGAUUGGCCGCGACUUGGUUUUGACUGA
C. AUGAUUACUUGGGACUGA
TEŽAK
ISHOD
rješavanje
2.1.3.3. obrazložiti zašto su geni funkcionalni dijelovi molekule DNA problema
81
82
4. Prilozi
U tablici su kronološki navedene najvažnije osobe Odnosi se na sadržaj obuhvaćen sljedećim
poznate po svojim istraživanjima u području biologije ishodom:
i zaslužne su za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali 1.3.5.1. analizirati osnovne značajke građe stablašica
znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju (mahovina, papratnjača, golosjemenjača i
biologije. Ne treba pamtiti imena, već samo prezimena kritosjemenjača) na tipičnim predstavnicima.
i okvirno vremensko razdoblje.
Tablica 2. Dihotomski ključ za određivanje vrste drveća
Listovi su igličasti. idi na 2

1.
Listovi su široki i spljošteni. idi na 5
Igličasti listovi su pojedinačno pričvršćeni za grančicu i dugi su do 4 cm. idi na 3
2.
Igličasti listovi su u parovima, ovijeni su bjeličastim rukavcem i dugi do 8 cm. bijeli bor
Igličasti listovi su većinom češljasto raspoređeni duž grančice. idi na 4
3.
Igličasti listovi su zavojito raspoređeni duž grančice i četverobridni. smreka
Igličasti listovi su ušiljeni na vrhu, spljošteni i mekani, na licu su tamnozeleni, a na naličju blijedi s dvjema tamnim prugama. tisa
4.
Igličasti listovi su tupi, plosnati i dugi do 3 cm, a na naličju imaju dvije bijele pruge. jela
List je jednostavan, a lisna plojka nije podijeljena na liske. idi na 6
5.
List je sastavljen, a plojka sastavljenoga lista podijeljena je na više liski od kojih svaka izgleda kao zasebni list. idi na 15
Plojka lista je cjelovita. idi na 7
6.
Plojka lista je urezana. idi na 12
Plojka lista je jajolika ili srcolika oblika. idi na 8
7.
Plojka lista je duguljasta. idi na 11
Listovi su pri bazi nesimetrični. idi na 9
8.
Listovi su pri bazi simetrični. idi na 10
Listovi su jajoliki i goli, a rub lista je pilast. poljski brijest
9.
Listovi su srcoliki, tamnozeleni i goli, a na naličju svjetliji s čupercima bijelih dlačica u kutovima žila. velelisna lipa
Listovi su jajoliki, imaju 11 do 15 pari bočnih žila, a rub lista je jako nazubljen. obični grab
10.
Listovi su jajoliki, imaju 5 do 9 pari bočnih žila, a rub lista nije nazubljen. obična bukva
Listovi su kožasti, sjajni, dugi do 23 cm i široki do 8 cm s trnastim zupcima razmaknutim po 1 cm i s lisnim peteljkama dugima
pitomi kesten
11. do 3 cm.
Listovi su gusto bijelosvilenkasto dlakavi, dugi do 10 cm i široki do 1,5 cm, plitkopilasta ruba i lisnih peteljki dugih do 1 cm. bijela vrba
Plojka lista je valovito urezana, a nervatura lista perasta. idi na 13
12.
Plojka lista je dlanasto urezana, a nervatura lista dlanasta. idi na 14
Listovi su plitko i pravilno urezani, dugi do 12 cm i široki do 7 cm, a na naličju iznad žila su fino dlakavi s jasnim žljebastim
hrast kitnjak
peteljkama dugima do 4 cm.
13.
Listovi su plitko urezani, sivozeleni, debeli, čvrsti, dugi do 10 cm i široki do 5 cm, naličje lista je gusto vunenasto dlakavo, a
hrast medunac
peteljke su najčešće gusto dlakave, odozdo plitko žljebaste i duge 5 do 20 mm.
Plojka listova podijeljena je na pet režnjeva šiljatih vrhova, a rubovi režnjeva su grubo pilasti. gorski javor
14.
Plojka lista podijeljena je na tri režnja tupih vrhova, a režnjevi lista imaju cjeloviti rub. poljski javor
List je perasto sastavljen. bagrem
15.
List je dlanasto sastavljen. divlji kesten
Latinski nazivi vrsta drveća − ne treba pamtiti

1. Abies alba Mill. – jela 7. Acer pseudoplatanus L. – gorski javor
2. Picea abies (L.) Karsten – smreka 8. Acer campestre L. – poljski javor
3. Pinus sylvestris L. – bijeli bor 9. Aesculus hippocastanum L. – divlji kesten
4. Taxus baccata L. – tisa 10. Castanea sativa Miller – pitomi kesten
5. Quercus petraea (Mattuschka) Liebl. – hrast kitnjak 11. Ulmus minor Miller – poljski brijest
6. Quercus pubescens WillD. – hrast medunac 12. Tilia platyphyllos Scoop. – velelisna lipa
13. Robinia pseudoacacia L. – mirisni bagrem
83
84
14. Salix alba L. – bijela vrba
Tablica 3. Prikaz oblika, nervature i ruba lista za potrebe služenja dihotomskim ključem za određivanje vrsta drveća
OBLIK LISTA
a) jednostavni list b) dlanasto sastavljen list c) perasto sastavljen list

NERVATURA LISTA
a) dlanasta nervatura lista b) perasta nervatura lista

RUB LISTA
a) cjeloviti rub lista b) pilasti rub lista
85
86
Tablica 4. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos
OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE

promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) s pomoću vrlo primitivnoga mikroskopa; prvi
Robert HOOK (17. st.)
upotrijebio naziv cellula (lat. STANICA)
„otac mikroskopa” – usavršio mikroskop i dobio povećanje ~270×; prvi promatrao živi jednostanični
Antonyvan LEEUWENHOEK (17. – 18. st.)
organizam (mikroorganizme iz usne šupljine, spermije, krvne stanice...)
iznio je ideju o zajedničkome podrijetlu organizama i njihovoj polaganoj preobrazbi (transformaciji) i
Jean Baptiste LAMARCK (17. – 18. st.) razradio je prvu cjelovitu evolucijsku teoriju: okoliš je promjenljiv, organizmi mu se prilagođavaju i za života
stečena obilježja prenose na potomstvo
Carl LINNÉ (18. st.) binarna nomenklatura, osnivač taksonomije ili sistematike
Matthias SCHLEIDEN (botaničar) i Theodor SCHWANN
STANIČNA TEORIJA – sva su živa bića građena od stanica
(zoolog) (18. st.)
Alfred Russel WALLACE (19. st.) predstavio i istaknuo značaj prirodne selekcije
Charles DARWIN (19. st.) predstavio teoriju evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih
dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz već postojećih mikroorganizama i da su uzročnici zaraznih
Louis PASTEUR (19. St.) bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokošje kolere, bedrenice, bjesnoće...); osmislio i razvio
PASTERIZACIJU
Gregor Johann MENDEL (19. st.) osnivač genetike; postavio zakone nasljeđivanja
Ernest HAECKEL (19. st.) utemeljio ekologiju
otkrio uzročnika tuberkuloze i kolere; usavršio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja
Robert KOCH (19. – 20. st.)
bakterija
Alexander FLEMING (19. – 20. st.) otkrio prvi antibiotik (penicilin)
Dragutin GORJANOVIĆ – KRAMBERGER (19. – 20. st.) otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga pračovjeka) na Hušnjakovu brdu pored Krapine
pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi; iznio ideju kemijske
Aleksandr Ivanovič OPARIN (20. st.)
evolucije (proces spontane sinteze složenijih organskih molekula iz jednostavnih)
Stanly MILLER (20. st.) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotički
Rosalind Elsie FRANKLIN, Maurice Hugh Frederick
otkrili prostornu građu DNA i predstavili strukturu i načelo replikacije DNA
WILKINS, James WATSON i Francis CRICK (20. st.)
provodio istraživanja na vinskim mušicama; povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju
Thomas Hunt MORGAN (20. st.)
nasljeđivanja
pridonio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilina); primijenio genetičke metode u tehnologiji (uzgoj
Milislav DEMEREC (20. st.)
korisnih mikroorganizama)
Tablica 5. Obilježja beskralježnjaka
SKUPINA I NJEZINI KARAKTERISTIKE PO

STANIŠTE SIMETRIJA POTPORA TIJELU
PREDSTAVNICI KOJIMA SU PREPOZNATLJIVI
Raznolika su oblika. U građi nemaju tkiva
potporu tijelu pružaju niti organe, već stanice koje preuzimaju
asimetrični niti građene od proteina različite uloge. Imaju mnogo pora na
Spužve – obična spužva, promjenjiva sumporača kopnene vode i mora
organizmi spongina i/ili iglice od površini kroz koje u unutrašnjost spužve
CaCO3 ili SiO2 ulazi voda s hranjivim tvarima i kisikom.
Postoji izlazni otvor.
Žarnjaci
Usta su okružena lovkama koje u građi
– hidra, crvena mekana tijela, većina
radijalna imaju žarne stanice. Pojavljuju se u
moruzgva, smeđa kopnene vode i mora koralja izlučuje CaCO3
simetrija dvama strukturnim oblicima– polip i
vlasulja, crveni (čvrstoća)
meduza. Živčani sustav je mrežast.
koralj, uhati klobuk
Plošnjaci
kopnene vode i mekana tijela, čvrste Imaju spljoštena i tanka tijela. Nemaju
– virnjaci, trakavice dvobočna
mora, nametnici u skeletne strukture nisu krvožilni ni dišni sustav. Većinom su
(pasja trakavica), simetrija
životinjama i čovjeku prisutne dvospolci.
metilji
Beskolutićavci
Oblenjaci tlo, kopnene tjelesna šupljina ispunjena
dvobočna Imaju obla tijela. Po prvi se put pojavljuje
– dječja glista, vode, nametnici u je tekućinom koja pruža
simetrija prohodno probavilo.
trihinela životinjama i čovjeku potporu mišićima
Plašt izlučuje ljušturu. Većina mekušaca
koristi se radulom pri hranjenju. Školjkaši
Mekušci mekana tijela, no većina
kopno, kopnene vode dvobočna su filtratori. Stopalo, krakovi i lijevak
– puževi, školjkaši, ima ljušturu građenu od
i mora simetrija omogućuju kretanje. Po prvi se put
glavonošci CaCO3
pojavljuje krvožilni sustav i organi za disanje.
Razvijeni su živčani sustav i osjetila.
Kolutićavci Tijelo je građeno od mnogo prstenastih
tjelesna šupljina ispunjena
– gujavica, kopno, kopnene vode dvobočna segmenata – kolutića. Na kolutićima
je tekućinom koja pruža
medicinska pijavica, i mora simetrija se često nalaze četine. Imaju ljestvičav
potporu mišićima
morski crv živčani sustav.
Mnogokolutićavci Tijelo je nejednoliko kolutićavo. Tjelesni
vanjski pokrov tijela
Člankonošci nastavci su im člankoviti. Članci su
kopno, kopnene vode dvobočna izgrađen od hitina,
– pauci, rakovi, povezani međusobno zglobovima.
i mora simetrija a u nekih i od CaCO3;
stonoge, strige, kukci Uzdušnicama dovode kisik izravno do tkiva
presvlačenje
i stanica, a odvode ugljikov dioksiD.
Bodljikaši
radijalna unutarnji skelet građen od Na površini tijela imaju bodlje ili njihove
Malokolutićavci – ježinci, zvjezdače, morski organizmi
simetrija vapnenih pločica naznake. Imaju vodožilni sustav.
zmijače, trpovi
87
88
Tablica 6. Obilježja kralježnjaka (prema klasičnoj podjeli)
GRAĐA
KRVOŽILNOGA OPLODNJA
OSTALE
SUSTAVA I I OVISNOST
POKROVNI KRETANJE DIŠNI SUSTAV PREPOZNATLJIVE
ODRŽAVANJE ŽIVOTNOGA
SKUPINA SUSTAV VEĆINE VEĆINE VEĆINE KARAKTERISTIKE
TJELESNE CIKLUSA O
PREDSTAVNIKA PREDSTAVNIKA PREDSTAVNIKA VEĆINE
TEMPERATURE VODI U VEĆINE
PREDSTAVNIKA
U VEĆINE PREDSTAVNIKA
PREDSTAVNIKA
1 pretklijetka
koža prekrivena škrge su prekrivene čitav životni ciklus
i 1 klijetka, plivaći mjehur, bočna
Ribe ljuskama, žlijezde u peraje poklopcem (izuzev odvija se u vodi,
promjenjiva tjelesna pruga
koži izlučuju sluz hrskavičnjača) vanjska oplodnja
temperatura
ličinke imaju peraje, odrasle jedinke uglavnom vanjska
vlažna koža ličinke imaju škrge,
odrasli oblici imaju – 2 pretklijetke oplodnja (u vodi),
propusna za vodu odrasle jedinke imaju
Vodozemci prednje i stražnje i 1 klijetka, ličinke u vodi, odrasli
i plinove, žlijezde jednostavno građena
udove s prstima promjenjiva tjelesna oblici većinom na
u koži pluća, koža
temperatura kopnu
2 pretklijetke
prednji i stražnji i 1 nepotpuno
nepropusna koža pluća s naborima –
udovi pregrađena klijetka unutarnja oplodnja, zmije i neki gušteri –
Gmazovi prekrivena ljuskama povećanje površine za
(krokodili – izuzetak), jaja obavijena ljuskom izgubili noge
od keratina izmjenu plinova
promjenjiva tjelesna
temperatura
prednji udovi unutarnja oplodnja,
nepropusna koža 2 pretklijetke
preobraženi u krila i jaja obavijena kljun prilagođen načinu
prekrivena ljuskama i 2 klijetke,
Ptice stražnji udovi pluća, zračne vrećice čvrstom ljuskom ishrane, nemaju zube,
i perjem građenim stalna tjelesna
građenom od šuplje kosti
od keratina temperatura
vapnenca (CaCO3)
prednji i stražnji pluća građena od plućnih
nepropusna koža udovi mjehurića – velika jednootvori – nesu jaja,
2 pretklijetke unutarnja oplodnja,
prekrivena dlakom morski sisavci – površina za izmjenu tobolčari – razvoj
i 2 klijetke, rađaju žive mlade i
Sisavci građenom od peraje plinova; dijafragma mladunčadi u tobolcu,
stalna tjelesna hrane ih mlijekom iz
keratina, žlijezde šišmiši – prednji i međurebreni placentalni sisavci –
temperatura mliječnih žlijezda
u koži i stražnji udovi mišići omogućuju placenta
povezani letnicom prozračivanje pluća
89
90
Tablica 7. Zarazne bolesti
UZROČNICI BOLEST PRENOŠENJE PREVENCIJA/LIJEČENJE

virusi
prehlada kapljičnim putem higijenske navike/simptomatsko liječenje
gripa kapljičnim putem higijenske navike; cijepljenje*/simptomatsko liječenje
virusna upala pluća kapljičnim putem higijenske navike/simptomatsko liječenje
herpes kontaktom higijenske navike/lijekovi
mononukleoza kontaktom, slinom (poljupcem...) higijenske navike/simptomatsko liječenje
vodene kozice kapljičnim putem cijepljenje*/simptomatsko liječenje
dječja paraliza kapljičnim putem cijepljenje/simptomatsko liječenje
zaušnjaci (mumps) kapljičnim putem higijenske navike, cijepljenje/simptomatsko liječenje
rubeola kapljičnim putem cijepljenje/simptomatsko liječenje
spolnim putem i tjelesnim
AIDS odgovorno spolno ponašanje – upotreba kondoma
tekućinama
odgovorno spolno ponašanje – upotreba kondoma; cijepljenje*/
zaraza HPV-om spolnim putem
simptomatsko liječenje; kirurški zahvat
prljavim rukama i zagađenom
hepatitis A (zarazna žutica) cijepljenje*/simptomatsko liječenje
vodom
ubod zaraženom iglom, spolnim odgovorno spolno ponašanje – upotreba kondoma cijepljenje/
hepatitis B
putem liječenje
ugrizom, tj. slinom zaraženih
bjesnoća cijepljenje domaćih životinja, cijepljenje potencijalno zaraženoga
životinja (lisice, štakori, psi...)
virusni meningitis zaraženi krpelji cijepljenje*/simptomatsko liječenje
bakterije
UZROČNICI BOLEST PRENOŠENJE PREVENCIJA/LIJEČENJE
streptokokna angina kapljičnim putem higijenske navike/antibiotici
bakterijska upala pluća kapljičnim putem higijenske navike/antibiotici
TBC kapljičnim putem cijepljenje/antibiotici
tetanus ozljede kože i mišića cijepljenje/antibiotici
gonoreja spolnim putem odgovorno spolno ponašanje – upotreba kondoma/antibiotici
klamidija spolnim putem odgovorno spolno ponašanje – upotreba kondoma/antibiotici
sifilis spolnim putem odgovorno spolno ponašanje – upotreba kondoma/antibiotici
parazitski protisti/protoktisti
trihomonas trihomonijaza spolnim putem odgovorno spolno ponašanje – upotreba kondoma/antibiotici
tripanosoma bolest spavanja muha ce ce uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi
malarični plazmodij malarija komarci uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi
parazitski plošnjaci i oblići
neoprane ruke i termički održavanje osobne higijene, higijena u dodiru sa životinjama,
trakavice
neobrađena hrana termička obrada hrane/lijekovi i kirurški zahvati
trihinela trihineloza termički neobrađena hrana veterinarska kontrola mesa/lijekovi
91
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Biologija 2018 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biologija 2018 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

 Ispitni katalog za državnu maturu

u školskoj godini 2017./2018.

RAZMNOŽAVANJE TVARI I ENERGIJA RAVNOTEŽA I

Slika 1. Područja za provjeru bioloških znanja

1.1. Opis područja

Slika 4. Shema – opis područja Tvari i energija u životnim procesima

1.2.1. Ishodi područja 1. Organiziranost živoga svijeta

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

ISHOD BROJ BODOVA

U sljedećim zadacima od više ponuđenih

1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama živoga svijeta veličinom podređene i reprodukcija

4.2.3.2. obrazložiti razloge zaštite prirodnih područja na primjerima iz Republike reprodukcija

3. Odaberite točnu tvrdnju vezanu uz udisaj i izdisaj.

3.2.2.1. objasniti načela izmjene plinova u plućima i na razini stanica reprodukcija

4. Koja je uloga molekula u unutarnjoj membrani mitohondrija u staničnome disanju?

1. Tijelo pokazuje bilateralnu simetriju. idi na 2.

8. Gepard je najbrža životinja na svijetu. Koje su od navedenih prilagodba gepardu u najvećoj

4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u održavanju rješavanje

A. Navedite koje su od ponuđenih paprati srodne.

A. Koja je vrsta molekula zajednička alergenu i antitijelu? (1)

15. Pozorno promotrite slike.

A. Usporedite površinu i volumen plućnih mjehurića na objema slikama.

5.2.1.2. analizirati numerički i grafički prikazane rezultate istraživanja rješavanje

U sljedećim zadatcima odgovorite kratkim

Grafički prikaz relativne količine glukoze u krvi

22. Predložite nacrt istraživanja kojim ćete dokazati sljedeću hipotezu:

Ile AUU, AUC, AUA

Tablica 2. Dihotomski ključ za određivanje vrste drveća

Listovi su igličasti. idi na 2

Latinski nazivi vrsta drveća − ne treba pamtiti

a) jednostavni list b) dlanasto sastavljen list c) perasto sastavljen list

a) dlanasta nervatura lista b) perasta nervatura lista

a) cjeloviti rub lista b) pilasti rub lista

OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE

SKUPINA I NJEZINI KARAKTERISTIKE PO

UZROČNICI BOLEST PRENOŠENJE PREVENCIJA/LIJEČENJE

You might also like

Ispitni katalog za državnu maturu