godina Glasnik zaštite bilja 1/2013.

Preiner, D.1 tvari. Tijekom toga dolazi do rehidracije tkiva u

stručni rad kojem tijekom zimskog mirovanja ima vrlo mali
udio vode radi otpornosti na niske zimske tem-
perature, a kako bi mogli započeti svi fiziološki
Godišnji biološki ciklus vinove loze procesi u biljci. Uslijed toga naravno dolazi do
smanjenja otpornosti trsa na niske temperature.
Ova fenofaza može trajati različito ovisno o vre-
Sažetak menskim uvjetima, a može biti i prekinuta usli-
Poznavanje godišnjeg biološkog ciklusa vinove loze tj. fenologije važno je kako bismo mogli u pravo vri- jed pada temperature.
jeme provoditi različite ampelotehničke zahvate kojima možemo bitno utjecati na uspješnost vinogra-
darske proizvodnje. Osim ovoga bitno je i za provođenje ostalih zahvata u vinogradu kao što su zaštita i Uvjet za početak ove faze jest da se tlo na
gnojidba. Kako se sorte bitno razlikuju u trajanju pojedinih fenofaza kao i okolinskih uvjeta potrebnih za dubini od 25-30cm zagrije na 7-10°C, a to se u
njihov početak i optimalno odvijanje izbor sorte prikladne za određeno područje prvenstveno se bazira pravilu poklapa sa srednjom dnevnom tempera-
na njenoj fenologiji. turom zraka od oko 10°C. Raniji ili kasniji početak
od navedenog može se javiti ovisno o podlozi,
ali i sorti. Tijekom ove faze može kroz na ovaj
Godišnji biološki ciklus vinove loze odnosi se na promjene na trsu koje su vidljive tije- način istječi od 0,3 do 2,5 l soka po trsu, a što
kom jedne godine. Proučavanjem ovih promjena na trsu kao i okolinskih uvjeta o kojima ovisi o uzgojnom obliku, podlozi sorti i sl. Istjeca-
oni ovise bavi se znanstvena disciplina koja se naziva fenologija. Ovaj se ciklus dijeli na nje ove tekućine nije štetno za trs, osim što kod
dva osnovna dijela: razdoblje vegetacije i razdoblje zimskog mirovanja. Međutim teme- reznika može navlažiti pupove i izazvati manja
ljem detaljnije podjele razdoblja vegetacije ukupno se godišnji biološki ciklus vinove loze oštećenja, ali to se može spriječiti kosim rezom
dijeli na sedam fenofaza: suzenje ili plač, pupanje, rast i razvoj vegetacije, cvatnja i oplod- s nagibom suprotno od prvog ostavljenog pupa.
nja, rast bobica, dozrijevanje grožđa, priprema za zimsko mirovanje i zimsko mirovanje.
Prema BBCH skali ova je faza s obzirom na
Postoje i mnogo detaljnije podjele vegetacijskog ciklusa koje se sastoje od brojča- stanje pupa označena s kodovima00, jer nema
nog označavanja pojedine faze razvoja, a najpoznatija i najčešće korištena je takozvana promjena na samom pupu. Tek pod kraj suzenja
BBCH skala koja se koristi i za druge kulture, a za vinovu lozu su je modificirali Lorenz i sur. ili odmah nakon dolazi do promjena na pupu
(1994.). Ova skala prihvaćena je u EU, a prema njoj godišnji ciklus vinove loze podijeljen koje su na BBCH skali označene ocjenama od 01 Usporedba četiri najčešće korištene skale za
je također na 7 osnovnih faza unutar kojih imamo različiti broj podfaza, a brojčano se do 05 a odnosi se na faze u kojima pup pod priti- praćenje fenologije vinove loze.
prikazuje s kodovima od 00 do 99 (tablica 1). skom vode iz korijena bubri, ljuskice se razmiču,
i polako postaje vidljiva vunasta zaštita listića (faza vunastog pupa), ali ne i sami listići te je
Osim BBCH skale postoje i druge skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa, a u toj fazi moguće provoditi zimsku zaštitu vinove loze s visokim koncentracijama bakre-
među njima su najčešće korištene Baggiolini skala (1952.), Eichhorn i Lorenz (E-L) skala nih i sumpornih pripravaka bez opasnosti oštećenja biljke.
(1977.) te modificirana E-L skala (Coombe, 1995.).
Pupanje, rast i razvoj vegetacije
Suzenje ili plač loze Početkom ove faze razvoja smatra se pojava listića iz pupa što se naziva i „faza mišjih
Prva faza nakon zimskog mirovanja i prvi vidljivi znak početka razdoblja vegetacije, a ušiju“. Ovaj razvoj u početku se odvija uz korištenje rezervnih tvari iz drvenastih dijelova
odlikuje se početkom aktivnosti korijena koji počinje usvajati vodu iz tla i slati je prema pohranjenih u prethodnoj vegetaciji, jer listovi tek nakon postizanja 2/3 svoje konačne
nadzemnom djelu biljke. Na mjestima rana koje nastaju tijekom zimskog mirovanja pojav- veličine počinju proizvoditi više asimilata nego što sami troše. Nakon ovog slijedi inten-
ljuju se kapljice vode tj. soka koji se sastoji uglavnom od vode sa svega 0,2 – 3 g/l suhe zivan razvoj mladica (rast u dužinu) ali i razvoj cvatova, a u pazušcima listova razvijaju se i
dr.sc. Darko Preiner, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za vinogradarstvo i
1 adventivni pupovi. Za početak ove faze srednja dnevna temperatura mora biti od 7-12°C,
vinarstvo, Svetošimunska 25, Zagreb a traje 40 do 60 dana te završava početkom cvatnje. Pred kraj ove faze zbog povoljnijih

70 71
 godina Glasnik zaštite bilja 1/2013.

uvjeta dnevni rast mladica u dužinu je vrlo intenzivan, a može dosegnuti i do 15 cm. Sre- Tablica 1.: Prikaz sedam osnovnih faza godišnjeg ciklusa vinove loze
dinom ove faze najpovoljnije je razdoblje za provođenje plijevljenja trsa. Uslijed naglog Opis razvojne faze BBCH kod
rasta mladica, ali i istovremenog razvoja cvjetova dolazi do kompeticije za hranjiva između 0 Razvoj pupa
njih, a kao posljedica toga kod nekih sorata ili u nekim godinama može se javiti nepot- 00 Dormantnost: zimski pupovi su potpuno zatvoreni 0
01 Početak bubrenja pupa: pup se počinje širiti unutar ljuskica 1
puni razvoj cvjetova što može rezultirati lošijom oplodnjom. Ova fenofaza kompatibilna
03 Kraj bubrenja pupa: pupovi su nabubrili, ali ljuskice su još na njima 3
je s razvojnim fazama BBCH skale 07 i 08 (pupanje) te fazama: razvoj listova (1) i razvoj 05 Faza vunastog pupa: jasno vidljiva smeđa vunasta zaštita pupa 5
cvatova (5) koje se preklapaju. 07 Početak pupanja: počinju se nazirati zeleni vrhovi listića/mladice 7
08 Pupanje: jasno se vide zeleni vrhovi mladice/listova 8
Cvatnja i oplodnja 1 Razvoj listova 5 Razvoj cvatova
U tjednima prije cvatnje cvjetovi tj. osnovni dijelovi cvijeta dovršavaju svoj razvoj, a Prvi list se odvaja od pupa i
11 11
otvara
2-3 dana prije odbacivanja cvjetne kapice polen postane klijav pa se tako sama oplod- 12 Drugi list se odvaja i otvara 12
nja može dogoditi i ispod cvjetne kapice jer je većina sorata vinove loze samooplodna. 13 Treći list se odvaja i otvara 13
Prilikom oplodnje polen pada na njušku tučka i klija do plodnice gdje se spajaju muške i 14 Četvrti list -II- 14
ženske gamete i nastaje embrio. 15 Peti list -II- 53 Cvat jasno vidljiv 15/53
16 Šesti list -II- 16/54
17 Sedmi list -II- 55 Cvatovi se povećavaju, cvjetovi su stisnuti jedan do drugog 17/55
Povoljne vremenske prilike u cvatnji
18 Osmi list -II- 18/56
Optimalna temperatura za cvatnju je od 20 do 30°C uz povoljnu vlagu zraka, a nepo-
19 Deveti list -II- 57 Cvat je u potpunosti razvijen, cvjetovi su razdvojeni 19/57
voljne vremenske prilike u cvatnji mogu otežati ili onemogućiti oplodnju. Polen je jako 6 Cvatnja 6
osjetljiv na niske temperature pa već kod temperatura nižih od 15°C može doći do nje- 60 Prvi cvijet se otvara (otpada prva kapica) 60
gova oštećenja. Niska vlaga i suh vjetar dovode do sušenja njuške tučka što također 61 Početak cvatnje: 10% otvorenih cvjetova 61
dovodi do lošije oplodnje, dok s druge strane previsoka vlaga ili kiša dovode do sporog 63 20% otvorenih cvjetova 63
odvajanja kapica pa ih puno ostaje zalijepljeno za tučak i cvjetovi se ne mogu otvoriti do 63 Rana cvatnja: 30% otvorenih cvjetova 63
64 40% otvorenih cvjetova 64
kraja. Sorte s funkcionalnim ženskim tipom cvijeta osobito su osjetljive na vremenske
65 Puna cvatnja: 50% otvorenih cvjetova 65
prilike u cvatnji jer je kod njih prisutna stranooplodnja. 66 60% otvorenih cvjetova 66
67 Puna cvatnja: 70 % otvorenih cvjetova 67
Početak cvatnje ovisi o sorti ali i o vremenskim prilikama pa ako je vrijeme povoljno 68 80% otvorenih cvjetova 68
razmak između početka cvatnje različitih sorata je veći, ako vegetacija zakasni razmak je 69 Kraj cvatnje 69
manji. Svi cvjetovi se ne otvaraju u isto vrijeme. Cvatnja cvijeta traje 3 – 4 dana, cijelog 7 Razvoj grozda (bobica)
cvata (grozda) 5 – 10 dana, a cijelog trsa 10 – 20 dana. Intenzitet cvatnje tj. otvaranje 71 Zametanje bobica: male zametnute bobice počinju debljati, otpadaju ostaci cvijeta 71
73 Bobica veličine zrna papra, grozdići se počinju spuštati (objese se) 73
novih cvjetova razlikuje se ovisno o dobu dana pa tako otvaranje novih cvjetova započi-
75 Bobica veličine graška, grozdovi su obješeni 75
nje ujutro od 6 – 8 sati, povećava se do 9 – 10 sata a završava oko 11 sati. Što je jutarnja 77 Bobice se počinju dodirivati, grozd se počinje zatvarati 77
temperatura viša, a vlaga zraka brže pada period cvatnje je kraći, a poslijepodne se otvori 79 Grozd je zatvoren, većina bobica se dodiruje 79
mali broj cvjetova. 8 Dozrijevanje bobica
81 Početak dozrijevanja (šare) bobice počinju mijenjati boju u sortno specifičnu 81
Cvijet sadrži 200 – 3000 cvjetnih pupova, međutim toliki broj bobica ne bi se mogao 83 Većina bobica je promijenila boju i počinje mekšati 83
85 Bobice mekšaju, boja je prisutna 85
smjestiti na grozdu niti ishraniti zato se 60 – 80% cvjetova ili tek zametnutih bobica ospe što
89 Bobice su zrele (sadržaj šećera ovisno o sorti) 89
je prirodna pojava. Međutim kad osipanje poprimi prevelike razmjere grozd ima premali
9 Trs nakon berbe - priprema za zimsko mirovanje
broj normalno razvijenih bobica pa dolazi do rehuljavosti grozdova te manjeg prinosa. 91 Mladice su odrvenjele 91
92 Početak gubitka boje listova 92
Prema BBCH skali cvatnja i oplodnja detaljno je prikazana kodovima od 60 (početak 93 Početak opadanja lišća 93
cvatnje) do 69 (kraj cvatnje). 95 50% lišća je otpalo 95
97 Kraj opadanja lišća. 97

72 73
 godina Glasnik zaštite bilja 1/2013.

Rast i razvoj bobica
Započinje zametanjem bobica, a završava početkom dozrijevanja grožđa. Nakon
oplodnje dolazi do intenzivne diobe i rasta stanica zbog čega se povećava volumen
bobica. Raste sadržaj kiselina u bobicama, a pred početak dozrijevanja dosiže maksimum.
Tijekom ove faze stvaraju se i šećeri ali se oni troše za različite metaboličke procese (10 -15
g šećera /kg zelenog grožđa). Same bobice su zelene pa imaju fotosintetsku aktivnost. U
ovoj fazi optimalna temperatura je od 25-30°C, a važna je i dovoljna količina vode koja je
ograničavajući faktor, tj. ako u ovoj fazi nema dovoljno vlage bobice će ostati sitne zbog
slabije diobe stanice što se ne može nadoknaditi u kasnijim fazama. Ujedno u ovoj fazi
dolazi do stvaranja zimskih pupova koji su nositelji rodnosti u narednoj vegetaciji.
Postoje tri faze razvoja bobica: u prvoj fazi događa se intenzivan rast bobice zbog
intenzivne diobe stanica, dok sjemenka ostaje nerazvijena, u drugoj fazi uglavnom se
razvijaju sjemenke dok je mali porast mesa i veličine bobice, u trećoj fazi koja započi-
nje šarom grožđa i završava dozrijevanjem dolazi do porasta bobice do konačne veličine
zbog povećanja stanica. Ova fenofaza je kod BBCH skale posebno odvojena i označena
kodovima od 71 do 79.
Dozrijevanje grožđa
Ova fenofaza počinje karakterističnim promjenama koje nazivamo jednim imenom
šara. Dolazi do promjene boje kožice koja se kod bijelih sorata mijenja u žuto zelenu i
postaje prozirna, a kod crvenih i crnih sorata dolazi do postupne promjene boje uslijed
nakupljanja antocijana. Uskoro nakon toga bobica počinje mekšati, a na njenoj površini
pojavljuje se voštana prevlaka tj. mašak.
šetku diferencijacije pupova, dozrijevanje mladica, a rezervne tvari neophodne za otpor-
nost na niske zimske temperature i nastavak aktivnog života idućeg proljeća.
U drugom dijelu ove faze lišće sve više stari, dolazi do razgradnje klorofila pa listovi
poprimaju tipičnu jesenju boju: kod bijelih sorta to su žute i narančaste nijanse, dok kod
crnih vidio crvene nijanse. Prije opadanja lišća gotovo sva hranjiva prelaze u mladicu.
Između peteljke i mladice stvara se sloj stanica za odvajanje i listovi otpadaju. Ranije opa-
danje lišća uslijed mraza utječe na loše dozrijevanje mladica i nižua otpornost na niske
temperature zimi.
Kod BBCH skale ova fenofaza označena je kodovima od 90 do 99.
survaying study
Annual biological cycle of grapevine
Summary
It is important to be familiar with annual biological cycle of grapevine, i.e. phenology in order to be able
to conduct timely different ampelotechnical measures which can significantly affect the success of wine-
growing industry. Except for this, it is also important for conducting other interventions in vineyards, such
as protection and fertilization. As varieties differ significantly in duration of certain phenophases as well as
in environmental conditions necessary for their beginning and optimal development, the choice of variety
appropriate for a certain area is based primarily on its phenology.

Bobice se nastavljaju povećavati uglavnom na račun mesa (težina sjemenki uglavnom

ostaje nepromijenjena), a sjemenke završavaju svoj razvoj i postaju fiziološki zrele i taj
trenutak nazivamo fiziološka zrelost grožđa. Dolazi do složenih biokemijskih procesa,
raste sadržaj šećera, a pada sadržaj ukupnih kiselina, a u kožici se sintetiziraju tvari arome
i boje. Osim fiziološke zrelosti razlikujemo i punu zrelost koja se događa u trenutku kad
sadržaj šećera prestane rasti, sadržaj kiselina prestane padati, dok se daljnji rast koncen-
tracije šećera događa zbog gubitka vode. Također postoji i termin tehnološka zrelost koja
strogo ovisi o namjeni grožđa kao sirovine i može biti prije (za pjenušce) i nakon pune
zrelosti (predikati, kasne berbe).

Prema BBCH skali ova fenofaza označena je kodovima od 81 do 89.

Priprema za zimski odmor

Započinje nastupom pune zrelosti, a završava opadanjem lišća. Tijekom tog razdoblja
nastavlja se fotosintetska aktivnost lišća koja s vremenom opada starenjem kloroplasta.
Stvoreni asimilati nisu više usmjereni ka grožđu već se skladište u mladicama (nodiji),
starom drvu i korijenu. Fiziološki procesi usmjereni ka skladištenju rezervnih tvari, dovr-

74 75