vlage, pa ak iL:':'

Glava 5 pojedinih proizvo.:

kladitenje. }'\~1r .
ita sa kojom OCJ -=
UVANJE I SKLAJ ~TH',JE llTA Za uvanje ita I ;':.

lih prirnjesa, naroc.:

prodor mikroorgar ...
Zito -=~::':.;>:c ~. 2e:\1 treba sauvati u zdravom stanju. Ovo vai kako za proizvoaa, ta- veava isto tako "'.:
ko i ~;;':',::>::~;>:L Ci.vanje ita zavisi od vie faktora - izmeu ostalog i od naina vridbe.
Najzad opasnost :':;:,
Zito p02:1.e\;>:10 kombajnom ima vei i neujednaen sadraj vlage - jer se ono istovreme-
nu i vlanost ita ;;:
no 2JI1.:e i vri. i ne prolazi fazu suenja prije skladitenja. Zbog toga imamo razliitu vla-
gu u Zl11U. a to ovisi od faza zrelosti. Ovo zahtijeva veu panju pri uvanju, jer zrno ne
predstavlja mrtvu materiju, nego ivi organizam, ije se ivotne funkcije sa poveanjem
2, Bioloke, hemijske
sadraja vlage intenziviraju. To dovodi do visokih ekonomskih gubitaka i kvarenja ita ko-
ito kao i svaka (::-.
je postaje neupotrebljivo za ishranu.
nih hidrata do eo :
Kod uvanja ita vano je poznavati:
toplotne energije
1. uvjete proizvodnje ita,
Kako je jedan od ~-..,~
2. bioloke, fizike i hemijske osobine zrna.
nost zrna.

1. Uvjeti proizvodnje ita

2.1. Disanje zrna
Veoma znaajno je poznavanje uvjeta zrenja, poto od njih zavisi stanje materije zrna i-
ta. Normalni proces sazrijevanja moe se obavljati samo pri povoljnim vremenskim prili- Disanje kod I-F
kama, kada dolazi do pretvaranja eera i rastvorljivih azotnih jedinjenja u visoko-mole- rao Disanje kac t
kularne ugljene hidrate, masti i bjelanevine, te do inaktiviranja enzima. Ukoliko doe do sanja kod ooe .::;:. -
nepovoljnih uvjeta, kao to su: niske temeprature, bolesti, sua i dr. sazrijevanje se preki- je neznatan, Tek :'~
da, a pretvaranje materija se potpuno ne obavlja i tako dolazi do veeg razlaganja i enzi- ali manje nego k, ~:
matske aktivnosti. lntenzi .e:
Isto tako su znaajni i uvjeti poslije sazrijevanja, jer nepovoljne vremenske prilike mogu Tabela '..;
dovesti do obratnog procesa:
- aktiviranja enzima, Vlano
- razlaganja stvorenih rezervnih materija i 1"
- proklijavanja zrna - tako nastaju vei ili manji gubici od 0,7 - 4,5 %. 1~ .

Kod jakog proklijavanja, ita mogu biti potpuno neupotrebljiva. Ali i pri manjem prokli- F':
javanju, njihova tehnoloka vrijednost je smanjena, naroito kod hljebnih ita zbog pro-
mjena u bjelanevinama i skrobu - glavnim faktorima pecivosti brana.

Pri kiovitom vremenu dolazi i do zaraenosti ita bakterijama i gljivicama. Posebno je Radi navedenih kr
nje od velikog znae
znaajan Bacilus mesentericus koji izaziva oboljenja hljeba; i najzad gljivice i plijesni ko-
je daju zaguljiv i pljesniv miris itu. Ukoliko su manje ove promjene, moe se ovaj mi- Ako se vlanost p:
ris odstraniti provjetravanjem ita ili pranjem i suenjem, a ukoliko su vee ito je neupo- 15,3%, pri tempera:
trebljivo za ishranu. Proklijala zrna se tee uvaju, jer sadre vee koliine enzirna. veava i intenzitet c
seca od 25C na -l2:
I nain etve utjee na uvanje zrna i podlijee pri jednofaznoj etvi velikim kolebanjima

36
vlage, pa ak i u toku samo jednog dana. Zato je znaajno poznavanje klimatskih prilika
pojedinih proizvodnih regiona ita, jer se moe zakljuiti o stanju ita koje dolazi na us-
kladitenje. Naroito treba voditi rauna o vezi temperature i vlage, i visini temperature
ita sa kojom ona dolaze u skladite.
Za uvanje ita i primjese igraju veliku ulogu, kako bijele, tako i crne primjese. Od bije-
lih primjesa, naroito su vana slomljena i nagriena zrna, jer oteavaju njihovo uvanje i
prodor mikroorganizama je laki. Od crnih primjesa korovsko sjeme, koje je prisutno, po-
veava isto tako vlanost zrna itarica, jer su nezrela i sa poveanom vlanou.
Najzad opasnost predstavljaju i tetoine, poto svojim ivotnim procesima poveavaju topli-
nu i vlanost ita. Sve ovo ukazuje na potrebu da ito prije skladitenja treba grubo oistiti.

2. Bioloke, hemijske i fizike osobine zrna kod skladitenja

ito kao i svaka druga iva materija i organizam die. Proces disanja je razlaganje uglje-
nih hidrata do CO" i H20 uz apsorpciju oksigena iz zraka i oslobaanje znaajne koliine
toplotne energije.
Kako je jedan od faktora za aktivnost enzima vlaga, to je i intenzitet disanja vezan za vla-
nost zrna.

2.1. Disanje zrna

Disanje kod 14% vlage zrna je vrlo slabo, a pri njenom poveanju ono se naglo intenzivi-
ra. Disanje kao bioloki i ujedno oksidacioni proces, zavisi i od temperature. Intenzitet di-
sanja kod ooe
je vrlo mali, pa se praktino moe smatrati beznaajnim, pa ak i do lOoe
je neznatan. Tek pri daljem poveanju temperature, intenzitet disanja se znatno poveava,
ali manje nego kod poveanja vlanosti.
Intenzitet disanja
rahela 9.

Vlanost u % e02 u mg. Temperatura u De e02 u mg

11,0 0,3-0,4 18 1,4
_._---------------_._---------------
14-15,0 1,4 30 7,5
---
16,9 123 40 20
33,0 2000 52 249
---

Radi navedenih krajnjih proizvoda disanja i dejstva ostalih faktora, vidljivo je da je disa-
nje od velikog znaaja za uvanje ita.
Ako se vlanost penice poslije uvanja od mjesec dana u silosu poveala od 13,9 na
15,3%, pri temperaturi od 25e, tada ovo poveanje sadraja vlage postaje opasno, jer po-
veava i intenzitet disanja. Isto se tako poveava i temperatura u toku uvanja od 2 mje-
seca od 25e na 42C.

37
U vlanom itu dolazi i do procesa fennentacije izazvane mikroorganizmima koji podno-
se anaerobne uvjete.

2.2. Znojenje ita

Znojenje zrna ita nastaje kod skladitenja svjee ponjevenih ita i objanjava se koloi-
dno - hemijskim promjenama, zbog ega dolazi do istiskivanja vode iz zrna. Ovo znoje-
nje se zavrava poslije 5-6 nedjelja poslije etve - radi toga u tom periodu ito ne zadovo-
ljava svojstva meljivosti, niti pecivosti. Zbog toga se ne preporuuje smjetati svjee po-
njevena ito u silos.
Znojenje moe nastati i bez unutarnjih promjena, ako se hladno ito unosi u tople prosto-
rije, uslijed ega dolazi do kondenzacije vode iz zraka, a to se izraava u vlanom opipu
ita.
Kao poetni faktor kvarenja smatra se suvie velika vlanost zrna, odmah poslije etve.
Tada dolazi do pojaanog disanja, pa i poveavanja vlanosti i temperature. Kada je inten-
zitet disanja vei, zrno postaje smee, endospenn svijetlo sme, ukus zrna otar i nagoreo,
i takvo ito nije za upotrebu, ve samo za stonu hranu. Ukoliko se ova ita ne provjetra-
vaju, potpuno se ugljeniu, pa nisu niti za ishranu stoke. Poveanje temperature ne ide sa
dubinom slojeva ita u silosima.
Kod kukuruza izgleda ovako:
- na dubini od 12,5 cm 41 ac
25 cm 46 ac
1 m 40 ac
1,5 m 25,25 ac
Ovo se objanjava na taj nain to se topao zrak donjih slojeva penje i poveava temperatu-
ru gornjih slojeva. Gornji slojevi usljed spoljnjeg hladnog zraka i jaeg isparavanja, opet
smanjuju temperaturu. Zbog toga i koliina kondenzovane vode iz zraka je najvea na dubi-
ni 10-15 cm debljine sloja od povrine i tu se stvara sekundarno arite kvarenja.
Ako se povea relativna vlanost zraka u meuprostoru izmeu zrna, dolazi do razvoja
gljivica Penicilliuma i Aspergilusa, koje svojom djelatnou isto poveavaju vlagu i tem-
peraturu. Poslije dolaze bekterije koje dalje razlau ito, tako da na kraju ostane samo crna
vodenasta masa neugodnog mirisa.
Dalje osobine znaajne za uvanje ita su higroskopinost i absorpciona mo zrna.

2.3. Higroskopinost i absorpciona mo zrna

Higroskopinost i apsorpciona mo zrna koje prima vodu iz zraka je velika i naziva se jo

mo upijanja vode zrna. Ova mo je naroito izraena kod sitnih i lomljenih zrna radi nji-
hove vee povrine i udjela klice. Ovo ukazuje na tetnost prisustva slomljenih zrna kod
uvanja u skladitima, uzimajui u obzir ulogu vode u obavljanju fiziolokih i biolokih
procesa. Primanje vlage iz zraka je naroito snano u poetku, a kasnije nastaje ravnotea
izmeu vlage ita i relativne vlage zraka. Plijesan se uvijek pojavljuje u poetku na klici,

38
jer ,),'21 ,_,00::1 ::;,0,-, '2'? ::.s+a:e :1:j",,>:)"((;: iEl" : Ilaj veu mo primanja vode. Istovremeno Je i naj-
bogatija hranjivim materijama potrebnim mikroorganizmima. Zatim dolazi aleuronski sloj
i najzad endosperm. Relativna vlanost zraka je znaajna, jer ita primaju vlagu iz zraka,
i ona je utoliko vea, ukoliko je zrak zasieniji vlagom.

2.4. Apsorpcija gasova i mirisa u itu

Apsorpcija gasova i mirisa u itu zasniva se takoer na apsorpcionoj moi ita, a moe bi-
ti znaajno izraena. Jaina apsorpcije zavisi od sadraja vlage. Tako 5 g rai sa vlagom
od 23% apsorbuje za tri sata strane supstance ekvivalentne 53 mg N, sa Il % vlage, ekvi-
valentno 18 mg N. Na ovo treba obratiti panju, posebno kod transportovanja ita, jer se
u prevoznim sredstvima transportuju razliiti proizvodi od kojih ito poprima mirise, ko-
ji se ne mogu kasnije odstraniti pa su neupotrebljiva za ishranu.

3. Naini uvanja ita

Dosadanja ispitivanja govore da je glavni uzrok kvarenja ita - disanje. Radi toga i mje-
re koje se preduzimaju idu ka tome da smanje njegov intenzitet. Faktore koji izazivaju po-
jaano disanje treba svesti na minimum. Prvi faktor je kiseonik, zatim, temperatura i vla-
nost. Prema tome postoje samo tri naina uvanja ili konzerviranja ita:
- oduzimanjem kiseonika,
- hlaenjem i
- suenjem.

3.1. uvanje ita oduzimanjem kiseonika

Ovaj nain uvanja ita je veoma star i ve su ga primjenj ivali stari Egipani i Grci koji
su ita smjetali u zidana i hermetiki zatvorena skladita.U ovim se skladitima, disanjem
ita, brzo potroi rezerva kiseonika koji se nalazi u zraku, i njegovo mjesto zauzima CO2.
ito se tada nalazi u atmosferi CO2 i azota, koji onemoguavaju dalje disanje. Tako se
spreava kvarenje i gubitak materija zrna. Ovo se isto i na istim principima postie i u si-
losima sa hermetiki zatvorenim otvorima. Ovi silosi treba da budu uvijek puni, kako bi
se kisik to prije potroio. Radi ekonominosti moe se primijeniti i sistem istiskivanja
zraka uvoenjem CO2 Prednost ovog postupka je da su ita potpuno obezbjeena od in-
fekcija sa mikroorganizmima i tetoinama. Ovaj nain uvanja je mogu samo za dui
period pri malom sadraju vlage, dok vlana ita predstavljaju povoljnu sredinu za rad
anaerobnih mikroorganizama.

3.2. uvanje ita hlaenjem

Kod ovog naina uvanja ita, smanjenje intenziteta disanja postie se prirodnim ili vje-
takim putem tj. dovoenjem temperature na minimum.
Prirodno sniavanje temeprature je od znaaja na sjeveru - gdje se u hladniji dani ili noi,

39
ito provjetrava hadnim i suhim zrakom, kako bi se odravala niska temperatura.
U toplim krajevima je odravanje niskih temperatura mogue samo vjetakim putem i na-
knadnim tj. vjetakim hlaenjem prenoenjem ita u izolirane silose. Ovim postupkom se
omoguuje dugogodinje uvanje ita i bez gubitaka u materiji i promjene u kvalitetu, te
pokretanje ita uope nije potrebno. Time su ita obezbjeena od infekcije sa mikroorga-
nizmirna i tetoinama. Ovo takoer vai samo za suho ito - jer ima mikroorganizama ko-
ji ne obustavljaju svoju aktivnost niti pri temperaturi od 0-5C.

Topao
izlazni zrak

Zona
neohlaenog
tF=-=:::::::=:::::;;~:::::::;;r;;a:~fl./ zrna
~~~~~~ __~.w~~~~
Zona
rashlaivanja
... _--"-_
.
......._ .. _---
. ...
" '.
- .~. '. . . .
Zona .: .....: :1.:'.:',,' ~',
,., ..
. . ..... .
. . ~. . .
. .'

. . <t>:
" .,'

I
i
I j
L ~=:..:.-
__ .__ .J
Rashladni agregat

Slika 3. Ureaj za hlaenje itarica

3.3. uvanje ita suenjem

Ovaj nain uvanja ita smatra se najsigurnijim i treba ga odmah primijeniti i ne dozvoli-
ti da se ita kvare. Suenjem se svodi proces disanja na najmanju mjeru, i onemoguuje
razvoj mikroorganizama.
Postoji vie naina suenja ita:
a) Suenje na suncu
Sa aspekta ouvanja kvaliteta zrna ovo bi bio najbolji nain, jer predstavlja produenje

40
djelovanja prirodnih uvjeta uslijed ega se suenje obavlja postepeno i ne dolazi do sme-
uravanja zrna. Isto tako dolazi do uginua mikroorganizama. Nedostatak muje to se ovo
sporo obavlja i sloj ita ne smije biti deblji od 10 do 12 cm. I najzad ovo je suenje ogra-
nieno samo na lijepo vrijeme.
b) Suenje pokretanjem ( lopatanjem ) - propuhivanjem zraka
Lopatanje ita je jedan od naina sucnja, pri emu je potrebno da u prostoriji sa itom
postoji promaha, tako da svako zrno dolazi u dodir sa zrakom i da sc sui. Drugi nain je
proputanje ita kroz aspiratcre - tada sc ito sui u zranoj struji.Pri veoj vlanosti ita,
aspiraciju treba ee ponoviti. Zatim postoje specijalni ureaji za tzv. aktivno provjetra-
\ anje. Zrak pri pokretanju ita mora biti za .:+ do 5C hladniji od ita, da bi sc obezbijedi-
lo suenje. Prednost ovog naina suenja je to ne postoji opasnost od oteenja kvaliteta
Z111a.
Ruski sistem suenje predstavlja periodino prekidanje propuhivanjem zraka kroz ito, ta-
ko da se vlaga iz unutranjosti premjesti na povrinu Z111a,a onda sc sa povrsine odstra-
njuje. Najbolji rezultati su postignuti u periodima od pet minuta. i time se vrijeme efck-
tnog suenja skrauje za 50%.
c) Suenje zagrijanim zrakom
Suenje toplim zrakom se obavlja mnogo bre i ne misi od vremenskih prilika.Kod ovog
naina treba biti oprezan. jer mogu nastati oteenja Z111a.koja su utoliko vea ukoliko su
:lila vlanija. Kod suvie toplog zraka slojevi zrna sc brzo isusuju I skupljaju. uslijed ega
puca omota. Zatim dolazi do promjene bjelanevina, gubljenja klij.ivosti i osiccnja pe-
cixosti kod hljcbnih ita. Zbog 0\ ih tetnih pOJ<ln iito se ne sll1Ije ngrij;\\ati na \ iim
temperaturama od -to du 5()'~C - i t(1 svjee ponjevena ii ta na nie temperature. a sunija
na vise temperature.
Poslije sucnja potrebno je izvriti hlaenje iUI n.i temperaturu koja je najvie :" C \Ia
ud vanjskog zraka - jer ako sc uskladiti toplo itu. dolazi do kvarenja.
Suenje toplim zrakom provodi sc kretanjem ita i zraka II istom pr~\\cu. ili u suprotnome
pr;ryeu. ili kretanjem struje zraka vertikalne na struju ita.
VENT!LATOR
GOR!ONIK
i

HLADNJAK
Slika 4. Trakasta suara

41
 d) Suenje sa mjeavinom zraka i gasova sagorijevanja
Kod ovog naina sucnja ita je isti princip kao i sa toplim zrakom, s tim to Je ovdje sred-
stvo za suenje ita proizvod sagorijevanja, koji se mijea sa hladnim zrakom. Treba ista-
i da je potrebna opreznost kako bi gorivo potpuno sagorilo, da zmo ne bi poprimilo mi-
ris dima.
e) Suenje ultraljubiastim i infracrvenim zracima
Ovaj nain predstavlja najsavreniji metod radi ravnomjemog zagrijavanja zrna. Jaina
suenja se mora podesiti prema vrsti skladitenja i duini uvanja. Kod uvanja u maga-
zinima ili drvenim silosima - jae suenje je nepotrebno, jer ito poprima (opet) vodu iz
zraka.
Jae suenje je cjelishodno kod dueg uvanja u betonskim ili metalnim silosima, jer je
ova pojava svedena na najmanju mjeru.
ito se moe uvati u rinfuzi u rasutom stanju, ako se koristi kao merkantilna roba. Ovdje
se mora imati u vidu znaaj temperature i vlage ita, te njegova zavisnost od relativne vla-
nosti zraka. Ovi elementi koje smo naveli moraju se stalno pratiti i poznavati uticaj vanj-
skih faktora na njihove vrijednosti.

3.4. uvanje ita u skladitima

Kod ovog naina skladitenja ita, zbog same graevine, vanjski uvjeti Imaju veliki
utjecaj. Temperatura vanjskoga i unutarnjega zraka kree se potpuno paralelno, te se
temperatura ita sniava sa snienjem temperature zraka, a poveava sa poveanjem
temperature vanjskoga zraka. Ovo prilagoavanje temperature nije jednako u svim
slojevima.
Utjecaj temperature vanjskoga zraka na temperaturu donjih slojeva bi bio vei ako bi zrak
imao direktan utjecaj i pristup podu, ili ako bi donji sprat skladita bio prazan.
ito ima lou provodljivost toplote. To predstavlja prednost u proljee i ljeto, jer su ita
preko zime oh laena i dugo se odravaju takva. Meutim, ujesen, toplo uskladitena ita
zadravaju vie temperature, a to uvjetuje veu ivotnu aktivnost samih zrna, a ako su jo
i vlanija, aktivnost mikroorganizama i tetoina je vea.

, Temperatura u skladitu oscilira i u zavisnoti od vanjskih uvjeta: poloaja objekta tj. stra-
na svijeta ( sjever i jug ), kako su okrenuti silosi, kao i od horizontalnog poloaja ita u
skladitu. Vie temperature su blie jugu i junoj strani zida, dok su nie u pravcu sjever-
\
nog zida. Na kretanje temperature kako njeno sniavanje tako i poveanje utjee i sam ma-
terijal od kojeg su graena skladita, zatim debljina zidova, patosa i krova, kao i broja pro-
1
, zora i vrata.

Relativna vlanost zraka u ovim skladitima je podjednaka, kako vanjskoga tako i unutar-
! njeg.
t Prema tome u ovim skladitima, na osnovu moi upijanja vode zrna dolazi i do kretanja
\ vlage, naroito u gornjim slojevima, dok u donjim slojevima ovaj proces ide sporije.

42
3.5. uvanje ita u silosi ma

Kod uvanja ita u ovim objektima djeluju isti faktori, ali je ovdje relativna vlanost zraka
od manjeg znaaja, radi konstrukcionih osobina ovih objekata. Vanjski zrak ima malo pris-
tupa i utjecaja na sadraj vlage ita. Djelovanje temperature ovdje je isto, a moda i vee
nego u skladitima, jer dolazi do izraaja loa provodljivost toplote ita. U dubljim sloje-
vima stabilnost temperature je daleko vea prema vanjskome zraku. Ovdje treba uzeti u
obzir materijal od koga je silos graen - jer ovisno od provodljivosti toplote i drugih oso-
bina dolazi do razliitih promjena u temperaturi ita, kao i odnosa unutarnjega zraka u bli-
zini zidova - i to kako po veliini promjena tako i brzini. Najbre promjene nastaju kod
metainih silosa.

Slika 5. Metalni silosi

Ukoliko nastaje naglo hlaenje, dolazi do prezasienosti zraka sa vodenom parom i do

kondenzacije vode na unutarnjoj strani silosa. Voda se skuplja, poveava .sadraj vlage u
zrnu i dolazi do lokalnog arita kvarenja ita Bolji su u ovom pogledu betonski silosi,
poto se njihovi zidovi sporije i postepeno rashlauju, te ne dolazi do ~ndenzacije vode.
Ukoliko i doe, ona se postepeno upija i sprovodi prema vanjskim zidovima, i time se
smanjuje opasnost od kvarenja.

43
 Kod drvenih 5:10sa se jo sporije l'.:_;E;;1~a temperatura i drvo upija vie vode, ali ona se
sprovod i unutra.
ito, bilo da se prirodno ili vjetaki sui, neophodno je da se u skladitima i silosima pro-
vjetrava. Radi uspjenog obavljanja ovog provjetravanja potrebno je s jedne strane pozna-
vanje temperature i sadraja vlage ita, a s druge strane poznavanje temperature i relati-
vne vlanosti vanjskoga i unutarnjega zraka. Kod odreivanja mogunosti provjetravanja
ita znaajnu ulogu igra relativna vlanost zraka, o ijem znaaju i odreivanju navodimo
sljedee - koliina vodene pare koju prima zrak zavisi od temperature, vea je pri vioj, a
manja pri nioj temperaturi. Ukoliko zrak sadri maksimalnu koliinu vodene pare koju
moe da primi kod date temperature, naziva se zasienom ili maksimalnim pritiskom vo-
dene pare i oznaava se sa "E".
Meusobna veza temperature i mogue koliine vodene pare u zraku dovodi do pojave
da pri hlaenju zasieni vazduh izluuje vodu u obliku rose. Meutim, zrak uvijek nije
zasien, a to zavisi od isparavanja vodene pare sa povrine zemlje. Odnos ove koliine
vodene pare prema maksimalno moguoj za istu temperaturu, izraen u procentima pred-
stavlja relativnu vlanost zraka. Ona se mjeri higrometrom, koji daje direktno relativnu
vlanost u procentima ili psihrometrom - pri emu se ona izraunava prema jednaini:
u = ex 100/ E
e = stvarni pritisak vodene pare,
E = maksimalni pritisak vodene pare.
Psihrometar sa fitiljem (po Augustu) slui za odreivanje relativne vlanosti zraka. Sasto-
ji se iz dva termometra: jedan je suhi, a drugi mokri, jer je na njemu rezervoar sa ivom,
omotan gazom, koja se stalno kvasi pomou fitilja, iji se krajevi nalaze u ai sa destilo-
vanom vodom. Uslijed stalnog isparavanja vode, ovaj tennometar pokazuje niu tempera-
turu od suhoga, a razlika je utoliko vea ukoliko je isparavanje vee, odnosno ukoliko je
zrak suhIji.
Za odreivanje maksimaInog pritiska vodene pare "E" i "El" postoje specijalne tablice.
i Postoje i psihrometri iz kojih se moe direktno proitati relativna vlanost zraka za datu
temperaturu.
Pritisak vodene pare po psihrometru sa fitiljem izraunava se po jednaini:
1 e= E1 - 0,0007947 x (t - t1)

I 0,0007947
tit I =
= koeficijent koji se uzima ako je strujanje zraka oko 0.8 m/s,
temperatura suhoga i mokro ga termometra.
Za odreivanje mogunosti provjetravanja postoji vie metoda:
- na osnovu relativne vlanosti zraka i sadraja vlage ita.
\,
. Relativna vlanost vanjskoga zraka se odreuje sa jednim od instrumenata, autabeli o ra-
vnotei trai se odgovarajua vlanost ita. Ako je ovaj broj manji od sadraja vlage ita,
I! moe se sa datim zrakom postii suenje, a ako je on vei, tada se ne smije vriti provje-
I
travanje, jer u tom sluaju ito prima vodu iz zraka.
.J
1

44
 ;~.

Relativna vlanost od 80% (Seidel) u skladitima je granica mogunosti razvoja mikroor-

ganizama, koji su glavni uzronici kvarenja ita. Za provjctravanjc sc uzima zrak takve re-
lativnc vlanosti, da poslije zagrijavanja na temperaturi ita u skladitu ne bi imao veu vla-
nost od 75%. Prema tome za sprovoenje provjctravanja potrebno je poznavanje relativne
vlanosti vanjskoga zraka i temperature ita.
Navest cemo sljedee primjere za primjenu ove tabcle:
a) Za temperaturu vanjskoga zraka od 28C. a temperaturu ita 20 e (uvjeti u1jeto
0

- za vrijeme vridbe), relativna vlanost zraka za provjctravanje smije biti najvi-

e 46,1%
b) Za temperaturu vanjskoga zraka od looe i ita 15e (ujesen) provjctravanje se
moe vriti bez obzira na vlanost zraka - jer sc on pri dodiru sa toplim itom za-
grijava i njegova vlanost se smanjuje, te nema opasnosti za izluivanje vode.
c) Za temperaturu vanjskoga zraka oDe i ita 4e (uvjeti zimi) vai isto, kao i u pre-
dnjem sluaju.
d) Za temperaturu vanjskoga zraka od IOoe i ita 4e (uvjeti u proljee) relativna
vlanost zraka ne smije biti vea od 50.0~,;J.
Kod prebacivanja ita iz skladita u skladite. ili iz silosa u silos, ili kod istovar.i. ako je vla-
nost zrak aa i temperatura vea. dolazi do brzog kvarenja. aKO sc 0\0 ee ponavlja
Za cfckat provjctravanja, pored temperature i vlanost: zraka. znaajan je i intenzitet, ko-
ji mora biti utoliko vei, ukoliko jc ito vlanijc Intenzitet sc izraava brojem obnavlja-
nja cjelokupnog zraka li silosu. Svih ovih navedenih propisa se treba pridravati, aKO je
potrebno snienje temperature i vlanosti, ili samo jednog od njih.

Slika n. Betonski silosi

Ako je ve dolo do zagrijavanja ita, mora se hitno vriti provjctravanje, bez obzira na vla-
nost zraka, sa najveim intenzitetom da bi se ito spasilo za ishranu. Znaajno je brzo od-
stranjivanje toplote, radi aktivnosti mikroorganizarna i tetoina. Bolji je efekat, ako je zrak
istovremeno suh, jer se ito tada i sui, tako se otklanja opasnu st od kvarenja.

45