Professional Documents
Culture Documents
Д.О.О., СМЕДЕРЕВО
Финансијски извештаји
31. децембар 2017. године и
Извештај независног ревизора
ЖЕЛЕЗАРА СМЕДЕРЕВО Д.О.О., СМЕДЕРЕВО
САДРЖАЈ
Страна
Финансијски извештаји:
Биланс стања
Биланс успеха
Извршили смо ревизију приложених финансијских извештаја Железаре Смедерево д.о.о., Смедерево
(у даљем тексту „Привредно друштво”), који обухватају биланс стања на дан 31. децембра 2017.
године, као и одговарајући биланс успеха, извештај о променама на капиталу, извештај о осталом
резултату и извештај о токовима готовине за годину која се завршава на тај дан, као и преглед
значајних рачуноводствених политика и напомене уз финансијске извештаје.
Одговорност ревизора
Сматрамо да су ревизијски докази које смо прибавили довољни и одговарајући и да обезбеђују основу
за изражавање нашег негативног мишљења.
(наставља се)
ИЗВЕШТАЈ НЕЗАВИСНОГ РЕВИЗОРА
Током 2016. године Министарство привреде Владе Републике Србије је извршило продају
Привредног друштва у поступку приватизације, моделом продаје имовине и методом јавног
прикупљања понуда са јавним надметањем. Привредно друштво је након продаје 98 имовинских
целина кинеској компанији „Hesteel Serbia Iron & Steel“ d.o.o., Beograd (данас „HBIS Group Serbia Iron
& Steel“ d.o.o., Beograd) напустило пословање производње гвожђа и челика и променило основну
делатност у трговина на велико отпацима и остацима и сада се бави продајом секундарних сировина
преосталих после продаје дела имовине.
Привредно друштво је у пословној 2017. години исказало губитак из пословања и нето губитак у
износима од 636,198 хиљада динара, односно 1,563,433 хиљаде динара док је у билансу стања на дан
31. децембра 2017. године исказан акумулирани губитак у износу од 65,176,416 хиљада динара који
обухвата губитак изнад висине капитала у износу од 44,934,673 хиљада динара. Поред тога,
краткорочне обавезе Привредног друштва су веће од обртне имовине за износ од 37,817,497 хиљада
динара. Претходно наведени подаци из финансијских извештаја указују на постојање материјално
значајних неизвесности које могу да изазову сумњу у способност Привредног друштва да настави
пословање у складу са начелом сталности пословања правног лица. Као последица, с обзиром на
околности, мишљења смо да Привредно друштво, на датум издавања нашег мишљења ревизора, се
не може сматрати да послује у складу са начелом сталности пословања и стога припрема ових
финансијских извештаја у складу са тим начелом није одговарајућа.
По нашем мишљењу, финансијски извештаји на дан 31. децембар 2017. године треба да укључе
корекције које проистичу из ове позиције, чиме би се књиговодствена вредност имовине свела на
њену надокнадиву вредност и формирале резерве за све будуће обавезе које могу настати из ове
ситуације. Такве корекције ће највероватније бити значајне и од фундаменталног значаја за
приложене финансијске извештаје на дан 31. децембар 2017. године. Због природе потенцијалних
корекција, нисмо у могућности да утврдимо укупан износ неопходних корекција и резервисања са
разумним степеном тачности.
Негативно мишљење
По нашем мишљењу, имајући у виду значај питања наведених у пасусу Основа за негативно
мишљење, приложени финансијски извештаји не приказују истинито и објективно финансијски
положај Привредног друштва на дан 31. децембра 2017. године и резултате његовог пословања и
токове готовине за годину која се завршава на тај дан, у складу са рачуноводственим прописима
Републике Србије.
(наставља се)
2
ИЗВЕШТАЈ НЕЗАВИСНОГ РЕВИЗОРА
Јелена Латинкић
Овлашћени ревизор
3
Попуњава правно лице - предзетник
БИЛАНС СТАЊА
на дан 31.12. 20 17 године
- у хиљадама динара -
Износ
Група Напо-
Претходна година
рачуна, ПОЗИЦИЈА АОП мена Текућа
рачун број година Крајње стање Почетно стање
31.12.2016. 01.01.2016.
1 2 3 4 5 6 7
АКТИВА
00 А. УПИСАНИ А НЕУПЛАЋЕНИ КАПИТАЛ 0001
Б. СТАЛНА ИМОВИНА 0002 4.871 9.747 12.246.591
(0003+0010+0019+0024+0034)
I. НЕМАТЕРИЈАЛНА ИМОВИНА 4.550 56.817
01
(0004+0005+0006+0007+0008+0009) 0003
200 и део 209 1. Купци у земљи - матична и зависна правна лица 0052
2. Купци у иностранству - матична и зависна 0053
201 и део 209 правна лица
202 и део 209 3. Купци у земљи - остала повезана правна лица 0054
4. Купци у иностранству - остала повезана
203 и део 209 0055
правна лица
204 и део 209 5. Купци у земљи 0056 104.705 1.042.083 1.020.796
28 осим 288 IX. АКТИВНА ВРЕМЕНСКА РАЗГРАНИЧЕЊА 0070 9 10.165 8.899 196.683
Износ
Група Напо-
рачуна, Претходна година
ПОЗИЦИЈА АОП мена Текућа
рачун број година Крајње стање Почетно стање
31.12.2016. 01.01.2016.
1 2 3 4 5 6 7
Д. УКУПНА АКТИВА = ПОСЛОВНА ИМОВИИНА 0071 2.350.499 5.996.440 25.125.677
(0001+0002+0042+0043)
88 Ђ. ВАНБИЛАНСНА АКТИВА 0072 351.381 472.646
ПАСИВА
А. КАПИТАЛ
(0402+0411-0412+0413+0414+0415-0416+0417+ 0401
0420-0421) >= 0 = (0071-0424-0441-0442)
I. ОСНОВНИ КАПИТАЛ 0402 10 19.777.917 19.777.917 19.777.917
30 (0403+0404+0405+0406+0407+0408+0409+0410)
300 1. Акцијски капитал 0403
301 2. Удели друштава са ограниченом одговорношћу 0404 10 19.496.287 19.496.287 19.496.287
(0426+0427+0428+0429+0430+0431)
400 1. Резервисања трошкова у гарантном року 0426
2. Резервисања за трошкове обнављања 251.509
401 0427
природних богатстава
403 3. Резервисања за трошкове реструктуирања 0428
4. Резервисања за накнаде и друге бенефиције 11 100 100 661.613
404 0429
запослених
405 5. Резервисања за трошкове судских спорова 0430 11 801.967 822.970 821.977
У Smederevu,
Законски заступник
М.П.
28.06.2018.
дана године
Попуњава правно лице - предзетник
БИЛАНС УСПЕХА
у периоду од 01.01. до 31.12. 2017 . године
- у хиљадама динара -
Група Напо- Износ
рачуна, ПОЗИЦИЈА АОП мена Текућа Претходна
рачун број година година
1 2 3 4 5 6
А. ПРИХОДИ И РАСХОДИ ИЗ РЕДОВНОГ ПОСЛОВАЊА
60 до 65, I. ПОСЛОВНИ ПРИХОДИ 57.906 20.297.609
1001
осим 62 и 63 (1002+1009+1016+1017)
II. ПРИХОДИ ОД ПРОДАЈЕ РОБЕ 17 57.758
60
(1003+1004+1005+1006+1007+1008) 1002
Б. ПОСЛОВНИ РАСХОДИ
50 до 55, (1019-1020-1021+1022+1023+1024+1025+1026+1027+ 1018 19 694.104 31.112.011
62 и 63
1028+1029) >= 0
50 I. НАБАВНА ВРЕДНОСТ ПРОДАТЕ РОБЕ 1019 19 61.294
62 II. ПРИХОД ОД АКТИВИРАЊА УЧИНАКА И РОБЕ 1020 263.436
III. ПОВЕЋАЊЕ ВРЕДНОСТИ ЗАЛИХА НЕДОВРШЕНИХ И 4.630.386
630 ГОТОВИХ ПРОИЗВОДА И НЕДОВРШЕНИХ УСЛУГА 1021
562 II. РАСХОДИ КАМАТА (ПРЕМА ТРЕЋИМ ЛИЦИМА) 1046 23 162.496 344.608
II. НЕГАТИВНЕ КУРСНЕ РАЗЛИКЕ И НЕГАТИВНИ ЕФЕКТИ 23 3.520 421.986
563 и 564 1047
ВАЛУТНЕ КЛАУЗУЛЕ (ПРЕМА ТРЕЋИМ ЛИЦИМА)
Е. ДОБИТАК ИЗ ФИНАНСИРАЊА (1032-1040) 1048
Ж. ГУБИТАК ИЗ ФИНАНСИРАЊА (1040-1032) 1049 164.791 475.539
П. ПОРЕЗ НА ДОБИТАК
721 I. ПОРЕСКИ РАСХОД ПЕРИОДА 1060
део 722 II. ОДЛОЖЕНИ ПОРЕСКИ РАСХОДИ ПЕРИОДА 1061
део 722 III. ОДЛОЖЕНИ ПОРЕСКИ ПРИХОДИ ПЕРИОДА 1062
723 Р. ИСПЛАЋЕНА ЛИЧНА ПРИМАЊА ПОСЛОДАВЦА 1063
С. НЕТО ДОБИТАК (1058-1059-1060-1061+1062-1063) 1064
T. НЕТО ГУБИТАК (1059-1058+1060+1061-1062+1063) 1065 1.563.433 16.223.505
Група Напо- Износ
рачуна, ПОЗИЦИЈА АОП мена Текућа Претходна
рачун број година година
1 2 3 4 5 6
I. НЕТО ДОБИТАК КОЈИ ПРИПАДА МАЊИНСКИМ УЛАГАЧИМА 1066
II. НЕТО ДОБИТАК КОЈИ ПРИПАДА ВЕЋИНСКОМ ВЛАСНИКУ 1067
III. НЕТО ГУБИТАК КОЈИ ПРИПАДА МАЊИНСКИМ УЛАГАЧИМА 1068
IV. НЕТО ГУБИТАК КОЈИ ПРИПАДА ВЕЋИНСКОМ ВЛАСНИКУ 1069
V. ЗАРАДА ПО АКЦИЈИ
1. Основна зарада по акцији 1070
2. Умањена (разводњена) зарада по акцији 1071
334
а) добици 2011
б) губици 2012
2. Добици или губици од инструмената заштите нето улагања
у инострано пословање
335
а) добици 2013
б) губици 2014
3. Добици или губици по основу инструмената заштите ризика
(хеџинга) новчаног тока
336
а) добици 2015
б) губици 2016
4. Добици или губици по основу хартија од вредности
расположивих за продају
337
а) добици 2017
б) губици 2018
Група Напо- Износ
рачуна, ПОЗИЦИЈА АОП мена Текућа Претходна
рачун број година година
1 2 3 4 5 6
I. ОСТАЛИ БРУТО СВЕОБУХВАТНИ ДОБИТАК
(2003+2005+2007+2009+2011+2013+2015+2017) - 2019
(2004+2006+2008+2010+2012+2014+2016+2018)) >= 0
II. ОСТАЛИ БРУТО СВЕОБУХВАТНИ ГУБИТАК
(2004+2006+2008+2010+2012+2014+2016+2018) - 2020
(2003+2005+2007+2009+2011+2013+2015+2017) >= 0
III. ПОРЕЗ НА ОСТАЛИ СВЕОБУХВАТНИ ДОБИТАК ИЛИ
ГУБИТАК ПЕРИОДА 2021
IV. НЕТО ОСТАЛИ СВЕОБУХВАТНИ ДОБИТАК
(2019-2020-2021) >= 0 2022
V. НЕТО ОСТАЛИ СВЕОБУХВАТНИ ГУБИТАК
(2020-2019+2021) >= 0 2023
Smederevu,
У М.П. Законски заступник
28.06.2018.
дана године
3015
опреме и осталих средстава
3. Остали финансијски пласмани (нето прилив) 3016 7.533
3028 1.844.178
3. Краткорочни кредити (нето прилив)
б) исравке на потражној страни рачуна 4004 4022 4040 4058 4076 4094 4112
б) промет на потражној страни рачуна 4008 4026 4044 4062 4080 4098 4116
б) потражни салдо рачуна (3б - 4а + 4б) >= 0 4010 19.777.917 4028 4046 463.826 4064 4082 4100 4118
Компоненте осталог
Компоненте капитала
резултата
Ред. 31 047 и 237 34 330
ОПИС 30
број Уписани а 32 35 Откупљене Нераспо- Ревалори-
АОП Основни АОП АОП АОП АОП АОП АОП
неуплаћени Резерве Губитак сопствене ређени зационе
капитал
капитал акције добитак резерве
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Исравка материјално значајних грешака и
промена рачуноводствених политика
6. а) исравке на дуговној страни рачуна 4011 4029 4047 4065 4.628 4083 4101 4119
б) исравке на потражној страни рачууна 4012 4030 4048 4066 4084 4102 4120
б) промет на потражној страни рачуна 4016 4034 4052 4070 4088 4106 4124
б) промет на потражној страни рачуна 4134 4152 4170 4188 4206 4224
1 2 16 17
Почетно стање на дан 01.01. 2016
1. а) дуговни салдо рачуна
4235 4244 27.152.363
б) потражни салдо рачуна
Исравка материјално значајних грешака
и промена рачуноводствених политика
2.
а) исравке на дуговној страни рачуна
4236 4245
б) исравке на потражној страни рачууна
Кориговано почетно стaње на дан 01.01. 2016
а) кориговани дуговни салдо рачуна
3. (1а + 2а - 2б) >= 0
4237 4246 27.152.363
б) кориговани потражни салдо рачуна
(1б - 2а + 2б) >= 0
У Smederevu,
Законски заступник
М.П.
28.06.2018.
дана године
1. Opšte informacije
Privredno društvo Železara Smederevo doo Smederevo (u daljem tekstu „Društvo“) registrovano je
10.09.2003. godine, Rešenjem trgovinskog suda u Požarevcu FI.703/2003. Društvo je registrovano kao
društvo sa ograničenom odgovornošću i u potpunosti je u vlasništvu osnivača, Vlade Republike Srbije.
Osnovna aktivnost Društva do prodaje imovine 30.06.2016. godine bila je proizvodnja i promet proizvoda crne
metalurgije, toplo valjanih proizvoda, hladnovaljanih proizvoda i belih limova.
Posle prodaje imovine u postupku privatizacije i odlaska većine zaposlenih u novoformirano privredno društvo
HESTEEL SERBIA IRON & STEEL doo Beograd (danas HBIS GROUP SERBIA IRON & STEEL doo Beograd),
Društvo je promenilo pretežnu delatnost i sada se bavi prodajom sekundarnih sirovina preostalih posle
prodaje određene imovine Društva.
Prosečan broj zaposlenih na osnovu stanja krajem svakog meseca u 2017. godini je 18 (u 2016. Godini prosečan
broj je bio 2.524 zaposlenih), koliko je bilo zaposlenih i na dan 31.12.2017. godine.
Osnovne računovodstvene politike primenjene za sastavljanje ovih finansijskih izveštaja navedene su u daljem
tekstu. Ove politike su konzistentno primenjene na sve prikazane godine, osim ako nije drugačije naznačeno.
Društvo je sastavilo ove finansijske izveštaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu Republike Srbije (u daljem
tekstu "Zakon") objavljenim u Službenom glasniku Republike Srbije br. 62/2013 koji zahteva da finansijski
izveštaji budu pripremljeni u skladu sa svim prevedenim MSFI do 31. jula 2013. godine. Posebni zahtevi
Zakona odstupaju od MSFI zbog činjenice da su usvojeni samo prevedeni standardi te ovi finansijski izveštaji
na sadrže efekte MSFI koji su objavljeni od 31. jula 2013. godine. Osim pomenutog, Zakon zahteva određena
prikazivanja i određeni tretman računa i sanja, što ima za posledicu dodatna odstupanja od MSFI kao što sledi:
2 Rešenje Ministarstva finansije Republike Srbije br. 401-00-896/2014-16 od 13. marta 2014.
godine (Službeni glasnik Republike Srbije br. 35/2014) utvrđuje da zvanične standarde čine
zvanični prevodi Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) i Međunarodnih standarda
finansijskog izveštavanja (MSFI) koje izdaje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde
(IASB), kao i tumačenja standarda izdatih od strane Komiteta za tumačenje međunarodnog
finansijskog izveštavanja (IFRIC) do 31. jula 2013. godine. Do dana sastavljanja priloženih
finansijskih izveštaja nije prevedena nijedna dopuna odnosno dodatak postojećim ili revidiranim
standardima, kao nijedno novo tumačenje izdato od strane IASB i IFRIC nakon 31. jula 2013.
godine. Standardi i tumačenja za koje u Republici Srbiji ne postoji zvaničan prevod su: MSFI 15 –
Prihodi od ugovora sa kupcima; MSFI 9R – Finansijski instrumenti.
Sastavljanje finansijskih izveštaja u skladu sa Zakonom o računovodstvu Republike Srbije zahteva primenu
izvesnih ključnih računovodstvenih procena. Ono, takođe, zahteva da rukovodstvo koristi svoje prosuđivanje u
primeni računovodstvenih politika Društva. Oblasti koje zahtevaju prosuđivanje većeg stepena ili veće
složenosti, odnosno oblasti u kojima pretpostavke i procene imaju materijalni značaj za finansijske izveštaje
obelodanjeni su u napomeni 4.
Na osnovu sprovedenih istraživanja, uprava opravdano očekuje da Društvo ima odgovarajuća sredstva za
nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Shodno tome, Društvo je pripremilo finansijske izveštaje u
skladu sa konceptom nastavka poslovanja.
(a) Novi i dopunjeni standardi usvojeni od strane Društva /samo za društva koja ne odstupaju od zahteva
MSFI u pogledu zvaničnog tumačenja standarda na srpskom jeziku/
U daljem tekstu navedeni su standardi koji su prvi put primenjeni od strane Društva u finansijskim izveštajima
za godinu koja počine na dan ili nakon 1. januara 2014. godine i koji materijalno značajno utiču na Društvo:
- Izmene i dopune MRS 32, 'Finansijski instrumenti: Prikazivanje" odnose se na prebijanje finansijskih
sredstava i finansijskih obaveza. Ova dopuna pojašnjava da pravo na poravnanje/prebijanje ne sme da
zavisi od (nastanka) potencijalnog budućeg događaja. Osim pomenutog, pravo na prebijanje mora biti
sprovodivo za sve strane u toku redovnog poslovanja, kao u slučaju kašnjenja u ispunjenju obaveza ili
u slučaju stečaja. Izmenama i dopunama obuhvaćen je i način izmirivanja obaveza. Izmene i dopune
ne utiču materijalno značajno na finansijske izveštaje Društva.
- Izmene i dopune MRS 36, 'Umanjenje vrednosti imovine', odnose se na obelodanjivanje nadoknadivih
iznosa nefinansijske imovine. Ovim izmenama i dopunama ukinuta su određena obelodanjivanja
nadoknadivih iznosa JGG koja su bila deo MRS 36 do objavljivanja MSFI 13.
- Izmene i dopune MRS 39, 'Finansijski instrumenti: Priznavanje i merenje’ odnose se na prenov
(zamenu jednog derivata drugim) i nastavak primene računovodstva zaštite. Ove izmene i dopune
odnose se na zakonske izmene u oblasti vanberzanskih derivata i uspostavljanje centralnih ugovornih
strana. U skladu sa MRS 39 prenošenje derivata na centralne ugovorne strane dovodi do
prestanka/prekida primene računovodstva zaštite. Izmene i dopune predviđaju oslobađanje od
prestanka/prekida primene računovodstva zaštite kada prenov/zamena instrumenta zaštite ispuni
navedene kriterijume. Društvo je primenilo izmene i dopune koje nisu materijalno značajno uticale na
njegove finansijske izveštaje.
- IFRIC 21, 'Državni nameti', ustanovljava način računovodstvenog obuhvatanja obaveze plaćanja
poreza, ukoliko obaveza potpada pod delokrug MRS 37 ‘Rezervisanja’. Tumačenje standarda daje
odgovor na pitanje koji događaji povlači obavezu plaćanja poreza i u kom trenutku treba priznati tu
obavezu. Društvo trenutno ne podleže plaćanju materijalno značajnih poreza te standard nema
materijalno značajan uticaj na Društvo.
- Ostali standardi, dopune i tumačenja koji su važeći za finansijsku godinu koja počinje na dan 1.
januara 2014. godine nisu materijalno značajni za Društvo.
Određeni broj novih standarda, izmena i dopuna i tumačenja standarda važeći su za godišnje periode koji
počinju nakon 1. januara 2014. godine te nisu primenjeni prilikom sastavljanja ovih /konsolidovanih/
finansijskih izveštaja. Ne očekuje se da će ijedan od pomenutih standarda imati materijalno značajan uticaj na
konsolidovane finansijske izveštaje Društva, izuzev standarda navedenih u tekstu dole:
odnosu, kao i da obim zaštite bude isti kao obim zaštite koji koristi rukovodstvo za potrebe upravljanja
rizicima. I dalje postoji zahtev za uporednom dokumentacijom, s time što se pomenuta dokumentacija
razlikuje od one koja se trenutno sastavlja u skladu sa MRS 39. Standard je važeći za obračunske
periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2018. godine. Ranije usvajanje ovog standarda je
dopušteno. Društvo tek treba da proceni pun efekat MSFI 9.
- MSFI 15 “Prihod od ugovora sa kupcima” bavi se pitanjem priznavanja prihoda i uspostavlja načela za
saopštavanje informacija korisnicima finansijskih izveštaja koje se odnose na prirodu, iznos, vreme i
neizvestnost prihoda i tokova gotovine nastalih po osnovu ugovora koje je Društvo zaključilo sa
kupcima. Priznavanje prihoda vrši se kada kupac stekne kontrolu nad robom odnosno uslugom i stoga
ima mogućnost da usmerava korišćenje robe i usluga odnosno da od pomenute robe i usluga ostvaruje
korist. Ovaj standard zamenjuje MRS 18 ‘Prihodi’ i MRS 11 ‘Ugovori o izgradnji’ i njihova tumačenja.
Standard je važeći za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2017. godine i njegova
ranija primena je dopuštena. Društvo vrši procenu uticaja MSFI 15.
Osim pomenutih, nema drugih MSFI i tumačenja IFRIC koji još uvek nisu stupili na snagu a za koje se očekuje
da će imati materijalno značajan uticaj na Društvo.
a) Računarski softver
Izdaci vezani za razvoj ili održavanje kompjuterskih softverskih programa priznaju se kao trošak u periodu u kome
nastanu. Troškovi razvoja direktno povezani sa dizajniranjem projekta i testiranjem prepoznatljivih i unikatnih
softverskih proizvoda koje kontroliše Društvo i koji će verovatno generisati ekonomsku korist veću od troškova
duže od godinu dana, priznaju se kao nematerijalna ulaganja ukoliko su ispunjeni kriterijumi navedeni u paragrafu
2.6 b) gore.
Direktno pripisivi troškovi kapitalisani kao deo softverskog proizvoda obuhvataju trošak radne snage pri izradi
softvera i odgovarajući deo pripadajućih režijskih troškova.
Ostali troškovi razvoja koji ne ispunjavaju navedene kriterijume priznaju se kao trošak u periodu u kome nastanu.
Izdaci za razvoj koji su prvobitno priznati kao troškovi ne mogu se priznati kao sredstvo u narednom periodu.
Troškovi razvoja računarskog softvera priznati kao sredstvo amortizuju se tokom njihovog procenjenog korisnog
veka upotrebe, a koji nije duži od tri godine.
Naknadni troškovi se uključuju u nabavnu vrednost sredstva ili se priznaju kao posebno sredstvo, u zavisnosti
od toga šta je primenljivo, samo kada postoji verovatnoća da će Društvo u budućnosti imati ekonomsku korist
od tog sredstva i ako se njegova vrednost može pouzdano utvrditi. Knjigovodstvena vrednost zamenjenog
sredstva se isknjižava. Svi drugi troškovi tekućeg održavanja terete bilans uspeha perioda u kome su nastali.
Rezidualna vrednost i korisni vek upotrebe sredstva se revidiraju, i po potrebi koriguju, na datum svakog
bilansa stanja.
Dobici i gubici po osnovu otuđenja sredstva utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i knjigovodstvene
vrednosti i iskazuju se u bilansu uspeha u okviru ’Ostalih prihoda/ (rashoda)’.
Kada se revalorizovana sredstva prodaju, iznos revalorizacije knjižen na računu revalorizacione rezerve prenosi
se u neraspoređenu dobit.
2.4 Zalihe
Zalihe se vrednuju po nižoj od cene koštanja i neto prodajne vrednosti. Cena koštanja se utvrđuje primenom
metode ponderisanog prosečnog troška. Cena koštanja gotovih proizvoda i proizvodnje u toku obuhvata
troškove projektovanja, utrošene sirovine, direktnu radnu snagu, ostale direktne troškove i pripadajuće
režijske troškove proizvodnje (zasnovane na normalnom proizvodnom kapacitetu). U cenu koštanja nisu
uključeni troškovi pozajmljivanja. Neto prodajna vrednost je procenjena prodajna cena u uobičajenom toku
poslovanja, umanjena za pripadajuće varijabilne troškove prodaje.
1
Rukovodstvo može odlučiti da ove dobitke/(gubitke) zadrži u kapitalu sve do momenta kada nabavljena sredstva ostvaruju dobit ili
gubitak. Tada ove dobitke/(gubitke) treba preneti u bilans uspeha.
Potraživanja od kupaca su iznosi koje duguju kupci za prodatu robu ili izvršene usluge u okviru redovnog
ciklusa poslovanja. Ukoliko se očekuje da potraživanja budu naplaćena u roku od godinu dana ili kraćem (ili u
okviru redovnog ciklusa poslovanja ako je duži), potraživanja od kupaca se klasifikuju kao kratkoročna. U
suprotnom, pomenuta potraživanja se iskazuju kao dugoročna sredstva. U suprotnom, potraživanja od kupaca
se iskazuju kao dugoročna. Potraživanja od kupaca se inicijalno priznaju po fer vrednosti, a naknadno se
odmeravaju po amortizovanoj vrednosti, primenom metode efektivne kamatne stope, umanjene za
rezervisanja po osnovu umanjenja vrednosti.
Rezervisanje za umanjenje vrednosti potraživanja se utvrđuje kada postoji objektivan dokaz da neće biti u
mogućnosti da naplati sve iznose koje potražuje u skladu sa prvobitnim uslovima. Značajne finansijske
poteškoće kupca, verovatnoća da će kupac biti likvidiran ili finansijski reorganizovan, propust ili kašnjenje u
izvršenju plaćanja (više od 30 dana od datuma dospeća) smatraju se indikatorima da je vrednost potraživanja
umanjena. Iznos rezervisanja predstavlja razliku između knjigovodstvene vrednosti sredstva i sadašnje
vrednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontovanih prvobitnom efektivnom kamatnom stopom.
Knjigovodstvena vrednost sredstva umanjuje se preko ispravke vrednosti, a iznos umanjenja se priznaje u
bilansu uspeha u okviru pozicije „ostali rashodi“. Kada je potraživanje nenaplativo, otpisuje se na teret
ispravke vrednosti potraživanja od kupaca. Naknadna naplata iznosa koji je prethodno bio otpisan iskazuje se
u bilansu uspeha u okviru „ostalih prihoda“.
U izveštaju o tokovima gotovine, gotovina i gotovinski ekvivalenti obuhvataju: novac u blagajni, depozite po
viđenju kod banaka, druga kratkoročna visoko likvidna ulaganja sa prvobitnim rokom dospeća do tri meseca ili
kraće i prekoračenja po tekućem računu. Prekoračenja po tekućem računu uključena su u obaveze po
kreditima u okviru tekućih obaveza u bilansu stanja.
Osnovni kapital Društva u skladu sa formom organizovanja čine upisani i uplaćeni udeli Društva. Jedini
vlasnik kapitala Društva sa 100% udela u Društvu je Republika Srbija.
2.8 Rezervisanja
Rezervisanja za odštetne zahteve se priznaju: kada Društvo ima postojeću zakonsku ili ugovornu obavezu koja
je rezultat prošlih događaja; kada je verovatno da će podmirenje obaveze iziskivati odliv sredstava; i kada se
iznos obaveze može pouzdano proceniti. Rezervisanja se ne priznaju za buduće poslovne gubitke.
Kada postoji određeni broj sličnih obaveza, verovatnoća da će podmirenje obaveza iziskivati odliv sredstava se
utvrđuje na nivou tih kategorija kao celine. Rezervisanje se priznaje čak i onda kada je ta verovatnoća, u
odnosu na bilo koju od obaveza u istoj kategoriji, mala.
Obaveze po kreditima se inicijalno priznaju po fer vrednosti priliva, bez nastalih transakcionih troškova. U
narednim periodima obaveze po kreditima se iskazuju po amortizovanoj vrednosti; sve razlike između
ostvarenog priliva (umanjenog za transakcione troškove) i iznosa otplata, priznaju se u bilansu uspeha u
periodu korišćenja kredita primenom metode efektivne kamatne stope.
Naknade plaćene pri pribavljanju kredita priznaju se kao transakcioni troškovi do iznosa za koji je verovatno
da će deo ili ceo kredit biti povučen. U tom slučaju, naknada se razgraničava do konačnog povlačenja kredita.
U slučaju da ne postoji dokaz da je delimično ili ukupno povlačenje kredita verovatno, naknada se kapitalizuje
kao avans za likvidnost i amortizuje se u toku perioda na koji se kredit odnosi.
Obaveze po kreditima se klasifikuju kao tekuće, osim ukoliko Društvo nema bezuslovno pravo da odloži
izmirenje obaveza za najmanje 12 meseci nakon datuma bilansa stanja.
Obaveze prema dobavljačima su obaveze plaćanja dobavljaču za preuzetu robu ili primljene usluge u redovnom
toku poslovanja. Obaveze prema dobavljačima se klasifikuju kao tekuće ukoliko dospevaju za plaćanje u roku
od jedne godine ili kraćem (odnosno u okviru redovnog ciklusa poslovanja ukoliko je duži). U suprotnom, ove
obaveze se iskazuju kao dugoročne. Obaveze prema dobavljačima se inicijalno iskazuju po fer vrednosti, a
naknadno se odmeravaju prema amortizovanoj vrednosti korišćenjem metode efektivne kamatne stope.
Društvo ima različite penzione planove kao što su plan definisanih naknada i plan definisanih doprinosa za
penzije, kao i program zdravstvenog osiguranja po prestanku zaposlenja.
a) Obaveze za penzije
Društvo ima plan definisanih doprinosa za penzije. Društvo izdvaja doprinose u društvene penzione fondove
na obaveznoj osnovi. Kada su doprinosi uplaćeni, Društvo nema dalju obavezu plaćanja doprinosa. Doprinosi
se priznaju kao troškovi primanja zaposlenih kada dospeju za plaćanje. Unapred plaćeni doprinosi priznaju se
kao sredstvo do iznosa do kog je refundiranje gotovine ili smanjenje budućih uplata moguće.
b) Otpremnine
Otpremnine se isplaćuju pri raskidu radnog odnosa od strane Društva pre datuma redovnog penzionisanja, ili
kada zaposleni prihvati sporazumni raskid radnog odnosa u zamenu za otpremninu. Društvo priznaje
otpremnine na raniji od sledećih datuma: (a) kada Društvo više ne može da povuče ponudu za pomenute
otpremnine; i (b) kada entitet prizna troškove restrukturiranja koji spadaju u delokrug MRS 37 i obuhvataju
isplatu otpremnina. U slučaju ponude date radi podsticanja dobrovoljnog prihvatanja sporazumnog raskida
radnog odnosa, otpremnine se odmeravaju na osnovu broja zaposlenih za koje se očekuje da će takvu ponudu
prihvatiti. Otpremnine koje dospevaju u periodu dužem od 12 meseci nakon datuma bilansa stanja svode se na
njihovu sadašnju vrednost.
Prihod uključuje fer vrednost primljenog iznosa ili potraživanja po osnovu prodaje roba i usluga u toku
normalnog poslovanja Društva. Prihod se iskazuje bez PDV-a, povraćaja robe, rabata i popusta nakon
eliminisanja prihoda ostvarenog unutar grupe.
Društvo priznaje prihod kada se iznos prihoda može pouzdano izmeriti, kada je verovatno da će u budućnosti
Društvo imati ekonomske koristi i kada su ispunjeni posebni kriterijumi za svaku od aktivnosti Druptva kao
što je u daljem tekstu opisano. Iznos prihoda se ne smatra pouzdano merljivim sve dok se ne reše sve
potencijalne obaveze koje mogu nastati u vezi sa prodajom. Svoje procene Društvo zasniva na rezultatima iz
prethodnog poslovanja, uzimajući u obzir tip kupca, vrstu transakcije i specifičnosti svakog posla.
a) Prihod od prodaje
Društvo prodaje proizvode – sekundarne sirovine (razne vrste troske) i poluproizvode (čelične berne) nastale
kao nusproizvod u procesu proizvodnje crne metalurgije. Prihod od prodate robe se priznaje kada Društvo
isporuči proizvode kupcu i kada ne postoji bilo kakva neispunjena obaveza koja bi mogla da utiče na
prihvatanje proizvoda od strane kupca. Isporuka se nije dogodila sve dok se roba ne isporuči na naznačeno
mesto, dok se rizik zastarevanja i gubitka ne prenese na kupca, i sve dok ili kupac ne prihvati proizvode u
skladu sa kupoprodajnim ugovorom, ili ne isteknu rokovi za prihvatanje proizvoda, ili dok Društvo ne bude
imalo objektivne dokaze da su svi kriterijumi za prihvatanje proizvoda ispunjeni.
Kupci imaju pravo na reklamaciju proizvoda koji ne zadovoljavaju strukturne kriterijume proizvoda (npr.
Procenat gvožđa u proizvodu). Prihod se utvrđuje na osnovu cene naznačene u kupoprodajnim ugovorima,
umanjene za procenjene količinske rabate i povraćaj robe u trenutku prodaje. U proceni rabata i povraćaja
robe koristi se iskustvo stečeno u prethodnim periodima. Količinski rabati se procenjuju na osnovu očekivane
godišnje prodaje. Smatra se da nije prisutan nijedan element finansiranja pošto se prodaja vrši uz kreditni rok
otplate od sedam dana, što je u skladu sa tržišnom praksom.
2.13 Zakupi
Zakupi gde zakupodavac zadržava značajniji deo rizika i koristi od vlasništva klasifikuju se kao operativni
zakupi. Plaćanja izvršena po osnovu operativnog zakupa (bez bilo kog oblika stimulacije dobijene od
zakupodavca) iskazuju se u bilansu uspeha na proporcionalnoj osnovi tokom perioda trajanja zakupa.
Društvo uzima u zakup pojedine nekretnine, postrojenja i opremu. Zakup nekretnina, postrojenja i opreme,
gde Društvo suštinski ima sve rizike i koristi od vlasništva, klasifikuje se kao finansijski lizing. Finansijski
lizing se kapitalizuje na početku zakupa po vrednosti nižoj od fer vrednosti zakupljene nekretnine i sadašnje
vrednosti minimalnih plaćanja zakupnine.
Svaka zakupnina se raspoređuje na obaveze i finansijske rashode kako bi se postigla konstantna periodična
kamatna stopa na preostali iznos obaveze. Odgovarajuće obaveze za zakupnine, umanjene za finansijske
rashode, uključuju se u ostale dugoročne obaveze. Kamate kao deo finansijskih rashoda iskazuju se u bilansu
uspeha u toku perioda trajanja zakupa tako da se dobije konstantna periodična kamatna stopa na preostali
iznos obaveze za svaki period. Nekretnine, postrojenja i oprema stečeni na bazi finansijskog lizinga amortizuju
se tokom perioda kraćeg od korisnog veka trajanja sredstva i perioda zakupa.
Zakup je sporazum po kome zakupodavac prenosi na zakupca pravo korišćenja sredstva tokom dogovorenog
vremenskog perioda u zamenu za jedno ili više plaćanja.
Kada je sredstvo dato u operativni zakup to sredstvo se iskazuje u bilansu stanja zavisno od vrste sredstva.
Poslovanje Društva je izloženo različitim finansijskim rizicima: tržišni rizik (koji obuhvata valutni rizik, rizik
kamatne stope, rizik gotovinskog toka i rizik promene cena), kreditni rizik i rizik likvidnosti. Upravljanje
rizicima u Društvu je usmereno na nastojanje da se u situaciji nepredvidivosti finansijskih tržišta potencijalni
negativni uticaji na finansijsko poslovanje Društva svedu na minimum. Društvo koristi izvedene finansijske
instrumente kako bi se zaštitilo od nekih oblika rizika.
Upravljanje rizicima obavlja Finansijska služba Društva u sklopu politika odobrenih od strane Direktora.
Finansijska služba Društva identifikuje i procenjuje finansijske rizike i definiše načine zaštite od rizika tesno
sarađujući sa poslovnim jedinicama Društva.
Direktor donosi, u pisanoj formi, osnovna pravila za sveukupno upravljanje rizicima, kao i politike, takođe u
pisanoj formi, koje obuhvataju posebne oblasti kao što su devizni rizik, rizik kamatne stope, kreditni rizik,
korišćenje izvedenih i neizvedenih finansijskih instrumenata i plasman viška likvidnih sredstava.
Društvo posluje u međunarodnim okvirima i izloženo je riziku promena kursa stranih valuta koji
proističe iz poslovanja sa različitim valutama, prvenstveno sa evrima. Rizik proističe iz budućih
trgovinskih transakcija, priznatih sredstava i obaveza i neto ulaganja u inostrana poslovanja.
Rukovodstvo Društva je ustanovilo politiku za upravljanje rizikom od promena kursa stranih valuta u
odnosu na njegovu funkcionalnu valutu. Društvo ima obavezu da svoju ukupnu izloženost riziku od
promena kursa stranih valuta zaštiti preko Službe finansija. Da bi upravljalo rizikom od promene kursa
stranih valuta koji proističe iz budućih trgovinskih transakcija i priznatih sredstava i obaveza, Društvo
koristi terminske ugovore. Rizik od promene kursa stranih valuta nastaje kada su buduće transakcije i
priznata sredstva i obaveze iskazane u valuti koja nije funkcionalna valuta Društva.
Politika Službe finansija Društva u pogledu upravljanja rizikom jeste da zaštiti između 90% i 95%
očekivanih tokova gotovine u svakoj od glavnih valuta u toku narednih 12 meseci. Približno 95%
planiranog prihoda od prodaje u svakoj glavnoj valuti kvalifikuje se kao “veoma verovatno” predviđanje
transakcije za potrebe računovodstva zaštite.
Na dan 31. decembra 2017. godine, ukoliko bi bio zabeležen rast/pad lokalne valute za 5% u odnosu na
Euro, a sve ostale varijabile bile nepromenjene, gubitak nakon oporezivanja bio bi veći/manji za RSD 25
mil.din., uglavnom zbog pozitivnih i negativnih kursnih razlika po osnovu preračuna potraživanja od
kupaca denominovanih u Euro, finansijskih sredstava čiji se efekti promena u fer vrednostima iskazuju
u bilansu uspeha i pozitivnih i negativnih kursnih razlika po osnovu preračuna obaveza po kreditima
denominovanim u Euro.
Rizik Društva od promena fer vrednosti kamatne stope proističe iz dugoročnih kredita. Krediti dati po
promenljivim kamatnim stopama izlažu Društvo kamatnom riziku novčanog toka koji se delimično
„prebija“ gotovinom koja se drži po promenljivim kamatnim stopama. Krediti dati po fiksnim kamatnim
stopama izlažu Društvo riziku promene fer vrednosti kreditnih stopa. Politika Društva u 2016. i 2017.
godini bila je da ne uzima dugoročne kredite, tako da je rizik zanemariv.
Obezbeđenje od kreditnog rizika uspostavljeno je na nivou Društva. Kreditni rizik nastaje kod gotovine i
gotovinskih ekvivalenata, derivatnih finansijskih instrumenata i depozita u bankama i finansijskim
institucijama; iz izloženosti riziku u trgovini na veliko i malo, uključujući nenaplaćena potraživanja i preuzete
obaveze. Pri rangiranju banaka i finansijskih institucija, prihvataju se samo one strane u poslu rangirane od
strane nezavisne organizacije za procenu rizika u kategoriju ne nižu od kategorije ‘A’.
Oprezno upravljanje rizikom likvidnosti podrazumeva održavanje dovoljnog iznosa gotovine, kao i
obezbeđenje adekvatnih izvora finansiranja preko odgovarajućeg iznosa kreditnih obaveza i mogućnost da se
izravna pozicija na tržištu. Zbog dinamične prirode poslovanja Društva, finansijska služba teži da održi
fleksibilnost finansiranja držanjem na raspolaganju utvrđenih kreditnih linija.
Projekcija ukupnih tokova gotovine vrši se na nivou Društva. Služba finansija kontinuirano prati likvidnost
Društva kako bi obezbedila dovoljno gotovine za potrebe poslovanja. Ovakvo projektovanje uzima u obzir
planove Društva u pogledu izmirenja dugova, usklađivanje sa ugovorom zadatim odnosima, usklađivanje sa
interno ciljanim odnosima u bilansu stanja, i ako je primenljivo, eksterne zakonske ili pravne zahteve —
npr.valutna ograničenja.
Cilj upravljanja kapitalom je da Društvo zadrži sposobnost da nastavi da posluje u neograničenom periodu u
predvidljivoj budućnosti, kako bi vlasniku obezbedilo povraćaj (profit), a ostalim interesnim stranama
povoljnosti, i kako bi očuvalo optimalnu strukturu kapitala sa ciljem da smanji troškove kapitala.
Društvo, kao i ostala društva koja posluju unutar iste delatnosti, prati kapital na osnovu koeficijenta
zaduženosti. Ovaj koeficijent se izračunava iz odnosa neto dugovanja Društva i njegovog ukupnog kapitala.
Neto dugovanje se dobija kada se ukupni krediti (uključujući kratkoročne i dugoročne, kao što je prikazano u
bilansu stanja) umanje za gotovinu i gotovinske ekvivalente. Ukupni kapital se dobija kada se na kapital,
iskazan u bilansu stanja, doda neto dugovanje.
Strategija Društva u 2017. godini koja nije promenjena u odnosu na 2016. je bila da ne koristi kredite za
poslovanje izuzev za održavanje likvidnosti u meri u kojoj je to bilo neophodno.
Društvo vrši procene i donosi pretpostavke koje se odnose na budućnost. Rezultirajuće računovodstvene
procene su, po definiciji, retko kada jednake ostvarenim rezultatima. O procenama i pretpostavkama koje
sadrže rizik da će prouzrokovati materijalno značajne korekcije knjigovodstvenih vrednosti sredstava i obaveza
u toku naredne finansijske godine biće reči u daljem tekstu.
a) Porez na dobit
Društvo ne podleže obavezi plaćanja poreza na dobit iz razloga višegodišnjeg kumuliranog gubitka koji
poništava obavezu plaćanja poreza na dobit za tekuću godinu, a uzimajući u obzir red veličine gubitka iz ranijih
godina u odnosu na očekivani obim finansijskog poslovanja u budućnosti, do plaćanja poreza na dobit neće
uopšte doći.
Realizacijom procesa prodaje određene imovine Društva 30.06.2016. godine, Društvo ne poseduje nekretnine,
osim nekretnina čiji status nije razrešen i koje se vode na kontima 141,142 i 149. Oprema koju Društvo
poseduje nabavljena je posle 30.06.2016. god. i služi za obavljanje sadašnje pretežne delatnosti Društva i
amortizuje se u skladu sa Zakonom.
Amortizacija u iznosu od RSD 360.895.85 iskazana je u okviru troškova poslovanja u bilansu uspeha.
Potraživanja po osnovu prodaje odnose se na prodaju proizvoda Društva i naplaćuju se u potpunosti sa rokom
plaćanja 0-30 dana ili kompenzacijom.
Na dan 31. decembra 2017. godine sva potraživanja po osnovu prodaje iz tekućeg poslovanja su u potpunosti
naplativa, te stoga nije kreirana ispravka vrednosti tih potraživanja.
Potraživanja iz perioda pre prodaje određene imovine Društva naplaćena su delimično u prethodnom periodu,
a sporna i sumnjiva potraživanja preneta su na odgovarajuće pozicije u skladu sa zakonom.
7. Zalihe
2017 2016
Povećanje/(smanjenje) vrednosti nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda iskazuje se u korist ili na teret
poslovnih rashoda u bilansu uspeha.
2017 2016
Gotovina u banci 103.422 1.917.440
Izdvojena novčana sredstva 267 961
103.689 1.918.401
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
2017 2016
Kamate na depozite 7 92
Pozitivne kursne razlike 1.218 354.058
Prihodi od efekata valutne klauzule 150.828
1.225 504.978
2017 2016
2017 2016
Porez na dobit Društva je kategorija koja nije realna iz razloga višegodišnjih nagomilanih gubitaka koji
prevazilaze ukupnu vrednost kapitala Društva. Prodajom određene imovine Društva i promenom vrste
delatnosti, jasno je da u doglednom periodu ne može doći do ostvarenja toliko visokog pozitivnog rezultata
poslovanja koji bi za posledicu imao obavezu plaćanja poreza na dobit.
Ne predviđa se da će bilo kakve materijalno značajne obaveze proizaći iz potencijalnih obaveza, osim onih za
koje je izvršeno rezervisanje.
GODIŠNJI IZVEŠTAJ
O POSLOVANJU
ZA 2017. GODINU
1. OPIS POSLOVNE AKTIVNOSTI ŽELEZARE doo POSLE
OKONČANJA PROCESA PRIVATIZACIJE 30.06.2016. godine
6. NAMIRENJE POVERILACA
Ivan Milošević
ɾɸɶʃ
Digitally signed by ɾɸɶʃ
ʂɾʁʄʎɻɸɾɲ ʂɾʁʄʎɻɸɾɲ
0811975760039-0811975760039
0811975760039-0 Date: 2018.07.09 08:36:28 +02'00'
811975760039