Professional Documents
Culture Documents
UVOD
U trećem razredu OŠ učenici po prvi put čitaju roman. Najveće teškoće koje učenici pri
tome imaju su:
1. učenici nemaju dovoljno razvijenu vještinu čitanja pa ne mogu dugotrajno čitati u sebi
što je nužno za čitanje romana
2. učenici ne znaju organizirati višednevno čitanje duljiih djela
3. zbog nekvalitetnog ili neorganiziranog čitanja, izostaje doživljaj književnog teksta pa se
gubi smisao čitanja.
CILJ
Cilj ovoga projekta jest uvesti učenike u svakodnevno, redovito i samostalno čitanje duljeg
lektirnog djela i tako omogućiti kvalitetniji doživljaj književnog teksta.
POSTUPAK
Postupak je vrlo jednostavan, učenicima prihvatljiv, a kroz nastavu lako provediv.
TIJEK SATA
1. Čitanje domaće zadaće
b) učitelj čita I. poglavlje: Kod majstora Mrkonje
2. Raščlamba
1. Koja dva nova lika upoznajemo u prvom dijelu?
2. Kakav je majstor Mrkonja?
3. Ima li nekakve veze njegovo ime s njegovim osobinama?
4. Kakva je majstorica? Koje ime bi ti dao majstorici?
5. U koje se vrijeme događa radnja romana ?
TIJEK SATA
1. Čitanje domaće zadaće.
2. Zajedničko prepričavanje Hlapić i kamenari po planu:
a) Kamenari
b) Borba s teletom.
3. Raščlamba
Likovi, mjesto, vrijeme. Može li se za tele reći da je lik u romanu?
Tko su kamenari? Upoznajemo li poimence nekog kamenara? Jesu li kamenari glavni
likovi ovoga romana?
Objasni što znači ova pouka kamenara: Onome koji ima jake cipele, čvrste šake i
pametnu glavu, dobro je na putu.
Što ti misliš što je važno imati na putu. Izreci neku svoju mudru izreku.
Pronađi u ovom dijelu romana jednu Hlapićevu mudru izreku. (Gdje se lud s mudrim bije
tu borba jednaka nije.)
TIJEK SATA
1. Čitanje a) učenici čitaju domaću zadaću
b) samostalno brzo čitanje u sebi traženje odgovara na pitanja.
1. Gdje je Hlapić tražio svoje čizme?
2. Zašto je Hlapić pomislio da je teško s djevojčicama?
3. Koju mudru izreku je pomislio gospodar?
4. Koje stvari je ukrao tat?
3. Opis lika
a) Učitelj čita opis Gite ( str. 38 i 44)
b) Spontani samostalni pokušaji opisivanja
c) Plan opisa prema romanu
1. Glava
2. Oprava
3. Kretnje, radnje, ponašanje (kao lastavica, kao da je vila, okretala se kao zvrk,
skakala je kao ptičica)
Ako žele, mogu dopuniti ili promijeniti plan opisa. Sastaviti svoj radni opis Gite na
poseban papir na satu.
d) Čitanje radnog opisa
Domaći uradak:
Uredno prepiši Gitin opis u bilježnicu.
VI. DAN – OSOBINE LIKA, RASPRAVA
Četvrti dan 49 – 56
Cilj: prepoznati određeno ponašanje kao osobinu lika (hrabrost, požrtvovnost,
odlučnost)
Obrazovni zadatak: ponoviti imenice i glagole.
Funkcionalni zadatak: razvijati sadržajno i organizirano usmeno izražavanje
Odgojni zadatak: prepoznavati i vrjednovati vrline
TIJEK SATA
1. Čitanje a) pročitati odgovore na pitanja
b) pročitati i vrjednovati opis Gite.
3. Raščlamba
Kakva je bila noć u kojoj je Hlapić tako lijepo zaspao? Koji povik je probudio Hlapića? Čime
su vatru gasili seljaci, a čime žene? Zašto se nitko nije htio popeti na krov? Kako je Hlapić
spriječio da se požar proširi? U kakvoj napetosti smo ostali na kraju ovoga dijela?
Nepoznate riječi:
Kabao, škrinja, posije, rđav (hrđav), opak.
Usporedbe:
Vatra je bila crvena kao u paklu.
Mudre misli/rečenice:
Kad gori čija kuća onda se ne pita tko koga voli nego se mora ići gasiti vatru.
4. Osobine lika
Izrada 'cvijeta' Hlapićevih osobina.
Hlapić je: hrabar, požrtvovan, pametan, dobar, ljubazan, marljiv, spretan, šaljiv, razgovorljiv,
odlučan, pažljiv.
Svaku osobinu potkrijepiti primjerom (riječima/postupanjem/opisom).
5. Rasprava
Uočiti problem oko hrabrosti i opasnosti. Učenike podijeliti u dvije skupine.
Potvrdna skupina: Djeca moraju uvijek biti hrabra jer će samo tako učiniti dobro djelo.
Niječna skupina: Djeca ne smiju činiti ništa osim onoga što im odrasli dopuste.
Raspravu voditi poštujući pravila:
1. Svatko smije izreći svoje mišljenje o temi.
2. Mišljenje i stavove treba obrazložiti.
3. Pažljivo slušaj druge.
4. Na kraju ćemo izreći i zapisati moguće zaključke.
VII. DAN – IZRAŽAJNO ČITANJE PO ULOGAMA, IGROKAZ
Peti dan putovanja 57 – 70
TIJEK SATA
1. Čitanje odgovora na pitanja.
2. Slušanje: Kako je na paši (str. 57).
3. Raščlamba:
Što su seljaci trpali u Hlapićevu torbu ? Koliko je bio visok najmanji pastir?
Kako se mali Miško narugao Hlapiću. Kako se Hlapić narugao Mišku ?
Kako se Hlapić izbjegao potući s Miškovim bratom? Kamo je otišla Gita?
Što je šaljivo u razgovoru Hlapića i pastira o kukuruzu?
Kako su čizme ugrizle Miška?
4. Usporedbe:
Torba je bila debela kao bumbar.
Cesta je ležala među velikim i zelenim livadama kao dugačka slamkapreko zelenog mora.
A hlapić i Gita išli su po cesti kao dva mrava po toj slamki.
5. Poučne rečenice/misli:
Ne ćemo se tući nego ćemo bacati kamen pa ćemo vidjeti tko je jači.
TIJEK SATA
1. Čitanje odgovora na pitanja iz domaćeg uratka.
2. Raščlamba cijelog poglavlja romana.
Kako se zovu dijelovi ovoga poglavlja? Koje nove likove upoznajemo u ovom
poglavlju? (prosjakinja, dva košarače, gospodar vrtuljka…). Podsjeća li te razgovor s
prosjakinjom na neke druge Hlapićeve razgovore? (S mljekarom). Što je prosjakinja
savjetovala Hlapiću? Zašto se Hlapiću nije svidjelo na sajmu? Zašto se Giti svidjelo na
sajmu? Je li Hlapić krivio Gitu zato što je razrezala konopce? Kako su Gita i Hlapić
zaslužili večeru? Koju bajku je Hlapić ispričao Giti?
3. Nepoznate riječi: orobiti, zlikovac, halabučiti (halabuka), košarač, pomaman,
kriještati, krajcari, kalfa, pijaca, noćište…
4. Jezik PiV:
Pronaći imenice u usporedbama iz ovoga odlomka romana.
Svi su bili kuštravi i topli kao ptići iz gnijezda. Košare žute kao zlato. Košare kao
zlatne jabuke. Potrči kao vjeverica. Svi su se smijali kao pomamni. Košarač se valjao
kao veliki crni kukac.
Cilj: stvoriti zajednički priču prema poticaju (Dva opaka čovjeka str. 89)
Obrazovni zadatak: ponoviti sastavljanje priče po lanu i pisanje po odjeljcima.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost usmenog pripovijedanja .
Odgojni zadatak: uočiti vrijednosti i prednosti zajedničkog sastavljanja priče.
TIJEK SATA
1. Čitati domaći uradak
2. Doživljaj: Slušanje učiteljevog čitanja: Dva opaka čovjeka (str.89)
3. Raščlamba: Koja dva lika upoznajemo u ovom dijelu romana? Kakvi su oni ?
Kako je gospodar cirkusa postao vlasnik vranca? Ima li na svijetu puno zlih ljudi?
Kakve su ruke zlih ljudi? Kamo se žurio crni čovjek ?
Zahvaljujući čemu je Hlapić upoznao zle ljude?
4. Stvaranje zajedničke priče.
Zadatak za skupinu:
Nastaviti svoju priču kao nastavak odjeljka Dva opaka čovjeka.
Učenici rade po skupinama i to tako da zamišljaju/dogovaraju mogući razvoj
radnje. Zapisuju samo plan događanja.
Glasnogovornik svake skupine pripovijeda priču koju je sastavila
(predložila/zamislila) kupina.
Preporučeni odjeljci (konkretni naslovi odjeljaka):
a) Uvod (Putovanje šumom ili Noć u šumi i sl.)
b) Glavni dio (Hlapić i Gita spašavaju Marka, Pomoć seljaka i sl.)
c) Svršetak (Hlapić hvata crnoga čovjeka, Kazna za crnog čovjeka i sl.).
5. Vrjednovanje pripovijedanja
a) cjelovitost radnje
b) zanimljivost (napetost) pripovijedanja
c) lijepe rečenice (usporedbe)
6. Samostalno sastavljanje radnog sastavka
TIJEK SATA
1. Pročitati odgovore na pitanja.
2. Izražajno čitanje igrokaza po ulogama. ( Listić 5: Zaglavak Marica )
Vrjednovati učeničko čitanje dramatiziranog teksta (za bolje čitače).
3. Izražajno čitanje: Hlapićeva baština (111-115)
- Vrjednovati učeničko čitanje proznoga teksta.
- Procijeniti koji učenici su mogli /nisu mogli samostalno čitati lektiru.
4. Nepoznate riječi: baština, bašćina, kita, kitica, gospojica, preneraziti se, malta, timariti,
otmjen, hrliti, trublj, strigati ušima,
5. Mudre rečenice/misli: Ljudi se ne poznaju po odijelu nego po očima.
Kako bi djeci bilo lijepo da uvijek ostanu tako malena. Ali onda
bi djeca morala cijeli život ići u isti razred.
XII. DAN – Generalizacija
Cilj: sistematizirati usvojena znanja o romanu.
Obrazovni zadatak: ponoviti usvojena znanja: dječji roman, glavni i sporedni lik,
osobine likova, mjesto i vrijeme, usporedba kao ukras književnog teksta.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost doživljavanja umjetničkog teksta.
Odgojni zadatak: razvijati zanimanje za samostalno čitanje lektire i vrjednovati
kakrakterne osobine likova.
Mnogo
Mnogo događaja
Ima više od likova Različita
100 stranica mjesta
RO MAN
Grad
Hlapić
Selo Mjesto radnje Gita
romana
Glavni likovi –
bez njih se ne bi Majstor
Čudnovate Mrkonja
mogao
zgode šegrta ispripovijedati
Hlapića roman Gga
Crni
čovjek
Listić 1
Učenici će svaki dan dobiti po jedan listić s pitanjima za domaću zadaću. Pitanja su
jednostavna i u pravilu ih ima onoliko koliko je dijelova u poglavlju koji taj dan učenici
samostalno čitaju kod kuće.
Cilj jest da učenici odgovarajući na pitanja pisano izraze svoj doživljaj nakon samostalnog
čitanja, ali i uoče bitna mjesta romana.
I. Kako se osjećala majstorica kad su se kući vratili majstor, Hlapić i Bundaš i s njima
Gita?
II. Po čemu je majstorica prepoznala Maricu?
III. Što je Hlapić baštinio od mljekara?
SVRŠETAK
1. Je li se Gita ikada sjetila svoga djetinjstva u cirkusu?
2. Prisjeti se kome je sve u romanu pomogao šegrt Hlapić?
Listić 2
IGROKAZ
KAKO JE NA PAŠI (str. 57)
Likovi: Hlapić, Gita, Miško, Miškov brat, I. pastir, I. pastirica, II. Pastirica
I.
Gita: Hlapiću, torba nam je debela kao bumbar.
Hlapić: Seljaci su nas dobro nagradili. Hrana će nam na putu dobro doći. Vidiš kako je
cesta duga. Izgleda kao slamka preko zelenoga mora.
Gita(malo tužno): A nas smo dvoje kao mravi na slamci u tom zelenom moru.
Hlapić: Evo nas na raskrižju. Ljudi pripovijedaju da su se nekada na ovakvim mjestima
sastajale vještice i vilenjaci. A zimi, po mjesečini, ovdje bi se igrali zečevi.
Gita: Uh, ne volim te strašne priče. Pođimo dolje u livadu. Tamo su neka djeca.
Hlapić: To su pastiri i pastirice. Čuvaju krave.
II.
Gita i Hlapić (uglas): Dobar dan !
Pastiri (uglas): Dobar dan !
Nekoliko se trenutaka u tišini gledaju.Pastiri okruže Hlapića i Gitu.
Mali Miško (Hlapiću): Ovaj mi izgleda kao kapetan. Samo kad naraste, kapa će mu biti
premala.
Hlapić: A kad ti narasteš, moći ćeš otići u bijele fratre. Ova halja će ti tada biti upravo
dosta dugačka.
Miškov brat: Nemoj psovati moga brat. Nego ti meni kaži ako se želiš tući.
Hlapić (na trenutak se zamisli): Ne ćemo se tući nego ćemo bacati kamen pa ćemo
vidjeti tko je jači.
Miškov brat: Ja ću bacati prvi pa da vidimo tko će dalje. Evo kamena.
Bacaju kamen udalj. Prvi baca Miškov brat , a zatim Hlapić. Kada Hlapić baci svoj
kamen svi mu čestitaju.
I. i II. pastirica: Ovaj je jači i mudriji od Miškova brata.
Miškov brat: Čestitam ti. Pobijedio si u bacanju kamena.
III.
Gita: Dođite ovamo! Kako vama pastirima lijepo na livadi kad pečete na žeravici kukuruz
ili krumpire.
I. pastirica: Ispeći ćemo i za vas kukuruz.
II.pastirica: Pođimo otrgnuti nekoliko klipova.
Hlapić: Čekajte! A smije li se trgati kukuruz?
Miško: Mi smijemo jer ga čuvamo.
Gita: A kako ga čuvate kad ga trgate?
Miškov brat (ponosno): Čuvamo ga od krava . Da nema nas ne bi bilo ni kukuruza.
I.i II. pastirica (pljesnu rukama i viknu uglas): Tako je!
Hlapić (vrlo ozbiljno): To nije istina. Ja sam u šegrtskoj školi učio: da nema Gospodina
Boga, ne bi bilo ni kukuruza.
Svi pastiri zajedno (nasmiju se i viknu): Pa to se znaaa!
Hlapić: A otkud vi znate da Bog daje kukuruz i sve drugo kad nikad niste išli u školu?
I. pastirica: Mi svaki dan idemo poljem i livadama pa vidimo da je trava svaki dan veća
i kukuruz svaki dan gušći.
II. pastirica: Po tom onda znamo da to nitko ne bi mogao učiniti nego Bog.
Hlapić: Čudno! Nisam znao da od trave i kukuruza čovjek može puno naučiti. I nisam
znao da je iz polja i livada došla mudrost u školske i sve druge knjige.
Gita: Hlapiću, pođimo natrgati kukuruza!
Odlaze svi zajedno trgati kukuruz.
Listić 3
Podcrtaj imenice.
Taj je grad bio tako velik da je imao jednu veliku crkvu s dva tornja i deset malih crkvi s
jednim tornjem. Imao je taj grad stotinu ulica, a u svakoj ulici vrvjeli su ljudi kao mravi.
Svaka je ulica imala po četiri ugla, a na svakom uglu stajala su dva stražara.
Tako je velik bio taj grad.
1. Dopuni rečenicu.
Podcrtaj glagole.
Iza šatora čučala je Gita i gledala kroz jednu rupicu u platnu pa se smijala.
Smijala se većma nego drugi zato jer je ona prerezala Hlapićevim nožem iza šatora
krajeve oba konopca. Do nje čučao je Hlapić i gledao kroz rupicu.
On je odmah znao čim su košare počele padati da je to Gitin posao, pa je dotrčao za šator.
Hlapić doduše ne bi nikada učinio ovo što je Gita učinila. Ali sada kad je kroz rupicu
gledao kako se valja košarač kao velik crn kukac među žutim košarama - sad se Hlapić
počeo tako smijati da mu je torba poskakivala na leđima. A Gita je držala usta rukom
samo da ne vrišti od smijeha.
1. Dopuni rečenicu.
Majstor Mrkonja vozio se u ranu zoru kroz šumu na sajam i bio je sam na kolima, jer je onaj
kočijaš, čiji su bili konji, otišao naprijed s drugim kolima.
Kad je došao majstor Mrkonja s kolima na ono mjesto gdje je šuma najgušća, skočila su iz
zasjede dva čovjeka na njega.
Mislio je da došao njegov svršetak. No, tada došao k majstoru neki čovjek i počeo
razvezivati konopac kojim je bio svezan. Kad ga je odvezao, rekao je:
"Idi sada s milim Bogom i žuri se da utečeš iz ove šume!"
A nato je izvadio još iz džepa svezani rubac. U rupcu je bio omotan srebrni novac. On izvadi
novac, pruži ga majstoru i reče blagim glasom: "Uzmi taj novac. Otkad sam dobio taj novac,
okrenulo se moje srce od zla na dobro. Možda i tebi donese sreću. A ja idem u svijet da
okajem svoje grijehe."
Listić 5
II.
Hlapić (u neprilici jer nije navikao da ga majstor hvali): A sada dakako ne biste više mogli ni
naći ni prepoznati vaše male Marice?
Majstorica (uzdahne): Naći je ne ćemo nikada! (obriše suzu s lica) Ali prepoznati bismo je
uvijek mogli.
Gita: Kako biste je prepoznali kad je bila onda tako malena?
Majstorica: Prepoznali bismo je jer kad je bila Marica sasvim malena, uhvatila je nož te sebi
porezala palac. Od onog doba imala je na palcu brazgotinu koja je izgledala kao krst.
Gita (polako pogleda svoju brazgotinu pa potrči majci u zagrljaj): O majko! Moja majko!
Dobra majko! Mila moja! Ja sam tvoja Marica!
Majstorica (zajeca): Marice moja! Srce moje!
III.
Majstor: Dosta je bilo zgoda, mali moj Hlapiću. Nikada ne ćemo doznati tko je našu Maricu
na onom sajmu odveo i tko ju je predao gospodaru cirkusa. No moglo bi biti da je to bio onaj
crni čovjek koji je mene orobio i koji je, kako pripovijedaš, doveo ukradenoga vranca u
cirkus. A da nije bilo tebe, moj Hlapiću, nikada se ne bi Marica vratila k nama.
Hlapić: Nemojte me hvaliti. Da vi nijeste bili tako oštri sa mnom, nikad ja ne bih bio
pobjegao od vas, niti bih našao Gitu. Možda je to vaša zasluga. To se nikada ne zna.
Listić 6 LEKTIRA
2. Ovaj roman ima: a) oko 10 stranica b) oko 100 stranica c) oko 1000 stranica.
9. Likove možemo podijeliti na dobre i zle. Napiši u stupce koji su dobri, a koji zli.
11. Neki likovi su na početku romana bili zli, ali su se kasnije popravili. Koji su to likovi?
_______________________________________________________________________
VEDAR RAZIGRANA
ZAO NEPOŠTEN
PODMUKAO VESELA
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
17. U romanu je opisan život ljudi prije a) oko 10 godina b) oko 100 godina c) 1000 godina.
23. Kako si se osjećao/la dok si čitao/la roman? Napiši nekoliko rečenica o svojim osjećajima.
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
KORELACIJA S LIKOVNOM KULTUROM
MODELIRANJE
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kontrast punoga i praznoga prostora
Ključni pojmovi: kiparstvo, prošupljena masa, udubljeno-ispupčena masa u prostoru.
Obrazovna postignuća: uočavati, razlikovati, izražavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.
Glinamol
Hlapićeve čizmice
Čizme su bile vrlo lijepe. Njihove sare sjajile su se kao sunce. Sam Hlapić zabijao je klince u te čizme. No kad je
gospodin došao sa svojim sinom po čizme i kad je sin obuo čizme, bile su one na nesreću pretijesne. (str.16)
Hlapić je bio dremovan, pa nije još dobro vidio ni čuo. Zato se htjede malo podići da vidi što se to šunja i što to
tapka u travi primičući se sve bliže i bliže k njemu.
U taj čas pokaže se iz trave sasvim blizu Hlapića jedna velika, kuštrava, žuta glava i isplazi naprama Hlapiću
dugačak i crven jezik.
To je bilo zbilja vrlo čudnovato i dosta strašno. Možda bi se tko drugi i uplašio. No Hlapić samo skoči i zagrli
onu veliku kuštravu glavu! (str.26)
Tempere
Hlapić
Uto dođe Hlapić u zelenim hlačama i crvenoj košulji, s krasnim čizmicama i sjajnom kapom. Kad ga je starac
vidio, tako se začudio da je prestao jadikovati. (str.21)
CRTANJE
2. TOČKA I CRTA - Crtačka tekstura
Ključni pojmovi: crtačka tekstura, skupljeno raspršeno.
Obrazovna postignuća: uočiti, prepoznati i izražavati crtačke teksture.
Slama
Hlapić je vidio da čovjek ima pravo, jer je napolju lijevala kiša, pa se nije nikud moglo.
Pod mostom bilo je slame, kao da je već netko ondje spavao. Hlapić razastre slamu i načini ležaj za sebe i onoga
čovjeka. Onda izuje čizmice, obriše ih i metne kraj sebe. Torbu metne pod glavu i legne na slamu. (str.34)
...
Hlapić nije opet ništa odgovorio, nego je radio. On je tako lijepo slagao sijeno, kao duhan u škatulju, i načinio
je već tri visoka kupa, kao tri tornja. Gita se pak još većma ljutila što Hlapić ne odgovara, a bilo joj je ionako
sve dosadnije raditi.
Počela je zato najprije srdito mahati vilama, pa ih je prebila. Zatim je počela grepsti grabljama tako ljutito po
travi da su odmah ispala tri zupca iz njih. Napokon je počela od srditosti miješati suhu i svježu travu zajedno,
kao da je kaša u loncu. (str.42)
a) kontrast crta
SLIKANJE
1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko
Ključni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih boja, šarene i nešarene boje.
Obrazovna postignuća: uočiti, prepoznati i izražavati kontraste boja i neboja (šarenih i nešarenih boja).
U šikari i mraku
Oblaci ne idu onako kako ljudi govore, nego onako kako ih vjetar nosi.
Sve do šikare vidjeli su Hlapić i Gita svoj put tako jasno kao da je dan.
No kad su unišli u šikaru i bili usred nje, postalo je mjesečevo svjetlo sve slabije i slabije. Dolazio je oblak da
pokrije mjesec.
Staza je kroz šikaru bila uska i slabo se vidjela.
"Hajdemo samo! Hajdemo!" govorio je Hlapić sam sebi. "Ja sve dobro vidim."
Zamišljanje: Kada bismo mogli upaliti zvjezdice po nebu da osvijetle Hlapiću i Giti put.
Zvjezdice u osnovnom bojama.
PANO PLAKAT
Literatura:
DODATAK
Prijedlog za temu br. 9 Rasprava
Raščlamba:
Zašto se Hlapić svidio gospodaru? Kako je radio Hlapić, a kako Gita ? Je li Gita čekala
gospodara sa šibom? Što su toga dana jeli Gita i Bundaš?
Usporedbe:
Svi su stupali kao vojnici. Slagao je sijeno kao duhan zu škatulju. Sijeno je frcalo oko
njega kao perje. Miješala je travu kao da je kaša u loncu. Pobjegla je kao vjeverica.
Poučne rečenice/misli:
Mi smo dobri težaci zato što ništa ne znamo, a rado bismo sve naučili.
Tko ne radi, ne treba ni da jede.
Mnogim je ljudima ionako najvažnije ono što je veselo.
Teze za raspravu:
1. Da bi se nešto dobro napravilo treba znati raditi.
Da bi se nešto dobro napravilo dovoljno je htjeti naučiti raditi.