LEKTIRA 3. r.

Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića

UVOD

U trećem razredu OŠ učenici po prvi put čitaju roman. Najveće teškoće koje učenici pri
tome imaju su:
1. učenici nemaju dovoljno razvijenu vještinu čitanja pa ne mogu dugotrajno čitati u sebi
što je nužno za čitanje romana
2. učenici ne znaju organizirati višednevno čitanje duljiih djela
3. zbog nekvalitetnog ili neorganiziranog čitanja, izostaje doživljaj književnog teksta pa se
gubi smisao čitanja.
CILJ
Cilj ovoga projekta jest uvesti učenike u svakodnevno, redovito i samostalno čitanje duljeg
lektirnog djela i tako omogućiti kvalitetniji doživljaj književnog teksta.

POSTUPAK
Postupak je vrlo jednostavan, učenicima prihvatljiv, a kroz nastavu lako provediv.

1. Roman smo podijelili na 11 dijelova (poglavlja, dnevnih čitanja) od 8-15 stranica.

Svaki dan učenici z adomaću zadaću čitaju po jedan dio romana. Za 11 dana tj. na 12
nastavnih jedinica učenici pročitaju, raščlane i interpretiraju cijeli roman.
Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića vrlo je prikladan za takav metodički
pristup jer je podijeljen na kratka poglavlja i potrebno je samo pratiti unutarnju
strukturu romana.
2. Svakoga su dana učenici dobiju i listić sa zadatcima. (Listić1). Time samostalno i na
vidljiv način izražavaju svoj doživljaj i prate svoje čitanje. Po završenom čitanju imaju
neku vrstu dnevnika čitanja.
3. Na nastavi se svaki dan čitaju odgovori na pitanja s listića te se
interpretira/raščlannjuje pročitano poglavlje.
4. RECEPCIJA
Recepcija i doživljaj djela omogućeni su svim učenicima na više načina:
a) samostalnim čitanjem romana kod kuće sa web starnice Lektira
http://lektirici.weebly.com
b) ponovnim samostalnim čitanjem manjih ulomaka na satu;
c) slušanjem učiteljeva čitanja probranih poglavlja na satu;
d) slušanjem čitanja boljih čitatača na satu;
e) čitanjem teksta po ulogama ( igrokaz – Listić br.2, 5 ).
KORELACIJA
N Asvakom satu (ili drugi sat) neposredno su se sadržajno nadovezivale teme iz drugih
nastavnih područja hrvatskoga jezika. (Listić 3, 4 i 6)
 I. DAN – UVOD
Malim čitateljma (str.11)
Cilj: uvesti učenike u lektirno čitanje romana.
Obrazovni zadatak: upoznati osnovne podatke o knjizi (naslov, spisateljica,
ilustratorica, broj stranica, podjela na poglavlja, godina
nastanka romana); usporedba.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost doživljavanja književnog teksta,
razvijati sposobnost svrhovitog zajedničkog rada u skupini.
Odgojni zadatak: razvijati znatiželju i motivaciju za čitanje romana, motivirati
učenike za zajednički rad u skipini.
TIJEK SATA
1. Razgledavanje knjige (naslov, spisateljica, ilustratorica, poglavlja, br. stranica, kazalo,
oštećenja…)
2. Učitelj čita uvodno poglavlja Malim čitateljima (11)
3. Raščlamba
1. Tko je napisao uvodnu poruku prije čitanja romana?
2. Možemo li već iz naslova predvidjeti temu romana? (Čudnovato putovanje šegrta
Hlapića)
3. Kakvo je bilo putovanje isprva?
4. Kakvo je postajalo putovanje ?
5. Kako je završilo Hlapićevo putovanje?
4. Nepoznate riječi: šegrt, Hlapić, uzda, pogibelj
5. Književnost: usporedba
1. Pronađi i prepiši usporedbe kojima je prikazan Hlapić
2. Sam/a izmisli i dovrši započete usporedbe:
Dječaci su nestašni kao …
Putovanja su zanimljiva kao ...
Čitanje je kao…
Usporedba je ukras književnog teksta.
Usporedbom uspoređujemo dvije stvari.
Usporedbu prepoznajemo po riječi kao.

6. Podjela na skupine i podjela zadataka za projekt.

Lakši zadatci
A) Skupina za lijepe rečenice
B) Skupina za nepoznate riječi
Umjereno složeni zadatci
C) Skupina za usporedbe
D) Skupina za osobine likova
E) Skupina za opise mjesta i likova
Složeniji zadatci
F) Skupina za mudre rečenice
G) Parovi učenika za dramatiziranje dijaloga
Svaka će skupina čitajući odlomke romana na poseban papirić napisati/prepisati riječi ili
rečenice i uređivati svakodnevno svoj dio panoa.
Skupina G (parovi) može se priključiti bilo kojoj skupini, a svoje improvizirane dijaloge
će izvoditi na satu nakon samostalnog čitanja kod kuće.
Listić 1
II. DAN - PREPRIČAVANJE
Kod Majstora Mrkonje (13 – 20)
Cilj: Uočiti uvođenje glavnih likova: Hlapić, majstor Mrkonja i majstorica.
Obrazovni zadatak: smjestiti likove i radnju u stvarni prostor i vrijeme ( grad prije
100god. ); ponoviti što je usporedba.
Funkcionalni zadatak: prepoznati usporedbu i njezinu ulogu u književnom tekstu.
Odgojni zadatak: vrjednovati ponašanje i postupke majstora i majstorice prema
Hlapiću.

TIJEK SATA
1. Čitanje domaće zadaće
b) učitelj čita I. poglavlje: Kod majstora Mrkonje
2. Raščlamba
1. Koja dva nova lika upoznajemo u prvom dijelu?
2. Kakav je majstor Mrkonja?
3. Ima li nekakve veze njegovo ime s njegovim osobinama?
4. Kakva je majstorica? Koje ime bi ti dao majstorici?
5. U koje se vrijeme događa radnja romana ?

3. Nepoznate riječi: klinac, sezati, istom, sare

4. Književnost
1. Pronađi usporedbe kojima je spisateljica oslikala majstora Mrkonju.
(Imao je kuštravu kosu kao lav. Glas mu je bio jak i krupan kao u medvjeda.)
5. Jezično izražavanje - prepričavanje
1. Zajedničko prepričavanje dijelova ovoga poglavlja koristeći usporedbe
a) Čizmice (sare su se sjajile kao sunce;…okrene se kao lav; Hlapić nije ni fućkao
ni pjevao kao obično)
b) Bijeg (slova su bila velika i grbava kao kruške; pomagat ću svakome kao što
ste i vi meni; morao je šutjeti kao miš; izgledao je kao general)
III. DAN – HUMORISTIČNOST, ČITANJE UPRAVNOG GOVORA
Prvi dan putovanja 21-30
Cilj: razumjeti pisanje, čitanje i značenje upravnog govora u proznom tekstu.
Obrazovni zadatak: prepoznati i razumjeti zapis upravnog govora.
Funkcionalni zadatak: čitanje s razumijevanjem upravnog govora.
Odgojni zadatak: vrjednovati humor u tekstu.
TIJEK SATA
1. Čitanje a) učenici čitaju domaću zadaću
b) učenici izmjenično čitaju naglas I. poglavlja: Mali mljekar .
2. Raščlamba
1. Koje nove likove je Hlapić upoznao u ovom poglavlju?
2. Tko je mljekar? Ima li danas takvih mljekara?
3. Tko je sluškinja? Ima li danas sluškinja?
4. Koju osobinu je Hlapić pokazao pomažući mljekaru?
5. Kako su se Hlapić i Bundaš veselili susretu. (kao dvije lopte)
6. Kako živi Marko?
Rad na tekstu
A Pronađimo u dijelu Mali mljekar (str.21) Hlapićeve riječi koje je uputio/rekao djedu
Mljekaru .
«Dajte, djede, ja ću vam ponijeti mlijeko u kuću», reče Hlapić.
«A otkud si ti ?» upita djed čudnoga Hlapića.
Hlapić nije rado pripovijedao o majstoru Mrkonji, pa zato reče: «Ja sam šegrt Hlapić. Šalje
me car da njegovu sinu razgazim čizme, i ako treba kome pomoći u njegovu carstvu, da mu
pomognem.»
…
«U koji kat treba odnijeti mlijeko ?» upita Hlapić.
«U treći kat», reče starac.

Riječi koje izgovara neki lik iz romana označene su posebnim znakovima « i ».

Te riječi nastojimo pročitati onako kako bi ih izgovarao i lik u romanu.

B Pokušajmo odigrati razgovor Hlapića i mljekara.

C Ima li nešto smiješno, duhovito, humorističko u gornjem razgovoru Hlapića i mljekara?
Što je Hlapić izmislio?

Smiješne su Hlapićeve riječi.

D Što je smiješno u sljedećem ulomku?

Uto dođe Hlapić u zelenim hlačama i crvenoj košulji, s krasnim čizmicama i sjajnom kapom.
Kad ga je starac vidio tako se začudi da je prestao jadikovati.

Smiješan je Hlapićev izgled/opis.

E Što je smiješno u sljedećem ulomku?

Sluškinja otključa vrata i otvori.
Kad je vidjela šarenoga Hlapića, uplaši se sluškinja, vrisne u sav glas i pljesne rukama.
Mačka se uplaši od njezinog, vriskanja, pa skoči Hlapiću na glavu, a s glave sluškinji na
rame i onda preko ramena pljus! ravno u lonac pun vode.
Smiješan je ispripovijedani događaj.

IV. DAN – GLAVNI I SPOREDNI LIK, GLAGOLI

Drugi dan putovanja (31 – 35)
Cilj: uočiti razliku između glavnog i sporednog lika.
Obrazovni zadatak: prepoznati i protumačiti uzrečicu (mudru izreku): Gdje se lud s
mudrim bije, tu borba jednaka nije; ponoviti glagole.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost doživljavanja različitih raspoloženja u
tekstu.
Odgojni zadatak: uočiti vrijednost samopouzdanja.

TIJEK SATA
1. Čitanje domaće zadaće.
2. Zajedničko prepričavanje Hlapić i kamenari po planu:
a) Kamenari
b) Borba s teletom.
3. Raščlamba
Likovi, mjesto, vrijeme. Može li se za tele reći da je lik u romanu?
Tko su kamenari? Upoznajemo li poimence nekog kamenara? Jesu li kamenari glavni
likovi ovoga romana?
Objasni što znači ova pouka kamenara: Onome koji ima jake cipele, čvrste šake i
pametnu glavu, dobro je na putu.
Što ti misliš što je važno imati na putu. Izreci neku svoju mudru izreku.
Pronađi u ovom dijelu romana jednu Hlapićevu mudru izreku. (Gdje se lud s mudrim bije
tu borba jednaka nije.)

Likovi ovoga romana često izgovaraju mudre i poučne rečenice.

4. Učitelj čita dio Crni čovjek (33-34)

Zadatak: Kakvo je raspoloženje ovoga dijelu. Kako se osjeća Hlapić?
- Doživljaj
- Izražavanje doživljaja ( nesigurno, neugodno, nelagodno, napeto, strašno, tjeskobno)

5. Raščlamba dijela Crni čovjek

Mjesto, doba dana, vrijeme, lik, slutnje o karakteru lika.
Usporedba: Kiša je s tučom udarala po mostu kao da čekići tuku.

6.Slovnica: glagoli (PiV)

Pronađi glagole u zadanom tekstu.

Hlapić razastre slamu i načini ležaj za sebe i onoga čovjeka.

Onda izuje čizmice, obriše ih i metne kraj sebe. Torbu metne pod glavu i legne na slamu.
Onaj se čovjek zamota u svoju kabanicu, pa i on legne na slamu.

Glagoli su riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.

V. DAN – OPIS LIKA, IMENICE
Treći dan putovanja 37 – 48
Cilj: napisati radni sastavak opis Gite.
Obrazovni zadatak: ponoviti imenice;
pisanje sastavka po odjeljcima.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost uočavanja i predočavanja izgleda lika;
razvijati sposobnost opisivanja prema planu.
Odgojni zadatak: učvršćivanje samopouzdanja, razvijanje samostalnosti u radu s
tekstom.

TIJEK SATA
1. Čitanje a) učenici čitaju domaću zadaću
b) samostalno brzo čitanje u sebi traženje odgovara na pitanja.
1. Gdje je Hlapić tražio svoje čizme?
2. Zašto je Hlapić pomislio da je teško s djevojčicama?
3. Koju mudru izreku je pomislio gospodar?
4. Koje stvari je ukrao tat?

2. Slovnica: imenice (PiV)

U odgovoru na 4. pitanje podcrtati imenice

Imenice su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.

3. Opis lika
a) Učitelj čita opis Gite ( str. 38 i 44)
b) Spontani samostalni pokušaji opisivanja
c) Plan opisa prema romanu
1. Glava
2. Oprava
3. Kretnje, radnje, ponašanje (kao lastavica, kao da je vila, okretala se kao zvrk,
skakala je kao ptičica)
Ako žele, mogu dopuniti ili promijeniti plan opisa. Sastaviti svoj radni opis Gite na
poseban papir na satu.
d) Čitanje radnog opisa

Domaći uradak:
Uredno prepiši Gitin opis u bilježnicu.
VI. DAN – OSOBINE LIKA, RASPRAVA
Četvrti dan 49 – 56
Cilj: prepoznati određeno ponašanje kao osobinu lika (hrabrost, požrtvovnost,
odlučnost)
Obrazovni zadatak: ponoviti imenice i glagole.
Funkcionalni zadatak: razvijati sadržajno i organizirano usmeno izražavanje
Odgojni zadatak: prepoznavati i vrjednovati vrline

TIJEK SATA
1. Čitanje a) pročitati odgovore na pitanja
b) pročitati i vrjednovati opis Gite.

2. Slušanje učiteljevog čitanja (doživljaj) Požar u selu (49-51)

3. Raščlamba
Kakva je bila noć u kojoj je Hlapić tako lijepo zaspao? Koji povik je probudio Hlapića? Čime
su vatru gasili seljaci, a čime žene? Zašto se nitko nije htio popeti na krov? Kako je Hlapić
spriječio da se požar proširi? U kakvoj napetosti smo ostali na kraju ovoga dijela?
Nepoznate riječi:
Kabao, škrinja, posije, rđav (hrđav), opak.
Usporedbe:
Vatra je bila crvena kao u paklu.
Mudre misli/rečenice:
Kad gori čija kuća onda se ne pita tko koga voli nego se mora ići gasiti vatru.

4. Osobine lika
Izrada 'cvijeta' Hlapićevih osobina.
Hlapić je: hrabar, požrtvovan, pametan, dobar, ljubazan, marljiv, spretan, šaljiv, razgovorljiv,
odlučan, pažljiv.
Svaku osobinu potkrijepiti primjerom (riječima/postupanjem/opisom).

5. Rasprava
Uočiti problem oko hrabrosti i opasnosti. Učenike podijeliti u dvije skupine.
Potvrdna skupina: Djeca moraju uvijek biti hrabra jer će samo tako učiniti dobro djelo.
Niječna skupina: Djeca ne smiju činiti ništa osim onoga što im odrasli dopuste.
Raspravu voditi poštujući pravila:
1. Svatko smije izreći svoje mišljenje o temi.
2. Mišljenje i stavove treba obrazložiti.
3. Pažljivo slušaj druge.
4. Na kraju ćemo izreći i zapisati moguće zaključke.
VII. DAN – IZRAŽAJNO ČITANJE PO ULOGAMA, IGROKAZ
Peti dan putovanja 57 – 70

Cilj: izražajno čitati tekst po ulogama (igrokaz).

Obrazovni zadatak: - prepoznati tekst pisan za čitanje po ulogama (igrokaz)
- ponoviti razumijevanje pisanja i čitanja upravnog govora.
Funkcionalni zadatak: - razvijati sposobnost izražajnog čitanja
- razvijati sposobnost uočavanja i predočavanja osobina knjiž. lika.
Odgojni zadatak: - vrjednovanje književnih značajki teksta (usporedbe, poučne
rečenice, humorističnost).

TIJEK SATA
1. Čitanje odgovora na pitanja.
2. Slušanje: Kako je na paši (str. 57).
3. Raščlamba:
Što su seljaci trpali u Hlapićevu torbu ? Koliko je bio visok najmanji pastir?
Kako se mali Miško narugao Hlapiću. Kako se Hlapić narugao Mišku ?
Kako se Hlapić izbjegao potući s Miškovim bratom? Kamo je otišla Gita?
Što je šaljivo u razgovoru Hlapića i pastira o kukuruzu?
Kako su čizme ugrizle Miška?

4. Usporedbe:
Torba je bila debela kao bumbar.
Cesta je ležala među velikim i zelenim livadama kao dugačka slamkapreko zelenog mora.
A hlapić i Gita išli su po cesti kao dva mrava po toj slamki.

5. Poučne rečenice/misli:
Ne ćemo se tući nego ćemo bacati kamen pa ćemo vidjeti tko je jači.

6. Čitanje dramatiziranog teksta Kako je na paši (Listić 2) po ulogama.

Igrokaz je podijeljen na dijelove. Dio igrokaza zove se prizor.

Ovaj mali igrokaz ima tri prizora.

Koje naslove bi dao svakom prizoru ?
VIII. DAN – IMENICE I GLAGOLI
Šesti dan putovanja 71 – 83

Cilj: prepoznati i razlikovati imenice i glagole.

Obrazovni zadatak: ponoviti imenice i glagole.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost brzog čitanja sa zadatakom.
Odgojni zadatak: uočiti složenost Hlapičevih kakarkternih osobina ( on ne bi, ali
odobrava rezanje užeta!).

TIJEK SATA
1. Čitanje odgovora na pitanja iz domaćeg uratka.
2. Raščlamba cijelog poglavlja romana.
Kako se zovu dijelovi ovoga poglavlja? Koje nove likove upoznajemo u ovom
poglavlju? (prosjakinja, dva košarače, gospodar vrtuljka…). Podsjeća li te razgovor s
prosjakinjom na neke druge Hlapićeve razgovore? (S mljekarom). Što je prosjakinja
savjetovala Hlapiću? Zašto se Hlapiću nije svidjelo na sajmu? Zašto se Giti svidjelo na
sajmu? Je li Hlapić krivio Gitu zato što je razrezala konopce? Kako su Gita i Hlapić
zaslužili večeru? Koju bajku je Hlapić ispričao Giti?
3. Nepoznate riječi: orobiti, zlikovac, halabučiti (halabuka), košarač, pomaman,
kriještati, krajcari, kalfa, pijaca, noćište…
4. Jezik PiV:
Pronaći imenice u usporedbama iz ovoga odlomka romana.
Svi su bili kuštravi i topli kao ptići iz gnijezda. Košare žute kao zlato. Košare kao
zlatne jabuke. Potrči kao vjeverica. Svi su se smijali kao pomamni. Košarač se valjao
kao veliki crni kukac.

Imenice su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.

a) Podcrtaj imenice. ( Listić 3 )

Taj je grad bio tako velik da je imao jednu veliku crkvu s dva tornja i deset malih crkvi s
jednim tornjem. Imao je taj grad stotinu ulica, a u svakoj ulici vrvjeli su ljudi kao mravi.
Svaka je ulica imala po četiri ugla, a na svakom uglu stajala su dva stražara.
Tako je velik bio taj grad.

Glagoli su riječi kojima imenujemo radnju, stanje i zbivanje.

b) Podcrtaj glagole. ( Listić 3 )

Iza šatora čučala je Gita i gledala kroz jednu rupicu u platnu pa se smijala.
Smijala se većma nego drugi zato jer je ona prerezala Hlapićevim nožem iza šatora
krajeve oba konopca. Do nje čučao je Hlapić i gledao kroz rupicu.
On je odmah znao čim su košare počele padati da je to Gitin posao, pa je dotrčao za šator.
Hlapić doduše ne bi nikada učinio ovo što je Gita učinila. Ali sada kad je kroz rupicu
gledao kako se valja košarač kao velik crn kukac među žutim košarama - sad se Hlapić
počeo tako smijati da mu je torba poskakivala na leđima. A Gita je držala usta rukom
samo da ne vrišti od smijeha.
 IX. DAN – STVARANJE ZAJEDNIČKE PRIČE
1. dio: Sedma noć Hlapićeva putovanja I. dio 84 – 93

Cilj: stvoriti zajednički priču prema poticaju (Dva opaka čovjeka str. 89)
Obrazovni zadatak: ponoviti sastavljanje priče po lanu i pisanje po odjeljcima.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost usmenog pripovijedanja .
Odgojni zadatak: uočiti vrijednosti i prednosti zajedničkog sastavljanja priče.

TIJEK SATA
1. Čitati domaći uradak
2. Doživljaj: Slušanje učiteljevog čitanja: Dva opaka čovjeka (str.89)
3. Raščlamba: Koja dva lika upoznajemo u ovom dijelu romana? Kakvi su oni ?
Kako je gospodar cirkusa postao vlasnik vranca? Ima li na svijetu puno zlih ljudi?
Kakve su ruke zlih ljudi? Kamo se žurio crni čovjek ?
Zahvaljujući čemu je Hlapić upoznao zle ljude?
4. Stvaranje zajedničke priče.
Zadatak za skupinu:
Nastaviti svoju priču kao nastavak odjeljka Dva opaka čovjeka.
Učenici rade po skupinama i to tako da zamišljaju/dogovaraju mogući razvoj
radnje. Zapisuju samo plan događanja.
Glasnogovornik svake skupine pripovijeda priču koju je sastavila
(predložila/zamislila) kupina.
Preporučeni odjeljci (konkretni naslovi odjeljaka):
a) Uvod (Putovanje šumom ili Noć u šumi i sl.)
b) Glavni dio (Hlapić i Gita spašavaju Marka, Pomoć seljaka i sl.)
c) Svršetak (Hlapić hvata crnoga čovjeka, Kazna za crnog čovjeka i sl.).
5. Vrjednovanje pripovijedanja
a) cjelovitost radnje
b) zanimljivost (napetost) pripovijedanja
c) lijepe rečenice (usporedbe)
6. Samostalno sastavljanje radnog sastavka

Za domaću zadaću uredno prepisati sastavak.

X. DAN – ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
Sedma noć Hlapićeva putovanja II. dio 94 – 107

Cilj: samostalnim čitanjem i pisanjem odgovora razumjeti rsplet romana.

Obrazovni zadatak: odgovoriti na pitanja (ČSR).
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost samostalnog čitanja, pisanja odgovora
razumijevanja pročitanoga.
Odgojni zadatak: utvrđivati samopouzdanje i razvijati sklonost čitanju.
TIJEK SATA
1. Čitanje domaćeg uratka.
2. Doživlja: Slušanje učiteljevog čitanja dijela: U šikari i mraku (98)
3. Raščlamba odjeljka: U šikari i mraku. Kakva je bila staza? Kako se Hlapić
hrabrio? Tko je hvatao Gitu za haljinicu? Koga su se bojali kosovi, sjenice i
golubovi? Kako je Hlapić smirivao Gitu?
Usporedba: Vidjeli su put jasno kao da je dan. Šutjeli su isto tako kao Hlapić i
Gita.
Kako si se osjećao slušajući? Kakvo raspoloženje vlada cijelim ovim odjeljkom?

4. Čitanje s razumijevanjem ( Listić 4: Kako se sve to dogodilo )

XI. DAN – IGROKAZ, IZRAŽAJNO ČITANJE PO ULOGAMA
10. Zaglavak (108-115) i Svršetak (116)
Cilj: izražajno pročitati dramatizirani ili prozni tekst.
Obrazovni zadatak: prepoznati i povezati sadržaj rečenice s mogućnostima
čitateljske interpretacije (glasnoća, brzina, intonacija).
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost izražajnog čitanja dramatizirasnog ili
proznog teksta.
Odgojni zadatak: generalizirati pouku romana.

TIJEK SATA
1. Pročitati odgovore na pitanja.
2. Izražajno čitanje igrokaza po ulogama. ( Listić 5: Zaglavak Marica )
Vrjednovati učeničko čitanje dramatiziranog teksta (za bolje čitače).
3. Izražajno čitanje: Hlapićeva baština (111-115)
- Vrjednovati učeničko čitanje proznoga teksta.
- Procijeniti koji učenici su mogli /nisu mogli samostalno čitati lektiru.
4. Nepoznate riječi: baština, bašćina, kita, kitica, gospojica, preneraziti se, malta, timariti,
otmjen, hrliti, trublj, strigati ušima,
5. Mudre rečenice/misli: Ljudi se ne poznaju po odijelu nego po očima.
Kako bi djeci bilo lijepo da uvijek ostanu tako malena. Ali onda
bi djeca morala cijeli život ići u isti razred.
 XII. DAN – Generalizacija
Cilj: sistematizirati usvojena znanja o romanu.
Obrazovni zadatak: ponoviti usvojena znanja: dječji roman, glavni i sporedni lik,
osobine likova, mjesto i vrijeme, usporedba kao ukras književnog teksta.
Funkcionalni zadatak: razvijati sposobnost doživljavanja umjetničkog teksta.
Odgojni zadatak: razvijati zanimanje za samostalno čitanje lektire i vrjednovati
kakrakterne osobine likova.

1. Mentalna mapa: Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

Mnogo
Mnogo događaja
Ima više od likova Različita
100 stranica mjesta

RO MAN
Grad
Hlapić
Selo Mjesto radnje Gita
romana
Glavni likovi –
bez njih se ne bi Majstor
Čudnovate Mrkonja
mogao
zgode šegrta ispripovijedati
Hlapića roman Gga

Crni
čovjek

Grgina majka Majstoric

a
Sporedni
Jana likovi –
pojavljuju Mljekar
se samo u Životinje
Skupine Košarač jednom Sluškinj
likova
poglavlju a Bundaš
Kokoda
Pastiri Marko Soko n
Kamenari
Gospodar Papig Guske
Seljaci cirkusa a Tele
______________________________ DODATAK__________________________________

Listić 1
Učenici će svaki dan dobiti po jedan listić s pitanjima za domaću zadaću. Pitanja su
jednostavna i u pravilu ih ima onoliko koliko je dijelova u poglavlju koji taj dan učenici
samostalno čitaju kod kuće.
Cilj jest da učenici odgovarajući na pitanja pisano izraze svoj doživljaj nakon samostalnog
čitanja, ali i uoče bitna mjesta romana.

1. Kod Majstora Mrkonje (13 – 20 )

I. Kakav je bio majstor Mrkonja?

II. Za što je majstor okrivio Hlapića?
III. Kakvu poruku je Hlapić ostavio majstoru i majstorici?

2. Prvi dan putovanja (21-30)

1. Što se smiješno dogodilo pred sluškinjinim vratima?

2. Prepiši rečenicu iz koje se vidi da su Hlapić i Bundaš bili prijatelji?
3. Zašto je Marko na kući nacrtao plavu zvijezdu?

3. Drugi dan putovanja (31 – 35)

1. Koja šaljiva zgoda se dogodilja Hlapiću dok je bio s kamenarima?

2. Zašto se Hlapiću nije svidio crni čovjek?

4. Treći dan putovanja (37 – 48)

1. Prepiši rečenicu iz koje se vidi da se Hlapić nije bio plačljivko.

2. Koja Gitina osobina ti se sviđa?
3. U čemu se razlikuju Hlapić i Gita pri radu?
4. Kako je Gita zaslužila večeru?
5. Po čemu su svi znali da je u selu tat?

5. Četvrti dan (49 – 56)

1. Kako se Hlapić istaknuo u gašenju požara?

2. Što je Hlapić našao na tavanu?
3. Kakav je Grga, a kakva Grgina majka?
4. Kakvu ranu je imao Hlapić, a kakvu brazgotinu Gita?
 6. Peti dan putovanja (57 – 70)

I. Kako je Hlapić izbjegao sukob s Miškom?

II. Kako se osjećao Hlapić kad je u grabi prepoznao crnog čovjeka i Grgu?
III. Zašto je Grga bio žalostan?
IV. Što su Miško i baka mislili o papigi?

7. Šesti dan putovanja (71 – 83)

I. Što je prosjakinja Jana savjetovala Hlapiću?

II. Zašto se Hlapić nije htio prepirati s Gitom?
III. Kako je Gita pomogla siromašnom košaraču?
IV. Zašto su Gita i Hlapić izgledali kao da su se obukli za vrtuljak?
V. Koju bajku je Hlapić ispripovijedio Giti?

8. Sedma noć Hlapićeva putovanja I. dio (84 – 93)

I. Čiji glas je prepoznala Gita?

II. Kako je izgledao Soko?
III. Prepiši tri usklične rečenice kojima Hlapić moli Bundaša!
IV. Čiju kravu želi ukrasti crni čovjek?
V. Čime je Gita pokazala svoju hrabrost?
VI. Zašto Gita nije mogla nastaviti hodati?

9. Sedma noć Hlapićeva putovanja II. dio (94 – 107)

VII. Zašto je Bundaš dizao njušku u zrak i bio zadovoljan?

VIII. Zašto je Hlapić morao do kuće s plavom zvijezdom stići prije zore?
IX Što je Hlapiću i Giti rasvjetljavlo put?
X. Kakav je bio oblak koji je pokrio mjesec?
XI. Koga su Hlapić i Gita ugledali u mraku ?
XII.Zašto su zaplakali i majstor Mrkonja i Hlapić?
XIII. Tko je odvezao majstora Mrkonju?
XIV. Kako je crni čovjek završio svoj opaki život?

10. Zaglavak (108-115) i Svršetak (116)

I. Kako se osjećala majstorica kad su se kući vratili majstor, Hlapić i Bundaš i s njima
Gita?
II. Po čemu je majstorica prepoznala Maricu?
III. Što je Hlapić baštinio od mljekara?
SVRŠETAK
1. Je li se Gita ikada sjetila svoga djetinjstva u cirkusu?
2. Prisjeti se kome je sve u romanu pomogao šegrt Hlapić?
Listić 2
IGROKAZ
KAKO JE NA PAŠI (str. 57)
Likovi: Hlapić, Gita, Miško, Miškov brat, I. pastir, I. pastirica, II. Pastirica
I.
Gita: Hlapiću, torba nam je debela kao bumbar.
Hlapić: Seljaci su nas dobro nagradili. Hrana će nam na putu dobro doći. Vidiš kako je
cesta duga. Izgleda kao slamka preko zelenoga mora.
Gita(malo tužno): A nas smo dvoje kao mravi na slamci u tom zelenom moru.
Hlapić: Evo nas na raskrižju. Ljudi pripovijedaju da su se nekada na ovakvim mjestima
sastajale vještice i vilenjaci. A zimi, po mjesečini, ovdje bi se igrali zečevi.
Gita: Uh, ne volim te strašne priče. Pođimo dolje u livadu. Tamo su neka djeca.
Hlapić: To su pastiri i pastirice. Čuvaju krave.
II.
Gita i Hlapić (uglas): Dobar dan !
Pastiri (uglas): Dobar dan !
Nekoliko se trenutaka u tišini gledaju.Pastiri okruže Hlapića i Gitu.
Mali Miško (Hlapiću): Ovaj mi izgleda kao kapetan. Samo kad naraste, kapa će mu biti
premala.
Hlapić: A kad ti narasteš, moći ćeš otići u bijele fratre. Ova halja će ti tada biti upravo
dosta dugačka.
Miškov brat: Nemoj psovati moga brat. Nego ti meni kaži ako se želiš tući.
Hlapić (na trenutak se zamisli): Ne ćemo se tući nego ćemo bacati kamen pa ćemo
vidjeti tko je jači.
Miškov brat: Ja ću bacati prvi pa da vidimo tko će dalje. Evo kamena.
Bacaju kamen udalj. Prvi baca Miškov brat , a zatim Hlapić. Kada Hlapić baci svoj
kamen svi mu čestitaju.
I. i II. pastirica: Ovaj je jači i mudriji od Miškova brata.
Miškov brat: Čestitam ti. Pobijedio si u bacanju kamena.
III.
Gita: Dođite ovamo! Kako vama pastirima lijepo na livadi kad pečete na žeravici kukuruz
ili krumpire.
I. pastirica: Ispeći ćemo i za vas kukuruz.
II.pastirica: Pođimo otrgnuti nekoliko klipova.
Hlapić: Čekajte! A smije li se trgati kukuruz?
Miško: Mi smijemo jer ga čuvamo.
Gita: A kako ga čuvate kad ga trgate?
Miškov brat (ponosno): Čuvamo ga od krava . Da nema nas ne bi bilo ni kukuruza.
I.i II. pastirica (pljesnu rukama i viknu uglas): Tako je!
Hlapić (vrlo ozbiljno): To nije istina. Ja sam u šegrtskoj školi učio: da nema Gospodina
Boga, ne bi bilo ni kukuruza.
Svi pastiri zajedno (nasmiju se i viknu): Pa to se znaaa!
Hlapić: A otkud vi znate da Bog daje kukuruz i sve drugo kad nikad niste išli u školu?
I. pastirica: Mi svaki dan idemo poljem i livadama pa vidimo da je trava svaki dan veća
i kukuruz svaki dan gušći.
II. pastirica: Po tom onda znamo da to nitko ne bi mogao učiniti nego Bog.
Hlapić: Čudno! Nisam znao da od trave i kukuruza čovjek može puno naučiti. I nisam
znao da je iz polja i livada došla mudrost u školske i sve druge knjige.
 Gita: Hlapiću, pođimo natrgati kukuruza!
Odlaze svi zajedno trgati kukuruz.
Listić 3
Podcrtaj imenice.
Taj je grad bio tako velik da je imao jednu veliku crkvu s dva tornja i deset malih crkvi s
jednim tornjem. Imao je taj grad stotinu ulica, a u svakoj ulici vrvjeli su ljudi kao mravi.
Svaka je ulica imala po četiri ugla, a na svakom uglu stajala su dva stražara.
Tako je velik bio taj grad.

1. Dopuni rečenicu.

Imenice su riječi kojima imenujemo ____________, _____________ i ____________.

2. Od zadanih imenica napravi umanjenice i uvećanice.

crkva umanjenica: ________________ uvećanica: ________________

šator umanjenica: ________________ uvećanica: ________________

3. Usporedi zadanu imenicu s nekom drugom imenicom.

Gradić je malen kao _____________________.

Stražarčina je ukočen kao __________________.

Ljudi su vrvjeli kao ____________________.

Podcrtaj glagole.

Iza šatora čučala je Gita i gledala kroz jednu rupicu u platnu pa se smijala.
Smijala se većma nego drugi zato jer je ona prerezala Hlapićevim nožem iza šatora
krajeve oba konopca. Do nje čučao je Hlapić i gledao kroz rupicu.
On je odmah znao čim su košare počele padati da je to Gitin posao, pa je dotrčao za šator.
Hlapić doduše ne bi nikada učinio ovo što je Gita učinila. Ali sada kad je kroz rupicu
gledao kako se valja košarač kao velik crn kukac među žutim košarama - sad se Hlapić
počeo tako smijati da mu je torba poskakivala na leđima. A Gita je držala usta rukom
samo da ne vrišti od smijeha.

1. Dopuni rečenicu.

Glagoli su riječi kojima izričemo ______________, ______________ i ____________.

Listić 4
KAKO SE SVE TO DOGODILO

Majstor Mrkonja vozio se u ranu zoru kroz šumu na sajam i bio je sam na kolima, jer je onaj
kočijaš, čiji su bili konji, otišao naprijed s drugim kolima.
Kad je došao majstor Mrkonja s kolima na ono mjesto gdje je šuma najgušća, skočila su iz
zasjede dva čovjeka na njega.

Bacili su ga s kola, svezali su ga i odveli duboko u šumu. Tamo su ga privezali za jedno

drvo i ostavili bez hrane i pića pa otišli.
Cijela dva dana bio je majstor Mrkonja tako svezan za drvo i već je mislio da mu nema spasa,
pa je preporučio svoju dušu Bogu. Promislio je na sve dobro i sve zlo što ga je u svom životu
počinio. Sjetio se i na Hlapića te poželio da ga barem još jedanput u životu vidi. Kad je čovjek
dva dana bez jela i pića svezan za drvo, onda ima vremena da se na sve sjeti i onda posve
drukčije misli o svom šegrtu nego kad u radionici viče na njega.
Majstor je Mrkonja, dakle, već spustio glavu i nije se ničemu nadao, nego je mislio da nikad
neće živ biti odvezan od toga drveta.

Mislio je da došao njegov svršetak. No, tada došao k majstoru neki čovjek i počeo
razvezivati konopac kojim je bio svezan. Kad ga je odvezao, rekao je:
"Idi sada s milim Bogom i žuri se da utečeš iz ove šume!"
A nato je izvadio još iz džepa svezani rubac. U rupcu je bio omotan srebrni novac. On izvadi
novac, pruži ga majstoru i reče blagim glasom: "Uzmi taj novac. Otkad sam dobio taj novac,
okrenulo se moje srce od zla na dobro. Možda i tebi donese sreću. A ja idem u svijet da
okajem svoje grijehe."

1. U koje doba dana su razbojnici napali majstora? _______________________________

2. Na kojem mjestu su razbojnici napali majstora? _______________________________

3. Što su razbojnici učinili s majstorom? _______________________________________

4. Koliko dugo je majstor bio zavezan? ________________________________________

5. O čemu je sada majstor mislio posve drukčije? _______________________________

6. Što je nepoznati čovjek dao majstoru? ______________________________________

7. Znaš li tko je bio čovjek koji je oslobodio majstora? __________________________

8. Kako se okrenulo srce nepoznatom čovjeku? __________________________________

9. Tko je zaslužan što se Grga promijenio?

a) Majstor b) Majstorica c) Grgina majka d) Gita

10. Što misliš da će Grga kasnije u životu raditi?

a) krasti stvari
 b) pisati dječje romane
c) činiti dobra djela
d) krasti stoku
11. Što znače riječi okajati grijehe?
a) marljivim radom ispraviti svoje grijehe
b) ispovjediti grijehe
c) činiti nove grijehe

12. Bi li se ti bojao/la Grge da ga sada sretneš? DA NE

13. Nacrtaj svezani rubac koristeći duge zakrivljene crte.

Ime i prezime: ______________________________ Nadnevak: ___________

Listić 5

ZAGLAVAK – MARICA (str.108-110)

Likovi: Majstorica, Majstor, Gita, Hlapić

U sobi za stolom.
I.
Majstorica (uzdahne): Tako velika kao Gita bila bi sada naša Marica.
Majstor (Hlapiću): Obećao sam ti da ću ti pripovijedati kakva nas je nesreća zatekla jednoć
na sajmu. Slušaj što je bilo. Prije osam godina stanovali smo u drugom gradu. Imali smo malu
lijepu kćerku koja se zvala Marica. Bile su joj tri godine - a bila je sve naše veselje. Jednoga
dana bio je u onom gradu sajam. Ja sam otišao s mojom robom na sajam i poveo sam svoju
malu Maricu. Dok sam ja prodavao robu, izgubilo se najedanput dijete među ljudima na
sajmu.
Majstorica: Tražili smo je i tražili - ali djeteta je nestalo. Tražili smo je onaj cijeli dan, a
zatim osam dana - i mjesec dana i godinu dana.
Ali nikada više ne nađosmo naše male Marice. Bilo je na onom sajmu svakojakoga svijeta.
Majstor: Bogzna koji su opaki ljudi odveli naše dijete i bogzna koliko je pretrpjela ona - a i
mi!
Majstorica: Jer što god roditelji misle da dijete trpi, to i oni sami osjećaju. - Napokon smo
odselili iz onoga grada da ne vidimo više ono mjesto na kojem nas je takva nesreća zatekla.
Majstor: I od ono doba, mali moj Hlapiću, otvrdnulo je moje srce, i ti si mnogo zato
pretrpio. - Ali sad će biti bolje, jer da nije bilo tvoje dobrote, nikada se ne bi Grga popravio ni
meni pomogao da utečem.

II.
Hlapić (u neprilici jer nije navikao da ga majstor hvali): A sada dakako ne biste više mogli ni
naći ni prepoznati vaše male Marice?
Majstorica (uzdahne): Naći je ne ćemo nikada! (obriše suzu s lica) Ali prepoznati bismo je
uvijek mogli.
Gita: Kako biste je prepoznali kad je bila onda tako malena?
Majstorica: Prepoznali bismo je jer kad je bila Marica sasvim malena, uhvatila je nož te sebi
porezala palac. Od onog doba imala je na palcu brazgotinu koja je izgledala kao krst.
Gita (polako pogleda svoju brazgotinu pa potrči majci u zagrljaj): O majko! Moja majko!
Dobra majko! Mila moja! Ja sam tvoja Marica!
Majstorica (zajeca): Marice moja! Srce moje!

III.
Majstor: Dosta je bilo zgoda, mali moj Hlapiću. Nikada ne ćemo doznati tko je našu Maricu
na onom sajmu odveo i tko ju je predao gospodaru cirkusa. No moglo bi biti da je to bio onaj
crni čovjek koji je mene orobio i koji je, kako pripovijedaš, doveo ukradenoga vranca u
cirkus. A da nije bilo tebe, moj Hlapiću, nikada se ne bi Marica vratila k nama.
Hlapić: Nemojte me hvaliti. Da vi nijeste bili tako oštri sa mnom, nikad ja ne bih bio
pobjegao od vas, niti bih našao Gitu. Možda je to vaša zasluga. To se nikada ne zna.
 Listić 6 LEKTIRA

1. Pročitali smo dječji roman ____________________________________________

koji je napisala ___________________________________________________________.

2. Ovaj roman ima: a) oko 10 stranica b) oko 100 stranica c) oko 1000 stranica.

3. U romanu je: a ) malo likova b) mnogo likova.

4. Dva glavna lika romana su: ________________ i ___________________.

5. Hlapić je bio hrabar kao ______________________ i pametan kao ______________.

6. U romanu su još važni likovi: _______________________________________________.

7. Sporedni likovi su ________________________________________________________.

8. U romanu se pojavljuje i mnogo životinja. Napiši vlastita imena životinja iz romana.

_________________, ____________________ i ______________________.

9. Likove možemo podijeliti na dobre i zle. Napiši u stupce koji su dobri, a koji zli.

DOBRI LIKOVI ZLI LIKOVI

10. Najlošiji lik u romanu je __________________________.

11. Neki likovi su na početku romana bili zli, ali su se kasnije popravili. Koji su to likovi?

_______________________________________________________________________

12. Spoji crtom lik s njegovim osobinama !

Šegrt Hlapić Gita

VEDAR RAZIGRANA

ZAO NEPOŠTEN

MARLJIV ODAN MAJCI

PODMUKAO VESELA

Crni čovjek Grga

13. U romanu je opisano: a ) mnogo događaja b) malo događaja c) jedan događaj.

14. Koji je događaj tebi bio najtužniji? ___________________________________________

________________________________________________________________________

15. Koji ti je događaj bio najveseliji? ____________________________________________

________________________________________________________________________

16. Koliko dana je trajalo Hlapićevo putovanje? ___________________________________

17. U romanu je opisan život ljudi prije a) oko 10 godina b) oko 100 godina c) 1000 godina.

18. Koja se zanimanja spominju u romanu, a danas više ne postoje ?

___________________________________________________________________________

19. Koji se predmetii u romanu spominju, a danas ih više ljudi ne koriste ?

___________________________________________________________________________

20. Provjeri sjećaš li se nekih boja iz opisa u romanu? Dopuni rečenice.

a) Hlapić je nosio _____________hlače, ____________ košulju i ______________ torbu.

b) Gitina haljina bila je __________________.

c) Gita je imala _________ cipele sa __________ kopčom.

d) Papiga je bila ____________.

e) Zvijezda na Markovoj kući je ______________ boje.

f) Vatra je bila __________ kao u paklu.

g) Crni čovjek je nosio ___________ kabanicu.

h) Hlapić je sluškinji obećao kiticu ________ maka i __________ katarinčica.

21. Koji lik je zasluženo kažnjen? ________________________________

22. Kako roman završava? a) sretno b) nesretno.

23. Kako si se osjećao/la dok si čitao/la roman? Napiši nekoliko rečenica o svojim osjećajima.

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________
KORELACIJA S LIKOVNOM KULTUROM

MODELIRANJE
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kontrast punoga i praznoga prostora
Ključni pojmovi: kiparstvo, prošupljena masa, udubljeno-ispupčena masa u prostoru.
Obrazovna postignuća: uočavati, razlikovati, izražavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.

Glinamol
Hlapićeve čizmice

Čizme su bile vrlo lijepe. Njihove sare sjajile su se kao sunce. Sam Hlapić zabijao je klince u te čizme. No kad je
gospodin došao sa svojim sinom po čizme i kad je sin obuo čizme, bile su one na nesreću pretijesne. (str.16)

a) masa zauzim aprostor; masa se udubljuje

b) udubljena masa tijesne Hlapićeve čizmice

CRTANJE
2. TOČKA I CRTA - Crtačka tekstura
Ključni pojmovi: crtačka tekstura, skupljeno raspršeno.
Obrazovna postignuća: uočiti, prepoznati i izražavati crtačke teksture.

Tuš: pero ili drvce

Bundaševo krzno

Hlapić je bio dremovan, pa nije još dobro vidio ni čuo. Zato se htjede malo podići da vidi što se to šunja i što to
tapka u travi primičući se sve bliže i bliže k njemu.
U taj čas pokaže se iz trave sasvim blizu Hlapića jedna velika, kuštrava, žuta glava i isplazi naprama Hlapiću
dugačak i crven jezik.
To je bilo zbilja vrlo čudnovato i dosta strašno. Možda bi se tko drugi i uplašio. No Hlapić samo skoči i zagrli
onu veliku kuštravu glavu! (str.26)

a) zakrivljene crte koje se križaju

b) duge valovite crte koje se presijecaju (križaju); jednaka gustoća crta

SLIKANJE
2. BOJA - Komplementarni kontrast
Ključni pojmovi: komplementarni kontrasti.
Obrazovna postignuća: uočiti, prepoznati i izražavati komplementarne odnose i kontraste boja.
a) koplementarni kontrast boja
b) kontrast mrlja - ploha
c) obrisna crta

Tempere

Hlapić
Uto dođe Hlapić u zelenim hlačama i crvenoj košulji, s krasnim čizmicama i sjajnom kapom. Kad ga je starac
vidio, tako se začudio da je prestao jadikovati. (str.21)
CRTANJE
2. TOČKA I CRTA - Crtačka tekstura
Ključni pojmovi: crtačka tekstura, skupljeno raspršeno.
Obrazovna postignuća: uočiti, prepoznati i izražavati crtačke teksture.

Tuš; pero, drvce

Slama
Hlapić je vidio da čovjek ima pravo, jer je napolju lijevala kiša, pa se nije nikud moglo.
Pod mostom bilo je slame, kao da je već netko ondje spavao. Hlapić razastre slamu i načini ležaj za sebe i onoga
čovjeka. Onda izuje čizmice, obriše ih i metne kraj sebe. Torbu metne pod glavu i legne na slamu. (str.34)
...
Hlapić nije opet ništa odgovorio, nego je radio. On je tako lijepo slagao sijeno, kao duhan u škatulju, i načinio
je već tri visoka kupa, kao tri tornja. Gita se pak još većma ljutila što Hlapić ne odgovara, a bilo joj je ionako
sve dosadnije raditi.
Počela je zato najprije srdito mahati vilama, pa ih je prebila. Zatim je počela grepsti grabljama tako ljutito po
travi da su odmah ispala tri zupca iz njih. Napokon je počela od srditosti miješati suhu i svježu travu zajedno,
kao da je kaša u loncu. (str.42)

a) ravne crte skupljene u sredini, a raspršene na rubovima

b) brzina poteza: sporo prema brzom

CRTANJE
2. TOČKA I CRTA - Crtačka tekstura
Ključni pojmovi: crtačka tekstura, skupljeno raspršeno.
Obrazovna postignuća: uočiti, prepoznati i izražavati crtačke teksture.

Tuš; pero ili drvce

Hlapić i Bundaš pod mostom

Pod mostom je zbilja bilo tijesno i ružno. Tamo se nije moglo stajati, nego samo sjedjeti ili čučati.
Vjetar je strašno duvao, kiša je s tučom udarala po mostu kao da čekići tuku, a grmljavina je bila tako jaka da
se nije pod mostom moglo razgovarati, jer nije jedan drugoga čuo.
Tako su Hlapić, Bundaš i taj čovjek čučali pod mostom.

a) kontrast crta

SLIKANJE
1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko
Ključni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih boja, šarene i nešarene boje.
Obrazovna postignuća: uočiti, prepoznati i izražavati kontraste boja i neboja (šarenih i nešarenih boja).

Lavirani tuš - pero, drvce, kist; tempere

U šikari i mraku
Oblaci ne idu onako kako ljudi govore, nego onako kako ih vjetar nosi.
Sve do šikare vidjeli su Hlapić i Gita svoj put tako jasno kao da je dan.
No kad su unišli u šikaru i bili usred nje, postalo je mjesečevo svjetlo sve slabije i slabije. Dolazio je oblak da
pokrije mjesec.
Staza je kroz šikaru bila uska i slabo se vidjela.
"Hajdemo samo! Hajdemo!" govorio je Hlapić sam sebi. "Ja sve dobro vidim."

Zamišljanje: Kada bismo mogli upaliti zvjezdice po nebu da osvijetle Hlapiću i Giti put.
Zvjezdice u osnovnom bojama.

a) laviranjem crteža tušem dobiti tonove sive boje

b) mrljama osnovnih boja osuti nebo zvijezdam
c) kontrasti: risanje – slikanje
crta – mrlja
tonovi sive – osnovne boje

PANO PLAKAT

a) Gitine i Hlapićeve osobine u 'cvijetu' Roman

b) Uradci skupina: Čudnovate zgode šegrta Hlapića
- usporedbe
- nepoznate riječi
- lijepe rečenice
- mudre rečenice

Literatura:

1. Čudnovate zgode šegrta Hlapića, ABC naklada, Zg, 1999.

Priredila Kata Lučić
2. Elektroničko izdanje Lektira dostupno nastranici:
http://lektirici.weebly.com
3. Elektroničko izdanje Čudnovate zgode šegrta Hlapića dostupno na adresi:
http://dzs.ffzg.hr/html/Brli1.htm
3. Zbornik radova o Ivani Brlić-Mažuranić, Mladost, Zg, 1970.

DODATAK
Prijedlog za temu br. 9 Rasprava

Učitelj pročita dio Na sjenokoši (str. 41)

Raščlamba:
Zašto se Hlapić svidio gospodaru? Kako je radio Hlapić, a kako Gita ? Je li Gita čekala
gospodara sa šibom? Što su toga dana jeli Gita i Bundaš?

Usporedbe:
Svi su stupali kao vojnici. Slagao je sijeno kao duhan zu škatulju. Sijeno je frcalo oko
njega kao perje. Miješala je travu kao da je kaša u loncu. Pobjegla je kao vjeverica.

Poučne rečenice/misli:
Mi smo dobri težaci zato što ništa ne znamo, a rado bismo sve naučili.
Tko ne radi, ne treba ni da jede.
Mnogim je ljudima ionako najvažnije ono što je veselo.

Raspravu voditi poštujući pravila:

1. Svatko smije izreći svoje mišljenje.
2. Mišljenje treba obrazložiti.
3. Pažljivo slušaj druge.
4. Na kraju ćemo izreći i zapisati moguće zaključke.

Teze za raspravu:
1. Da bi se nešto dobro napravilo treba znati raditi.
Da bi se nešto dobro napravilo dovoljno je htjeti naučiti raditi.

2. Svi ljudi trebaju imati hranu, stan, obitelj.

Samo oni ljudi koji rade i zasluže mogu imati hranu, imaju stan i obitelj.

3. Najvažnije je ono što je veselo.

Najvažnije je ono što je dobro.
Najvažnije je ono što je pametno.
Najvažnije je ono što je korisno.