ANALIZA PROSTORNOG STANJA NAPREZANJA – MOHROVA KRUŽNICA NAPREZANJA 1

Primjer: Prostorno stanje naprezanja

a) z Zadano je stanje naprezanja u točki tijela u

pravokutnom (0 x y z ) -koordinatnom sustavu, slika a),
σz
koje čini matricu tenzora naprezanja σ i j :
⎡ σ x τ x y τ x z ⎤ ⎡100 30 0 ⎤
C
τy x
[σ ]
ij
⎢ ⎥ ⎢
= ⎢τ y x σ y τ y z ⎥ = ⎢ 30 180 0 ⎥⎥ MPa.
σy ⎢τ z x τ z y σ z ⎥ ⎢⎣ 0 0 − 100⎥⎦
τx y M ⎣ ⎦
F
σx E Treba odrediti analitički i grafički:
O y a) glavna naprezanja σ1 , σ 2 i σ 3 s orijentiranim
x elementom u točki tijela,
b) maksimalno posmično naprezanje τ max s
pripadajućim normalnim naprezanjem,
r
c) naprezanje u presjeku N čija je normala n određena kutovima α = 60o i γ = 75o s
glavnim pravcima naprezanja 1 i 3,
d) nacrtati Mohrovu kružnicu naprezanja.

Analitičko rješenje:
a) Glavna naprezanja u točki M tijela
Može se odmah zaključiti, da će normalno naprezanje u pravcu osi z biti ujedno i glavno
naprezanje u pravcu osi 3:
σ 3 = σ z = −100 MPa .
Naprezanje σ z ne utječe na element u ( x, y ) - ravnini, te se preostala dva glavna
naprezanja σ 1 i σ 2 mogu odrediti analitički ili grafički crtanjem Mohrove kružnice
naprezanja:
2
σx +σ y ⎛σ x −σ y ⎞ 100 + 180
2
⎛ 100 − 180 ⎞
σ 1, 2 = ± ⎜⎜ ⎟⎟ + τ x2 y = ± ⎜ 2
⎟ + 30 =
2 ⎝ 2 ⎠ 2 ⎝ 2 ⎠

= 140 ± 40 2 + 30 2 = 140 ± 50 MPa .

σ 1 = 140 + 50 = 190 MPa , σ 2 = 140 − 50 = 90 MPa .

Glavni pravci naprezanja 1 i 2 određuju se iz izraza:
2τ x y 30
tan 2ϕ o = = = − 0,75 ,
σ x − σ y − 40
slijedi: 2ϕo = − 36,87o , odnosno ϕo = −18,435o .
Glavni pravac 1 otklonjen je od osi y u smjeru gibanja kazaljke na satu za kut ϕ o , a za isti
je kut otklonjen i pravac 2 od osi x, kod rotacije elementa oko osi z u ( x, y ) - ravnini.
Orijentirani element s glavnim naprezanjima prikazan je na slici b).
b) Maksimalno posmično naprezanje τ max s pripadajućim normalnim naprezanjem σ S ,
pojavit će se u presjeku koji je paralelan s glavnim pravcem 2 i normala n čini kut od 45o
s glavnim pravcima naprezanja 1 i 3, slika c).

"Quidquid discis, tibi discis." © Z. VNUČEC, 2008.

ANALIZA PROSTORNOG STANJA NAPREZANJA – MOHROVA KRUŽNICA NAPREZANJA 2

c) 3
n
b) 3 z
σ1
σ3 45o σS
σ2
o
45 A G B
C
2
σ2 B
45o
B M A M
σ2 σ1
y 45o
C τ max
O ϕo
2
ϕo
1 1
x σ3
U tom slučaju na presjek djeluje normalno naprezanje iznosa:
σ + σ 3 190 − 100
σ S = σ S3 = 1 = = 45 MPa
2 2
i maksimalno posmično naprezanje
σ − σ 3 190 − (−100)
τ max = τ 13 = 1 = = 145 MPa .
2 2
Sekundarna maksimalna posmična naprezanja u kosim presjecima kroz točku tijela su:
σ − σ 2 190 − 90 σ − σ 3 90 − (−100)
τ 12 = 1 = = 50 MPa i τ 23 = 2 = = 95 MPa ,
2 2 2 2
a pripadajuća normalna naprezanja (apscise središta kružnica) su:
σ + σ 2 190 + 90 σ + σ 3 90 − 100
σ S1 = 1 = = 140 MPa i σ S 2 = 2 = = −5 MPa .
2 2 2 2
r
c) Puno naprezanje u presjeku N čija je normala n otklonjena od glavnih pravaca 1, 2 i 3
za kutove α , β i γ , slika d), određeno je izrazom:
r
pn2 = (σ 1 ⋅ cos α ) + (σ 2 ⋅ cos β ) + (σ 3 ⋅ cos γ ) ,
2 2 2
d) 3 n
r
σn gdje se kut β između glavnog pravca 2 i normale n
pn izračunava prema izrazu:
N cos 2 β = 1 − cos 2 α − cos 2 γ .
σ2 γ
α Uvrštavanjem vrijednosti dobiva se:
τn r
t cos 2 β = 1 − cos2 60o − cos 2 75o ,
σ1 β
O 2 cos β = 0,82645 , odnosno kut je β = 34,265o .
Slijedi vrijednost punog naprezanja na presjeku N tijela:
1 pn2 = (190 ⋅ 0,5) + (90 ⋅ 0,82645 ) + (− 100 ⋅ 0,25882 ) ,
2 2 2

σ3 pn = 123,4 MPa .
Komponente punog naprezanja na presjeku N su normalno naprezanje koje djeluje
okomito na površinu presjeka N:
σ n = σ 1 ⋅ cos2 α + σ 2 ⋅ cos2 β + σ 3 ⋅ cos2 γ ,
σ n = 190 ⋅ 0,52 + 90 ⋅ 0,826452 − 100 ⋅ 0,25882 ⇒ σ n = 102,27 MPa ,
te posmično naprezanje koje djeluje na površini presjeka N:
τ n = pn2 − σ n2 , ⇒ τ n = 123,4 2 − 102,27 2 = 69,05 MPa .

"Quidquid discis, tibi discis." © Z. VNUČEC, 2008.

ANALIZA PROSTORNOG STANJA NAPREZANJA – MOHROVA KRUŽNICA NAPREZANJA 3

Grafičko rješenje pomoću Mohrove kružnice naprezanja:

a) U (0σ τ ) -koordinatnom sustavu u odabranom mjerilu nacrtaju se točke E(100,30) i
F(180,30) , slika e); njihova spojnica na osi σ određuje središte kružnice S1 (140,0) , a njezin
je polumjer E S1 .Ta kružnica siječe os σ u točkama A i B koje određuju glavna naprezanja
σ1 i σ 2 . Kut glavnih pravaca naprezanja 1 i 2 određen je kutom ϕo . Sada su poznata sva
tri glavna naprezanja i mogu se nacrtati druge dvije Mohrove kružnice za prostorno stanje
naprezanja u točki tijela.
e) Mjerilo: 11 cm 
= 220
0 MPa
τ σy

τ max=τ 13

F
C A
S2 O S3 B S1
τx y σ
2ϕo τ 12
E
τ 23

σx

H
σS2 σS3
σ2
σS1
σ3 = σz σ1

b) Apscise središta manjih kružnica su točke S2 (−5,0) i S 3 (45,0) , a polumjeri kružnica u

mjerilu su jednaki sekundarnim maksimalnim posmičnim naprezanjima τ 12 i τ 23 . Točke G i
H određuju naprezanja na presjecima u kojima djeluje maksimalno posmično naprezanje
τ max i pripadajuće normalno naprezanje σ S , a presjeci čine kutove od 45o s glavnim
pravcima 1 i 3.
r
c) Naprezanje u presjeku N određenom normalom n , slika d), određuje se grafički
pomoću Mohrove kružnice naprezanja sljedećim postupkom, slika f):
- iz točke A povuče se pod kutom α od okomice pravac koji siječe najveću kružnicu u
točki J, a zatim se iz središta S 2 povuče kružni luk polumjera R2 = J S2 kroz točku J,
- iz točke C povuče se pod kutom γ od okomice pravac koji siječe najveću kružnicu u
točki K, a zatim se iz središta S1 povuče kružni luk polumjera R1 = K S1 kroz točku K,
- sjecište ovih kružnih lukova je u točki N, čime su u mjerilu za presjek N određene
vrijednosti punog naprezanja pn = O N ; normalna komponenta naprezanja σ n odgovara
apscisi točke N, a posmična komponenta naprezanja τ n odgovara ordinati točke N.

"Quidquid discis, tibi discis." © Z. VNUČEC, 2008.

ANALIZA PROSTORNOG STANJA NAPREZANJA – MOHROVA KRUŽNICA NAPREZANJA 4
r
Očitane vrijednosti naprezanja na presjeku N određenom normalom n , su:
pn = 125 MPa , σ n = 105 MPa , τ n = 70 MPa , što zadovoljava u odnosu na analitička rješenja.

f) τ cm=2020MPa
Mjerilo: 1 cm MPa
σn

J G

N K
R2
γ α τn
pn
R1
C A
S2 O S3 B S1 σ
τ 12
τ 23

τ max=τ 13

σ2
σ3 σ1

"Quidquid discis, tibi discis." © Z. VNUČEC, 2008.