γνῶθι σεαυτόν Spoznaj samoga sebe.

μηδέν άγαν Ništa previše.

έγγύα, πάρα δ` άτη Pazi što obećaješ (želiš).

Delfske maksime

Znam da ništa ne znam.

Neistražen život nije vrijedan življenja.

Ne mogu naučiti nikoga ničemu, ali ga mogu potaknuti na razmišljanje.

Bolje je znati malo a korisno, nego mnogo a nekorisno.

Iskoristi svoje vrijeme poboljšavajući samog sebe kroz čitanje tuđih pisanih djela. Na taj
način ćeš lako steći ono za što su drugi naporno radili.

Sokrat, 5. st. pr. Kr.

Imperare sibi maximum imperium est. Vladati nad sobom najveća je vlast.

Seneka, 1. st.

Mens sana in corpore sano. Zdrav duh u zdravom tijelu.

Juvenal, 2. st.

Citius, altius, fortius. Brže, više, jače.

Henry Martin Didon, 19. st.

Kršćanstvo
Credo ut intelligam, intelligo ut credam.Vjerujem da bih spoznao, spoznajem da bih vjerovao.

Sv. Augustin, 5. st.

Deset božjih zapovijedi po Rudolfu Steineru

1. Svaki čovjek ima skrivenih sposobnosti za stalno osobno duhovno usavršavanje. Da bi tim
putem ispravno krenuo treba za svoj cilj postaviti ne svoje vlastito duhovno bogatstvo, već što
veći osobni DOPRINOS duhovnom razvoju OSTALIH LJUDI (čovječanstva).

2. Razvijajte u sebi “devocijsko“ raspoloženje: budite skromni i razvijajte u sebi osjećaj

dubokog, iskrenog poštovanja prema ISTINI, prema PRIRODI i prema SVEMIRU. Budite
beskompromisan borac protiv svih vrsta laži, obmana, dogmi i predrasuda.

3. Uzdržavajte se od KRITIZIRANJA, osuđivanja drugih ljudi i ogovaranja. U svemu tražite i

obraćajte pažnju samo na ono što je pozitivno, plemenito i lijepo. Borite se i ne dozvoljavajte
da se u vama razvijaju bilo kakve negativne emocije.
4. MEDITIRAJTE svakodnevno makar i samo po 5 minuta. To će znatno doprinjeti
postizanju vašeg unutarnjeg mira i psihičke stabilnosti. Olakšat će vam provođenje svih
drugih aktivnosti kako u svakodnevnom životu tako i posebno na putu vašeg duhovnog
napretka.

5. Smireno i bez predrasuda, više srcem i dušom nego umom, PROMATRAJTE PRIRODU i
trudite se da što potpunije razumijete, shvatite i osjetite suštinska zbivanja u njoj.

6. Budite svjesni toga da za jedan korak napretka na putu vašeg duhovnog razvoja, morate
načiniti tri koraka na putu usavršavanja vlastite ličnosti. Zato se trudite da u svoj svakodnevni
život unesete što više vrlina (skromnost, blagost, strpljivost, istinoljubivost, hrabrost,
istrajnost, odlučnost, dobronamjernost…) a da iz njega potpuno istisnete negativne osobine
(sebičnost, grubost, brzopletost, lažljivost, kolebljivost, plašljivost, nerazumnost, oholost…) i
negativne emocije (mržnju, bijes, strah, zavist…).

7. Trudite se da u svakodnevnom životu budete smireni, dostojanstveni, hrabri i odlučni: svim

opasnostima i nevoljama gledajte mirno u oči, a probleme i teškoće rješavajte odmah, bez
okljevanja!

8. Trudite se da vaš život bude skladan. Ostvarujte harmonične odnose s ljudima oko sebe i
živite u skladu sa zakonitostima i ritmovima prirode.

9. Razvijajte u sebi osjećaj vaše skromne pripadnosti ljudskom rodu, prirodi i svemiru.
Pobudite u sebi osjećaj ZAHVALNOSTI prema njima, prema životu i Stvoritelju.

10. Povremeno zastanite i izvršite REVIZIJU svega što vam se događalo u proteklom periodu.
Provjerite ispravnost svojih postupaka, životnih stavova, ciljeva i sadržaja vašeg života.

Što se događa u životu Krista, događa se svuda i svagda. U kršćanskom arhetipu svi životi ove
vrste su predočeni.

Carl Gustav Jung, Psihologija i religija, 1938.

Filozofija
Trebamo se, dakle, baviti filozofijom, ili se oprostiti od života i otići odavle, jer sve je ostalo
golema besmislica i naklapanje.

Aristotel, Nagovor na filozofiju, 4. st. pr. Kr.

Istina je da malo filozofije ljudski um vodi u ateizam; ali ga duboko poznavanje filozofije
vraća religiji.

Francis Bacon, Eseji – O ateizmu, 1625.

Kakva se filozofija odabire, zavisi od toga kakav je tko čovjek, jer filozofski sustav nije mrtav
komad pokućstva koji bi se mogao odložiti ili prihvatiti kako nam je po volji, nego je
oduhovljen dušom čovjekovom koji ga ima.

Johann Gottlieb Fichte, Prvi uvod u nauku o znanosti, 1797.

Filozofi su svijet različito tumačili; a radi se o tome da se on izmijeni.

Karl Marx, 11. teza o Feuerbachu, 1845.

Vjerovati u filozofiju znači ne dozvoliti strahu da na bilo koji način zaguši sposobnost
mišljenja.

Max Horkheimer

Etika
Dvije stvari ispunjaju dušu uvijek novim i sve većim udivljenjem i strahopoštovanjem što se
više i ustrajnije razmišljanje bavi njima: zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni.

Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma, 1788.

Biti čovjek znači postojati čovjekom.

Karl Jaspers

Čovjek je odgovoran za ono što on jest... Svagda za kukavicu postoji mogućnost da više ne
bude kukavica, a za heroja da prestane biti herojem.

Jean-Paul Sartre

Obrazovanje je razbuktavanje vatre, a ne punjenje skladišta.