SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD

Osijek, 4. srpnja 2018. Matija Bičvić

 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD

TEMA: ORGANIZACIJA TRANSPORTA NA GRADILIŠTU

Osijek, 4.srpnja 2018. Matija Bičvić

Završni rad Matija Bičvić

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZNANSTVENO PODRUČJE: Tehničke znanosti

ZNANSTVENO POLJE: Građevinarstvo
ZNANSTVENA GRANA: Organizacija i tehnologija građenja
TEMA: ORGANIZACIJA TRANSPORTA NA
GRADILIŠTU
PRISTUPNIK: MATIJA BIČVIĆ
NAZIV STUDIJA: Preddiplomski sveučilišni studij Građevinarstvo

U završnom radu potrebno je opisati uređenje vanjskog i unutarnjeg transporta na gradilištu te

regulaciju prometa na privremenim prometnicama. Opisati vrste privremenih prometnica
unutarnjeg transporta te prikazati troškove izrade privremenih prometnica. Prikazati elemente
regulacije, način komunikacije te navesti opremu i usmjeravajuće elemente na privremenim
prometnicama.

Rad treba izraditi u 3 primjerka (original +2 kopije), spiralno uvezanu u A4 format i cjelovitu
elektroničku datoteku na CD-u.

Osijek, 5. travnja 2018.

Mentorica: Predsjednica Odbora za završne i

diplomske ispite:

izv.prof.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak- Klečina

__________________________________________________________________________________
1
Završni rad Matija Bičvić

Sažetak

Uređenje transporta na gradilištu je važan dio organizacije gradilišta koji nam omogućuje
izvođenje građevine u zahtjevanom vremenu na ekonomičan i funkcionalan način. U ovom
radu razrađen je dio organizacijskog procesa gradilišta koji se odnosi na unutarnji i vanjski
transport na gradilištu, te načine reguliranja prometa.

Ključne riječi: organizacija gradilišta, unutarnji transport, vanjski transport, regulacija

prometa.

__________________________________________________________________________________
2
Završni rad Matija Bičvić

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................... 4
1. TRANSPORT NA GRADILIŠTU ..................................................................................... 5
1.1. Vanjski transport.......................................................................................................... 5
1.1.1. Načini vanjskog transporta ................................................................................... 6
1.1.2. Troškovi vanjskog transporta ............................................................................... 8
1.2. Unutarnji transport ....................................................................................................... 8
2. UREĐENJE PRIVREMENIH PROMETNICA NA GRADILIŠTU ............................... 11
2.1. Preduvjeti za odabir privremene prometnice ............................................................. 11
2.2. Odabir privremene prometnice .................................................................................. 12
2.3. Troškovi izgradnje privremene prometnice ............................................................... 13
2.4. Vrste privremenih prometnica ................................................................................... 14
2.5. Montažne privremene prometnice ............................................................................. 16
3. REGULACIJA PROMETA NA PRIVREMENOJ PROMETNICI ................................. 18
3.1. Elementi regulacije prometa ...................................................................................... 19
3.2. Ručno reguliranje prometa ........................................................................................ 20
3.3. Komunikacija............................................................................................................. 20
3.4. Oprema ...................................................................................................................... 21
3.5. Usmjeravajući elementi ............................................................................................. 21
4. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 23
5. IZVORI SLIKA ................................................................................................................ 24
6. LITERATURA ................................................................................................................. 25

__________________________________________________________________________________
3
Završni rad Matija Bičvić

UVOD

Transport na gradilištu je radni proces koji služi za premještanje ljudi i resursa (građevinski
materijal, montažni elementi, alati...). Sastavni je dio pripremnih radova koji su sadržani u
cjelokupnom organizacijskom procesu. Prilikom ograniziranja procesa transporta potrebno je
osigurati uvjete sigurnosti, pravodobnosti, ekonomičnosti i očuvanja kvalitete i količine
transportiranog materijala. Osnovni zadatak transportnih sredstava je premještanje materijala
s izvorne lokacije na drugu privremenu lokaciju koja je u funkciji procesa građenja. Transport
na gradilištu može se podijeliti na: unutarnji, vanjski, horizontalni, vertikalni, kosi, ručni,
strojni. Ovisno o primjeni transportnih sredstava može se znatno ubrzati i olakšati proces
gradnje ili ukoliko se koriste neprikladni i improvizirani oblici transporta usporiti ili dovesti u
opasnost proces izgradnje i ljudski životi.

__________________________________________________________________________________
4
Završni rad Matija Bičvić

1. TRANSPORT NA GRADILIŠTU

Da bismo mogli početi s građenjem građevine potrebno je dopremiti svu potrebnu tehnologiju
i resurse potrebne za građenje. Osnovni zadatak transportnih sredstava je premještanje
materijala s izvorne lokacije na drugu privremenu lokaciju koja je u funkciji procesa građenja.
S obzirom na to da su procesi transporta sastavni dio procesa nabave, odlaganja, ugradnje i
slično, prilikom ograniziranja procesa transporta potrebno je osigurati uvjete sigurnosti,
pravodobnosti, ekonomičnosti i očuvanja kvalitete i količine transportiranog materijala.
Ovisno o primjeni transportnih sredstava može se znatno ubrzati i olakšati proces građenja ili
ukoliko se koriste neprikladni i improvizirani oblici transporta usporiti ili dovesti u opasnost
proces izgradnje i ljudski životi.

Najvažnija podjela transporta na gradilištu, koja će biti obrađena u ovom završnom radu, je
podjela na:

- vanjski i unutarnji transport

- ručni ili strojni transport

- vertikalni ili horizontalni transport [1].

1.1 Vanjski transport

Kada je riječ o vanjskom transportu govorimo o transportnoj komunikaciji izvan gradilišta,

odnosno, transportu potrebnih resursa od težišta nabave do težišta gradilišnog skladišta.
Komunikacija vanjskog transporta uvjetovana je lokacijom gradilišta. U većini slučajeva
gradilište je povezano vanjskim prometnicama, ali postoje gradilišta kod kojih je potrebno
vanjske prometnice povezati s gradilištem izgradnjom pristupnih cesta. Pristupne ceste moraju
biti izgrađene prije početka izgradnje objekta kako bi se ostvarila jednostavnija, ekonomičnija
i brža izgradnja.

Zadatak vanjskog transporta je odabrati najpogodniju vrstu transporta i pakiranje te osigurati

pravodobnu isporuku materijala, poluproizvoda ili opreme uz osiguranu traženu kvalitetu i
minimalne troškove. Da bismo to mogli postići potrebne su nam informacije o:

- izvorištima materijala (količina, kvaliteta, cijena, rok isporuke..)

__________________________________________________________________________________
5
Završni rad Matija Bičvić

- transportnim putevima od izvorišta do gradilišta (vrsta, udaljenost, ograničenja transporta,

nosivost, gabariti)

- raspoloživim transportnim sredstvima (vrsta, broj, učinak, cijena korištenja)

- rješenjima utovara i istovara

- posebnim uvjetima transporta specifičnih materijala [1].

Nakon prikupljenih informacija, potrebno je izraditi troškovnu analizu i usporedbu mogućih

varijanti imajući na umu navedene zahtjeve. Ukoliko je moguće, treba težiti uporabi lokalnih
materijala kako bi se smanjili troškovi transporta, a time i same izgradnje građevine. Zbog
korištenja teških kamiona tijekom transporta može doći do oštećenja javnih vanjskih
prometnica. Sva oštećenja koja se pojave prilikom procesa izgradnje potrebno je popraviti,
odnosno, vratiti sve korištene javne prometnice u prvobitno stanje.

1.1.1. Vrste vanjskog transporta

Vanjski transport na gradilištu može biti: cestovni, željeznički, plovni i avionski [1]. Svaka
vrsta transporta ima svoje prednosti i nedostatke.

Cestovni transport je najfleksibilniji i najbrži zbog razvijenosti prometne mreže, ali u većini
slučajeva najskuplji (slika 1).

Slika 1. Cestovni transport Slika 2. Željeznički transport

Željeznički transport je manje fleksibilan zbog ograničenosti željezničkih pruga, ali u pravilu
jeftiniji od cestovnog transporta. Pogodan je za prijevoz rasutinh materijala resursa kao što su
pijesak, šljunak i drugo (slika 2). Željeznički transport je idealan ukoliko postoji direktna

__________________________________________________________________________________
6
Završni rad Matija Bičvić

željeznička veza između težišta nabave i težišta gradilišnog skladišta. Nažalost, u većem broju
slučajeva to nije tako pa smo primorani koristiti kombinirani transport.

Najčešće se željeznički transport kombinira s cestovnim transportom što znači da ćemo imati
pretovar materijala ili čak privremeno skladište.

Slika 3. Plovni transport Slika 4. Zračni transport

Plovni transport odvija se plovnim kanalima, jezerima, morima i rijekama. Ovaj način
transporta pogodan je za transport masovnih resursa kao što su pijesak, šljunak i slično (slika
3). Negativna strana ove vrste transporta je ograničenost plovnih puteva i potreba za dovoljno
velikim pristaništima s mehanizacijom za pretovar u druga transportna vozila.

Avionski transport je izuzetno rijedak u građevinarstvu (slika 4). Praktičnost avionskog

transporta uvjetovana je lokacijom sletišta. Ukoliko se sletište nalazi daleko od lokacije
gradilišta potrebno je koristiti kombinirani transport. Koristi se samo u slučajevima kada se
projektom definirana oprema ili alati koji se koriste pri izdradnji građevine nalaze u
inozemstvu.

Od svih navedenih vrsta transporta najčešće se koristi cestovni ili kombinirani transport.
Prilikom odabira transporta važno je odabrati najpogodniji oblik pripreme i pakiranja
materijala za transport jer to ubrzava proces transporta i pomaže pri očuvanju kvalitete
materijala. Rastresiti materijali kao što su pijesak, šljunak, zemlja i slično, u pravilu,
transportiraju se kamionima uz mjere kontrole. Poluproizvodi kao što su opeka, beton,
armatura i slično, pripremljeni su za transport u prikladnom pakiranju (opeka u paletama) ili
za određeni način transporta (beton u kamionu mikseru). Materijali pakirani u vrećama kao
što su cement, vapno i slično, pripremljeni su u paketima u obliku palete za veće udaljenosti

__________________________________________________________________________________
7
Završni rad Matija Bičvić

transporta kamionima ili željeznicom. Komadni materijali kao što su drvena građa, oplate i
drugo, vrlo su zahtjevni kada je potrebna priprema za transport. Ukoliko se radi o većoj
količini različitih materijala različitih dimenzija dolazi do znatno otežanog pakiranja za
transport. Skupi i lako lomljivi materijali zahtjevaju pakiranje pomoću zaštitnih folija te
nakon zaštite slažu se u čelične kontejnere.

1.1.2. Troškovi vanjskog transporta

Troškovi vanjskog transporta ulaze u kalkulaciju ukupne cijene koštanja na dva načina. Prvi
način je da se cijena vanjskog transporta uračuna u prodajnu cijenu materijala, a drugi način je
da je vanjski transport plaća dodatno [1]. Način na koji se plaća vanjski transport bitan je za
kalkulaciju cijena jer je vanjski transport u pravilu vrlo skup. Bitan je i način obračuna
vanjskog transporta (npr. radi li se samo o iskopu rastresitog materijala ili obračun uključuje i
odvoz na deponiju).

1.2 Unutarnji transport

Unutarnji transport je prijevoz ili prijenos materijala od težišta skladištenja do težišta ugradnje
[1]. Zadatak unutarnjeg transporta je osiguranje pravodobne dostave tražene količine
materijala na mjesto ugradnje, kako bi se gradnja mogla nesmetano odvijati. Kako bi se to
moglo i ostvariti potrebne su sljedeće informacije za rješavanje unutarnjeg transporta:

- podaci o materijalima na gradilišnom skladištu (vrste, količine, pakiranje..)

- transportni putevi od skladišta do mjesta ugradnje (vertikalna i horizontalna udaljenost,

ograničenja transporta)

- potreba dorade prije ugradnje se odvija u gradilišnom pogonu, pa se unutarnji transport

organizira za poluproizvode

- raspoloživa sredstva za horizontalni i vertikalni transport (vrsta, broj, učinak)

- rješenja pretovara i pomoći pri transportu (potrebni strojevi)

- posebni uvjeti transporta specifičnih materijala [1].

Kod unutarnjeg transporta treba dati prednost stroju u odnosu na čovjeka jer je učinak stroja
znatno veći od učinka čovjeka.

__________________________________________________________________________________
8
Završni rad Matija Bičvić

Nakon dobivenih informacija, pomoću sljedećih smjernica vrši se organiziranje unutarnjeg

transporta:

- nužno je minimalizirati unutarnji transport

- organizacija materijala i opreme uvjetovana je vanjskim transportom pa se tako

organiziraju i smjerovi kretanja

- gradilišne prometnice spajaju sustave vanjskog i unutarnjeg transporta

- kod organizacije unutarnjeg transporta prednost imaju teži materijali, koji se postavljaju
bliže građevini

- za transport se koriste strojevi koji pokrivaju područje građevine, pogone, skladišta te

gradilišne prometnice

- radnici obavljaju transport malih količina materijala.

Unutarnji transport se sastoji od horizontalnog i vertikalnog transporta. Razlikujemo dva

načina transporta:

- strojni (primjenom različitih vrsta dizalica ili kranova)

- ručni (pomoću priručnih pomagala ili bez njih).

Transportna sredstva koja koristimo za rješavanje unutarnjeg horizontalnog i vertikalnog

transporta s obzirom na transportne puteve možemo podijeliti na sredstva:

- koja se koriste na prirodnom terenu ili grubo poravnatom (buldozeri, skrejperi, bageri,
utovarivači)

- za koja je potrebno izgraditi puteve (kamioni, vozila za prijevoz betona, autodizalice)

- za koja su potrebne ravne i glatke podloge (viljuškari)

- za koje je potreban kolosijek (toranjske dizalice, portalni kranovi)

- koja se fiksno postavljaju na pripremljene podloge i temelje (kabel kranovi, transportne

trake).

Kada je riječ o izgradnji linijskih građevina (ceste) transporti imaju veću važnost zbog velikih
količina materijala i udaljenosti na kojima se radovi odvijaju. To znači da su radovi
uvjetovani o načinu i usklađenosti unutarnjeg transporta, a samim time udio transporta u
ukupnim troškova postaje značajniji.

__________________________________________________________________________________
9
Završni rad Matija Bičvić

U visokogradnji ključni stroj za izgradnju građevine je kran. Svako gradilište visokogradnje

mora imati barem jedan kran kojim se obavlja transport materijala potrebnih za izgradnju
građevine u skladu s nosivošću krana. Kako bismo postigli optimalnu iskorištenost i
funkcionalnost krana, potrebno je odrediti položaj krana u kojem će obuhvatiti područje
objekta, pogona i skladišta teških materijala.

Kod korištenja kranova potrebno je zadovoljiti uvjete stabilnosti i sigurnosti u radu. Zadani
uvjeti koji prije uporabe moraju biti rješeni su:

- temeljenje i stabilnost

- opskrba strujom

- atesti i provjere prije i za vrijeme korištenja

- način sigurne montaže i demontaže

- tlocrtna pokrivenost građevine, pogona i skladišta

- visinsko usklađivanje pri radu više kranova

- nosivost krana duž ruke s oznakama

- visinski snimak najviših točaka okolnih građevina [7]..

__________________________________________________________________________________
10
Završni rad Matija Bičvić

2. UREĐENJE PRIVREMENIH PROMETNICA NA GRADILIŠTU

Privremene prometnice na gradilištu služe za sigurno odvijanje transporta i pravovremeno

odvijanje procesa građenja. To su prometnice koje povezuju cjelokupno gradilište, od mjesta
skladištenja i pogona do gradilišta. Kao što i sama riječ kaže „privremena prometnica“, znači
da se pri završetku gradnje uklanjaju. Stoga se privremene prometnice izvode prema nižim
standardima u odnosu na javne prometnice [6]. Na prometnim mjestima treba propisno
regulirati ulaz i izlaz te naznačiti određenim znakovima i signalizacijom ukoliko je potrebno.

Kvaliteta izvedene prometnice ovisi o količini, vrsti i trajanju prometa. Ukoliko se prometnica
izvede s prevelikom mjerom štednje može doći do poteškoća u odvijanju transporta,
održavanju vozila i dinamici odvijanja procesa građenja. Stoga ih treba graditi u razumnom
odnosu kvalitete i troškova te redovito održavati.

2.1 Preduvjeti za odabir privremene prometnice

Postoji nekoliko aspekata, odnosno, preduvjeta koji utječu na odabir privremene prometnice.
Ti preduvjeti variraju od projekta do projekta, ovisno o predviđenom prometnom opterećenju
i nosivosti donjeg ustroja prometnice te mogu varirati u vremenu (utjecaj na okoliš).

Lokacija i projekt privremene prometnice. Tlocrtno rješenje privremene prometnice određuje

položaj trase prometnice i prometno opterećenje.

Raspodjela prometnog plana određuje prometno opterećenje koje se može očekivati na svakoj
privremenoj cesti izvan i u naseljenom području.

Donji ustroj prometniceima veliki utjecaj na projektiranje privremene prometnice. Na lošijim

tlima potrebno je izvoditi deblje, a ponekad i lakše konstruktivne slojeve.

Prometno opterećenje. Izvedena privremena prometnica mora podnijeti prometno opterećenje

bez uočljivih prekomjernih deformacija kolničke konstrukcije.

Promet u naseljenim područjima. Uvjeti postavljeni za privremene prometnice s prometom u

naseljenim područjima jednaki su uvjetima za javnu cestu, a uvjeti na privremenim cestama
gdje se ne očekuje promet u naseljenim područjima mogu biti niži.

Dopušteno opterećenje. Privremene ceste koje su namjenjene isključivo prometovanju

gradilišnih strojeva smiju imati veća, okom vidljiva opterećenja. Ako se na privremenoj cesti

__________________________________________________________________________________
11
Završni rad Matija Bičvić

osim gradilišnih strojeva očekuje i promet ostalih vozila, oštećenja prometnice moraju se
sanirati u što kraćem roku.

Kombinacija privremene i stalne prometnice.

Broj parkirnih mjesta. Manjak parkirnih mjesta na privremenoj prometnici može uzrokovati
zakrčenost prometa. Ukoliko se parkirna mjesta nalaze na samo jednoj strani privremene
prometnice dolazi do pojačanog prometa drugim dijelom privremene prometnice, što znači da
dolazi do znatnijeg oštećenja jače prometovanog dijela privremene prometnice.

Utjecaj na okoliš. Nepopločene privremene prometnice mogu uzrokovati štetno djelovanje na

okoliš. Uslijed sušnih vremena dolazi do izdizanja i širenja veće količine prašine, što dovodi
do zagađenja okoliša [2].

2.2 Odabir privremene prometnice

Cijena privremenih prometnica je indirektni trošak, što znači da cijena privremenih

prometnica nije uračunata u ukupnu cijenu projekta. Stoga, prilikom projektiranja mora se
voditi računa o racionalizaciji i minimalizaciji privremene prometnice (slika 5).

Slika 5. Prikaz procesa odabira privremene prometnice [2]

Ovisno o vrsti prometnice razlikuju se i širine istih. Ako se radi o jednosmjernim ili
jednotračnim prometnicama, širina je od 3-4 m. Mora biti dobra preglednost s ugrađenim
mimoilaznicama za transportna vozila (300-500 m kod niskogradnje, a 50-200 m kod
visokogradnje).

Pri projektiranju privremenih gradilišnih prometnica važno je držati se sljedećih smjernica:

- prometnicei su dijelom u dosegu kranova i dizalica

- povezuju gradilišne pogone i skladišta.

- Prometnice trebaju biti udaljene od jama, vodovoda struje i slično

- trebaju biti osigurana okretišta ili kružni tok na krajevima

- treba biti riješen priključak na javnu cestu (signalizacija)

__________________________________________________________________________________
12
Završni rad Matija Bičvić

- mora biti riješena poprečna odvodnja nagibom 2-6% ovisno o vrsti izvedbe, odnosno
uzdužna odvodnja

- maksimalni uzdužni nagibi trebaju biti do 10%

- računska brzina kamiona treba iznositi 15-20 km/h

- troškovi izgradnje i održavanja trebaju biti minimalni, ali potrebe prometa moraju biti
zadovoljene.

Gradilišne prometnice mogu biti organizirane s okretištem, obilazno ili kao prolaz. Posebnu
pozornost potrebno je obratiti na radijuse zavoja ili okretišta. Širine okretišta trebaju biti 15-
20 m, a minimalni radijusi krivina 15-30 m, odnosno 20-60 m za teška vozila na teškom
terenu [5].

2.3 Troškovi gradnje privremene prometnice

Postoje četiri karakteristične vrste cijena, a to su: cijena izgradnje, cijena uklanjanja, cijena
nadograđivanja i cijena održavanja (tablica 1) [2]. Cijena koštanja privremene prometnice
razlikuje se ovisno o tome radi li se samo o privremenoj prometnici ili kombinaciji
privremene prometnice s trajnom prometnicom (tablica 2) [2]. Kada se radi samo o
privremenoj prometnici, tada je ukupna cijena koštanja jednaka zbroju cijene izgradnje i
cijene uklanjanja, a kada je riječ o kombinaciji privremene prometnice s trajnom
prometnicom, tada je ukupna cijena koštanja jednaka zbroju cijene izgradnje privremene
cijene i cijene nadogradnje na trajnu prometnicu.

__________________________________________________________________________________
13
Završni rad Matija Bičvić

Tablica 1. Prikaz koštanja gradnje i uklanjanja privremene prometnice [2]

Troškovi izgradnje Troškovi izgradnje i uklanjanja

Vrsta popločenja
[kn/m2] [kn/m2]

Nepopločena prometnica 18,45 – 33,21 47,97 – 88,56

Prefabricirane betonske ploče 55,35 92,25
Asfalt 81,18 – 121,77 84,87 – 162,36
Kocke 180,81 – 199,26 206,64 – 265,68
Beton 214,02 – 228,78 232,47 – 280,44

Tablica 2. Prikaz koštanja nadogradnje privremene prometnice u trajnu prometnicu [2]

Vrsta popločenja
Troškovi izgradnje
Opcija
Privremena prometnica Trajna prometnica [kn/m2]

1 Nepopločena Asfalt 121,77 – 140,22

2 Asfalt Asfalt 123,62 – 169,74
3 Betonske ploče Asfalt 188,19 – 210,33
4 Nepopločena Kocke 195,57 – 214,02
5 Betonske ploče Kocke 254,61 – 287,82
6 Asfalt Kocke 269,37 – 317,34

2.4 Vrste privremenih prometnica

Moguće varijante izvođenjaprivremenih prometnica su:

- zemljane
- tucaničke
- stabilizirane
- betonske
- asfaltne
- prometnice od montažnih elemenata
- montažne privremene prometnice.

Zemljane gradilišne prometnice

Najjeftinija izvedba prometnica koja se vrši poravnavanjem i zbijanjem zemljane površine uz
rješenje poprečne i uzdužne odvodnje (slika 6). Olakšano rješenje odvodnje ukoliko se

__________________________________________________________________________________
14
Završni rad Matija Bičvić

prometnica nalazi na kosom terenu. Prilikom pojave veće količine kiše dolazi do otežanog
prometa. Pogodne su za tlo II. kategorije ili više.

Slika 6. Zemljana prometnica Slika 7. Tucanička prometnica

Slika 8. Betonska prometnica Slika 9. Asfaltna prometnica

Tucaničke ili šljunčane gradilišne prometnice

Najprimjenjenija vrsta gradilišnih prometnica. Na pripremljeno zemljano tlo nasipava se
tucanički ili šljunčani sloj od 15-20 cm te se zbija do potrebne zbijenosti (slika 7). Brza
izvedba i prihvatljiva cijena, ali održavanje može biti skupo. Pogodnija vrsta prometnice za
kraće trajanje transporta.

Stabilizirane gradilišne prometnice

Izrađuju se dodavanjem i miješanjem veziva sa zemljom te zbijanjem. Bitno su bolje vozne
karakteristike tla. Za stabilizaciju može se koristiti cement, vapno ili bitumen koji se nanosi u
površinskom sloju zbog sprječavanja prodora vode u tlo.

__________________________________________________________________________________
15
Završni rad Matija Bičvić

Betonske gradilišne prometnice

Izvode se kod dugotrajnog i velikog prometa. Potrebno je izvesti šljunčanu podlogu debljine
10-15 cm, a kod čvrstoga tla potrebno je samo izravnavanje (slika 8).

Asfaltne gradilišne prometnice

Koristimo ih u posebnim slučajevima (asfaltne baze). Kvaliteta izvođenja ovisi o namjeni
prometnice. Potrebno je postaviti kamenu ili šljunčanu podlogu debljine 10-15 cm, a kao
gornji sloj izvodi se asfalt debljine 4-10 cm (slika 9).

Prometnice od montažnih elemenata

Ova vrsta prometnice koristi se na slabo nosivom tlu. Omogućuje prijelaz teških transportnih
vozila većeg osovinskog pritiska. Gradnja takvih prometnica je relativno brza jer se koriste
predgotovljeni betonski elementi načinjeni od armiranog betona [7].

2.5 Montažne privremene prometnice

Omogućavaju pristup ljudi na slabo nosivim tlima (slika 10) građevinskim vozilima s
pogonom na gusjenicama ili kotačima (slika 11 i slika 12). Reduciran je utjecaj osovinskog
pritiska na privremenu prometnicu korišenjem inovativnih materijala. Za proizvodnju
montažnih privremenih prometnica koriste se sto posto reciklirani polimeri visoke gustoće
koji uz traženu nosivost imaju i sposobnost deformabilnosti, čime se reducira pojava od
oštećenja ili sloma montažnog elementa te ne utječu štetno na okoliš. Osiguravaju visoku
razinu kvalitete, ekonomičnost, te jednostavnim načinom spajanja omogućavaju jednostavnu i
brzu montažu [4].

Slika 10. Uzorak namjenjen Slika 12. Uzorak namjenjen

Slika 11. Glatki uzorak
kretanju ljudi kretanju vozila

__________________________________________________________________________________
16
Završni rad Matija Bičvić

Slika 13. Prikaz izvedene montažne privremene prometnice

Zbog svoje izrazito male težine (15-39 kg) nisu potrebni specijalni strojevi za dizanje i
transport montažnih ploča (slika 13). Isto tako, osigurava se neporemećenost tla na kojem se
privremena prometnica izvodi. Osim za privremene prometnice koriste se i u druge svrhe kao
npr. izgradnja parkirnih mjesta. Na taj način se u kratkom vremenu postiže dovoljan broj
parkirnih mjesta koji osiguravaju sigurno odvijanje prometa otklanjajući mogućnost
zakrčivanja prometnog toka.

__________________________________________________________________________________
17
Završni rad Matija Bičvić

3. REGULACIJA PROMETA NA PRIVREMENOJ PROMETNICI

Osnovna zadaća regulacije prometa na privremenoj prometnici je omogućiti nesmetan i

efikasan protok svih sudionika u prometu i radnika na gradilištu te očuvanje gradilišnih
strojeva i opreme. Kako bismo osigurali sigurnost sudionika u prometu, radnika na gradilištu i
gradilišnih strojeva, potrebno je odgovoriti na niz sljedećih pitanja:

- Koliko dugo će se odvijati radovi ?

- Dugotrajno gradilište: proces građenja koji traje dulje od 3 dana.
- Gradilište osrednjeg trajanja: proces građenja koji traje do 3 dana ili rad u noćnoj
smjeni koji traje dulje od jednog sata.
- kratkotrajno gradilište: proces građenja koji traje dulje od jednoga sata.
- mobilno gradilište: proces građenja koji se odvija u kontinuitetu.
- Gdje se nalazi gradilište?
- O kojoj vrsti prometnice se radi ?
- Kojom brzinom se odvija promet na privremenoj cesti ?
- Koliki je protok prometa i hoće li gradilište utjecati na uobičajeno prometovanje?
- Trebaju li biti obaviještena nadzorna i pravna tijela ?
- Koja vrsta signalizacije je potrebna ? ....itd.

Uz gore navedena pitanja, potrebno je pratiti i sljedeće smjernice prilikom organizacije

regulacije prometa i odvijanja gradilišnih procesa:

- sigurnost radnika i sudionika u prometu mora biti primarno.

- planiranje kretnji mora biti svedeno na minimum.
- potrebno je provoditi redovne kontrole regulacije i održavanja privremene prometnice.
- svaka osoba koja sudjeluje u gradilišnom procesu treba biti obučena u skladu s poslom
koji obavlja.
- održavanje dobrih odnosa s javnošću.
- signalizacijske uređaje treba ukloniti odmah nakon obavljene planirane funkcije [3]..

__________________________________________________________________________________
18
Završni rad Matija Bičvić

3.1 Elementi regulacije prometa

Prometna suženja zahtjevaju najveću površinu koja mora biti dovoljno velika da vozači mogu
prilagoditi brzinu kako bi se mogli priključiti vožnji u jednom prometnom traku (slika 14).

Slika 14. Prikaz suženja privremene prometnice [3]

Dužina suženja se definira prema izrazima koji ovise o projektnoj brzini. Ako je brzina do 60
km/h koristi se izraz [3]:

L=
gdje je:
L duljina suženja
W širina prometnog traka
S projektna brzina.

__________________________________________________________________________________
19
Završni rad Matija Bičvić

Ako je brzina veća od 70 km/h tada se koristi izraz L = WS [3].

Tablica 3. Prikaz duljina suženja za različite širine traka i dopuštene brzine [3]

Širina traka (m) Širina traka (m) Širina traka (m)

Brzina (km/h)
2,75 3,00 3,50

50 115 125 146

70 225 245 286

90 372 405 473

3.2 Ručno reguliranje prometa

Ovu vrstu reguliranja prometa obavlja u većini slučajeva jedan od radnika na gradillištu,
koristeći određene signale za zaustavljanje i propuštanje vozila. Osoba koja je zadužena za
obavljanje regulacije prometa mora biti: u mogućnosti sprovesti naređene zadaće u djelo,
sposobna koristiti zahtjevanu signalizacijsku opremu, dovoljno efikasna i učinkovita prilikom
procesa regulacije prometa, propisno obučena za obavljanje navedenog posla, u mogućnosti
prepoznati potencijalnu opasnost te ju otkloniti upozoravajući sudionike u procesu izgradnje i
sudionike prometa. Položaj s kojeg se obavlja regulacija prometa mora biti lociran tako, da je
omogućena dobra vidljivost i mogućnost neprekidnog reguliranja prometa u zahtjevanom
vremenu.

3.3 Komunikacija

Postoji nekoliko načina komunikacije između regulatora prometa koji ovisi o vidljivosti i
udaljenosti između osoba koje reguliraju promet. Ukoliko je dovoljno vidljiva relacija na
kojoj se regulira promet i dovoljno kratka, moguće je komunicirati verbalno i znakovno. Ako
se radi o nepreglednoj relaciji moguće je komunicirati na sljedeće načine: radio vezom,
prenošenjem prethodno definiranog znakovlja (crvena zastavica) do zadnje osobe koja
regulira promet, službeno vozilo koje prati posljednje vozilo iz propuštene kolone, službeno
vozilo koje predvodi propuštenu kolonu vozila obilaznim putem ili kroz regulacijsku dionicu.

__________________________________________________________________________________
20
Završni rad Matija Bičvić

3.4 Oprema

Regulator prometa mora na sebi imati reflektirajući prsluk narandžasto-crvene reflektirajuće

boje ili zeleno-žute reflektirajuće boje koji je vidljiv na minimalno 300 m udaljenosti. Ovisno
o tome radi li se o dnevnom ili noćnom radu, potrebno je u skladu odabrati i jačine vidljivosti
regulacijske opreme. Osim reflektirajućeg prsluka, potrebno je imati i ručni signalizacijski
uređaj (zastavice ili prometne palice) (slika 15 i slika 16). Preporuča se korištenje prometnih
palica s znakovima zbog veće pouzdanosti. Prometna palica mora zadovoljavati propisane
standarde svojim dimenzijama, veličinom i bojom slova.

18 inches

MIN.

Slika 15. Prikaz opreme i način zaustavljanja prometa Slika 16. Prikaz opreme i način propuštanja prometa
[3] [3]

3.5 Usmjeravajući elementi

Svrha usmjeravajućih elemenata je na vrijeme upozoriti sudionike u prometu na nedaleko

odvijanje radova te usmjeriti vozila osiguravajući sigurnost sudionika u prometu. Moraju biti
načinjeni tako, da zadovoljavaju sve zahtjevane standarde i propise te postavljene na
definiranim razmacima kako bi ostvarili svoju funkciju.
Vrste usmjeravajućih elemenata (slika 17):

- čunjevi
- tubasti čunjevi
- barikade
- vertikalni paneli
- bubnjasti čunjevi.

__________________________________________________________________________________
21
Završni rad Matija Bičvić

Slika 17. Pregled usmjeravajućih elemenata [3]

__________________________________________________________________________________
22
Završni rad Matija Bičvić

4. ZAKLJUČAK

Razradom teme završnog rada dobili smo uvid u kompleksnost organiziranja vanjskog i
unutarnjeg transporta. Kvalitetan transport na gradilištu ostvarujemo pomno smišljenom
interakcijom unutarnjeg i vanjskog transporta. Vanjske prometnice treba povezati s lokacijom
gradilišta postavljanjem zadovoljavajuće, i ekonomične vrste privremene prometnice koja
osigurava kvalitetan i siguran prijevoz svih materijala potrebnih za izgradnju građevine.
Također, u funkciji kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti transporta je i pravilan odabir vrste
transporta ovisno o uvjetima u kojima se nalazi lokacija gradilišta.

Kako bismo mogli odabrati idealno rješenje uređenja transporta na gradilištu potrebno je uzeti
u obzir uvjete iz opisanih točaka završnog rada te izraditi kalkulacije troškova. Ovisno o
raspoloživosti, poželjno je koristiti lokalne materijale kako bismo što više smanjili troškove
transporta. Kada je riječ o vrsti privremene prometnice, nužno je usporediti troškove izgradnje
i uklanjanja privremene prometnice od različitih materijala, ili, ako je moguće, uzeti u obzir i
nadogradnju privremene prometnice te na taj način ostvariti kombinaciju privremene i trajne
prometnice. U kalkulaciju troškova potrebno je uključiti mogućnost korištenja inovativnih
materijala koji ne djeluju štetno na okoliš a od kojih se izvode montažne privremene
prometnice koji omogućavaju bržu dinamiku procesa izgradnje.

Zaključujemo da ne postoji unificirano rješenje uređenja transporta za svako gradilište. Na

inženjerima je da kompleksnost organizacijskog procesa što je više moguće pojednostave, uz
zadržavanje kvalitetnog odvijanja transporta na gradilištu, skladištenja materijala te odvijanje
radnog procesa.

__________________________________________________________________________________
23
Završni rad Matija Bičvić

5. IZVORI SLIKA

Slika 2.
https://www.google.hr/search?hl=hr&biw=1600&bih=770&site=imghp&tbm=isch&sa=1&q=
railroad+transportation+of+construction+materials&oq=railroad+transportation+of+construct
ion+materials&gs_l=psy-
ab.3...33026.57443.0.57996.49.49.0.0.0.0.207.5630.3j39j2.44.0....0...1.1.64.psy-
ab..5.25.3342...0j0i67k1j0i30k1j0i19k1j0i30i19k1j0i8i30i19k1j0i8i30k1.bftA0XdG9WU#im
grc=N3exYP6FrwbWlM:
Slika 3. http://i1.trekearth.com/photos/105846/hidrogradnja.jpg
Slika 4. https://www.123rf.com/photo_46584816_falcade-belluno-italy--august-21-2015-
transport-helicopter-provides-material-for-a-construction-site.html
Slika 5. http://essay.utwente.nl/532/1/scriptie_Harms.pdf
Slika 6.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/DirtRoadByAmiltonReis.jpg/1
280px-DirtRoadByAmiltonReis.jpg
Slika 7. https://encrypted-
tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRaYFHNCyskjAWtNXn23Mc_xjhwc1rwhw1OLqp
Az4PKpsUAI1xF
Slika 8. https://www.privredni.hr/images/vijesti/opcenito/beton_valjani.JPG
Slika 9. http://www.kumrovec.hr/wp-content/uploads/2017/07/IMG_20170706_144353-
e1499408928186.jpg
Slika 10. http://www.ground-guards.co.uk/wp-content/uploads/2013/10/walkway-tread.jpg
Slika 11. http://www.ground-guards.co.uk/wp-content/uploads/2013/10/smooth-tread.jpg
Slika 12. http://www.ground-guards.co.uk/wp-content/uploads/2013/10/reoadway-tread.jpg
Slika 13. http://www.ground-guards.co.uk/wp-content/uploads/2013/07/Leeds-Event-
Trackways-1-800x533.jpg
Slika 14.
https://www.t2center.uconn.edu/pdfs/Work%20Zone%20Safety%20Guidebook_Final.pdf
Slika 15.
https://www.t2center.uconn.edu/pdfs/Work%20Zone%20Safety%20Guidebook_Final.pdf
Slika 16.
https://www.t2center.uconn.edu/pdfs/Work%20Zone%20Safety%20Guidebook_Final.pdf
Slika 17.
https://www.t2center.uconn.edu/pdfs/Work%20Zone%20Safety%20Guidebook_Final.pdf

__________________________________________________________________________________
24
Završni rad Matija Bičvić

6. LITERATURA

[1] Radujković, M. i suradnici: Organizacija građenja, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski

fakultet, Zagreb, 2015
[2] Harms, S.; Mans, D.G.; Schepers, O.G.; Karim, U.F.A. (2008), „Design method for
temporary roads at residental construction site in the Netherlands“ in Eren, O.;
Mohamed, A.; Gunyakti, A.; Soyer, E.; Bilsel, H. and Kunt, M. M. (Ed.) Proceedings
8th International Congress on Advances in Civil Engineering (ACE2008), Eastern
Mediterranean University Press, Famagusta, North Cyprus, pp. 3-10.
[3] U.S. Department of transportation, Federal Highway Administration: Guidelines for
Temporary traffic control in Work Zones, March 2009, dostupno na
https://www.t2center.uconn.edu/pdfs/Work%20Zone%20Safety%20Guidebook_Final.p
df
[4] Kerovec, J.: Plan uređenja gradilišta, završni rad, Sveučilište J. J. Strossmayera u
Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, Osijek, lipanj 2016.
[5] Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (2001), Knjiga 1: Opće odredbe i pripremni
radovi, Hrvatske ceste – Hrvatske autoceste, Zagreb, dostupno na: http://www.hrvatske-
ceste.hr/UserDocsImages/knjiga1.pdf
[6] Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (2001), Knjiga 5: Cestovni tuneli, Hrvatske
ceste – Hrvatske autoceste, Zagreb, dostupno na: http://www.hrvatske-
ceste.hr/UserDocsImages/knjiga5.pdf
[7] Lovrić Jovanović, D: Plan uređenja gradilišta - vertikalni transport na gradilištu,
specijalistički diplomski rad, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Građevinski
fakultet Osijek, Osijek, lipanj 2017.

__________________________________________________________________________________
25