Professional Documents
Culture Documents
HR - Ri - Brodski Električni Sustavi PDF
HR - Ri - Brodski Električni Sustavi PDF
POMORSKI FAKULTET
Posebni program obrazovanja – brodostrojarstvo
ii
6.2.2. Raspodjela djelatne snage [kW] između dva generatora ....................................... 24
6.2.3. Raspodjela djelatne snage [kW] između dizel generatora i osovinskog generatora
25
6.3. Raspodjela jalove snage [kVAr] ................................................................................... 26
7. Razvod i razdioba električne energije na brodu.................................................................. 27
7.1. Neuzemljeni brodski električni sustav ........................................................................ 27
7.2. Uzemljeni brodski električni sustav............................................................................. 28
7.3. Sheme razvoda brodske električne mreže ................................................................... 29
7.4. Sabirnice ......................................................................................................................... 31
7.5. Rasklopne ploče............................................................................................................. 31
7.5.1. Glavna rasklopna ploča ............................................................................................ 32
7.5.2. Rasklopna ploča za napajanje u nuždi .................................................................... 32
7.6. Brodska kabelska mreža ............................................................................................... 33
8. Sklopni uređaji ....................................................................................................................... 34
8.1. Prekidači ........................................................................................................................ 34
8.2. Sklopke........................................................................................................................... 34
8.3. Rastavljači ...................................................................................................................... 35
8.4. Sklopnici i releji ............................................................................................................. 35
8.5. Osigurači ........................................................................................................................ 36
9. Brodski elektromotorni pogoni ............................................................................................ 37
9.1. Podjela brodskih elektromotornih pogona.................................................................. 37
9.2. Elektromotorni pogoni brodskih pumpi ..................................................................... 38
9.3. Elektromotorni pogoni brodskih ventilatora .............................................................. 39
9.4. Elektromotorni pogoni kompresora ............................................................................ 39
9.5. Elektromotorni pogon kormilarskog uređaja ............................................................. 39
9.6. Elektromotorni pogon sidrenog vitla .......................................................................... 40
9.7. Elektromotorni pogon priteznog vitla ......................................................................... 40
9.8. Elektromotorni pogoni bočnih porivnika.................................................................... 40
9.9. Elektromotorni pogoni brodskih dizalica ................................................................... 41
10. Brodska električna rasvjeta ............................................................................................... 42
10.1. Izvori svjetlosti .............................................................................................................. 42
10.2. Fluorescentne lampe ..................................................................................................... 43
11. Zaštite električnih uređaja broda ..................................................................................... 45
11.1. Vremensko-strujne t(I) karakteristike zaštitno sklopnih aparata ............................. 46
11.2. Selektivna zaštita od kratkog spoja.............................................................................. 47
12. Sigurnost ............................................................................................................................ 49
12.1. Opasnost od eksplozije ................................................................................................. 49
12.2. Statički elektricitet ......................................................................................................... 51
12.3. Zaštita od električne struje............................................................................................ 52
13. Primjena visokog napona na brodu i procedure za rad s visokim naponom ............... 54
iii
13.1. Ispitivanje izolacije i spojeva na VN uređajima .......................................................... 56
14. Električni poriv broda ....................................................................................................... 57
14.1. Potpuno integrirani elektroenergetski sustav ............................................................. 57
14.2. Eksploatacijske povoljnosti električne propulzije ....................................................... 57
14.3. Propulzijski elektromotori ............................................................................................ 60
14.3.1. Asinkroni kavezni motori: ................................................................................... 61
14.3.2. Sinkroni motori s uzbudnim namotajima: .......................................................... 62
14.3.3. Sinkroni motori s permanentnim magnetima:.................................................... 63
14.4. Propulzijski pretvarači frekvencije .............................................................................. 64
14.4.1. Sinkrokonverter: ................................................................................................... 64
14.4.2. Ciklokonverter ...................................................................................................... 65
14.4.3. Širinsko impulsno modulirani (ŠIM) pretvarači frekvencije ............................. 66
iv
1. Utjecaj uvjeta broda na električne uređaje i propisi
Pred brodske električne uređaje i sustave postavljaju se daleko stroži zahtjevi u odnosu na
uređaje iste ili slične namjene, koji su predviđeni za rad u kontroliranim uvjetima kakve
nalazimo u većini kopnenih sistema (industrija, kućanstva, škole, bolnice, itd, …). Takvi
zahtjevi u prvom redu proizlaze iz potrebe sigurnosti i sprječavanja neželjenih posljedica po
posadu i putnike, a određeni su specifičnostima brodskih uvjeta eksploatacije od kojih su
najvažniji:
klimatski uvjeti i uvjeti brodske okoline
vibracije, mehanička otpornost i promjena nagiba
autonomnost i veličina brodskih električnih sustava
elektromagnetska kompatibilnost
propisi i zahtjevi klasifikacijskih ustanova (registra)
Dozvoljeni porast
Klasa Maksimalna radna
temperature (100%
izolacije temperatura (°C)
opterećenja)
A 105 60
B 130 80
F 155 105
H 180 125
Relativna vlažnost na palubi broda može iznositi i do 98% pri temperaturi od 25°C, a u
unutrašnjosti broda od 40-70%, dok sadržaj morske soli može dostići razinu od 5mg/m3 [2].
Sol, vlaga i kondenzacija povećavaju koroziju metalnih dijelova električnih uređaja i
slabljenje izolacije zbog stvaranja vodljivih slanih naslaga, te gljivica i pljesni na vlažnim
dijelovima. Brodski električni uređaji moraju ispravno obavljati svoju funkciju pri relativnoj
vlažnosti zraka [1]:
1
75 ± 3% pri temperaturi 45 ± 2°C
80 ± 3% pri temperaturi 40 ± 2°C
95 ± 3% pri temperaturi 25 ± 2°C
Električni uređaji koje se nalaze u prostoru strojarnice, pogotovo u blizini dizel
motora izloženi su atmosferi sa povećanim udjelom uljnih čestica (3-20 mg/m3) koje se skupa
sa prašinom i čađom talože na kućištima i izolaciji, te mogu izazvati negativne efekte kao što
je pojava puzajućih struja i povećano zagrijavanje[2].
2
Tablica 2. Oznake stupnja mehaničke zaštite (IP)
IP
Prvi broj (mehanička zaštita) Drugi broj (zaštita od vode)
0 Bez zaštite 0 Bez zaštite
1 > 50 mm (šaka) 1 Od vertikalnog kapanja
Od vertikalnog kapanja do nagiba od
2 > 8 mm (prst) 2
15°
3 > 2,5 mm (alati) 3 Od prskanja do 60° od vertikale
4 > 1 mm (žica) 4 Od štrcanja iz svih smjerova
5 Zaštita od štetnog taloženja prašine 5 Od štrcanja u mlazu iz svih smjerova
Od zapljuskivanja mora i jakih
6 Potpuna mehanička zaštita 6
mlazova
Od uranjanja do 1m dubine do 30
7
minuta
8 Moguć trajni rad pod vodom
3
međusobno udaljavanje uređaja
oklapanje uređaja
prigušivanje smetnji
filtriranje smetnji
4
2. Elektroenergetski sustav broda
5
uvjetima. Ako je pak snaga električne centrala veće od stvarno potrebne, znatno se
povećavaju početni investicijski troškovi, te kasniji eksploatacijski troškovi. Loš odabir broja i
snage generatora najčešće se manifestira u eksploatacija kroz potrebu za radom većeg broja
generatora od predviđenog, čime ni rade s relativno malim opterećenjem, što pak za
posljedicu ima povećanu specifičnu potrošnju goriva i veći broj radnih sati (veće troškove
održavanja).
Najvažniji faktori koji utječu na ukupnu instaliranu snagu električne centrale broda su:
vrsta i namjena broda
vrsta i snaga pogona
vrsta i snaga pogona za pomoćne i palubne strojeve
područje eksploatacije
da li postoji potreba za budućom nadogradnjom brodskih sustava
Bilancom snage izračunava se približna trenutna potrošnja električne energije tijekom
tehnoloških procesa eksploatacije broda:
navigacija
manevar
pretovar
boravak na vezu (mirovanje)
boravak na vezu (pretovar tereta)
Bilanca snage obuhvaća sva brodska trošila koja su zbog preglednosti i pojednostavljenja
proračuna podijeljena u grupe npr:
trošila u strojarnici gospodarska potrošnja
prekrcajna sredstva i palubna oprema rashladni uređaji
navigacijski uređaji
električna propulzija
rasvjeta
Ove se grupe dalje dijele na podgrupe istovrsnih trošila koje čine pozicije u bilanci snage,
npr.
Kompresori zraka za upućivanje
pumpe ulja glavnog stroja Kompresori za hlađenje tereta i
pumpe goriva glavnog stroja klimatizaciju
pumpe morske vode dizalice
separatori
Za bilancu snage je značajna električna snaga Pe koju uređaj uzima iz mreže a ne njegova
nazivna snaga Pn koja je manja za stupanj korisnosti η. Još je važnije što bilanca snage uzima
u obzir i faktor istovremenosti. Npr. glavni motor ima dvije pumpe ulja ali one nikada ne
rade istovremeno pa je ukupna instalirana snaga 2Pe, ali uz faktor istovremenosti 0,5 stvarna
je potrošnja Pe i to samo dok motor radi (navigacija i manevar). Na brodovima s snažnim
pretvaračima frekvencije treba posebno voditi računa o jalovoj snazi.
6
Kod brodova s električnom propulzijom je obrnuti slučaj, jer se tamo zahtjeva da
jedan generator može pokriti energetske potrebe broda tokom boravka u luci, dok je u
navigaciji normalno da radi veći broj generatora. Upravo iz tog razloga, na brodovima s
električnom propulzijom ponekad je boje rješenje ako svi instalirani generatori nisu jednake
snage, čime se postiže veća fleksibilnost sustava.
Jedan od osnovnih kriterija pri optimizaciji je taj da pogonski strojevi priključenih
generatora u svim tehnološkim procesima eksploatacije rade u blizini optimalnog
opterećenja odnosno minimuma krivulje potrošnje goriva što znači da predimenzioniranje
nije poželjno. Treba ipak voditi računa i o smanjivanju snage dizel motora tijekom
eksploatacije zbog čega on prije remonta više ne može dati nazivnu snagu.
7
3. Izvori električne energije na brodu
3.1. Generatori
Prema vrsti pogonskog stroja brodske generatore obično dijelimo na:
dizel generatore
turbo generatore
osovinske generatore
Snage brodskih generatora kreću se od nekoliko stotina kVA, pa sve do 18000 kVA na
velikim putničkim brodovima koji su opremljeni dizel električnom propulzijom. Osim
određenih specifičnosti koje su vezane stupanj mehaničke zaštite i načina smještaja, može se
reći da su princip rada i konstrukcija brodskih generatora jednaki onima koji se koriste na
kopnu. Izbor vrste generatora i broja pari polova određuje se prema vrsti pogonskog stroja.
8
60 ∙
=
Tablica 1. Brzine vrtnje dizel motora s obzirom na frekvenciju napona i broj pari polova
generatora
U praksi se, pogotovo kod većih snaga i uobičajene frekvencije brodske mreže od 60 Hz,
najčešće koriste 10 ili 12 polni sinkroni generatori i srednjehodni dizel motori koji se vrte na
720, odnosno 600 okretaja.
Moderni dizel motori iskorištavaju oko 40% energije sadržane u gorivu, što je vrlo
velika korisnost u usporedbi s ostalim toplinskim strojevima, dok se ostatak gubi u obliku
ispušnih plinova i topline. Efikasnost dizel motora znatno ovisi o opterećenju i vrlo brzo
opada kada mu opterećenje padne ispod 50% nazivne vrijednosti. S padom opterećenja raste
i specifična potrošnja kao što se može vidjeti iz dijagrama na slici 1.
g/kWh
205
200
195
190
185
180
175
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
P/Pn
Pri malom opterećenju izgaranje smjese nije potpuno pa dolazi do stvaranja čađe,
sumpornih (SOx) i dušičnih (NOx) spojeva, što za posljedicu ima povišene emisije štetnih
plinova i povećanu potrebu za održavanjem. Upravo iz gore navedenih razloga, jako je bitno
optimizirati sustav proizvodnje električne energije na taj način da generatori (bilo
samostalno ili u paraleli) rade čim više u području optimalne iskoristivosti, tj. sa 60-90 %
opterećenja. To se lakše postiže sa većim brojem generatora manjih snaga, ali ipak treba uzeti
u obzir i povećane troškove instalacije i održavanja, veći broj nezavisnih sustava regulacije te
činjenicu da dizel generatori manjih snaga imaju i manju korisnost. Obično se na trgovačkim
brodovima kao optimalan broj generatora uzima 2-4, dok je na brodovima sa električnom
propulzijom taj broj 4-6.
Potrebna snaga pogonskog dizel motora određuje se prema nazivnoj snazi
generatora, no u obzir treba uzeti i ostale parametre kao što su moguće torzione vibracije,
broj okretaja, smjer vrtnje i način upuštanja. Posebno je važno dimenzionirati osovinu
motora tako da izdrži mehanička opterećenja koja se mogu javiti uslijed kratkog spoja ili kod
9
pogrešne sinkronizacije. Pri konačnom odabiru dizel motora veliku ulogu imaju i propisi
klasifikacijskih ustanova koje on mora zadovoljavati, te potreban stupanj automatizacije i
zaštite.
Kod sinkronih generatora sa nezavisnom uzbudom koji su pogonjeni dizel motorom,
vrlo je lako izvesti međusobno nezavisne krugove regulacije broja okretaja i napona kao što
je to prikazano na slici 2.
10
presjecište kružnica I2max i I1max . Ograničenja po maksimalnoj Pmax i minimalnoj Pmin djelatnoj
snazi odnose se na pogonski stroj (dizel-motor), koji ne može dati veću snagu od predviđene
niti trajno raditi s malim opterećenjem.
Parne turbine:
sporo stavljanje u pogon (predgrijavanje)
slaba korisnost 23-27%
lako održavanje
3000-10000 min-1 (potreban reduktor)
Plinske turbine:
velika specifična snaga slaba korisnost 27-29%
relativno brzo se stavljaju u pogon veliki broj okretaja (potreban reduktor)
11
1) Isključiti postepeno svu potrošnju
2) Isključiti automatiku centrale (prebaciti na ručno)
3) Isključiti generatorski prekidač
4) Onemogućiti start dizel-generatora; dovući i priključiti kabel s kopna na za to
predviđeno mjesto (glavna razvodna ploča, ploča za nužnost ili priključna kutija
na palubi);
5) Provjeriti frekvenciju, napon i redoslijed faza
6) Uključiti prekidač za napajanje s kopna.
12
4. Uređaji za napajanje u nuždi
13
Slika 6. Presjek ćelije olovnog akumulatora
Pri pražnjenju stvara se na obim elektrodama olovni sulfat PbSO4 koji se kod punjenja
ponovno razgrađuje. Nazivni napon jednog članka je 2V. Napon punjenja je oko 2,4V.
Najniži napon pražnjenja je oko 1,73 V. Gustoća sumporne kiseline kod punog akumulatora
je 1,27 - 1,285 kg/l. Kod pražnjenja gustoća elektrolita pada. Stupanj napunjenosti pojedinog
članka može se odrediti mjerenjem gustoće kiseline (slika 7) pomoću higrometra (bometra).
14
Održavanje akumulatora:
Obavezno je koristiti zaštitnu opremu: naočale, gumene rukavice i radno odijelo.
Provjera gustoće elektrolita i dolijevanje destilirane vode.
Gornja površina mora se održavati čistom i suhom.
Provjeravanje zategnutosti stezaljki (klema) i premazivanje istih vazelinom da se
spriječi oksidacija kontakata.
Zamjena neispravnih baterija (*pri zamjeni baterija trab posebno paziti da se, ako je
neispravna baterija
Smještaj akumulatora:
Akumulatori se smještaju u akumulatorsku stanicu koja mora biti dobro ventilirana kako bi
eksplozivni plinovi koji se stvaraju tijekom punjenja (vodik), mogli nesmetano izaći.
Akumulatorska stanica spada u opasne prostore. Police na koje se smještaju moraju biti
zaštićene odgovarajućom bojom otpornom na elektrolit. Akumulatori moraju biti tako
smješteni da se omogući njihovo lako povezivanje (što kraće i ravnije spojnice) i smanji na
minimum mogućnost nastanka kratkog spoja. Punjač akumulatora i pripadajuća električna
oprema ne smije biti u istoj prostoriji s akumulatorima. Alkalijski i olovni akumulatori ne
smiju biti u istoj prostoriji.
Primjena akumulatora:
Akumulatori se koriste kao rezervni izvori energije za napajanje strujnih krugova koji moraju
raditi i tijekom blackouta: dio rasvjete, komunikacije, alarmni sustav, automatika.
Akumulatori se pune iz punjača dok je mreža pod naponom, a automatski preuzimaju
napajanje u blackoutu. Također akumulatori se nekad koriste za startanje dizelmotora
generatora za nuždu, a ponekad i manjih pomoćnih motora.
15
2.Provjera gustoće elektrolita može se vršiti u radnom stanju. U bometar se pomoću
vakuumske pumpice usiše dio kiseline iz ćelije. Ako je gustoća unutar zadanih granica ćelija
je vjerojatno ispravna.
3. Provjera napona cijelog seta baterija je najmanje pouzdana ali i najjednostavnija metoda.
Treba isključiti napajanje s mreže i tada mjeriti napon baterije koja u tom trenutku napaja
priključenu potrošnju. Napon mora biti barem 2V po članku ( 2-2,1V) što znači da mora imati
barem nominalni napon istosmjerne mreže koju napaja (24,110 ili 220V). Problem je što cijeli
set baterija najčešće obuhvaća veći broj paralelno i serijski spojenih baterija. Paralelno
spojene baterije ne mogu se pojedinačno ispitati bez odspajanja.
16
5. Osovinski generatori
17
Osovinski generator spojen na glavni porivni motor preko varijatora (Con-Speed,
Rank) na brodu s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP),
Osovinski generator spojen na brodsku mrežu preko pretvarača frekvencije na brodu
s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) i
Osovinski generator s asinkronim kolutnim generatorom na brodu s brodskim
vijkom s fiksnim krilima (FPP) koja se više ne koristi
18
promjenom koraka brodskog vijka. Moguć je i prekret (vožnja unazad) postavljanjem
negativnog koraka brodskog vijka, ali se manevar s osovinskim generatorom iz razloga
sigurnosti ne prakticira (u slučaju manevra naglog zaustavljanja dolazi do velikih oscilacija
frekvencije i raspada elektroenergetskog sustava). Kod teškog mora, kada postoji opasnost
zbog izranjanja brodskog vijka, osovinski se generator mora isključiti a okretaji motora
smanjiti. Porivni motor se naime u modu osovinskog generatora konstantno vrti gotovo
maksimalnim brojem okretaja, pa bi pri izranjanju krila brodskog vijka došlo do naglog
smanjenja otpora, a time i naglog povećanja brzine, što regulator broja okretaja ne bi mogao
pravovremeno kompenzirati smanjenjem goriva, pa bi brzina prešla limit na kojem
prorađuje zaštita od prevelike brzine (OVER SPEED) koja bi u tom slučaju bez odlaganja
isključila motor. Stao bi naravno i osovinski generator, pa bi se brod našao na teškom moru
bez poriva i električne energije (blackout).
Kako CPP omogućuje prekret poriva jednostavnom promjenom koraka vijka u
negativnu stranu, što je i najefikasniji način za prelazak u vožnju krmom, često je korištena
izvedba s razdvajanjem glavne sabirnice na način da u manevru osovinski generator napaja
samo pramčani porivnik, kojemu nagle oscilacije frekvencije kod promjene opterećenja
glavnog porivnog stroja nisu od velikog značaja, dok sva ostala trošila, odnosno brodsku
mrežu, napajaju dizelgeneratori. Na taj način je na brodu smanjen ukupni broj
dizelgeneratora.
3) osigurava dovoljno visoku trajnu struju kratkog spoja za selektivnu proradu zaštita
(sinkrokonverter nema mogućnosti velikog preopterećenja pa ne može dati dovoljno veliku
19
struju kratkog spoja. Osnovni problem Sinkrokonvertera su njegove nesinusoidalne
(pravokutne) struje na mrežnoj i generatorskoj strani što znači da je mreža zagađena jakim
višim harmonicima. Najnovija izvedba osovinskog generatora koristi širinsko-impulsno
modulirani pretvarač frekvencije sa aktivnim ispravljačem koji ima približno sinusoidalne
struje i ne treba sinkroni kompenzator pa je održavanje i rukovanje mnogo jednostavnije.
20
6. Paralelni rad generatora
Prema propisima brod mora imati toliko generatora da pri ispadu iz pogona bilo
kojeg od njih preostala snaga (snaga ispravnih generatora) bude dovoljna za sigurnu
plovidbu. Paralelni rad generatora primjenjuje se zbog prilagođavanja proizvodnje električne
energije, preciznije broja priključenih generatora, trenutačnim potrebama potrošnje u
različitim fazama eksploatacije broda. Potrošnja električne energije se naime jako razlikuje
zavisno od toga da li je brod u plovidbi, manevrira, prekrcava teret ili je na sidru, a na
brodsku mrežu treba u svakom trenutku biti priključeno dovoljno generatora za
podmirivanje trenutačne potrošnje. ¸ Treba ipak napomenuti da se tijekom manevra u
paralelni rad uključuje više generatora nego što je prema trenutačnoj, čak i očekivanoj,
potrošnji potrebno, kako bi se povećala sigurnost napajanja električnom energijom. Vezano
za očekivanu potrošnju, u manevru mora biti priključeno dovoljno generatora za
uključivanje i nesmetan rad pramčanog propelera, koji je izuzetno veliko trošilo, kako bi ga
se po potrebi u svakom trenutku moglo uključiti. Isto tako, uključivanjem jednog generatora
više od potrebnog broja, povećava se raspoloživost elektroenergetskog se sustava tako da
bez prekida u napajanju može proizvoditi dovoljno energije čak i u slučaju iznenadnog
ispada iz pogona jednog od generatora. To se međutim ne prakticira u ostalim fazama
eksploatacije jer preveliki broj priključenih generatora u odnosu na trenutačnu potrošnju
znači da su njihovi pogonski strojevi (uglavnom dizel motori) podopterećeni, a tada im je
specifična potrošnja goriva primjetno veća. Također, zbog nepotpunog sagorijevanja dolazi
do prljanja što skraćuje servisne intervale i tako povećava troškove održavanja. Nije dakle
uputno da dizel-generatori dulje vrijeme rade s manje od 25-30% nazivnog opterećenja dizel
motora [kW]. Korištenjem većeg broja generatora koji se po potrebi uključuju na mrežu u
paralelni rad postiže se dakle rad pogonskih strojeva u području većih opterećenja i time
bolje iskorištenje goriva.
Problematika paralelnog rada obuhvaća:
sinkronizaciju
raspodjelu djelatne snage [kW]
raspodjelu jalove snage [kVAr]
zaštitu od povratne snage
6.1. Sinkronizacija
Sinkronizacija je postupak uključivanja sinkronog generatora u paralelni rad s
mrežom pri čemu se nakon što su ispunjeni svi uvjeti uključuje generatorski prekidač. Svako
isključivanje ili uključivanje većih trošila tijekom sinkronizacije utječe na ravnotežu sustava i
produljuje vrijeme sinkronizacije (npr. vrlo je teško a često puta i nemoguće napraviti
sinkronizaciju dok rade bočni porivnici ili teretna vitla). Uvjeti koje je potrebno zadovoljiti
prije sinkronizacije generatora na brodsku mrežu su:
isti redoslijed faza generatora i brodske mreže
jednak iznos napona generatora i brodske mreže
približno jednake frekvencije napona generatora i brodske mreže (generator koji se
sinkronizira na mrežu mora se vrtjeti malo brže od generatora koji su već priključeni
kako bi nakon uključenja prekidača odmak preuzeo malo opterećenja. U suprotnom
bi povukao malo snage iz mreže i počeo raditi kao motor)
istofaznost napona generatora i brodske mreže
21
Isti redoslijed faza svih ugrađenih generatora ostvaruje se prilikom gradnje broda,
odnosno u fazi projektiranja i ugradnje opreme. Podešavanje induciranog napona generatora
prije sinkronizacije na vrijednost jednaku naponu mreže vrši se regulacijom struje uzbude,
dok se jednakost frekvencije i istofaznost postižu se regulacijom brzine stroja koji pogoni
generator (na brodu je to najčešće dizel motor ili turbina). Razlike u vrijednostima gore
navedenih parametara generatora i mreže, koja su veća od dozvoljenih, mogu izazvati
slijedeće posljedice:
ako postoji razlika između napona mreže i napona generatora u trenutku
uključivanja sklopke, poteći će reaktivna struja greške kroz generator
ukoliko se frekvencije napona mreže i napona generatora razlikuju u trenutku
uključivanja sklopke, poteći će radna struja greške kroz generator (ako je frekvencija
napona generatora manja on će iz mreže uzimati snagu i obratno).
razlika u fazi dovesti će do pojave struje izjednačenja čija je veličina proporcionalna
kutu pomaka vektora napona generatora i napona mreže (najveća je kod 180° i
odgovara struji kratkog spoja tjeranoj dvostrukim naponom, što može stvoriti veliki
moment na osovini i oštetiti generator).
22
Jednakost napona i frekvencije utvrđuju se dvostrukim voltmetrom, odnosno
frekvencometrom.
Dijagram toka sinkronizacije prikazan je na slici 14. Isti postupak vrijedi neovisno o tome
koja se vrsta sinkronizacije primjenjuje.
Ručna sinkronizacija u pravilu traje dosta dugo jer je potrebno određeno vrijeme da
se podese svi parametri, pogotovo istofaznost napona generatora i mreže, što obično i
predstavlja najveći problem u praksi. Također, ako se ne reagira brzo i sklopka zatvori točno
u trenutku kada su uvjeti zadovoljeni (sinkronizacijske žarulje ne svijetle, ili je kazaljka
sinkronoskopa na nuli, ovisno o tome koja se metoda koristi) može doći do neželjenih
posljedica i pojave struje greške.
Kako je na brodu u većini slučajeva potrebno sinkronizaciju izvršiti čim brže, danas
koristi isključivo brza automatska sinkronizacija.
23
6.2.1. Karakteristike regulacije frekvencije f(P)
Regulator broja okretaja ima mogućnost podešavanja nagiba (speed droop) karakteristike
opterećenja koja pokazuje ovisnost frekvencije (broja okretaja) o opterećenju (djelatnoj snazi
u kW) pogonskog stroja (dizel motora). Postoje dvije vrste podešenja: Karakteristika kod koje
nema propada frekvencije s povećanjem opterećenja naziva se astatička, dok se
karakteristika s nagibom naziva statičkom (slika 15).
24
Slika 16. Raspodjela djelatnog opterećenja u slučaju dva jednaka dizelgeneratora s jednako
podešenim statičkim karakteristikama regulacije
25
Slika 17. Raspodjela djelatne snage između dizel generatora i osovinskog generatora
26
7. Razvod i razdioba električne energije na brodu
27
nastaviti sa radom sve dok ne dođe do drugog spoja sa nekom drugom masom što tada
predstavlja dvopolni kratki spoj.
Detekcija spoja s masom vrši se pomoću posebnog uređaja koji automatski mjeri
otpor izolacije i aktivira alarm. Signalizacija ide preko zemnospojnih lampi, a zatim preko
MΩ metra.
Trajanje spoja s masom ipak treba biti što kraće jer je izolacija sistema (kabeli i
uređaji) preopterećena √3 puta odnosno 73% jer je sada izložena linijskom a ne više faznom
naponu. Predviđeno je da takvo stanje može trajati do 200 sati godišnje (pojačana izolacija).
Kod niskog napona izolacija i tako mora biti jača zbog mogućnosti mehaničkog oštećenja.
Kod visokonaponskih sustava se uzemljivanjem zvjezdišta preko otrpornika osigurava
prorada zaštite i isključivanje dijela sustava i onemogućuje pojava ovog naponskog
opterećenja što je povoljnija varijanta od pojačavanja izolacije.
Veliki sustavi imaju veliki kapacitet pa je i struja zemnog spoja veća od 20A što
također može biti razlog za napuštanje izoliranog sustava.
Jednofazna trošila se spajaju na ploču rasvjete napajanu preko transformatora 440/220 ili
440/110V. Jednofazni potrošači napajaju se dakle sa dvije faze. Stoga se uključuju i štite s
dvopolnim rasklopnim uređajima.
Korištenjem malog otpora ograničava se struja zemnog spoja na 200-400A što su već
vrlo visoke i opasne vrijednosti struje. Zbog toga kvar treba što brže isključiti. Prednost
uzemljenja preko malog otpora je da su zaštite mnogo jednostavnije i jeftinije, ali je
nedostatak što se zbog veće struje povećava rizik od požara i oštećenja.
28
Slika 19. Uzemljeni brodski električni sustav
29
Slika 22. Principni prikaz konvencionalne brodske niskonaponske radijalne sheme razvoda
30
7.4. Sabirnice
Sabirnice (slika23) su goli neizolirani vodiči od profiliranog bakra, na koje se direktno
priključuju dovodi napajanja s generatora i odvodi prema glavnoj sklopnoj ploči. Učvršćuju
se i međusobno odvajaju pomoću izolatora.
Slika 23. Primjer postavljanja sabirnica unutar modula glavne brodske rasklopne ploče
Najčešće se izrađuju u obliku ravnih traka ili šupljih cijevi, jer ti oblici omogućuju
najefikasnije odvođenje topline. Veličina sabirnica mora biti odabrana tako da može izdržati
električna i mehanička naprezanja pri struji kratkog spoja. Pri projektiranju sabirnica
potrebno je paziti da njihova rezonantna frekvencija ne leži u području osnovnog i drugog
harmonika frekvencije struje mreže (npr, kod frekvencije mreže 60 Hz, rezonantna
frekvencija sabirnice ne smije biti između 50 i 70 Hz, te 110 i 130 Hz).
Običaj je da se sabirnice i svi ostali neizolirani vodovi i priključci kod brodskih sustava
razdiobe trofazne izmjenične struje označuju posebnom bojom za svaku fazu i to:
Faza R (A) – žuto
Faza S (B) – zeleno
Faza T (C) – ljubičasto
Nulti vod (N) – sivo
Dozemni vod – poprečne zeleno žute pruge
31
Pojedinačni uputnici
Razdjelnici
Slika 24. Tipična konfiguracija glavne razvodne ploče sa odvojenim grupama sabirnica
Važna trošila dobro je podijeliti tako da njihova snaga u pojedinoj grupi ne bude veća od
snage jednog generatora. Manje važna trošila moraju se kod preopterećenja uvijek prva
iskopčati, bez obzira na konfiguraciju GRP-a.
32
protupožarna centrala i alarmni sustav
U normalnom pogonu, ploča za napajanje u nuždi napaja se sa GRP-a, a kod nestanka
napona na GRP-u uslijed kvara ili black-outa napajanje automatski preuzima generator za
nužnost. Ploča za napajanje u nuždi mora se nalaziti u istoj prostoriji gdje je smješten i
generatora za nužnost.
33
8. Sklopni uređaji
Sklopni uređaji služe za uklapanje ili prekidanje struje u jednom ili više strujnih krugova,
te upravljaju radom električnih uređaja za proizvodnju, transformaciju, distribuciju i
potrošnju električne energije unutar brodske elektroenergetske mreže. Mogu vršiti funkcije u
svrhu:
uklapanja i isklapanja
pokretanja
regulacije
zaštite
upravljanja (komande)
8.1. Prekidači
Prekidač (eng. circuit breaker) je mehanički sklopni aparat koji može uklapati, voditi
i prekidati struju u normalnim uvjetima pogona, te određeno vrijeme voditi i prekidati struju
kratkog spoja. Upravljanje prekidačima ostvaruje se pomoću pogonskih mehanizama koji
mogu biti opružno-mehanički i elektromagnetski. Napinjanje opruge prekidača može biti
automatsko (elektromotorno) ili ručno.
Može se reći da je prekidač najvažniji dio brodske mreže jer ima zaštitnu funkciju
prekidanja struje kratkog spoja.
Prekidač se može isključiti:
ručno mehaničkim tipkalom za isključivanje
ručno električkim tipkalom za isključivanje
automatski kod prorade zaštite
Prekidače razlikujemo i prema vrsti medija za gašenje električkog luka koji nastaje
prilikom iskapčanja. Na brodu koristimo zračne i kod niskih i srednjih napona (do 660V), a
kod visokih napona vakuumske i punjene SF6 plinom.
Slika 25. (a) Zračni prekidač (ACB- Air Circuit Breaker); (b) visokonaponski SF6 prekidač
8.2. Sklopke
Sklopka (slika 26) može uključiti, isključiti i trajno voditi struju preopterećenja (1.2 In).
Svi spojni kontakti nalaze se čvrsto vezani u jednom kućištu. Uključivanje i isključivanje
sklopke obično se izvodi ručno.
34
Slika 26. Sklopka
8.3. Rastavljači
Rastavljač (slika 28) je mehanički sklopni aparat koji služi samo za izolaciju dijela
sustava od napona i nesmije se uključivati niti isključivati pod opterećenjem. U otvorenom
položaju mora osigurati vidljivi rastavni razmak koji jamči sigurnost osoblja i postrojenja. U
uklopljenom položaju trajno vodi nazivnu struju, a kratko vrijeme i struju kratkog spoja.
35
sklopka može uključiti, isključiti i trajno voditi struju preopterećenja (1,2In). Uz bimetalni
relej osigurava prekostrujnu i podnaponsku zaštitu motora dok se zaštita od kratkog spoja
ostvaruje primjenom osigurača.
8.5. Osigurači
Osigurač (slika 31) je topivi uložak koji kod pojave preopterećenja i posebno kratkog
spoja pregorijevanjem prekida strujni krug. Ima veliku moć prekidanja.
36
9. Brodski elektromotorni pogoni
n
C
37
Kod elektromotornih pogona razlikujemo četiri režima rada koji se još nazivaju i
kvadrantima (u karakteristici momenta n(M).
38
Pmpe za teret i posebne namjene:
pumpe tereta (vrlo velike snage i do 1,5 MW)
pumpe za pretovar goriva, ulja, vode
protupožarne pumpe
balastne pumpe
specijalne prema tehnološkoj namjeni broda
Pumpe za posadu i putnike:
pitka voda
voda za kuhanje, pranje i kupaonice
39
Zaštita od preopterećenja ne isključuje motor već samo aktivira alarm. Zaštita od kratkog
spoja isključuje motor. U slučaju nestanka napajanja kormilo ostaje blokirano u istom
položaju.Kormilarski uređaj mora imati dvostruko napajanje: sa GRP i sa ploče za nužnost.
Jedan kabel ide lijevom a drugi desnom stranom broda.
40
9.9. Elektromotorni pogoni brodskih dizalica
Brodske dizalice mogu imati više motora:
za teretno vitlo
za krak dizalice
za okretanje dizalice
za kretanje uzduž broda
za pogon grabilice
Elektromotori za pogon teretnog vitla su termički najopterećeniji motori jer rade u
intermitiranom režimu rada S8 pa imaju pridodano i nezavisno hlađenje posebnim
ventilatorom i ugrađenu termičku zaštitu. Predviđeno je i do 120 ciklusa na sat. Vitlo je
opremljeno i elektromagnetskom kočnicom napajanom istosmjernom strujom iz ispravljača.
Teret se može spustiti i ručnim otpuštanjem kočnice.
41
10. Brodska električna rasvjeta
Električna rasvjeta je izuzetno važan brodski sustav jer bi bez nje boravak i rad posade na
brodu bio praktično nemoguć. Postoje tri osnovne mreže rasvjete:
42
10.2. Fluorescentne lampe
Na slici 32 je prikazana fluorescentna svjetiljka u kompenziranom induktivnom spoju.
Sastoji se od fluorescentne cijevi, prigušnice, startera i kondenzatora za kompenzaciju jalove
snage koji nije neophodan (kada ga nema riječ je o induktivnom spoju). Postoji još i
kapacitivni spoj kod kojeg je (znatno skuplji) kondenzator spojen u seriju s prigušnicom.
Kondenzator je kod kapacitivnog spoja dimenzioniran tako da u kombinaciji s induktivnim
spojem (tzv. duo spoj) ukupni cosφ bude 1. Osnovna prednost duo spoja pred
kompenziranim induktivnim spojem je fazni pomak u sinusoidama struje dvije lampe što
daje ravnomjerniji svjetlosni tok odnosno mnogo manje treperenje svjetlosti. Današnji
fluorescentni premazi imaju znatno veću luminiscenciju (isijavanje svjetlosti kada je cijev
ugašena) pa se zbog niže cijene uglavnom koriste kompenzirani induktivni spojevi iako je
duo spoj i dalje kvalitetnije rješenje.
Kao i svi drugi izvori svjetlosti s izbijanjem u plinu i fluorescentne lampe moraju
imati predspojni uređaj za paljenje. Kod fluorescentnih se lampi još uvijek najčešće koristi
tinjalični starter koji predstavlja minijaturnu tinjalicu punjenu plemenitim plinom kojoj je
jedna elektroda od bimetalne trake pa se, kada se sklop priključi na mrežni napon i tinjalica
svijetli, zagrijava i savija sve dok se ne spoji s drugom elektrodom, odnosno napravi kratki
spoj. Tinjalica se pritom ugasi, a kroz elektrode (grijače) fluorescentne cijevi teče struja koja
ih zažari. Nakon kratkog vremena bimetalna traka u tinjalici se ohladi i prekine strujni krug.
Energija pohranjena u magnetskom polju prigušnice izazove induciranje prenapona
veličine 600-2000V koji uz pomoć zagrijanih elektroda upali fluorescentnu cijev. Kako je
napon cijevi u pogonu manji od napona paljenja tinjalice ona se više neće upaliti. Prigušnica
osim izazivanja prenapona ima i funkciju ograničenja struje odnosno svojim padom napona
osigurava radni napon cijevi koji je približno dva puta manji od mrežnog napona. Zbog
velikog induktiviteta prigušnice fluorescentna lampa predstavlja izrazito induktivni teret
(nizak cosφ) što se paralelno spojenim kondenzatorom kompenzira na približno cosφ=1.
43
Tandem spoj prikazan na slici 33 koristi se kod manjih fluorescentnih cijevi koje imaju
dvostruko manji radni napon (i snagu) od velikih cijevi, pa se serijskim spajanjem dvije male
cijevi mogu spojiti na istu prigušnicu kao i jedna velika cijev. Svaka cijev ima svoj starter. Da
bi svjetiljka svijetlila svi elementi moraju biti ispravni (obje cijevi, starteri i prigušnica). Ako
svjetiljka koja je pod naponom ne svijetli u pravilu se odmah mijenjaju obje cijevi i oba
startera ne ispitujući koji je element u kvaru.
Najčešći kvarovi na fluorescentnim lampama su gubitak kontakta na spojevima
startera (2 kontakta) i spojevima cijevi (4 kontakta), zatim neispravna cijev (pregorjeli grijači-
elektrode ili izgubljen vakuum), neispravan starter i izuzetno rijetko neispravna prigušnica
(kratki spoj ili prekid). U pravilu se bez obzira na vrstu kvara odmah mijenjaju lampa i
starter uz istovremenu vizualnu kontrolu kontakata. Cijena startera i lampi je naime toliko
niska da se ne isplati gubiti vrijeme na isprobavanje koji je element ispravan a koji pokvaren,
jer u krajnjoj liniji i onaj ispravan već ima dovoljno sati rada da će otkazati prije od
zamijenjenog elementa što će iziskivati ponovno otvaranje svjetiljke a to je i najveći dio posla
kod održavanja. Dakle kada je svjetiljka jednom otvorena pametno je promijeniti sve lampe i
startere. Također, jako stare cijevi izgube dio fluorescentnog sloja (najčešće na krajevima) pa
tuda emitiraju prilično opasno UV zračenje koje dokazano izaziva rak kože. Kondenzatori za
kompenzaciju ponekad eksplodiraju, pri čemu svjetiljke nastave raditi. Eksplozije
kondenzatora mogu se ponavljati u kojem ih je slučaju potrebno zamijeniti ili odstraniti.
Kako se u praksi kondenzatori za kompenzaciju ne mijenjaju s vremenom polako raste
opterećenje transformatora za rasvjetu. Danas se sve češće koriste tzv. elektronske prigušnice
koje su jeftinije od klasičnih elektromagnetskih, ne trebaju starter ni kompenzaciju,
produljuju trajnost cijevi a lampe se pale trenutno. Tzv. štedne žarulje su u biti integrirane
fluorescentne cijevi s elektroničkom prigušnicom.
44
11. Zaštite električnih uređaja broda
Zaštita od preopterećenja
− isključuje manje važna trošila kad je generator preopterećen
− prorađuje prije prekostrujne zaštite
− vremensko zatezanje zbog pokretanja velikih motora
Termička zaštita
− termo sonda u namotima generatora
− isključuje generatorski prekidač kod prevelike temperature namota
zaštita od zemnog spoja
Prekonaponska zaštita
− isključuje generatorski prekidač
− podešenje 1,2Un uz vremensko zatezanje
45
Diferencijalna zaštita (zaštita od unutarnjih kvarova)
− kod velikih generatora mjeri razliku između struje na ulazu i struje na izlazu svakog
faznog namota zasebno
− pojava diferencijalne struje od 0,1In znači da je došlo do kratkog spoja u generatoru
pa se isključuje generatorski prekidač i uzbuda te zaustavlja pogonski stroj
46
Slika 34. Primjer t(I) karakteristike zaštitno sklopnog aparata
47
2) Selektivnost po vremenu se zasniva na uvođenju vremenskog kašnjenja od po 0,2 s kod
svakog hijerarhijski višeg prekidača u sustavu. Tako krajnji prekidači (osigurači) izbacuju
trenutno, a prekidači preko kojih je izvedeno napajanje razdjelnika na koji su krajnji
prekidači spojeni kasne 0,2s. Prekidači na sljedećem nivou kasne 0,4s i tako dalje sve do
generatorskih prekidača koji isključuju posljednji. Prednost vremenske selektivnosti je njeno
jednostavno projektiranje i preglednost, a nedostatak da bliski kratki spoj koji bi inače bio
vrlo brzo isključen traje mnogo duže i tako ugrožava stabilnost sustava zbog pada
frekvencije i napona. Također generatori trpe veliku struju kratkog spoja dulje vrijeme, a na
mjestu kvara dolazi do većih oštećenja.
48
12. Sigurnost
49
Exn – ne iskreća oprema (eng. non-sparking)
Slično kao Exd uređaji ne stvaraju iskre i nemaju jako zagrijanih površina, ali su zahtjevi
općenito mnogo blaži. Uređaji jako nalikuju na standardne izvedbe.
Temperaturne klase
protueksplozijske opreme
T1 do 450°C
T2 do 300°C
T3 do 200°C
T4 do 135°C
T5 do 100°C
T6 do 85°C
50
Uređaji u protu eksplozivnoj izvedbi moraju se označiti i prema grupi plinova za koje je
dozvoljeno njihovo korištenje (tablica 4).
Oprema s oznakom IIC može se koristiti i za grupe plinova IIA i IIB, a oprema s oznakom IIB
i za grupu plinova IIA.
51
Gromobran izbija okolnu atmosferu i time sprječava pojavu groma, odnosno munje. Ukoliko
do udara groma ipak dođe, mora biti sposoban njegovu energiju sigurno sprovesti do
uzemljivača.
Sastoji se od:
hvataljke groma
odvodnog voda
uzemljenja
Štićena zona je oblika stošca s hvataljkom na vrhu i plaštem pod kutom 45º od vertikale.
Hvataljka groma (zašiljena metalna šipka minimalnog promjera 12mm) mora biti
postavljena na sve jarbole tako da ih nadvisuje za najmanje 30 cm.
Odvodni vod mora biti neprekinut i ne smije prolaziti kroz zatvorene prostore i zone
opasnosti od eksplozije. Dok je brod u doku i na navozu gromobranska instalacija se
obavezno mora spojiti s kopnenim uzemljenjem ili uzemljenjem plovnog doka.
Principi zaštite:
onemogućiti dodir s dijelom uređaja koji je pod naponom
ograničiti jakost struje (napon dodira) na bezopasan iznos
ograničiti vrijeme trajanja strujnog udara
Mjere zaštite:
Izvan dohvata (dijelovi pod naponom su ograđeni ili dovoljno udaljeni)
Izolacija (dijelovi pod naponom su odijeljeni izolacijom (kućište, tipkala, ručice ...)
Dvostruka izolacija (kućište može biti metalno ali je električni dio dvostruko izoliran)
Sigurnosni napon (napon instalacije niži od 50V)
52
Galvansko odvajanje (izolacijski transformator 1:1 onemogućuje zatvaranje
strujnog kruga kroz čovjeka)
Zaštitno uzemljenje (izjednačenje potencijala svih dostupnih vodljivih dijelova s
potencijalom trupa)
53
13. Primjena visokog napona na brodu i procedure za rad s
visokim naponom
Kao što je već spomenuto u poglavlju 2.5, porastom instalirane snage i gradnjom tehnički
sve zahtjevnijih brodova sve se više prelazi na primjenu visokog napona. Glavni razlozi za
korištenje visokog napona na brodovima su:
Prevelika struja kratkog spoja kod niskog napona (struja kratkog spoja se smanjuje
obrnuto proporcionalno naponu, a veća struja kratkog spoja zahtijeva korištenje
skupljih prekidača)
Smanjenje mase i volumena električne opreme
Jednostavnije provlačenje i priključivanje kabela (tanji kabeli i manje priključne
kutije)
Povećanje stupnja korisnosti (gubici u bakru smanjuju se obrnuto proporcionalno
kvadratu napona)
Standardne vrijednosti visokog napona na brodovima, pri frekvenciji od 60 Hz su:
3300V, 6600V i 11000V. Primjena visokog napona zahtjeva i poznavanje posebnih procedura i
mjera zaštite. Sve osobe koje su direktno uključene u održavanje visokonaponske opreme i
uređaja moraju posjedovati ovlaštenje o osposobljenosti za rad s visokim naponom, koje se
izdaje nakon pohađanja odgovarajućeg tečaja. Prilikom radova na visokonaponskim
sustavima potrebno se je pridržavati osnovnog pravila:
Osim mjerenja sa ispitivačem napona nikakvi drugi radovi pa ni mjerenja nisu dozvoljeni
dok sistem nije uzemljen. Radnik niti u kojem slučaju ne smije dodirnuti fazne vodiče
niti se približiti istima dok sistem nije uzemljen bez obzira što je isključen sa napajanja.
54
važni krugovi) koristi se prijenosni kabel za uzemljenje sa 4 kraja (tzv. 'pauk') (slika 38b) od
kojih se najprije jedan spaja na masu a zatim ostala tri na svaku fazu koja se uzemljuje.
Nakon završetka posla redoslijed je obrnut.
Prije nego se krene sa iskapčanjem i uzemljenjem visokonaponskih električnih
uređaja potrebno je analizirati sve korake sa stanovišta sigurnosti. Obično su te sigurnosne
procedure pohranjene u obliku pisanog dokumenta (Job Safety Analysis Form) i u njima je
detaljno opisana procedura za izolaciju i uzemljenje pojedinog uređaja, te njihovo ponovno
vraćanje u radno stanje. Iste te procedure nalaze se i unutar dozvole za rad s visokim
naponom kako bi svaki korak kod izolacije bio propisno sproveden.
Dozvola za rad na visokom naponu (HV work permit ili EPTW -electrical permit to work)),
potpisana i odobrena od strane odgovorne osobe, predstavlja službeni dokument, koji
omogućuje vršenje radova na postrojenjima i uređajima visokog napona unutar jasno
definiranog vremenskog intervala. Osoba koju ju popunjava i vrši iskapčanje, odnosno
elektro časnik za sigurnost (Safety Electrical Engineer) ne mora nužno biti i odgovorna
osoba. Odgovorna osoba čiji potpis je potreban da bi dozvola bila važeća je u pravilu glavni
elektro časnik (Chief Electrotechnical Officer (CETO). Prilikom iskapčanja električne
propulzije potrebne su najmanje dvije kvalificirane osobe, od kojih barem jedna mora imati
ovlaštenje za rad s visokim naponom. Dozvola za rad s visokim naponom obično ima pet
dijelova:
1. Utvrđuje se posao koji treba obaviti. Potpisuje odgovorna osoba.
2. Risk Assessment (procjena opasnosti) utvrđuje na kojim mjestima treba izolirati i
uzemljiti sistem i gdje treba postaviti pločice danger/caution. Potpisuje ga glavni
elektro časnik (Chief Electrotechnical Officer -CETO) ili upravitelj stroja (Cheef
Engineer).
3. Osoba odgovorna za postavljeni zadatak potpisuje da izjavljuje da je zadovoljna sa
mjerama opreza i da je HV krug bio izoliran i uzemljen.
4. Izvještaj o obavljenom poslu ili odustajanju od istog potpisuje osoba odgovorna za
postavljeni zadatak.
5. Poništenje EPTW sa potpisom odgovorne osobe koja ga je i izdala. I bez poništenja
EPTW obično važi samo 24 sata.
Kako bi se pogreške prilikom izolacije svele na minimum koristi se sustav sigurnosnih
ključeva koji
uključuje dvostruke brave sa samo jednim ključem, kao mehanička zaštita od ljudske
pogreške. Jedan prekidač se ne može uključiti dok se drugi ne isključi izvuče ključ i otključa
prekidač koji se želi uključiti i obratno. Postupak izolacije glavnog generatorskog prekidača
pomoću sustava sigurnosnih ključeva prikazan je na slici 39.
55
Slika 39. Postupak izolacije glavnog generatorskog prekidača pomoću sustava sigurnossnih
ključeva
56
14. Električni poriv broda
Slika 40. Potpuno integrirani elektroenergetski sustav (IFEP-Integrated Full electric Ship)
57
velika snaga centrale za napajanje ostalih tehnoloških sustava
Smanjenje potrošnje goriva primjenom električne propulzije:
Iako ima ukupno 8-12% gubitaka energije u konverziji i prijenosu u odnosu na2-4% kod
direktne mehaničke propulzije (slika 41), električna propulzija štedi gorivo jer omogućuje:
rad pogonskih strojeva s konstantnim okretajima u području oko optimalnog
opterećenja kod svih brzina broda (postiže se uključivanjem odgovarajućeg broja
agregata)
veći hidro-dimanički stupanj korisnosti zbog: povoljnijeg položaja vijka, povoljnijeg
nagiba vijka, većeg promjera vijka i primjene podtrupnih porivnika.
g/kWh
205 električna propulzija (4 dizel-generatora i 2 podtrupna potisnika)
dizel-mehanička propulzija (4 dizel-motora, 2 reduktora i 2 vijka)
200
direktna dizel-mehanička propulzija (2 dizel-motora i 2 vijka)
195
190
185
180
175
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
P/Pn
Postiže se:
smanjenjem strojarnice korištenjem bržih dizel-motora i plinskih turbina za
pogon generatora umjesto sporohodnih motora za direktnu dizel-mehaničku
propulziju
58
povoljnijim smještajem pogonskih strojeva unutar jedne ili više proizvoljno
raspoređenih manjih strojarnica zahvaljujući potpunoj slobodi koju daje
električni prijenos snage
TERET
TERET
TERET
TERET
59
Dodatno smanjenje buke i vibracija primjenom podtrupnih porivnika:
eliminacija dugačkih osovinskih vodova
povećanje razmaka između oboda vijka i trupa
60
sposobnost regulacije brzine
povremeni četverokvadratni intermitirani pogon
Pored navedenih osnovnih zahtjeva, propulzijski elektromotori moraju ispuniti i niz
drugih tehničko-ekonomskih i sigurnosnih uvjeta koji proizlaze iz specifičnosti eksploatacije
broda:
besprijekoran rad u ekstremnim klimatskim uvjetima
besprijekoran rad pri propisanim nagibima
otpornost na vibracije i udarce
otpornost na koroziju
visoki stupanj korisnosti
male dimenzije a posebno promjer motora
mala težina
visoka pouzdanost
tolerantnost na kvarove
mali obim i jednostavnost održavanja
mogućnost rada s jednostavnijim pretvaračima frekvencije
visoki faktor snage
povoljna cijena
61
niži stupanj korisnosti
niži faktor snage.
Smanjenje zračnog raspora osnovni je problem konstruktora asinkronih motora,
posebno kada su u pitanju velike snage i male brzine. Iako jednostavna i kompaktna izvedba
rotora i suvremena tehnologija izrade dozvoljava maksimalno smanjenje zračnog raspora,
ostaje problem zračnosti ležaja. Na velikim asinkronim propulzijskim motorima (20 MW, 180
min-1) uspjelo se smanjiti zračni raspor na 5mm.
62
14.3.3. Sinkroni motori s permanentnim magnetima:
Otkrićem magneta zasnovanih na metalima rijetkih zemalja (SmCo i NdFeB) sedamdesetih
godina prošlog stoljeća i razvojem energetske elektronike otvoren je put za gradnju velikih
motora s permanentnim magnetima. Daljnjim usavršavanjem permanentnih magneta, uz
postepeni pad cijena magneta i pretvarača frekvencije, tek su posljednjih petnaestak godina
stvoreni uvjeti za proizvodnju komercijalno konkurentnih velikih motora za električnu
propulziju brodova.
Slika 45. Sinkroni motor s permanentnim magnetima: a) uzdužni presjek, b) poprečni presjek
63
14.4. Propulzijski pretvarači frekvencije
Osnovni zadatak pretvarača frekvencije u sustavu električne propulzije je da omogući
promjenu smjera vrtnje i broja okretaja propelera u širokom rasponu brzina. Pored toga
pretvarač frekvencije najčešće još i reducira frekvenciju izvora kako bi se ona prilagodila
predviđenom nominalnom broju okretaja propulzijskog motora, odnosno brodskog vijka.
Kao i sva druga brodska oprema, pretvarači frekvencije moraju biti prilagođeni eksploataciji
u brodskim uvjetima, odnosno ispunjavati propise i pravila o gradnji brodova. Električna
propulzija postavlja pred pretvarače frekvencije sljedeće zahtjeve:
veliku snagu
rad u sva četiri kvadranta
visoki stupanj korisnosti
nizak sadržaj viših harmonika na izlazu
nisko izobličenje ulazne struje
visok faktor snage
visoku pouzdanost
jednostavnost održavanja i dijagnostike
malu masu i volumen
nisku cijenu
14.4.1. Sinkrokonverter:
Sinkrokonverter je indirektni pretvarač frekvencije s utisnutom strujom koji se sastoji od dva
dvosmjerna tiristorska punovalna mosna ispravljača povezana na istosmjernoj strani.
Tiristori mrežnog mosta komutiraju zahvaljujući trofaznom sustavu mrežnog napona, a
tiristori motorskog mosta gase se po istom principu zahvaljujući trofaznom sustavu
induciranih napona na sinkronom motoru. Njegova je primjena prema tome ograničena
isključivo na elektromotorne pogone sa sinkronim motorima.
Danas se u sustavima električne propulzije gotovo isključivo koriste para-12-pulsne
konfiguracije sastavljene od dva nezavisna 6-pulsna sinkrokonvertera napajana iz galvanski
odvojenih fazno pomaknutih transformatora, priključena na odvojene namotaje
dvonamotnog propulzijskog elektromotora (Slika 46). Velika prednost para-12-pulsne
konfiguracije je i potpuna električna odvojenost dva trofazna sustava što u slučaju kvara na
propulzijskom transformatoru, pretvaraču ili dijelu motora jedne polovine sustava,
omogućuje samostalni rad ispravne polovine sustava (half motor operation) i prema tome
plovidbu s pola instalirane snage propulzije.
64
Sinkrokonverter može raditi u sva četiri kvadranta. U motorskom radu mrežni most
radi u ispravljačkom, a motorski u izmjenjivačkom režimu rada, da bi u generatorskom
režimu rada mostovi zamijenili uloge. Maksimalne snage sinkrokonvertera korištenih u
električnoj propulziji su do 25MVA, ali proizvođači nude i sinkrokonvertere mnogo veće
snage (75 MVA uz napon na motoru do 22 kV).
Kod pokretanja i sasvim malih brzina (5 do 10% nazivne brzine), kada je inducirani
napon u statorskim namotajima sinkronog motora premalen da omogući mrežnu komutaciju
tiristora, sinkrokonverter mora raditi u pulsnom režimu. U pulsnom režimu rada se jako
povećavaju pulzacije u razvijenom momentu, a prema tome i vibracije na osovini motora, pa
dulji rad pri brzinama manjim od 5-10% nije preporučljiv jer može izazvati mehanička
oštećenja u sustavu propulzije, posebice ako je ugrađen reduktor.
Sinkrokonverter za mrežu predstavlja opterećenje s promjenljivim faktorom snage
ovisnim o brzini propulzijskog elektromotora. Kod nominalne brzine je cosφ otprilike 0,9,
dok se sa smanjenjem brzine spušta prema nuli, što je posljedica sve kasnijeg okidanja
tiristora ispravljačkog mosta kako bi frekvencija i napon na motoru zadržali konstantan
odnos (U/f=konst.).
14.4.2. Ciklokonverter
Ciklokonverter je najstariji i za sada još uvijek jedini direktni pretvarač frekvencije u
komercijalnoj upotrebi. Danas se u sustavima električne propulzije uglavnom koriste para-
12-pulsne konfiguracije sastavljene od dva nezavisna 6-pulsna ciklokonvertera napajana iz
galvanski odvojenih fazno pomaknutih transformatora i priključena na odvojene namotaje
dvonamotnog propulzijskog elektromotora (Slika 47). Šest-pulsni trofazni ciklokonverter se
sastoji od tri para tiristorskih punovalnih mosnih ispravljača, što znači da ima ukupno 36
tiristora.
65
Ciklokonverter formira sekundarni napon na osnovi ispravljenog primarnog napona.
Kako bi se na sekundaru dobio izmjenični napon potrebna su dva anti-paralelno spojena
ispravljača, od kojih jedan (pozitivna grupa) gradi pozitivnu poluperiodu, a drugi (negativna
grupa) negativnu poluperiodu izlaznog napona. Zbog opisanog načina rada ciklokonverteri
ne mogu podizati već samo snižavati frekvenciju, a kvaliteta izlaznog napona i struje pada s
povećanjem frekvencije izlaznog napona, koja u pravilu ne prelazi 30% frekvencije napajanja.
Najznačajnija prednost ciklokonvertera je jednostavna mrežna komutacija tiristora.
Odsutnost komutacijskih krugova daje izuzetno jednostavnu konfiguraciju
energetskog sklopovlja ciklokonvertera i stoga pojednostavnjuje popravak, kontrolu i
održavanje, što su izuzetno značajne kvalitete u brodskoj primjeni, a posebno u slučaju
sustava propulzije. Niska frekvencija prekapčanja i prirodna mrežna komutacija, garantiraju
vrlo male gubitke u elektroničkim ventilima i omogućuju primjenu tiristora najvećih snaga.
Pored vrlo složenog harmoničkog spektra, osnovni nedostatak ciklokonvertera je i
vrlo nizak faktor snage prema mreži. Zbog varijacija u kutu vođenja tiristora ispravljačkih
mostova tijekom poluperiode izlaznog napona, potrebnog za postizanje približno
sinusoidalne struje, faktor snage ciklokonvertera u najpovoljnijem slučaju, a to je kod punog
broja okretaja, obično iznosi oko 0,75. S druge strane faktor snage na motorskoj strani
pretvarača ovisi isključivo o karakteristikama motora. U slučaju sinkronih motora
sekundarni faktor snage može biti jednak jedinici što značajno doprinosi smanjenju gubitaka,
ali i smanjenju snage pretvarača i motora.
Kao prednosti ciklokonvertera treba svakako navesti i jednostavan rad u sva četiri
kvadranta, bez dodatnog sklopovlja, te odličnu dinamiku kod pokretanja i malih brzina, što
je posebno važno za brodove koji se često podvrgavaju naglim manevrima.
Slika 48. Visokonaponski ŠIM pretvarač frekvencije s tri nivoa napona i aktivnim (ŠIM)
ispravljačem
66