Rješavanje problema zamora materijala

Abaqus + FE Safe
Tomislav Lesičar
tomislav.lesicar@fsb.hr

Fakultet strojarstva i brodogradnje,

Sveučilište u Zagrebu, I. Lučića 5, 10000 Zagreb

Zagreb, 2011.
Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu
 Sadržaj

1. Uvod
2. Veza ProEngineer – Abaqus
3. Adaptivna analiza
4. Podmodeliranje
5. Lančano zadavanje analiza
6. Analiza zamora u FE Safe-u
7. Propagacija pukotine

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 1. Uvod
Nastavno osoblje laboratorija
Nastavnici:
• doc. dr. sc. Igor Karšaj
• prof. dr. sc. Jurica Sorić
• prof. dr. sc. Zdenko Tonković, voditelj Laboratorija za numeričku mehaniku
• prof. emeritus dr. sc. Ivo Alfirević

Asistenti:
• Tomislav Lesičar, mag. ing. mech.
• Eduard Marenić, dipl. ing.

Znanstveni novaci:
• Boris Jalušić, mag. ing. mech.
• dr. sc. Tomislav Jarak
• Martina Lovrenić – Jugović, dipl. ing.
• Ivica Skozrit, dipl. ing.
• Lana Virag, mag. ing. mech.

www.fsb.hr/lnm

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 Eksperimentalno 1.
i numeričko
Uvod modeliranje
Razvoj metode za povećanje pouzdanosti vjetroagregata
položaj odziv s
monitoring tenzometara tenzometra
sustav

usporedba
rezultata
podaci o eksperimenta i
vjetru numerike

modeliranje numerička
opterećenja analiza

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

Eksperimentalno 1.
i numeričko
Uvod modeliranje
Rješavanje problema sudara

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

Eksperimentalno 1.
i numeričko
Uvod modeliranje
Modeliranje procesa zavarivanja
9

d
el
w

300
eb
W
6
y

ng
ldi i ng
z x d we eld
n w
co st 0
B Se Fir A 25
D C
0
F E 50

Flange

12
500

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

Eksperimentalno 1.
i numeričko
Uvod modeliranje
Analiza čvrstoće tankostijene boce

p=73,6 bar

p=75,0 bar

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

Eksperimentalno 1.
i numeričko
Uvod modeliranje
Procjena cjelovitosti tlačnih posuda

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

Eksperimentalno 1.
i numeričko
Uvod modeliranje
Procjena cjelovitosti tlačnih posuda

KI

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 1. Uvod
Oprema Laboratorija za numeričku mehaniku

• Licenca programskog paketa ABAQUS (od 1996. godine)

• Licenca programskog paketa FE-Safe (od 2008. godine)

• Klaster računalo (iz 2008. godine)

ARAMIS 4M – optički sustav

Doktorati: Predrag Čanžar (FSB + Končar Institut), Tomislav Lesičar (FSB)

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 2. Veza ProEngineer - Abaqus

ProE Abaqus

• ACIS SAT (.sat),

• IGES (.igs, .iges),
• VDA (.vda),
• STEP (.stp, .step),
• CATIA V4 (.model, .catdata, .exp),
• CATIA V5 (.CATPart, .CATProduct),
• Parasolid (.x_t, x_b, .xmt),
• ProE/NX/IDEAS/CATIA V5 Elysium Neutral (.enf)

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 3. Adaptivna analiza

 ce 
   100  
 cb 

Solution Quantity Error indicator variable  ce  Base solution variable  cb 

Element energy density ENDENERI ENDEN

Mises stress MISESERI MISESAVG
Equivalent plastic strain PEEQERI PEEQAVG
Plastic strain PEERI PEAVG
Creep strain CEERI CEAVG
Heat flux HFLERI HFLAVG
Electric flux EFLERI EFLAVG
Electric potential gradient EPGERI EPGAVG

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 3. Adaptivna analiza
Solution Quantity Error indicator variable Default sizing method

Element energy density ENDENERI Uniform error distribution

Mises stress MISESERI Minimum/maximum control
Equivalent plastic strain PEEQERI Minimum/maximum control
Plastic strain PEERI Minimum/maximum control
Creep strain CEERI Minimum/maximum control
Heat flux HFLERI Uniform error distribution
Electric flux EFLERI Minimum/maximum control
Electric potential gradient EPGERI Minimum/maximum control

The uniform error distribution

• jednolika distribucija greške po čitavom području adaptivne analize,
• greška mora zadovoljiti zadani kriterij globalno po čitavom području,
no ne i po svakom elementu
Minimum/maximum control
• omogućuje fleksibilnost pri ponovnoj diskretizaciji modela,
• definiraju se dvije granice dozvoljene greške:
max za područja s maksimalnim vrijednostima iz prošle iteracije (npr. naprezanje),
min za područja s minimalnim vrijednostima iz prošle iteracije

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 3. Adaptivna analiza

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 3. Adaptivna analiza

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 4. Podmodeliranje

• tehnika koja se koristi kod detaljnog analiziranja područja interesa u modelu,

npr. područje visokih naprezanja,
• pruža preciznije i detaljnije rješenje,
• složenija i detaljnija geometrija,
• računalno jeftiniji modeli s jednakom ili boljom točnosti u područjima koja su od
posebnog interesa

Analiza tehnikom podmodeliranja izvodi se u 3 koraka:

• provođenje globalne analize i pohranjivanje podataka u blizini ruba podmodela,

• definiranje skupa "pogonjenih" čvorova na podmodelu,
• pokretanje analize podmodela koristeći “pogonjene” čvorove kao ulaz

Lit.: Abaqus Analysis User’s Manual

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 4. Podmodeliranje

Tehnike podmodeliranja
• čvorna,
• koristi rezultate u čvorovima (pomake, temperaturu, stupnjeve slobode gibanja)
za interpolaciju rezultata globalnog modela na čvorove podmodela,
• površinska,
• koristi polje naprezanja globalnog modela koje interpolira u integracijske točke
podmodela

Tipovi podmodeliranja
Dvodimenzijski modeli Trodimenzijski modeli
• Solid to solid, • Solid to solid,
• Acoustic to structure • Shell to shell,
• Membrane to membrane,
• Shell to solid,
• Acoustic to structure

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 4. Podmodeliranje
podmodel

globalni model

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 5. Lančano zadavanje analiza

• pomoću .bat filea

• u tekstualni file se napiše naredba za pokretanje analize koju želimo pokrenuti
• abaqus job = ime analize interactive

(abaqus job=analiza1 interactive

abaqus job=analiza2 interactive
abaqus job=analiza3 interactive
...
)

• pokrenuti .bat file

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 6. Analiza zamora u FE Safe-u
O zamoru materijala
• Visokociklički zamor (high-cycle (low strain) fatigue) − lom nastupa nakon velikog
broja ciklusa opterećenja (> 100000 ):
− naprezanja i deformacije su u elastičnom području,
− S−N krivulja (Wöhler, 1860) → S−N metoda.

• Niskociklički zamor (low-cycle (high strain) fatigue) − lom nastupa nakon 100−100000 ciklusa:
− naprezanja i deformacije su u elastoplastičnom području,
− broj ciklusa do iniciranja pukotine (Ni) → ε−N metoda,
− broj ciklusa rasta pukotine do kritične duljine (Np) → da/dN,

Amplituda naprezanja
− broj ciklusa do loma: Nf  Ni  N p .
FE Safe Abaqus

Broj ciklusa do loma, Nf

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 6. Analiza zamora u FE Safe-u

• za provedbu analize zamora u programskom paketu FE Safe potrebni su rezultati

statičke analize,
• rezultati statičke analize koriste se kao ulazni podaci za proračun zamora,
gdje se statičkom stanju naprezanja dodijeljuje se vremenska promjena

1,5

0,5

-0,5

-1

-1,5
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 6. Analiza zamora u FE Safe-u
S – N metoda
Princip sličnosti (principle of similitude):
Broj ciklusa do loma konstrukcijske komponente jednak je broju ciklusa do loma
epruvete, ako u konstrukcijskoj komponenti i epruveti vlada isto nominalno
naprezanje (S).

Amplituda naprezanja, Sa (MPa)

dinamička izdržljivost

Broj ciklusa do loma, Nf

Broj ciklusa do loma (Nf) u ovisnosti o amplitudi naprezanja (Sa) u dvostrukom
logaritamskom mjerilu izražen analitički je:
Sa  Sf  N f 
b
log Sa = log Sf + b log N f ,
gdje je: S'f koeficijent zamorne čvrstoće, b = eksponent zamorne čvrstoće.
Copyright © Z. Tonković

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 6. AnalizaS−N metda
zamora u FE Safe-u
Utjecaj srednjeg naprezanja na zamornu čvrstoću
Sa
Srednje naprezanje je
različito od nule

Gerberova krivulja
A

Goodmanova linija

Sa S m
Goodmanova relacija:  1
Sa0 S ult Sy Sult Sm
Soderbergova linija
Srednje naprezanje
2
Sa  S m 
Gerberova relacija:  1
Sa0  Sult  • Soderbergova relacija je najkonzervativnija.
2 • Goodmanova relacija se najčešće primjenjuje za
Sa  S m  krhke metale. Konzervativna je za duktilne metale.
Sodebergova relacija:    1 • Gerberova relacija je dobra za duktilne metale.
Sa0  S y 

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 6. Analizaε−N metoda
zamora u FE Safe-u
 – N metoda
Plastična komponenta deformacije [FE-Safe]:

 p
  f  2 N f 
c

2
ε'f − koeficijent zamorne duktilnosti
c − eksponent zamorne duktilnosti

  e  p
 
2 2 2
ukupna deformacija

Coffin-Mansonova relacija [FE-Safe]:

  f
  2 Nf    f  2 Nf 
b c

elastična
plastična
2 E
Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu
 6. Analiza zamora u FE Safe-u
• karateristike materijala

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 6. Analiza zamora u FE Safe-u
• odabir algoritma analize

• Principal Stress (CP)

• utjecaj srednjeg naprezanja prema Gerberu
(duktilni materijali)

3 369 341 ciklus, element 12047

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 6. Analiza zamora u FE Safe-u

element 12047

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 7. Propagacija pukotine
Analiza rasta pukotine (temelji se na linearno-elastičnoj mehanici loma)

Stabilan rast pukotine

(Parisovo područje) ∆Kth – najmanja vrijednost ∆K ispod
koje neće doći do širenja pukotine

Nestabilni rast pukotine – lom

da
 C (K ) m
dN
C, m – konstante materijala
Spori rast pukotine

∆KC – vrijednost ∆K kod koje dolazi

log(da/dN)

do naglog loma  K max  K c 

m

C I II III približno % od ukupnog vremena

85-90% 5-8% 1-2%
∆Kth logK) ∆KC

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 7. Propagacija pukotine
da
 C  K  - Parisov zakon,
n
•
dN
• C, n - parametri materijala,
• K    a    a - amplituda koeficijenta intenzivnosti naprezanja,
•   a  - nepoznata funkcija koja ovisi o geometriji komponente i pukotine,
•  - amplituda naprezanja,
• a - duljina pukotine pukotina

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 7. Propagacija pukotine


a1 a2 a3

K1 K 2 K 3

 a

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

 7. Propagacija pukotine

K    a    a

gdje je:
 a
K  K max  K min ,
   max   min , za R  0,
   max za R  0
a

da
 C  K 
n

dN

1 a da
N(a)  
C     
n a0 n
 (a)  a

Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu

Rješavanje problema zamora materijala
Abaqus + FE Safe
Tomislav Lesičar
tomislav.lesicar@fsb.hr

Fakultet strojarstva i brodogradnje,

Sveučilište u Zagrebu, I. Lučića 5, 10000 Zagreb

Zagreb, 2011.
Laboratorij za numeričku mehaniku Sveučilište u Zagrebu