Jane Cobbald

VIKTOR SCHAUBERGER
Život u učenju od Prirode
 Jane Cobbald

VIKTOR
SCHAUBERGER
Život u učenju od Prirode
 SADRŽAJ

PREDGOVOR HRVATSKOM I Z D A N J U
9

ZAHVALE
15

PREDGOVOR ALICKA BARTHOLOMEWA

17

UVOD
19

1. NASTANAK V O D E N O G A ČAROBNJAKA
23

2 . KRIVUDAV P U T D O M U D R O S T I
29

3. OSJEĆANJE ZEMLJINOGA P U L S A
39

4. JAJA IJAJOLIKI OBLICI

51

5. RITMOVI ŽIVOTA
61

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M
69

7. KAKO STVARI RASTU

77
 8. ŽIVOTNE ENERGIJE
P R E D G O V O R HRVATSKOM IZDANJU
87

9. MATERIJALNA RAZLIKA
99

10. NASLIJEĐE, N A D A H N U Ć E I VIZIJA D A V N O J E R E Č E N O - jezici postoje da bi sc ljudi lošije razumjeli. Riječi ne mogu
109 uobličiti cjelovitost misli niti prenijeti sve nijanse značenja ili kulturnoga konte­
ksta. Isto vrijedi i za definicije i sve druge izraze koji teže t o m e da precizno opišu
1 1 . PREDAJUĆI ŠTAFETU
neku pojavu, nakon što su je prvotno izolirali od ostatka svijeta.
121
Nigdje takav problem nije bolje uočljiv nego u pokušaju sažetoga opisivanja čo­

12. U DVADESET PRVO STOLJEĆE vjeka o kojemu govori ova knjiga. Drugim riječima, nemoguće je precizno defi­
131 nirati tko i stoje bio Viktor Schauberger. Štoviše, u suvremenome poimanju svi­
jeta, kojim vladaju specijalisti za razna područja, to je jednostavno nemoguće.
RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER
Viktor Schauberger nalikuje osobi izvan svoga pravog vremena. Vjerujem da bi
135
nekada davno - u doba vladavine možda dubokoumnijih doktrina koje su spa­

IZVORI, VEZE I PRIMJENE jale umjetnost, religiju, filozofiju i znanost u neodvojivu cjelinu, što je danas ne­

143 zamislivo — stvari stajale znatno drugačije.

T k o je, dakle, bio Viktor Schauberger? Pokušajmo sa - znanstvenik. Doista,

KAZALO
ako je znanost disciplina koja pokušava dokučiti istinu o prirodi svijeta oko nas,
149
Schauberger je to doista bio. Ali opet - kada bi Schauberger saznao da ste ga na­
zvali znanstvenikom, vjerojatno bi se uvrijedio. Po pitanju metode, njegov je p u t
spoznaje bio p o t p u n o različit. On se nije bavio analizom, razbijajući p r e d m e t u
sitne dijelove da bi na temelju djelića pokušao spoznati nešto o cjelini. On je pro­
matrao cjelinu sa svim njenim neodvojivim elementima i vezama između njih.
Tako je otkrivao temeljna, upotrebljiva načela koja nisu imala usputne destruk­
tivne učinke. Kako i bi? Bila su to načela Prirode same. Stoga gaje njegov put vo­
dio u p o t p u n o suprotnome smjeru od onoga kojim se kreće suvremena znanost.
T a m o gdje su oni vidjeli mrtvu tvar i mehanizme, on je vidio inteligenciju priro­
de i živa bića. D o k su oni vodu smatrali kemijskim spojem, on ju je smatrao ži­
vim bićem. Do biti vode nije bilo moguće doći promatrajući atome od kojih se
sastoji, njena se priroda otkrivala ponašanjem unutar većih sustava kojih je bila

9
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE PREDGOVOR

dio i koje je, prema Viktorom shvaćanju, animirala, bivajući nešto nalik krvi or­ elektriciteta koji je izume stvarao na temelju shvaćanja kako funkcionira sama

ganizma kojega znamo kao Zemlju. Kao i mi sada, tako se i Schauberger suočio Priroda. On je stvarao izume, ali oni su bili tek posljedica otkrivanja načela koja

s manjkom izraza koji bi opisivali ono što je otkrio. Stoga je morao sam skovati nitko prije njega nije uvidio. Schauberger je shvaćao principe cjelovitosti, ali je

novu terminologiju. Ne treba posebno naglašavati da to također nije pripomo- bio i konkretan. Usprkos tome što je toliko volio boraviti u šumi, on nije nudio

glo prihvaćanju njegovih ideja i razumijevanja svijeta. Razilaženja, animoziteti i povratak životu u šumi već tehnološki svijet zasnovan na p o t p u n o drukčijim na­

nerazumijevanje sa znanstvenom zajednicom bili su neminovni. Njegov put bio čelima od danas prevladavajućih. Istim onima koja vladaju u šumi i na svakome

je put intuitivne spoznaje funkcioniranja cjeline. Schauberger nije mogao shva­ drugom netaknutom dijelu našega planeta.

titi kako akademski ljudi (osim časnih iznimaka) ne uviđaju očigledne stvari Schauberger je veći dio života proveo u frustraciji. Njegove ideje bile su toliko
koje je, uz to, mogao zorno dokazati i demonstrirati - bilo eksperimentom, bilo drukčije od svega što čini suvremeni znanstveni i tehnološki idejni sklop, da za­
učinkovitošću nekoga izuma nezamislive efikasnosti, utemeljenog upravo na tim pravo nikada nije imao priliku n a m e t n u t i ih. Sto može jedan čovjek protiv bu­
načelima. Stoga ih je smatrao neznalicama. O n i mu nisu ostajali dužni. Ta on je jice? Ništa.
bio tek lugar, neobrazovan čovjek koji je većinu svoga života proveo u šumi. Zar
Ili ipak može bar nešto? O n o stoje Schauberger i napravio - ostaviti svoje za­
je to čovjek koji će davati lekcije desecima stručnjaka, znanstvenika, inženjera
misli i ideje onima koji dolaze. Jer ideje putuju dugo i polako - ponekad deset­
i profesora?
ljećima (kao što zorno svjedoči i ova knjiga, prva koja predstavlja Schaubergera
Stoga, da ne bismo uvrijedili ni Schaubergera ni znanstvenike, pokušajmo ga na hrvatskome jeziku). Ponekad i stoljećima. Nadajmo se da ovo potonje neće
nazvati - filozofom. Doista, značajan dio njegovih zaključaka doveo ga je na trag biti slučaj s Viktorovim otkrićima.
velikih filozofa povijesti, od antičke Grčke nadalje. Usporedba njegovih zaklju­
Toliko slova smo potrošili, a nismo definirali tko je bio Viktor Schauberger.
čaka i zaključaka nekih od najvećih filozofa u povijesti pokazuje da između njih
Možda bi neki apstraktniji izrazi poput »filozof p r i r o d e « ili »znanstvenik rene­
skoro da nema nikakve razlike. Kada se ne bi znalo da je riječ o neobrazovanu
sansnoga t i p a « , bio manje neprecizan - ali zato ne bi bio ništa više precizan.
lugaru, čovjek bi pomislio daje Schauberger prepisao misli Platona, Heraklita,
S obzirom na to daje Schauberger bio čovjek sa sposobnošću pronicanja dubo­
Pitagore, Keplera, Goethea... Osim toga, filozofi su umovali, ali na temelju svo­
ke magije prirode kroz proučavanje vode, možda je, na kraju krajeva, izraz koji
jih zaključaka nisu stvarali praktične izume. Stoga p r o p a d a naš pokušaj opisa
ga najbolje opisuje upravo onaj po kojemu je i postao slavan.
Schaubergera kao filozofa. Tek filozofa, u ovom slučaju.
»Čarobnjak v o d e « .
Stoga pokušajmo s - izumitelj. Taj pojam doista ima p u n o veze sa Viktorom
Doista, bio je potreban čarobnjak đa bismo shvatili što ta obična, svakodnevna
Schaubergerom. Bio je inovator i izumitelj na mnogim poljima. Na popisu njego­
vođa, tvar koje oko nas ima u gotovo neograničenim količinama, uistinu jest.
vih izuma i inovacija nalaze se korita za spuštanje trupaca, brane, konstrukcije ko­
rita rijeka, vodovodne cijevi, alati za zemljodjelstvo, letjelice koje su mogle levitira- K R E Š I M I R M I Š A K

ti, čak i neke vrste »free energy « uređaja... Pa ipak, on nije bio »klasični« izumi­
telj, nalik, recimo, Edisonu, koji je m u k o t r p n o m m e t o d o m pokušaja i pogreša­
ka dolazio do izuma koji su funkcionirali u okviru poznatoga znanja. Kada smo
već spomenuli Edisona - Schauberger je bio više nalik Tesli, intuitivnom geniju

10 11
Ovu knjigu posvećujem gospodi Ingeborg Schauberger,

iznimnoj i odlučnoj dami koja je vjeru u svoga svekra

održala više od pedeset godina.

 ZAHVALE

O k o ove knjige pomogli su mi dragi prijatelji: Jenny Mitchell u Australiji; Wolf­

gang i Susanne Prock, Johannes Stadler, Jorg i Ingrid Schauberger te gospoda In-
geborg Schauberger u Austriji; Curt Hallberg u Švedskoj te Alick Bartholomew,
Nick Raeside, Denise Tearle i Gill Whitehurst u Ujedinjenome Kraljevstvu. Za­
hvaljujem svima, a osobito svome partneru Nigelu Thorleyu koji je bio izrazito
dobroćudan za vrijeme cijeloga ovog projekta.

Kako ova knjiga obuhvaća i stanovita sporna područja, izazvat će razlike u mišlje­
njima o svome sadržaju. Za njih i pogreške u tekstu sama snosim odgovornost.

Jane Cobbald

OPASKA ČITATELJU

Viktor Schauberger živio je u prvoj polovici dvadesetoga stoljeća, u svijem vrijedno­

sti drukčijih od današnjih. Jedna od promjena koje su se otada dogodile jest odnos
prema lovu. Za njegova naraštaja, odlazak ljudi u lov predstavljao je prirodnu stvar.
Nije vidio ništa sporno između lova i svojega silnog poštovanja Prirode. Danas je
svijet složeniji i mnoge su vrste u divljini ugrožene pa neki od nas imaju o tome po­
dijeljene stavove. Međutim, neporecivo je da brojne od njegovih izvanrednih priča
potječu iz vremena dok je, loveći, samovao u planinskim šumama.

ZABILJEŠKA O ILUSTRACIJAMA

Knjiga sadrži izbor crteža Viktora Schaubergera koji ranije nisu objavljivani u ovo­
me obliku. Izabrani su iz nizova skica koje je nacrtao 1946. i 1947. godine. Bilo je to
teško razdoblje za njega i njegovu zemlju. Nije mogao nastaviti ni s jednim od pro­
jekata na kojima je prije radio. Našao se u izolaciji vlastita doma. Onemogućen da
radi na bilo kakvome praktičnom izazovu na otvorenome, povukao se u sebe. Crteži
su nastali na papiru s crtovljem, uglavnom bez popratnih objašnjenja.

15
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Po m o m e mišljenju, oni omogućuju letimičan pogled na svijet kakvim ga vidi

PREDGOVOR
Viktor Schauberger. Svjedoče o njegovu opažanju pojavnih oblika u Prirodi i nje­
govu uviđanju njihova značenja. Neki od njih doimaju se p o p u t vrtloga u brza­ ALICKA BARTHOLOMEWA

ku; drugi su pak nalik sitnoj ribi. Ostali se m o g u tumačiti na oba načina. Sve su
to dijelovi kontinuuma koji pokazuju njegovu očaranost neprekinutim procesi­
ma koje je p r o m a t r a o u igri oko sebe. Svjedoče o njegovu geslu »kapieren u n d
kopieren«, shvati i preslikaj. Drugim riječima, ponajprije nastoj razumjeti Pri­
VIKTOR SCHAUBERGER dao je osobit doprinos znanju o svijetu Prirode. Slavan
rodu, a p o t o m ju preslikaj.
je po svojim otkrićima u području proučavanja vode, u poljoprivrednim tehni­
kama i na području energije - što poboljšava, a što ugrožava život. Schauberger
Skraćenice Schauberger ovih izvora upotrijebljenih u ovome rukopisu: n a m donosi sveobuhvatan, cjelovit pristup razumijevanju Prirode. Rabeći sjajna

VČ - Vodeni čarobnjak rješenja u Prirodi, izumio je uređaje za proizvodnju energije da bi ljude oslobo­
dio robovanja rušilačkim izvorima energije. Razvio je poljoprivredne postupke
PKU - Priroda kao učitelj
kako bi poboljšao kakvoću tla i usjeva.
PZ - Plodna zemlja
Schauberger je pokazao da kod uravnoteženih ekosustava koji su u skladu s pra­
EE - Evolucija energije
vilima bioraznolikosti postoji veća kreativnost i evolucija viših i složenijih oblika
Pojedinosti o ovim knjigama moguće je naći u Literaturi i d o d a t n i m uputama, života, ali da u njima istovremeno vladaju red i stabilnost. Otkada su prohodali Ze­
na 141. stranici. mljom, ljudi surađuju s Prirodom. Iako smo još uvijek dio nje, danas se ponašamo
kao da smo superiorni, dominirajući nad drugim vrstama i zlorabeći njezinu dare­
žljivost. Viktor je prije osamdeset godina upozorio - nastavimo li djelovati protiv
Prirode, Zemljini ekosustavi će oslabjeti, klima će postati razorna, a ljudsko će se
društvo raspasti u ekstremnome nasilju, pohlepi i pandemijsldm bolestima.

Pred n a m a je posve osobita knjiga. Iz Janeine očaranosti glavnim likom proi­

zlazi želja da otkrije kako je djelovao Schaubergerov um. Viktor je bio intuitivan
vizionar - inženjer prije nego egzaktni znanstvenik - te je bio zaokupljen razu­
mijevanjem zagonetnih procesa Prirode. Jane Cobbald n a m pruža vrijedne uvi­
de u Viktorov svjetonazor. Vješto je uvela njegov glas u tekst navodeći anegdote
koje ocrtavaju njegovu osobnost.

Većina istraživača iz knjiga saznaje što treba očekivati da će vidjeti, a p o t o m

promatra o n o što je nesvjesno očekivala. Viktor Schauberger nije imao takvih
očekivanja. Promatrao je s ushićenjem djeteta. Jane ženskom intuicijom prenosi

taj osjećaj zadivljenosti.

16
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD
Njezina objašnjenja važnosti prave vrste gibanja, najkorisnije vrste temperatur­
nih promjena i značenja oblika jajeta od osobite su koristi. Njezini opisi Vikto-
rovih uvida u rast biljaka, suptilnih energija uključenih u to i elektromagnetskih
interakcija u vodi i tlu p o m a ž u da se demistificiraju ti procesi.
Nakon Viktorove smrti njegov sin Walter utemeljio je Schaubergerov istraživač­
ki institut, Pitagora-Keplerovu školu. Janeini razgovori s njegovom udovicom,
gospodom Ingeborg Schauberger pomažu oslikavanju odnosa oca i sina.
Viktor Schauberger, iscjelitelj okoliša i pronalazač tehnologije naklonjene oko­
lišu, živopisno je opisivao kako naše omalovažavanje zakona prirode donosi samo
katastrofe. Njegova vizija čovječnosti koja djeluje unutar prirodnih zakona staza
je koju m o r a m o ponovno otkriti želimo li preživjeti.
Malo je mario za sebe, ali je s razumijevanjem usvajao kako živjeti u skladu s na­
šim okolišem, posvetivši život unapređivanju života drugih. Njegovi uvidi od ži­
votne su važnosti za nas danas, kada prevladavajuća znanstvena paradigma vidi
Zemlju kao inertnu materiju, a prirodu se smatra mehaničkim sustavom te se nje­
zini resursi iskorištavaju na korist čovječanstva, pridonoseći uništavanju okoliša i
klimatskim promjenama. Jane Cobbald predstavlja djelo koje, vrlo čitko, unapre­
đuje razumijevanje silno važnih i značajnih načela koje je Schauberger otkrio.
18
PRIRODE
UVOD
ISPRVA M E zamislima Viktora Schaubergera privukao njegov rad s bakrenim ala­
tom. Odrasla sam na farmi i sjećam se registriranja podsvjesne tuge kada sam se
zapitala treba li ljudski odnos prema Zemlji i njezinim bićima biti baš takav. Sje­
ćam se ovaca u toru u proljeće. Ovce su još poludivlje pa, iako fizički dobro zbri­
nute, torovi se nisu doimali pravim mjestima za njih. Obrađena polja me tako­
đer nisu privlačila. Sume i divljina, manje obuhvaćeni dijelovima posjeda, bila
su mjesta na kojima sam željela boraviti.
Već odrasla, u 1990-ima čitala sam o Viktoru Schaubergeru i nadahnjivala se iz­
vješćima o njegovu radu s bakrenim alatkama. Činilo se to tako profinjenom za­
misli. Možda je naposljetku ipak moguće pronaći drukčiji način obrade zemlje.
Bila sam primorana pričekati još deset godina prije nego što sam mogla nasta­
viti s takvom zamisli. Tada sam imala vrt, tipičan engleski vrt s cvijećem i p o ­
vrćem. Nisam bila odveć uspješna vrtlarica, iako mi nije manjkalo entuzijazma.
Tada sam započela upotrebljavati bakrene alatke u svome vrtu. Radeći s njima
postupno sam uočavala da je riječ o posve drukčijem osjećaju. Alatke su sjekle
tlo čistim rezovima. Dobiva se osjećaj da se radi sa zemljom, a ne protiv nje. Su­
protno tome, upotreba mojih starih željeznih alatki navodila me da se osjećam
kao da uspostavljam svoju volju nad vrtom.
Nikada neću zaboraviti berbu svojih krumpira prve godine. Nekoliko sam go­
dina bila nastojala uzgajati krumpire u malim priređenim recima u dnu vrta, uvi­
jek sa sličnim rezultatom. Svaki put pobrala bih jedva nešto više krumpira nego
sto sam ih posadila i svi su se odreda morali vaditi iz zemlje metalnom šipkom.
Ovaj p u t priča je bila posve drukčija. Biljke su bujno rasle, a početkom kolovoza
krumpiri su stali izvirivati na površinu tla. Skupila sam ih nekoliko da ih o d m a h
pripremim, a ostatak vratila u zemlju s p o k o š e n o m travom. Iskopavši krumpir
19
 JANU COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE UVOD

potkraj kolovoza dobila sam obilan prinos, urod se približavao komercijalnom

uzgoju. Od svih tih krumpira samo je šest izvađeno rilom. D o k ovo pišem, oba­

vila sam berbu ovogodišnjega krumpira, a prinos je jednako dobar kao i te prve

godine.

Nakon prve sezone lišila sam se svojih starih alatki od željeza. Nije mi više pa­
dalo na pamet da ih upotrijebim u vrtu. Još sam uvijek povremeno entuzijastič-
na u svome pristupu vrtlarenju, ali m o r a m kazati da je sada uspješniji nego rani­
je. Sve je to vrlo osobno, a da tako i ostane, pridodajem kako mi se vrt sada čini
sretnijim. Oduvijek me privlačila šuma. Satima sam mogao sjediti i gledati vodu

Ova knjiga nastajala je iz osobnih zapisa. Bila sam očarana Viktorom Schau- kako protječe, a da se ne zasitim i posustanem...

bergerom i pročitala sam sve što sam o njemu uspjela pronaći. Započela sam tra­ Postupno sam započeo igru s tajnim silama vode, predajući svoju svje­

gati za temeljnim načelima u nastojanju da u svojoj glavi posložim različite stra­
ne njegova sustava.
Pred vama je rezultat takvoga nastojanja. U spisima Viktora Schaubergera tra­
žila sam ono što je on vidio, njegova tumačenja zbivanja koja je promatrao, izu­
me koje je razvijao kao rezultat svojih razumijevanja. Ovdje nije konačno objaš­
njenje zamisli Viktora Schaubergera, to su prije zaključci mojih osobnih razmi­
šljanja temeljenih na Schaubergerovoj ostavštini, koju je preveo Callum Coats, i
vlastitim obilascima mjesta u prirodi n a d a h n u t i m njegovim zapisima.
snost i prepuštajući vodi da na neko vrijeme ovlada njome. Malo poma­
lo, ta je igra prerasla u vrlo ozbiljan izazov jer sam shvatio da je moguće
odvojiti svoju svjesnost od tijela i predati je vodi. Kada se moja svjesnost
najzad vratila, najdublje skrivena duša vode često mi je otkrivala najpo-
sebnije stvari...
Primjenjujući tu viziju zavezanih očiju, naposljetku sam razvio vezu s tajno­
vitom Prirodom čiju sam bit postupno učio opažati i razumijevati.
Viktor Schauberger, Priroda kao učitelj, str. 29-30

Moj je cilj istražiti različite strane njegova sustava razmišljanja i predstaviti ih

njegovim riječima. On je kovao nove riječi i pojmove da bi objasnio prirodne pro­

cese koje je promatrao. Moj je osjećaj da Schaubergerova objašnjenja nisu tako

teška koliko su različita. Polazio je od osnovnih načela, putova Mudre Prirode,

kako ju je nazivao.

Mnoge njegove zamisli razilaze se s dominirajućom znanosti, a ponekad joj jed­

nostavno protuslove. Kada se takvo što dogodi, slijedim Viktora Schaubergera,

iako se pozivam i na konvencionalnu znanost kada ona može pomoći u objaš­

njavanju njegova načina mišljenja.

Jane Cobbald, siječanj 2006.

20 21
 I. NASTANAK VODENOGA ČAROBNJAKA

D I O L U G A R S K O G A posla Viktora Schaubergera sastojao se u dovlačenju već pro­

danoga drveta s planine. To se obično radilo tegllenjem na saonicama s upregnu­
tim parom volova. Schauberger je mrzio gledati bol koju na teškom terenu živo­
tinjama zadaje teret koji su morale vući i podnošenje vozačeva biča. Znao je ta­
kođer da vozač mora natovariti saonice što je više moguće kako bi pokrio svoje
troškove i zaradio plaću.

Tragovi kroz snijeg bi se uništili kada bi vozač upotrijebio lance za kočenje na

strminama pa je običavao potjerati volove galopom koji im je trebao olakšati slje­
deći uspon. To je iziskivalo veliki napor životinja te je ovoga puta jedna od njih
posve iznemogla. Vozač je sišao i dao oduška bijesu bičujući i urlajući na izmo­
renu životinju da se podigne. Borila se da ustane na noge, ali se zapetljala u za­
pregu. Schauberger je doviknuo čovjeku da prestane, ali ga je time samo još više
razjario. Ugledao je kako životinji na usta nadire pjena, a u očima sjaji posljed­
nji tračak skršenoga duha.

Čovjek je tada dohvatio povodac sa srebrnim zvončićima i prebacio ga preko

leđa uspravnoga vola na drugoga koji je ležao. Kada mu gaje namjestio preko gla­
ve, to je vola toliko užasnulo da je učinio zadnji napor da se podigne i tada p o d b o
čovjeka koji je odletio ustranu. Za vozača je to bila kap koja je prelila čašu. Opora-
vivši se od pada, dograbio je čekić, obišao oko saonica i odbio lance te su se ldade
s praskom stumbale niz kosinu. Tada je nestao s parom svojih volova.

Nakon što je neko vrijeme razmišljao, Viktor Schauberger vratio se nači­

nu prijevoza koji mu se više sviđao, ali je do tada bio spriječen da ga ko­
risti. Bio je to prijevoz niz planinske potoke. Takav je način ranije dvaput
odbačen iz dva razloga. Prvi je razlog bio taj što se smatralo da bi se tako
uništavala korita bujica, a drugi je bilo mišljenje kako teže klade bukve i
bora neće plutati.

23
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE I. NASTANAK VODENOG ČAROBNJAKA

Znao je kako je njegov otac prevozio tone bukovih stabala vodom na ve­ Otprilike u to vrijeme Viktora Schaubergera zamijetila je princeza, mlada žena
like udaljenosti. Sjećao se očeva objašnjenja da noću i osobito za mjeseči­ princa Adolfa, dok je u njegovu lovištu lovila na svoj rođendan. S istančanim smi­
ne voda postaje svježija i žustrija te tako s lakoćom nosi teške trupce. Na­ slom za pravi trenutak, zazvao je za nju jelena dvanaesterca tradicionalnim nači­
pravio je improviziranu branu i ustavna vrata te u nju nabacao raspršene
n o m austrijskih lovaca, puhanjem u školjku. Poslije nezaboravnoga prvog obila­
klade. Idućega jutra plutale su bez teškoća potokom, ali čim su se sunčeve
ska, princeza je provodila sve više vremena loveći u tom prostranom području, a
zrake probile do vode, drvo je potonulo. Kloneći se dnevnoga svjetla, Vik­
Schauberger ju je pratio u ulozi lovočuvara. U jednoj takvoj prilici raspravljali su
tor Schauberger uspio je gotovo cijelu pošiljku, osim nekoliko jogunastih
»utopljenika« zaostalih u dubokoj jaruzi, spustiti u dolinu. o natječaju koji dotada još nije donio nikakva korisnog rezultata, pa se razgovor
usmjerio na prijedlog Viktora Schaubergera. Princeza se zanimala za p o t a n k o ­
sti. Iako su joj tehničke pojedinosti vjerojatno bile nejasne, mogla je shvatiti da
Viktor Schauberger zacijelo je bio usamljeno dijete. Imao je nekoliko braće i se­
bi, uspije li, ta zamisao bila daleko jeftinija od svih drugih.
stara, ali izgleda daje vrijeme najradije provodio lutajući šumom u blizini svoga
Po povratku, princeza je uvjerila svoga supruga da pobliže pogleda lovočuva-
doma u gornjoj Austriji. Njegov otac, djed i preci kojih se uspijevao sjetiti, radili
rev neobičan, ali obećavajući nacrt. Sporazum je bio na pomolu. Nacrt je trebao
su u šumama. Mladi Viktor upijao je njihove tradicije te se u svom kasnijem ži­
biti prihvaćen p o d uvjetom da Schauberger osigura novac. Pokaže li se uspje­
votu često prisjećao mudrosti koje su mu oni prenosili.
hom, bit će obeštećen. S druge strane, imat će potpuni nadzor nad nacrtom i iz­
Nije bio zaneseni školarac. Njegova tri starija brata krenula su na sveučilište, ali
gradnjom kanala.
kada je otac poželio da i on krene njihovim stopama, Viktor je odbio. Već je bio
Da skratim dugu i događajima ispunjenu priču, Schaubergerov kanal nadmašio
zamijetio da previše učenja iz knjiga sprečava ljude da uoče čuda koja je on tek
je čak i njegova osobna očekivanja. U to doba, manje od desetljeća nakon pada
započinjao opažati. Nije želio doživjeti istu sudbinu, a u tome ga je podržavala
Carstva, austrijsko društvo bilo je još uvijek izrazito hijerarhično. Prihvaćajući tu
majka. Dogovorili su se da će se školovati za državnog lugara.
osobitu priliku koju mu je princ ponudio, Viktor Schauberger je izašao iz svoga
Navršio je dvadeset četvrtu kada je izbio Prvi svjetski rat, te je unovačen. Borio
mjesta u toj rigidnoj hijerarhiji. Od toga trenutka njegov se život počeo razliko­
se u Rusiji, Italiji, Srbiji i Francuskoj te je naposljetku ranjen. Nakon rata zapo­
vati od života njegovih predaka.
slio se kod princa Adolfa von Schaumburg-Lippea gdje je preuzeo skrb za 21000
Schauberger je otada bio poznat kao »vodeni čarobnjak«. Napustio je posao
hektara gotovo nedirnutih šuma u Gornjoj Austriji. U tom velikom lovištu bio
kod princa i krenuo u izgradnju sličnih objekata posvuda u središnjoj Europi. Po­
je najbolji lugar i lovočuvar.
stao je namještenik vlade u Beču. J e d n o m je znanstveniku bilo određeno da su­
Godine 1924. princ je pokrenuo natječaj ne bi li pronašao najučinkovitiji način
rađuje s njim kako bi demistificirao Schaubergerova shvaćanja onima s tradici­
da zrelo drvo dovuče s udaljenih područja u planini. Viktor Schauberger bio je
onalnijim obrazovanjem. Schaubergerov je rad objavljen u znanstvenim časopi­
nastavio sa svojim promatranjem Prirode te je sada predstavio svoje ideje o ka­
sima. Patentirao je nekoliko izuma za poboljšanje kakvoće vode.
nalu za odvoženje trupaca koje je temeljio na svojim proučavanjima. Njegova je
polazna točka bila da izgradi korito onako kako se kreće vodeni tok, a ne kako
Čak i u najranijoj mladosti moja najveća želja bila je shvatiti Prirodu i ta­
to stoji u uobičajenim zamislima o izgradnji kanala. Kako se radilo o neortodok­
kvim se razumijevanjem približiti istini, onoj istini koju nisam mogao otkri­
snoj zamisli, a on je bio tek obični lugar bez službenoga obrazovanja u tome po­ ti ni u školi, niti u crkvi.
dručju, možda i ne iznenađuje što je njegov prijedlog smjesta odbijen. Viktor Schauberger, PKU, str. 29

24 25
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
Kako je rad Viktora Schaubergera postajao sve poznatiji, ne iznenađuje da je
privukao pažnju nacista. Godine 1934. Adolf Hitler ga je pozvao u Berlin. Hi­
tler ga je srdačno pozdravio govoreći mu kako je proučavao njegov rad te da ga
se dojmilo ono što je pročitao. Njihov p r e t h o d n o predviđen tridesetminutni sa­
stanak potrajao je sat i pol. Cijeneći istinu i ne pokazujući obzir za interese vla­
sti, što je obilježilo čitav njegov život, Viktor Schauberger nastavio je Hitleru go­
voriti gdje je njegova politika upravljanja energijom i riječnim tokovima otišla
U krivome smjeru. Hitler se zainteresirao i zatražio od njega da razgovor nastavi
s njegovim znanstvenim savjetnicima. Međutim, sastanci sa savjetnicima poka­
zali su se manje plodonosnima.
Tako je izgledao život Viktora Schaubergera u 1930-ima. Našao se u vrtlogu no­
vih pronalazaka. Prijavljivao je patente za uređaje za proizvodnju energije. Cijelo
vrijeme uživao je podršku nekolicine uglednika, opirući se pritisku establišmen-
ta. Bio je uvjeren da su suvremeni oblici proizvodnje energije opasni, razarajući
i otrovni, te da Priroda djeluje drugim, graditeljskim sustavom stvaranja. Vjero­
vao je da je samo dubokim razumijevanjem djelovanja Prirode moguće otkriti
alternativni način koji bi poboljšao kvalitetu života.
Godine 1941., pred izbijanje Drugoga svjetskog rata, Schauberger je unovačen
iako je još trpio od posljedica ranjavanja u p r e t h o d n o m e ratu i bio suviše star za
aktivnu službu. Viktor Schauberger ostavio je nekoliko zapisa iz toga razdoblja
u kojemu je bio obvezan nastaviti svoja istraživanja u njemačkoj službi. Godine
1943. prebačen je u SS. Pod prijetnjom smrću bio je obvezan raditi za Heinricha
Himmlera. Dodijeljen mu je prostor u blizini koncentracijskoga logora Mautha­
usen te mu je naređeno da u osoblje pozove logoraše. Uspio je izvući neke ustupke
- svi koji su s njime radili prebačeni su iz logora i dopuštena im je civilna odje­
ća. Uspostavili su svoju radionicu u dvorcu Schonbrunn, a nakon savezničkoga
bombardiranja, nastavili su raditi u selu Leonstein u Gornjoj Austriji.
Pri kraju rata Amerikanci su počistili njegov prostor u Leonsteinu, a Rusi od­
nijeli sve iz njegova bečkog stana te ga p o t o m zapalili. Nakon što je rat završio,
američke su ga snage držale nekoliko mjeseci u zatvoru. Gotovo je neprekidno
ispitivan o svome radu te mu je savjetovano da ga prekine.
I. NASTANAK VODENOG ČAROBNJAKA
Nakon što je oslobođen, posvetio se novome području ispitivanja - poljopri­
vredi. Još ga je uvijek vukla želja za otkrivanjem tehnologija koje bi poboljšale
kakvoću života ljudskih bića i uspostavile prosvijećeniji odnos s planetom Ze­
mljom. Provodio je terenska ispitivanja s poljoprivrednim alatkama presvučeni­
ma bakrom, koja su dovela do izvanrednih rezultata. Međutim, opet je bio spri­
ječen da postigne ikakvu komercijalnu primjenu svojih zamisli.
Suočivši se s još j e d n o m nepremostivom zaprekom, vratio se svojim drugim
istraživanjima i naposljetku primio neku vrstu podrške akademskoga establiš-
menta. N a k o n strahota posljednjega rata postao je uvjeren da su njegovi prona­
lasci ponudili ljudima njemačkoga govornog područja priliku da se iskupe za gri­
jehe pred ostatkom svijeta. Mogli su donijeti bolji svijet cijelome čovječanstvu.
Jednako je tako nužno pročistiti sadašnji pristup onih koji kao političari otu­
đeni od Prirode osuđuju (našu) sadašnju sudbinu, situaciju za koju je cijelo
pučanstvo također bez sumnje krivo. Slobodnim i dragovoljnim otkrivanjem
najveće tajne Prirode to se, barem djelomice, može ispraviti.
Viktor Schauberger, svibanj 1945., EE, str. 91
Posljednja epizoda njegova života vrlo je tužna. Godine 1958. posjetila ga je ne­
kolicina Amerikanaca. Obećali su mu sve pogodnosti koje su mu bile potrebne,
pod uvjetom da dođe u Ameriku nastaviti svoja istraživanja. Takve je pozive pri­
je odbijao, ali ovaj je, iz nekih razloga, prihvatio. Viktor i njegov sin Walter otišli
su u SAD iako nije govorio engleski, a Walter tek pomalo. Došao je u Ameriku,
ali se obećane pogodnosti nikada nisu ostvarile. Viktor i Wilter bili su prepušte­
ni sebi u bungalovu u Teksasu, ne radeći ništa. Viktor se razbolio i zatražio da se
vrati kući. Dopušteno mu je uz uvjet da potpiše dokument na engleskome koji
su mu ponudili domaćini prema kojem se odriče svih svojih prava na sadašnja i
buduća otkrića. Bio je častan čovjek pa, otkrivši s čime se morao složiti, shvatio
je da ne može nastaviti svoje životno djelo. Umro je u tjednu u kojemu se vratio,
25. rujna 1958. u Linzu, u Austriji.
27
 2. KRIVUDAV PUT DO MUDROSTI

JOŠ u M L A D O S T I Viktor Schauberger jednoga je dana ugledao nešto što

je ostalo uza nj do kraja života. Na prvi pogled nije to bilo ništa neobično,
i mnogi od nas su to vidjeli, ali je tom osobitom prilikom shvatio njegov
golemi značaj i dobio nadahnuće za glavninu svoga budućeg rada.
Bio je u planini i stajao uz potok. Brzak je bio širine otprilike metra. Kri­
stalno jasan, leden i brz. Mučile su ga mnoge stvari i dovele na to mjesto.
Još u djetinjstvu majka mu je govorila da se duhovi umrlih vraćaju na takve
potoke kako bi pomogli živima u teškim vremenima. Rekla mu je da će i
ona također biti ondje da mu pomogne. Sada, kada je odrastao, osjećao je
da mu je potrebna njezina pomoć. Zurio je neko vrijeme u vodu, puštajući
svoj pogled i svijest da prate njezin tok, ali pomoć se nije pojavila.
Razočaran, predao se. Stavio je štap u vodu da bi se prebacio na drugu oba­
lu i, učinivši to, preplašio pastrvu koja je nepomično stajala u struji. U tre­
nu se poput strijele bacila uzvodno. Smjesta mu se pojavilo nekoliko mi­
sli. Kada ju je uzbunio, pojurila je uzvodno, protiv struje, a ne nizvodno.
Kakva ju je energija navela da postupi tako? Sinulo mu je kako je mnogo
puta ugledao pastrvu gotovo nepomičnu u brzaku potoka. Kako uspije­
vaju mirovati u tako brzoj vodi, tek povremeno klepnuvši škrgama i za-
mahnuvši repom? Da sve bude još zagonetnije, Viktor Schauberger znao
je da nedaleko od mjesta gdje je stajao započinje visoki vodopad. Kako
se pastrva uopće ondje našla? Shvatio je kako prisustvuje pojavama o ko­
jima konvencionalna znanost ne raspravlja. Sinulo mu je kako im to us­
pijeva i kako bi to znanje mogao iskoristiti za opće dobro.

SPIRALNI PLES

Jedno od omiljenih štiva Viktora Schaubergera bila je Smaragdna pločica Hermesa

Trismegistosa, alkemičarski tekst iz drevne Grčke. Sadržavao je čuveno načelo:

koliko iznad, toliko ispod. Viktor Schauberger prepoznao je to načelo u kretanju

Zemlje kroz nebeski svod koje se zrcali u protoku vode u potoku.

29
 2. KRIVUDAVI PUT DO MUDROSTI
ANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Planet Zemlja okreće se oko svoje osi. To nam daje dan i noć. Također, okreće
se oko Sunca p o d kosim kutom tako da u različito doba godine prvo jedna, a po­
t o m druga hemisfera prima sunčeve zrake p o d izravnijim kutom. To n a m daje
godišnja doba. I treće, cijeli sunčev sustav kreće se unutar galaksije koja nam daje
astrološke ere poznate kao staro i novo doba. Tako se planet koji nastanjujemo
vrti kroz svemir noseći nas sa sobom.

Tekućice na Zemljinoj površini zrcale takvo kretanje. Na daleko nižoj razini

možemo to vidjeti kada voda ulazi u odvod. O n a se prirodno vrtloži oko središ­
njega vrtloga. Kako smo učili u školi, na sjevernoj hemisferi voda koja odlazi u
odvod vrtloži se suprotno od kazaljke na satu, a južno od ekvatora u smjeru ka­
zaljke. Međutim, kada sljedeći put izvučete čep iz odvoda, promotrite središnji
vrtlog! On također slijedi svoj vlastiti zmijoliki ritam. Tako, na neki način, vidi­
mo dvostruku spiralu. Vođa koja otječe vrti se oko središnjega vrtloga, a cjelina
se također leluja i pokreće.

Takvo se kretanje može vidjeti u načinu na koji sjemenke sikomore lepršaju kada
se ujesen odvajaju od matičnoga stabla, okrećući se i spuštajući zavojito podalje
na tlo. Odražava se to i u plesu, u valceru. Plesači se vrte jedan oko drugoga u ri­
tmu glazbe, dok istovremeno opisuju veći krug krećući se plesnim podijem.

Sada zamislite sebe kako stojite na riječnoj obali. Po mogućnosti uz rijeku koja
teče prirodno te njezin tok nije izmijenjen ljudskom rukom. Promatrajte tok vode.
Ona ne teče jednako cijelom širinom rijeke. Najbrža je negdje blizu sredine, a sa­
svim mirna uz obale. Svako ispupčenje ili zapreka, p o p u t kamena, izaziva vrtlo-
ge nizvodno. Oni imaju svoje spiralne pokrete, a bačeni prut privremeno okreće
pravac — uzvodno, protiv struje.

Struja ne teče pravocrtno - zmijoliko opisuje širi luk. Zavojita je duž toka, po­
put vode koja istječe iz kade ili poput planeta Zemlje koji se okreće u svemiru.
Naposljetku se cijeli vodeni tok kreće, a u širim riječnim dolinama nailazimo na
meandre. Na daleko manjoj i bržoj razini promatramo potočiće na plaži dok jure
svojim p u t o m u more, vijugajući kroz pijesak.

Viktor Schauberger tvrdio je da voda u svome toku nastoji zrcaliti tri vrste kre­
tanja planeta. Prvo, voda se okreće oko svoje osi: K R U Ž N O KRETANJE, poput

31
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD
planeta koji se kreću oko svoje osi donoseći n a m dan i noć. Potom, voda VIJU­
GA dok teče svojim koritom, kao što planet Zemlja vijuga dok rotira oko Sun­
ca tijekom godine. I, najzad, sav vodeni tok uvija se i okreće u P R O S T O R N O J
KRIVULJI odražavajući cijeli sunčev sustav koji slijedi svoj p u t kroz galaksiju.
To je razlog zašto voda, prepuštena svojim vlastitim mehanizmima, nikada ne
teče pravocrtno.
Njegova osobita pronicljivost dovela je tu misao korak dalje - da je voda naj­
zdravija i najpotentnija kada teče kako želi. Svoje spoznaje doveo je do praktič­
nih primjena. Kanali za spuštanje klada koje je izgradio trebali su potaknuti vodu
da teče na način da nosi debla teža od sebe. Nacrt takvih kanala išao je za tim da
podupre to gibanje kružno-spiralnom prostornom krivuljom.
Jednoga dana mladi je Viktor Schauberger sjedio na obali jednoga od je­
zera u blizini Oda u Gornjoj Austriji. Bilo je vruće ljetno popodne, a on
je razmišljao da zapliva.
Sjedeći ondje, zamijetio je neko kretanje vode u jezeru. Stala se kovitlati
bez vidljiva razloga. Drveće koje se našlo uz jezero nakon proljetnoga ota­
panja i zaostalo u pijesku na njegovim rubovima, počelo se okretati zahva­
ćeno kovitlacima. Nosilo ga je prema nečemu što se doimalo poput vrtlož­
ne kade usred jezera. Ondje je zastalo, a onda je povučeno nadolje takvom
snagom daje deblima strgnuta kora. Drveće više nije izronilo.
Ponovno se sve smirilo, ali samo na trenutak. Iz jezera je nanovo počela
sve snažnija tutnjava koja je prerasla u urlik. Odjednom se, uz zvuk gr­
mljavine, stup vode visok kao kuća izdigao iz sredine jezera i na površi­
ni zavrtio poput lijevka.
A onda se srušio. Valovi su zapljuskivali obalu primoravajući Schauber­
gera da se povuče s mjesta na kojem je dotada sjedio. Kada su se smirili,
površina jezera doimala se zamjetno višom.
Taj fenomen bio je poznat tamošnjim ljudima. Pričali su kako nakon du­
gog razdoblja vrućeg vremena jezera počinju hučati, a potom izbijaju vo­
deni stupovi.
32
PRIRODE 2. KRIVUDAVI PUT DO MUDROSTI
GRAVITACIJA I LEVITACIJA
Sunce je daleko najveći i najteži objekt u sunčevu sustavu. Zašto svi planeti ne
popadaju prema njemu? Zato što se kreću oko njega. Nešto u njihovu okretanju
sprečava ih od padanja na Sunce. Bliže n a m a , i drveće i ljudi rastu uvis, usprkos
gravitaciji. Nešto ih osnažuje da se opiru sili teži. Viktor Schauberger naziva tu
suprotnu silu LEVITACIJOM. Kako z n a m o iz iskustva astronauta, sila teža sla­
bi pri uspinjanju iznad atmosfere. To upućuje na to da ona nije stalna.
Zamislite vrh kovitlaca. Dok vrtloži, on stoji na svojoj točki, očigledno prkoseći
gravitaciji. Jednom kada vrtloženje prestane, počinje padanje. Vrh kovitlaca ne sto­
ji na jednome mjestu poput balerine. Kreće se po površini opisujući veću spiralu.
Drukčije rečeno, kreće se ujednačavajući kružno-spiralnu prostornu krivulju.
Sada zamislite kapljicu vode na površini vrha kovitlaca. Kada se vrh zavrti, ka­
pljica će odletjeti. Što ako se voda nalazi unutar vrška kovitlaca poput vode u nu­
trini Zemlje? Bit će potaknuta da se digne.
Mislim da bi bilo daleko bolje daje Newton ponajprije razmišljao kako jeja­
buka uopće došla gore.
Viktor Schauberger, PKU, str. 90
Ta levitacijska sila koncentrira se prema unutra, prema vrtlogu u središtu spi­
rale. Moćan primjer toga vidljiv je u primjeru tornada. Kod tornada masa pada­
jućeg zraka i vode uzrokuje nastajanje središnjega vrtloga. Ponaša se kao divov­
ski usisavač, noseći velike objekte na prilične udaljenosti - metrima, katkad i
kilometrima. Kada se kreće kako Priroda smjera, voda se kreće u kružno-spiral-
noj prostornoj krivulji i u svome kretanju sadržava levitaciju. T\j proces poma­
že objasniti kako pastrva može preskočiti vodopad uzdižući se u središte spira­
le vode koja se spušta.
Ako je spriječena da se kreće u tome pravcu, levitacija nestaje i površina vode
je ravna. To se događa s p o d z e m n i m vodama u nutrini Zemlje, sa sokovima dr­
veća i s rijekom koja teče prema moru. Takva voda hrani i održava život u sebi.
33
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
Pogledajte neke vodene biljke u brzim potocima. U brzim strujama one lelujaju
nježno, uspravno, više kao da su zahvaćene povjetarcem negoli bujicom koja se
obrušava na njih. Jedini put kada se takve biljke istrgnu iz korijena jest kada bu­
jica izađe izvan nadzora i izgubi svoj ritam - primjerice, u poplavi.
Bilo je proljeće, doba mrijesta, jasna mjesečina obasjavala je noć. Viktor
Schauberger sjedio je pokraj jezerca u podnožju vodopada. Voda je po­
put tekućega metala padala u jezerce, potom zažuborila i onda se smiri­
vala. Kut mjesečine na vodi dopuštao mu je da promatra kruženje riba u
prozirnoj vodi jezerca.
Iznenada su se sve ribe razbježale. Iz nizvodnoga toka u jezercu pojavila
se velika pastrva. Započela je plivati ukrug. Plivajući, njezini su pokreti
postajali sve izraženiji, kao da se kretala u obliku osmice. Viktoru Scha-
ubergeru učinilo se da pastrva gotovo pleše neku vrstu narodnoga plesa.
Njezin put doveo ju je do uzburkane vode podno vodopada.
Nestala je. Sve stoje Schauberger mogao vidjeti bila je divlje uskovitlana
voda iznad mjesta gdje je zadnji put vidio pastrvu. Sljedećega trena po­
javila se ponovno, ali stojeći na repu i plivajući s vidljivim naporom pre­
ma gore. Dosegnula je vrh vodopada i kao da se odgurnula perajom svo­
ga repa. Schauberger je začuo glasan pljusak kada se spustila u vodu nad
vodopadom.
JOŠ O GIBANJU
Viktor Schauberger spomenuti proces opisuje kao P L A N E T A R N O GIBANJE
ili I Z V O R N O GIBANJE. To je pribrano, usredotočeno, centripetalno gibanje
koje privlači u središte spirale. Mehanički pronalasci industrijske revolucije te­
meljili su se na obrnutom procesu. Naši strojevi rade spiralno prema van, stva­
rajući buku, toplinu i pritisak. Takvi su strojevi poznati kao neučinkoviti. Kom­
ponente unutar stroja, uključujući često fosilna goriva, djeluju posredstvom pla­
mena. O n e se uništavaju da bi proizvele energiju ili gibanje te pritom oslobađa­
ju otrovni otpad.
Schauberger je na tu vrstu gibanja ukazivao kao na T E H N O A K A D E M S K O ili
T E H N I Č K O gibanje: tehno od grčke riječi techne, u značenju umijeće ili vještina,
3.
2. KRIVUDAVI PUT DO MUDROSTI
što uključuje majstorstvo; akademsko jer se naučava u svim sveučilišnim ustano­
vama.
Ta vrsta gibanja temelji se na pritisku, spiralnom rastu prema van. Kao i pro­
izvodna snaga, tehničko gibanje vodi zagrijavanju, širenju i destrukciji kompo­
nenata. Schauberger tvrdi da Priroda koristi to gibanje kako bi izazvala raspa­
danje i truljenje. To se načelo primjenjuje u svakodnevnom životu. Staklenke za
konzerviranje obično imaju »sigurnosno d u g m e « u središtu poldopca s poru­
kom da se sadržaj ne koristi ako se dugme može utisnuti. Ako se sadržaj počne
raspadati, širi se te sigurnosno dugine iskoči.
Današnja tehnologija stremi naprijed sa silama koje djeluju unazad.
Viktor Schauberger, EE, str. 174
Kao i kod svake energije, sa svakim oblikom gibanja povezano je zračenje. Sto­
jeći uza stroj možete ga gotovo osjetiti. Prema tvrdnjama Viktora Schauberge­
ra, pošaljete li ga kroz zrakopraznu cijev moguće je vidjeti tamnocrveno svjetlo.
Takva emanacija dovodi do pogoršanja kakvoće naše vode, naše hrane pa čak i
našega misaonog procesa. On vodu promatra kao živu krv živuće Zemlje i kaže
da voda koja se pokreće silom, tehnički, kroz turbinu primjerice, može oboljeti,
čak postati kancerogena. Viktor Schauberger govori kako su stari Grci znali za tu
tehnologiju, ali su se, za razliku od nas, odbili njome koristiti. Mislili su da je pre­
opasna te su se radije oslanjah na snagu ljudi i životinja u fizičkim poslovima.
Ilije posvemašnja glupost ili najveći zločin svih vremena koristiti razgrade-
ne atomske energije za izgradnju svjetskoga gospodarstva.
Viktor Schauberger, EE, str. 27
Izvorno se gibanje također može osjetiti. T k o se nije osjetio osvježenim i smirenim
nakon što je neko vrijeme proveo na riječnoj obali promatrajući vodu kako krivu­
da svojim putem prema moru? To gibanje predstavlja plavozelenu energiju koja se
razlijeva uokolo, osnažujući cijeli život i povećavajući plodnost okolnoga tla.
35
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD
I dok tehnoakademsko gibanje uzrokuje pritisak kada se komponente susret­
nu i eksplodiraju, izvorno gibanje ima suprotan učinak kada se one susretnu i
kondenziraju. Njihova međusobna povezanost vodi smanjenju pritiska što Vik­
tor Schauberger opisuje kao BIOLOŠKI VAKUUM. Taj je princip primijenio u
nekoliko svojih izuma.
»Kako bi se to drukčije trebalo napraviti?«, pitanje je koje uvijek slijedi. Od­
govor je jednostavan: točno suprotno od onoga kako se radi danas!
Viktor Schauberger, PKU, str. 11
Ako promatramo potok kako se ruši niz planinsku strminu, pitamo se je li voda
gurnuta ili povučena? Jesu li šljunak i kamenje gurani ili vučeni uzduž korita?
Viktor Schauberger bi rekao da su povučeni baš kao što voda istječe kroz otvor.
Govori o tome kao o V U Č N O J SILI. Jednako tako, rekao bi da planet Zemlja
propada kroz nebesa.
Može se činiti očiglednim kako sposobnost vodotoka da nosi teške terete ovi­
si o strmini njegova nagiba. Što je strmiji nagib, veća je sposobnost prenošenja.
Viktor Schauberger razmatrao je tu konvencionalnu mudrost. Kako su pokazali
njegovi kanali za prijevoz trupaca, vučna sila povezana s izvornim gibanjem ima
jednak ili veći kapacitet prenošenja na strmom nagibu, a ne uzrokuje uzburka­
nost niti uništavanje vodotoka pri takvom postupku.
Ptice i ribe čija su tijela izvedena da razviju iste levitacijske energije, privuče­
ne su svojim medijem dok se kreću. I ovdje vidimo suprotnost tehnologiji koja
pokreće sve naše strojeve. Tehničko gibanje odbija i potiskuje. Izvorno gibanje
poziva, privlači.
Ptica ne leti - nju se leti. Riba ne pliva - ona jeplivana.
Viktor Schauberger, PKU, str. 175
Jednako tako, Viktor Schauberger tvrdi da u ljudskome tijelu nije srce to koje
pumpa krv, nego krv pumpa srce. U prilog tome, on kaže da kada je krv pregrijana,
36
PRIRODE 2. KRIVUDAVI PUT DO MUDROSTI
primjerice dok osoba ima groznicu, zahvaćeno je i srce pa se ritam njegovih ot­
kucaja mijenja.
Jedno od planinskih jezera znao je nadlijetati jastreb. Svake večeri, otprili­
ke u isto vrijeme, pojavljivao bi se nad jezerom, kružio i ispuštao svoj sabla­
sni krik, sjurio se nad vodu te odletio s lososom u kandžama. Za mladoga
Viktora Schaubergera, to je predstavljalo zagonetku. Lososi nisu površin­
ski plivači. Kako ga je jastreb uspijevao zgrabiti, a da i ne smoči noge?
Na jednoj strani jezera nalazilo se stjenovito ispupčenje iz kojega je ra­
sla visoka omorika. Jedne večeri uspeo se na drvo. Stajao je nepomično,
skriven zelenilom, promatrajući svojim teleskopom. Nedaleko ispod sebe
ugledao je losose koji su plivali u svojoj rupi. Jednim je okom budno mo­
trio hoće li ugledati jastreba.
Točan kao i obično, stigao je nad jezero. Krcštavo se oglasio i objavio svoj
dolazak svima u dolini. Tada je započeo letjeti prema gore praveći nad
jezerom spiralu sa sve manjim krugovima. Iznenada se, poput kamena,
sjurio u jezero, a onda lepetom krila zakočio baš nad površinom. Veliki
losos već se koprcao u njegovim kandžama. Najzad je, s plijenom, odle-
tjeo preko šume.
Viktor je bio tako hipnotiziran jastrebom da je zaboravio gledati što su
radili lososi. Odlučio je sve dobro promotriti idući put.
Prvom prilikom vratio se i uspeo na drvo na izbočini odakle se pružao po­
gled na jezero. Lososi su opet plivali u svojoj rupi. U sumrak jastreb je po­
novno najavio svoj dolazak jezovitim krikom. Započeo je u spirali kružiti
nad jezerom. Ovaj put Viktor je pažljivo motrio losose i bio tako hipnoti­
ziran njihovim kretanjem daje gotovo ispao iz sjedala koje si je namjestio
na drvetu. Lososi su plivali u istoj spirali, oponašajući let jastreba iznad
njih. Dok su se izdizali u vodi, imitirajući jastrebov način uspinjanja, pli­
vali su sve bliže jedni drugima prema površini. Ribe u sredini spirale bile
su tako blizu jedna drugoj da su njihove peraje najzad probile površinu
vode. I tada se dogodilo. Njegova se sjena nadvila nad tim minijaturnim
vrtlogom i sekundu potom odletio je s lososom u kandžama.
Mnogim se večerima Viktor vraćao da promatra ovu dramu. Jastreb je sti­
zao navrijeme i ispuštao svoj krik koji je odjekivao unaokolo. Svaki put
pak on se njihao na drvetu gledajući kako se svi u igri kreću jednakom
spiralom. I gotovo svaki put jastreb je odletio s lososom u kandžama.
37
 3 . OSJEĆANJE Z E M L J I N O G A P U L S A

Na planinskoj visoravni nalazio se izvor prekriven trošnom kućicom. Ku-

polasta kamena koliba izgledala je kao da bi se svakoga trena mogla sru­
šiti te ju je Viktor Schauberger, vrlo mladi lugar, odlučio porušiti. Njego­
vi stariji sudruzi u lovu, međutim, nisu takvo što držali dobrom zamisli.
»Srušiš li tu kolibu«, rekli su, »izvor će presušiti«.
Iako u tome nije vidio nikakvu logiku, Schauberger je odlučio postupi­
ti pažljivo. Zamolio je svoje ljude da obilježe svaki kamen dok rastavlja­
ju kolibu kako bi je, pokaže li se potrebnim, mogli ponovno izgraditi.
Tako je i učinjeno.
Kao što su stariji predvidjeli, izvor je doista presušio. Visoravan je osku­
dijevala vodom pa je izvor bio dragocjen. Po njegovim uputama kupola je
ponovno izgrađena, a nekoliko dana kasnije voda je ponovno potekla.
Iz tog je iskustva shvatio da postoji osjetljiva povezanost sunčeva svjetla,
topline i podzemnih voda, koju nije razumijevao u potpunosti.

ANOMALNA TEKUĆINA

Temperatura vode kritičan je dio sustava Viktora Schaubergera. Opće je pozna­

to da je voda neobična supstancija te da je gušća u tekućem nego u krutom sta­
nju. Zbog toga led pliva na površini vode. Ustvari, voda je najgušća na četiri Cel-
zijeva stupnja, malo iznad smrzavanja. Schauberger upućuje na tu temperaturu
kao na anomalnu točku ili točku neutralnosti. On kaže da je voda na toj tempe­
raturi bez temperature.

Zemlja je prožeta vodom koja osjeća otkucaje mijenjanja temperature iz ritmo­

va dana i godišnjih doba. Ti ritmovi zagrijavanja i hlađenja šire se u Zemlju. Za­
uzvrat, p o d z e m n a voda neprekidno mijenja temperaturu. Kao što meteorolozi
izrađuju karte temperatura zraka, iscrtavajući linije između svih točaka jedna­
ke temperature, sličnu je kartu, koja bi pokazivala sloj iste temperature, mogu­
će izraditi za podzemne vode. O n e se zagrijavaju odozdo, a naizmjenično hlade

39
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD
i zagrijavaju odozgo. Negdje ispod naših nogu sloj je koji se nalazi na anomalnoj
točki. Schauberger to opisuje kao G R A N I Č N I SLOJ.
Sada dolazimo do zapanjujućeg saznanja. Svaki dio vode koji se o d m a k n e od
anomalne točke, bilo da se zagrijava do pet stupnjeva ili da se hladi p r e m a tri
stupnja, proširit će se. Kada se nešto proširuje, kreće se prema van u svim prav­
cima, uključujući i prema vodi na anomalnoj točki. To znači da se granični sloj
neprekidno steže uslijed vode koja se proširuje oko njega, poput zubne paste u
tubi. Sve dok nema poldopca, lagani pritisak pri dnu tube istiskuje pastu iz otvo­
ra, točke najmanjega otpora oko mase zubne paste.
O b r n u t o , svaka voda koja se hladi ili zagrijava prema anomalnoj točki, kako
postaje gušća, sažima se. To privlači više vode. Tako je sloj vode na anomalnoj
točki od četiri Celzijeva stupnja najgušći pa skuplja svu okolnu vodu.
Sve plovi, pluta i kreče se. Nema starija ravnoteže i nema stanja mirovanja.
Viktor Schauberger, VČ, str. 167
U podzemnoj vodi ispod nas djeluje pulsirajući ritam koji se proširuje ili zguš­
njava odgovarajući na promjene temperature po danima ili godišnjim dobima. S
levitirajućim efektom Zemljina gibanja postupno se podiže prema gore. Ako je
biljni pokrivač odstranjen, tlo je izloženo izravnoj sunčevoj toplini, a rezultiraju-
ći puis topline vraća gornju granicu p o d z e m n e vode natrag. Sve dok je površina
zaštićena vegetacijom i zadržava se na stalnoj temperaturi, voda bez temperatu­
re naposljetku će probiti.
Viktor Schauberger je u mnogim prilikama mjerio temperaturu izvorske vode u
trenutku izviranja iz zemlje i otkrio da je voda iz planinskih izvora zaista na tem­
peraturi od točno ili približno četiri Celzijeva stupnja. U jakim izvorima voda za­
država takvu temperaturu cijele godine. Ti su izvori najsnažniji ljeti, danju, kada
se zemlja zagrije i stegne bestemperaturni sloj.
U svakome vodenom tijelu, granični sloj se drži pritiskom okolne vode: hlađe­
njem ili zagrijavanjem, ali uvijek proširivanjem. To je drugi dio objašnjenja kako
40
PRIRODE 3. OSJEĆANJE ZEMLJNOGA PULSA
su Schaubergerovim kanalima za spuštanje trupaca mogle ploviti klade teže od
vode koja ih je nosila. U tim kanalima on je na nekim točkama ispuštao iskori­
štenu, a punio korita svježom, hladnom vodom i takav se postupak odvijao ci­
jelim tokom.
Vodeno tijelo također odgovara na ritam dana i noći, zagrijavanjem danju i hla­
đenjem noću. Schauberger kaže da šumari tradicionalno najteža debla brzacima
spuštaju noću kada voda ima najveću snagu nošenja.
Viktor Schauberger imao je, promovirajući svoje neortodoksne zamisli,
mnoga neslaganja s establišmentom. Međutim, uživao je i podršku kru­
gova od kojih to nije očekivao. Jedan medu njima bio je ministar poljo­
privrede Andreas Thaler, i sam seljački sin. Thaler mu je ispričao sljede­
ću priču:
»U blizini moje seoske kuće u Tirolu nalazi se izvor koji sam za vruće­
ga ljeta s nelagodom promatrao jer je taj maleni izvor bio za mene i moje
imanje sve ili ništa. Godinu za godinom uspijevao sam napraviti da izli­
jevanje toga malog izvora bude sve više i više dok se sve unaokolo poče­
lo sušiti i prelazilo u smeđe. Što je vrijeme bilo toplije, voda je postajala
hladnijom i naposljetku tijekom ekstremno sušnoga ljeta izbijala je go­
tovo dvadesetak koraka poviše prvobitnoga izvora. Voda je bila bolja i
obilnija.« (PKU, str. 67)
Kasnije je Schauberger naišao na drugi lutajući izvor, sličan onome na
imanju ministra Thalera, u crnogorskim planinama. Njegov mu je vodič
ispričao da se ljeti pojavljuje na višem mjestu u planini, a zimi nestaje i iz­
bija u dolini. Viktor Schauberger uzeo je svoj termometar i izmjerio tem­
peraturu vode u izvoru. Iznosila je točno 4 Celzijeva stupnja. Petnaest me­
tara niže, voda je već bila toplija, 8 Celzijeva stupnja.
Voda na anomalnoj točki ima najveći kapacitet nosivosti jer je gusta i podržava
je okolna voda. Može nositi najviše plutajućih čestica tvari i otopina plinova. Ta
voda je zrela. Pripravna je predati svoje blago okolišu. Izvorska voda bogata je
spojevima ugljika koje skuplja na svome putu prema gore. Ti spojevi ugljika na­
staju iz ostataka predaka one vegetacije koja sada cvjeta na površini. Kako voda
il
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
postaje toplijom u dodiru sa sunčevim svjetlom, ona će ih predati. U boci kvali­
tetne, tek natočene izvorske vode vidimo kako na stijenkama nastaju mali mje­
hurići. To je ugljični dioksid jer se ugljik u izvorskoj vodi miješa s atmosferskim
kisikom. Ne p o t p u n o jednako kao u gaziranoj mineralnoj vodi. Ako se vodu od­
nese na hladno, t a m n o mjesto, poput podruma, tada će ponovno apsorbirati mje­
huriće, ali će njezin okus i dalje biti neukusan i bljutav. Izgubila je svoju prvobitnu
pjenušavost, sve kvalitete koje je nakupila na svome putu kroz tlo.
Viktor Schauberger vjerovao je da temperatura objašnjava zašto katkad naduto
životinjsko truplo pluta na vodi, a drugi put opet p o t o n e i nikada se više ne po­
javi. Ponajprije, tijelo je bilo zagrijano, širilo se i počelo truliti. Drugo, ono tone
do graničnoga sloja gdje se postupno sjedinjuje sa zemljinim energetskim odla­
galištem. U prvome primjeru, životinjsko truplo se gibalo tehnički: lutalo je, ši­
rilo se i zagrijavalo; u drugome, hladilo se i gibalo planetarno: nadimalo se, kon­
denziralo. Kada peremo u toploj vodi, očekujemo da će svojstva zagrijane vode
odstraniti nečistoću. Pranje u hladnoj vodi je možda poticajno, ali ne odstranju­
je učinkovito prljavštinu. Svaki postupak ima svoje mjesto.
Događa li se rast ili pad isključivo je pitanje temperature... Ona obdaruje
vodu njezinim temeljnim oblikom energije. U jednome primjeru to obilježa­
va rast ili život, a u drugome pad ili smrt.
Viktor Schauberger, PZ, str. 68
TEMPERATURNI GRADIJENTI
Viktor Schauberger uveo je novi pojam da bi objasnio svojstva vode kada mije­
nja temperaturu - pojam T E M P E R A T U R N I H GRADIJENATA. Voda koja se
odmiče od anomalne točke, zagrijavanjem ili hlađenjem, na negativnome je tem­
peraturnom gradijentu. Odmičući se, ona predaje neke blagodati koje je priku­
pila. Voda koja se približava anomalnoj točki postaje gušća i, prikupljajući to u
sebe iz okoliša, nalazi se na pozitivnom ili opadajućem t e m p e r a t u r n o m gradi­
jentu. Na negativnome temperaturnom gradijentu voda kao da izdiše, a na p o ­
zitivnome kao da udiše.
42
3. OSJEĆANJE ZEMLJNOGA PULSA
Temperatura je, dakle, razlika među različitostima iz kojih izrasta nepre­
kidno gibanje evolucije, koja je sama rezultat napetosti što proizlaze iz su-
protstavljenih smjerova gibanja.
Viktor Schauberger, EE, str. 3
Temperaturni gradijenti pomažu nam razumjeti zašto tlo ponekad upija kišni-
cu, a p o n e k a d je odbacuje na površinu. Ogoljena zemlja upija toplinu iz sunčeva
svjetla. Kada je toplija od kišnice, voda u tlu širi se brže nego kiša. Stoga postoji
negativni temperaturni gradijent iz zemlje prema zraku. To je dovoljno da spri­
ječi kišu da prodire u tlo te ona otječe površinom. Na vrućim, bezvodnim tlima
takvo što dovodi do poplava nakon loša. Kiša ne može prodrijeti u vrelu zemlju,
stoga teče površinom.
Kada je tlo prekriveno raslinjem, ono ga štiti od izravne sunčeve topline te osta­
je hladno. U tome primjeru nastaje pozitivan temperaturni gradijent. Topla kiš-
nica širi se u tlo gdje se hladi, što omogućuje daljnje upijanje kiše.
Gibanje vode rijekama do mora, isparavanje u zrak i ponovno vraćanje na ze­
mlju u obliku kiše, poznato je kao H I D R O L O Š K I CIKLUS. Schauberger dodaje
novu dimenziju općeprihvaćenomu razumijevanju toga ciklusa, opisujući p u n e
i polovične hidrološke cikluse. Kada je zemlja dostatno hladna daje upije, kišni-
ca zatvara svoj puni ciklus prolazeći kroza zemlju, sazrijevajući i pojavljujući se u
izvorima. Tada utječe u rijeke i potoke, isparava, oblikuje se u oblake i ponovno
pada kao kiša. On to naziva punim hidrološkim ciklusom. Kada je pokrov vege­
tacije odstranjen, voda je spriječena da ulazi u tlo te tako otječe površinom. Tada
ponovno isparava te naposljetku pada kao kiša. Drugim riječima, voda ide preči­
com, gubeći dio svojega puta kroza zemlju. Taj drugi proces on opisuje kao po­
lovični hidrološki ciklus. Takva voda može biti pitka, ali nije tako zrela ili blago­
tvorna kao voda koja je zaključila puni ciklus.
TEMPERATURA I RIJEKE
Zamisao o temperaturnim gradijentima također nam pomaže razumjeti što se zbi­
va kada rijeka mirno teče svojim tokom, a što uzrokuje da nagriza svoje obale, na­
nosi mulj ili plavi. Dio vode koji je najbliži anomalnoj točki jest onaj gdje je struja
43
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 3. OSJEĆANJE Z E M L J N O G A P U L S A

najsnažnija. Ta voda teče najbrže. Schauberger je naziva jezgrom vodenoga tije­

la. Kada rijeka teče glatko i mirno, jezgra vodenoga tijela uvija se u sebe iz toplije

vode koja je okružuje, tako je hladeći i smanjujući pritisak na riječne obale.

Ako je biljni pokrov odstranjen s obala, površinu vode obasjava više sunčeva

svjetla pa rijeka mora obaviti više posla da bi upravljala t o m d o d a t n o m topli­

n o m . Umjetne betonske obale mogu biti hrapave i proizvoditi dodatnu toplinu

trenjem kako voda otječe. Kada je rijeka ispravljena ima strmije nagibe pa se s

njima također mora nositi.

Temperaturni gradijent upravlja i kakvoćom mulja na riječnim obalama. Jezgra

vodenoga tijela, najbliža anomalnoj točki, ima najveće svojstvo nošenja. Tako tim

dijelom rijeka nosi najveće kamenje. Kako se voda grije prema obalama, postu­

p n o odlaže manje čestice. Obale se učvršćuju najfinijim sedimentom koji djelu­

je kao koža rijeke.

To shvaćanje navelo je Schaubergera da vidi glupost pokušaja da se rijeka kon­

trolira ispravljanjem ili podupiranjem njezinih obala. Bilo je to, s njegova motri­

šta, n a o p a k o razmišljanje. Rijeka nadzire obale, a ne obratno. U svojoj kritično­

sti bučno je negodovao protiv vodnih vlasti. Objavljivao je pisma i članke optu­

žujući ih za razaranje Rajne i Dunava, za pretvaranje bogatstava središnje Europe

u zatrovane kanale blata i gubitak mnogobrojnih jutara plodne obradive zemlje.

Takav vatreni val psovanja jednoga bivšeg šumara bez akademskoga obrazova­

nja nije ga baš omilio vladajućima.

Rijeka, prepuštena sama sebi, sama će se i regulirati. O n a će čak prilagoditi

svoj vlastiti gradijent, omogućavajući sebi da teče o p t i m a l n o m brzinom. Gdje

strmo pada, nastaje povećano trenje između slojeva vođe u rijeci, te rijeke s ko­

ritom i obalama. To znači više topline, pa se voda zagrijava. Posljedica toga je

da voda odlaže dio sedimenta koji nosi. Zauzvrat, smanjuje se gradijent te tako

rijeka može teći hladnija i mirnija. U donjem toku ohlađena jezgra vodenoga ti­

jela sada može uzeti više sedimenta. I tako nastavlja, udišući i izdišući, čitavim

putem do mora.

P I S M O V I K T O R A SCHAUBERGERA S I N U 1941.

44 45
 JANE COBBALD: VIKTOR. SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 3. OSJEĆANJE ZEMLJNOGA PULSA

PRAKTIČNE PRIMJENE

Djela ljudskih ruku dobrodošla su, vjerovao je on, sve dok se vodi računa o putu

kojim voda želi protjecati i dok se zadovoljava njezin okoliš. Godine 1927. prija­

vio je, naposljetku odobreni, patent uređaja za regulaciju rijeke, koji uređuje ri­

ječni tok iznutra. Radilo se o betonskim blokovima usidrenima u pravilnim raz­

macima na određenim mjestima riječnoga korita. Unutrašnje površine blokova

bile su zaobljene tako da iznutra daju oblik jajeta. Zarezane su uskim kanalići-

ma koji vode prema unutra i prema gore u povećavajućoj krivulji prema sredi­

štu protoka vodenog puta. Te kočione prepone, kako ih je nazvao, postavljene

su uzvodno gdje rijeka nagriza korito. Svrha tih blokova bila je da usmjeravaju

tok vode prema jezgri vodenoga tijela, podalje od obale. Kada su takvi blokovi

ugrađeni, rijeka je mogla nositi teže kamenje i sediment preko kočionih prepo­

na i odlagati ih u nižem dijelu toka.

Drugo polje kojemu je poklonio pažnju bila je konstrukcija brana. Temperatur­

ni gradijenti od ključne su važnosti za sigurnost brana. Ako je betonski zid brane

topliji ili hladniji od vode koju zadržava, razlika u temperaturi znači da će dva

tijela djelovati međusobno. Temperaturni gradijent određuje hoće li voda nagri­

zati branu koja je zadržava, stvarajući pukotine u zidu, ili na nju odlagati sedi­

ment i tako je ojačavati.

Godine 1930. Viktor Schauberger osmislio je zid brane tako što je uzeo u ob­

zir temperaturna svojstva vode i pretvorio ih u prednost. Kada se površina jezera

zimi zamrzne, toplija voda, na četiri Celzijeva stupnja, uhvaćena je u klopku na

dnu. Predložio je postavljanje druge opne na unutarnjoj strani zida brane, prema

jezeru, s otvorom između tih dviju opni na vrhu i na dnu. U temelju brane, topli­

ja voda bliža jezerskome dnu privučena je u pukotinu između dviju opni. O n a

raste i naposljetku curi preko ruba na vrhu brane. Voda koja je u dodiru s beton­

skom branom toplija je od površine vode i okolnoga zraka. S manje izraženim

temperaturnim krajnostima, struktura zida brane ne uništava se tako brzo. Ljeti

je temperaturna razlika obrnuta. Voda s dna hladnija je od površinske vode i, bu­

dući da je privučena prema gore, hladi zid brane. Ista zamisao sada ima suprotni

•16
 JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE
učinak, štiteći zid brane od pregrijavanja. U oba slučaja na zid brane djeluje pozi­
tivni temperaturni gradijent jer je temperatura zida brane bliža anomalnoj točki
nego temperatura površine vode u jezeru. U sldadu s time, voda jezera ne nagri­
za zid brane. Taj mehanizam također štiti branu od fluktuacije u temperaturi iz­
među dana i noći. Jednostavna zamisao štiti cijeli zid brane od krajnosti u tem­
peraturi koje bi inače neizbježno razarale građevinu.
Ta izvedba također omogućava inženjerima da reguliraju temperaturu vode koja
istječe iz brane. Voda u jezeru može se povlačiti na različite načine ovisno o dobu
godine i temperaturi prirodnoga vodenog toka. To omogućuje da voda nizvod­
no teče u optimalnoj temperaturi, smanjujući kovitlace i sprečavajući da prodire
u obale ili nanosi mulj dok nastoji primiti vodu drukčije temperature.
Sve stoje potrebno da se ponovno uspostavi prirodni poredak jest urediti ano-
malno stanje zdravija uz pomoć temperaturnoga gradijenta.
Viktor Schauberger, PZ, str. 34
NOVI PRIJATELJ
Razdoblje ranih 1930-ih bilo je jedno od rijetkih perioda kada je Viktor Scha­
uberger uživao podršku uglednih znanstvenika. Profesor Philipp Forchheimer,
umirovljeni hidrolog, bio je određen da mu se pridruži, u početku kako bi shvatio
i objasnio zagonetna korita za spuštanje trupaca. Prof. Forchheimer svakako je
bio strpljiv i bez predrasuda. Mogao je slijediti tijek razmišljanja Viktora Schau­
bergera i u njemu vidjeti smisao. Postao je tako uvjeren u vrijednost znanja Vik­
tora Schaubergera da mu je dogovorio pisanje serije članaka, koje je sam uredio,
za austrijski Hidrobs'kiglasnik. Forchheimer je zapisao: » N a d m o ć n o s t Schauber-
gerove zamisli nad suvremenim projektima je očigledna.« (VC, str. 133)
Bio je to velik potez za osobu Forchheimerova ugleda i prestiža. Postavio je sebe
u ulogu učenika i pokazao se sposobnim izdići se iznad omalovažavanja i netr­
peljivosti znanstvenih krugova prema Viktoru Schaubergeru i uviđati istinitost
onoga o čemu je govorio. Prepoznao je važnost njegovih proučavanja i borio se
za njih kod svojih kolega.
48
3. O S J E Ć A N J E Z E M L J N O G A l'ULSA
Razgovori s Forchheimerovim kolegama potvrdili su Schaubergeru ono što je
već naslućivao. On i znanstvenici imali su u osnovi različita shvaćanja prirode
vode i onoga što ona znači. Schaubergerova polazna točka, nadahnuta njegovom
intuicijom i potvrđena brojnim iskustvima, jest da je voda živi entitet. To zna­
či da ima svoju strukturu i osobine. Voda diše i prolazi kroz procese umiranja i
obnavljanja. Može biti zdrava ili nezdrava. On se usredotočio da shvati kako se
procesi života manifestiraju kroz vodu i kako te procese možemo voditi na do­
brobit svih. Za znanstvenike s kojima se susretao, voda je bila inertna supstan­
cija s n e k i m zanimljivim fizikalnim svojstvima. Schaubergerovo stajalište nije se
moglo usuglasiti sa stajalištem znanstvenika, čak ni polovično. On je promatrao
živi svijet, a oni su proučavali onaj mehanički.
Da je voda doista ono što hidrolozi drže da jest - kemijska inertna supstan­
cija - onda već odavna ne bi bilo ni vode, niti života na ovoj Zemlji.
Viktor Schauberger, VČ,str. 85
Susret s Philippom Forchheimerom, čovjekom s ugledom i naobrazbom, te bez
predrasuda, pokazao se zaista sretnom prilikom. Međutim, Forchheimer je već
bio u dubokoj starosti i umro je 1931. godine. Serija članaka, koji su predstavlja­
li svojevrsni proboj, bila je okončana, a pokretni most prema znanstvenoj zajed­
nici p o n o v n o podignut.
Vodu smatram krvlju Zemlje. Njezin unutarnji proces, iako ne identičan ono­
me u našoj krvi, bez sumnje mu je vrlo sličan. Taj proces daje vodi gibanje.
Usporedio bih to unutarnje gibanje s onime u pupoljku cvijeta. Dok se rascvje-
tava, stvara krunu latica sličnu vrtlogu u središtu, na kraju koje stoji istinska
tajna gibanja - život m statu nascendi, u obliku koncentracije gibanja.
Viktor Schauberger, VČ, str. 85
Viktor Schauberger čudio se oblicima kapi rose. Prije no što se sunce
rada postoji kratak trenutak u kojemu zrak kao da postaje hladniji. U
tome trenu, ako su uvjeti povoljni, embrionalna vrećica, nalik praznome
49
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

mjehuru sapunice, pojavljuje se na vršku vlati trave. U hladnom, plavom,

blistavom jutarnjem svjetlu mjehurić se puni vodom. Kada čovjek boso­
4. JAJA I JAJOLIKI OBLICI
nog stane u rosnu travu, osjeti se osnažen i okrijepljen. Kako se sunce us­
pinje na nebu, kakvoća svjetla se mijenja, postaje toplije i njegove zrake
izravno dodiruju rosnu kap. U tome trenutku, uskoro rođena kap rose
sjedinjuje se sa svojom dušom. Kap rose sada osjeća snagu sile teže i po­
PRVI K A N A L za spuštanje trupaca koji je Viktor Schauberger izgradio za
staje punijom, svijajući vlat trave. Vrećica se rasprsne i voda kapa niz vlat,
princa Adolfa von Schaumburg-Lippea nije bio nalik nijednom dotad.
prenoseći blagodat zemlji.
Izgrađen od drveća, zmijoliko je kružio niza strmine, a ne najkraćim pu­
tom, i imao je izgled zatupljene strane jajeta. Sam je bio prikupio novac
za gradnju pa su njegov bankovni račun i samopoštovanje ovisili o uspje­
hu pothvata.
Došao je dan kada se osjetio spremnim da iskuša kanal. Uzet je prvi trupac
s gomile i spušten u ležište korita. Plutao je kojih stotinjak metara, a zatim
potonuo na dno. Voda je nadirala straga i prekrila stranice kanala, ali se
trupac nije pokrenuo. Schauberger je bio zaprepašten. Pomaknuo je tru­
pac i udaljio radnike da bi o problemu razmislio u miru i tišini. Pogledao
je izbliza i otkrio daje strmina nagiba prevelika za nizak obujam vode.
Polagano je šetao oko kanala. Bio je siguran da su zavoji ispravni. Spustio
se do bazena za zadržavanje vocie, sjeo na kamen na toplome suncu i za­
gledao se u vodu. Sjedeći tako, osjetio je kako ga nešto grebe kroz kožnate
hlače. Poskočio je i, okrenuvši se, spazio daje sjedio na zmiji koja se smo­
tala na toplome kamenu. Dohvatio ju je i bacio u vodu. Doplivala je do
obale, ali nije mogla izaći jer je površina kamena bila suviše strma. Plivala
je naprijed i nazad te naposljetku našla svoj put preko brane.
Zapitao se kako zmija pliva tako brzo bez peraja. Dohvatio je svoj dale­
kozor i promatrao njezino kretanje kroz vodu dok nije dosegnula dru­
gu stranu bazena i ispuzala van. Predočio je sebi zmijino čudno gibanje
u vodi petljom i shvatio da je izvodila naizmjenične vodoravne i okomi­
te zavoje.

U tome trenutku sinula mu je ideja. Krenuo je potražiti radnike i našao ih

kako u kolibi pripremaju hranu. Zatražio je da pojedu što prije te da podu
do pilane i donesu tristo tankih daščica ariša. Tada im je pokazao kako
da zabiju daščice pod kosinom u dnu korita. Do kasno navečer šuma je
odjekivala od udaraca čekića.
Blizu ponoći, kada se vratio kući, našao je poruku glavnoga šumarskog
povjerenika kojom javlja da će princ, princeza i nekoliko stručnjaka ujutro
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD
prisustvovati pokusnom spuštanju trupaca. Pohitao je nazad, dobrih sat
vremena pješice, i obećao radnicima platiti trostruku satnicu ako nasta­
ve raditi cijelu noć i završe posao do osam ujutro. Kao po dogovoru, za­
vršili su do 7.30. Poslao ih je na doručak, obećavši dodatni poticaj ako se
vrate na ustavu u 9.30.
Svita je stigla. Njegovi radnici otvorili su vrata ustave i započeli šipkama
gurati trupce u kanal. Teža klada kliznula je medu lakše, a radnici su po­
tajice nastojali pogurati je s puta. Netko medu uzvanicima ih je vidio i po-
vikao da odstupe. Schauberger se složio s njime. Trupac je plutao preko
bazena, a kada je dostigao i začepio kanal, razina vode iza njega počela se
dizati. Svi su zurili u trupac. Kanal bi se u trenu prepunio.
Začuo se klokot kad se teški trupac stao pomicati. Zanjihao se lijevo, pa
desno, a onda se sjurio niz korito. Jurio je vijugajući s jedne na drugu stra­
nu i iza zavoja nestao s vidika, (vidi PKU, str. 52-53)
Kasnije je Schauberger dalje razvijao zamisao s daščicama u koritu na koju
ga je potakla vodena zmija. Koristio se njome u regulaciji rijeka tako da
voda ne dere obale i patentirao još jedan izum da bi poboljšao protok u
cijevima za vodu. Oba uređaja potiču vodu da spiralno kruži prema unu­
tra tako da se smjer gibanja okreće središtu spirale, oslobađajući pritisak
na obale ili stijenke cijevi za vodu.
Jajoliki oblici posvuda su u prirodi kada ih počnete tražiti. Zemljina or­
bita oko Sunca, obično opisivana kao eliptična, zapravo slijedi oblik ja­
jeta. Kišne kapi i cvjetni pupoljci također. Promatramo U ribu, poput pa­
strve, jajolikog je oblika iz sva tri plana - odozgo, sprijeda i sa strane. Ja-
joliko je i tijelo ptice. Učitelji slikanja navode oblik jajeta kao temelj za
crtanje ljudske glave.
Spirala se udobno smješta u jajoliki oblik. Kada naraste u širinu i dobi­
je na intenzitetu, stane se kretati prema vrhu takvoga oblika. Odlažete li
jaja u hladnjak s vrhom jajeta nadolje, dulje će sačuvati svježinu. Amfo­
re koje su naši preci koristili za čuvanje hrane i pića, imale su takav, ina­
če nepraktičan, oblik.
Schauberger kaže da jaje s vrhom nadolje zrači prema van dok ono sa za-
tupljenim krajem nadolje privlači u sebe. Ovo potonje je najbolji oblik za
izazivanje raspadanja. Sukladno tome, preporučuje da se hrpa za kom-
post oblikuje kao jaje sa zatupljenim krajem nadolje.
PRIRODE 3. J A J A I J A J O L I K I OBLICI
Svaka snaga... otkriva se i izbija iz izvornoga oblika života, jajeta.
Viktor Schauberger, PZ, str. 8
Viktor Schauberger smatra da svi jajoliki oblici imaju prirođenu plovnost. To
svojstvo pomaže biljnim sokovima da rastu u drvetu. Danju korijenje privlači
p o d z e m n u vodu p r e m a toplijoj krošnji stabla. Kako se voda zagrijava, kisik iz
atmosfere miješa se s lebdećim spojevima ugljika i oblikuje ugljični dioksid. Taj
ugljični dioksid nalazi se u jajolikim mjehurićima u kapilarama. Plovnost tih mje­
hurića pomaže biljnim sokovima da se uspinju do krošnje drveta.
Schauberger izražava svoju zabrinutost zbog prakse plantažnoga uzgoja šuma u
kojemu su stabla izloženija sunčevom svjetlu nego u p r i r o d n o m e razvoju. U na­
stojanju da se zaštite od dodatne topline, stabla rastu brže. Kapilare su šire i spu-
žvastije, »mjehurići« ugljičnoga dioksida ne sjedaju kako treba, rastući biljni sok
nije tako hranjiv pa drvo obolijeva. Takvi postupci, usmjereni na količinu drveta
na štetu kakvoće u konačnici, po njegovu mišljenju, ne koriste nikomu.
Jednoga dana, prije službenoga otvorenja kanala za spuštanje trupaca, po­
javio se glavni šumarski povjerenik. Zabranio je nastavak radova dok ne
stigne istražno povjerenstvo. Članovi, predstavnici lokalne vlasti i šumar­
ske uprave, pojavili su se u pravome trenutku. Pregledali su cijelo gradi­
lište i došli do brane visoke petnaestak metara koja je okruživala bazen s
vodom. Obavijestili su Viktora Schaubergera daje brana nesigurna te da
neće biti dovoljno čvrsta da izdrži pritisak nadolazeće vode kada se jed­
nom otvore vrata ustave.
Schauberger nije odgovorio ni riječi. Uzeo je svoju pušku i sišao do bra­
ne. Uspeo se na zid brane i ispalio dva pucnja u zrak. Ako su službeni lju­
di ikada posumnjali u mentalnu stabilnost gospodina Schaubergera, nje­
govo ponašanje sada kao daje potvrdilo njihove sumnje. Međutim, nisu
znali da su ta dva pucnja u zrak bila ranije dogovoreni znak njegovim lju­
dima da otvore velika vrata ustave iznad kanala.
Odjednom se začulo hučanje. Schauberger je pokazao uzvodno na jureći
vodeni zid u kojemu su se vidjele ldade i busenovi trave kako se miješa­
ju u zapjenjenoj vodi. Povjerenici su pomahnitalo vikali i kretnjama mu
S3
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
pokazivali da pohita na sigurno mjesto. Schauberger je ostao stajati na­
gnut kao da provjerava zid brane na kojemu je stajao.
Izradio je bazen u obliku jajeta i bio siguran da će izdržati. Prvi udar vode
ušao je u bazen, zakrenuo se i usmjerio svoju snagu prema navirućoj novoj
vodi. Debla su se ustobočila i čak iskakala u zrak iz vrtloga prije nego što
se bazen ispunio s milijun prostornih metara, a voda i debla stišala svoj
ples. (vidi PKU, str. 53-54)
Život je rođen iz jajeta. Gdje se u prirodi pojavi, oblik jajeta predstavlja zametak
sljedećega utjelovljenja, bez obzira je li riječ o ptici, ribi ili n e k o m finom izvoru
energije. Svaka kap rose sadržava navještaj novoga života. Ako je posljedica hla­
đenja, kao u primjeru cvjetnoga pupoljka, daje rađanje novoga života u fizičko-
me obliku. Ako je pak posljedica zagrijavanja, kao u kapi rose, o n d a rada ener­
giju koju osjećamo kao štipkanje dok koračamo m o k r o m travom.
Sveti gral - krajnji oblik jajeta (čašice)
Viktor Schauberger
O D V O D E D O ZRAKA
Viktor Schauberger vidi napredak u načinu kako pojedine vrste polažu svoja jaja.
Ribe, koje svoje živote provode u vodi, legu jaja bez ljuske. Njihova su jaja hra­
njena i zaštićena vodom i njezinim sastojcima. Amfibije, koje mogu živjeti na-
zraku, moraju pak zaštititi svoja jaja vodenim pokrovom. Neki vodenjaci, kaže
on, polažu svoja jaja u vlažne rupe te ih p o t o m prekrivaju urinom i izlučevinama
iz želuca. Drugi jaja polažu sa smežuranom o p n o m . Problem je uvijek u tome da
izvan vode jaja moraju biti zaštićena od štetnih utjecaja i prehranjivati se hra­
n o m odgovarajuće kakvoće.
Ptičja jaja predstavljaju daljnji korak u toj progresiji. Njihova jaja su majstorska
djela inženjeringa. Ljuska jajeta mora zaštititi novi život unutra i dopustiti da se
kroz nju procjeduje hrana dobre kakvoće. Ona je čvrstoga oblika, a ipak dovolj­
no fina da propušta hranjive tvari da se šire do života koji se unutra razvija. Medu
54
3. J A J A 1 J A J O L I K I O B L I C I
osobito vrijednima u toj vrsti je crni orao koji jaja polaže u visinama gdje je zrak
razrijeđen i atmosfera suviše rijetka da bi usmjeravala snagu sunčevih zraka.
Schauberger je vjerovao da su naši preci primjenjivali ista načela za cjevovode
i grobne komore. Kamenje je obrađivano na način da se postigne rezultat sličan
širenju hranjivih energija, istodobno zaštićujući sadržaje od štetnih utjecaja. To
im je omogućavalo da uz male šume podižu umjetne gorske izvore vode visoke
kakvoće. On kaže da su se cjevovodi izrađivali od prirodnih kamenih cijevi oblo­
ženih žbukom. Žbuka se izrađivala od pijeska i vapna, ili se upotrebljavala » r i m ­
ska ž b u k a « napravljena od vulkanskoga pepela umjesto pijeska.
Vjerovao je da se slični načini još uvijek mogu pronaći u Meksiku u obliku pi­
ramida i obeliska čije su vanjske površine obrađivane tako da omogućuju šire­
nje zraka. Postupak bi se p o t o m olakšavao nadsvođenjem zgrada zlatnim kro­
vovima i šiljatim kupolama.
Zahvaljujući neophodnim katalizatorima djelovali su kao prave ljuske ja­
jeta. Postali su stvarni dišući mehanizmi omogućavajući da se razviju razli­
čiti elementi staroga zidarstva.
Viktor Schauberger, PZ, str. 28
Za Schaubergera takva primjena načina djelovanja prirode dio je ljudskoga posla­
nja. Kao što se životinjsko carstvo oslobodilo prevlasti vode, usavršavajući načine
kako se legu mladi, tako i ljudsko društvo u cjelini pokazuje isti žar uzdizanja.
Drevni narodi, bolje rečeno njihovi vladari i oni koji su upravljali njihovim
životima (visoko svećenstvo), učinili su posve istu stvar jer je prava svrha evo­
lucije da sve izdiže na višu razinu razvitka ili otkrića.
Viktor Schauberger, PZ, str. 28
Schauberger je vjerovao da se tehnologija jajolikoga oblika i spiralno gibanje
koje mu prirodno pristaje može primijeniti i danas. Moguće ju je prilagoditi da
osigura vodu visoke kakvoće i za piće i za natapanje usjeva. Ona sadrži tajnu novih
SS
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 3. J A J A I J A J O L I K I O B L I C I

oblika energije koji mogu zamijeniti naftu i dizelske strojeve za koje je ustvrdio

da su razarajući, rasipni i opasni. Stoga će se čovječanstvo, oslobođeno gladi, po­

novno vratiti zdravlju i imati slobodu kretanja na zemlji, p o d vodom i u zraku.

Schauberger je opisivao zrelu, ljekovitu vodu koja izranja iz gorskoga izvora

kao O P L E M E N J E N U V O D U . Patentirao je uređaj u obliku jajeta koji vođu iz

slavine pretvara u izvorsku vodu visoke kakvoće. Uz p o m o ć materijala posude,

protjecanjem i točnim temperaturnim gradijentom, voda može ponovno upija­

ti n e o p h o d n e elemente na svome putu i vratiti svoju energiju. Schauberger je na

sebi ispitivao takvu vodu i uvjerio se u njezino blagotvorno djelovanje. Prijatelji

i znanci doznali su za to i zatražili da je i sami kušaju. U nekoliko tjedana stale

su kolati priče o izvanrednim oporavcima od kroničnih oboljenja. Bubrežni ka-

menci, reumatizam, malarija - sve se smanjivalo nakon stoje oboljeli popio vode

iz Schaubergerove jajolike posude. Čak su se smanjivala i oboljenja od raka. Me­

đutim, u Austriji je zakon samo kvalificiranim liječnicima omogućavao da liječe

ljude. Vlasti su doznale za njegovo djelovanje te je bio primoran prekinuti istra­

živanje budući da je njegova voda smatrana nezakonitom.

Viktor Schauberger priča bajkovitu zgodu iz jedne od svojih ekspedicija

u šumu. Ondje se u visokoj planini prostirala dolina koja je godinama bila
nedostupna zbog klizišta. Zbog toga nitko ondje nije boravio.
Upotrijebivši konopac i kuke za penjanje uspeo se do ulaza u dolinu. Pro­
lazio je netaknutom šumovitom zemljom sa starim, visokim omorikama i
stablima ariša, po zdravom bilju što je raslo ispod njih. Promatrao je pla­
ninske divlje jarce, divokoze, i one su promatrale njega, više znatiželjno
nego uplašeno. To je potaknulo njegov lovački ponos. Iako su bile opre­
zne, nisu se oglasile svojim upozoravaj učim piskavim glasanjem.
Kao i obično, njegov izgovor za takav put bio je lov. Bio je u potrazi za
tetrijebom. Prolazeći dolinom, otkrio je granu na koju bi se tetrijeb spu­
štao kako bi otpjevao svoju jutarnju pjesmu. Potražio je mjesto na koje­
mu će ga pričekati. Nešto podalje otkrio je pogodno stablo, oslonio se na
nj zaogrnuvši se kaputom kako bi se ugrijao i namjestio se da čeka svita­
nje. Vladala je noć bez mjesečine. Pod drvećem je postajalo sve mračnije

NENASLOVLJENI CRTEŽ VIKTORA SCHAUBERGERA

te uskoro nije mogao vidjeti ni prst pred nosom. Usnuo je.

56 37
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 3. J A J A I J A J O L I K I O B L I C I

Kada se probudio još je uvijek vladala tama, ali kroz mrak se pred njim kvočka koja leži na jajima ili toplina sunca, tada u protoplazmi okruženoj
ukazao maleni plamen. Nije to bila vatra, nego prije crvenkasti plamičak grubim i nježnim materijalom ljuske jajeta započinje tajanstveno tkanje i
iznad tla. Bio je slušao o vatri lutalici i pomislio da bi to moglo biti takvo omatanje oko žumanjka. Počinje širenje majčinstva i umotavajuće, voljeno
što. Nastavio ju je promatrati. i gajeno gibanje, koje dovodi do trošenja one supstancije u kojoj je bila usa­
Njegovu je pažnju tada privukao svjetlosni jajoliki oblik koji je lebdio nad đena tako žarko iščekivana neodoljiva pobuda.
humkom na proplanku. Ta je utvara bila tako čudna da se osovio na noge. Viktor Schauberger, PKU, str. 177
Lebdjela je iznad humka, vrhom nadolje, ispuštajući žućkasti sjaj. Pove­
ćavala se sve dok nije izrasla gotovo dva metra uvis i metar u širinu. Tre­
sao se od straha i hladnoće.
Približio se sjajnome nadzemaljskom jajetu dok su mu koljena klecala
od straha. Nije ispuštalo toplinu ni miris. Stavio je ruku imutra, ne osje­
tivši ništa i ne vidjevši nikakvu sjenu. Zamijetio je kako je humak prekri­
ven malim bijelim cvjetovima. Podigao je busen s tla vrhom svoga šta­
pa, ali nije ugledao ništa. Jaje je i dalje sjalo, nepromijenjeno, svojim bez­
bojnim svjetlom.
Vratio se do svoga stabla i ostao promatrajući dalje. Naposljetku je svje­
tlo počelo slabjeti i uskoro je nestalo. Nedugo potom zrak je postao to­
pliji i počelo je svitati.
Otišao je do humka da ga razgleda po danjem svjetlu. Posvuda po hum-
kubili su nježni bijeli cvjetovi s krupnim kapima rose na laticama. Kad je
dodirnuo jednu od kapi, ona je teško pala na tlo kao da je s cvijeta uda­
rena čekićem.
Štapom je prošao po humku, ali nije otkrio ništa neobično. Tada je nje­
gov štap naišao na otpor. Bio je to divokozin rog. Istraživao je dalje i ot­
krio još rogovlja te naposljetku netaknuto tijelo divokoze. Streljivo ko­
jim je ubijena još je uvijek bilo ondje u prednjoj nozi. Lovna je sezona bila
već odavno prošla, a životinja kao da je ovdje ležala neko vrijeme. Shva­
tio je da stoji na počivalištu divokoza. Brižljivo je vratio busenje natrag i
napustio dolinu.

Ono što zovu nebesima u stvarnosti je zbir sličan vrećici jruktigena u oplo­
đenom pilećem jajetu, koja pluta i polagano se okreće oko svoje osi pod utje­
cajem stalnih promjena temperature. U tome procesu nježna će struja živo­
ta biti ispuštena u obliku impulsa koji se ovlaženim jezikom mogu osjetiti
kao hladnoća na vrhu jajeta, a toplina na zatupljenom dijelu. Ako se okre­
taji toga životnog stroja pojačavaju uslijed povišene temperature koju daje

58
 5. R I T M O V I ŽIVOTA

V I K T O R SCHAUBERGER znao je daje planinski potok hladniji bliže izvo­

ru i pitao se ima li to ikakve veze sa sposobnošću pastrve da nepokretna
stoji u brzacu. Proveo je pokus kako bi provjerio svoju postavku o znače­
nju tih malih promjena temperature.
Izabrao je mjesto na potoku gdje je bio vidio nepomičnu pastrvu. Zatra­
žio je od svojih ljudi da ponesu kotao nekoliko stotina metara uzvodno,
napune ga vodom i stave na vatru. Tako su i učinili. On se vratio da pro­
matra pastrvu. Kada se voda dobro zagrijala, ljudi su je izlili u potok. Za
nekoliko trenutaka pastrva je započela trzati repom i bacakati se. Unatoč
svim pokušajima, nije se uspjela zadržati na mjestu, nego ju je voda odni­
jela nizvodno. Nešto kasnije mirno se vratila u prvobitni položaj.

ČAROBNA ŠUMA

Temperatura je od presudne važnosti za životne procese. Razlika u djeliću stup­

nja određuje hoće li jaje istruliti ili će se razviti. O n a određuje hoće li sjeme osta­

ti neiskorišteno ili stvoriti novi život.

H o d a t e li prirodnim šumovitim krajem, ispod visokih stabala, čut ćete vjetar,

a na njihovim vrhovima ugledati sunčevo svjetlo. Ali, onuda kuda koračate, po

šumskome tlu, tiho je i hladno. D o k gazite po mekoj prostirci od lišća, s balda­

hinom koji vam stabla nadvijaju n a d glavom, zaštićeni ste od vanjskoga vreme­

na. Viktor Schauberger govori o tome kako zrelo drveće ureduje mikroklimu is­

p o d sebe, štiteći svoje izdanke tako da mogu cvjetati.

Svojim lepršavim lišćem i njišućim granama matično stablo širi svoj kisik
i stvara novi visokokvalitetni prehrambeni materijal za mlado drvo ispod
sebe, kojega samo na taj način može upijati.
Viktor Schauberger, PZ, str. 11

61
 JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE
Stabla su dugovječna. O n a su dio složenoga ekosustava koji u svome okrilju sa­
država i prehranjuje mnoštvo života. To je okoliš koji ljudi mogu uništiti, ali ga
ne mogu lako stvoriti. Samo drveće predstavlja čudo. Biljni sok uspinje se uza sta­
blo da dosegne i nahrani lišće visoko iznad, u krošnji stabla.
Pojam B I O C E N O Z A opisuje kolektivitet organizama u n e k o m e području.
Svaki živi dio biosfere, svaka biljka i životinja, daje svoj vlastiti doprinos kakvo­
ći cjeline. Svatko dodaje svoj jedinstveni okus podzemnoj vodi koja omogućuje
i održava njihov suživot. Drveće, dugovječno kakvo već jest, daje složenom eko­
sustavu vremena p o t r e b n o g da se razvije p o d njegovom zaštitom. Za Viktora
Schaubergera, to je od ključne važnosti za zdravlje svih. Okoliš omogućuje ra­
zvitak viših oblika života. No, on je krhak. Smanjenje biocenoze znači da jedan
ili više prinositelja ovoj sveukupnosti ne ispunjavaju svoju ulogu. To dovodi do
osiromašenja kakvoće p o d z e m n e vode, oboljenja biljaka i životinja i, u konač-
nici, do bolesnih ljudi.
Kao i monokultura na plantažama, drveće se bori za potrebne hranjive sastoj­
ke iz dostupne vode. Stabla postaju čisti potrošači vode, uzimajući je više nego
što je proizvedu te naposljetku isušuju zemlju. U prirodnoj šumi koja obiluje ra­
znolikim životnim oblicima, voda je prožeta hranjivim sastojcima visoke kakvo­
će. Schauberger je vjerovao da takva vrsta šumske zemlje postaje čisti proizvo­
đač vode. Stablima je potrebna manja količina vode pa gornja granica podzemne
vode i tekući izvori ostaju visoki .
Schauberger se užasavao postupaka krčenja šuma - rezanja svih stabala u neko­
me području zbog čega zemlja ostaje izravno izložena suncu. To, po njegovu mi­
šljenju, uzrokuje pregrijavanje tla. Dovodi do opadanja gornje granice podzemnih
voda, a time do suše i naposljetku do umiranja šume. Međutim, to ne znači da se
šuma ne smije sjeći. Schauberger zastupa selektivnu sječu - žetvu zrelih stabala
tako da izdanci mogu preuzeti njihovo mjesto i nastaviti kolektivitet šume.
Šuma je prebivalište vode i jednako tako prebivalište životnih procesa čija
kvaliteta opada ako je narušen njezin organski razvitak.
Viktor Schauberger, PZ, str. 98
62
5. R I T M O V I ŽIVOTA
KAKO SE BILJNI SOK USPINJE
Kako se biljni sok uspinje prema krošnji visokih stabala? Kapilarni postupak dio
je toga procesa. Ali, svatko tko je vukao porub svoje odjeće po lokvi vode znat će
da taj kapilarni postupak ima ograničenu snagu. On privlači nekoliko centimetara
vode u tkaninu naše odjeće, ne više. Ni u drvetu mehanički kapilarni postupak ne
može biti objašnjenje za sve. Za početak, sok se mora uspinjati, a ne spuštati. Kada
uredujete živicu i sadite mladicu, ona mora biti iznad razine mjesta na kojemu je
odsječena. Ako je mladica niža od razine gdje je odrezana, ona će se sasušiti. Bilj­
ni sok mora ići prema gore, protiv sile teže. Jasno, riječ je o suptilnim procesima.
Prema Schaubergerovu stajalištu, temperatura također ima svoju važnost.
Na crnogoričnim šumama promatrao je sljedeći fenomen. Oko podneva, za to­
plih tihih dana može se vidjeti fina izmaglica kako se izdiže p o n a d vrhova drve­
ća te nestaje u svjetlu i toplini. Po njegovu mišljenju, to je posljedica negativnoga
temperaturnog gradijenta. Sokovi u drveću, koji sadrže vrijedne sastojke ugljika,
naglo su povučeni prema gore gdje se miješaju s atmosferskim kisikom. Kaže da
su stari šumari običavali promatrati takvu pojavu u vrijeme objeda i pakirali kiš­
ne kabanice u ruksake jer je to naviještalo popodnevnu lošu. Takva se izmaglica
ne vidi nad mješovitim šumama gdje je temperatura stalnija.
Viktor Schauberger obučavan je za lugara, a ne za plantažnoga biologa. Učio je
iz onoga što je oko sebe vidio u šumama i planinama. Neka od njegovih sazna­
nja odgovaraju o n o m e stoje napisano u botaničkim udžbenicima, druga pak ne.
Primjerice, tek se usput zanimao za postupak fotosinteze. (Način kojim biljke
koriste zeleni klorofil u lišću da bi za dana došle do sunčeve energije. Tu ener­
giju koriste da bi razgradile vodu u sokovima i spojile ju s atmosferskim ugljič­
nim dioksidom i tako stvorile škrob i druge ugljične spojeve.) Više gaje zanima­
la voda kao medij za događanje takvih interakcija, pokretana svojim tempera­
turnim promjenama i izmjenama noći i dana te godišnjih doba.
Za dnevnoga svjetla pozitivni temperaturni gradijent djeluje izvan stabla prema
unutra jer je vanjska strana toplija i debela kora štiti nutrinu. Ta temperaturna
razlika jednolika je, ali malena, ograničena visokim baldahinom od lišća. Sokovi
63
 5. R I T M O V I Ž I V O T A
JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

obrnut. Kisik se oslobađa u središtu stabla, uzrokujući zagrijavanje, dok vanjski

dio stabla ostaje hladniji

Za Viktora Schaubergera, kora drveta predstavlja djelo inženjerskoga dizaj­

na slično ljusci jajeta. Temperatura je jedan od nižih oblika zračenja. Viši oblici
uključuju sunčevu energiju koja može spaliti onoga tko nije odgovarajuće zašti­
ćen. Kora pruža tu zaštitu osjetljivim unutarnjim procesima u stablu.

Promatramo li johe poredane duž riječnih obala, možemo zamijetiti da one ne

rastu prema svjetlu, nego nadsvoduju jedna drugu te se vrhovi njihovih krošnji
gotovo dodiruju. One tako tvore svod koji sadrži izravnu hranjivu i difuznu
mješavinu koju onda udišu kroz koru, čija funkcija odgovara škrgama.
Viktor Schauberger, PZ, str. 118

Drveće se razlikuje po svojoj sposobnosti da trpi izravno sunčevo svjetlo. Jed­

nako kao i konvencionalno šumarstvo i Viktor Schauberger dijeli ga na podvr­
ste, drveće koje traži svjetlo i o n o koje traži sjenu. Biljke koje traže svjetlo, p o ­
put engleskog hrasta, imaju debelu koru koja ih izolira od sunca. Biljke koje tra­
že sjenu, kao što su bukva i bor, ne mogu podnijeti previše svjetla i toplina izrav­
no utječe na njihovu koru. Ona remeti temperaturni gradijent koji upravlja kre­
tanjem soka prema krošnji. U šumama koje su u svome razvoju prepuštene sebi,
drveće raste visoko i uspravno. Postoji debeli baldahin od grana te tako vrlo malo
sunčeva svjetla stiže do tla. U takvim šumama prizemlje je zaštićeno od vanjskih
ekstremnih vremenskih uvjeta.

Samo jedna zraka sunca dovoljna je da izmijeni stanje ravnoteže između

prema vanjskome dijelu stabla zagrijavaju se i šire, stišćući hladniji sok u sredinu. tijela i vode.
Viktor Schauberger, PZ, str. 55
Podrška jajolikih zračnih mjehurića također pomaže uspinjanju sokova. Atmos­

ferski kisik kojega on opisuje kao » m u š k i « , postaje aktivniji u toplim uvjetima na

osunčanoj strani stabla, dok su ugljični spojevi (za Schaubergera, ženske supstan­ Ako su biljke koje traže sjenu zasađene na izravnome sunčevom svjetlu, nji­

cije) življi u hladnijim uvjetima na sjenovitoj strani. Spoj to dvoje vodi stvaranju hove grane mogu rasti samo na onoj strani stabla okrenutoj od sunca ili pak de­

složenijih spojeva kao što su škrobovi i proteini. Noću je temperaturni gradijent bla nabreknu od spužvastoga rasta. Za Viktora Schaubergera ova druga pojava

65
64
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
jednaka je otečenosti životinja i ljudi u groznici. S njegova stajališta, brzorastuće
drvo slabe kakvoće, koje se proizvodi takvim šumarskim postupcima, posljedi­
ca je bolesti, a ne zdravlja.
Vrlo se kritički odnosio p r e m a toj utrci za količinom drva na uštrb kakvoće.
Biljke koje traže sjenu previše su izložene suncu što uzrokuje bolest, a plantaž-
ni uzgoj pojedinih vrsta lišava šumu njezine bioraznolikosti. Jedan od simpto­
ma oboljenja živoga organizma je porast temperature. Schauberger je pokazao
kako povećani temperaturni gradijent, daleko od anomalne točke od četiri Cel­
zijeva stupnja, vodi proširivanju i truljenju.
Truljenje je dio životnoga ritma, neizbježan proces koji sljedećem naraštaju omo­
gućuje da se oblikuje na ostacima prethodnoga. Da bi pripomogla tome procesu,
priroda se oslanja na mikroorganizme koji izazivaju truljenje i koji se razmno­
žavaju u takvim uvjetima. Svako živo biće ima svoju optimalnu temperaturu u
kojoj se unutarnja flora i fauna održavaju u ravnoteži. Problemi nastaju kada se,
uslijed pregrijavanja, ti mikroorganizmi skupljaju u inače zdravom biću, bilo to
stablo, životinja, biljka ili čovjek.
Voda ima ulogu neumornoga nosača svjetla, energije i topline. Prvo i najvaž­
nije, ona je nosač svih supstancija koje stvaraju i održavaju život.
Viktor Schauberger, PZ, str. 97
SOL ZEMLJE
Soli nastaju od metala i kiseline i rastapaju se u vodi. Primjerice, kemijski naziv
za kuhinjsku sol je natrijev klorid. O n a je kombinacija natrija, metala i kloridne
kiseline. Soli sadrže mikroelemente koji su neophodni za zdravlje biljaka. Tem­
peratura upravlja izviranjem tih hranjivih soli iz zemlje da bi hranile vegetaciju
na površini. Sol se rastapa u toploj vodi, a taloži kada se voda hladi. D u b o k o u
zemlji p o d z e m n a voda dostiže visoke temperature te može upijati različite soli.
Kako se voda podiže, hladi se prema anomalnoj točki. Tako dugo dok je nasla­
ga u anomalnoj točki unutar dosega korijenja vegetacije, odložene soli dostupne
66
5. R I T M O V I ŽIVOTA
su rastućim biljkama. Voda koja dolazi s površine oskudna je solima, a bogata
kisikom. O n a prolazi dublje od sloja u anomalnoj točki. Uranja u zemlju gdje se
zagrijava, a u procesu razlaganja na svoje sastojke, stvara još više topline. Topli­
na znači širenje pa tako ona raste i može prikupljati soli na svome povratnom
putovanju.
Da bi soli postale dostupne biljkama, gornja granica p o d z e m n e vode mora biti
visoka. Sve što bi uzrokovalo da se gornja granica podzemne vode spusti, kao što
je plantažna monokultura ili pregrijavanje površine odstranjenjem vegetacije, po­
remetilo bi procese. To dovodi do manje zdravih biljaka i životinja. Viktor Scha­
uberger promatrao je rast drveća koje je primalo vodu oskudnu tim solima. Niži
dijelovi debla bili su zdravi do granice do koje je sol došla, ali naviše prema kroš­
nji izgledala su nekako mršava, koščata, kao da ih je napala kakva životinja.
Da seljak samo zna kolika je važnost sume, njegovao bije kao sAm život.
Viktor Schauberger, PZ, str. 107
Za njega, optimalni je izgled zdrava drveta visok valjak iste širine duž cijeloga
debla. O n o raste okomito u odnosu na tlo, na drugačijoj razini od zemlje, kao da
ga je sama zemlja odgurnula. Stožast oblik, p o p u t božičnoga drvca, simptom je
njegove nemoći da duž cijeloga debla zadrži stalni temperaturni gradijent. Drvo
nije sposobno visoko uznijeti vrijedne ugljikove sastojke te ih odlaže niže.
Viktor Schauberger mislio je da šumari mogu naučiti lekciju o upravljanju
šumama iz načina na koji krava pase. Krava prikuplja busene trave jezi­
kom, okreće ih oko njihove osi i tada povlači. To uzrokuje da se stabljike
trave lome na pravome mjestu. I ne samo to - krava tada ruje travu svo­
jim mokrim ustima što izaziva promjenu polarnosti u zraku koji okružuje
odsječenu travu i omogućuje da ozljeda trave gotovo odmah zacijeli. Na­
posljetku težina njezina tijela zbija travu izgubljenu njezinim čupanjem i
u tom postupku ona vraća više topline zemlji nego što je nestala zbog va­
kuuma stvorena njezinim čupanjem. To znači da se, unatoč činjenici da
je krava odnijela nešto trave, tim postupkom zemlji vraća još više energi­
je te pašnjak može rasti zdravije, raznovrsnije i plodnije.
67
 JANE C O B B A L D : V I K T O R S C H A U B E R G E R : Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

Promatrao je i način na koji tradicionalni seljaci kosom kose travu. Kosa se

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M
čekića i naoštri uvečer. Sljedećega jutra, prije no što sunce izađe dovoljno
visoko nad livadu, seljak kosi rosnu travu pod niskim kutom. Napon koji
je tijekom noći nastao u kosi izoliran je drvenim drškom te tako spaljuje
ozljede trave. Na taj način i polje i sječena stočna hrana zadržavaju svoju
energiju. Ni jedna od njih se ne gubi pražnjenjem u atmosferu. Kako se
NEKE SPOSOBNOSTI opažanja koje je posjedovao Viktor Schauberger po­
sunce uspinje, košnja postaje sve napornija bez obzira na to kakva je oštri­
sve su iznad iskustava većine nas. Dok ih se sluša, doimaju se posve bizar­
ca. Kosa gubi svoj akumulirani naboj, seljaci odlažu kose za taj dan izvan
nima, gotovo nezamislivima.
izravnoga dodira sa suncem, kako bi se ponovno napunile.
Takav se događaj zbio jednoga osobito hladnoga zimskog dana. Lovio je
Jednak prirodni proces promatrao je u jesenskim jutrima. Za izlaska sunca,
divlje koze, divokoze. Ustrijelio je mužjaka koji se srušio u jarugu. Sjurio
kada se jedva osjeti povjetarac, na tisuće uvelih listova opada na tlo. Čim
se za njim niza strminu. Nasreću nije propao kroz led kada je pao u potok
se sunce digne dovoljno visoko da zagrije zrak, pojava prestaje. Za Scha­
na dnu klisure. Pripremio je jarca da ga ponese kući.
ubergera, ranojutarnje sunce ima najjaču snagu i stvara najveću količinu
Zatim je pošao preko leda do otvorene vode da opere ruke. Zagledao se u
kisika. Kisik spaljuje ozljede nastale zbog odvajanja lišća od matičnoga
ledenu, mirnu, kristalno čistu vodu. Bila je duboka nekoliko metara. Pro­
stabla i otvorena rana brzo zacjeljuje. (vidi PZ, str. 113-115)
matrajući, zamijetio je nekoliko velikih klada kako se pomiču ispod nje­
ga u čudnome plesu. Kraj jedne klade plutao je uspravno približavajući se
drugoj. Kada je prišao bliže drugoj kladi, ona je odskočila unazad kao da
je odgurnuta i ponovno se smirila. Potom je sljedeća klada ponovila isti
ples. Schauberger je ostao u čudu. Zaboravio je na jarca i ostatak popod-
neva proveo na ledu, nesvjestan hladnoće, promatrajući gibanje tih veli­
kih, teških bukovih klada u mirnoj dubokoj vodi.
Kako se spuštala večer, postajalo je hladnije. Počeo je izlaziti puni mjesec.
Okretanje klada sada se pojačalo. Odjednom, jedna od njih se uspravila i
ustremila u zrak. Probila je površinu vode i našla se ovijena ledenom ogr­
licom. Pojavile su se i druge klade te su za nekoliko minuta zaplesale svoj
ples, svaka izbijajući na površinu s čipkastom ogrlicom od leda.
Nova su čuda tek uslijedila! Ponovno se zagledao u vodu i ugledao novo
gibanje. Dio krupnoga jajolikog kamenja s dna toka započelo se gibati na
isti način kao i klade. Kao da je zaboravilo da je podčinjeno zakonu gravi­
tacije, zanosilo se jedno prema drugome i opet se odbijalo.
Kako se puni mjesec uspinjao na nebu, on je sada obratio pažnju na ka­
menje. Jedan se, veličine i oblika ljudske glave, započeo okretati u sve
punijem krugu. Zatim se također izdigao na površinu optočen ledenom
ogrlicom. Uskoro su se pojavili i drugi kameni obluci te se neko vrijeme,
ondje na ledenoj mjesečini, površina vode prošarana kamenjem ljuljala u
njihovu tajanstvenome plesu.
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
Kod magnctizma, isto se odbija od istoga. Baš to se, vjerovao je Viktor Schau­
berger, događalo s kladama. Bile su magnetizirane p o d djelovanjem ledene vode
i pune mjesečine te su se tako odbijale jedna od druge.
D i n a m o , p o p u t onoga što napaja svjetiljku na biciklu, ima tri sastojka. To su
kretanje (u primjeru bicilda okretanje kotača), magnetizam (maleni magnet u di­
namu) i elektricitet (koji osvjetljava svjetiljku). Ako postoje dva, pojavit će se i
treći. Kod svjetiljke bicikla djeluju magnetizam i kretanje tako da se stvara elek­
tricitet koji osvjetljava svjetiljku. Schauberger tvrdi da, kao što je to posve toč­
no s tehničkim pokretanjem (kao kod dinama), isti princip djeluje i kod izvor­
noga gibanja. Razlika je u kvaliteti magnetizma i elektriciteta. Jedno vodi lakoći
i narastanju, drugo težini i razaranju. Plešuće klade i kamenje izranjali su na po­
vršinu jer je nastupilo veliko punjenje p o d djelovanjem B I O M A G N E T I Z M A u
mjesečini i ledenoj vodi.
U svakodnevnoj primjeni, magnetizam je o n o što navodi komadić željeza u
kompasu da pokazuje sjever. Međutim, fizičari poznaju najmanje tri vrste ma­
gnetizma, a onaj u komadiću željeza naziva se feromagnetizam ( » f e r r o « znači
željezo). Feromagnetski materijali imaju sjeverni i južni pol te privlače druge fe-
romagnetske materijale da se poravnavaju s njima.
Viktor Schauberger osobito se zanimao za drugu vrstu magnetizma, poznatu
kao D I J A M A G N E T I Z A M (dia na grčkome znači kroz). Dijamagnetizam je naziv
za polje pokretano elektronima koji se uvijaju oko jezgre atoma. Sve su stvari sa­
stavljene od atoma te je svaka supstancija u konačnici dijamagnetska. U prisutno­
sti feromagneta ti materijali skreću p o d pravim kutovima u magnetsko polje.
Među dijamagnetskim materijalima su ugljen, bakar, voda, zlato i srebro. Me­
đutim, neki su materijali osjetljiviji na feromagnetizam tako da je njihov prirod­
ni dijamagnetizam nadjačan. Supstancije koje to uzrokuju su PARAMAGNET-
SKE. Svaki a t o m u takvim materijalima reda se u smjeru vanjskoga feromagnet-
skog polja iako sami ne mogu zadržati nikakav magnetizam. Kada su maknuti
iz vanjskoga feromagnetskog polja, vraćaju se svome izvornom, neporedanom
stanju. Paramagnetski materijali, medu ostalim, sadrže kisik i aluminij. Zrak je
70
6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M
paramagnetski. Stoga postoji razlika između elektromagnetskih svojstava vode
u zemlji i atmosferskoga kisika.
Procjenjuje se da zemlja sadrži četiri posto željeza. To znači da postoji slabo fe-
romagnetsko polje nad cijelom Zemljom i proteže se u atmosferu gdje se s njim
povezuje paramagnetska atmosfera. Magnetna kompasna igla poklapa se s tim
poljem kada pokazuje sjever. To polje uzrokuje da se dijamagnetski materijali u
zemlji, kao što su voda i organska tvar, pokreću pod pravim kutom prema nje­
mu, drugim riječima, prema gore. Schauberger vjeruje da u sjaju pime mjesečine
voda dobiva dijamagnetsko punjenje što joj omogućuje da prenosi objekte koji
su inače teži od nje, kao što su klade i kamenje koje je promatrao one noći.
Kao i obično, Schauberger je pošao dalje od konvencionalnoga razmišljanja. Po
njemu je dijamagnetizam posljedica unutarnjega vijuganja, hlađenja i zgušnjava-
jućega gibanja koje je opisao kao kružno-spiralnu prostornu krivulju. Tako se giba
i planet Zemlja i tekućina u njoj. Tekućina koja se pokreće u tome pravcu ima za
posljedicu negativni pritisak i elektromagnetsko polje. Elektricitet nastao u ta­
kvome polju, koji naša tijela mogu registrirati kada stojimo u prirodnoj šumi ili
pokraj potoka, hladan je i konstruktivan. Nasuprot tome, elektricitet koji osvjet­
ljava naše domove, a nastaje centrifugalnim gibanjem, vruć je i destruktivan.
Mnogi od suvremenika držali su kako je teško prihvatiti zamisli Viktora
Schaubergera, uključujući i tvrdnju da šljunak pod vodom može proizvo­
diti iskre. Jedan od njegovih prijatelja, urednik časopisa, rekao mu je kako
je to pretjerana tvrdnja ako želi da ga znanstvena zajednica shvati ozbiljno.
Schauberger se samo glasno nasmijao rekavši: »Iskre pod vodom? Zar ih
nikada niste vidjeli? Odmah ću vam ih pokazati. Pođite sa mnom!«
Napunio je vjedro vodom i odnio ga u zatamnjeni kut. Zatim je uzeo dva
kamena i trljao ih pod vodom. Pojavile su se iskre! Baš kao i kad se želje­
zo i kremen taru na svjetlu. Za njegova prijatelja to je bio bajkovit pokus
koji je kasnije često izvodio pred sumnjičavcima.
Za Viktora Schaubergera taj je fenomen predstavljao izvor legendi o čistome
zlatu za koje mnogi tvrde da su ga vidjeli kako svjetluca u vodama Rajne. Iskre
71
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

su posljedica trenja kamenja pod vodom, kamenja koje sadrži metal. On vjeruje
da je to još jedan primjer biomagnetizma, kao kad polovi potiskuju jedan dru­
goga (magnetski materijali su BIPOLARNI, tj. imaju dva pola, sjeverni i južni).
On kaže da je najbolji način da se proizvede taj efekt iskrenja da se uzme kamen
iz viših područja planinskih potoka i razlomi na dvije polovice tako da obje ima­
ju jednaka magnetska svojstva.

Sve oko nas odgovara j e d n o m e ili drugome obliku magnetizma i tako uzaja­
m n o djeluje sa svime s čime se dodiruje. To znači da se sve oko nas podvrgava
promjeni, brzo ili usporeno. Čak je i kamenje podvrgnuto tome procesu promje­
ne. Ništa ne ostaje jednako — sve je u gibanju.

Tako dugo dok se zemlja, voda i zrak mogu planetarno gibati, tako da vjetar
puše, a voda spiralno otječe, nastajat će energija. Kako smo vidjeli, oblik jajeta p o ­
tiče izvorno gibanje te je također ključni sastojak procesa. Prema stajalištu Vikto­
ra Schaubergera, sam život je koncentrirana energija. Ta stalna promjena i uzaja­
m n o djelovanje predstavljaju temelj za cvjetanje organskoga života na Zemlji.

U međusobnoj mješavini bipolarnih elemenata, svako gibanje povlači reak­

tivne učinke atomske i neprimjetne naravi.
Viktor Schauberger, PZ, str. 3

Da bi se stvorila električna energija, mora postojati magnetsko polje. Supstanci­

je koje izvorno potječu iz zraka imaju pozitivan električni naboj, a one sa Zemlje
ili Mjeseca pak negativan. To se najbolje vidi kada sijevaju munje, a to se događa
kada promjena mjestimice naraste do takve razine da provali nazad prema Ze­
mlji. Kiša koja upija kisik i tako stječe pozitivan naboj, opisana je kao A N O D ­
NA VODA. Podzemna voda koja stječe negativan naboj na svome putu prema
površini, opisana je kao K A T O D N A VODA. Drugim riječima, Zemlja je gole­
ma, veličanstvena, samopuneća spiralna baterija. U bateriji energija teče od ka-
tode prema anodi - izvan Zemlje u atmosferu. Na višoj razini, Mjesec je katoda,
Sunce je anoda, a zemaljska voda je elektrolit - medij koji omogućuje da dolazi
do procesa izmjena energije.

72
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

ŠTO TO ZNAČI ZA RIJEKE Slično tome, čaša obične destilirane vode uvlačit će u sebe sastojke iz tijela oso­

Kako smo vidjeli, voda može nositi naboj. Za Viktora Schaubergera to je ve­ be koja ju je ispila. Poznato je da pijenje destilirane vode može štetiti jer izvlači

o m a važna činjenica. O n a određuje otječe li voda mirno ili nagriza obale, je li minerale iz tijela. Onaj koji je pije, hrani piće. Čaša svježe izvorske vode, s druge

okolno tlo plodno ili jalovo i je li čaša vode ukusna i osvježavajuća ili bez oku­ strane, hrani onoga tko ju pije.

sa i bljutava. Predlagao je novi projekt za hidroelektrične turbine. Voda bi padala kroz lijevak

Ako je vodeno tijelo iscrpilo svoj naboj, kao što će se dogoditi ako dođe u do­ koji je zarezan spiralno na unutarnjoj strani da potiče prirodno uviruće gibanje.

dir s metalnim željezom ili putem zagrijavanja, tada je iscrpljeno. U nastojanju Kao da izlazi iz brizgalice, struja vode padala bi na neku vrstu lopatica vadičepa

da se napuni privlačit će energiju od bilo kuda. Viktor Schauberger vjeruje da se koje se okreću kao posljedica pada vode velikom brzinom. S takvim se uređajem

baš to događa kada voda protječe kroz željeznu rešetku ili hidroelektričnu turbi­ voda, koja bi rotirala oko svoje osi, ne bi oštećivala u tome procesu.

nu. Željezo izvlači iz nje svaki naboj. (Željezo ima sposobnost da izazove iskrenje.
Svaka iskra predstavlja pražnjenje, izvlačenje energije sadržane u metalu.) Cen­
trifuge turbine remete i obrću njezino izvorno (planetarno) gibanje. Schauber­
ger upućuje na udubljenja koja primjećuje na oštricama hidroelektrične turbi­
ne. Ta udubljenja su, po njegovu mišljenju, posljedica tehničkoga gibanja. Oni­
me što naziva » i z v o r n o gibanje«, voda zadržava kisik. Tehničko gibanje spre­
čava vodu da zadržava kisik pa ga ona oslobađa. U tome stanju kisik nije stabi­
lan i troši se na sve na što nailazi uključujući i oštrice turbine. Hidroelektričnim
turbinama prigovarao je i iz drugoga razloga. O n e narušavaju prirodni tok vode
u njezinu vijuganju, kružno-spiralnoj prostornoj krivulji. Turbine lome struktu­
ru vode naslagama progresivno zagrijavajuće vode koja spiralno kruži oko hlad­
ne jezgre vodenoga tijela.

Prošavši kroz turbinu voda nastoji obnoviti svoju ravnotežu i vratiti se izvor­

n o m e gibanju — uvirućem gibanju. Kako je bila iscrpila svaki naboj koji je nosi­

la, ona se sada iznova popunjava. Privlači naboj koji se nalazi u podzemnoj vodi,

ostavljajući manje za bujanje vegetacije na okolnim tlima. Sve stoje potrebno da

se to ispravi jest da se zaustavi uništavanje voda. Vodeni tok koji ide p u t o m ko­

jim želi, na temperaturi koju želi, hrani život oko sebe.

... preživljavanje ili izumiranje ovisi o reguliranju elektromagnetskih me­

đudjelovanja.
Viktor Schauberger, PZ, str. 10

74 75
 7- KAKO STVARI R A S T U

D O K JE bio još mladi lugar, Viktora Schaubergera povremeno je posjeći­

vao jedan seljak. Na njegovu posjedu redovito su uspijevale obilne žetve
i visoki prinosi, ali su ga susjedi smatrali ludim jer je, za razliku od njih,
sve radio na drukčiji način i u drugo vrijeme.
Jedne večeri, u sumrak, onuda je prolazio Viktor Schauberger. Zatekao
je seljaka u ambaru iza kuće kako stoji ispred velike drvene bačve i pjeva
mu neku čudnu pjesmu. Držao je u ruci veliku drvenu pjenjaču miješaju­
ći sadržaj u bačvi. Pjesma je bila neka vrsta visokih i niskih tonova, goto­
vo povika. Kada je ton rastao, miješao je u jednome pravcu. Mijenjajući
ton, okretao je i pravac miješanja. S vremena na vrijeme zastajao bi i do­
davao šaku ilovače koju je mrvio i bacao u bačvu, a onda nastavljao mi­
ješati i pjevati.
Schauberger se približio i pogledao u sadržaj bačve. Unutra je bila bistra
voda. Seljak mu se nasmijao na pozdrav i miješajući nastavio svoju čud­
nu pjesmu. Naposljetku je izvadio pjenjaču i rekao: »Eto, sada može pro­
vreti.«
Uz čašu jabukovače, u kući, seljak je objasnio što je radio. Ilovača je sadr­
žavala aluminij. Umiješao ju je u hladnu vodu u bačvi, zajedno s izdahnu-
tim ugljičnim dioksidom, koji je nastajao dok je pjevao. To je prožimalo
vodu neutralnim nabojem. Nakon drljanja polja drvenom drljačom, po­
lje je špricao nabijenom vodom, lišćem paprati, kao da mu daje blagoslov.
Voda je isparavala ostavljajući za sobom kristale. Kristali omogućuju stva­
ranje svjetlucave ljubičaste mreže visoke kakvoće, između zemlje i neba.
Stari seljak spominjao je tu mrežu kao »himen«. Omogućavao je tlu da
ostane vlažno i plodno čak i za najvećih vrućina u godini.

MIJEŠANJE N E B A I ZEMLJE

U ovome poglavlju promatramo shvaćanja Viktora Schaubergera o tome kako što

raste. Po njegovu mišljenju, fizički rast reztdtat je združivanja dviju različitih vrsta
energije - jedne koja dolazi od Sunca i druge koja spiralno iz Zemljine nutrine

77
 JANE C O B B A L D : VIKTOR S C H A U B E R G E R : Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE 7. KAKO STVARI RASTU

OKSIGENI

Sunčevo svjetlo neprekidno pada na zemlju i u tome procesu stimulira atmos­

ferski kisik. Svjetlošću i toplinom kisik postaje aktivniji. Ustvari, Viktor Schau­
berger ide i dalje od toga. On kaže da sunčevo svjetlo nastaje u susretu s atmosfe­
rom. Kako je između Zemlje i Sunca mrak, možda ima pravo. Kisik koji on opi­
suje kao otpad Sunca, očvrsnuta je sunčeva svjetlost.

Voda koja s neba pada kao kiša upija dio kisika i u tome procesu stječe pozi­
tivan naboj. Sada p o d u z i m a m o prvi korak u organsku kemiju Schaubergerova
stila. On želi napraviti razliku između elementa kisika kako je opisan u udžbe­
nicima kemije i živoga, međudjelujućeg oblika energije koji on zapaža oko sebe.
Sukladno tome, etericitete s tom pozitivnom, muškom kvalitetom opisuje kao
OKSIGENE.

Oksigeni su aktivni kada je vruće. U šumi, sunčeva svjetlost pada kroz lišće na
tlo. Kisik tada može biti prerađen žbunjem koje bi se inače spržilo. Takav se pro­
ces može vidjeti u gustim šumama. Grane matičnoga drveća p r e t h o d n o prožva-
ču hranu u sunčevu svjetlu za mladice koje rastu p o d njihovim okriljem. Slično
tome, kada se rijeka kotrlja preko kamenja u svome koritu, stvaraju se maleni vr-
tlozi. Ti su vrtlozi usta koja uzimaju atmosferski kisik.

izlazi na površinu. Schauberger o takvim vrstama energije govori kao o ETERI- K A R B O N I I FRUKTIGENI

C I T E T I M A . Njihovo međudjelovanje omogućuje da se razvija život na Zemlji. Element ugljik baza je molekula koje oblikuju organizme svega života na Zemlji,

Skovao je tri nove riječi da bi mogao objasniti svoje opažanje kako što raste: od virusa do biljaka, od insekata do slonova. Kako se Viktor Schauberger zanima

OKSIGEN, KARBON i F R U K T I G E N . za nešto drukčiji proces, on daje i ponešto drukčiji naziv svim tim ciglama života.

O K S I G E N upućuje na element kisik, ali i više od toga. Usredotočuje se na nje­ Njegov se pojam za njih može prevesti kao K A R B O N I . Kada bilo koja vegetaci­

gova energetska svojstva. To je etericitet uzrokovan aktivnošću sunca. ja umire, ona se pretvara nazad u medij za budući rast, kao humus, ili se odlaže

KARBON se odnosi na element ugljik i sve njegove spojeve. Karboni tvore fi­ u tlo kao ugljen, nafta ili plin. Energetski potencijal u tome odlagalištu ugljičnih

zički oblik svega života na Zemlji, od virusa do slonova. spojeva naziva se F R U K T I G E N . Schauberger upozorava na njegovu slatkastu,

masnu emulgiranu prirodu, nasuprot kiselinskoj kvaliteti oksigena.

F R U K T I G E N je prvi zemljin etericitet koji ćemo susresti (još će dva uslijediti

kasnije). To je energija povezana s karbonima. Oslobađa se iz fizičkih ostataka Fosilna goriva stoga predstavljaju energetsku banku Zemlje, depozitni račun

života na Zemlji kada se oni razgrađuju u tlu. za buduće fruktigene. Podzemna voda uspinje se kroz taj materijal na putu do

78 79
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
površine i upija neke fruktigene. On kaže da su biljke opremljene da preuzmu
akumulirani naboj iz podzemne vode kroz čvoriće na korijenju koje naziva KORI­
J E N S K O M P R O T O P L A Z M O M . Podzemna voda ritmički prazni svoju akumu­
liranu energiju u te male vrećice slične jajetu. To je dio zemljina pulsiranja kako ga
osjeća vegetacija. Te su vrećice vrlo osjetljive i slamaju se kada je biljka iščupana s
korijenom, a one izložene zraku. Biljka ih stvara nanovo kada je presađena.
Oko visokih planinskih izvora rastu hranjive trave. Viktor Schauberger
često je ondje nailazio na bolesne i ranjene životinje kako pasu takve bilj­
ke. Jedući ih, izgleda da su pomagale procesu iscjeljivanja. Voda u takvim
izvorima siromašna je rastvorenim kisikom, a obiluje mikroelementima
i ugljičnim spojevima. Vjerovao je da visoka kakvoća izvorske vode koja
je hranila te biljke omogućuje da one iscjeljuju planinske životinje. Ona
također omogućava životinjama da iscjeljuju razarajući učinak sunčevih
zraka na svojoj koži na prorijeđenome planinskom zraku. Onemogućen
prilaz takvim mjestima, vjerovao je, značio bi da bi visoko nabijena sun­
čeva svjetlost mogla spržiti njihovu kožu i životinje bi mogle postati šu-
gave. Stari šumari su mu pričali, namigujući i smijući se, da im je pijenje
vode s takvih izvora pomoglo da njihova muškost bude živahna i u viso­
kim godinama.
Tu izviruču vodu iscjeljujučom su nazivali stari lovci jer je ublažavala ko-
stobolju, artritis i druga oboljenja starije dobi. Zlobno se smješkajući, pate­
tično su objavljivali da obnavlja muškost ili je održava u poznim godinama
zbog čega čak ni feudalni veleposjednici, kada su počeli posrtati, nisu propu­
štali da piju vodu s tih izvora koji vraćaju mladost.
Viktor Schauberger, PZ, str. 3
MEĐUDJELOVANJE OKSIGENA I FRUKTIGENA
Oksigeni okomito prodiru kroz atmosferu. Fruktigeni se spiralno uspinju kroza
zemlju u podzemnoj vodi. Vegetativni rast temeljen na ugljiku posljedica je zdru­
živanja atmosferskog kisika, napunjenoga suncem i tih fruktigena. Oni se sasta­
ju na mjestu gdje biljke rastu na površini zemlje. Schauberger takav pojas naziva
GEOSFERA. Geosfera je električki neutralna.
so
7. KAKO STVARI RASTU
U Schaubergerovu opisu MLADA VODA usputni je proizvod mirnoga među­
djelovanja tih dvaju etericiteta, oksigena i fruktigena. No, još nije spremna za
piće. Mora proći kroz ciklus sazrijevanja tonući u zemlju i izlazeći p o n o v n o da
bi dobila soli i fruktigene. Tada je, izranjajući u izvoru, dovoljno zrela da hrani
biljke i životinje.
Voda je organski magnet, a istodobno i transformator, prijamni k i predajnik.
Ona je medijator ili akumulator rasta koji posreduje život...
Viktor Schauberger, VČ, str. 55 - primjedba
Oksigeni su to aktivniji što su topliji, dok fruktigeni postaju potentniji u hlad­
nim, zamračenim uvjetima. Viktor Schauberger ukazuje da u dizelskome m o ­
toru vozila nastaje reakcija kisika i ugljikovih spojeva. Međutim, to je centrifu­
galna reakcija do koje dolazi u uvjetima topline i tlaka. O n a za posljedicu ima
buku, razaranje komponenti, energetski i toksički otpad. Upozorava također da
je, iz energetske perspektive, taj stroj neučinkovit. Suprotstavlja ga promišljeno-
me, vlažnom, tihom, graditeljskom procesu vegetativnoga rasta, ublažavanoga
učinkom hlađenja vjetra kroz drveće.
Element vodik također ima ulogu u ovome sustavu. On vidi vodik kao ko­
načni noseći medij svih ovdje opisanih procesa. Ugljik i vodik oblikuju gradiv-
ne elemente živih bića. Organska kemija znanost je koja ih proučava. Kemijska
je definicija vode da je ona molektda koja se sastoji od dva atoma vodika i jed­
nog atoma kisika.
Odvojeni i p o d v r g n u t i zagrijavanju i pritisku, kisik i vodik će eksplodirati i
gorjeti. Kada su pak okolnosti pogodne Schauberger tvrdi da vodik može veza­
ti, inače agresivni kisik, da bi stvorio vođu. Toplina i pritisak proizvode vatru,
a hladnoća i biološki vakuum dovode do vode i vegetativnoga rasta zasnovano­
ga na ugljiku.
Zagrijavanje i hlađenje dio su ciklusa, p o p u t dana i noći, naizmjenični ritam u
procesima rasta. Kada su fruktigeni potentniji, u hladnim uvjetima, međudjelo­
vanje se zbiva u mediju vode i ono je korisno. Pod opadajućim temperaturnim
81
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
gradijentom, prema anomalnoj točki od četiri Celzijeva stupnja, fruktigeni pot­
pomognuti vodikom, sposobni su vezati oksigene. To vodi nastajanju ugljičnih
spojeva - drugim riječima, do fizičkoga rasta - i vode.
Za Schaubergera, taj susret pozitivne i negativne energije predstavlja proces naj­
veće važnosti u geosferi. To je savez muških i ženskih životnih energija na razini
Sunčeva sustava i vodi rađanju sljedećega naraštaja na planetu Zemlji. Kako smo
vidjeli, gibanje vode njezinim tokom oponaša gibanje planeta svemirom. Na isti
način, svaki put kada ženka jedne vrste poziva mužjaka da se pare i stvore slje­
deći naraštaj, oni na nižoj razini sudjeluju u združivanju energija Zemlje i Sunca
koje se sve vrijeme zbiva oko nas.
Kao i uvijek, problemi nastaju s ljudskim uplitanjem. Organizmi namijenjeni
procesima hlađenja bit će uništeni uvedu li se toplina, svjetlost i kisik. U šumi,
matično drveće filtrira sunčevu svjetlost za svoje mladice. Na jednak način, naša
pluća uvjetuju da se kisik koji udišemo može vezati s fruktigenima sadržanima
u našoj krvi, koji su bili filtrirani u utrobi.
CIKLUS FIZIČKOGA ŽIVOTA
Da bi došlo do rasta, truljenje se već moralo dogoditi. Viktor Schauberger zani­
mao se za ovu transformaciju, raspadanje organizama na jednostavnije sastavne
dijelove. Osobito je proučavao različite procese fermentacije. U pravljenju vina
kvasac prolazi kroz dva početna stupnja. U prvome stupnju organizam kvasca
udiše kisik, nagriza meso ploda, pretvara ga u sok i izdiše ugljični dioksid. To
omogućuje da se kvasac povećava. U drugome stupnju, svjetlost i kisik isključeni
su, te kvasac ulazi u drukčiji proces. Nagriza složene šećere ploda i na taj ih način
pretvara u alkohol koji je jednostavniji spoj ugljika. U oba stupnja izdiše ugljični
dioksid i oslobađa se energija.
Viktora Schaubergera osobito zanima taj drugi proces, proces H L A D N E FER­
M E N T A C I J E koja, vjeruje on, dopušta ispuštanje energije bolje kakvoće. Nje­
gova je tvrdnja da je razlika između ta dva procesa bila dobro poznata u nekim
krugovima. To je razlog zašto su posmrtni ostaci važnih ljudi često sahranjivani u
82
7. KAKO STVARI RASTU
kovčezima od specifičnih metala u hladne podzemne grobnice do kojih nije dopi­
rala toplina, svjetlost ni kiša bogata kisikom. Kada se takvi ostaci počnu polagano
raspadati, za tamnih se noći pokraj takvih prebivališta može zamijetiti sablasna
svjetlost. Energija sjedinjena s tim procesom isijavala je ledenu svjetlost kakvu je
on jednom u noći bez mjesečine vidio iznad mjesta uginule divokoze.
Zbog toga su, kako je objašnjavao veoma lukavi stari šumar, visoki svećenici
davali sebe sahraniti u uvijek hladnu crkvenu kriptu. Zato su i obični sveće­
nici imali barem maleni krov podignut nad svojim grobovima uzduž gro­
bljanskoga zida na istočnoj strani, da bi se zaštitili od kiše.
Viktor Schauberger, PKU, str. 94
Sve što umire naposljetku svoje ostatke vraća zemlji. Preci vegetacije koja je
sada živa uvenuli su i istrunuli ostavljajući ostatke u tlu. Truljenjem i hladnim
vrenjem organizam koji je jednom bio stablo raspao se u masu biljne tvari. Pod­
zemna voda na svome putu do površine prolazi kroz te ostatke, privučena da sret­
ne nadolazeću sunčevu energiju. Kada d o đ e s njom u dodir, biva prožeta frukti-
genom, esencijalnom kvalitetom živih bića ugrađenim u složene ugljične spoje­
ve nastale tijekom procesa života i rasta pradavnih biljaka. To sljedećemu nara­
štaju živih bića omogućuje da se sažme i prođe isti proces.
PRIMJENA O V I H ZAMISLI U POLJOPRIVREDI
U svojim poznim godinama Viktor Schauberger okrenuo se poljoprivredi. Zami­
slio je dva uređaja za poticanje procesa hladnoga vrenja biljnih tvari ili stajsko­
ga gnoja koji bi, naneseni na tlo, poticali stvaranje » h i m e n a « o kojemu je prije
mnogo godina govorio onaj stari seljak.
Prvi uređaj služi za stajski gnoj. Iskopajte u zemlji komoru u obliku jajeta. Pro­
vjerite jesu li stranice čvrste da budu nepropusne za vodu te da u taj prostor ne do­
piru vanjsko svjetlo i toplina. Napunite prostor svježim, fino isjeckanim stajskim
i tekućim gnojem. Prelijte ga vodom s visokim stupnjem rastvorenoga kisika, kao
što je kišnica, ili riječnom vodom koja je bila izložena suncu. Dodajte minerale
83
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
različitoga potencijala, poput aluminijem bogate ilovače kakvu je stari seljak bio
razmrvio u svoju bačvu s vodom. Pokrov prostora ima mali motor u središtu koji
pokreće mješalicu koja izaziva vrtlog u donjoj trećini komore. Mješalica je bolja
ako sadrži bakar i cink. Kada p a d n e noć na k o m o r u se stavlja pokrov da u nju
ne ulazi zrak i uključi se motor. Sljedećega dana nema ni traga stajskome gnoju
ostavljenome u komori. O n a sadrži samo djelotvornu vodu slatkastoga mirisa.
Uvečer se manja količina toga visokotekućega gnoja raspe po tlu.
Kada sunce sljedećega dana obasja tlo, supstancije neba i zemlje susreću se i mi­
ješaju, kako Schauberger navodi iz jednoga od svojih omiljenih izvora, Smarag­
dnih pločica, Hermesa Trismegistosa. Sve dok nastali sloj nije oštećen željeznim
oralom, po Schaubergerovu vjerovanju, taj gnoj može dovesti do deveterostru­
koga povećanja prinosa, pa čak i ponovnog kultiviranja pustinje.
Druga od njegovih zamisli jest preuzimanje stare tradicije - pravljenje komposta.
Izaberite stablo, najbolje zrelo deblo voćke sa širokom lisnatom krošnjom. Isko­
pajte rupu oko podnožja debla, ali tako da ne oštetite korijenje. Zaštitite donji
dio debla papirom, korom ili kartonom do visine prvih grana. Tada stavite svje­
že pokošenu travu, ljuske od krumpira i otpatke drugoga povrća u pripremljenu
rupu. Mogu se dodati i lišće i slama već požnjetih žitarica. Raspršite nešto pra­
ha bakra i cinka, malo soli pa čak i manju količinu smedega šećera po vrhu mje­
šavine. Ugazite ju i prekrijte slojem zemlje. Zemlja može biti pomiješana s pije­
skom ili šljunkom s obližnjega potoka. Ponavljajte takve slojeve sve dok imate
otpadaka povrća, postupno sužavajući promjer i slažući ga na karton oko debla
sve dok konačni kup ne zadobije oblik jajeta. Kada je takvo oblikovanje gotovo,
pukotinu kroz koju bi mogao ulaziti zrak prekrijte lišćem i vanjske stranice na­
bijte stražnjom stranom lopate.
Prvi stupanj fermentacije započinje ljeti kada je hrpa podignuta, a kišne gliste
se razmnožavaju. Ujesen je masa zatvorena i prekrivena lišćem koje je otpalo s
drveta. Zimi se, u tako zatvorenom prostoru, može dogoditi proces hladne fer­
mentacije. Sljedećega proljeća kompostna naslaga će procvjetati. To je znak da
je sazrela. Raširite kompost po zemlji lopatom od bakra ili bronce i brzo ga uko­
pajte. Kao bonus, sljedeće će jeseni i vaša voćka obilno roditi.
7. KAKO STVARI RASTU
Procesi grijanja i hlađenja izmjenjuju se i pulsiraju cijeloga života. Kada vlada
toplina, nastaje širenje te se tako razmnožavaju bakterije kao nužan dio procesa
razgrađivanja svega što više nije potrebno kako bi ostalo na raspolaganju sljede­
ćem naraštaju. Schauberger ponekad o planetu Zemlji govori kao o naslazi gno­
ja. Kako je truljenje neizbježni dio životnih procesa, shvaćamo da on to čini po­
štujući složenost i međuovisnost svega.
Vjerovao je da će zlouporaba zemljinih zaliha fruktigena u tehnoakademskom
gibanju destabilizirati vremenski sustav planeta. Već 1930-ih predvidio je da će to
dovesti do oluja, poplava i drugih nepredvidivih vremenskih stanja dok se Maj­
ka Zemlja pokušava prilagoditi. Njezine banke energije koriste se za svrhe koje
idu protiv njezina prirodnoga puta napretka. Život je, s njegova stajališta, giba­
nje prema sve složenijim supstancijama višega stupnja. Preokretanje toga pro­
cesa vodi u smrt.
Rast je izravna posljedica prijenosa Volje, koja se zbiva u ritrnićkome preo­
kretanju polariteta posrednika života, vode.
Viktor Schauberger, PZ, str. 162
Rast i truljenje dva su dijela istoga procesa kao što magnet ima sjeverni i južni
pol. Zajedno, oni vode evoluciji. Za Schaubergera, evolucija je otvoreni proces
pročišćavanja. K a o što se planet Zemlja kreće nebom, tako se žive stvari kreću
naprijed. Naši preci pojavili su se ranije u vremenu te su tako, po njegovu mišlje­
nju, manje razvijeni nego sadašnji, nastupajući naraštaj. Naraštaj u usponu razvija
se na iskustvu onih koji su taj put već prošli. Mladi naraštaj stiže kasnije te je ra­
zvojno stariji. To je, po njegovu shvaćanju, jednako primjenjivo na biljke, životi­
nje i ljudska bića. To znači da je sav život naklonjen razvitku i poboljšanju, a to
se događa kada su dva procesa, rast i truljenje, u ravnoteži.
Za svojih putovanja Viktor Schauberger posjetio je samostan Arlcs-sur-
Tech u istočnim Pirinejima. Taj samostan ima kriptu s velikim mramor­
nim sarkofagom potpuno zaštićenim od /raka, s izbočenom bakrenom
SS
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

cijevi iz koje izlazi voda čudesnih ljekovitih svojstava. Teče tako najmanje
8. Ž I V O T N E ENERGIJE
sedamsto godina. Redovnici iscjeljujuća svojstva vode smatraju takvim
misterijem da su ponudili nagradu za objašnjenje. Za Viktora Schauber­
gera visoka kakvoća vode nije bila tajnovita. Svaki izvor koji šiklja iz ze-
mljina sarkofaga i zaštićen je od sunčevih zraka nosi potencijal jednakih
ljekovitih svojstava. U kripti ispod toga pirinejskog samostana zadovo­
N A K O N USPJEŠNOGA prvog kanala za spuštanje trupaca, Viktor Schau­
ljeni su svi preduvjeti, stekle su se sve pretpostavke. Hladna je i tamna.
berger nastavio je graditi druga takva korita po središnjoj Europi. Za jed­
Voda je hermetički zatvorena u svome mramornom prostoru tako da do
ne od takvih gradnji projektirao je novu vrstu ustavnih vrata koja su po­
nje ne može doprijeti kisik. Bakrena cijev završna je sastavnica koja po­
ticala vodu da se okreće poput protoka urina iz divlje životinje u trku. Taj
maže toku vode da poveća životnu energiju te postane zrela voda kakva
izvire iz zemlje. tok omogućio je oblikovanje središnjega lijevka, svjetlucajućega vrtloga
energije koji se giba u pravcu suprotnome od toka vode.
Na dan ispitivanja novih vrata sipila je kiša. Sagnuo se i promatrao vrtlog
Izvor života nastaje kada se etericiteti zemlje vežu s onima iz nebesa. Zato
koji se oblikovao na vratima ustave. Kiša je kapala s oboda šešira ispred
materinske sile i energije moraju biti moćnije od slučajnih oplodujućih sup­
njegovih očiju. Nije padala ravno u lijevak koji je vidio ispred sebe. Sjaj­
stancija jer ako se proces događa obrnutim redom, nastaje vatra.
na traka svjetla u središtu spirale kao da ju je sprečavala u tome. Svaka
Viktor Schauberger, PKU, str. 98
kap s njegova šešira išla je postrance, ocrtavajući stožastu formaciju na
vrhu lijevka.

Ali, ne zadugo. Iznenada, mlaz hladne vode buknuo je uvis i pogodio ga

u lice. Pripisao je tu pojavu činjenici da je zrak bio hladniji od vode te se
lijevak nije mogao širiti prema gore. Umjesto toga išao je ustranu i kako
se stožac širio, vodu koja je kapala s njegova šešira gurao je postrance. Po­
jačavajući vrtlog uzrokovao je da više vode bude usisano prema gore i u
njegovo lice koje je bilo točno iznad vrtloga.

U ovome poglavlju razmatramo druga dva Zemljina etericiteta koja je opisao Vik­

tor Schauberger. Oba nastaju iz izvornoga gibanja, u uvirućem, koncentrirajućem,

spiralnom kretanju koje je vidljivo u kretanju planeta kroz nebesa i u pulsiranju krvi

kroz arterije i vene. KVALIGENI zrače prema van, u polje koje okružuje objekt u

spiralnom kretanju, bilo daje to voda koja teče rijekom ili planet Zemlja koji se kre­

će. D I N A G E N I se koncentriraju prema unutra, prema središtu spirale. Jedan od

izuma koje je razvio direktan je rezultat njegova razumijevanja ovih energija.

Kao što smo vidjeli, smirujuće združivanje oksigena i fruktigena donosi rast

živih bića. Njihovo međusobno djelovanje daje n a m naša fizička tijela, naš prvi

86 87
JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 8. Ž I V O T N E E N E R G I J E

dom. Međutim, naša tijela i ona svih biljaka i životinja oko nas samo su kratko­

ročna posudba. I ona će se vratiti zemlji u svoje vrijeme da bi otvorila put sljede­

ćem naraštaju. Taj cildus rasta i povratka prvi je zahtjev da bi život postojao na

Zemlji. Viktor Schauberger opisuje ugljike nataložene za fizički rast kao balast,

odbačen da omogući razvoj višim energijama. Kvaligeni i dinageni su te pove­

zane dugoročnije energije.

Svako gibanje znači energiju. Postoje različite kvalitete zračenja povezane s

izvornim i tehničkim gibanjem. Tehničko gibanje proces je kojim se priroda služi

za razbijanje stvari na sastavne dijelove. To je gibanje destruktivno. Kreativnost se

teško pojavljuje u takvome polju. Da se poslužimo ekstremnim primjerom, nije

lako napregnuto razmišljati uz buku strojeva. Glazbeni zvuči također mogu biti

poticajni ili rušilački - mogu stimulirati ili sprečavati misaoni proces. Kvaligeni

i dinageni imaju različite učinke kada su rezultat tehničkoga gibanja.

KVALIGEN

Viktor Schauberger vrstu energije koja zrači prema van naziva kvaligen jer ona

utječe na kvalitetu života svakoga koga dotakne. Ti oblici zračenja zahvaćaju kva­

litetu procesa svih živih bića, uključujući naše vlastite misli. Kvaligeni povezani s

izvornim gibanjem imaju poticajna svojstva. Oni nastaju kao posljedica kreativ­

nog utjecaja. To je razlog zašto osvježavajuće i poticajno djeluje šetnja divljinom,

šumama, planinama ili uz more. Na takvim mjestima, daleko od buke i zračenja

strojeva, m o ž e m o zamijetiti zračenje života na Zemlji. To je osobito primjetno

zorom i predvečer kada sunce nije tako jako. Kvaligeni utječu na kvalitetu ljud­

skih misaonih procesa, jednako kao i na naše fizičko i mentalno zdravlje.

Kvaligeni utječu i na kvalitetu vegetativnoga rasta. Isijavane kvaligene upija

p o d z e m n a voda koja opet hrani vegetaciju. Zdrava, bujna vegetacija održava

zemlju h l a d n o m , omogućavajući p o d z e m n o j vodi da raste i hrani je, te se tako

nastavlja cildus života.

Planeti u svojim spiralnim gibanjima nebesima također isijavaju kvaligene. Od­

lika kvaligena je levitacija. Viktor Schauberger govori kako su mlada, zdrava djeca

89
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
i životinje tako prožeti kvaligenima da ne osjećaju svoju vlastitu fizičku težinu.
Promatrajući malu djecu može se vidjeti koliko im je teško da ostanu mirni.
Kvaligene isijava planet Zemlja, a jednako tako i Mjesec. Poznato je da Mjesec
privlači svu vodu na Zemlji - svakoga dana on podiže Tihi ocean za nekoliko me­
tara. Promjene u mjesečevoj gravitaciji mogu se izmjeriti u čajnoj šalici, a morske
mijene najjače su u vrijeme punoga i mladoga mjeseca. Tradicionalno, austrijski
šumari najteže trupce s visokih planina prevoze potocima pod svjetlom punoga
mjeseca, kada je voda najplovnija. Sunčeva svjetlost, govorio je otac Viktoru Sc-
haubergeru, čini da se voda sklupča i ulijeni.
... kolosalne noseće i vučne sile koje cijelu zemlju održavaju u nestabilnom,
plutajućem stanju i uzrokuju da ona rotira osobitim spiralnim prostornim
krivuljama (kružno-spiralno prostorno gibanje). To su iste one sile koje omo­
gućuju da sve što gmiže i leti na ovoj naslazi gnoja - Zemlji - nadvlada vla­
stitu fizičku težinu.
Viktor Schauberger, EE, str. 44
DINAGENI
Treća vrsta Zemljina etericiteta, koja upotpunjuje trio s fruktigenima i kvalige­
nima, također je posljedica izvornoga gibanja. D o k kvaligeni zrače prema van,
ova energija teče suprotnim smjerom od gravitacije, prema gore u smjeru sredi­
šta spirale. Viktor Schauberger ovu vrstu Zemljine energije opisuje kao dinagen.
O n a se dramatično prikazuje u središnjemu strujanju vodenoga mlaza gdje vr­
tlog djeluje u smjeru suprotnome od toka vode. Na isti način kako se Zemlja kre­
će naprijed kroz nebesa u svojoj rotaciji i spiralnome plesu, dinagenska se ener­
gija kreće prema njoj.
Zemlja rotira u spiralnim prostornim krivuljama oko svoje dijamagnetske
osi. Ta os nije osovina nego negativno potencirana koncentracija dinagena
koja raste kroz to uviruče gibanje. Sama os je nešto srodno rupi u koju su usi-
sane plodonosne supstancije.
Viktor Schauberger, EE. str. 156
90
8. Ž I V O T N E E N E R G I J E
Prema stajalištu Viktora Schaubergera, to je energija na koju se pastrva oslanja
kada nepomično stoji u jakoj struji planinskoga potoka te strelovito, poput munje,
kreće uzvodno kada je uznemirena. Oko hladnijega središta vode postoji spiralno
gibanje cijeloga toka vode. To izaziva pokretanje dinagenske energije i njezin tok
u suprotnome smjeru. Pastrva leži u tome strujanju prilagodavajući svoj položaj,
kada je potrebno, nježnim pokretima svojih škrga, peraja i repa. Teški trupci, koji
plutaju ispod površine potoka, potpomognuti su i gurani tom energijom.
Po Schaubergeru, sve što vidimo u procesu je poboljšavanja i evolucije, prema
sve većoj složenosti. Na isti način kao što su oksigeni koncentrirana sunčeva svje­
tlost, dinageni su energetski dvojnici metala, najfinijih fizičkih elemenata koji se
prirodno nalaze na Zemlji.
Schauberger ide i dalje od toga. Izjavljuje da će u odgovarajućim uvjetima i s
opadajućim temperaturnim gradijentom, metali sadržani u kamenju zapravo ra­
sti u procesu očvršćivanja bipolarnih dinagena. Dalje kaže daje taj fenomen po­
tvrdio forenzički znanstvenik dr. Zuckerkandl. (vidi EE, str. 23) Objašnjava to
učincima dviju vrsta gibanja. Tehničko gibanje, uz prisustvo rastućega tempe­
raturnog gradijenta, vodi ekspanziji. Izvorno (ili planetarno) gibanje, suprotno
tome, vodi zbijanju. Kada su uvjeti prikladni, energija dinagena može se zgusnu­
ti u svoj fizički pandan, metal.
Primjer toga procesa dao je u vodenome toku. Kada kamenje koje struja nosi
zbog trenja pada na dno, nastaje toplina. Hladnija voda, približavajući se ano­
malnoj točki od četiri Celzijeva stupnja, upija tu toplinu iz okolne, toplije vode.
Jezgra vodenoga tijela također može nositi kamenje, šljunak i sediment nizvod­
no, gdje će započeti proces nagrizanja. Metali sadržani u kamenju nabijeni su tim
stalnim trenjem. Ta energija dinagena koncentrira se naposljetku u metale koji
se katkad vide kako svjetlucaju na riječnome dnu.
Svaka kiselina je tekući metal, a bez metala nema energije ni životnoga elek­
triciteta bilo koje vrste.
Viktor Schauberger, PZ, str. 176
91
 8. Ž I V O T N E E N E R G I J E
JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Metali se kombiniraju s drugim elementima da bi stvorili soli. Soli su topljive u Tri etericiteta - fruktigeni, kvaligeni i dinageni postoje također i kod spiralno­

vodi. O n e se nalaze u urinu i fekalijama koje su izašle iz životinja. Tada su izvor ga kretanja prema van, tehničkoga gibanja, ali tada imaju suprotan učinak. Tako

koncentriranoga dinagena. Viktor Schauberger tvrdi da bi mjehur bio vakuum dinageni, koji nastaju centrifugalnim gibanjem, dovode do raspadanja, razaranja

i onemogućavao bi prolaz vode, kada ne bi bilo dinagenske energije koja ide u života. S izvornim gibanjem oni vode povećanju životne snage. Oboje su dijelovi

suprotnome pravcu omogućavajući izbacivanje urina. Taj otpad tada može p o ­ pulsirajućega ritma života, ali za pojavu evolucije i napretka na Zemlji ravnote­

taknuti daljnji razvoj fruktigena. Tradicionalni vrtlari znaju da je urin vrlo učin­ ža mora biti naklonjena izvornome gibanju.

kovit aktivator komposta koji ubrzava proces pretvaranja vegetacijskoga otpa­

da u gnojivo za sljedeći naraštaj biljaka. Život sam... najveća je shvatljiva koncentracija dinagena.
Viktor Schauberger
• ILII '?' JI

Jednom je prilikom Viktor Schauberger pozvan da grupi znanstvenika

predstavi svoje zamisli o regulaciji rijeka. Bilo je to 1930-ih u Austriji, na
Tri opisana Zemljina etericiteta tvore hijerarhiju. Fruktigeni, energetski vid uglji­
mjestu i u vrijeme kada su se položaj i kvalifikacije vrlo poštivali. Scha­
ka, spajaju se s oksigenima. Oni rađaju vodu i vegetaciju. Schauberger opisuje fruk­
uberger, samo s lugarskom naobrazbom, trebao je govoriti skupini sve­
tigene kao zametke kvaligena. Fizički, na ugljiku temeljen rast može se gledati kao
učilišnih profesora te nekolicini inženjera hidraulike. Kako je bio pisao
da je sve što oni rade krivo, već su unaprijed bili spremni da ga ne doče­ na balast koji je odbačen oslobađanjem kvaligena. Kvaligeni koji imaju svoj život
kaju sa simpatijama. i izražaj kroz izvorno gibanje, nazvani su tako jer upravljaju kvalitetom procesa
Raspravu je orvorio rektor zatraživši da ukratko izloži svoje zamisli o prirod­ svega živoga, uključujući i nas. Isijavajući kvaligeni također omogućavaju da ži­
noj regulaciji rijeka, kojom ne bi nastajale erozije i štete uzrokovane vodom,
vot cvjeta u svoj svojoj raznovrsnosti koja uspostavlja okvir za nastavak toga pro­
što dovodi do korisnih učinaka u cijelome razvojnom lancu. Schauberger
cesa. U isto vrijeme kao i kvaligeni, izvorno gibanje uzrokuje nastanak dinagena.
je odgovorio da se takvi pristupi ne daju zbiti u nekoliko riječi. »Izvolite«,
Dinageni, najviši i najpotentniji od tri etericiteta, omogućavaju povećanje života
rekao je rektor, »možda možete osvijetliti bit stvari u nekoliko kratkih re­
čenica. Molim da budete što jasniji i da se držite biti«. te uspostavljaju uvjete za nastanak sljedećih generacija fruktigena.
Na to je Schauberger polagano i pažljivo odgovorio: »Na isti način na
Problemi nastaju kada ili izvorno ili tehničko gibanje izađu iz ravnoteže. Po mi­
koji jureći divlji vepar prelazi rijeku.« Iako činjenično točna, ta primjed­
šljenju Viktora Schaubergera, to je uvijek posljedica ljudskoga uplitanja. Aludira na
ba zasigurno nije bila u skladu s rektorovim poimanjem i nije mu baš
omilila toga skorojevićkog šumara. Nasreću, sveučilišni profesor koji je katastrofu Atlantide za koju ima neobično objašnjenje. On navodi da su stanovnici
sponzorirao skup shvatio je što Schauberger smjera. Taj se gospodin po­ Atlantide bili vrlo sposobni u uprezanju energija levitacijskoga rasta, ali su naposljet­
kazao sposobnim da načelo izvornoga gibanja i njegove popratne energi­
ku otišli predaleko. Primijenili su tu tehnologiju tako uspješno da su čitava područja
je predstavi svojim kolegama pristupačnijim jezikom te je započeta živa
Zemlje bila iščupana i podignuta k nebu, a među njima i sam otok Atlantida.
i korisna rasprava.

Visoko svećenstvo drevnih kultura imalo je dominirajuće znanje o toj sili,

Viktor Schauberger vjerovao je da kapi rose utjelovljuju oplodnju negativno nabi­ koje su njegovali i čuvali kao sam život tako da zbog svojeg umijeća budu
jenih dinagena svojim atmosferskim pandanom. Kako su dinageni povezani s meta­ poštovani kao bogovi.

lima, vjerojatnije je da će se pojaviti tamo gdje je tlo bogatije mikroelementima. Viktor Schauberger, EE, str. 26

93
92
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 8. Ž I V O T N E E N E R G I J E

Danas se suočavamo sa suprotnim problemom. Naša industrija, naš svijet ovi­

san je o raspadanju izazvanome procesima tehničkoga gibanja. Nastaje višak de­

struktivne energije koja ima drukčiji skup posljedica.

N E P R E K I D A N POKRETAČKI STROJ

Uvidi Viktora Schaubergera u te prirodne energije, razvijani kroz godine proma­

tranja u šumama i planinama, doveli su do zamisli o tome kako se mogu upotrije­

biti u strojevima. Vidio je načine kako upotrijebiti energiju povezanu s izvornim,

a ne tehničkim gibanjem. Pokažu li se uspješnima, to će značiti da strojevi neće

stvarati otrovni otpad i neće uništavati svoje gorivo. Sveti gral neprekidnoga kre­

tanja bit će dostupan svima. M n o g o puta pokušavao je opisati trenutak kada će

se takva lepeza mogućnosti, izlazak iz problema čovječanstva, pred njim odjed­

n o m razbistriti. Često se prisjećao trenutka kad je stajao pokraj planinskoga p o ­

toka i uznemirio pastrvu izazvavši je da klizne uzvodno protiv struje te bljeska

razumijevanja koji mu je tamo sinuo.

Jednoga sam dana shvatio značenje »drugoga svijeta«. To je veliki nadsvod-

ni luk iznad nas koji je čuveni pjesnik jednom nazvao »živim dahom Boga«,
što nije prazan izraz. Njegovo značenje postat čejasno samo onima koji zna­
ju kako osloboditi goleme energije, materijalne i nematerijalne, koje su sadr­
žane u svakoj kapi vode i u najtanjoj struji zraka.
Viktor Schauberger, PKU, str. 62

Nekoliko je puta pokušavao razviti stroj p o k r e t a n d i n a g e n s k o m energijom.

Možda najčuveniji razvio je kasnih 1930-ih i ranih 1940-ih. Može raditi na vodu

ili zrak. Izgleda p o p u t malenoga letećeg tanjura - kružni disk s malo izdignutim

središtem. Kapsulu okružuju dvije kružne vodoravne ploče, jedna iznad druge.

Ploče imaju oblik koncentričnih valova, sličnih onima koji nastaju oko točke na

kojoj je kamen bačen u jezerce. Na strani svakoga vala, usmjereni prema sredi­

štu, nalaze se prorezi nalik ribljim škrgama. Mali konvencionalni motor pokreće

rotaciju ploča oko osovine središnje kapsule. U inačici pokretanoj vodom, motor

94
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
povlači vodu u kapsulu i raspršuje ju tehničkim gibanjem prema van. Kao i kod
pastrvinih škrga, tok prema van gura vodu kroz proreze. Ona p o t o m pada u pro­
stor između dviju ploča i niz drugu stranu vala povlači još vode za sobom. Taj se
proces nastavlja između valova i kroz svaki od njih u pločama, sve dok voda ne
dosegne vanjski rub.
Dospjevši dotle, usmjerena je prema jednoj od nekoliko prskalica. Te prskalice
imaju oblik nadolje usmjerenoga vrha jajeta sa središnjom osovinom izvedenom
tako da uzrokuje da se tekućina uvija u samu sebe. Kako prolazi kroz prskalice,
ona pada i spiralno se okreće prema van, stvarajući vrtloge dinagenske energije
u suprotnome pravcu. Voda tada pada u spremnik za zadržavanje te odlazi na­
zad kroz središnju kupu da bi ponovila cijeli proces. D o k se kreće kroz turbinu i
izvan nje, vodi se poboljšava kvaliteta, dok istovremeno stvara energiju. Energi-
zirana tekućina može se izvući. Nastala snaga može se koristiti za stvaranje ener­
gije ili pogona, ili za poboljšanje kakvoće vode za piće.
Mala količina energije potrebna je da ga pokrene, ali nakon toga, to je u biti stroj
koji se vječno pokreće. Viktor Schauberger vjerovao je da takav uređaj može biti
98 posto učinkovit, u usporedbi s otprilike 12 posto kod konvencionalnih stro­
jeva. Patentirao je svoj uređaj 1940., kada je Austrija bila pod vlašću nacističke
Njemačke. Godine 1941. unovačen je u njemačku vojsku, u dobi od pedeset pet
godina, a 1943. dospio je p o d čizmu SS-a. Obvezali su ga da nastavi s projektom
uz p o m o ć drugih zatvorenika koncentracijskoga logora. Koristeći princip usi­
snih turbina, razvili su levitacijski stroj. Kada je pokrenut prvi put, tiho se uspeo
do stropa hangara, ostavljajući isprva plavozeleni trag, a p o t o m srebrni bljesak.
Tresnuo je o strop i raspao se.
Pitanje je li projekt nastavljen nakon toga vremena, bilo je predmetom brojnih
nagađanja. Postoje pojedinačne priče i glasine, ali činjenice su neiihvatljive. G o ­
vorilo se da su n a k o n rata ruske trupe uzele sve papire iz njegova stana u Beču
i p o t o m ga zapalile. Amerikanci su uzeli sve iz njegove radionice u Leonsteinu.
Tada su na nekoliko mjeseci zatočili Schaubergera, a oslobodili su ga p o d uvje­
t o m da napusti projekt. Sve je to plodno tlo za teoriju zavjere, o čemu se drug­
dje više pisalo.
96
8. Ž I V O T N E E N E R G I J E
Postoje dvije činjenice u koje smo sigurni, no da bi se stvar još više zamrsila čak
su i one, kako se čini, kontradiktorne. Prvo, Schauberger je za svoga života, izgle­
da, vjerovao da su drugi ljudi uspješno koristili ovu tehnologiju. Drugo, posto­
jali su mnogobrojni pokušaji nakon njegove smrti da se razvije usisna turbina,
ali nikakvi rezidtati nikada nisu objavljeni. Najuspješniji dokumentirani poku­
šaj zabilježio je dvopostotni levitacijski efekt. Teško da bi to bilo dovoljno da se
leteći tanjuri pošalju put nebesa.
75. srpnja 1936.
Danas smo započeli sklapati stroj za transformaciju atoma. Sutra ili preko­
sutra proradit će po prvi put. Jednostavno i istinito, to je dojam koji se stje­
če pivmatranjem.
24. srpnja 1936.
U smislu manufakture dijelovi stroja nisu propisno izrađeni i sada, naža­
lost, cijeli posao moram napraviti još jedanput jer ne mogu postići potrebne
okretaje...
25. srpnja 1936.
Ovaj tjedan provjeravao sam stroj koji namjerno ili nenamjerno ima mnoge
neispravne dijelove. U budućnosti ne želim više ništa imati s inženjerima.
U konačnici, oni su nečasni i glupi.
27. srpnja 1936.
Gotovo je! Najzad sam postigao planetarno gibanje'. Želio sam stroj razbiti
u komadiće. Unutra se sve događalo suprotno mojim očekivanjima...
Čini se kao da Priroda odbija otkriti mi svoju konačnu tajnu bio-gibanja.
Sve je bilo drukčije nego što sam zamislio. Uvijek je ponešto nedostajalo i
zaista sam počeo sumnjati...
Izvaci iz dnevnika Viktora Schaubergera, EE, str. 125-127
97
 9. M A T E R I J A L N A R A Z L I K A

G O D I N E 1933. kada je u središnjoj Europi već bio izgradio nekoliko kana­

la za odvođenje trupaca, Viktor Schauberger primio je poziv bugarskoga
kralja Borisa da jedan takav izgradi u njegovoj zemlji. Poziv je prihvatio i
otputovao u tu zemlju. Kako je Schauberger nedvojbeno bio čovjek širo­
kih zanimanja i neortodoksnih perspektiva, kralj Boris ga je zamolio da
istraži fenomen koji ga je već počeo zabrinjavati. Zamijetio je pad poljo­
privrednih prinosa, a nije znao što stoji iza toga.
Schauberger se zaputio Bugarskom. Cijela zemlja mu je djelovala bezvod­
no, s vegetacijom koja se borila s pomanjkanjem vode. Posvuda su se vi­
djele duboke jaruge izbrazdane kišom, pokazujući da ništa što je palo nije
moglo prodrijeti u tlo, iako je bilo rastresito i porozno. U velikome di­
jelu zemlje odnedavna su bili uvedeni suvremeni čelični plugovi. Među­
tim, na jugu, u blizini turskih sela ugledao je veličanstvene visoke stablji­
ke kukuruza. Istraživao je dalje. Taj kukuruz obrađivale su žene iz doma­
ćinstava. Još su uvijek upotrebljavale tradicionalne drvene alatke koje su
bile suviše lagane za obradu urednih, vrlo suvremenih brazdi. Primijetio
je da grumeni zemlje i krivuđave linije drvenih plugova ostavljaju tlu na­
izmjence svjetlo i sjenu. Pitao se dovodi li izbor materijala i to neuredno
oranje zemlje do tako bogata uroda i, ako da, kako.

M U D R O S T DRVEĆA

Bugarska epizoda nije bila prva u kojoj se Viktor Schauberger dao u potragu za

zamjenom za željezo. Na početku 1930-ih, kada je zahuktali njemački industrij­

ski stroj prešao Rajnu prema sjeveru, on je odlučio da je najzdraviji i najpraktič­

niji način prijenosa vode za domaću upotrebu drvenim cijevima umjesto želje­

znim, koje je izabrala bečka vodna uprava.

Sastavio je popis razloga zašto je nezdravo, dapače opasno, dovesti željezo kao

metal u dodir s pitkom vodom. Željezo je neplemenit metal. Kako voda prolazi

99
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 9. MATERIJALNA RAZLIKA

kroza nj, ono korodira i ostavlja naslagu taloga u cijevi. Tako se gaje štetne bakte­ Voda, dakle, ne samo daje, vodena željeznim cijevima, izgubila visoku razinu
rije koje tada odlaze s vodom. I ne samo to, blagotvoran negativni naboj, koji voda svoje duše, nego je postala opterećena ubitačnom drugorazrednom dušom.

stječe svojim putem prema gore kroz tlo, poništava se u dodiru s pozitivno nabi­ Viktor Schauberger, VČ, str. 55

jenim željezom. Voda tada postaje bljutava i nezdrava. Schauberger je bio uvjeren

da če to dovesti do porasta oboljenja medu ljudima koji piju takvu vodu.

Znao je da su se prije dvije tisuće godina Rimljani, kako su njihovi gradovi p o ­
stajali veći, odrekli drvenih cijevi. Govorio je kako su promatrali učinak vode na
novčiće bačene u izvore i tada su se, nažalost, odlučili za olovo, koje je u nekom
pogledu čak i štetniji materijal od željeza. Po njegovu mišljenju, njihova pogreš­
ka, koju se sada nadao ispraviti, nije bila samo u izboru materijala. Osjećao je da
se ponajprije nisu smjeli odreći drveta.
Schaubergerovo možda najomiljenije geslo glasilo je »shvati i preslikaj« (još
bolje to zvuči na njemačkom, kapieren und kopieren). Kako smo vidjeli, njego­
vo nadahnuće došlo je iz vremena koje je kao mlad čovjek provodio u šumama
i planinama. Njegova prva službena obuka i tradicija njegovih predaka otkad je
Već je bio zabilježio uspjeh u prijenosu vode koristeći drvo. Drveni kanali za
spuštanje trupaca koje je gradio posvuda u središnjoj Europi privukli su pažnju
šire javnosti. Nije vidio zašto se jednako načelo ne bi moglo primijeniti kod vo­
dovodnih cijevi. Sve d o k je drvo dobre kakvoće i d o b r o položeno, potrajat će
duže od željeznih cijevi.
I ne samo to — vratio se zamisli koju je prvi p u t primijenio kod kanala za spušta­
nje trupaca dok je promatrao vodenu zmiju kako pliva u bazenu s vodom. Tada
je žurno pribijao tanke daščice na stranama kanala. Izvedba je time bila pobolj­
šana. Lopatice za navođenje od posrebrenoga bakra pričvršćene su na unutarnje
stranice cijevi usmjeravajući vodu da teče kružno-spiralnom prostornom krivu-

pamtio, bila je šumarstvo. Gajio je duboko poštovanje za čudo inženjerske teh­

nologije kakvo je drvo. Vidio je kako drvo prenosi vodu od korijenja do krošnje

i bez upotrebe crpke. I drugdje smo razmatrali njegova shvaćanja kako je posti­

gnuto čudo hidraulike. Materijal koji je priroda izgradila da nosi tu vodu je drvo.

Drvo ima neutralni električni naboj. O n o je dobar električni izolator. Ako se drži

izvan dodira sa svjetlom, ne oštećuje se. Svako zdravo drvo pruža dokaz da voda

zadržava svoju kakvoću dok teče deblom.

Za Schaubergera, Priroda je živa. To znači da je sve što prenosi živu tekućinu,

bila to rijeka, drvo kroz koje se uspinje biljni sok, ili vene kojima lav teče našim

tijelima također živo i može biti više ili manje zdravo. Proces prenošenja žive te­

kućine pridonosi zdravlju žila, a istodobno osnažuje i samu tekućinu. Uzmimo

za primjer rijeku. Rijeka se prožima sa svojim koritom, izgrađuje ga, obnavlja i

prilagođava njegov oblik na način sličan o n o m e kako sok koji teče kroz deblo

uzajamno djeluje sa živim stablom. Suvremeni projekti za vodene cjevovode, vje­

rovao je, ne obaziru se na svoju štetu, na taj ključni uvid. C&TEŽ ZA PATENT 1 3 8 2 9 6 , L O P A T I C E Z A N A V O Đ E N J E U D R V E N O J V O D O V O D N O J C I J E V I

100 101
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

ljom. Dok se okreće oko sebe, cijelo okrećuće vodeno tijelo spiralno se spušta niz

cijev. Voda potaknuta da teče u takvome kanalu ovim gibanjem postaje zdravi­

ja jer joj njezino gibanje omogućuje da sve nečisto izbaci u vanjski dio cijevi. To

gibanje daje vodi snagu da protječe sredinom cijevi poboljšavajući svoju kakvo­

ću i također održava zdravo drvo cijevi. U času pristizanja na odredište, istječe

zrela, zdrava, pitka voda.

Debla iz plantažnoga uzgoja ne bi bila pogodna za takve cijevi, ali on je raču­

nao da postoji dovoljno stabala potrebne kakvoće, prirodno izraslih bez suvre­

menih šumarskih tehnika. Priredio je nacrte sa svim potankostima. Predao je

prijave za patent. Ali, nikada se ništa nije dogodilo. Bečka vodna uprava nije pri­

hvatila njegovu zamisao.

Učestalost raka povećava se razmjerno duzini glavne željezne vodovodne

cijevi.
Viktor Schauberger, PZ, str. 124

ZLATNI PLUG

Kako smo vidjeli, nakon što su ga iza Drugoga svjetskog rata Amerikanci oslo­

bodili, Viktoru Schaubergeru savjetovano je da prekine svoje istraživanje usisne

turbine. Tako je svoju pažnju usmjerio posve drukčijoj temi, za koju je osjećao da

je ljudska rasa poduzela još jedan pogrešan zaokret - poljoprivredi.

U razmišljanjima o poljoprivredi kretao je sa stajališta po kojem, prepuštena

svojim vlastitim sredstvima, zemlja ostaje plodna. Istaknuo je činjenicu da samo

jedno drvo svake godine urodi velikim količinama sjemena. Sve dok se ljudi drže

podalje, odvija se super-proizvodnja golemih razmjera.

Jednu od inovacija u početku dvadesetog stoljeća predstavljalo je umjetno gno­

jivo. Viktor Schauberger bio je zabrinut da ono donosi kratkoročnu korist, a da

u konačnici zagušuje tlo. Kratkoročno donosi napregnuti rast, ali dugoročno šte­

ti. Smatrao je da je riječ o stimulansu koji nastaje od troske iz visokih peći. Pri­

znavao je da njezini sastojci koriste biljkama, ali je vjerovao da to nije slučaj s

102 103
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE
njezinim električnim svojstvima. Bila je deenergetizirana vatrom i zato bi lišila
tlo energije, baš kao što čaša bljutave vode iscrpljuje čovjeka, a željezni plug ze­
mlju. Zbog tih je razloga vjerovao da umjetno gnojivo i željezne poljoprivredne
alatke predstavljaju jednako pogrešne zaokrete, sprečavajući zemlju da zadrži
moguću plodnost.
Ako se pospe umjetno gnojivo, tada ostaci troske, posve lišeni potencijala zbog
razarajućeg utjecaja vatre, lišavaju podzemnu vodu njezinih levitativnih i
stimulirajući}) supstancija. Biološka posljedica takvoga nasilnog sustava po­
punjavanja lažna je proizvodnost koja daje mnogo ploda, ali zemlji prepu­
šta malo hranjive vrijednosti.
Viktor Schauberger, PZ, str. 174
Njegov posjet Bugarskoj 1930-ih dao mu je ideju da svi razlozi koje je navodio
protiv upotrebe metalnoga željeza za prijenos vode, imaju jednaku vrijednost kada
se primijene na poljoprivredne strojeve. Vjerovao je da dovođenje željeza u dodir
s p o d z e m n o m vodom može djelovati uništavajuće na zdravlje tla i biljaka. Dodir
sa željezom iz vode izvlači svaki naboj koji ona nosi, a kako je željezo neplemeni­
ti materijal, ono također i korodira. Kako je već zabilježeno u stajalištima Vikto­
ra Schaubergera, takvo što omogućuje razmnažanje štetnih bakterija. Naposljet­
ku, upotreba željeznoga pluga isušuje tlo. Pozitivno nabijeno željezo uravnotežu-
je negativan naboj geosfere te također razlaže p o d z e m n u vodu. Naposljetku, po
njegovu mišljenju, to dovodi do opadanja gornje granice p o d z e m n e vode. Uči­
nak upotrebe željeznih plugova opisao je kao širenje babinje groznice, groznice
poroda djeteta nad Zemljom.
Željezo i čelik, polarizirani vatrom, jednako su krajnje opasni za šume i po­
lja, jer te ispražnjene supstancije poput magneta privlače vrijedne energi­
je iz tla.
Viktor Schauberger, PZ, str. 124
104
9. M A T E R I J A L N A R A Z L I K A
Za poljoprivredne alatke tražio je zamjenu za željezo i opredijelio se za bakar.
Svoj izbor bakra tumačio je dvama razlozima. Prvo, minerali koji sadrže bakar,
p o p u t malahita, zadržavaju vodu. Drugo, tamo gdje u zemlji ima bakrene rude,
vegetacija buja. I dalje, među razlozima koje nije izričito navodio, jest da je ba­
kar stvrdnut hladnoćom prije nego toplinom, što je slučaj sa željezom, nije ma­
gnetičan i tako ne remeti magnetizam tla. Najzad, bakar ima visoku termalnu i
električnu provodljivost. To znači da energije tla koje dolaze u dodir s bakrom
nisu iscrpljene kao one koje nailaze na metalno željezo, nego su p o t p o m o g n u t e
u svom toku i mogu hraniti biljke.
Godine 1947. bio je spreman provesti terenske pokuse. Imao je podršku kvali­
ficiranoga poljoprivrednog znanstvenika Franza Rosenbergera koji je bio neza­
visni svjedok u četiri pokusa. Tri su probe izvedene u suradnji s glavnim agrono­
m o m Odjela za primarnu industriju u Salzburgu. O d a b r a n o je nekoliko terena
oko Salzburga. Plan je bio obraditi naizmjenične pojaseve u istome polju konven­
cionalnim čeličnim plugom i plugom s pobakrenim lemešima. U svemu drugome
komadi zemlje bit će obrađeni jednako. Odabrane su različite vrste sjemena. Od
žitarica odabrane su ječam, zob i raž; od korijenskih biljaka mrkva i krumpir, a
od zelene stočne hrane uzeti su djetelina, trava i silazni kukuruz.
Ostvarivanje neke zamisli često je složen posao te su pokusi neizbježno bili ote­
žani praktičnim problemima. U nekima od njih, čelični plug nije upotrijebljen kao
kontrolni. U drugima su pak žetva i berba obavljene, a da plodovi nisu bili izva-
gani i izmjereni. U takvim slučajevima promatrači su se oslonili na ranije provo­
đeni nadzor plodova u polju i napravili procjene prinosa. Međutim, tmatoč svim
tim neprilikama rezidtat je bio jasan i nedvojben. Od svih obrađenih biljaka, po­
lja obrađena pobakrenim plugom imala su veće, zdravije biljke, manje štetočina
i značajno veće prinose nego kontrolne parcele. Izvanredni pobakreni plug p o ­
stao je poznat kao »zlatni p l u g « .
Ali, o n d a su stvari krenide po zlu. Viktor Schauberger izradio je nacrt novo­
ga pluga i želio s njime ući u serijsku proizvodnju. Međutim, bilo je mnogo ljudi
zadovoljnih statusom quo, a bili su u mogućnosti da dopuste ili spriječe razvoj
105
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 9. MATERIJALNA RAZLIKA

projekta. Razvijanje takvoga novog pothvata zahtijeva delikatne diplomatske vje­
štine za kakve Schauberger nikada nije pokazao da ih posjeduje. Sam je priznao
da na svojoj strani nije imao čak ni seljake. Oni su bili zabrinuti hoće li prevelika
proizvodnja kao posljedica upotrebe novoga pluga sniziti cijene. Priča, kako je
kasnije ispričao sin Viktora Schaubergera, glasi da je završni udarac došao kad ga
je jedna službena osoba obavijestila da su joj tvornice gnojiva financijski vrijed­
ne dok ohrabruje upotrebu njihovih proizvoda. Njegov plug umanjio bi potrebu
za gnojivima. Bi li Viktor Schauberger bio voljan ući u sličan aranžman u kojem
bi ta osoba promovirala upotrebu pluga u zamjenu za odgovarajuću nadoknadu?
Odgovor je bio konačan: » N e . « Schauberger je smjesta okončao razgovor, izjav­
ljujući da ne posluje s kriminalcima. Možda ne iznenađuje što je otada za njega
postalo vrlo teško uopće doći do bakra te je bio primoran napustiti projekt.
Seljaci su se pribojavali značajnoga smanjenja cijena svojih proizvoda iako su
prve godine dosegnuli šezdeset posto veće prinose. Jedini napredak koji seljaci
priznaju jest uklanjanje visokih troškova kontrole štetočina jer, kao što je slučaj
u svakoj prirodno zdravoj šumi, nijedan parazit ne može tamo preživjeti.
Viktor Schauberger, PZ, str. 72
ISCJELJIVANJE ZEMLJE
Schauberger je vidio druge mogućnosti za bakar. Čuo je o tradiciji u južnoj Ru­
Međutim, postoji način kako treba upotrebljavati željezo. Viktor Schauberger
govori kako su seljaci običavali štititi procvjetale voćnjake od kasnih mrazeva pr­
skajući vodu iz željeznih ili čeličnih prskalica. Tako su podizali temperaturu u
krošnjama, a kako raspršeni zrak ima različit naboj, ne miješa se s okolnim, daleko
hladnijim, zrakom. Bakar ima suprotan učinak od željeza. Obrnuti proces, prska­
nje iz bakrenih prskalica, hladi zrak i tako štiti mlade izdanke da se ne sprže.
Svako ljudsko uplitanje mora pripomoći prirodnim procesima rasta, truljenja
i obnavljanja u kojima zemlja p o n o v n o sjedinjuje ostatke p r e t h o d n i h naraštaja
da bi dala život narednomu. Radije nego da se zemlja prekriva o t p a d o m kemij­
ske industrije, preporučivao je prskanje energetskom vodom i k o m p o s t o m kod
kojega je završen ciklus hladnoga vrenja. Zajedno s upotrebom bakrenih alatki,
takav sustav značit će da poljoprivreda može biti tako produktivna da ljudska
rasa nikada više neće trpjeti glad.
Te reaktivne sile postoje u gotovo neograničen im količinama, zahvaljujući
procesima vrenja visokoga stupnja koje izazivaju prirodno fermentirane ma­
sti iz umrlih oblika života u anomalnoj zoni. To također objašnjava kako iz
najmanjega sjemena može izrasti divovsko drvo koje opet rada na milijune
sjemenki. Dobro posađen krumpir može dati do 20 kilograma visokokvalitet­
noga krumpira u polovici godine ako se netko samo sjeti ugraditi vrstu nega­
tivno nabijenoga katalizatora nužnoga za svaku vrstu preobrazbe.
Viktor Schauberger, PKU, str. 97

siji, o tome kako su Tatari stavljali bakrene trake i cijevi u kanale kojima je pro-

tjecala voda namijenjena njihovim poljima. Tako su oživljavali vodu. Razvio je

zamisao i predlagao odlaganje vode u polja u spremnicima u obliku jajeta, izra­

đenima od ilovače, gline za posuđe, stakla i drveta. Ako je riječ o drvenoj bačvi,

željezne obruče treba odstraniti i zamijeniti ih bakrenima ili drvenima. Tada ba­

kar i cink treba, zabijene na k o m a d i m a drveta, postaviti u spremnik. U idealno­

me primjeru spremnik treba biti dva metra dubok i ukopan u zemlju. Na vrhu

je potrebno ostaviti malu rupu i prekriti je lanenim ili grubim platnom, tako da

difuzni kisik ulazi u spremnik. Voda sadržana u takvoj posudi emitirat će zdra­

vo zračenje po okolnoj zemlji.

106 107
 IO. N A S L I J E Đ E , N A D A H N U Ć E I VIZIJA

Den Sinnen hast du dann zu trauen,

Kein Falsches lassen ste dich schauen,
Wen debt Verstand dich ivach erhalt,

Mit frischen Blick bemerke jreudig.

Und ivandle, sicher wie geschmeidig.
Dutch Alien reichbegabter Welt.

(Potom se moraš osloniti na svoja osjetila:

Neće ti pokazati ništa krivo
Ako te tvoj razum drži budnim.

Gledaj pažljivo, čilo i radosno,

I koračaj sigurno premda gipko,
Cvjetnim livadama tako nadarenoga svijeta.)

Johann Wolfgang von Goethe, cit. Naydler,

Goethe on Science

Viktor Schauberger priznaje svoj dug velikim misliocima koji su mu prethodi­

li. Osobito je štovao Goethea spominjući ga kao Princa poezije. Često je navodio

završni redak Goetheova epskoga djela Faust:

Vječna ženstvenost vodi nas naprijed

(Das ewig Weibliche zieht uns hinan)

Ta je izreka za Viktora Schaubergera sadržavala jednu od osnovnih činjenica

naših života, neprekidno izvorno gibanje.

109
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE IO. NASLIJEDE, N A D A H N U Č E 1 VIZIJA

Johann Wolfgang von G o e t h e rodio se u Frankfurtu 1749., a umro 1832. godi­ učinio Viktor Schauberger kada je pustio svoju svijest da teče s vodom planin­

ne. Manje obaviještenima teško je cijeniti golemu Goetheovu ostavštinu u svije­ skoga potoka, u priči s početka ove knjige.

tu njemačkoga jezika i kulture. Njegova djela nije lako prevoditi, a obuhvaćaju

toliko mnogo kategorija. Poslije divlje mladosti (poznate kao Sturm unci Drang,
STVARNOST IZA POJAVA
godine » m l a d e n a č k o g a nesređenog oduševljenja«) postao je glavni upravitelj
Jedna od Goetheovih zamisli osobito odjekuje u poimanjima Viktora Schauber­
vojvodstva Weimar. To zvuči sjajno, ali Weimar je bio malen i nedvojbeno izvan
gera. To je pojam ur-fenomena, izvornika ili arhetipa. Na tragu Goetheova mi­
glavnoga puta toga vremena. Međutim, G o e t h e ga je ucrtao na kartu. Postao
šljenja, Schauberger je tragao za arhetipom, bitnom odlikom fenomena koji je
je širom Europe poznat kao čovjek pera: znanstvenik, filozof, pjesnik, kazališ­
promatrao. On opisuje planetarno gibanje kao izvorno ili arhetipsko gibanje. I
ni pisac i romansijer. Posjetio ga je i N a p o k o n . Zauzimao se za holistički sustav
kretanje planeta i nebesa i tok vode u struji zrcale to arhetipsko gibanje. Oblik
znanstvenoga razmišljanja, nasuprot redukcionističkoj struji prosvjetiteljskoga
jajeta je drugi arhetip. Svaki novi život izvire iz jajeta i svaki je driucčiji odjek is­
mišljenja onoga vremena.
hodišnoga arhetipskog jajeta. Što se više približavamo primjercima oblika i razu­
Njegova su djela uređena u 143 toma. Ovo je knjiga o Viktoru Schaubergeru, mijevanju arhetipa u podlozi svega, bliže smo istini. Goetheovim riječima:
ne o Goetheu, pa ćemo stoga izdvojiti svega dvije Schaubergerove zamisli koje

su odjeci još iz Goetheova doba.

Nijedno organsko biće u potpunosti ne odgovara ishodišnoj zamisli. Viša ide­
ja skriva se iza svega. To je moj Bog - to je Bog kojega svi tražimo i nadamo
se da će uspostaviti naš spokoj, ali možemo ga samo slutiti, ne i vidjeti. (Goe­
CJELINA PRIRODE
the, cit. Naydler, 2000., str. 109)
Kako smo vidjeli, Viktor Schauberger shvaćao je vodu kao » k r v Zemlje« (izre­

ka kojom se prvi poslužio Goethe), a Zemlju kao živi entitet. Sve što postoji na
UZROK POKRETANJA
Zemlji podvrgnuto je promjeni kao dio toga života koji odiše cjelinom. To je ton

njegova istraživanja. Zemlja nije nepokretni skup elemenata koji se raščlanjuje u Viktor Schauberger priznaje doprinose učenja Leonarda da Vincia i Paracelsusa

laboratoriju, ona živi i to treba cijeniti svim našim osjetilima. nekoliko stoljeća unazad. Obojica su bili samouki izvorni mislioci i promatrači

Prirode, kao i sam Schauberger. Često se vraća Da Vincijevoj sintagmi: U Primo

Takav se pristup posve slaže s Goetheovim motrištem. Za Goethea, opasnost
Motore, Prvi uzrok ili Glavni pokretač. Da Vinci se zanimao za poriv prema rav­
mikroskopa i teleskopa u tome je da oni opažaju čak i manje odsječke stvarno­
noteži u Prirodi - način kako će se sila primijenjena na objekt pretočiti u kretanje
sti nego je to nama dopušteno našim već ograničenim osjetilima. Naposljetku,
i p o t o m se izjednačiti. Ako je kretanje prekinuto, objekt će odskočiti i nastaviti
ljudsko oko zamjećuje samo djelić golema elektromagnetskoga spektra. Naše su
svoje kretanje dok se izvorna pokretna sila ne iscrpi. Schauberger je također bio
uši također podešene tako da skupljaju samo malen dio onoga što postoji. Ali,
opčinjen tajnom kretanja, osobito kružno-spiralnom prostornom krivuljom.
shvaćena u cjelini, naša osjetila mogu tvoriti instrument koji ima veću sposob­

nost opažanja od bilo kojega uređaja. Naša zadaća je p o t o m da ostanemo spo­

sobni vjerovati procesu i razumjeti što nam pokazuju naša osjetila, kao što je to

110 111
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE IO. NASLIJEDE, N A D A H N U Ć E I VIZIJA

ANALIZA ILI S I N T E Z A ?

Ideja o arhetipu ili ur-fenomenu, kako ju je opisao Goethe, može se pratiti una­

trag do Platona. G o e t h e se osobito zanimao za klasično grčko promišljanje, a i

Viktor Schauberger se u svojim spisima često pozivao na Grke. Schauberger je

veliku važnost pridavao intuitivnim uvidima, kao i Goethe, Grci i brojni mislioci

u vremenu između. Po njegovu mišljenju, takav oblik opažanja n u d i duboko,

holističko shvaćanje životnih procesa, nasuprot isključivo racionalnome mišlje­

nju koje može pružiti samo nepotpunu sliku stvarnosti. Ovdje je njegovo objaš­

njenje razlika između znanstvene metode primijenjene u dvadesetome stoljeću

i tradicije čijim se dijelom smatrao:

Temeljno učenje jonskoga filozofa prirode Talesa (625. — 545. pr. Kr.) »Voda
je izvor svega života«, utjelovljuje duboko razumijevanje i od goleme je važ­
nosti. Ne smije se ni u kom slučaju tumačiti kao čista spekulacija. Kao Grk
posjedovao je intuiciju koja je, prema Goetheu, »otkrivenje koje se oslobađa
iz unutrašnjega sebe«. Intuicija je duhovno gledanje, a ne uvid koji se stječe
iskustvom ili racionalnim mišljenjem. Prema Spinozi, to je najviši oblik opa­
žanja jer samo čisti principi Prirode ostaju aktivni, dok sklonost kategorizi­
ranju (mentalitetpodjele) ljudskoga uma ne stupa u akciju.

Viktor Schauberger, VČ. str. 15

Međutim, valja kazati da se Viktor Schauberger u svome radu koristio s oba su­
stava mišljenja. U vremenu samovanja u planinama stjecao je uvide koje je dalje
mogao razumijevati racionalnom analizom. To ga je dovelo do njegovih prona­
lazaka. Važno mu je bilo da je intuitivno shvaćanje na prvome mjestu.

Riječi » a n a l i z a « i » s i n t e z a « mogu se primijeniti i u području ideja i u područ­

ju fizičke stvarnosti. Izvorni je grčki smisao analize odriješiti, razdvojiti na jedno­
stavnije elemente. Nasuprot sintezi koja znači sastavljanje — proces od jednostav­
nijih načela do složenih posljedica. Za Viktora Schaubergera analiza jest ono što
se događa kod raspadanja i tehničkoga gibanja. Sinteza opisuje čudo koje nastaje
u rastu drveća. Kako oba procesa zajedno oblikuju pulsiranje prirode, tako su oba

112
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
nužna za napredak našega mišljenja i razumijevanja. Viktor Schauberger vjero­
vao je kako ova dva procesa zajedno, u ispravnoj ravnoteži, daju treći - proces u
kojemu neprekidno gibanje naprijed samoga života nalazi svoj izraz.
TOK POSTOJANJA
Poštovanje vode dijelio je s Heralditom, jednim od najranijih znanih grčkih fi­
lozofa čija je glavnina spisa izgubljena. Heraldita su njegovi nasljednici držali
»nerazumljivim« jer su neke od njegovih izreka bile izuzetno zagonetne. D o ­
bar primjer je sljedeća: » Z a duše je smrt postati vodom, za vodu je smrt postati
zemljom, ali iz zemlje nastaje voda, iz vodene d u š e « .
Usporedimo je s jednom od zagonetnijih izreka Viktora Schaubergera:
Zračna jaja rađaju vodu.
Vodena jaja rađaju zemlju.
Zemljinajaja rađaju energijskajaja (dinagene).
Obojica su tijekom života bila opčinjena neprekinutim gibanjem koje vidimo
oko nas. Smjer je opisanoga procesa različit, ali postoji sličnost u pristupima u
spisima te dvojice ljudi razdvojenih dvama tisućljećima.
Heraklitje davno ustvrdio da se nitko ne može okupati dvaput u istoj vodi
jer je ona u neprekidnome gibanju čak i kada naočigled miruje te je stoga u
stalnome stanju metamorfoze.
Viktor Schauberger, EE, str. 99
Schauberger je m e đ u t i m vjerovao da je iznova otkrio zamisli koje sežu još da­
lje unatrag, do vremena Atlantide. Vjerovao je kako su tehnologiju njegovih pro­
nalazaka poznavali, razumijevali i primjenjivali naši preci. Ustvari, on tvrdi daje
njihova zlouporaba u pozadini katastrofe Atlantide. Oni su toliko prekomjerno
poticali te energije u nastajanju da su čitavi dijelovi Zemlje istrgnuti k nebu.
114
IO. N A S L I J E D E , N A D A H N U Ć E I VIZIJA
N A D A H N U Ć E VIKTORA SCHAUBERGERA
Viktor Schauberger svoje je djelo već vidio kao hranjenje plamena znanja. Pre­
nosio je štafetu velikih mislilaca prošlosti u današnjost. To učenje pokazuje p u t
ljudima da žive u skladu s planetom Zemljom, našim sadašnjim d o m o m .
Bio je šumar, lugar naviknut da bude sam sa sobom. Još kao mladić, mnoge je
sate provodio sam u divljini promatrajući procese koji su se mirno razotkrivali
oko njega. Ako ste ikada bili u šumama, daleko od mjesta gdje prebivaju ljudi,
znate da su one goleme. Drveće je visoko kao i planine. Planinski potoci su moć­
ni. U takvome okolišu osoba može samo razmišljati o prirodi i ljudima. Priro­
da je kudikamo moćnija, brižnija, veličanstvenija. Priroda u miru i tišini posti­
že čudesne stvari koje nas ondje čekaju da ih vidimo kada to odlučimo. Nakon
vremena provedenoga na takvim mjestima, glavnina suvremenih ljudskih posti­
gnuća kao što su ceste, tvornice i gradovi doimat će se p o p u t mrtvih komadića
kože, raka n a d krajolikom.
Otuda nadahnuće Viktoru Schaubergeru. Sate je provodio gledajući kako se voda
vrtloži u struji, a po povratku kući trudio se nacrtati ono što je vidio. Svugdje je vi­
dio jednake obrasce, u načinu na koji raste drveće i na koji divlje životinje u trku
prelaze vodu. Naposljetku su se njegovi crteži razvili u uzorke njegovih izuma.
Razgovarao je s gorštacima koji su živote provodili u šumama i planinama i učio
o o n o m što su oni vidjeli. Naučio je da kada stariji čovjek pije vodu s izvora vi­
soko u planini, ostaje seksualno živahan. Vidio je kako se pastrve same vraćaju
u iste potoke u vrijeme mriješćenja, skačući na vodopade u želji da ih dosegnu.
Vidio je planinske koze kako se vraćaju na takva mjesta kada su ozlijeđene i jedu
iscjeljujuće trave što rastu uokolo. Potom je nastojao uhvatiti smisao tih zapaža­
nja, otkriti što je to osobito u vodi na mjestima p o p u t ovih.
Da je ostao u planinama radeći kao šumar i učeći iz onoga što je gledao, vodio
bi ispunjen život, a nitko za njega ne bi ni znao izvan njegove neposredne oko­
line. Vjerojatno bi ga se prisjećali kao m u d r a i zanimljiva starca, s malko čud­
nim idejama.
Međutim, u njemu je sazrijevala ideja o tome gdje se to čovječanstvo okrenulo u
pogrešnom smjeru i kako bi ljudski život mogao, na način da svi uživaju priliku
115
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
da žive p o d zaštitom Prirode, biti jednak o n o m e životu koji teče u šumi. Ne tre­
ba se boriti protiv Prirode - svi smo mi dio života. On je vidio kako bi to moglo
izgledati. Vidio je procese kojima se služi priroda i shvatio da i mi možemo od njih
imati koristi. Priroda je stvaralac mreže, a ne uništavač. Takvi mogu biti i ljudi.
Započelo je kanalima za spuštanje trupaca, koji su išli protiv naravi konvenci­
onalnoga mišljenja. Unatoč neprihvaćanju najkraćega puta i uzimanju drugih
specifičnih razmišljanja p o p u t onoga o temperaturi vode, oni su djelovali, i to
vrlo učinkovito. Dizajn je bio fin i precizan. Drugi su pokušali imitirati njihov
dizajn, ali nisu uspjeli. Iz toga je uspjeha Schauberger shvatio da može izgraditi
i druge uređaje koji će biti blagodat svim ljudima. Osmislio je metode regulacije
rijeka koje omogućuju da rijeka upravlja sama sobom. Kasnije je razvio naprave
za proizvodnju pitke vode izvorske kakvoće te levitacijske strojeve.
Živeći s tim znanjem, vizijom kakav život može postati, slomilo mu se srce kada
je vidio što su vodne vlasti učinile s Dunavom i Rajnom. Njihove upravljačke stra­
tegije počivale su na zamisli daje voda inertna. On je rijeke gledao kao dio živu­
će cjelovitosti i činio sve u svojoj moći da vlasti uvjeri da vide ono što je on vidio.
Prakse plantažnoga uzgoja šuma također su mu slamale srce. Jasno je sagledavao
štetu koju su one napravile u cijelome ekosustavu.
VIZIJA
Planet Zemlja je konačan. Materija se ne može stvoriti ili uništiti - ona može
samo mijenjati oblik. Kako je sve što vidimo u procesu, znači da materija nepre­
kidno mijenja svoj oblik. Viktor Schauberger pridaje veliko značenje smjeru pro­
mjene: silaznom, kroz destrukciju i raspadanje na jednostavnije dijelove ili uzla­
z n o m kroz pročišćavanje i rast.
Taj prevladavajući proces ima učinak na sva živa bića. Ako je prethodni proces u
uzlaznoj putanji onda je najvažniji imptds raspadanja. To znači da biljke ne mogu
rasti zdravo, te rastu glad i nevolja u cijelome životnom lancu. Promatrao je to u
svijetu oko sebe, držeći to izravnom posljedicom ovisnosti ljudske rase o destruk­
tivnoj tehnologiji. Ljudski usud doživljava se kao teški rad potican strahom.
116
IO. N A S L I J E Đ E , N A D A H N U Ć E I VIZIJA
Njegova je vizija išla za tim da ne mora tako i biti. Priroda može osigurati sve
što n a m je potrebno za poboljšanje, povećanje kvalitete života. Priroda se koristi
više stvaralačkim nego uništavajućim energijama i u tome ima veliko iskustvo.
Bit Majke Zemlje živi u hranjenju, zaštiti i podizanju. To se može osjetiti stoji li
se tiho u dubini šume. Šuma se može doživjeti kao divovski stroj koji prerađuje
sunčevu energiju i energiju zemlje spajajući ih za povećanje i napredak svega u
njezinim granicama. Mi također možemo biti zaštićeni i podržavani kada gaji­
mo poštovanje i razumijevanje prema mogućnostima Prirode i upravljamo na­
šim životima u svjetlu toga razumijevanja.
Za Schaubergera, način ostvarivanja toga sna jest u zamjeni postojeće tehno­
logije o n o m koju je iznova otkrio promatranjem načina na koji djeluje priroda.
Drugi u modernoj eri otkrili su to prije njega, ali su bili spriječeni u primjeni. On
imenuje Johna Worrella Kellya i Johna Andrewa u SAD-u s granice dvadeseto­
ga stoljeća. Ta se tehnika uglavnom temelji na stvaranju, a ne na destrukciji. Ne
samo da je učinkovitija, nego je i njezina upotreba blagodatna, napredna i ople-
menjujuća za sveopći život ubrajajući i samu Zemlju.
U budućnosti će Majka Zemlja ponovno moći mirno podizati svoje euer-
gizirajuće supstancije u posvemašnjem miru, koje danas tako glupo sago­
rijevaju.
Viktor Schauberger, VČ, str. 164
U vrijeme Atlantide znanje je bilo poznato samo rijetkima, upućenima, zato je
i propala. On nije želio da se to ponovno dogodi.
Svoju je ulogu vidio dvostrukom - da razvije tehnologiju i da poučava druge te­
meljnim načelima, tako da ih i budući naraštaji mogu koristiti. Ne bi bila izgu­
bljena za čovječanstvo, kako se to zbilo u prošlosti.
Taj potonji dio njegove uloge zahtijevao je da predstavi pogled na svijet koji se
toliko razlikovao od onoga što se uči u našim školama i fakultetima, kao što se
planetarno razlikuje od tehničkoga gibanja. Djelomice je to učinio pričama iz
117
 JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODU IO. NASLIJEDE, N A D A H N U Ć E I VIZIJA

osobnoga iskustva, a dijelom razvijajući sustav objašnjavanja onoga što je vidio da je to dio razloga zašto je pristao otići u Ameriku u posljednjoj godini života.

na djelu. Bila je to posljednja prilika da ostavi nešto budućim naraštajima.

Međutim, neodvojiv dio pogleda na svijet Viktora Schaubergera jest da je ta teh­

Je li to prst sudbine ili izvanredan slučaj koji je doveo do otkrića najdublje
nologija dostupna samo onima koji poštuju život i skrbe za opće dobro. Zasigurno,
tajne evolucije, tajne koja je zapretena ležala tisućama godina pokraj najti­
za njegova života i kasnije samo su se rijetki pokazali sposobnima da iskoriste šega stvora na Zemlji? Bila je to pastrva što nepokretno pluta usred bujnih
njegove zamisli u komercijalne svrhe i osobni probitak. voda planinskoga potoka, koja se mladom šumaru otkrila kao naslijeđeni
dar prisne povezanosti s Prirodom.
Viktor Schauberger, PZ, str. 29
Implozivni strojevi... mogu se povjeriti samo onima koji smještaju opće dobro
iznad svoga osobnog blagostanja. Oni apsolutno ne bi smjeli imati nikakva
interesa da žude za vlašću.
Viktor Schauberger, PZ, str. 34

Predviđao je svijet u kojemu će biti toliko obilja da neće biti potrebe za ratom.

Nitko ne treba biti gladim. Milosrđe i tolerancija bit će najracionalniji motivi ljud­

skoga ponašanja. Čovječanstvo će krenuti svojom stazom evolucije.

Ljudski rod, po naravi nikad tovarna životinja, s mojim će strojem biti oslo­
bođen svake muke.
Viktor Schauberger, PKU, str. 31

Viktor Schauberger bio je jednostavan čovjek. Vjerovao je kako je pronašao rje­

šenje općeljudskih problema. Vjerovao je da će istina izaći na vidjelo - prije ili
kasnije donositelji odluka vidjet će ono što je njemu bilo tako očigledno. Njima
je tek preostalo da primijene tehnologiju koju je on otkrio na korist svima.

Preporodom duha ljudski rod naviknut će se da duboko poštuje i skrbi za sav

život koji izrasta iz Zemlje.
Viktor Schauberger, PKU, str. 32

Pri kraju života počeo je sumnjati da istinama, koje je pohranio u sebi, prijeti

opasnost da umru zajedno s njim. Spas ljudske rase odbacili su oni koji su ga mo­

gli primijeniti. Za njega je to predstavljalo veliko razočaranje. Osobno sumnjam

118 119
 I I . PREDAJUĆI ŠTAFETU

S I N VIKTORA Schaubergera, Walter, ispričao je osobitu priču o događaju

koji se njegovu ocu zbio 1938. godine.
Uvjet za stjecanje ratne mirovine, uslijed ranjavanja u Prvome svjetskom
ratu, Viktoru Schaubergeru bio je da se svake treće godine odazove na
kratki liječnički pregled. Kada je to trebao učiniti 1938., Nijemci su već
bili okupirali Beč. Prije no stoje otišao na kliniku našao se s prijateljicom,
gospođom Madom Primavesi. Ispričao se što će zbog pregleda izbivati ko­
jih dvadesetak minuta. Pristala je na to da ga pričeka.
Nakon sat i pol i četiri šalice kave, Schauberger se još nije vratio, a gospoda
Primavesi se zabrinula. Nazvala ga je kući, ali ondje ga nije našla. Pozava-
jući ga kao čovjeka koji ne bi pogazio svoju riječ, zaputila se u kliniku da
vidi što se dogodilo. Nitko joj nije mogao reći što je s njim. Gospoda Pri­
mavesi tada je od ravnatelja klinike, kojega je poznavala iz društava, za­
tražila da krenu od sobe do sobe. Schaubergera su naposljetku pronašli na
odjelu za duševne bolesnike, svezanoga u luđačku košulju kako mirno leži
na krevetu u čeličnome kavezu, okruženim bučnijim pacijentima u dru­
gim kavezima. Već u to vrijeme bio je to postupak uklanjanja ljudi koji su
izgledali nepoželjni Trećem Reichu uz pomoć smrtonosne injekcije.
Schauberger je ubrzo oslobođen. Ravnatelj klinike naširoko se ispričavao
i napisao pismo kojim potvrđuje njegovo dobro duševno zdravlje.
Walteru je tu priču vjerojatno ispričao njegov otac. Walter je u nju očevid­
no povjerovao, baš kao i njegova udovica, gospoda Ingeborg Schauber­
ger. Sam Viktor u svojim spisima izravno ne spominje taj incident. Bio je
tako nepopustljivo kritičan prema statusu quo tolike godine da je čak i
sam priznao da je na tome putu pribavio podosta neprijatelja. Međutim,
to se ipak čini ekstremnim načinom utišavanja kritika.

NAPOKON PRIZNANJE?

Viktor Schauberger imao je mnogo razloga za razočarenje vlastima. Ispričana pri­

ča ekstremni je primjer. Bio je sumnjao da su se katkad drugi okoristili njegovim

121
 JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE
zamislima. Spominje se kako je tijekom rata Heinkel bio u prilici tajno pregle­
dati jedan od njegovih patentiranih pronalazaka i sam se njime okoristio. Spre­
čavanje njegova projekta zlatnoga pluga bilo mu je uobičajeno iskustvo, posljed­
nje u dugome nizu razočaranja.
Nakon što je napustio projekt pluga, Schauberger se na nov način vratio jed­
n o m e od svojih ranijih zanimanja. Svojim novim razumijevanjem važnosti ma­
terijala, poboljšao je nacrte cijevi za vodu. Promatrao je spiralne obrise u priro­
di. Uzmete li životinjski rog kao što je onaj kudu antilope i prerežete ga, presjek
ima profil jajeta zagriženoga na zatupljenome dijelu. Izvodio je pokuse s tokom
vode kroz bakrene cijevi, zavijene u sličan oblik.
Godine 1952. Viktor Schauberger zadobio je priliku da svoje istraživanje pred­
stavi na Sveučilištu u Stuttgartu. Profesor Franz Popel iz Instituta za higijenu ne­
voljko je pristao na to da obavi neka istraživanja protoka vode u cijevima različi­
tih oblika i materijala. Ustvari, ispočetka je tražio da se povuče iz tih ispitivanja,
rekavši da ne može vidjeti nikakva pozitivnog rezultata. Predstavnik njemačkoga
Ministarstva za vodne resurse uvjerio ga je da ostane, obrazlažući da bi to moglo
okončati Schaubergerove napade na njihove metode upravljanja rijekama. Čak
i tada, prihvatio je da istražuje samo dio pokusa koje je Schauberger zahtijevao,
a i to na Schaubergerov osobni trošak.
Prvi se test doimao prilično neškodljivim. Voda iz bazena ulivena je u usku sta­
klenu cijev tako da je oblikovala vrtlog baš kao što se događa s vodom kada iz
kade istječe u uski odvod. Prije izlijevanja vode u cijev postavljena je tanka svile­
na nit s bakrenim vlaknima, pričvršćenima na dnu. Istraživači su promatrali p o ­
kretanje niti d o k je lagano rotirala u prostornoj krivulji u središtu vrtloga, kao
što je Schauberger predvidio. Uobičajena bi mudrost rekla da će centrifugalnim
gibanjem nit biti odgurnuta uza stranu cijevi. Činjenica da nije, bila je prvo izne­
nađenje za profesora Popela.
Sljedeće, u cijev su postavljene tri svilene niti. Postavljene u svaki kut trokuta-
stoga čepa, učvršćene su razmaknicama u sredini i prema donjem dijelu te ote­
žane na kraju. Iako su niti imale manje prostora za pokretanje nego u primjeru
122
I I. P R E D A J U Ć I Š T A F E T U
jedne niti, i one su se njihale u spiralnome utoku vode u cijev. I ne samo to, splele
su se jedna oko druge dok je voda otjecala. Istraživači su se pitali nisu li razma­
knice uzrokovale spletanje, te su ih odstranili i voda je ponovno potekla u cijev.
Niti su se i dalje spletale dok je voda otjecala. Priznali su da je takvo ponašanje
niti novina za znanost. Zamijetili su tamnjenje vode oko vlakana, kao da iz vode
oko njih dolazi manje svjetla. Zaključili su da same mehaničke sile - centrifugal­
no i centripetalno gibanje - ne mogu objasniti taj fenomen. Mogao bi se objasni­
ti samo ako djeluju i električni procesi.
U sljedećem nizu testova, voda je otjecala u cijevi različitih oblika i materija­
la te je mjerena protočnost. Test je sužen na tri cijevi: ravnu staldenu cijev, rav­
nu bakrenu cijev i bakrenu cijev u obliku opadajuće spirale poput kuduova roga.
Voda koja je protjecala kroz staklenu cijev pokazala je najveći otpor, najveće tre­
nje. Ravna bakrena cijev pokazivala je manje, a spiralna bakrena cijev prkosila je
očekivanjima. U jednome trenu mjerni uređaji bilježili su ništicu ili čak negativ­
no trenje u vodi koja je otjecala t o m cijevi. Tako je narušen jedan od svetih ka­
nona znanosti, drugi zakon termodinamike, po kojemu se zatvoreni sustav pra­
zni bez novoga dotoka energije. Po riječima Franza Popela:
Tumačenje i vrednovanje gore odabranih promatranja također dopušta hi-
potetički zaključak da sinkronizacija kinetičke energije tekuće vode proi­
zvodi više energije zahvaljujući spiralnosti i uvrtanju cijevi nego što je po­
trebno da se svladaju gubici nastali trenjem. Pojavljuje se neprekidno rastu­
će ubrzanje protoka vode. (Prof. Franz Popel, 15. ožujka 1952., navedeno
u EE, str. 243).
To dokazuje mnogo onoga o čemu je Viktor Schauberger govorio tolike godine.
I objašnjava uspjeh njegovih kanala za spuštanje trupaca trideset godina ranije.
Svjedoči da su politike upravljanja rijekama Rajnom i Dunavom bUe zaista loše
vođene. Dokazuje da prekidanje vijugavoga riječnog toka neće ubrzati protoč­
nost kao stoje on opetovano upozoravao. Uvjerava da ojačavanje riječnih nasipa
nije najbolji put za upravljanje tokom. Pokazuje da, kada se u cijevi potiče izvorno
123
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE . PREDAJUĆI ŠTAFETU

gibanje, o n o neće dovesti do začepljenja jer teži materijali odlaze središtem vr­
tloga. Najzad, ovdje je neovisna potvrda središnjega dijela sustava Viktora Scha­
ubergera, značenje, relevantnost i raspon primjene načela izvornoga gibanja.

Međutim, ljudska rasa pokazuje zapanjujuću sposobnost da ignorira činjenice

koje ne pristaju stečenoj mudrosti, a akademska zajednica u tome nije izuzetak.
Izgledalo je da su pokusi donijeli zanimljive preliminarne rezultate koji su oprav­
davali daljnja istraživanja. U nedostatku novca, do novih istraživanja nije došlo.

P O N O V N O SAM

Unatoč nedostatku novca Viktor Schauberger nastavio je sam, tražeći primje­

ne ove tehnologije. Radio je na načelima koja je otkrio i koja su bila neprekidna
tema cijeloga njegova života. D o k svi suvremeni strojevi snagu proizvode pri­
tiskom, toplinom i širenjem, Schauberger se p o u z d a o u suprotan proces - usi­
savanje umjesto pritiska, hlađenje umjesto zagrijavanja i uvijanje prema unutra
umjesto prema van.

Njegovi strojevi trebali su raditi na zrak ili vodu. Zahtijevali su mali početni ulaz
struje da započnu proces uvijanja koji hladi vodu ili zrak, uzrokujući pad tempe­
raturnog gradijenta prema anomalnoj točki koja tada stvara biološki vakuum.
Tako se privlači sve više i više zraka ili vode. Dobivena turbina može se upotrije­
biti za stvaranje struje, ili za proizvodnju visoko kvalitetne zdrave pitke vode.

Jedna takva primjena bila je kućna električna centrala. Temeljena je na ranije

opisanoj usisnoj turbini te ima nekoliko dodatnih dijelova. Njezino središte sasto­
ji se od uvrtloženih bakrenih cijevi. Iz vodoravnoga plana one su upletene prema
središnjoj točki od koje nastavljaju spiralno jedna oko druge do okomitoga pla­
na, gotovo poput žila sa sokovima u deblu drveta. O n e uzimaju vodu koja izlazi
iz usisne turbine. Iznad njih je cijev s usisnim otvorom. Ulaz u cijev naizmjence
se otvara i zatvara dok cijevi ispod nje rotiraju sve brže i brže. Privremeni vaku­
um uzrokovan oscilirajućim gibanjem u tom stroju, vjerovao je, omogućuje go­
tovo deveterostruko povećanje proizvedene struje.

Viktor Schauberger nije raspolagao s dovoljno novca da razvije kućnu električ­

nu centralu. Sam je rekao kako su vlasti dvanaest puta uzele njegove zamisli za NENASLOVLJEN CRTEŽ VIKTORA SCHAUBERGERA

124
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
svoj račun te stoga nije bio sklon podijeliti ih s ljudima koji su mu mogli p o m o ­
ći. To je još više sputavalo njegova nastojanja, ostavljajući ga usamljenoga, neza­
dovoljnoga i razočaranoga.
Do svojih posljednjih dana izgarao je zbog važnosti svojih otkrića. Upotreba teh­
nologije zasnovane na raspadanju bila je škodljiva za cijelo čovječanstvo vodeći nas
silaznom stazom s rastućim opsegom oboljenja, ponajprije od raka. Čak se bio po­
čeo pitati naučavaju li vlasti svjesno tu opasnu tehnologiju u školama i sveučilišti­
ma. To ga je učinilo još opreznijim u opsežnijem objavljivanju svojih otkrića. Želio
je da njegove zamisli opstanu i da budu dostupne narednim naraštajima da se nji­
ma koriste. Kako se planet Zemlja stalno kreće naprijed svojom uvijajućom spiral­
n o m stazom, tako su budući naraštaji evolutivno stariji i na taj način, vjerovao je,
mogu postati sposobni prosuditi životnu važnost njegovih otkrića.
SIN I NASLJEDNIK
Sin Viktora Schaubergera, Walter, koji ga je pratio na Sveučilište u Stuttgartu
1952., bio je akademski obrazovan. Školovao se za fizičara i krajem 1950-ih po­
čeo je cijeniti važnost očeva djela.
S Viktorom nije bilo lako živjeti. S obzirom na njegovu nepovjerljivost prema
znanstvenoj javnosti bio je također sumnjičav i prema sinovljevoj sposobnosti da
shvati njegov rad. Walter je napustio akademsku karijeru da bi pomogao ocu, ali
Viktor mu se ipak nije želio povjeriti. Međutim, pokušali su s nekoliko zajednič­
kih pothvata. Godine 1949. u Austriji su uspostavili Zeleni front koji je mogao
postati prva suvremena politička stranka zelenih. Imali su iste preokupacije kao
i buduće stranke zelenih - nuklearna energija, uništavanje šuma, upravljanje ri­
jekama - i upozoravali su na opasnosti koje prijete ne obuzdamo li svoje krajno­
sti - klimatske promjene i zagađivanje.
Jednom se prilikom Walter zaputio u Odjel za poljoprivredu Sveučilišta u Beču
da predstavi očeve zamisli. Po povratku, on i njegova supruga Ingeborg bili su na
čaju s Viktorom. Prema riječima gospode Ingeborg, Walter im je oboma govo­
rio o posjetu te kako mu je drago što je imao priliku Viktorove zamisli objasniti
126
1 I. P R E D A J U Ć I Š T A F E T U
sveučilišnome svijetu te o pozitivnoj reakciji na koju je naišao. Viktor je reagi­
rao Ijutito: » Š t o si to učinio? Pokvario si cijelu stvar! Te neznalice nikada neće
razumjeti moj r a d ! «
Gospođa Ingeborg stala je u muževljevu obranu, objašnjavajući kako vjeruje da
je njezin suprug učinio dobru stvar. Viktor se iznenadio stoje stala uz supruga i
nikada se više s njime nije svađao pred njom.
Ta je zgoda možda bila još bolnija zbog razočaranja u životu Viktora Schauber­
gera. Njegova žena nije mu davala takvu podršku i razumijevanje. S vremenom
je ipak došao do zaključka da je Walter dobro postupio razgovarajući sa sveuči­
lišnim ljudima. Bilo je to ono što sam očito nije mogao učiniti.
Viktor Schauberger često je govorio da ono što predlaže ne izaziva poteškoće.
Moramo samo činiti ono što već radi Priroda svuda oko nas i oduvijek. To je samo
malen korak i na nama je da otkrijemo ključ. Drugo što je običavao govoriti jest:
» I m a m tajnu i nitko ne zaslužuje da mu je p r e d a m ! « Vrijednim toga nije mu se
doimao čak ni vlastiti sin. Ma kakva bila njegova tajna, odnio ju je u grob.
Walter je 1958. pratio oca u SAD. Kako smo vidjeli, to putovanje skupo je staja­
lo već postarijega Viktora. Po povratku iz Teksasa, Viktor se vratio kući u Linz,
a Walter svome d o m u u Bad Ischlu, udaljenom nekoliko sati vožnje. Walter se
zatvorio s objašnjenjem kako ne želi da ga uznemiravaju. Nekoliko dana kasnije
stigla je vijest da je Viktor umro.
ŠTO SLIJEDI?
Može se samo nagađati kako je očeva iznenadna smrt pogodila Waltera. Njegova
supruga Ingeborg relda je kako je to za njega bio veliki šok. Kako će nastaviti? S
jedne je strane shvaćao važnost očeva djela. U drugu ruku, njegov ga otac nika­
da nije držao pravom osobom koja će ga naslijediti. I doista, Viktor je vrlo jasno
dao do znanja da nikada nije našao pogodnoga kandidata. Hoće li to vrijedno
djelo biti zaustavljeno? Gospođa Ingeborg veoma je cijenila značenje Viktorove
ostavštine i osjećala da Walter jest osoba koja će preuzeti štafetu. Savjetovala je
Walteru da nastavi - to je sada postala njegova zadaća. O n a će ga podržavati.
127
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Walter je smatrao da se njegova uloga sastoji od nekoliko bitnih obilježja. Jedno

je da rehabilitira očev ugled. Mnogi su ljudi odbacili Viktora kao luđaka. Kako
smo vidjeli, Walter je imao akademski položaj te bi očeve zamisli prikazao na
dostojan način. Započeo je s t i m poslom još za Viktorova života i zadobio očev,
mada nevoljni, pristanak. Putovao je svijetom radeći taj posao. Richard St. Barbe
Baker, utemeljitelj International Men of the Trees, organizirao mu je 1951. pre­
davanje na Sveučilištu u Birminghamu. Walter je prijateljevao s urednicima ča­
sopisa i tako uspio objaviti nekoliko članaka.

Međutim, uskoro je zbog takvoga pristupa naišao na probleme. Mnogi su ljudi

bili oduševljeni i privatno mu pružali podršku, ali su odbijali izreći je javno. Vik­
torove zamisli bile su tako nekonvencionalne i izvan glavne struje da su se pribo­
javali kako će podrška ugroziti njihove karijere.

Walter je napustio svoj izlet u politiku i Zeleni front. Došao je do zaključka da

sustav koji predlaže nadmašuje politiku. Svaka politička stranka, govorio je, tre­
ba imati svoje zelene.

PITAGORA-KEPLEROV-SUSTAV

Walter je pokazivao sklonost matematici. Tragao je za matematičkim načinom

za opisivanje oblika koje je njegov otac upotrebljavao u svojim izumima. Poka­
zao je matematički odnos između oblika jajeta i hiperbolične krivulje. Zapravo,
da bi to postigao morao je razviti novu granu matematike.

Osnovao je organizaciju, Pitagora-Keplerov-Sustav ili PKS, kako bi promovi­

rao vlastiti i očev rad. Ta je otkrića predstavio na seminarima koje je organizi­
rao PKS. Seminarima su se odazvali ljudi različitih disciplina: inženjeri, ekolozi,
inovatori i poduzetnici. Bio je uvjeren da odstranjenje sveukupne tehnologije ne
predstavlja napredak ljudske rase i tragao je za načinima kojima Priroda i teh­
nologija mogu djelovati zajedno. Temeljna tema seminara bila je otkrivanje na­
čina borbe za šumu i za vodu da bi se otkrila tehnologija po ljudskoj mjeri koja
ne djeluje razarajuće na Zemlju.

Ta druga strana Walterova rada nije tekla bez razočaranja. Tražio je put naprijed,

a mnogi ljudi s kojima je radio, vraćali su se starim vremenima. Više no jednom WALTER SCHAUBEKGEK I SEMINARSKA SKUPINA P K S

128 129
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

govorili bi: » T o što kažete je zanimljivo, ali vaš je otac rekao...« Međutim, bio
1 2 . U DVADESET PRVO STOLJEĆE
je odlučan da oca ne pretvori u gurua te je ostao usredotočen na putove razvitka

zamisli i na prioritete o kojima su se on i njegov otac bili složili.

Seminari su bilježili uspjehe. Walter je bio komunikator, govornik koji je plije­

nio pažnju. Ljudi su odlazili s nadahnućem. Za razliku od oca, uspijevao je p o ­

GLATKI PRIJELAZ
taknuti ljude da na podlozi Viktorovih uvida razvijaju osobne zamisli. Walter je
Tajnik gospođe Schauberger, Wolfgang Prock nakon Walterove smrti 1997. pre­
svoju tdogu vidio kao osobu u središtu koja objašnjava načela sustava. Na drugi­
uzeo je uzde PKS-a. Nastavljajući širenje zamisli i prednosti nove tehnologije, pri­
ma je ostalo da traže načine primjene. Walterovim radom očeve su zamisli pro­
premio je CD s Viktorovim idejama o vodama. Obnovio je PKS-ove seminare
nalazile put u razvoju proizvodnje mlijeka, obradi vode, upravljanju rijekama pa
koji su bili zamrli potkraj Walterova života. G o d i n e 1999. sin Waltera i Ingebo­
i više od toga.
rg, Jorg, napustio je svoju karijeru u medijima da bi se vratio u PKS. Studirao je
Surađivao je sa švedskim prijateljem Olofom Alexanderssonom, koji je napi­
matematiku i riziku te je na pravome mjestu da nastavi posao predstavljanja za­
sao malu, ali nadahnjujuću knjigu o Viktoru Schaubergeru. Kasnije je prevede­ misli svoga oca i djeda široj publici.
na na engleski i tako se sustav mišljenja Viktora Schaubergera prelio preko gra­

nica njemačkoga govornog područja.

VALOVI SE ŠIRE
Potkraj Walterova života, ime njegova oca postalo je poznato posvuda. Pojedin­
Walterov rad na širenju znanja o djelu njegova oca i dalje donosi plodove, osobi­
ci su eksperimentirali s idejama koje je predlagao, s različitim uspjehom. Mož­
to sada, u eri Interneta. Na primjeni ideja Viktora Schaubergera rade pojedinci
da je Walterovo najveće postignuće to što su njegov glas i glas njegova oca pri­
širom svijeta, od Švedske do Australije i od Južne Koreje do SAD-a. Osobiti su
dodani neslaganjima s prevladavajućim trendovima u poljoprivredi. Pripadali
uspjesi zabilježeni u metodama tretiranja vode.
su onima koji su tokom n e r a d n i h agroindustrijskih godina od 1950-ih do 1980-
Postojao je i usporedni razvoj. Austrijanac, pripadnik naraštaja starijega od Vik­
ih održali zamisao o Zemlji kao živućem entitetu prema kojemu se valja opho­
tora Schaubergera priredio je 1924. niz predavanja predlažući novi pristup p o ­
diti s poštovanjem.
ljoprivredi. Ta predavanja Rudolfa Steinera predstavljala su prekretnicu pokre­

ta biodinamičke poljoprivrede i jedan od primjera novoga pristupa holističkoj

znanosti. Potaknuti Steinerovim uvidima, istraživači p o p u t Theodora Schwen-

ka, Georgea Adamsa i Johna Wilkesa počeli su promatrati vodene tokove i neo­

visno došli do sličnih zaključaka kao i Viktor Schauberger. Razvili su »obrasce

protočnosti«, vodene tokove koji potiču tekućice da se kreću zavojito i uvijaju te

je otkriveno da takva voda ima blagotvorna svojstva za ribe i život u vodi.

Na neki način vrijeme je sustiglo Viktora Schaubergera. Njegove zamisli o

upravljanju rijekama sada su počele dospijevati u središte pozornosti. Primjerice

130 131
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
dogodile su se dvije goleme poplave Rajne i trovanje širokih razmjera. Godine
1986. požar u kemijskome postrojenju na obali Rajne uzrokovao je ozbiljno za­
gađenje rijeke. Uginule ribe prekrile su obale stotinama kilometara nizvodno u
Nizozemskoj. Bio je to znak za buđenje, obnovljen nakon poplava velikih raz­
mjera 1993. i 1995. Godine 1998. ministri Europske unije složili su se oko akcij­
skoga plana za obranu Rajne od poplava. Sadržavao je zamisli o tome da izgrad­
nja nasipa ne može jamčiti zaštitu od poplava, da se rijeka može prelijevati preko
svojih obala osobito u gornjim područjima. Šumarstvo je imenovano ključnom
sastavnicom riječnoga menadžmenta. Izgledalo je da je geslo Viktora Schauber­
gera »shvati i preslikaj« naposljetku primijenjeno.
Prosvjetljenje se proširilo, iako uz zapreke, i unapređivanjem šumarskih prak­
si. U Ujedinjenome Kraljevstvu, oluja golemih razmjera u listopadu 1987. pred­
stavljala je poticaj. Otkriveno je da plantažno uzgojene četinjače napreduju sla­
bije nego izvorni predjeli šuma listača. Ne samo to, primijećeno je da se područja
p o d šumama koje rastu bez uplitanja obnavljaju daleko brže nego p o n o v n o za­
sađena područja. Na prijelazu u dvadeset prvo stoljeće, odnos četinjača spram
šuma listača u Ujedinjenome Kraljevstvu na razini je otprije pedeset godina. To
su postignuća koja bi godila srcu Viktora Schaubergera, iako bi on vjerojatno ot­
krio mnogo toga što bi kritizirao. Postoji i o d m a k od prakse krčenja šuma, iako
ne zbog razloga koje je zagovarao Viktor Schauberger. Sada se prepoznaje da ta­
kva praksa vodi narušavanju ekosustava, a novi pojam »neprekidnoga pokriva­
nja« šuma ušao je u rječnik šumarskoga m e n a d ž m e n t a .
Ispunila su se i neka turobna predviđanja. U 1930-ima on je mislio kako je pre­
komjerno oslanjanje na fosilna goriva - ugljen, naftu i plin - opasno kratkovidno.
Predviđao je da će se u budućnosti ratovi voditi oko pristupa vodi. U bezvodnim
područjima, gdje jedna rijeka teče kroz više od jedne zemlje, to je zasigurno po­
kretački motiv. Bio je uvjeren da će posvemašnja ovisnost čovječanstva o tehno-
akademskom kretanju opasno destabilizirati klimatske sustave planeta.
132
2 1. U D V A D E S E T P R V O S T O L J E Ć E
OSTAVŠTINA
Viktor Schauberger pripadao je izvanrednim ljudima dvadesetog stoljeća. Posti­
zao je uvide i razumijevanja koja čak i sada, na početku dvadeset prvoga stoljeća,
ostaju uglavnom neistražena od strane prevladavajuće znanosti.
Njegovo nadahnuće potječe iz dana dok je bio šumar s vrlo malo dodira s vanj­
skim svijetom. Ondje je stekao duboko razumijevanje drveća i vode, te poštova­
nje za žive procese Majke Zemlje. Međutim, imao je i nepovjerenje šumara pre­
ma postupcima čovjeka.
Posjedovao je vještine inženjera, iako najneobičnije naravi. Mogao je učiti iz
procesa Prirode oko sebe i svoja saznanja primijeniti u razvoju strojeva. Zbog ne­
povjerenja ostatka čovječanstva nastavljao je provoditi ograničenja šteta. Ponu­
dio je alternativu razarajućim posljedicama ljudske civilizacije - i njezinoj tvr­
doglavoj tehnologiji. N u d i o je rješenja, bez objašnjenja temeljnoga sustava koji
je stvorio probleme.
Ta politika trpi od očiglednih nedostataka. Ponajprije, iz vlastitoga je iskustva
znao da drugi imaju poteškoće u primjeni njegovih zamisli. Bez njegove pomoći
nisu mogli izgraditi ni kanale za spuštanje trupaca. U usporedbi s njegovim ka­
snijim pronalascima, bile su to vrlo jednostavne gradnje. Čovjek se pita je li realno
očekivati od drugih da razvijaju njegove sofisticirane strojeve. Čak je i on morao
raditi manje izmjene napredujući od plana do prototipa, a za njega su temeljna
načela bila gotovo njegovo drugo ja, rezultat višegodišnjih istraživanja.
Drugo, ljudi su slutili da je nudio rezultat svoga rada s vrlo malo objašnjenja o
putu kojim je prolazio. Zbog nepovjerenja i pomanjkanja poštovanja spram ci­
vilizacije dvadesetog stoljeća, i ljudi koje je vidio kao njezine nastavljače, nije se
osjećao sldon ponuditi cjelovita objašnjenja. To opet znači da su ga baš oni ljudi
koji su p o t p u n o opremljeni da razviju njegove pronalaske, nerado prihvaćali.
Imajući malene izglede da bude prihvaćena, ta je politika nosila i urođenu opa­
snost. Viktor Schauberger otkrio je način upotrebe nekih moćnih prirodnih pro­
cesa. M o ć podrazumijeva odgovornost te je njegov jedini način da spriječi ne­
odgovornu upotrebu svojih otkrića bio da o njima zadrži informacije. Drugi, u
133
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD I'RIRODE
sličnoj situaciji, utrošili su godine učeći svoje učenike da se pobrinu kako bi ste­
čena znanja primjenjivali m u d r o i brižno.
Unatoč iskrenoj želji da prenese svoje znanje, Viktor Schauberger nije bio pri­
rodni učitelj. Njegovo nepovjerenje u motive škola i sveučilišta davalo mu je male
povode da takvim postane. Po temperamentu bio je sklon praktičnostima, ali ne
i teoriji koja bi ih podupirala. Međutim, bio je posve svjestan važnosti svojih ot­
krića i ostavio je umnožene spise. Ostavio je pojedinosti svojih pronalazaka i pre­
slike svoje prepiske. Bilo kako bilo, nikada svoja znanja nije koherentno ususta-
vio. Jedina knjiga koju je napisao nosi neprivlačan naslov. Unsere Sinnlose Arbeit
(Naš besmisleni rad) ne privlači pažnju i ne potiče na čitanje.
Nikada nije pronašao dovoljno ljudi sposobnih, strpljivih i pripravnih da s nji­
me surađuju i temeljna načela razvijaju u cjelinu razumljivu drugima. Prema kra­
ju života, ne našavši nastavljača, priklonio se nadi da će se budući naraštaji poka­
zati sposobnima razvijati zamisli koje je otkrio.
Za mene, djelo Viktora Schaubergera predstavlja nadahnuće. O n o je samo još
jedan dokaz da ljudi ne moraju nužno slijediti trag destrukcije, ma kuda se zapu­
tili. Mnogo toga valja otkrivati. Postoje i drugi načini života, stvaralački putovi
suživota na planetu Zemlji. Stoje pred nama ako ih potražimo.
Fidus in silvis silentibus - Vjerni mirnim šumama
(geslo obitelji Schauberger)
134
RAZGOVOR S G O S P O Đ O M
INGEBORG SCHAUBERGER
GOSPOĐA SCHAUBERGER udovica je Waltera, sina Viktora Schaubergera. Još
uvijek živi u njihovu obiteljskom domu u Bad Ischlu, u Gornjoj Austriji gdje smo
vodile ovaj razgovor.
Zahvaljujem Vam što ste pristali sa mnom razgovarati o vašim sjećanjima na Vik­
tora Schaubergera.
Goethe je govorio o razlici između poezije i stvarnosti. Velika pjesma može na­
stati iz male jezgre stvarnosti. Želim govoriti o stvarnosti Viktora Schaubergera
kako ga se sjećam. N e m a više puno živih koji su poznavali pravoga Viktora Sc­
haubergera.
Viktora sam poznavala kratko, od 1952. do njegove smrti 1958. godine. Nisam
s Viktorom provela previše vremena. Walter i ja živjeli smo u Bad Ischlu, a on je
živio u Linzu.
Bio je jedan od osobitih ljudi dvadesetoga stoljeća. Ali, u vremenu u kojemu
sam ga poznavala, bio je razočaran mnogim stvarima. Uvijek je bilo tako, cije­
loga njegova života. Njegove su zamisli uvijek očaravale ljude, ali su ih samo ri­
jetki uspjeli ostvariti.
Kako ste susreli Waltera?
Imala sam dvojicu braće. Jedan je umro za Drugoga svjetskog rata. Jednoga je
dana njegova udovica, moja šogorica, rekla da te večeri dolazi vrlo zanimljiv čo­
vjek koji m n o g o govori. Upitala me hoću li i ja doći. Tako sam odlučila susre­
sti ga. Bio je to Walter. Sprijateljili smo se. Imala sam 36 godina, i sama udovica.
135
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE
INGEBO-RG S C H A U B E R G E R , 2 0 0 4 . ( S N I M I L A : S U S A N N E P R O C K )
Moj je muž poginuo u ratu, u Rusiji. Walteru je bilo 37, rastavljen s dvoje djece.
Susrela sam njegovu djecu i svidjela su mi se od prvoga trenutka kada sam ih vi­
djela. Bilo je to 1952. godine.
Walter je uvijek govorio kako se neće p o n o v n o ženiti, a ja sam bila sretna da
ostanem u prijateljstvu s njim. Ali, jednoga je dana Jorg (njezin sin) objavio da
želi doći na svijet pa smo promijenili mišljenje. Viktor nije došao na vjenčanje.
Mislim da ga je Walter zaboravio pozvati! Sjećam se da je pitao svoju majku je
li Viktor pozvan.
U početku Viktor nije odobravao brak. Njegov brak u to vrijeme nije bio baš
sretan te je bio skeptičan općenito spram braka. Bio je težak suprug. Kada bi od­
lučio, bio bi vrlo šarmantan sa ženama, ali je svojoj ženi Mariji govorio - ti ne ra­
zumiješ moj posao. Ostani u kuhinji i brini se za djecu, i to je za tebe p u n o ! Nije
136
RAZGOVOR S GOSPOĐOM INGEBORG SCHAUBERGER
osjećao da ima njezinu p o t p o r u . Bila je sedam godina mlada od njega. Rođen­
dan je imala dva dana iza njegova. Umrla je dvadeset godina nakon njega, goto­
vo na isti dan.
Ne znam je li me Viktor poštovao. Walter je kasnije govorio da me poštuje. Kada
smo razgovarali nasamo, bio je vrlo ljubazan sa m n o m .
Walter je govorio mnogo. 0 čemu je govorio?
Wilter je govorio o pomoći prirodi, o pomoći drveću. Moramo imati više drve­
ća, više šume. Prva zadaća šuma jest da osiguraju vodu. Što možemo činiti za Pri­
rodu, što učiniti za šume i što možemo učiniti za šume i vodu zajedno? O tome
je uvijek govorio.
Bilo je to vrijeme industrijskoga rasta, vrijeme njemačkoga poslijeratnog eko­
nomskog čuda. Sve je moralo biti veće i bolje. Ta dvojica ljudi, Viktor i Walter,
govorila su kako nije dobro uvijek imati veće i veće. Govorili su kako treba pro­
matrati gdje je zgusnutost i što je bitno za cjelinu života. Viktoru i Walteru to je
bilo važno. Kako su mogli rastumačiti tu zamisao, a da je ljudi razumiju.
Obitelj Schauberger ima dugu tradiciju rada u šumarstvu. Radi li još tko taj posao
danas?
Viktor je bio posljednji. Odrastao je sjeverno od Linza u području još i danas
izvornih šuma. Danas je to u Austriji rijetkost. Četiri je godine vojnikovao u Pr­
vome svjetskom ratu. Borio se u Rusiji, Italiji, Srbiji i Francuskoj te bio ranjen.
N a k o n rata radio je u šumskoj divljini do 1924. kada je s njegovim šumarskim
poslom bilo gotovo. Potom je gradio kanale za spuštanje drveta (njegov prvi pro­
nalazak kojim je privukao pažnju šire javnosti) i bio je pozvan na posao u Beč.
Bio je posljednji iz svoje obitelji koji je radio u šumarstvu. Danas se nitko ne bavi
tim poslom. N e m a lova, nitko više ne radi u šumskim divljinama.
0 čemu je Viktor govorio?
Viktor Schauberger uvijek bi govorio: razmišljaj o Prirodi. Prirodi treba m n o ­
go vremena da se razvije. Zato se prirodne stvari ne događaju o d m a h . Običavao
137
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE
je govoriti Walteru: »Pogledaj, sada je sve skuplje od vode. Ali, vidjet ćeš, sljede­
ći će rat biti oko nafte. Pa i više od toga - za vodu.«
Uvijek bi govorio: » Z a r ne vidiš? Ne vidiš li vodu kako se uspinje drvećem, 30
metara i više? N e m a crpke na zemlji! Priroda radi p o t i h o , bez zagrijavanja ili za­
gađivanja. U industriji uvijek vlada buka, toplina i zagađenje«.
Rekao je kako s načinom na koji se izgrađuje industrijsko društvo, a sada smo
do grla u problemima, t o n e m o u teškoće. » Š t o m o ž e m o učiniti da se čovječan­
stvo vrati na pravi put? T k o će se založiti za vodu?«, pitao je. » Z a Zemlju?« Da­
nas su stvari malo bolje nego u Viktorovo i Walterovo vrijeme. Vremena se kreću
ususret načinu mišljenja Viktora Schaubergera.
Želio je izazvati ljude, navesti ih na razmišljanje. Govorio bi inženjerima i pro­
fesorima: »Vi ne znate. Čak mi ne znate reći kako raste vlat trave. A ako ne zna­
te to, što onda znate o drveću?« Uzeo bi svoj šešir i otišao.
Bio je govornik koji je plijenio pažnju. Kada je govorio, slušali su ga svi i razu­
mjeli ono stoje mislio. Međutim, kada su se razilazili i nastojali zapamtiti, dojam
bi blijedio. Pamtili su osjećaj, ne razumijevanje. Nisu se sjećali što su razumjeli u
njegovoj nazočnosti. Kao da je veza bila presječena.
Imao je skupinu odanih pristaša koji su ga voljeli slušati. Kada bi završio, govo­
rili su: » O v o je sjajno!« Ali, kada ih je upitao što su razumjeli, usnice bi se sti-
snule i nisu odgovarali.
Bio je nestrpljiv čovjek. Ponekad je bjesnio ili očajavao jer je život prekratak da
predstavi sve svoje zamisli i cjelinu svoje vizije. Govorio je: » Z a r me ne razumi­
jete?« Gledajući unazad, vidim daje bio nesretan. Govorio je, govorio i govorio,
ali kao da ga nitko nije čuo. Kao da govori u vjetar. A mnogi od ljudi koji su ga
slušali, željeli su odgovore o d m a h . Za Viktora i Vvaltera, razumijevanje Prirode
bilo je najvažnije od svega. Strojevi su došli mnogo kasnije.
Njegova životna zadaća bila je razgovarati sa svima, poticati ljude na razmišljanje.
Znao je da cijelu svoju viziju mora predstaviti prije smrti. U vrijeme kada sam ga po­
znavala, mislim daje mogao osjetiti da mu se približava smrt. To mu je davalo oso­
bit osjećaj žurnosti. Imao je vrlo jasnu predodžbu onoga što je potrebno. Za njega,
ona je bila jednostavna. Zato je bio vrlo nervozan kad ga ljudi nisu razumjeli.
138
RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER
Danas vjerujem da su ga prema kraju života obuzimale sumnje. Stao se pitati je
li uopće postigao nešto. Njegove su mu se zamisli činile tako jednostavne i oče­
vidne, ali kao da ih nitko nije uspio razumjeti.
Tragedija Viktora Schaubergera bila je u t o m e da nije uspijevao prenijeti o n o
što je njemu bilo jasno. Uviđao je da ljudi ne razumiju, ali nikada se nije pitao je
li razlog u njemu. Pogreška je uvijek bila na strani drugih.
Drugi je problem bio u tome što nije vjerovao ljudima. Sve je radio sam jer nije
vjerovao da će drugi to dobro obaviti. Mislim da se bojao kako će ljudi uzeti nje­
gove zamisli i pogrešno ili koristiti, bilo zbog neznanja ili namjerno. Njegov je
rad bio tako nekonvencionalan, tako osobit da su poneki mislili kako je to prije­
vara. To nije bdo baš od pomoći.
Viktor i Walter razmišljali su jednako. Zašto se nisu slagali?
Imali su istu ideju, ali otac je rekao: » Ž a o mije, ideja je m o j a ! « Počesto se lju­
tio na Vvaltera. Mnoge su poteškoće stajale između oca i sina. Viktor je uvijek
govorio: » B u d i tiho, ne razumiješ što ja m i s l i m ! «
Viktor je imao intuiciju. Sva njegova tri brata imala su sveučilišno obrazovanje,
bili su istaknuti ljudi. Ali, Viktor nije vjerovao mišljenju akademski školovanih
ljudi. Vjerovao je da akademsko učenje kvari način razmišljanja ljudi. Akadem­
sko školovanje sprečava ljude da razumijevaju putove Prirode.
Walter je studirao na sveučilištu. Viktor nije volio s njime dijeliti svoje zamisli.
Pribojavao se da će Walter pogrešno tumačiti njegove ideje, da će reći stvari koje
Viktor ne bi mogao prihvatiti.
Jednoga dana otac je bio ovdje u Ischlu. On i ja smo razgovarali. » O č e , « relda
sam mu, »nije to tako. Walter također poznaje neke stvari.« Viktor me upitao:
»Podupireš li Waltera?« Rekla sam: » D a , stojim uz njega i ono što radi i znam
da Walter također intuitivno razumije putove Prirode.« Viktor je to s oklijeva­
njem prihvatio i nakon toga nikada više protiv Waltera nije rekao ni riječ. Dobro
su surađivali zajedno do kraja, posljednje dvije ili tri godine Viktorova života.
Na koncu, Viktor je rekao Walteru: »Mislim daje dobro da si studirao. Možeš
sa školovanim ljudima, inženjerima razgovarati njihovim jezikom.« Jer nitko nije
139
 JANI- C O B B A L D : V I K T O R S C H A U B E R G E R : Ž I V O T U U Č E N J U O D P R I R O D E
razumijevao Viktorov jezik. Pomirili su se i to je Waltera učinilo vrlo sretnim. Po­
slije toga je bio daleko smireniji.
Walter je poštovao svoga oca i njegove zamisli. Prevodio je očeve ideje na jezik koji
su ljudi razumjeli. I Walter je bio čovjek intuicije. Od one vrste koja vidi da je žena
trudna prije no što i sama sazna! Umio je premostiti dva svijeta - bio je intuitivan i
akademski rječit. Viktor je također premošćivao dva svijeta - od starih znanja vla­
stita oca do današnjih. Viktor je živio stotinu godina ispred svoga vremena.
/ tada je uslijedila američka epizoda.
Ne znamo točnu pozaclinu američke avanture. Nitko točno ne zna što se dogodi­
lo, mnogi o tome samo nagađaju. Godine 1958. ovdje su došla dvojica, Amerikan­
ci. Obećali su Viktoru brda zlata. Rekoše: »Sve što poželite, Viktore, možete ima­
ti.« Moguće je da imate sve. Dođite s nama u Teksas. Viktor nije znao engleski, a
Walter je poznavao samo osnove jezika. Njega je zanimao samo jezik matematike i
rizike. Bio je ondje i prevoditelj, naturalizirani Amerikanac njemačkoga podrijetla.
Rekao mi je: » N i riječi. Nikome ne govorite o ovome. Mi vas motrimo.«
Prvo su krenuli u New York. Tamo su imali službenu dobrodošlicu. »Kakva sre­
ća za Ameriku, kakva sreća za vas«, govorili su. Tri ili četiri dana proveli su u New
Yorku, a p o t o m odletjeli u Dallas. Odvezli su se u pustinju. Dobili su bungalov u
pustinji. A Viktor i Walter su upitali: » K a d a ćemo započeti s poslom?« »Mora­
te imati vremena za prilagodbu«, rekoše im. No, nije bilo posla, ni cilja. Walter
nije znao zašto su uopće tamo. Samo su osjećali da su stalno p o d nadzorom.
Viktor se razbolio i otišao u bolnicu. Činili su sve što su mogli, sve što je pože­
lio, imao je prvorazrednu njegu. Ali, nitko iz SAD-a nije obitelji u Austriji rekao
da je Viktor obolio. Mi nismo znali da je bolestan.
Želio se vratiti kući. Rekoše m u : » A k o se želite vratiti u Europu, morate pot­
pisati ovaj d o k u m e n t . « Morao je obećati da nikome neće govoriti o svojim za­
mislima. Isključivo Amerikancima. Primorali su ga da potpiše taj dokument. Pet
dana nakon povratka, umro je. Prije smrti, uvijek bi ponavljao: » N e smijem go­
voriti ništa. Uzeli su mi riječi.«
140
RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER
Nakon Viktorove smrti pojavio se neki Amerikanac i ispričao se Walteru zbog na­
čina kako su se ponašali prema njima. Ali, ipak nije mogao objasniti zašto se to tako
dogodilo. Kasnije su dolazili i drugi Amerikanci, petoro ili šestoro njih u različita
vremena. Svi su govorili: »Oprostite zbog takvoga postupka.« Nisu svi Amerikan­
ci tako loši. Ali, nakon toga, Walter više nije imao posla s Amerikancima.
Pričajte mi o Pitagora-Keplerovom-Sustavu.
Walter je započeo PKS. Osjećao je da je njegova životna zadaća objasniti nače­
la Viktorova sustava. Walter je vrlo predano proučavao Keplerove ideje i vidio
sličnost s Viktorovim intuitivnim uvidima. Tragao je za matematičkim objaš­
njenjima Viktorova sustava. Keplerov rad o gibanju planeta predstavljao je do­
bru polaznu točku.
A Pitagora?
Pitagora je suviše daleko u prošlosti, ali o n o što je naučavao u Egiptu imalo je
odjeka u Viktorovim zamislima. Pitagora je bio djed, Kepler otac, a Viktor sin.
Svaki je dohvatio štafetu svoga prethodnika i predavao ju dalje. Kod svakoga od
njih izričaj je bio različit, ali temeljna načela su jednaka.
J O R G (njezin sin): Pitagora i Kepler bili su za moga oca heroji jer su u fiziku i
astronomiju unijeli ideju harmonije. Oni su moga oca doveli do Zakona o nara­
vi Prirode - Natur-Ton-Gesetz - s hiperboličnim stožcima i hiperboličnom spi­
ralom kao manifestacijom pulsiranja u evoluciji. To je razlog zašto PKS simbo­
lizira hiperbolična spirala.
0 idejama Viktora Schaubergera znam iz čitanja knjige Olofa Alexanderssona i
prijevoda njegovih spisa koje je napravio Callum Coats. Tako danas njegova poru­
ka dolazi do ljudi.
Olof Alexandersson boravio je ovdje 1959. godine. Bio je prvi nestručnjak koji
je uspostavio vezu s Walterom. Ne znam kako je do toga došlo. Dolazio je šest ili
141
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

IZVORI, VEZE I P R I M J E N E

IZVORI I VEZE

Skupine koje istražuju i primjenjuju ideje Viktora Schaubergera:

P Y T H AG O R A S - K E P L E R - S Y S T E M po Viktoru i Walteru Schaubergeru.
Kaltenbach 162, A-4820 Bad Ischl, Austria
Tel +43 6132 24814
www.pks.or.at
Organizaciju je osnovao Walter Schauberger. PKS je domaćin seminara na njemačkome jezi­
ku u područjima rada Viktora i Waltera Schaubergera. Povremeno priređuje seminare na en­
gleskome. Imaju otvorene dane svake srijede od svibnja do rujna, od 16.00 do 19.00 sati.

ALICK BARTHOLOMEW
INGEBORG SCHAUBERGER I AUTORICA, 2 0 0 4 . (SNIMILA: S U S A N N E I'ROCK)
Sulis Health, The Hollies, Mill Hill, Wellow, Bath BA2 8QJ
www.schauberger.co.uk

sedam puta i ostali su u vezi. Bio n a m je od velike pomoći i još uvijek jest. Svatko
tko je pročitao njegovu knjigu rekao bi: » O h , kakav je Viktor bio čovjek!« Olofi
Walter imali su akademski odnos. Sa m n o m pak, to je bilo osobno prijateljstvo.
Izdavač Alick Bartholomew prvi je s djelom Viktora Schaubergera upoznao čitatelje en­
gleskoga govornog područja. Njegova internetska stranica sadrži širok popis linkova u
svezi sa Schaubergerom.

Callum Coats je prvi put u Bad Ischl došao sa svojom majkom, godinu dana na­
GRUPPE DER NEUEN »Novi krug«
kon Viktorove smrti. Njegova je majka poznavala Richarda St. Barbe Bakera i on
Dipl.ing. Volker Jonas, Dewitzer str. 103, D-04425, Taucha, Germany
ju je predstavio obitelji Schauberger. Sjećam se kada je Callum došao. Ušao je u
Tel: 034298 49091
ured PKS-a i vidio spirale nacrtane na zidovima. U tome trenutku pred njim su http://www.gruppederneuen.de
se otvorila velika vrata. Bio je to trenutak u kojemu se mijenja život. Sjećanje na Ovu su skupinu prijatelji Waltera Schaubergera utemeljili da bi nastavili istraživati Vik­
te spirale pratilo ga je. Kasnije se vratio i radio ovdje. torove zamisli.

Callum je moj dragi prijatelj. Gdje god da se Viktor nalazi, mislim daje vrlo za­
IMPLOSION MAGAZINE
dovoljan Callumom.
Klaus Rauber, Geroldseckstr. 4,77736 Zell a.H.
Bad Ischl, Austrija, 3.-6. lipnja 2004.
Tel. 07835-5252, Fax: 07835-631498
Časopis na njemačkome jeziku, kojega je 1958. utemeljio Aloys Kikaly, pristaša i prija­
telj Viktora Schaubergera, a obnovio ga je Klaus Rauber.

142 143
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE IZVORI, VEZE I PRIMJENE

THE INSTITUTE FOR ECO-TECHNOLOGY IMPLEMENTATIONS COPPER GARDEN TOOLS

Krokcgatan 4.S-413 18 Goteborg, Sweden Jane Cobbald
P.O.BOX 2568, Nuneaton CV10 9YR, U.K.
http://iet-community.org
Tel/fox 0845 330 3148 ili +44 24 7639 2497.
Potaknuta idejama Viktora Schaubergera, ova skupina istražuje i potiče praktičnu pri­ www.implementations.co.uk
mjenu njegova djela.
Britanski distributer PKS-ovih bakrenih vrtnih alatki.

VORTEX SCIENCE CENTRE FOR IMPLOSION RESEARCH

POB 38, Plympton, Plymouth PL7 5YX, UK
www.vortexscience.com
Tel +44 (0)1752 345 552, fax +44 (0)1752 338 569
»Unapređivanjem Prirode služimo čovječanstvu.« Kanadska internetska stranica pod www.implosionresearch.com
vodstvom Williama Baumgartnera, nadahnuta medu ostalim i djelom Viktora Schau­
Dolly Knight i Jonathan Stromberg razvili su niz uređaja za poboljšanje kakvoće vode.
bergera, istražuje nove pravce razmišljanja o našem planetu i novim nerazarajućim teh­
Proizvode također osobne harmonizere za koje se pokazalo da poboljšavaju opći dobar
nologijama.
osjećaj osoba koje ih nose.

FRANK GERMANO VORTEX WATER SYSTEMS

PO Box 1295, Bandera, TX 78003, USA
www.frank.germano.com
Tel 830-796-8377, fax 830-796-8033
Sa sjedištem u SAD-u, Frank Germano inženjer je koji se bavi promocijom i primjenom http://www.texashillcountrymall.com/vortex/
ideja Viktora Schaubergera. Vodi debatne grupe elektroničkom poštom, kojoj se može Dan Reese razvio je sustav za pročišćavanje vode koji se temelji na tehnologiji vrtloga.
pristupiti putem ove stranice. Skupini se može pristupiti izravno na: http://groups.ya-
hoo.com/group/viktorschaubergergroup
LITERATURA I DODATNE UPUTE
VIKTOR SCH AUBERGERS WRITINGS
MODERN ENERGY RESEARCH LIBRARY
Glavni izvori za prvih jedanaest poglavlja četiri su toma Eco-Technology Series (Gateway
http://merlib.org Press, 1998.-2000.) koji predstavljaju rukopise Viktora Schaubergera koje je preveo i ure­
Još jedna korisna stranica, sa sjedištem u Finskoj. Njen istaknuti cilj jest da drugima po­ dio Callum Coats:
Prvi tom, The Water Wizard (Vodeni čarobnjak);
maže u otkrivanju uvida i pronalazaka Viktora Schaubergera i drugih.
Drugi tom, Nature as Teacher (Priroda kao učitelj);
Treći tom, The Fertile Earth (Plodna zemlja);
Četvrti tom, The Energy Evolution (Evolucija energije).

PRIMJENE

Neke komercijalne primjene ideja Viktora Schaubergera DRUGE KNJIGE O VIKTORU SCHAUBERGERU
Alexandersson, Olof: Livitig Water, 1982. Inspirativna knjižica koja donosi priču o Vik­
PKS GARTENGERATE AUS KUPFER
toru Schaubergeru i njegovim zamislima.
Kaltenbach 162.A-4820
Coats, Callum: Living Energies, Gateway Press 1996. Cjelovitiji pregled djela Viktora Sc­
www.kupferspuren.st
haubergera.
PKS-ove bakrene vrtne alatke, potaknute radom Viktora Schaubergera s bakrenim vrt­ Bartholomew, Alick: Hidden Nature, Vie Startling Insights of Viktor Schauberger, Floris
nim priborom. Books 2003. Pristupačan prikaz sustava mišljenja Viktora Schaubergera.

144 145
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE IZVORI, VEZE I PRIMJENE

LITERATURA je u Zemljinu gravitacijskom polju. Tako se, kao posljedica susreta sunčeva svjetla s vanj­
skom atmosferom, dobiva čisti kisik za planet.
Prvo poglavlje Za opis izvanrednih svojstava elemenata ugljika i njegove pogodnosti za život u tempe-
Za širi opis aktivnosti Viktora Schaubergera u ratnim godinama: Cook, Nick: The Hunt ratumome lancu tekuće vode: Denton: Nature's Destiny, op. cit., Chapter 5.
for Zero Point, Arrow Press 2002.
O procesima fermentacije: McGee, Harold: On Food and Cooking: the Science and Lore
of the Kitchen, Harper Collins 1991.
Treće poglavlje
Za opis izvanrednih svojstava vode i niza zapanjujućih podudarnosti koje ju čine jedin­ Deveto poglavlje
stveno pogodnom za potporu života zasnovanoga na vodiku: Michael J. Denton: Nature's
Kako željezo provodi isušenu energiju iz tla: Tabraham, A.P: Solar Energy and Dowsing
Destiny, The Free Press 1998.
in the Isles of Stilly for Gardeners and Farmers, 1982., A.P. and E.V. Tabraham, St Mar's,
Isles of Scilly.
Četvrto poglavlje
A.P. Tabraham iskusni je rašljar. Knjiga govori o njegovim istraživanjima o tome zašto
O prilagodbi jaja iz vode za bezvodni medij: Batmanghelidj, F: Your Body's Many Cries
rani narcisi uzgojeni na Otočju Scilly tamo više ne cvjetaju. Implementi željeza, otkrio
for Water, Tagman Press 2000.
je, imali su pritom važnu idogu.
Na str. 12, dr. Batmanghelidj donosi sličan slučaj za razvitak ljudskoga tijela od vrsta što
O bakrenome priboru i puževima: krv puža golaća i puža sadrži hemocijanin, baziran na
žive u vodenom okolišu, koje su tijekom vremena stekle strategije upravljanja svojom
bakru, za razliku od hemoglobina u krvi sisavaca. Za daljnju raspravu o značenju toga:
unutarnjom vodom.
The Story of Copper Garden Tools by Jane Cobbald, Implementations, P.O.Box 2568, Nu­
neaton CV10 9YR, UK.
Šesto poglavlje
Suvremeni udžbenik o znanosti tla koji o važnosti transfera energije u zemlji (kation je
Deseto poglavlje
pozitivno nabijena električna čestica) kaže:
Postoji knjiga na koju se Viktor Schauberger često poziva, ali je nisam uspjela pronaći.
Izmjena kationaje uz fotosintezu temeljni proces podržavanja života. Bez toga svojstva tla
To je Tf)e Flight of the Great Horse, Svena Hedina. Prema Viktoru Schaubergeru, knjiga
zemaljski ekosustavi ne bi mogli zadržati dovoljno hranjivih sastojaka da podupru prirod­
opisuje izvanredne tehnologije još postojeće na Bliskome istoku u vrijeme Hedinova po­
nu ili uvedenu vegetaciju, osobito u slučaju takvih poremećaja kao što je sječa stabala, po­
sjeta, za prijenos vode podzemnim cjevovodima.
žar ili kultiviranje.
Sven Hedin bio je švedski istraživač prve polovice dvadesetoga stoljeća. Druge su nje­
(Iz Brady, Nyle C. and Weil, Raymond R.: The Nature and Properties of Soils, eleventh
gove knjige dostupne, uključujući opis njegovih putovanja pustinjom Gobi. Osim svoje
edition, Prentice Hall 1996., str. 270)
zaokupljenosti mjerenjem ljudskih lubanja, što se držalo važnim i vrijednim znanstve­
Pola stoljeća prije taj je proces predstavljao temeljni dio pristupa Viktora Schaubergera
nim ispitivanjem toga vremena, a potom izašlo iz mode, nedvojbeno je bio hrabar, ra­
kultiviranju. Izgleda da ga je dominirajuća znanost sustigla.
doznao i častan čovjek.

Sedmo poglavlje
Više o Goetheu:
Za opis kemijskih elemenata: Emslcy, John: Nature's Building blocks: An A-Z Guide to the
Naydler, Jeremy: Goethe on Science: an anthology of Goethe's scientific ivritings, Floris Bo­
Elements, Oxford University Press 2001.
oks, Edinburgh 1996.
Stvaranje kisika sunčevim svjetlom: opis Viktora Schaubergera o kisiku kao očvrsnuto-
Gray, Ronald, Goethe: a critical introduction, Cambridge University Press 1967.
me sunčevim svjetlom graniči s mističnim, ali za to postoji fizikalno objašnjenje. Voda
koja isparava visoko u atmosferu dolazi u dodir sa sunčevom energijom. S tom energijom O Leonardu da Vinciju:
ona se raspada na svoje sastavne dijelove, vodik i kisik. Taj proces je poznat kao fotoliza. Viktor Schauberger često je aludirao na Leonardov Prima Motore. Jedini podsjetnik na
Vodik je suviše lagan da ga zemlja zadrži pa bježi u svemir. Kisik, teži element, zadržan Glavnoga pokretača pronašla sam u Leonardovoj bilježnici danas poznatoj kao Codex

146 147
 JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Atlanticus. Ovdje je dio na izvornome talijanskom (ali nije napisan s desna na lijevo kako
je to radio Leonardo) s prijevodom:
KAZALO
Ogni corpo sperico di densa e resistente superfizie, mosso da pari potenzia jara tanto movi-
mento con sua balzi causati da duro e solio smalto, quanto agittarlo libero per I aria.

0 mirabile giustizia di te, Primo Motore! Tu non hi voluto mancare a nessuna potenzia
l'ordini e qualita de'sua neciessari effeti, con cio sia che una potenzia debbe cacciare 100 bra-
cei una cosa vinta da lei, e quella nel suo obbedire trova intoppo, ai ordinato che la poten­
zia del corpo ricusi novo movimento, ili quale per diversi balzi recuperi la intera somma del Alexandersson, Olof 142, 145 Heraklit 10, 112, 114
suo debito viaggio. aluminij 70,77 Hermes Trismcgistos 29, 84
anomalna točka 39,40, 41, 42,43,45,48,
»Svako sferno tijelo guste i otporne površine, kada se pokreće jednakom silom, učinit će
66, 67, 82, 91, 124 izvorno gibanje 34, 36,72,74, 93, 109, 124
takav pokret u odskocima uzrokovanim njegovim učinkom na konkretnu podlogu kao
Atlantida 93
da je bačeno slobodno u zrak.
jezgra vodenoga tijela 45
O kako je divljenja vrijedna Tvoja pravda, o Ti Glavni pokretaču! Ti nisi želio da bilo bakar 70, 84,105,106
koja sila bude lišena postupaka ili odlika nužnih za njezine učinke: jer ako sila ima spo­ Baker, Richard St Barbc 128 karboni 78,79
sobnost da pokrene objekt koji je osvojila, stotinu braceia, a taj objekt pokoravajući se biocenoza 62 kisik 42, 53,61,63,64,65,67,68,70,72,
naiđe na prepreku, Ti si naložio da će nova sila sraza uzrokovati novo gibanje koje će ra­ biološki vakuum 36, 81, 124 74, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 107, 146,
zličitim odskocima potvrditi sav stupanj udaljenosti koju je morala prijeći.« 147
biomagnctizam 70,72
kompost 52,84,92, 107
(Tfje Notebooks of Leonardo da Vinci, World's Classics, Oxford University Press, 1998., str. bipolarni 72, 91
korijenska protoplazma 80
76)
krčenje šume 62, 132
Coats, Callum 20,141,142, 145
kružno-spiralna prostorna krivulja 32, 33,
V i š e o Heraklitu:
71,74, 101, 111
dijamagnetizam 70,71
kudu antilopa 122,123
Barnes Jonathan: Early Greek Philosophy, Penguin Classics 1987. dinageni 87 kvaligeni 87, 89, 90, 93
Dunav 45, 116, 123
Jedanaesto poglavlje
Leonardo da Vinci 148
Cjelovit prijevod izvješća profesora Popela u: The Energy Evolution, str. 219-246. etericiteti 78, 86
levitacija 33, 89
Druga polovica poglavlja temelji se na obavijestima gospode Ingeborg Schauberger. evolucija 16, 17,85,145

oksigeni 79,80,81,91
Dvanaesto poglavlje fermentacija 82,84,147
O istraživanjima vode koja je potaknuo Rudolf Steiner: feromagnetizam 70 Paracelsus 111
Schwenk, Theodor: Sensitive Chaos, Rudolf Steiner Press, London 1965. Forchheimer, Philipp 48,49 paramagnetsko 70,71
Wilkes, John: Flowforms, Floris Books, Edinburgh 2004. fotoliza 146 Pitagora-Keplerov-Sustav 128
fruktigen 58, 78,79,80, 81, 82, 83, 85, 87, planetarno gibanje 34, 97, 111
90, 92,93 plantažna monokultura 67
O izmijenjenim stajalištima o rijeci Rajni:
Platon 10, 111
Više o Akcijskom planu za obranu od poplava Rajne vidi na United Nations Environment geosfcra 80 Popel.Franz 122, 123
Program internetskoj stranici, http://www.unep.org/geo/geo3/english/463.htm gnojivo 92, 102, 104
O izmijenjenim stajalištima o šumama Ujedinjenoga Kraljevstva: Rackham, Oliver: Tl)e Goethe,J. W. 10,109, 110, 111, 135, 147 Rajna 45,71,99,116, 123, 131, 132, 148
Illustrated History of the Countryside, Weidenfeld and Nicholson 2003. granični sloj 40 rajnsko zlato 71

148 149
 JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

Schauberger, Ingeborg 13, 15, 18, 121, 126, truljenje 35, 66, 82, 85
127, 131, 136, 142, 148
Schauberger, Jorg 15, 131, 136 ur-fenomen 111
Schauberger, Walter 18,27, 121, 126, 127,
128, 129, 130, 135, 136, 137, 139, vodik 81, 146
140, 141, 142, 143 vučna sila 36
Schaumburg-Lippe, princ Adolf von 24, 51
sinteza 111, 112 Zuckerkandl 91
sol 66,67
željezo 70, 71,74, 99, 104, 105, 107, 147
Stciner, Rudolf 148

Tales 112
temperaturni gradijent 42, 43, 45,46,48,
63, 64, 65, 66, 67