Professional Documents
Culture Documents
DROBILICEZAUGALJ
DROBILICEZAUGALJ
Knezevic D., Deusic S., Ignjatovic D., „Дробилице за угаљ - врсте, избор, тржиште
и примена“ (in english: Coal crushers - types, selection, market and application),
proceedings of 4th international conference Coal 2008, ISBN 978-86-7352-193-0,
Belgrade (Serbia), 2008, pp. 246-259
ABSTRACT
COAL CRUSHERS - TYPES, SELECTION, MARKET AND APPLICATION
Crushing is very important process of coal production and placement. Major consumers of crushed coal are
thermal power plants and households for heating. Thermal power plants requires coal size under 30 mm, while
household consumers prefers lumps over 60 mm. Pieces larger than 30 mm are hindering power plant's regular
operation, while pieces smaller than 60 mm are too small for typical grills in stoves in households. This point
that coal crushing is very sensitive process. This paper provides review of crushers commonly used for coal
crushing, as well as main principles for coal crusher selection. Particular attention is given too selection
of crushers for mobile and semi-mobile crushing plants.
UVOD
U rudarskoj praksi usitnjavanje uglja se prvenstveno svodi na primarno i sekundarno drobljenje, ređe
na tercijarno, dok se kvartarno, ne sreće na rudnicima i separacijama uglja. Usitnjavanje je najčešće je
vezano je za dve situacije: usitnjavanje uglja koji se sagoreva u termoelektrani i usitnjavanje uglja koji
se koristi u tzv. širokoj potrošnji.
Kada se ugalj usitnjava za potrebe termoelektrana cilj je obezbeđenje krupnoće –30+0 mm, saglasno
zahtevanim ulaznim krupnoćama u mlinu. U ovom slučaju se sreću dva ili tri stepena drobljenja. Kod
ovoga usitnjavanja pojava sitneži ne predstavlja problem.Kada se ugalj priprema za plasman u tzv.
široku potrošnju teži se usitnjavanju i klasiranju na krupnoće koje zahtevaju pojedini sortimani. Kako
je cena krupnijih sortimana viša preusitnjavanje i pojava sitneži je nepoželjna. Kad god se ugalj iz
istog rudnika koristi za široku potrošnju i sagorevanje u termoelektranama pribegava se prethodnom
prosejavanju uglja radi izdvajanja nadrešetnog proizvoda za široku potrošnju i dodatnog usitnjavanja
proseva sita prema zahtevima termoelektrana.
Drobljenje uglja ne može se tehnološki odvojiti od drobljenje materijala sadržanog u povlatnom sloju
ležišta. Naime, zbog transporta otkrivke transportnim trakama potrebno je krupnoću svesti na ggk 250
do 350 mm pa se pribegava njenom usitnjavanju. Kako su u povlati obično sadržane meke stene poput
krečnjaka, laporaca, glina i njihovih kombinacija to se, praktično, koriste iste vrste drobilica kao i za
usitnjavanje ugljeva.
IZBOR DROBILICE
Stručnjaci američke fabrike "Pennsylvania crusher" u svom priručniku 1 navode 17 uslova koje treba
uzeti u obzir prilikom izbora drobilice. S obzirom da su oni proizveli 2/3 drobilica za ugalj koje se
sreću na američkom kontinentu to njihove kriterijume treba uvažavati. Pitanja koja treba razmotriti pre
izbora droblice svode se na sledeće::
može li drobilica dati potrebnu krupnoću i oblik zrna pri zahtevanom kapacitetu,
1
može li prihvatiti najkrupnije, očekivane, komade na ulazu,
koliki joj je kapacitet,
može li se zagušiti ili zaglaviti,
mogu li proći nedrobivi komadi bez oštećenja drobilice,
kolika dodatna kontrola rada drobilice je neophodna,
može li ostvariti potrebne sortimane bez dodatnog drobljenja ili dodatne opreme,
koliko energije je potrebno utrošiti po toni na čas do dobijanja krajnjeg proizvoda,
koliko su obloge otporne na abraziju,
da li radi ekonomično sa minimalnim održavanjem,
da li nudi pouzdan i produžen period održavanja,
da li su rezervni delovi lako dostupni,
da li su troškovi za nabavku rezervnih delova prihvatljivi,
da li je lak pristup unutrašnjim delovima drobilice,
da li drobilica višestruko primenljiva,
koliki su investicioni troškovi u odnosu na operativne troškove, posmatrano u dugom vremenskom
periodu, i
da li je na raspolaganju održavanje od iskusnih fabričkih servisera.
Dakle, radi se o logičnim pitanjima koje treba razrešiti pre nego se odluči za vrstu, tip, veličinu i
proizvođača drobilice.
Sa aspekta projektanta izbor vrste drobilica za primarno usitnjavanje uglja vezan je za tri osnovna
parametra: čvrstoću materijala koji se drobi, očekivanu krupnoću ulaznih komada i potrebni jedinični
kapacitet drobilice.
Na slikama 1, 2 i 3 dati su dijagrami iz kojih se može sagledati primenljivost pojedinih vrsta drobilica
2,3 koje se uobičajeno koriste za primarno drobljenje najšireg spektra mineralnih sirovina. Pri izboru
se koristi princip eliminisanja pojedinih vrsta drobilica prolazeći kroz parametre date kroz slike 1, 2 i
3.
Izbor započinje od potrebne sile za usitnjavanje. Kako je otpornost usitnjavanju ugljeva, stena koje ih
prate i interslojne jalovine uobičajeno ispod 50 MPa to je sa slike 1 vidljivo da se mogu koristiti sve
četiri vrste drobilica koje se koriste za primarno drobljenje, ali i da je primena kružnih drobilica
neprimerena jer se one prvenstveno koriste za vrlo čvrste stene. Dakle, u pogledu obezbeđenja sile
veće od otpornost na usitnjavanje prihvatljive su čeljusne (u praksi se ređe koriste), udarne i drobilice
sa valjcima.
Čvrstoća Drobilica
Grupa Tipični
na pritis., Če- sa valj-
stena predstavnici Kružna Udarna
MPa ljusna cima
Ekstremno Bazalti, dijabazi, dioriti,
200
čvrste stene sijeniti, andeziti, kvarciti
Vrlo čvrste Granodioriti, graniti, sijeniti,
100 ÷ 200
stene daciti, tvrdi krečnjaci itd
Čvrste Peščari, rude gvožđa, rude
50 ÷100
stene bakra, tvrdi lignit itd.
Umereno Mekani krečnjaci, travertini,
12,5 ÷ 50
čvrste stene ugalj, boksit, glina, so, gips
Umereno
Lignit, glina, čvrsti laporci 5 ÷ 12,5
meke stene
Glinoviti peščari, laporovite
Meke stene 1,25 ÷ 5
gline, tufitične gline, kreda
Vrlo meke Glinoviti peščari, trošni
1,25
stene krečnjaci, glinoviti laporci
Napomena: – preporučena upotreba, – moguće, ali nije preporučljivo.
Slika 1. Primenljivost pojedinih vrsta drobilica u zavisnosti od vrste stene koja se drobi
2
U pogledu krupnoće ulaznih komada, iskazano preko gornje granične krupnoće i učešća pojedinačnih
komada ekstremne krupnoće, na rudnicima lignita kao očekivane treba razmatrati krupnoće iznad
1000 mm. Saglasno ovome, a prema dijagramu sa slike 2. korišćenje čeljusnih drobilica je
problematično što izbor vrste svodi na primenu udarnih i drobilica sa nazubljenim valjcima.
Krupnoća na Drobilica
ulazu, mm kružna čeljusna udarna sa valjcima
< 500
500 - 750
750 - 1000
1000 - 1250
1250 - 1500
> 1500
Napomena: – preporučena upotreba, – moguće, ali nije preporučljivo.
Slika 2. Primenljivost pojedinih vrsta drobilica u zavisnosti od ulazne krupnoće rude
Treći parametar, jedinični kapacitet drobilica, dat na slici 3, pokazuje široki dijapazon primenljivosti i
udarnih i drobilica s valjcima. Pri tome je jasno da su za veće kapacitete prikladnije drobilice sa
valjcima.
Drobilica
Kapacitet, t/h sa
kružna čeljusna udarna
valjcima
< 500
500 - 1000
1000 - 2000
2000 - 4000
> 4000
Napomena: – preporučena upotreba, – moguće, ali nije preporučljivo.
Slika 3. Primenljivost pojedinih vrsta drobilica u zavisnosti od potrebnog kapaciteta
Dakle, za primarno drobljenje ugljeva, posebno lignita, prednost imaju udarne i drobilice sa
nazubljenim valjcima. Iste vrste drobilica se koriste i za naredne stepene drobljenja.
Dodatne parametre za izbor, kao što su potrošnja energije po toni izdrobljenog uglja, obim i troškovi
održavanja, odnos između investicionih i troškova održavanja, visina siluete, uslovi nabavke, cena,
lično iskustvo, tradicija itd. treba razmotriti, ali posle eliminatornog izbora prihvatljive vrste drobilice.
Udarne drobilice
Osnovna podela udarnih drobilica je na rotorne ili udarne i čekićne drobilice ili čekićare. Osnovna
razlika između ovih drobilica ogleda se u načinu pričvršćenja drobećih tela (ćekića) za rotor i
regulaciji krupnoće izdrobljenog proizvoda. Rotorne ili udarne drobilice nisu prioritetno namenjene
usitnjavanju ugljeva i češće se sreću po kamenolomima i rudnicima drugih nemetaličnih mineralnih
sirovina, ali svojim karakteristikama mogu se koristiti i za drobljenje ugljeva.
3
Čekićne drobilice
Čekićne drobilice nalaze široku primenu u pripremi mineralnih sirovina i sreću se na rudnicima
metala, nemetala i uglja. Osnovna prednost im je mogućnost da u jednom stepenu drobljenja ostvare
potrebnu krupnoću.
Regulacija krupnoće obavlja se preko rešetke montirane na dnu kućišta. Rešetka omogućava preciznu
regulaciju krupnoće izdrobljenog proizvoda i postizanje stepena usitnjavanja do 100. Razume se, što je
stepen usitnjavanje veći kapacitet drobilica je manji. Zbog problema koji mogu nastati kada se drobe
vlažni i lepljivi materijali (kakav je i ugalj) moguće je regulaciju krupnoće obaviti i preko zazora
između rotora (sa razvijenim čekićima) i kućišta. S obzirom da se čekići tokom drobljenja troše taj
zazor se može podešavati i tako stalno održavati na potrebnoj veličini.
Na tržištu ima više tipova i podtipova čekićnih drobilica, no generalno se one dele na drobilice sa
jednim i drobilice sa dva rotora. Izrađuju se kao standardne i reverzibilne drobilice. Rotor kod
"standardne" drobilice se stalno okreće u istom smeru, dok se kod reverzibilne rotor okreće u oba
smera. Promena smera okretanja povećava iskoristivost čekića s obzirom da se troši samo strana koja
udara u sirovinu.
Nemački »Krupp« proizvodi čekićne drobilice sa jednim (tip »HAPRA«) i sa dva valjka (tip »DHB«).
U tabelama 1 i 2 date su neke karakteristike dela proizvodnog programa.
Fabrika »F.L.Smidth« pravi više vrsta čekićnih drobilica. Među drobilicama bez ulazne rešetke mogu
se naći sa jednim i dva rotora. Sa dva rotora se koriste za primarno i sekundarno, a sa jednim samo za
sekundarno drobljenje.
Američka kompanija »Universal« ima bogat program čekićnih drobilica.
Čekićne drobilice se prave i u kombinaciji sa valjcima kao "odbojnim pločama" (slika 4).
4
Slika 4. Čekićna drobilica sa odbojnim valjcima firme "PSP engineering"
Drobilice sa valjcima
Opšta podela drobilica sa valjcima počinje od drobilica sa glatkim i drobilica sa nazubljenim valjcima.
Mada je i u jednom i u drugom slučaju radni (drobeći) organ valjak postoji bitna razlika između ovih
drobilica. Drobilice sa glatkim valjcima se koriste za sekundarno i, u najvećoj meri, tercijarno
drobljenje, uz stalno ograničenje da prečnik valjka treba da bude 14 do 20 puta veći od veličina
najkrupnijih komada. Pored toga, osnovne sile koje uslovljavaju drobljenje između valjaka su sile
pritiska i trenja. Ovi nedostaci, praktično, eliminiše korišćenje drobilica sa glatkim valjcima za
primarno drobljenje i na rudnicima uglja. Odnosno, za drobljenje uglja se isključivo koriste droblice sa
nazubljenim valjcima. Kod njih važi pravilo da je odnos prečnika valjaka i veličine najkrupnijih
(pojedinačnih) komada 1:1 do 2:1, a drobljenje se obavlja smicanjem i vučenjem što je veoma
pogodno za ugljeve, posebno lignite kod kojih su žilavost i drvenasta struktura izraženi.
Podela drobilica sa nazubljenim valjcima može se obaviti na osnovu broja valjaka: drobilice sa
jednim, dva, tri ili četiri valjka, ali i na osnovu brzine obrtanja valjaka na: »klasične« drobilice sa
nazubljenim valjcima i tzv. »sajzere«.
5
Svaki valjak ima nezavisan pogon i okreće se približno istim brojem obrtaja. Veza između valjaka i
pogona je preko kaišnika ili preko reduktora. Koriste se za primarno, sekundarno i tercijarno
drobljenje. Stepen usitnjavanja varira od 3 do 6.
Američka korporacija "McLanahan" ima najširu paletu drobilica sa nazubljenim valjcima, od jednog
do četiri valjka. "McLanahan" proizvodi četiri tipa drobilica sa jednim nazubljenim valjkom.
Drobljenje se obavlja u prostoru koji zatvaraju valjak i zakrivljena profilisana ploča (šematski prikaz
je dat na slici 5). Valjak uvek ima veću dužinu od prečnika, a taj odnos ide i do 3:1. Sa povećanjem
dužine valjka povećava se i kapacitet drobilice. U tabeli 4 dat je proizvodni program droblica sa
jednim nazubljenim valjkom, tipa "Black diamond", za primarno drobljenje ugljeva.
Tabela 4. Kapacitet drobilica (t/h) sa jednim nazubljenim valjkom, tipa "Black diamond"
Krupnoća proizvoda Dužina valjka, mm
drobljenja, mm 910 1220 1520 1830 2130
50 113 151 190 227 265
75 171 227 285 341 400
100 227 304 380 454 532
125 285 380 477 570 666
150 341 454 570 683 800
200 454 605 759 908 1059
250 570 759 953 1140 1333
Prečnik valjka, mm 610 ili 760 -
- 910
Drobilice sa dva nazubljena valjka korporacije "McLanahan" su namenjene uglavnom za sekundarno i
tercijarno drobljenje mekih i žilavih sirovina.
Drobilice sa tri valjka praktično predstavljaju kombinaciju drobilice sa jednim i drobilice sa dva
nazubljena valjka u jednom kućištu. Izrađuju se u tri tipa: "super", "medium" i "standard". "Super" tip
je namenjen za primarno i sekundarno drobljenje. Rade se u više veličina sa kapacitetom do 5450 t/h
uglja maksimalne krupnoće na ulazu od 1200 mm i uz krupnoću na izlazu ispod 50 mm. Prečnik
većeg, gornjeg, valjka varira od 910 do 3.000 mm. "Medium" drobilica je namenjena za primarno i
sekundarno usitnjavanje rovnog uglja, ali sa kapacitetom ispod 450 t/h, dok je "Standard" drobilica
namenjena za usitnjavanje uglja posle čišćenja.
Drobilice sa četiri valjka korporacije "McLanalah" suštinski predstavljaju dva para drobilica sa dva
valjka u istom kućištu. Gornji par valjaka ima isti prečnik i dužinu, ali različit oblik zubaca od donjeg
para valjaka (slika 6.).
Drobilice sa četiri valjka se rade u četiri tipa: "super" (prečnik valjaka od 610 mm), "medium"
(prečnik valjaka od 450 mm), "standard" i "za abrazivne materijale" (prečnik valjaka od 355 mm).
Najveći kapacitet na uglju i materijalima slične otpornosti na drobljenje ostvaruju drobilice tipa
"super". Kapaciteti ovih droblica u zavisnosti od veličine i krupnoće na izlazu je dat u tabeli 5.
6
Tabela 5. Kapacitet (t/h) drobilica sa četiri valjka, tip "super"
Krupnoća Veličina droblice, mm (prečnik valjka x dužina valjka)
izlaza, mm 610 x 1220 610 x 1520 610 x 1830 610 x 2130 610 x 2440
38 440 549 658 767 876
50 585 731 876 1021 1167
75 881 1098 1317 1535 1752
Droblice sa jednim nazubljenim valjkom za drobljenje žilavih i mekših sirovina proizvodi i firma
»DBT mineral processing« (Lunen, Nemačka). Karakteristika njihovih droblica je horizontalno
uvođenje i provođenje materijala ispod nazubljenog valjka.
"Krupp" je servisirajući rudnike uglja širom Evrope i sveta odavno prisutan na tržištu drobilica sa
nazubljenim valjcima za primarno, sekundarno i tercijarno drobljenje. Danas prave drobilice, za
primarno drobljenje, kapaciteta do 14.000 t/h (to je, inače, kapacitet koji do danas nije dostigla ni
jedna druga vrsta drobilica) i ulazne krupnoće pojedinačnih komada do 1.700 mm. Drobilice za
sekundarno i tercijano drobljenje imaju manje kapacitete i mogu, kao tercijarne, dati proizvod
krupnoće ispod 8 mm. Drobilice sa dva nazubljena valjka rade sa stepenom usitnjavanja do 6, a sa
jednim valjkom do 4. U zavisnosti od stepena drobljenja i vrste mineralne sirovine bira se oblik i
veličina nazubljenja. Na slici 7 prikazane su "Krupp"-ove drobilice sa dva nazubljena valjka za
primarno i sekundarno drobljenje.
7
Tabela 7. Proizvodni program nekih droblica sa dva nazubljena valjka firme "Krupp", za primarno
drobljenje
Valjci, mm Ulazni otvor, Kapacitet, Motor,
model Masa, t
Prečnik Dužina mm m3/h kW
A-BR/N 12120 1250 1200 1000 x 1220 290 2 x 55 25
A-BR/N 12150 1250 1500 1000 x 1520 360 2 x 75 27,5
A-BR/N 12180 1250 1800 1000 x 1820 450 2 x 90 31
A-BR/N 15150 1500 1500 1200 x 1520 500 2 x 90 43
A-BR/N 15180 1500 1800 1200 x 1820 600 2 x 110 47
A-BR/N 18180 1800 1800 1500 x 1820 750 2 x 132 64
A-BR/N 18200 1800 2000 1500 x 2020 850 2 x 160 68,5
A-BR/N 20200 2000 2000 1500 x 2020 1000 2 x 220 73
A-BR/N 22220 2200 2200 1800 x 2220 1250 2 x 250 95
Nemački »FAM« (Magdeburg) proizvodi drobilice sa jednim i dva nazubljena valjka kapaciteta do
5.000 t/h i prečnika valjaka do 2.000 mm. Karakteristike nekih od drobilica sa jednim nazubljenim
valjkom su date u tabeli 8. Kapacitet je zavisan ne samo od mineralne sirovine koja se drobi već i od
dužine nazubljenog valjka.
Fabrika "Roxon Shumar" (Hollola, Finska) proizvodi drobilice sa dva nazubljena valjka za primarno i
sekundarno drobljenje uglja. Maksimalni raspoloživi kapaciteti su 7.800 t/h u primarnom drobljenju sa
krupnoćom proizvoda drobljenja od 300 mm i 2.100 t/h sa krupnoćom proizvoda od 50 do 75 mm.
Južnoafrička firma "Osborn Hadfields" je razvila seriju drobilica sa dva nazubljena valjka po
specijalnim zahtevima njihovih rudnika uglja.
Engleska fabrika »BJD crushers« proizvodi drobilice sa dva nazubljena valjka kapaciteta do 450 t/h.
Drobilice sa valjcima za ugalj pravi i poljska firma »Makrum« (Bydgoszcz) za kapacitete do 185 m 3/h
i krupnoće na ulazu do 250 mm.
Ukrajinska fabrika »NKMZ« (Novo-kramatorsky mashinostroitelny zavod, Kramatorsk) proizvodi
drobilice sa dva nazubljena valjka koji usitnjavaju sirovine otpornosti na pritisak do 300 MPa, ali sa
malim kapacitetom (do 80 m3/h)
8
Beogradska fabrika »Minel - kotlogradnja« ima u svom proizvodnom programu drobilice sa jednim
nazubljenim valjkom. Ove drobilice, kapaciteta do 20 t/h, su našle primenu na termoelektranama za
usitnjavanje šljake (TE »Nikola Tesla«, TE »Ugljevik« i dr.).
Sajzeri1 za drobljenje uglja suštinski predstavljaju kombinaciju pogonjenih rešetki ("rollen rost") i
drobilica sa nazubljenim valjcima. Osnovni koncept je baziran na primeni rotora sa dugačkim zubima i
osovine relativno malog prečnika i male brzine obrtanja. Izgled tipičnog sajzera prikazan je na slici 8.
Za ove drobilice je karakteristično da se pogon vezuje za valjke samo preko reduktora, odnosno da se
nikad ne koristi kaišni prenos.
Konstrukcija sajzera praktično omogućava usitnjavanje velikih komada uglja u tri stepena (slika 9). U
prvom stepenu drobe se najkrupniji komadi u gornjoj zoni drobilice, u drugom stepenu se drobe
komadi koji se nalaze u centralnoj zoni između rotora, a u trećem stepenu se zahvataju komadi u
donjoj drobiličnoj zoni. Treći stepen drobljenja dodatno potpomaže rešetkasta konstrukcija za
pražnjenje.
Kada se drobilica koristi za primarno drobljenja i bez potrebe da proizvod bude sitniji od 50 mm valjci
se okreću jedan prema drugom, a kada je potrebno obezbediti sitniji proizvod valjci se okreću jedan od
drugog. Osnovne sile koje dovode do drobljenja su sila smicanja i sila vučenja. S obzirom na
"rešetkasti" raspored zubaca za ove drobilice je karakteristično da daju minimalnu količinu sitneži pa
1
U srpskoj rudarskoj terminologiji ove drobilice nemaju posebno ime, a u engleskom jeziku se sreću
kao "sizer", "twin roll crusher", "roll sizer", "low speed sizer" itd.
9
nije potrebno ugrađivati sita za odvajanje zrna sitnijih od proizvoda drobljenja što obezbeđuje da se
one hrane direktnim kipanjem iz dampera ili nekog drugog transportnog sredstva.
Veličina komada koji se mogu drobiti približno je određena rastojanjem između osovina, a tip zuba se
prilagođava svakoj sirovini ponaosob.
Ove drobilice su naročito podesne za primenu na mobilnim i semi-mobilnim drobiličnim
postrojenjima jer im je silueta izrazito niska. Pored toga, ove drobilice karakteriše i veoma kompaktna
konstrukcija koja apsorbuje sve sile, sem sila inercije, tako da ne traže masivne temelje što je veoma
podesno kod instalisanja na mobilnim i semi-mobilnim drobiličnim postrojenjima.
Najznačajniji svetski proizvođači drobilica ovoga tipa su »MMD group« (Somercotes, Derbyshire,
Engleska), »Dosco« (Tuxford, Newark Nottinghamshire, Engleska), "Pennsylvania crusher"
(Broomall, SAD) i »McLanahan corporation« (Hollidaysburg, Pennsylvania, SAD).
Engleska firma »MMD« je prvi i danas vodeći proizvođač ove vrste drobilica 2. Namena prvih sajzera
je bila drobljenje unutar jama, ali se brzo proširila. "MMD" pravi drobilice koje ostvaruju kapacitete
do 10.000 t/h, a primenjuju se za drobljenje više od 60 vrsta mineralnih sirovina na stacionarnim,
mobilnim i semi-mobilnim postrojenjima. Osnovne karakteristike njihovih drobilica su prikazane u
tabeli 9.
Druga engleska kompanija "Dosco" proizvodi sajzere pod nazivom "twin roll". Prave se za kapacitete
od 50 do 5.000 t/h, koriste motore snage 75 do 500 kW, a valjci se obrću brzinom od 37 do 74 min -1.
Proizvođač ih preporučuje za drobljenje vlažnih i lepljivih materijala. Pored uglja primenjuju se i za
drobljenje materijala za čije drobljenje je potreban manji pritisak od 180 MPa. Stepen usitnjavanja
ovih drobilica je do 6. Najosetljivije mesto na celoj drobilicu su zubi koji se izrađuju od legiranih
čelika. U zavisnosti od mineralne sirovine i težine drobljenja svaki valjak može imati nezavisan
pogon, odnosno oba valjka mogu biti vezana na jedan elektromotor.
Američka firma »McLanahan« proizvodi sajzere visine do 900 mm, širine od 1.220 do 3.050 mm i
snage elektromotora do 220 kW. "Pennsylvania crusher" (Broomall, SAD) ima u svom proizvodnom
programu 30 modela droblica u 400 veličina, među kojima su i sajzeri za primarno i sekundarno
drobljenje. Američka firma »FFE minerals« (Bethlehem, Pennsylvania) proizvodi sajzere kapaciteta
do 10.000 t/h koji mogu da drobe komade krupnoće do 1.500 mm. Ukrajinska fabrika »NKMZ«
(Novo-kramatorsky mashinostroitelny zavod, Kramatorsk) kao novi proizvod proizvodi drobilice tipa
sajzer (pod nazivom »дробилки шнеко-зупчатије«). Ove drobilice se koriste za mineralne sirovine
otpornosti na pritisak ispod 120 MPa, kapaciteta do 800 m3/h, krupnoće na ulazu do 1200 mm.
»Krupp« je u svoj proizvodni program odnedavno uvrstio ovu vrstu drobilica pod nazivom »roll
sizer«5. Ona ostvaruje pritisnu jačinu od 300 MPa što je čini podesnom ne samo za drobljenje
žilavih, vlažnih i lepljviih sirovina već i za veoma tvrde stene. Sa stepenom usitnjavanja od 4 do 6
podesna je za primarno i sekundarno drobljenje pri čemu je izlazna krupnoća oko 50 mm. Proizvodni
program »Krupp«-a je prikazan u tabeli 10.
Lociranje primarne drobilice na tehnološkoj liniji od mesta kopanja do deponije stari je inženjerski
problem. Sredinom pedesetih počinje prvo unošenje drobilica unutar kopa i uz bagere, najpre na
malim rudnicima nemetala. Širenje na druge mineralne sirovine često je bilo uslovljen nesigurnom
cenom nafte. Ekonomski razlozi su posebno bili potencirani sedamdesetih godina kada je započelo
veliko i nepredviđeno kolebanje cene nafte na svetskom tržištu. Ovo je uslovilo potrebu izmene
transportnih sredstava i zamenu kamiona transportnim trakama, a ograničenja krupnoće koje
postavljaju trake ubrzale su dislociranje primarnih drobilica iz pokrivenih i uređenih prostorija ka
mestu otkopavanja. Rudnici uglja, sa velikim kapacitetima, ispratili su taj trend posebno kada su se i
rudnici bakra opredelili za lociranje primarnih drobilica unutar kopa.
Ovakav trend je i danas prisutan pa se uvođenje mobilnih i semi-mobilnih drobiličnih postrojenja
razmatra kao ekonomski racionalna i inženjerski prihvatljiva opcija. Zbog veličine drobiličnih
postrojenja, organizacije proizvodnje i uslova preseljenja postrojenja rudnici velikog kapaciteta su se
opredelili za semi-mobilna drobilična postrojenja, dok na rudnicima manjeg kapaciteta prevladavaju
mobilna postrojenja. Na rudnicima uglja kao povoljna okolnost iskorišćena je niska silueta drobilica sa
nazubljenim valjcima kao dodatni argument da se koriste i mobilna postrojenja. Na slici 10. dato je
vizuelno poređenje siluete kružne drobilice, koja se uobičajeno koristi za primarno drobljenje na
rudnicima metaličnih mineralnih sirovina sa siluetom droblice sa nazubljenim valjcima, koje se
uobičajeno koriste za drobljenje uglja.
Prema raspoloživim informacijama »Krupp« je 7 prva semi-mobilna drobilična postrojenja na
rudnicima uglja isporučio 1992.g. u Indiju. Isporučena su četiri sistema za drobljenje 3500 t/h otkrivke
i upola manje kamenog uglja.
Prema 8 kompanija MMD je američkom kupcu isporučila semi-mobilna drobilična postrojenja
kapaciteta od 10.000 t/h što se danas smatra najvećim semi-mobilnim drobiličnim postrojenjem sa
ugrađenim sajzerima.
Slika 10. Poređenje veličine silueta drobilice sa nazubljenim valjcima (»Krupp« A-BR/N 22 220, Q
2500t/h, dul 1500 mm, diz 110 mm, M 95 t) i kružne drobilice (»Nordberg« 50-63, Q 2600 t/h,
dul 1250 mm, diz 150 mm, M 145 t)
ZAKLJUČAK
11
Drobljenje uglja je svakodnevna tehnološka operacija koja se sreće na gotovo svim rudnicima uglja.
Zadatak je da se obezbedi krupnoća sortimana koje tržište (termoelektrane, toplane ili široka
potrošnja) traži. Poslednjih godina se beleže značajni napreci u delu mašinogradnje koji se bavi
izradom drobilica. Pored unapređenja postojećih vrsta pojavljuju se i nove, modifikovane, vrste
prilagođene potrebama rudnika uglja. Najznačajnije inovacije dogodile su se kod drobilica sa
nazubljenim valjcima. Pored unapređenja postojećih »klasičnih« drobilica sa nazubljenim valjcima
razvijen je i novi tip drobilica tzv. sajzeri posebno prilagođen drobljenju sirovina kakav je uglja i
prateće povlatne stene.
LITERATURA:
1. Handbook of crushing, bulletin 4050, Pennsylvania Crusher Corporation, 2000.
2. Coal preparation, Technology status report, Department of trade and industry, publication 01/605,
2001.
3. Knežević D., Priprema mineralnih sirovina, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd, 2001.
4. Lilia S., 1990, In pit crushing and belt conveyor systems, University of Nottingham, doktorska
disertacija, Nottingham
5. Maintaining its lead, World cement, january 2001, pp. 33-34
6. http://www.mpt-engineering.com/KRUPP/e how/sub/innovationsb.htm
7. Mobile crushing plants, Krupp fordertechnik, Essen, 1999.
8. Crushing in the move, Mining magazine, 1999.
12