PSIHOLOGIJA

MENADŽMENTA
Prof.dr Jasna Bajraktarević
PREDAVANJE BR.1
Pojam menadžmenta
Teorije menadžementa
ENG. MANAGE – UNAPRIJEDITI,
RUKOVODITI, UPRAVLJATI

 Koordinacija ljudskih, tehničkih i financijskih

resursa potrebnih za ostvarenje organizacijskih
ciljeva
 Pribavljanje resursa za posao

 Dizajniranje zadataka i organizacija načina na

koji će se posao obaviti
 Koordinacija pojedinačnih zadataka i poslova

 Fokusiranost na svrhu ili razlog postojanja

organizacije
 Usklađivanje zadataka i aktivnosti za dostizanje
postavljenih ciljeva 3
 „Menadžment predstavlja obavljanje posla preko
drugih ljudi.“
 „Menadžment predstavlja rad sa i preko drugih
ljudi u cilju postavljanja i postizanja ciljeva
organizacije i njenih članova“ (Kutić, 2009)
 Menadžment je praktično, univerzalno, naučno i
stručno djelovanje i primjenjuje se u procesu
planiranja, organiziranja, kadrovskog djelovanja,
vođenja i kontrole, s ciljem konstruktivnog i
progresivnog razvoja resursa.

4
 FUNKCIJE MENADŽMENTA
Jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti je
menadžment.

Menadžment je proces oblikovanja i održavanja

okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u
skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ci1jeve.
Mnogi su naučnici i menadžeri ustanovili da analizu
menadžmenta olakšava uporedna i jasna organizacija
znanja.
• Četiri funkcije menadžmenta su:
 planiranje,
 organizovanje,
 vođenje i 5

 kontrolisanje.
 Četiri
funkcije menadžmenta: planiranje,
organizovanje, vođenje i kontrolisanje.

6
FUNKCIJE MENADŽMENTA -
PLANIRANJE
Kao funkcija menadžmenta, planiranje uključuje izbor
misije, ciljeva i akcija za njihovo ostvarivanje.
Planiranjem se organizacija usmjerava prema
budućnosti, odnosno vrši izbor budućih smjerova
akcija između mogućih alternativa.
Kao polazna funkcija menadžmenta, proces planiranja
se može posmatrati na osnovu sljedećih faza:
1) Definisanje ciljeva (na svim nivoima preduzeća),
2) Procjena realne pozicije preduzeća u funkcionalnom
okruženju,
3) Predviđanje budućih događaja,
4) Postupak izrade planova, 7

5) Implementacija planova i ostvarivanje rezultata poslovanja.

 Sve aktivnosti
usmjerene ka
formulaciji ciljeva i
donošenju odluka o
načinima
(strategijama) kako ih
dostići.
8
 NIVOI PLANIRANJA

Strateško
planiranje(5
i više godina)
Taktičko
planiranje(1-5
godina)

Operativno planiranje(1-
12 mjeseci) 9
 ASPEKTI PLANIRANJA

 Doprinos planiranja svrsi i ciljevima

 Primat planiranja među menadžerskim zadacima

 Sveukupnost planiranja

 Efikasnost postavljenih planova

10
 KORACI U PLANIRANJU
 Definisanje sadašnje situacije

 Postavljanje ciljeva

 Predviđanje pomoći i zapreka za ostvarivanje ciljeva

 Razvoj plana aktivnosti za realizaciju planova i

zadataka

 Izrada budžeta

 Implementacija strategije
11
 Kontrola ostvarivanja planiranih zadataka
FUNKCIJE MENADŽMENTA –
ORGANIZOVANJE
 Funkcija organizovanja uspostavlja, klasifikuje i
grupiše sve potrebne i propisane aktivnosti u
preduzeću prema načelima organizacije.
 Ona delegira poslove, aktivnosti i uloge
pojedinim organizacionim jedinicama,
menadžerima i zaposlenima i obezbeđuje njihovu
koordinaciju u procesu poslovanja.
 Osnovni zadatak funkcije organizovanja jeste
"određivanje uloga ljudima koji rade
zajedno", odnosno uspostavljanje odgovarajuće
strukture uloga za zaposlene u organizaciji.

12
FUNKCIJE MENADŽMENTA -
VOĐENJE
 Kao jedna od funkcija menadžmenta, vođenje
obuhvata veći broj aktivnosti usmjerenih na
interakciju između menadžera i saradnika.

 Vođenje podrazumjeva sljedbenike, odnosno

praćenje vođe, a ljudi teže da prate i slijede one
menadžere koji im nude alternative zadovoljavanja
njihovih ličnih i kolektivnih potreba, želja i
ambicija.

13
SUŠTINA VOĐENJA JE SPOSOBNOST VOĐE DA
UTIČE NA LJUDE (SARADNIKE), KAKO BI ONI
SVOJIM RADOM I AKCIJAMA DOPRINJELI
OSTVARIVANJU ZAJEDNIČKIH CILJEVA.

14
FUNKCIJE MENADŽMENTA -
KONTROLISANJE
 Kontrolisanje je mjerenje i ispravljanje pojedinačnih i
grupnih aktivnosti, kako bi se poslovi i procesi odvijali
prema utvrđenom planu.
 Kontrolisanjem se upoređuju ostvareni rezultati sa
planiranim i povezuje, odnosno integriše i zaokružuje
cjelokupni proces menadžmenta.
 Kontrola predstavlja nadzor nad poslovnim
aktivnostima preduzeća, njegovih dijelova i nosilaca
svih funkcija. Proces kontrolisanja upoređuje ostvarene
rezultate sa standardima i zadacima koje je kompanija
postavila kao svoje ciljeve u obliku planova ili drugih
razvojnih dokumenata.
 Da bi kontrola bila efikasna, ona mora biti blagovremena.
To se posebno odnosi na preventivnu kontrolu, ali isto
tako i na tekuću kontrolu.
15
UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Ovoj funkciji menadžmenta se u posljenje vrijeme

pridaje izuzetan značaj.

Zadatak funkcije upravljanja ljudskim potencijalom

u organizaciji odnosi se na: popunjavanje i
održavanje radnih mjesta u organizacionoj
strukturi, obrazovanje, usavršavanje i trening
zaposlenih.

16
 Sistem upravljanja ljudima u širem smislu obuhvata
istraživanje ljudskih resursa, kadrovsko popunjavanje,
razvoj zaposlenih, njihove naknade i zarade, unapređenje
na poslu, brigu o zdravlju i životu zaposlenih, odnose sa
zaposlenim i sindikatima.

17
 ULOGA
MENADZMENTA U
PREDUZEĆU

18
 Menadžment je proces oblikovanja i održavanja
okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u
skupinama ostvaruju odabrane ciljeve. To je zapravo
proces postizanja željenih rezultata kroz efikasno
korištenje ljudskih i materijalnih resursa.
 Menadžment je svakodnevno suočen s brzim
promjenama, kako unutarnjim tako i vanjskim. U
sklopu menadžmenta potrebno je voditi računa o
vanjskom i unutarnjem okruženju preduzeća. Vanjsko
okruženje predstavlja prilike i prijetnje za preduzeće, a
unutarnje okruženje slabosti i snage.

19
 TEORIJE MENADŽMENTA

20
 TEORIJE - konceptualni okvir za
organiziranje znanja i pružanje plana za
akciju; u području menadžmenta uloga
teorija je pružiti sredstva kvalificiranja
važnih i prikladnih znanja o menadžmentu;

 TEORIJE MENADŽMENTA – evolucija

teoretskih znanja i promišljanja o
menadžmentu;

21
  Sveteorije menadžmenta se bave
psihologijom ljudskog ponašanja,samo na
različite načine;

 Sveteorije daju značajan doprinos opštem

shvatanju menadžmenta otkrivajući
psihološku konotaciju koja je osnov
razvoja i postavki menadžmenta;

22
 Teorijsko promišljanje i razvoj menadžmenta kao naučne
discipline je relativno novo;

 Sistemski i naučni pristup menadžmentu započinje krajem

19. i početkom 20. stoljeća;

 POVIJEST I PRAKSA MENADŽMENTA SU STARI

KOLIKO I POVIJEST LJUDSKE CIVILIZACIJE:

 1900 g. uzeta kao prekretnica početka nauke o

Menadžmentu;

 Sve velike vođe u povijesti civilizacije bili su MENADŽERI

upravljajući državama, ratovima, istraživanjima i drugim 23

aktivnostima.
KLASIČNA ŠKOLA KVALITATIVNI BIHEVIORISTIČKI INTEGRATIVNI
PRISTUP PRISTUP PRISTUP
ŠKOLA MEĐULJUDSKIH
ODNOSA

PRELAZNI SISTEMSKI
NAUČNI PERIOD PRISTUP
MENADŽMENT
SITUACIONI
PRISTUP
ADMINISTRATIVNA
TEORIJA HOTOM
STUDIJE
PROCESNI
PRISTUP
24
 NASTANAK I RAZVOJ GLAVNIH TEORIJSKIH
PRISTUPA MENADŽMENTU

TEORIJA
IZVRSNOSTI
MODERNE TEORIJE

BIHEVIORISTIČKE
TEORIJE
STRUKTURALNE TEORIJE
25

1890 1910 1930 1950 1970 1990 2000 2010

KLASIČNA ŠKOLA
 Kontrola  Naučni menadžment-
 Poredak dnevni učinak radnika
 Formalnost  Administrativna
teorija – predviđanje i
planiranje
 Minimiziranje
mogućnosti razvoja
nekontrolisanih i
neformalnih odnosa
 Birokratija

26
 Teorija biokratije
Teorija biokratije vezana je za najvećeg njemačkog
filozofa i sociologa Max Webbera . Veberova teorija
organizacije je način koordiniranja aktivnosti ljudi
na stabilan način kroz prostor i vrijeme.
Važni elementi organizacije:
1. kontrola nad informacijama;
2. postojanje pisanih pravila –arhiv organizacije;
3. hijerarhijska struktura organizacije – moć je
uvijek na vrhu organizacione hijerarhije.

27

Max Weber (1864-1920)

 Šta je birokratija?
Riječ birokratija prvi put je upotrijebljena 1745 godine.
Veberovo viđenje birokratije je u sredini, između dva
ekstremna gledišta i zasniva se na racionalnom
donošenju odluka (kako bi se ostvario željeni cilj) i
formalnim odnosima. U tradicionalnim društvima
birokratija nije bila toliko razvijena, ali svoj procvat
doživljava tek u moderno doba i utiče na sve aspekte
života. Weber je pokušao je dokazati kako je birokratija
idealan način za olakšavanje tranzicije iz menadžmenta
organizacija manjeg obima na organizacije većeg
obima.
Prednosti: dosljednost i efikasnost,
28 Nedostaci: spor ili nemoguć proces donošenja odluka,
posebno u nepoznatim situacijama; tendencija da
birokratija kreira sve više pravila i procedura, pa
kompleksnost raste a koordinacija se gubi.
Od samog nastanka, riječ birokratija je imala izrazito negativno
značenje i često se upotrebljavala kao sinonimom za neefikasnost,
trajnu i nepotrebnu proceduru. Oni koji birokratiju vide kao
pozitivnu pojavu,smatraju da je to najefikasniji oblik organizacije
zasnovan na proceduralnim pravilima. Weber je otvorio pitanje: Da
li su moderne organizacije u svojoj biti demokratske?

29
 Obilježja idealne birokratije
prema Weberu :
 Podjela rada s jasnim
određenjima autoriteta i
odgovornosti;
 Položaji su organizirani po
hijerarhiji autoriteta;
 Zaposleni se biraju na temelju
stručnih kvalifikacija;
 Administrativni akti i odluke se
bilježe u pisanom obliku;
 Menadžeri slijede pravila i
utvrđene postupke (procedure);
30
 Menadžment je odvojen od
vlasništva nad organizacijom.
Birokratska
organizacija
Pravila,neosobnost,podjela
rada, hijerarhija, struktura
ovlasti, racionalnost;
usredotočenost na
strukturu tj. cijelu
organizaciju.
Prednosti -dosljednost
i efikasnost;
Nedostaci – rigidnost)
i sporost.
Max Weber je razlikovao tri tipa autoriteta:

1. racionalno-pravni autoritet: autoritet koji je zasnovan na položaju

koji je određen odgovarajućim pravnim aktom,
2. tradicionalan autoritet: autoritet koji proizlazi iz tradicije konkretnog
društva i
3. harizmatski autoritet: autoritet koji je zasnovan na vjerovanja
sljedbenika u harizmatsku moć vođe.

31
ŠKOLA MEĐULJUDSKIH ODNOSA
Prelazni period Hawthorne studije

 Ljudska strana  Zadovoljenje socijalnih

menadžmenta potreba zaposlenih
 Uspostavljanje dobrih
međuljudskih odnosa
 Osjećaj da su
zaposleni važan
subjekt svake
organizacije
 Izbjegavanje
konfliktnih situacija
32
 PREDAVANJA BR.2
33 Menadžer
Psihologija ličnosti i menadžment
MENADŽER
 Ugrađivanje uloga vođe u uloge menadžera
 Moć, utjicaj i autoritet menadžera

 Koncept menadžerske nadležnosti

 Menadžerska hijerarhija

 Zadaci menadžera

 Znanje menadžera

 Vođenje i menadžment

34
MENADŽER – NOSIOC MENADŽMENTA U
SVIM ORGANIZACIJAMA

 Def. Menadžer je neko ko radi sa ljudima i uz

njihovu pomoć koordinira njihov rad da bi
postigao organizacione ciljeve.

Menadžeri su osobe koje:

 Posjeduju menadžerska znanja i vještine

 Zadužene i ovlaštene da obavljaju menadžerske

poslove (zadatke) u datim organizacijama i koje
su odgovorne za rad i rezultate poslovanja
organizacije (u cjelini ili dijelu) u kojoj obavljaju
menadžerske funkcije.
35
UGRAĐIVANJE ULOGE VOĐE U ULOGE
MENADŽERA

Prema Mintzbergu (1975): Prema Petingeru (1996):

INTERPERSONALNE ULOGE:  Uloga ambasadora

 Vođa
 Šef ili glavni
 Uloga advokata
 „Onaj koji povezuje“  Uloga hvalitelja
INFORMACIONE ULOGE:  Uloga branitelja
 Motrioc
 Prenositelj informacija
 Uloga određivača
 Govornik
prioriteta
ULOGE U ODLUČIVANJU:  Uloga održavatelja
 Preduzetnik
 Uloga onog koji hoda
 Obrađivač smetnji
okolo
 Dijelitelj resursa
 Pregovarač  Uloga modela
36
MOĆ, UTICAJ I AUTORITET MENADŽERA
 Moć stručnosti
(profesionalno znanje, umijeće, sposobnosti, odlike,
ponašanje)
 Moć odnosa
(lična atraktivnost menadžera)
 Moć legitimnosti
(organizacijska pravila, procedure, propisi)
 Moć nagrađivanja
(mogućnosti davanja ili uskraćivanja nagradi)
 Moć prinude
(kažnjavanje, ekonomskom, fizičkom ili
37
psihološkom zbog neispunjavanja zahtijeva)
 UTICAJ – socijalna interakcija u kojoj jedna
osoba, grupa ili organizacija mijenjaju stavove,
vrijednosti, prioritete i aktivnosti drugih.

 MOĆ – ima osoba ili grupa koja može da

ostvaruje takav uticaj

 AUTORITET – pripisan osobi koja ima pravo ili

za koju je logično da praktikuje takav uticaj

38
DRUGI IZVORI MOĆI I UTICAJA
 Fizička moć
 Moć božanskog prava

 Harizmatska moć

 Moć raspolaganja resursima

 Moć reputacije i povjerenja

 Moć konformiranja

 Moć položaja
(Pettingerm, 1996)

39
 KONCEPT MENADŽERSKE NADLEŽNOSTI

1. Menadžeri rade sa i pomoću ljudi

2. Menadžeri imaju nadležnost nad alokacijom resursa

3. Menadžeri imaju nadležnost nad definisanjem ciljeva i

određivanjem prioriteta

4. Menadžeri razmišljaju analitički i konceptualno

5. Menadžeri su medijatori

6. Menadžeri su političari
40
7. Menadžeri su diplomate

8. Menadžeri su simbol
 MENADŽERI SE MOGU KLASIFIKOVATI
PO JOŠ DVA KRITERIJUMA I TO PO:

o hijerarhiji

o širini odgovornosti

41
MENADŽERKSA
HIJERARHIJA

42
 TOP MENADŽERI – OPERATIVNI (TOP
LEVEL MANAGERS)

Njihova nadležnost:
a) Određivanje opšte
politike preduzeća
 Relativno mala grupa b) Formulisanje
odgovornih za strategije
cjelokupno upravljanje c) Donošenje
preduzeća najvažnijih odluka
 Odgovaraju vlasnicima d) Predstavljanje
preduzeća za ukupne preduzeća
rezultate
e) Odnosi sa drugim
preduzećima i
državnim organima

Zvanja ovih menadžera su: predsjednik, potpredsjednik, izvršni

podpredsjednik, generalni direktor, zamjenik ili pomoćnik 43
generalnog direktora i izvršni direktor.
MENADŽERI SREDNJE KLASE –
TAKTIČKI (MIDDLE LEVEL MANAGERS)

 Grupa menadžera često raspoređena na više

nivoa upravljačke ljestvice
 Povezanost sa najvišim menadžerima je u tome
što su odgovorni za primjenu strategija, politika i
realizaciju donešenih odluka na višim nivoima
 Povezanost sa menadžerima na najnižem nivou
je odgovornost za usmjeravanje njihove
aktivnosti srazmjerno sa donijetim odlukama na
višim nivoima

Zvanja ovih menadžera su: menadžer fabrike,

44
menadžer proizvodnje, menadžer profitnog centra i
menadžer regionalnog distributivnog centra.
MENADŽERI PRVE LINIJE –
STRATEGIJSKI (FIRST-LINE)

 Odgovorni jedino za rad zaposlenih radnika na

izvršnim radnim mjestima
 Jedina grupa menadžera koja ne odgovara za
rad drugih menadžera
 Odgovaraju isključivo za usmjeravanje i kontrolu
rada zaposlenih

Zvanja ovih menadžera su: nadzornik, predradnik,

grupovođa, brigadir, poslovođa, glavni referent.
45
Po hijerarhiji razlikujemo
sljedeće nivoe menadžera: Prema širini odgovornosti:

• Menadžeri prve linije  Funkcionalni menadžeri

(operativni) (funcional managers)
• Menadžeri srednjeg nivoa  Generalni menadžeri
(taktički) (general managers)
• Menadžerski vrh
(strategijski)

46
FUNKCIONALNI MENADŽERI

 Odgovorni za upravljanje jednom grupom

aktivnosti, a to su
a) Proizvodnja (odgovorni za upravljanje procesom
proizvodnje, upravljanje zalihama, kontrolu
kvaliteta)
b) Marketing (ima više menadžera koji su
raspoređeni na različitim nivoima upravljanja)
c) Finansije (odgovorni za planiranje i konrolu
upotrebe finansijskih resursa)
d) Istraživanje (prikupljaju podatke, organizuju i
distribuiraju informacije
47
e) Razvoj
GENERALNI MENADŽERI

 Divizioni su relativno
 Generalni menadžeri osamostaljenje
upravljaju složenim poslovne jedinice
cjelinama kao što su:  Odgovaraju za sve
a) Preduzeće aktivnosti poslovne
b) Filijala preduzeća ili cjeline kojom
relativno nezavisni - upravljaju, a
divizion preduzeća odgovorni su i za
proizvodnju,
marketing i finansije
48
 ZADACI MENADŽERA

Glavni zadatak  Aspekti koji mogu činiti

menadžera za ljudske okvir za izradu strategije
obezbjeđenja ljudskih
resurse je pronaći i resursa:
dovesti ljude a) Odgovor na trendove na
tržištu
neophodne za
b) Analiza tržišta rada
uspješno c) Fleksibilni izbori
funkcionisanje obezbjeđenja ljudskih
resursa
preduzeća ili organa
d) Preuzimanje „tuđih“
javne uprave i to ljudskih resursa ili 49
činiti planski. „razvoj“ sopstvenih
 koje dovode
Potrebe akcija
do

dovode do napetosti što rezultira

koje
želja zadovoljstom
uzrokuju

50
MENADŽERI KAO NOSIOCI
AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA

 Menadžeri su nosioci  Cilj svih menadžera je

aktivnosti planiranja, isti: konstruktivna i
organizovanja i progresivna
kontrolisanja. produktivnost.
 U menadžerskoj
nadležnosti su 3 grupe  Menadžer je takođe
poslova: osoba koja ostvaruje
a) Donošenje odluka ciljeve angažovanjem
b) Sprovođenje odluka drugih da izvršavaju
c) Kontrola sprovođenja
zadatke.
odluka 51
ZNANJE I SPOSOBNOSTI
MENADŽERA

 Znanja i sposobnosti menadžera moraju

biti povezana i uslovljena.
 Svaki menadžer treba da ima tri vrste
osnovnih znanja:
1. Tehnička

2. Humanistička

3. Konceptualna

52
ZNAČAJ MENADŽERSKIH VJEŠTINA NA
RAZLIČITIM HIJERARHIJSKIM NIVOIMA

Menadžeri prvog Menadžeri Menadžeri

nivoa srednjeg nivoa najvišeg nivoa

Konceptualne Konceptualne
Konceptualne

Humanističke
(ljudske) Humanističke
Humanističke
(ljudske)
(ljudske)

Tehničke
Tehničke Tehničke
53
 KONCEPTUALNA ZNANJA: Menadžeri sa ovakvim
znanjem shvataju preduzeće kao cjelinu, uočavaju
odnose koji se uspostavljaju između preduzeća i njihove
okoline, sagledavaju mjesto pojedinačnih funkcija
preduzeća kao i odnose izmedju različitih funkcija
preduzeća
 TEHNIČKA ZNANJA: Najveći dio svoga vremena
provode pomažući zaposlenima na operativnim
poslovima u rješavanju problema na koje nailaze u
radu, obučavajući ih kako da što efikasnije obave svoj
posao, kontrolišući njihov rad.
 HUMANISTIČKA ZNANJA (ljudska vještina):
Ovakva znanja su skoro podjednako potrebna
menadžerima na svim nivoima jer oni svoj posao
primarno obavljaju uz pomoć drugih ljudi. Najveći
značaj imaju za menadžere srednjeg nivoa koji
predstavljaju sponu izmedju menadžera na najvišem
nivou i operativnog menadžera. Od humanističkih 54
znanja najznačajnija je vještina komuniciranja
SPOSOBNOST MENADŽERA

 Potreba za  Predviđanja budućih

upravljanjem događaja
 Retoričke sposobnosti
 Potreba za
dominacijom  Razlikovanje bitnog

 Potreba za empatijom
od nebitnog
 Analitičke sposobnosti

55
FUNKCIJA MENADŽERA U
SAVREMENOM MENADŽMENTU

 Ulijevanje energije
 Prenošenje ovlaštenja

 Podrška

 Komunikacija

56
 „ UVIJEK JE PRAVO
VRIJEME DA SE URADI
ONO ŠTO JE ISPRAVNO.“
M.L. KING, JR

57
VOĐENJE U MENADŽMENT
 Stalna funkcija i najvažniji aspekt menadžmenta
 Relacija menadžer – saradnik

 Dinamična akcija

 Voditi znači uticati na ljude kako bi

doprinjeli uspjehu organizacije i grupnim
ciljevima (Luthans, 1989)
 Vođenje označava kolektivnu i kreativnu
aktivnost organizacije koja uključuje i vođu i
zaposlene, oblikovanje njihovog ponašanja, kao i
stvaranje i njegovanje organizacione kulture
preduzeća.
58
TEORIJSKA VIĐENJA
 Najstarija teorija - Vođe se rađaju, a ne stvaraju

 Bihevioristička teorija vođenja – vođenje se može

naučiti i usavršiti

 Situaciona teorija vođenja – ponašanje vođe

zavisi od okolnosti u kojima se on nalazi, radi i
djeluje.

59
MODERNO VOĐENJE KOMPANIJA
KARAKTERIŠE TRI OSNOVNE ORIJENTACIJE:

1. Orijentacija na potrošače

2. Orijentacija na zaposlene

3. Stalne inovacije i promjene

60
Funkcija vođenja
Bitne komponente
preduzeća usmjerena je na
slijedeće aktivnosti: funkcije vođenja su:

 Ciljeve i rezultate  Ponašanje pojedinaca i

preduzeća grupa (saradnja)
 Komunikacija između
 Menadžere i učesnika u procesu rada
rukovodioce svih nivoa i poslovanja
 Motivacija izvršilaca
poslova za zalaganje na
 Zaposlene u svojstvu
poslu
izvršilaca poslova
 Vodstvo (autoritet i stil
menadžera i
 Poslove, naloge i radne rukovodilaca)
zadatke 61
FAKTORI VOĐENJA
 Karakteristike vođe i podređenih
 Struktura organizacije

 Struktura zadataka

 Pozicija i moć

 Konkretna situacija preduzeća

62
STILOVI VOĐENJA
 Autokratsko vođenje – teorija X

 Poticati promjenu ili upravljati njom

 Transformativni vođa

 Emocionalni umijeće

 Demokratsko vođenje – teorija Y

63
TEORIJE VOĐENJA
 Teorija X i teorija Y
 Teorija životnog ciklusa vođenja

 Menadžerska mreža

 Fidlerova situaciona teorija vođenja

 Teorija „put do cilja“

 Vrum- Jetonov model vođenja i odlučivanja

64
OSOBINE USPJEŠNOG VOĐE
 Podsticanje na djelovanje
 Komunikacija

 Podrška

 Optimizam

 Samopouzdanje

 Čestitost

 Odlučnost

 Podsticanje na timsko vođstvo

65
PSIHOLOGIJA LIČNOSTI I
MENADŽMENT

 Ličnost i menadžment
 Sposobnosti

 Crte ličnosti i uspješanost menadžera

 Poželjne osobine menadžera

 Nepoželjne osobine menadžera

 Karakteristike perfekcioniste u poslu

66
 Socijalni faktori
Gledišta
formiranja ličnosti

 Ličnost utisak što ga  Porodica

pojedinac svojim  Škola
djelovanjem ostavlja  Vršnjaci
na druge –  Sredstva masovnog
bihejviristički komuniciranja
istraživači  Uspjeh u zanimanju
koje je pojedinac izabrao
 Unutrašnji,
 Psihosocijalne osobine
iskustveno-doživljeni ljudi s kojima sarađuje
procesi (motivi,  Socijalni položaj koji
interesi, stavovi) kao ima u društvu
činioci vanjskog  Kultura u kojoj je
ponašanja – odrastao ....
kognitivna psih.
67
emocionalna stabilnost

otvorenost prema drugima

anksioznost
dominantnost

KOD ANALIZE LIČNOSTI KORISTIMO SE

USTANOVLJAVANJEM I NAVOĐENJEM CRTA LIČNOSTI
POD KOJIMA PODRAZUMIJEVAMO TRAJNE ODLUKE
NEKOG POJEDINCA KOJE SE OČITUJU U
DOSLIJEDNOSTI NJEGOVOG PONAŠANJA U RAZLIČITIM
SITUACIJAMA. 68
 „Ličnost je jedinstvena
organizacija osobina koja se
formira uzajamnim djelovanjem
jedinke i sredine i određuje opšti,
za pojedinca karakterističan
način ponašanja.“ (Rot, 1989)

69
Crte ličnosti Karakterne crte ličnosti

 Crte temperamenta
karakterističan način  Emocionalna stabilnost
reagiranja pojedinca na
različite draži i situacije.  Otvorenost prema drugima

 Anksioznost
 Crte karaktera
 Dominantnost
Voljne osobine čovjeka koje
pokazuju kako on postupa i
djeluje u vezi s moralnim Tri grupe sposobnosti
principima, normama i
shvatanjima društva u kome
živi.
 Intelektualne
 Sposobnosti  Psihomotorne
Specifične osobine ličnosti koje  Psihosenzorne
ukazuju na to s koliko uspjeha
će pojedinac izvesti neke
menadžerske aktivnosti. 70
CRTE TEMPERAMENTA

71
CRTE KARAKTERA

„Karakter ne može biti izgrađen u lahkoći i tišini. Samo kroz iskustvo

iskušenja i patnju, duša može biti ojačana, vizija očišćena, ambicija
inspirisana i uspjeh postignut.“
Hellen Keller

72
INTELIGENCIJA

Spirman, 1972 Terston

 G – faktor (opšti) Primarni faktori:

 S – faktor (specifični)  Perceptivni faktor

 Prostorni
Katel, 1971
 Verbalni

 Fluidna inteligencija  Verbalna fluentnost

 Kristalizovana  Memorija
inteligencija
 Numerički faktor

 Rezonovanje
73
Socijana inteligencija Emocionalna inteligencija

 Sposobnost iniciranja, Znanje o unutrašnjim

organizovanja i aspektima osobe:
koordiniranja ponašanja
 Pristup svojim
grupe ljudi
osjećanjima
 Sposobnost sprječavanja
 Rasponu emocija
i razrješavanja sukoba
među ljudima  Mogućnosti razlikovanja
 Dar za osjećanje tih osjećaja i eventualno ,
empatije i sklapanja imenovanja osjećaja i u
prijateljstva njima traženja značenja i
 Sposobnost otkirvanja i razumjevanja uzroka
tumačanja tuđih vlastitog ponašanja.
osjećanja i briga 74
CRTE LIČNOSTI I USPJEŠNOST
MENADŽERA

 Emocionalna stabilnost
 Socijabilnost

 Orijentacija na postignuće

 Snaga mentalne elaboracije

 Dominantnost

 Ekstravertnost

75
 Poželjne osobine
menadžera
 Ekstravetnost/introvertnost
 Prijatnost
 Savjesnost
 Emocionalna stabilnost
 Otvorenost za iskustvo
 Energija
 Poštenje i integritet
 Liderska motiviranost
 Samopouzdanje
 Sposobnost percepcije
 Poznavanje posla
 Kreativnost
 Fleksibilnost
Nepoželjne osobine
menadžera
 Neosjetljivost za druge, zajedljivost,
familijarnost
 Hladnoća, uzdržanost, drskost,
nadmenost
 Nepoštivanje date riječi
 Pretjerana ambicija, igranje politike
 Pretjerano nadziranje, odsustvo
delegiranja
 Nesposobnost stvaranja kohezivnog
tima
 Biranje slabih i neuspješnih
podčinjenih
 Otežano strategijsko mišljenje i
elaboracija
 Neelastičnost prilagođavanja
različitim šefovima
 Pretjerana zavisnost prema mentoru
 Nesigurnost, rignidnost,
netolerantnost, autoritarnost
76
TRI GRUPE OSOBINA KOJE SU POJEDINCU
POTREBNE DA BI BIO USPJEŠAN MENADŽER

 Osobine kompetentnosti

 Osobine ličnosti u užem smislu

 Osobine motivacije

77
KARAKTERISTIKE
PERFEKCIONISTE U POSLU
 „Mora“ obaviti posao „perfektno“ u svakom pogledu
 Smatra da se stvari uvijek mogu obaviti bolje
 Svoje standarde nameće drugima
 Previše pažnje posvećuje sitnicama
 Isti posao radi više puta
 Često odlaže – prolongira stvari
 Uvijek je na „oprezu“ da neko ne pogriješi
 Sputava kreativnost
 Preosjetljiv je
 Previše je zabrinut
 Sve stvari drži „pod konac“
 Ima razvijen osjećaj krivice i samokritike
 Ima potrebu za priznavanjima 78
 Nema vremena za odmor i opuštanje
 VJEŽBE BR. 1

MR. BELMA DUVNJAK

1. Najčešće greške u
upravljanju
2. Najbolji načini
nagrađivanja
zaposlenih
3. Zadatak 1 – mojih 5
osobina
4. Zadatak 2 – vi kao
menadžer
5. Zadatak 3 – moja
organizacija: ličnosti,
nagrađivanje.

79
NAJČEŠĆE GREŠKE U
UPRAVLJANJU
 Kad menadžeri ne mogu da definišu jasne ciljeve
i očekivanja
 Kad menadžeri ne raspodjeljuju zadatke
 Kad menadžeri zanemaruju komunikaciju
 Kad menadžeri nemaju vremena za zaposlene
 Kad menadžeri ne nagrađuju zaposlene za
psotugnut uspjeh
 Kad menadžeri ne uče
 Kad se menadžeri opiru promjenama
 Kad menadžeri uvijek biraju kratkoročnu zakrpu
umjesto dugoročnog rješenja
 Kad menadžeri sve shvataju suviše ozbiljno 80
NAJBOLJI NAČINI
NAGRAĐIVANJA ZAPOSLENIH
 Podrška i angažovanje
 Lična pohvala
 Samostalost i ovlaštenja
 Fleksibillno radno
vrijeme
 Učenje i razvoj
 Menadžer je dostupan i
ima vremena za
zaposlene
 Pismena pohvala
 Pohvala upućena
elektronskom poštom
 Javna pohvala
 Novac ili poklon 81
Nagrađivanje
zaposlenih je jedan od
najboljih načina da
ostanu motivisani i
okupirani poslom.

82
 PODRŠKA I ANGAŽOVANJE

Da bi zaposleni radili svoj posao

neophodno je:

Obezbjediti
potrebne Pružiti podršku!
informacije.

Dopustiti
Adekvatno
zaposlenima da
reagovati na
učestvuju u
greške u poslu.
donošenju odluka. 83
LIČNA POHVALA

Kad se lično
zahvalite
zaposlenicima
govorite im da su
vam u poslovnom
životu oni na prvom
mjestu i da su vam
jako važni.

84
Redovno, iskreno i što određenije
pohvaljujte zaposlene, jer će se tako
osjetiti najjači efekat pohvale.

85
 SAMOSTALNOST I OVLAŠTENJA

Zaposleni mogu da smisle bolji način za

obavljanje zadatka samo ako im pružite priliku
da to pokažu.

86
 FLEKSIBILNO RADNO VRIJEME

Ponudite radnicima
mogućnost da rade u
nestandardno vrijeme
– da po potrebi odu
ranije sa posla i da
dobiju slobodne dane.

87
 UČENJE I RAZVOJ

Ponudite zaposlenicima nove mogućnosti rada i

priliku za sticanje novih vještina kako bi
povećali kvalitet rada i vrijednosti koje nude
organizaciji.

88
 MENADŽER JE DOSTUPAN I IMA
VREMENA ZA ZAPOSLENE!

Menadžer ozbiljno shvata pitanja i strepnje

zaposlenih, pribavlja sve informacije na vrijeme,
kao i sva potrebna sredstva ili pomoć.

Zaposleni vole kad menadžeri

žele da ih bolje upoznaju i
provedu vrijeme sa njima.

89
 PISMENA POHVALA

 Zaposleni priželjkuju
neki oblik pismene
pohvale za ostvaren
uspjeh.

 Sa sadržajem pismene
pohvale mogu da
upoznaju porodicu i
prijatelje.
90
 POHVALA UPUĆENA ELEKTRONSKOM
POŠTOM

 Primjenite
savremena sredstva
komunikacije ne
samo za
proslijeđivanje
informacija, već i da
biste se povezali sa
drugima i pohvalili ih
kad nešto dobro
urade.

91
JAVNA POHVALA

Djelotvorno je odvojiti
vrijeme na početku ili
na kraju sastanka kako
bi se iskazala
zahvalnost radnicima.

92
 NOVAC ILI POKLON

Novčana nagrada može da Poklon kao nagrada je

motiviše zaposlene i
podsjeti ih na ono što je
zaista važno u njihovom
poslu.
fleksibilniji i može se
podjeliti sa prijateljem ili
porodicom, na taj način se
povećava emotivni uticaj
nagrade i ona se duže
pamti.

93
Navedene strategije
mogu da stvore radno
okruženje koje
maksimalno motiviše i
u kome svaki zaposleni
osjeća da je vrijedan,
cijenjen i poštovan.

94
Zadatak 1 Zadatak 2 Zadatak 3

 Nacrtajte  Navedite osobine o Formirati grupe

svoju ruku koje se podudaraju od 6-8 studenata,
sa osobinama potom izabrati ko
 U dlanu
uspješnog će biti menadžer
upišite svoje
menadžera fime i rapodjeliti
ime
 Opišite, pripremite ostale funkcije
 Unutar
skeć, odglumite obzirom na
prstiju upišite
sebe kao poželjne osobine.
svojih 5
menadžera o Napraviti
osobina
strategiju
 Kolegama nagrađivanja
dajte da oko unutar svoje
ruke napišu organizacije
osobine koje
oni smatraju
95
da imate
96