koriceOG_CRO:Korice OG_CRO 12/3/09 1:56 PM Page 1

NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVATNIJA
KNJIGA O EKOLO©KOM VRTLARSTVU:
NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAÊENE
SU OSNOVE EKOLO©KOG VRTLARSTVA
TE SAVJETI O UZGOJU POVRÊA, VOÊA
I UKRASNOG BILJA.

• Djelo najuglednijih svjetskih

struËnjaka. Pouzdane informacije
i provjereni savjeti.
• Knjiga je oblikovana pregledno,
pa se do potrebnih informacija
brzo i lako dolazi.
• PraktiËni savjeti objaπnjeni
korak po korak. VELIKA ILUSTRIRANA
• Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju
i upotpunjuju opise. ENCIKLOPEDIJA
• Abecedni prikaz povrÊa.
• Abecedni prikaz bolesti i πtetnika.
ZDRAVI VRT
Organski, prirodan i bez kemikalija
6-338_za korce.qxd:6-338 12/8/09 12:42 PM Page 6

Predgovor Bolesti i πtetnici, A ∑ Æ

Naslov izvornika Vrtovi nam trebaju davati zdrave, svjeæe i ukusne plodove, mirisavo zaËinsko bilje OVO POGLAVLJE pokriva veÊinu problema s kojima se moæete suoËiti pri Bakterijski rak dovoljno da potaknu sklerocij na
uzgoju biljaka u vrtu, kao i u zatvorenome: u stakleniku i pod folijom. klijanje.
Encyclopedia of ORGANIC GARDENING i prekrasno cvijeÊe. Moraju biti sigurni za djecu, kuÊne ljubimce, ptice i leptire, koji Uz to Êe vam pomoÊi prepoznati i rijeπiti sliËne tegobe pojave li se u
koπtiËavog voÊa PODLOÆNE BILJKE Luk u
The complete guide to natural & chemical-free
u naπe pejzaæe i naπe æivote unose ljepotu i radost. A rad u njima treba nam biti uæitak zimskome vrtu ili kod sobnih biljaka. glavicama i Ëeπnjak; takoer i mladi
gardening Pseudomonas mors-prunorum
i zadovoljstvo ∑ jednako kao i pogled na njih. Natuknice su poredane abecednim slijedom prema uobiËajenu luk, poriluk, vlasac i kozjak.
Copyright ∂ 2002, 2005 Dorling Kindersley Ltd ZDRAVI VRT je pouzdan i dragocjen priruËnik namijenjen svima koje zanima nazivu. Kod πtetnika i biljnih bolesti, da bi se izbjegla zabuna, navedena Ujesen i zimi kiπa s liπÊa πiri SIMPTOMI Biljke odjednom poËi-
Text copyright ∂ H. D. R. A., 2001, 2005 su i znanstvena imena. Pri svakoj se natuknici ukratko opisuje problem, bakteriju raka koja ulazi kroz lisne nju propadati. Starije liπÊe poæuti,
prirodan, zdrav i siguran uzgoj povrÊa, voÊa, zaËinskog i ukrasnog bilja.
∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010. bilo da je rijeË o poremeÊaju, bolesti ili πtetniku. Zatim su navedene oæiljke u granËice i ondje uzrokuje korijen zakrælja ili istrune. Sijanci se
Djelo je struËnjaka iz najuglednije europske organizacije na podruËju ekoloπkog biljke podloæne navedenom problemu. Kojiput su problemi specifiËni, ali rak-rane. U proljeÊe i ljeto slijedi izvrnu.VeÊe se biljke mogu lako
vrtlarstva ∑ HDRA, The Henry Doubleday Research Association ∑ posveÊene istraæivanju mogu im biti podloæne i cijele skupine srodnih biljaka, ili pak sve biljke napad na lisnati dio biljke, ali se iπËupati iz tla, a stabljika se Ëeπnjaka
i promoviranju prirodnog vrtlarstva, poljoprivrede i hrane.Ta je institucija meu koje se uzgajaju pod sliËnim uvjetima. Opisani su i najËeπÊi simptomi. ne pojavljuju nova oπteÊenja. lako izvuËe iz glavice. Bolest moæe
vodeÊim svjetskim autoritetima kad je rijeË o uzgoju voÊa i povrÊa, a jednako tako Zatim su za svaki pojedini problem navedene mjere zaπtite i PODLOÆNE BILJKE ©ljiva i treπnja najprije zahvatiti samo nekoliko
i ukrasnog bilja. Njima se za savjet obraÊaju Ëak i vlade i meunarodne organizacije. suzbijanja (ako su one uopÊe potrebne).Vrlo je vaæno pridræavati se SIMPTOMI Tamne smee pjege biljaka na jednome dijelu, a zatim,
toga pravila. Prije svega, nemojte nikada prskati, pa Ëak ni sredstvima koje se krajem proljeÊa pojavljuju kako se ona πiri, moæe i cijeli red
Za nakladnika ZDRAVI VRT donosi objaπnjenje osnovnih postavki i pravila ekoloπkoga uzgoja dopuπtenima u organskom poljodjelstvu, osim ako to zaista nije nuæno. na liπÊu.Te pjege ispadaju i ostav- pokazivati simptome. Kako bolest
Alen Bodor bilja te struËne savjete o tome gdje i kako poËeti, bilo da ste poËetnik ili iskusan vrtlar, ljaju okrugle rupe. Rak se obiËno napreduje, oko osnove i po stranama
Urednica bilo da imate velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lonËanica. PraktiËni savjeti i Najbolji praktiËni savjeti za zdrave biljke pojavljuje na deblu πljive i granama lukovice vidi se bijela pamuËasta
Ivanka Borovac struËno vodstvo pokazat Êe vam kako prijeÊi na ekoloπko vrtlarstvo te kako inkorpo- Ovim se opÊenitim mjerama potiËe zdrav rast otpornih biljaka i smanjuje treπnje. U poËetku iz plitkih masa gljive koja na sebi nosi malene
rirati ekoloπka (organska, bioloπka, prirodna) naËela u planiranje i oblikovanje vrta. potreba za suzbijanjem bolesti i πtetnika. udubljenja curi gusta tekuÊina boje crne kuglice poput makova sjemena.
Prijevod
ZDRAVI VRT pokriva sve od njege tla i recikliranja do πtednje vode, prirodnog • Osigurajte prirodnim grabeæljivcima odgovarajuÊu hranu i skloniπte jantara. LiπÊe æuti, a peteljke venu. To su trajni stadiji gljive bijele truleæi
Draæen RuæiÊ
obuzdavanja πtetnika i bolesti te spremanja i Ëuvanja plodova. Detaljna objaπnjenja, (v. Vrtlarstvo u suradnji s prirodom, str. 186 ∑ 201). SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJE koji se nazivaju sklerociji.
Nino OrepiÊ
• Osigurajte dobru strukturu tla (v.Tlo i njega tla, str. 33 ∑ 39). Ovu bolest nije lako suzbiti. Ne SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJE
Lektura korak-po-korak, popraÊena preglednim ilustracijama, otkrivaju kako treba pripremati • Dohranjujte tlo kompostiranim organskim poboljπivaËima tla postoje potpuno otporni kultivari Uzgajajte luk iz sjemena, a ne iz
Jasenka RuæiÊ tlo i kompost, kako sijati i saditi, malËirati i zalijevati, njegovati i πtititi biljke od bolesti (v. i Tlo i njega tla, str. 40 ∑ 61) πljive ni treπnje, ali πljive 'Marjorie's luËica, tako da korijenov sustav
i πtetnika ∑ kako stvoriti savrπen ekoloπki vrt. Poseban dio posveÊen je povrÊu pa se • Birajte biljke kojima odgovara raspoloæiv poloæaj. seedling' i `Warwickshire Drooper' bude malen kad je aktivnost ove
StruËna redaktura
Vesna BradiÊ dipl. inž. abecednim slijedom obrauju sve vrste povrÊa. Slijedi opis biljnih bolesti i πtetnika. • Nemojte sijati ili saditi kad su temperature preniske. rijetko teæe obolijevaju. 'Victoria' i gljive najjaËa. Uzgajajte Ëeπnjak
ZDRAVI VRT je najpotpunija i najsveobuhvatnija knjiga o ekoloπkom vrtlarstvu. • Odræavajte higijenu na visokoj razini ∑ uklanjajte biljne dijelove 'Early Laxton' vrlo su podloæni. kupljen kod pouzdana dobavljaËa i
Priprema za tisak napadnute πtetnicima i bolestima, kako u vrtu, tako i u zatvorenome Pokuπajte Ëuvati koru stabala od izbjegavajte zaraziti Ëisto tlo. Nakon
Na jednomu mjestu obuhvaÊene su osnove ekoloπkog vrtlarstva te savjeti o uzgoju
GrafiËki studio Miπ (v. takoer Savjeti za uzgoj u zatvorenome, str. 228 ∑ 229). ozljeda. Pazite da debla ne taru po obrade oneËiπÊena tla, ili poπto ih
povrÊa, voÊa i ukrasnog bilja. Djelo je najuglednijih svjetskih struËnjaka; informacije
• Prorjeivanjem i rezidbom potiËite protok zraka oko biljaka. potpornjima i da ih ne oπtetite dok upotrijebite u nekom drugom vrtu,
NAPOMENA
su pouzdane i svi savjeti provjereni i potvreni u praksi. Knjiga je napisana jasno i
• Nemojte previπe prihranjivati, osobito duπikom, koji dovodi do kosite, a veÊe oæiljke od orezivanja alat i obuÊu dobro oËistite. Strogo
Graa u ovoj publikaciji neproËiπÊena je razumljivo, a oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi. preobilna rasta privlaËna πtetnicima. paæljivo obradite. poπtujte plodored. U sluËaju pojave
verzija i bit Êe pomno provjerena i korigirana Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise. • PovrÊe uzgajajte poπtujuÊi plodored (v. str. 301 ∑ 303). bijele truleæi najbolje bi bilo da je
prije objavljivanja u knjizi.
Æelimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu uzgoju bilja! • ©tetnike i oboljele dijelove biljaka sakupite Ëim se pojave. plodored najmanje osmogodiπnji.
• Ako ste problem definirali, uzgajajte kultivare koji su otporni na njega. Bijela truleæ ©iroko razmaknite biljke u uzgoju.
Kad bijelu truleæ obliænje biljke
Uredniπtvo Najbolji praktiËni savjeti za prskanje Sclerotium cepivorum veÊ potaknu na razvoj, ona se
Nikada: moæe preko isprepletena korijenja
• Nemojte prskati ako postoji koji drugi naËin. Bijelu truleæ uzrokuju vrlo otporne postrance πiriti kroz tlo pa Êe se tako
• Ne mijeπajte dva sredstva za prskanje. zemljiπne gljivice. Trajni stadij zaraza prenositi uzduæ reda. Sijani
• Nemojte prskati po vjetru. (sklerocij) moæe u tlu preæivjeti buseni luka trebaju biti razmaknuti
Uvijek: i 15 godina dok ne naie na 30 cm. Ako je podruËje zaraze
• Ispravno odredite problem, tako da upotrijebite pravo sredstvo. prikladnu biljku domaÊina. Ova je maleno, zahvaÊene i susjedne biljke,
• Provjerite je li sredstvo zakonski i u skladu s organskim uzgojem gljiva aktivna pri temperaturi tla od kao i okolno tlo uklonite i odloæite
odobreno za tu svrhu. Propisi se Ëesto mijenjaju. pribliæno 10 do 20°C. »eπnjak i na otpad. Na povrπinama za koje
• Prskajte u sumrak kako ne biste naπtetili pËelama. zimski luk saeni ujesen osobito znate da su zaraæene bijelom truleæi
• Pridræavajte se uputa priloæenih uz samo sredstvo. su podloæni od sredine do kraja ipak moæete pokuπati uzgojiti
• Nosite zaπtitnu odjeÊu i koristite se kvalitetnom prskalicom. proljeÊa kad temperature tla Ëeπnjak, u jamama promjera 10 cm,
najviπe odgovaraju ovoj gljivi. napunjenima sterilnim tlom.
Ostale korisne upute Biljke do toga trenutka toliko S porilukom se isplati pokuπati
VeÊina metoda i materijala za sprjeËavanje i suzbijanje bolesti i πtetnika razviju korijenov sustav koliko je i na teπko zaraæenim tlima.
detaljnije je opisana, a Ëesto i ilustrirana, u poglavlju o zdravlju biljaka
na str. 84 ∑ 103. Ondje je ukljuËeno suzbijanje bioloπkim metodama,
zamke i prepreke te organska sredstva za prskanje. Joπ korisnih savjeta
moæete naÊi i u drugim dijelovima knjige.
Prekrivke ∑ agrotekstil i mreæa, str. 230 ∑ 233.
Nedostatak minerala (hraniva) te pH vrijednost tla: str. 36 ∑ 37 i 61. Bakterijski rak
Ispitivanje i analiza tla, str. 33 ∑ 37. koπtiËavog voÊa
6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 12:16 PM Page 7

Sadræaj
Organsko vrtlarstvo: uvod 9 Travnjaci i njihovo odræavanje 174
©to je to i πto njime dobivate Moæe li organski travnjak biti savrπen?
Odabir sjemena, trave i mjesta za travnjak
Stvaranje organskoga vrta 20
Po Ëemu se organski vrt razlikuje od obiËnoga? Vrt za æivotinjski svijet 186
Nacrti, preporuke i praktiËni savjeti Jednostavni naËini da æivotinjskom svijetu
osigurate hranu i zaπtitu u vrtu; jezerca i æivi
svijet u njima

OSNOVE Vrt u posudama 203

Tlo i njega tla 33 Uzgoj voÊa, povrÊa i cvijeÊa u posudama;
Upoznajte i poboljπajte svoje tlo; primjena odabir odgovarajuÊih posuda;
komposta, gnojiva, otpaloga liπÊa... njega biljaka

Voda i zalijevanje 63 Vrtlarstvo u zaπtiÊenu prostoru 216

UËinkovito zalijevanje: iskoriπtavanje kiπnice Kako na najbolji naËin iskoristiti staklenik
i vode iz kuÊanstva; naËini smanjivanja i plastenik; primjena pokrova za biljke
potroπnje vode

Korov i njegovo suzbijanje 73

Uspjeπno spreËavanje πirenja korova uz manje
UZGOJITE SAMI
truda; raskrËivanje zapuπtenih dijelova Uzgoj voÊa 237
VoÊke i grmovi, gredice za jagode,
Zdravlje biljaka 84 loza ∑ za svjeæe i zdrave plodove;
Prirodno obuzdavanje bolesti i πtetnika: uzgoj, branje i Ëuvanje
poticanje prirodnih neprijatelja biljnih
πtetnika; zamke i prepreke; krajnje mjere Uzgoj zaËinskoga bilja 282
Savjeti za odabir i uzgoj biljaka za uporabu
Uzgoj biljaka 104 u pripremi jela; branje i Ëuvanje
Kako razmnoæavati biljke iz sjemena
i izdanaka; uπteda i Ëuvanje sjemena Uzgoj povrÊa 293
Od tradicionalnog povrtnjaka
do tehnike ≈bez prekopavanja√ i jestivih
ukrasnih biljaka
LIJEP IZGLED
Zdravi materijali u vrtu 126 PovrÊe i salatne biljke, A ∑ Æ 337
Od poploËavanja do oblikovanja jezerca; PovrÊe i salatno bilje, od A do Æ: opis,
savjeti za primjenu ekoloπkih materijala u vrtu detalji savjeti o sjetvi, rasporedu,
njezi i branju.
DrveÊe, grmlje i penjaËice 142
Odabir i njega trajnih biljnih elemenata Bolesti i πtetnici, A ∑ Æ 367
u vrtu DijagnostiËki savjeti i organska rjeπenja
problema sa πtetnicima, bolestima
Vrtno cvijeÊe 158 i poremeÊajima.
Pravi odabir biljaka i mjesta za sadnju; novi
naturalistiËki stilovi sadnje; njega cvijeÊa Kazalo 404
6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51
14 UVOD
Poticaji i korist
Organske metode mogu se
primijeniti na Ëitav vrt, ne samo
na jestive usjeve; bitno je njegovati
zemlju. Recikliranje spreËava
nastanak nepotrebna otpada, a
i drugi prirodni ciklusi mogu se
iskoristiti: uzgajate li biljke od
kojih divlji svijet ima koristi,
on Êe zauzvrat suzbijati πtetnike.
12/8/09 11:48 AM Page 8
©to je organsko vrtlarstvo?
Organsko vrtlarstvo ne znaËi tek zamjenu kemijskih
sredstava, primjerice umjetnih gnojiva i pesticida,
prirodnijim proizvodima, kako se ono Ëesto
pojednostavljeno prikazuje. Mnogo je viπe
toga u teoriji i praksi πto treba uËiniti.
Temeljna naËela
Organski pristup prepoznaje fantastiËnu sloæenost
naπeg æivog svijeta; zamrπene naËine pune
pojedinosti u kojima su svi æivi organizmi
meusobno povezani. On nastoji djelovati unutar
tih osjetljivih okvira, u skladu s prirodom.
Hrana tlu
Konvencionalna gnojiva obiËno su topljiva
i njihovi su sastojci izravno dostupni biljkama.
Organski naËin, s druge srane, oËekuje od
æivog svijeta u tlu da stvori hranu dostupnu
biljkama.
ZvuËi nevjerojatno, ali samo jedna æliËica
plodnog tla moæe sadræavati viπe bakterija i gljivica
no πto ima ljudi na svijetu.Ti mikroorganizmi,
golom oku nevidljivi, razgrauju kompost,
gnojivo i ostale organske materijale koji se
dodaju tlu, kako bi osigurali da biljke budu
stalno opskrbljene hranjivim tvarima. Njihove
aktivnosti takoer popravljaju strukturu tla.
Tako hranjeno tlo daje zdravije bilje, koje je
u stanju lakπe odbiti napade πtetnika i bolesti,
te ima mnogo bolje izglede za oporavak.
Prirodno suzbijanje πtetnika
Sav æivi svijet, bez obzira na veliËinu, mogu napasti
πtetnici ili bolesti. Oni su dio velikog hranidbenog
lanca. Prema rijeËima Jonathana Swifta: ≈Muha ima
manje muπice koje na njoj æive, a na njima æive joπ
manje muπice, koje ih grizu, i tako se nastavlja u
beskonaËnost.√
Boæja ovËica lovi uπenjake, drozd pjevaË jede
puæeve, a krastaËe jedu puæeve golaÊe.To je prirodni
naËin. Organski vrtlar moæe iskoristiti situaciju,
zapravo prirodne uvjete, kako bi privukao ove
besplatne suzbijaËe πtetnika ∑ prijatelje vrtlara.
Postoje drugi naËini u organskom pristupu ∑ prepreke
i zamke, varijeteti biljaka otporni na πtetnike i bolesti,
sadnja biljaka ≈dobrih susjeda√ te plodored.To su samo
neke od tehnika koje, same ili u kombinaciji, pruæaju
stvarnu alternativu uporabi pesticida.
Snalaæenje s korovom
Korov moæe biti vrijedan kao sastojak komposta
ili hrana za divlji svijet, ali takoer moæe uguπiti
biljke, troπiti im dragocjenu hranu i vodu, te
pokvariti izgled staza i rubnjaka.TrenutaËno ne
postoje organska sredstva za prskanje korova, no ima
mnogo uËinkovitih alternativa, za ËiπÊenje tla od
korova i za spreËavanje njegova rasta. Morate samo
odabrati onu koja najviπe odgovara vaπoj situaciji.
Izmeu ostalog, to su: okopavanje, malËiranje,
kultiviranje, ruËno plijevljenje te uporaba vruÊine u
obliku plamena ili infra-crvenih ureaja za paljenje.
6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09
Konzervacija i vrtlarstvo
HolistiËkim pristupom uporabi ograniËenih izvora
te umanjivanjem utjecaja na okoliπ, organski uzgoj
pozitivno pridonosi stvaranju odræive buduÊnosti za
sav æivot na zemlji.To znaËi recikliranje i ponovnu
uporabu, umjesto bacanja ili spaljivanja ili kupovanja
novoga, Ëime se osigurava staniπte na kojem divlji
svijet moæe uspijevati te izbjegavanje iskoriπtavanja
neobnovljivih izvora.To takoer ukljuËuje odabir
lokalno dostupnih materijala, umjesto onih koji se
prevoze s velikih udaljenosti.
Skrb za dobro æivih biÊa
Skrb za dobrobit æivotinja vaæan je element organske
poljoprivrede. Nema mjesta u organskoj filozofiji za
industrijsku poljoprivredu, poput danaπnje intenzivne
proizvodnje piliÊa i svinja. Kao logiËan nastavak,
organsko vrtlarstvo ne koristi se usputnim proizvo-
dima ∑ poput gnojiva od intenzivne poljoprivrede.
Postoji i zabrinutost za ljude ∑ standardi prema kojima
se odvija trgovina organskom hranom sve viπe uzima-
ju u obzir naËela koja se odnose na ≈poπtenu trgovi-
nu√, kako bi osigurali bolje uvjete æivota za zaposlene
u poljoprivredi, naroËito u zemljama u razvoju.
Vrtlarstvo ≈bez æivotinja«
Uporaba stajskoga gnojiva dio je veÊine sustava
organske poljoprivrede, no posve je moguÊe vrtlariti
bez uporabe bilo kojeg proizvoda æivotinjskog
podrijetla, ako tako viπe volite.Vrtni kompost, zeleno
gnojivo, natrulo liπÊe i ostala biljna gnojiva, sve su to
sastojci organskog vrtlarstva nastali ≈bez æivotinja√.
11:48 AM Page 9
©TO JE ORGANSKO VRTLARSTVO? 15
POÆELJNO
KOD ORGANSKOG VRTLARSTVA
• Odræavajte Ëitav vrt na organski naËin ∑ jestive
usjeve, ukrasne biljke, travnjake i staze.
• UËinite vrt ugodnim okruæenjem za divlji svijet,
i potaknite divlji svijet da uniπtava πtetnike.
• NauËite razlikovati πtetnike od æivotinja koje se
njima hrane.
• Razmiπljajte o prednostima svojeg vrta, i iskoristite
njegova posebna svojstva.
• Neka briga za tlo postane prioritet.
• Neka kompost i natrulo liπÊe hrane tlo.
• Reciklirajte i obnavljajte da biste prestali iskoriπtavati
neobnovljive izvore i smanjili problem odlaganja
otpada na smetliπta.
• Upotrebljavajte organski uzgojeno sjeme gdje god
je to moguÊe.
• Razmislite o utjecaju na okoliπ kad birate materijale
kojima zadirete u krajolik, primjerice ograde, i kad
æelite poboljπati kemijski sastav tla.
• Skupljajte kiπnicu te smanjite potrebu za
zalijevanjem, poboljπavajuÊi tlo i sadeÊi pogodne
biljke.
• Neka lokalni izvori budu vaπ prvi odabir.
• Primjenjujte tradicionalne metode gdje god
je to moguÊe.
• Primjenjujte posljednja znanstvena otkriÊa
ako je to u skladu s organskim uzgojem.
• Prestanite upotrebljavati umjetna gnojiva. Materijali i metode
• Prestanite paliti otpad. Primjena tradicionalnih metoda
• Suzbijajte korov bez herbicida. i opreme kao i najnovijih i najboljih
≈high-tech√ materijala uklapaju se
• Izbjegavajte uporabu pesticida i drveta tretirana
zaπtitnim kemikalijama. u organsku etiku, pod uvjetom da se
• Recite NE genetiËki preinaËenim kultivarima. uvijek ima u vidu odræiv razvoj.
Zaπto upotrijebiti uvoznu grau
• Prepoznajte vrijednosti genetiËke raznolikosti
ako lokalna industrija moæe
i oËuvanja ugroæenih kultivara.
osigurati stupove za hmelj,
koji se vide na slici dolje?
6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 11:48 AM Page 10

50 TLO I NJEGA TLA

Kako upotrijebiti otpalo liπÊe

Kad u jesen liπÊe padne s drveÊa, raspada se na zemlji
i stvara bogat tamni materijal ∑ natrulo liπÊe, koje je
izvrstan dodatak tlu. Lako moæete sami napraviti
natrulo liπÊe u svojem vrtu. Potrebno vam je tek
jesensko liπÊe i jednostavan spremnik da ga vjetar
ne otpuπe. Bacati liπÊe sa smeÊem ili paliti ga znaËi
1 uniπtiti vrlo vrijednu sirovinu.
Koje liπÊe treba upotrijebiti?
Svako liπÊe koje pada s bjelogoriËnog drveÊa i grmova
moæe se prikupiti u jesen i od njega moæe nastati
humus. Nemojte upotrebljavati vazdazeleno liπÊe
poput boæikovine ili lovora. LiπÊu nekih vrsta treba
viπe vremena da se raspadne, no na kraju sve istrune.
Da biste poveÊali koliËinu, skupljajte liπÊe s ulica u
2 kojima nije prometno ili, uz odobrenje, po parkovima.
LiπÊe s prometnih ulica vjerojatno je oneËiπÊeno
naftom i ispusnim automobilskim plinovima. Moæda Êe
vam i lokalno komunalno poduzeÊe ustupiti dio liπÊa.
Nikad ne prikupljajte liπÊe u πumi. Jednostavan naËin
za prikupljanje liπÊa s travnjaka jest da prijeete preko
njega kosilicom. Mjeπavina trave i sasjeckanog liπÊa,
koju prikuplja kosilica, jednostavno Êe istrunuti.
Ili, kosite bez kutije za spremanje pokoπene trave.
Sasjeckano liπÊe ubrzo Êe se raspasti na travnjaku.
Pravljenje komposta od liπÊa
Prikupite opalo liπÊe u jesen, po moguÊnosti nakon
kiπe tako da bude mokro. Ako je liπÊe suho, dobro ga
natopite vodom. Stavite ga u spremnik ili sloæite na
hrpu u nekom kutu vrta. Ostavite da se raspada.
Jednostavan spremnik za liπÊe moæe se napraviti
sa πtapovima i æiËanom mreæom. Nema potrebe za
poklopcem ili Ëvrstim stranicama, niti je veliËina
vaæna ∑ treba biti tek dovoljno velik da prihvati
sve vaπe liπÊe. Male koliËine mogu se napuniti u
plastiËne vreÊe. Napravite vilama nekoliko rupa za
zraËenje kad je vreÊa napunjena te je lagano zaveæite.
Joπ jednostavniji naËin jest da liπÊe grabljama skupite
na hrpu u zaπtiÊen kut vrta, i Ëekate.
Hrpa natrulog liπÊa moæe se lagano zagrijati, no
proces je uglavnom spor i hladan. Moæe potrajati
devet mjeseci do dvije ili viπe godina da biste postigli
upotrebljivo gnojivo, ovisno o vrsti drveÊa te naËinu
proizvodnje. U tablici na suprotnoj stranici navedeno
je kako moæete upotrebljavati liπÊe.

3
ZRENJE
OTPALOG LI©∆A
1. Svjeæe prikupljeno liπÊe
u jesen.
2. SljedeÊe jeseni ∑ otprilike
godinu dana staro natrulo
liπÊe, postalo je idealni malË.
3. Dvije godine staro gnojivo
od liπÊa puno je sitnije i
moæe se upotrijebiti kao
sredstvo za poboljπavanje tla
ili sastojak u zemlji za uzgoj
cvijeÊa.

Spremnik za liπÊe
Najjednostavniji kavezi naËinjeni
su od Ëetiri drvena πtapa zabijena
u zemlju, oko kojih je omotana
pletena æica.Volumen punog kaveza
liπÊa znatno se smanjuje dok se liπÊe
razgrauje i pretvara u gnojivo.
6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 11:48 AM Page 11

KAKO UPOTRIJEBITI OTPALO LI©∆E 51

UPOTREBA OTPALOG
I NATRULOG LI©∆A
Natrulo liπÊe moæe posluæiti
za poboljπavanje tla niske
plodnosti (vidi str. 40 ∑ 41),
a nakon godinu dana kao
malË koji dobro zadræava vlagu.
Treba biti tamnije i viπe se
mrviti od svjeæe otpalog liπÊa,
ali ne mora biti posve trulo.
Moæe se takoer upotrijebiti
u proizvodima poput mjeπavine
zemlje za lonËanice i sijanje,
ili kao zavrπni pokrov za
travnjake; ostavite ga da se
raspada joπ jednu ili dvije
godine ako liπÊe sporo trune.
Primijenite natrulo liπÊe
u sloju debljine do 10 cm i
ostavite ga kao povrπinski malË
ili ga lagano probodite vilama.
Ono se moæe upotrijebiti na
bilo kojoj biljci, u bilo koje
doba godine.
• Gnojivo od liπÊa naroËito
je korisno kao zimski pokrov
za golu zemlju, posebice gdje
treba sijati sitno sjeme poput
mrkvinog.Tek otpalo liπÊe
takoer se moæe upotrijebiti
za zimski pokrov, ali ga maknite
u proljeÊe prije sjetve.
• Natrulo liπÊe takoer je
dobar malË koji zadræava vlagu.
Jedanput primijenjen zagrijava
tlo u proljeÊe.
• Zaπtitite svoje najosjetljivije
biljke, poput penstemona,
prekrivaËem od natrulog liπÊa
ili tek otpalim liπÊem, pa
prekrijte orezanim granama
da vjetar ne raznese liπÊe.To Êe
saËuvati biljke od smrzavanja
zimi, i zadræati vlagu ljeti.
• Da biste napravili materijal
bogatiji hranjivim tvarima
koji Êete upotrebljavati u
mjeπavini za lonËanice, dodajte
liπÊe gaveza u jednu godinu
staro natrulo liπÊe (vidi str. 207)
te pustite da se zajedno
raspadaju nekoliko mjeseci.
• Dvije godine staro natrulo
liπÊe moæe se pomijeπati s
ilovaËom i pijeskom da biste
dobili mjeπavinu koja se
posipava po travnjacima
(vidi str. 179).
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO
76 KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE
PRIMJENA
RASTRESITOG MAL»A
1. »ekajte da se tlo zagrije,
i bude dobro natopljeno.
2. OËistite zemlju od korova.
3. Dodajte bilo kakvo sred-
stvo za poboljπavanje kvalitete
tla ili potrebno gnojivo.
4. Izravnajte zemlju.
5. Nastrite malË tijekom
nekoliko dana nakon ËiπÊenja
korova.
Savjeti
• Nastrite debeo sloj malËa,
koji Êe se slegnuti do
potrebne dubine; da bi bio
uËinkovit, treba ga biti
najmanje 10 cm.
• Nemojte malËirati
neposredno uz biljke, ostavite
nekoliko centimetara slobod-
nog prostora oko stabljike.
• Malo podebljajte rubove
da se malË ne raznese na
okolno podruËje.
• Povremeno dosipavajte malË
da odræite potrebnu dubinu.
UËinkoviti malËevi
Dolje, slijeva nadesno: æivi malË od
majËine duπice raste kao pokrivaË tla;
djetelina, zeleno gnojivo koje prekriva
tlo ispod kukuruza πeÊerca; krupno
iverje od kore drveta; pokoπena trava
raπirena preko slojeva novinskog
papira; istrunula slama; ukrasna kora;
kartonska ljepenka ∑ malË folija ∑
oko usjeva; sintetiËka tkanina koja
spreËava rast korova u voÊnjaku.
12/8/09 11:51 AM Page 76
Pokrovi za suzbijanje korova
Pokrovi, ili malËevi za suzbijanje korova postoje
u dva oblika ∑ rastresiti malËevi, kakvi su sitni
komadiÊi drveta ili kore, te folije: pokrivaËi od
materijala poput ljepenke ili sintetiËke tkanine,
ali mogu biti i biorazgradive. Kao i na drugim
podruËjima organskog vrtlarstva, prvi izbor treba
biti reciklirani biorazgradiv materijal poput kartonske
ljepenke, ili drveni iverci. Ali, æelite li da duæe traje,
viπe se isplati uzeti jeftinu uËinkovitu sintetiËku
foliju za suzbijanje korova.
Æivi malËevi
Æivi malËevi mogu biti ukrasni ∑ to su trajne
biljke i grmovi koji prekrivaju tlo, ili funkcionalne ∑
takozvano zeleno gnojivo, ili biljke koje guπe korov,
a njima se privremeno pokriva tlo i poboljπava
njegova kakvoÊa.
UËinkovite biljke koje prekrivaju tlo Ëvrste
su, ukrasne biljke, brzo se πire i natjeËu s korovom
za hranu, vodu i svjetlost (vidi i Drvenaste biljke
i penjaËice, str. 147). Biljke za prekrivanje tla naroËito
su korisne za suzbijanje korova na teπko dostupnim
podruËjima.
Biljke koje se siju kao zeleno gnojivo
(vidi str. 56 ∑ 57), poput heljde, raæi i djeteline,
dobre su za spreËavanje korova (æivi malËevi).
Uzgajajte ih na mjestima gdje zemlja neÊe biti
pokrivena nekoliko mjeseci ili viπe ∑ preko
zime ili kad pripremate gredicu koja joπ nije
spremna da se na njoj sadi. Moæete ih posijati
izmeu jako razmaknutih grmova. Æive, brzorastuÊe
jednogodiπnje biljke, npr. Limnathes douglasii i
snjeguljak, mogu se koristiti na jednak naËin.
Djetelina, niskorastuÊe zeleno gnojivo koje
podnosi malo hladovine, moæe se posijati izmeu
redova kukuruza. Posijte djetelinu kad kukuruz
naraste otprilike do 15 cm. Kad se na kraju sezone
kukuruz posijeËe, djetelina moæe ostati πtititi tlo
od zime.
Rastresiti malË
Na zemlji bez korova rastresiti malË, dubok 10 cm,
uËinkovito Êe zaπtititi tlo od korova. Svaki korov
koji se pojavi, lako se ukloni. Moæete smanjiti
dubinu potrebnog malËa, a takoer sniziti cijenu,
ako ga raπirite preko folije (vidi suprotnu stranicu
radi pojedinosti).Takva folija sprijeËit Êe da
πljunak, komadiÊi stakla ili sliËni materijali
dospiju u tlo.
MalË folije
MalË folije mogu se upotrijebiti da oËiste korov
s gole zemlje i gredica, ako nema drvenastog
korova.Takoer spreËavaju da korov raste na
oËiπÊenoj zemlji.Treba izbuπiti rupe, da bi se
moglo saditi kroz foliju na pravilnim razmacima.
Folije su obiËno pokrivene rastresitim malËem,
koji ih dræi na mjestu, produæuje im trajnost,
a tako i ljepπe izgledaju. MalË folije moraju biti
propusne, kako bi zraku i vodi omoguÊile da
prodru do tla, osim kad ih dræite samo nekoliko
mjeseci.
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO 12/8/09 11:51 AM Page 77

MAL»EVI ZA SUZBIJANJE KOROVA 77

MAL»EVI ZA SUZBIJANJE KOROVA SADNJA PREKO

MAL» FOLIJE
Rastresiti malËevi Folije 1. OËistite tlo ili pokosite
Kompostirani proizvod od kore (T;B) Novinski papir (J;B) postojeÊu vegetaciju.
Ukrasni malË tamne boje. Besplatna varijanta za jednu sezonu. Poloæite rastvoreni 2. Dodajte sredstvo za
novinski papir u slojevima od najmanje osam stranica, poboljπavanje kakvoÊe tla
Drveno iverje (T;B) oko biljaka i izmeu njih. Prekrijte pokoπenom travom koje je potrebno, pri Ëemu
Otpad iz pilane, kompostiran prije prodaje. Dostupan ili natrulim liπÊem da ostane na mjestu. treba paziti na vijek trajanja
u πarenim bojama. Jeftinije od kore. Primijenite gnojivo
malËa.
bogato duπikom prije malËiranja biljaka. Kartonska ljepenka (J;B)
Jeftina varijanta za jednu sezonu. Poloæite ih na tlo 3. Izravnajte tlo ako je
Grublji biljni otpad iz parkova (T;B). da se dovoljno preklapaju da na razmacima ne moæe potrebno.
Reciklirani zeleni otpad. Bræe se razgrauje od kore izrasti korov. Pokrijte ih slamom ili sijenom da ih dræi 4. Raπirite foliju preko tla.
ili drvenog iverja. na mjestu. Snaæne biljke, poput bundeve, mogu se saditi
Ukopajte rubove (25 ∑ 30 cm)
kroz ljepenku.
u zemlju i priËvrstite koma-
Orezano granje (T;B)
Proizvedeno kod kuÊe ili nabavljeno od dobavljaËa Papirni malË (J;B)
dima æice, ili opteretite
biljaka. Kompostirajte nekoliko mjeseci prije uporabe, »vrst papir u svitku, za gredice s jednogodiπnjim povrÊem. gredama, ciglama ili sliËnim
ili upotrijebite svjeæe. teretom.
Platno od sintetiËkog prediva (T) 5. Smjestite biljke na æeljena
Slama i sijeno (J;B) DugoroËno suzbijanje korova; tlo se prekrije rastresitim mjesta.
NeobiËan izgled. Moæe trajati cijelu sezonu. NaËinite sloj malËem da se zaπtiti od sunca.
debeo 15 cm. Sijeno Êe hraniti biljke dok se raspada, 6. Oπtrim noæem, zareæite
ali moæe i samo roditi iz sjemena pokoπenih biljaka. Tkanina od plastiËnih niti (T). kriæeve u foliji na mjestima
Umjereno dugo suzbijanje korova. Prekrijte rastresitim gdje æelite posaditi biljke.
©ljunak i otpad od ploËastog kamena (T). malËem da dulje traje. 7. Posadite biljke i zalijte ih.
Dobro za biljke koje vole suhe, vruÊe uvjete.
Hasura od kokosa (T;B). 8. Nastrite rastresiti malË
Natrulo liπÊe (J;B) Trajnost 3 do 5 godina; ne treba prekrivati. debljine 5 cm.
Kod kuÊe naËinjeno kratkotrajno gnojivo. Najbolje je staviti UËvrstiti komadima æice ili klinovima. Viπegodiπnji korov moæe
ga preko folije. izrasti kroz zarezanu foliju
Crno polietilensko platno oko biljke. Odreæite ga
Staklene krhotine (T) Pogodno jedino za to da se prostre po tlu (vidi i str. 79). noæem ili πkarama.
Posve drugaËije od ostalih malËeva. Paleta boja, naËinjeno Nemojte prekrivati tlo dulje od nekoliko mjeseci, i pritom
od recikliranog stakla. Bez oπtrih rubova. Koristi se samo povremeno trebate micati platno kako biste propustili
preko folije. zrak i vodu u tlo. PriËvrstite ga tako da ukopate rubove
u zemlju, ili ga opteretite teπkim komadima poput greda
Kokosove ljuske (J) ili automobilskih guma.
Otpadni proizvod u industriji Ëokolade. Nastrite sloj debeo
najmanje 5 cm. Zatim lagano zalijte da se povrπina
navlaæi. Viπe duπika nego u malËevima drvenog podrijetla.

J Jednogodiπnji malËevi za gredice s jednogodiπnjim ili trajnim biljkama.

T MalËevi za gredice s trajnicama. B Biorazgradivi, najbolji izbor.
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO 12/8/09 11:52 AM Page 78

98 ZDRAVLJE BILJAKA

ÆIVOTINJE KOJE SE HRANE ©TETO»INAMA U VRTU

,Nematode ,Stonoge
Parazitski kolutiËavci mikroskopske Uglavnom su grabeæljivci koji
su veliËine; mogu biti bioloπki se kreÊu nisko, i razlikuju se od
agensi (vidi suprotnu stranicu) za dvojenoga, koje su biljojedi, po
suzbijanje puæeva golaÊa i æiπka tome πto imaju samo jedan par
vinove loze. Parazitiraju na nogu po segmentu. Takoer,
specifiËnim domaÊinima a potpuno kreÊu se mnogo bræe od
su bezopasni za druge organizme. dvojenoga. Stonoge se hrane
Na ovoj se slici vidi Heterorhabditis puæevima golaÊima i njihovim
kako se razmnoæava u tijelu æiπka jajima, te kukcima koji æive u tlu.
vinove loze.

Grabeæljivi kukci . Zlatooke .

Mnogi kukci iz nekoliko LiËinke su proædrljivi grabeæljivci,
porodica (uglavnom capsidae a hrane se lisnim uπima i sliËnim
i Anthocoridae) jesu grabeæljivci kukcima, kojih mogu pojesti i do
hrane se drugim kukcima 300 tijekom razvoja. Potaknite
biljojedima; oni su posebno njihovo prezimljavanje tako da
vaæni u voÊnjacima. Desno; postavite kutije za zlatooke (vidi
kukac iz porodice Anthocoridae, str. 192.). Mogu se nabaviti
nimfa napada malu lisnu uπ. njihova jajaπca, jer su oni agensi
za bioloπko suzbijanje πtetnika
(vidi suprotnu stranicu). Desno:
zelena liËinka zlatooke hrani se
kalifornijskim tripsom.

,Osolika muha ,Grabeæljive liËinke

LiËinke mnogih Ëestih vrsta hrane Razne vrste sitnih muπica imaju
se uglavnom na biljnim uπima. grabeæljive liËinke koje se kreÊu
Njihova je boja razliËita ali obiËno i hrane iskljuËivo lisnim uπima.
je svijetla. PodsjeÊaju na spljoπtene Neki se mogu nabaviti kao
crviÊe za ribiËki mamac. Odrasle bioloπki agensi za suzbijanje
moæete privuÊi sadeÊi biljke s πtetnika (vidi suprotnu stranicu).
otvorenim cvjetovima. Ovdje se, Lijevo: LiËinke Aphidoletes
brojne jarkozelene liËinke hrane napadaju zajednicu lisnih uπi.
lisnim uπima na ruæinim izbojima.

Muha iz porodice Osice .

Tachinidae . Odrasle æenke samotniËkih vrsta
Odrasla æenka ove muhe, koja poput ove osice (desno) prikupljaju
veoma podsjeÊa na kuÊnu muhu, πtetne kukce kako bi osigurale
lijeæe jaja na ostalim domaÊinima hranu za potomstvo; privucite ih
kukaca ili pokraj njih, naroËito dræeÊi hrpu trulih klada, koje Êe im
se to odnosi na leptire i liËinke posluæiti za gnijeæenje. Druπtvene
moljca, a liËinke ili kukuljice ose su takoer korisni grabeæljivci
razvijaju se kao paraziti na u proljeÊe i rano ljeto, dok odrasle
domaÊinu. Odrasle primjerke æenke prikupljaju πtetne kukce da
moæete privuÊi biljkama s nahrane potomstvo; ipak, i same
otvorenim cvjetovima. postanu πtetnici na zrelome voÊu
kasno ljeti i u jesen.
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO 12/8/09 11:52 AM Page 79

PRIRODNI GRABEÆLJIVCI 99

,Parazitska osica ,Kornjaπi

Odrasla æenka lijeæe jaja u druge Mnoge vrste trËaka (vidi ljubiËasti
kukce i liËinke se razvijaju kao trËak, str. 35) jesu grabeæljivci joπ
paraziti, ubijajuÊi domaÊina. dok su liËinke, a i kad odrastu
VeÊina vrsta kukaca ima posebne i hrane se obiËnim i puæevima
osice Ëije su liËinke na njima golaÊima u svim razvojnim
paraziti. Moæete ih uglavnom stupnjevima, te kukcima koji
nabaviti kao bioloπke agense za æive na tlu. Kusokrilac (vidi lijevo)
suzbijanje πtetnika (vidi suprotnu sliËan je trËku; mnoge vrste
stranicu). Lijevo: Apantales dobro lete i hrane se nizom
glomeratus, vaæan grabeæljivac πtetnih biljojeda. Privucite ih
liËinki kupusova bijelca. πto manjim uznemiravanjem
tla i upotrebom malËeva.

Boæje ovËice . Grinje .

I odrasle boæje ovËice (bubamare) Mnoge grabeæljive grinje hrane
i liËinke hrane se lisnim uπima se uglavnom kukcima biljojedima.
i ostalim πtetnim kukcima koje Mnogi se mogu nabaviti kao
love. I one se mogu nabaviti bioloπki agensi za suzbijanje
kao bioloπki agens za suzbijanje nametnika (vidi suprotnu stranicu).
πtetnika (vidi suprotnu stranicu). Phytoseiulus persimilis (desno)
Desno: liËinka boæje ovËice hrani je agens za bioloπko suzbijanje
se zajednicom crna bobova uπ. crvenog pauka; ovdje se hrani
jajima crvenog pauka.

,Laæipauk ,Pauci
Ovo su lutajuÊi grabeæljivci Svi su pauci grabeæljivci i hrane se
srodni paucima s dugim i tankim kukcima i ostalim Ëlankonoπcima,
nogama, koji æive na tlu; za razliku iako je naËin na koji love razliËit,
od pauka tijelo im se sastoji od jer ne rabe svi pauci mreæu kao
jednog dijela. zamku. Pauke se moæe razlikovati
od laæipauka (sasvim lijevo) prema
njihova dva jasno odvojena dijela
tijela.

Æabe, krastaËe Guπteri .

i daædevnjaci . Mnoge vrste hrane se iskljuËivo
Odrasle jedinke svih ovih kukcima i ostalim πtetnim
æivotinja hrane se mnogim beskraljeænjacima, ukljuËujuÊi
vrstama πtetnika; u mladosti obiËne i puæeve golaÊe. Desno:
æive u vodi, pa vam za njih odrasli sljepiÊ (guπter bez nogu),
treba jezerce (vidi str. 198 ∑ 201). hrani se uglavnom puæevima
Desno: odrasla obiËna æaba, golaÊima.
koja æivi svagdje gdje postoji
plitka povrπina slatke vode.
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO 12/8/09 11:52 AM Page 80

156 DRVE∆E, GRMLJE I PENJA»ICE

Gdje rezati
Odreæite pod kutem (na vrhu)
neposredno iznad pupa koji raste
prema van. GranËicu s nasuprotnim
pupovima (gore) treba odrezati
ravno, πto je moguÊe bliæe pupovima.
Orezivanje drveÊa,
grmova i ruæa
Kao dio opÊih higijenskih mjera, redovito
provjeravajte ima li na granama mrtvog ili bolesnog
drva.Takve dijelove treba odrezati, πto spreËava
πirenje bolesti.
Kroπnja se oblikuje orezivanjem, obiËno kod
mladih biljaka, a pritom se ispravlja oblik gdje je
to potrebno.To se moæe primijeniti i na mjestima
gdje je zrela biljka prerasla prostor ili kad se
odstrani susjedna biljka, pa biljci koja je ostala,
kroπnja bude nepravilna.
Orezivanje radi pomlaivanja ili obnavljanja,
potaknut Êe grm ili drvo na rast novih snaænih
izboja.
Dobro razmislite prije orezivanja. Naime,
trebate biti sigurni da Êe to popraviti oblik
grma. OpÊenito, reæe se odmah iznad pupa koji
je okrenut prema van. Ako se odreæe grana iznad
pupa koji je okrenut prema unutra, novi izboj
raste prema unutraπnjosti grma, i pokvarit Êe
njegov prirodan oblik, postat Êe guπÊi i grane
neÊe imati dovoljno zraka, pa Êe se poveÊati
vjerojatnost za pojavu bolesti.Takoer, grane
koje rastu na unutraπnju stranu, primit Êe manje
izravnog svjetla, πto znaËi da Êe biti slabe
i nepravilne.
Kada orezivati
Ako niste sigurni kada je najbolje vrijeme za
orezivanje grmova, pazite na vrijeme cvatnje.
Grmovi koji cvatu u proljeÊe, npr. forzicija, proizveli
su cvjetne pupoljke duæ stabljike prethodne jeseni.
Ti se pupoljci otvaraju i cvatu u proljeÊe. Kad
cvatnja prestane, grm Êe poËeti rasti; to je vrijeme
za orezivanje. Grmovi koji cvatu krajem proljeÊa
i ljeti, poput pajasmina (Philadelphus), poËet Êe rasti
poËetkom proljeÊa. Stvorit Êe nove izboje, koji Êe
dobiti cvjetne pupove poËetkom ljeta. Pajasmin
se moæe orezivati u svako doba nakon πto u jesen
otpadne liπÊe, pa do kasne zime. Æelite li ËvrπÊu
biljku, bolje ju je orezati krajem zime, jer Êe guste
grane zarobiti zrak i stvoriti zaπtitnu mikroklimu
tijekom hladnog vremena.
Kako orezivati
OpÊenito, jako moæete orezati drveÊe i grmove koji
narastu viπe od 30 cm u sezoni. ©to se takve biljke
jaËe oreæu, snaænije se obnavljaju. Biljke koje rastu
sporo, manje od 30 cm na godinu, ne reagiraju
dobro na jako orezivanje. Zato nemojte orezivati,
osim ako to nije nuæno. Svaki rez koji napravite,
mora biti njeæan, i njime morate popraviti oblik.

OREZIVANJE GRMOVA
Grmovi koji dobro podnose jako orezivanje jedanput na godinu Grmovi koji trebaju samo lagano orezivanje

Budleja davidii, Balternifolia Acuba japonica i kultivari

kariopteris æutika
Cornus alba i C. stolonifera Buxus sempervirens
kultivari muπmulica
deucija likovac (desno)
eukalipt magnolije
forzicija Potentilla fruticosa i kultivari
fuksija biljke iz roda Prunus
hortenzija rododendroni
pljuskavica Taxus baccata
pajasmin bekovina
ruæe
Ovi se grmovi mogu jako
maline, kupine
orezivati da bi se pomladili,
vrba (neke vrste)
ali im treba nekoliko godina
da se potpuno obnove.
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO
OBNOVA TRAVNJAKA
1. Pokosite visoku travu. Za to Êete vjerojatno
trebati snaænu motornu kosilicu, s noæevima
postavljenim u gornji poloæaj. Pokosite travnjak
i pokupite pokoπenu travu. Malo spustite noæeve
i ponovno pokosite. Nastavite dok trava ne ostane
visoka 5 cm.
2. Pograbljajte travnjak, i pritom odstranite sve
ostatke pokoπene trave i hrpice sijena. BuduÊi da
to ostavlja veoma neurodnu povrπinu, pokosite
joπ jedanput.
3. Izvadite veliki korov rukama. Provjerite pH
vrijednost tla. Ako je pH ispod 5,5 ∑ 5,6, posipajte
vapnom kako biste opet dobili pH vrijednost
oko 7.
4. Napunite sve udubine kompostom za lonËanice,
pa posipajte malo sjemena trave po vrhu. Ona Êe
izrasti i sakriti udubine.
5. Upotrijebite odgovarajuÊe gnojivo za travnjak
jednoliko po cijeloj povrπini.
12/8/09 11:52 AM Page 81
PROBLEMI NA TRAVNJAKU 181
6. Ako je podruËje previπe mokro, alatom za
prozraËivanje travnjaka izbuπite okomite rupe
duboke 15 do 20 cm po Ëitavom travnjaku,
te u rupe ubacite grub pijesak da poboljπa
ocjeditost tla.
7. Popravite svako ogoljelo mjesto, proite
preko njega grabljama za travnjak da odstranite
kamenËiÊe, uvelu travu, i korov, te da razrahlite
povrπinu tla. Dodajte kompost za lonËanice da
izravnate povrπinu, ako je to potrebno. Posijte
odgovarajuÊu mjeπavinu sjemena, i odræavajte
ga vlaænim dok ne proklije.
8. U sljedeÊim tjednima ËeπÊe kosite, barem
jedanput ili dva puta na tjedan.
9. Slijedite godiπnji reæim njege opisan na
str. 178 ∑ 179, da biste odræali travnjak u
odliËnom stanju, potaknuli jak rast trave
i suzbili korov. Postupno zapunite rupe
i izravnajte izboËine, i svake jeseni udubine
posipajte kompostom za lonËanice.
PROBLEMI NA
TRAVNJAKU
Mnogi problemi s travnjakom
mogu se rijeπiti primjenjujuÊi
standardne metode za uzgoj
travnjaka.
1. Gliste pomaæu rastu trave,
no njihov izmet moæe biti
problem ako se utaba i stvrdne.
Rasprπite izmet glista kad je
suh, brezovom metlom.
2. Voda koja se zadræava nakon
jakih kiπa moæe biti znak
stvrdnute zemlje ili slabe
ocjeditosti. Pokuπajte to
1 2
1 ublaæiti buπeÊi rupe alatom
za prozraËivanje travnjaka.
3. SprijeËite nastanak debelog
sloja mahovine, tako da je
odstranite grabljama ili izreæete
noæem. Prepoznajte uzrok
nastanka mahovine i pokuπajte
ga ukloniti, da se opet ne
pojavi.
4. Korov koji raste u rozetama
poput trpuca, teπko je pokositi
jer se πiri nisko uz zemlju.
Najbolje je rjeπenje da svaki
pojedinaËno iskopate rukom.
Stari kuhinjski noæ, idealan
je alat za to.
3
1 41
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO 12/8/09 11:52 AM Page 82
210 VRT U POSUDAMA
Uzgoj povrÊa i zaËinskoga
bilja u posudama
Skoro se sve povrÊe moæe uzgajati u posudama.
U veÊim Êe posudama, na odgovarajuÊem poloæaju,
uspijevati Ëak i tikvice, rajËice, krumpir i patlidæan.
U njima se mogu uzgajati bilo kombinacije razliËitih
biljaka kao πto su salata, mladi luk, blitva, niski grah
mahunar, repa, mrkva, rotkva i kineski kupus, ili viπe
biljaka samo jedne vrste. Izbjegavajte povrÊe duboka
korijena, kao πto je pastrnjak, zatim ono duge uzgojne
sezone i spora rasta, poput cvjetaËe i kelja pupËara ili
pak velike potroπaËe vode i hraniva, kao πto su tikve.
Lijepo i korisno
Ne zaboravite kako i povrÊe moæe bili lijepo te da i
posuda s jestivim biljem moæe privlaËiti pozornost baπ
kao i ona s ukrasnim. Meu povrÊe moæete posaditi i
zaËinsko bilje te jestivo cvijeÊe. Uzgoj u posudama
najkorisniji je onim biljkama kojima ne odgovara tlo u
vaπemu vrtu. Ako je ono, na primjer, zbijeno i glinasto,
ruæmarin, kadulju i majËinu duπicu lakπe Êete uzgojiti
u posudi ispunjenoj ocjeditim supstratom za lonËa-
nice. U hladnijim se podnebljima bosiljak moæe u
stakleniku posijati u lonËiÊe, koji se kasnije, u toplijem
dijelu godine, premjeste na sunËano mjesto u vrtu.
Uzgajajte tako i jednogodiπnje cvijeÊe koje moæe
biti jestivo (neven) ili privlaËiti prirodne neprijatelje
biljnih πtetnika (Convolvulus tricolor).
POTREBNE ZAPREMNINE
SUPSTRATA
Patlidæan 10 l po biljci
Niski grah 2,5 l po biljci
Repa, korabica Najmanja
dubina supstrata je 20 cm;
razmak meu biljkama
7,5 ∑ 10 cm
Lisnata i rebrasta blitva
4 l po biljci.
Tikvice 30 ∑ 40 l po biljci
Paprika (slatka) 5 l po biljci
RajËica 15 l po biljci
VeliËina posuda i uzgojni supstrat
Razno povrÊe ima razliËite zahtjeve glede supstrata u ko-
jemu Êe rasti. Sadnice salate (v. str. 332) mogu se uzgojiti
i u veÊ upotrijebljenu supstratu, dok veliki potroπaËi
hraniva zahtijevaju plodniji supstrat (v. Uzgojni supstrat,
str. 114 ∑ 117). OpÊenito je bolje πto je posuda veÊa jer
povrÊu za dobar rast treba velika koliËina hraniva i stalna
opskrba vodom. Uzgajate li u jednoj veÊoj posudi viπe
biljaka, lakπe Êete ih njegovati, a moæda Êe i bolje
napredovati nego da su posaene svaka u svoju posudu.
BuduÊi da posude postoje u svim veliËinama i
oblicima, lakπe ih je opisivati prema zapremnini nego
prema veliËini, dubini ili promjeru (v. primjere dolje
lijevo). Zapremninu svojih posuda procijenite stavljajuÊi
u njih supstrat s pomoÊu neke posude poznate
zapremnine. OpÊenito, neka posude budu duboke
najmanje 20 cm. Sadnice zelene salate mogu se uzgajati
i u pliÊim posudama ili lonËiÊima, sve dok ih dovoljno
zalijevate.Velikim je potroπaËima hraniva, kao πto su
rajËice i tikvice, potrebna posuda duboka najmanje
25 ∑ 30 cm. U posudama dobro uspijeva i mrkva, koju
se tu pokrivanjem lako moæe zaπtititi od mrkvine muhe.
Za rane kultivare kao i one kratka ili okrugla korijena,
kao πto su ‘Little Finger’,‘Thumbelina’ i ‘Planet’,
odaberite posude duboke najmanje 15 cm. Najprije
povadite najveÊe mrkve, a ostale neka rastu dalje.
SAVJETI ZA UZGOJ
• Za bræi poËetak rasta sijte biljke najprije
u kontejnere, a ne izravno u posude.
• Ne dopustite da se supstrat osuπi. Mnoge biljke
zbog nepravilne opskrbe vodom prerano procvatu
ili im se tkivo raspuca.
• Glinene lonËiÊe obloæite nepromoËivim
materijalom kako biste smanjili gubitak vode.
• Birajte niske ili patuljaste kultivare.
• Za prihranjivanje se, prema potrebi, koristite
osnovnim tekuÊim gnojivom ili onim bogatim
kalijem (v. stranicu 206). Ekstrakt morskih alga
ubrzat Êe rast bilja.
• U poglavlju Uzgoj povrÊa, A ∑ Æ, na str.
337 ∑ 366 navode se potrebe svake vrste povrÊa
za hranivima. Moæete se tim podacima posluæiti
i pri uzgoju u posudama.
76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO
Desertne jabuke
Za uspjeπan uzgoj u posudi
odaberite kultivar zbijena rasta.
Za kvalitetno Êe opraπivanje veÊine
jabuka i kruπaka biti potrebna
najmanje dva razliËita kultivara.
12/8/09 11:52 AM Page 83
Uzgoj voÊa u posudama
Iako se veÊina vrsta voÊa moæe uzgajati u posudama,
ono zahtijeva redovitu njegu da bi dobro napredo-
valo, cvalo i donosilo plodove.To znaËi, primjerice,
da nije dobro ostaviti ga ljeti samo dok smo na
godiπnjem odmoru. Naravno da Êe voÊe u posudama
donositi manje prinose od onoga koje rastu u vrtu,
a æivjet Êe i znatno kraÊe.
Koje voÊe odabrati
U posudama dobro uspijeva smokva, koja uspjeπno
rodi jedino kad joj je razvoj korijena ograniËen.
Jabuke, πljive, kruπke, treπnje i viπnje u posudama
rode, a i ugodne su oku. Osjetljivijem voÊu, poput
marelica, nektarina i juænoga voÊa, osobito pogoduje
moguÊnost premjeπtanja posuda. Prezimiti mogu u
sigurnosti staklenika, a topliji dio godine provesti na
zraku u vrtu. Provjerite potrebe voÊa koje sadite s
obzirom na opraπivanje. Ako nije samooplodno, moæda
Êete, radi uroda, morati posaditi viπe biljaka iste vrste.
U posudama nije potrebno ograniËavati rast voÊaka
s pomoÊu podloga slabijega rasta.VeÊ Êe sam skuËen
prostor u kojem se razvija korijen odræati biljke
manjima. ©toviπe, dobro je koristiti bujne podloge,
jer iz njih rastu ËvrπÊa i otpornija stabla. Na træiπtu
VO∆E ZA UZGOJ U POSUDAMA
VoÊe
Jabuka
Kruπka
Treπnja
©ljiva
Breskva i nektarina
Smokva
Borovnica
Ribizi i ogrozd
Vinova loza
Jagode
UZGOJ VO∆A U POSUDAMA 212
SAVJETI ZA UZGOJ
• Nikad ne dopustite da se supstrat isuπi.
• VoÊu uzgajanu u posudama naite sunËano
i zaklonjeno mjesto.
• Svakih tjedan ili dva okreÊite posude smjeπtene
uza zid.
• BuduÊi da biljke u posudama ne mogu ponijeti
velik urod, plodove prema potrebi prorijedite.
se mogu nabaviti i patuljaste breskve i nektarine,
idealne za ljetni smjeπtaj u poploËenu dvoriπtu.
Od bobiËastog voÊa za posude najprikladnije su
jagode. MoguÊe je uzgajati i borovnice jer je u po-
sudama jednostavno osigurati kiselo tlo. Mala stabalca
ogrozda i ribiza dopadljiva su u posudama, a lako ih
je i obirati. SliËno je i s vinovom lozom (v. str. 263).
BuduÊi da maline donose plod na najmlaim πibama,
odaberite one koje rode ujesen. Moæda Êete svake
godine morati saditi nove. Kupine i razni kriæanci
kupina jednostavno su prebujni za uzgoj u posudama.
Koriπtenje komposta u posudama
Biljke sadite kao bilo koje druge lonËanice, u posude
5 ∑ 8 cm πire od korijenove bale.
Uvjeti za uzgoj u posudama
Odaberite kultivare zbijena rasta uzgojene na podlogama M26
ili MM106; kroπnju oblikujte u piramidu ili vazu.
Kultivari zbijena rasta na podlogama dunje Quince A ili C;
kroπnju oblikujte kao piramidu ili vazu
Samooplodni kultivari na podlozi Colt;
kroπnju oblikujte kao piramidu
Samooplodni desertni kultivari na podlogama Pixy ili St. Julien;
kroπnju oblikujte kao piramidu
Prirodno patuljasti kultivari ili tradicionalni kultivari na podlozi
St. Julien A; kroπnju oblikujte kao piramidu ili vazu.
Posuda promjera 38 cm; oblikujte je u grm s viπe provodnica
i uklanjajte starije izdanke kako bi mladi bolje rasli.
Dobro ocjedit kompost niske pH vrijednosti (4 ∑ 5,5).
Lijepo izgledaju oblikovani u stabalca.
Oblikujte je u stabalce; svake tri godine posadite novu biljku.
Svaku pojedinu biljku posadite u posudu promjera 15 cm, ili ih
posadite viπe u jednu veÊu posudu; sadite ih krajem ljeta; preko
zime ih dræite na otvorenome; rode samo jednu godinu. Nakon
toga ih moæete presaditi u vrt.
228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd 12/8/09 11:55 AM Page 228

228 VRTLARSTVO U ZA©TI∆ENU PROSTORU

Savjeti za uzgoj u zatvorenome

PRIRODNO
SUZBIJANJE ©TETNIKA
Uvjeti u zatvorenu i zaπtiÊenu
stakleniku ili plasteniku
savrπeni su za bioloπko
suzbijanje πtetnika njihovim
mikroskopskim prirodnim
neprijateljima. Njima se moæe
boriti protiv cvjetnih πtitastih
moljaca (slika na vrhu),
crvenog pauka, uπi, resiËara,
æiπka vinove loze, πtitastih uπi
i puæeva golaÊa.Viπe podataka
potraæite u poglavlju Zdravlje
biljaka na str. 100.
Biljke u zatvorenome zaπtiÊene su od nepovoljnih
vanjskih uvjeta, ali i potpuno ovise o vrtlaru, tj.
vama, kad je rijeË o hranivima i vodi te zaπtiti
od πtetnika. ©tetnicima takoer odgovara zatvoren
prostor, pruæajuÊi im ugodna skloniπta kao i obilje
hrane. Jednako tako, zaboravite li samo jedan dan
na vrijeme provjetriti, ili zatvoriti, biljke mogu
pretrpjeti πtete od prevelike vruÊine ili vlage. Zato je
u zatvorenome vrlo vaæno stvoriti uvjete u kojima
Êe napredovati biljke, a ne πtetnici i bolesti.
Mikroklima
OdgovarajuÊu temperaturu odræavajte izolacijom i pro-
zraËivanjem ∑ zasjenjivanje ostavite za krajnju nuædu.
• Pokrove od agrotekstila precizno iskrojite. Za jaËih
mrazeva osjetljive biljke pokrijte u jednom sloju ili
viπe slojeva.
• Nabavite termometar za kontrolu najniæe i najviπe
temperature kako biste mogli najbolje isplanirati
potrebe za prozraËivanjem i izolacijom.
• Za toplijih zimskih dana otvorite sve otvore za
prozraËivanje, ali ih nemojte zaboraviti ponovno
zatvoriti sredinom popodneva. Ako ih neÊete
moÊi zatvoriti, bolje je uopÊe ih ne otvarati.
• Kad nakon toplih dana slijede hladne noÊi,
plastenik zatvorite puno prije zalaska sunca,
kako bi se na pokrovu zadræala kondenzirana vlaga.
Ona pruæa dodatnu toplinsku izolaciju.
Higijena
• Odræavajte ËistoÊu na visokoj razini. U uzgojnom
prostoru ne dræite prazne lonËiÊe i sliËan materijal.
• Neka staklo ili drugi pokrovni materijal budu Ëisti.
Moæda Êete ih trebati prati i nekoliko puta godiπnje.
• Police i ostale unutraπnje elemente ispraznite i
oribajte barem jednom godiπnje. Perite ih vruÊom
sapunicom i isperite jakim mlazom vode.
• U stakleniku i plasteniku nemojte puπiti.
• Mrtve i oboljele dijelove biljaka odreæite.
OËistite πkare prije no πto prijeete na drugu biljku.
• Odmah uklonite i bacite na otpad sve uvenule
biljke i one koje su zahvaÊene boleπÊu ili πtetnicima.
Bolesti i πtetnici
• Kad god je moguÊe, uzgajajte biljke iz sjemena
i sadnica iz vlastita vrta kako biste izbjegli rizik
od unoπenja πtetnika i bolesti.
• Kupljene biljke i supstrat u kojemu rastu dobro
pregledajte. Dræite ih tjedan ili dva na izoliranu
mjestu prije unoπenja u staklenik ili plastenik.
• Primjenjujte plodored kako biste izbjegli
nakupljanje bolesti i πtetnika u tlu.

Dodatna izolacija
Zatvorite li vrata plastenika
ranije, na unutraπnjoj Êe se strani
pokrova, zbog hlaenja vanjskoga
zraka, kondenzirati vodeni sloj.
On Êe sprijeËiti znatniji noÊni
pad temperature.
228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd
• Svakodnevno pregledavajte biljke ne biste li uoËili
πtetnike ili znakove bolesti. U zatvorenu se prostoru
problemi pojavljuju gotovo preko noÊi.
• Biljke podloæne napadima crvenoga pauka vlaæite
ljeti vodenom maglicom.
• Pojavljivanje πtetnika pratite s pomoÊu æutih
ljepljivih ploËa.
• Za suzbijanje Ëestih πtetnika primijenite bioloπke
metode (v. str. 100). Ako je rijeË o leteÊim
≈pomoÊnicima√, prije njihova uvoenja uklonite æute
ljepljive ploËe.
Supstrat, kompost i prihranjivanje
• Uvijek kad je moguÊe, biljke uzgajajte na
gredicama, a ne u posudama ili uzgojnim vreÊama.
• Zdravlje i plodnost supstrata odræavajte metodama
organskoga uzgoja.
• Biljke redovito i prema potrebi presaujte kako im
posude ne bi postale pretijesne a supstrat iscrpljen.
Tako Êete i πtetnike odræati na odstojanju.
Zalijevanje
• Izgled povrπine zemlje nije uvijek dobar pokazatelj
razine vlage. Provjerite i dublje slojeve. Kod posuda
se procjena moæe donijeti temeljem njihove teæine.
• Na jednome kraju uzgojne vreÊe napravite otvor
kroz koji Êete opipati vlaænost supstrata.
12/8/09 11:55 AM Page 229
SAVJETI ZA UZGOJ U ZATVORENOME 229
PRIMJENA BALA SLAME
Korijenje rajËice u balama
slame nalazi dodatan prostor
za πirenje, kao i zalihe vlage.
Koristite samo slamu dobivenu
organskim uzgojem jer su
rajËice vrlo osjetljive na ostatke
kemijskih sredstava. Potopite
bale u vodu pa ih pognojite
organskim gnojivom bogatim
duπikom kako bi kroz dva ili tri
tjedna poËele s razgradnjom.
Umotate li ih u foliju ili vreÊe,
zadræavat Êe viπe vlage i topline,
ali ljeti trebate zbog korijenja
paziti da se ne pregriju. Svaku
biljku rajËice posadite u vlastitu
hrpicu supstrata na povrπinu
bale. Cijele ih sezone dohra-
njujte kao πto biste Ëinili da
rastu u posudama ili uzgojnim
vreÊama.
• Kad god moæete, zalijevajte ujutro, a ne naveËer.
• Zalijevajte supstrat, a ne biljke.
• Kanta za zalijevanje trebala bi imati dug vrat,
a rozeta za rasprπivanje vodenoga mlaza, koja se
moæe i skinuti, mnogo malih rupica. Postoje
i kante s ventilom za zaustavljanje mlaza,
zahvaljujuÊi kojemu se moæe preciznije zalijevati.
• Kad god moæete, koristite se kiπnicom, osim kad
zalijevate sjeme i mlade klijance. Zbog njihove
osjetljivosti na bolesti, bolje ih je zalijevati ËiπÊom,
vodovodnom vodom.
• Prije no πto je upotrijebite, vodovodnu vodu
ostavite nekoliko sati stajati u stakleniku. Ona Êe se
tako ugrijati, a iz nje Êe ispariti πtetan klor.
• Sjeme i sijance zalijevajte odozdo, u podloæak ili
umaËuÊi posude u vodu. Dovoljno su vode primile
kad se povrπina supstrata navlaæi.
• Povremeno provjeravajte uËinkovitost zalijevanja
≈vaæuÊi√ rukom po jednu posudu iz prednjeg reda,
zadnjeg reda i u sredini police ili stola. Rubovi
gredica obiËno zalijevanjem prime manje vode od
njihove sredine.
• Za vruÊa vremena navlaæite ujutro sav slobodan
prostor kako biste povisili vlaænost zraka.
• U jesen odræavajte lisnate dijelove biljaka suhima.
• Zimi se koristite manjom kanticom za zalijevanje
kako biste biljke lakπe zalili manjim koliËinama vode.
228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd
230 VRTLARSTVO U ZA©TI∆ENU PROSTORU
Iskoristite okvir
Velika je prednost okvira πto πtiti
od hladnoÊe, a moæe se i izvrsno
provjetriti.To je osobito korisno
æelite li u njemu oËvrsnuti biljke.
Okvirima se mogu od prevelike
zimske hladnoÊe zaπtititi reznice
drvenastog bilja kao i sanduËiÊi
zasijani sporoklijajuÊim sjemenom
drveÊa i drugoga bilja otporna na
hladnoÊu. Zimsku zaπtitu od kiπe
u njima mogu naÊi lonËiÊi s biljkama
za kamenjare, kao i niske
lukoviËaste biljke.
12/8/09 11:55 AM
Negrijani okviri i razni pokrovi
Hladni (negrijani) okviri i razni pokrovi pruæaju
vrijednu privremenu ili dugotrajnu zaπtitu ukrasnog
i jestivog bilja. Jeftiniji su i svestraniji od staklenika
i plastenika, a i zauzimaju manje mjesta.
Negrijani okviri
Stranice tradicionalnoga hladnoga okvira drvene su
ili su izvedene od opeke. Pokriven je nakoπenim
ostakljenim drvenim oknom. Radi razliËitih potreba
za prozraËivanjem, taj se pokrov moæe malo podiÊi i
poduprijeti, ili potpuno ukloniti. Danas se takav okvir
teπko moæe naÊi u trgovinama, ali ga je jednostavno
izraditi. Upotrijebite li stare opeke, staklo ili drvenu
grau, bit Êe vrlo jeftin.Treba li smanjiti optereÊenje
konstrukcije ili poveÊati razinu sigurnosti, umjesto
stakala mogu se koristiti moderni prozirni materijali
poput polikarbonata. Okvir koji sami izraujete moæe
se znatno bolje prilagoditi raspoloæivu prostoru. Pri
gradnji okvira podignite drvene stranice na opeke kako
biste im produæili vijek smanjujuÊi moguÊnost truljenja.
Moderan je okvir lagane aluminijske konstrukcije,
a sve su mu povrπine prozirne. Izgleda poput malena
staklenika. PraktiËniji su iz viπe razloga, izmeu
ostaloga i zato πto se lako prenose, ali nisu toliko
Ëvrsti niti Ëuvaju toplinu kao oni starinski.
Page 230
Okvir smjestite na poloæaj osunËan zimi i u
proljeÊe. Ljeti ga moæete zasjeniti, a zimi, ako je
potrebno, dodatno zaπtititi od hladnoÊe. Namjeravate
li bilje u okviru saditi izravno u tlo, pripremite ga u
skladu s potrebama toga bilja. Namjeravate li u njega
smjestiti lonËanice, na tlu Êe biti koristan sloj πljunka.
Ispod πljunka moæete postaviti foliju koja prijeËi
razvoj korova. Dobro je uËvrstite uz stranice okvira
pa Êe ujedno djelovati i kao zaπtita od puæeva.
Pokrovi
Pokrovi se prema potrebi mogu premjeπtati u vrtu.
Ima ih raznih oblika, veliËina i cijena. Pokrovi
u obliku tunela, poduprti metalnim ili plastiËnim
lukovima, predvieni su za pokrivanje cijeloga reda
biljaka. Nekima se od njih gredica se moæe prekriti
u cijeloj svojoj πirini (1,2 m). Ako je svrha pokrivanja
zaπtita od πtetnika, onda se umjesto prozirna pokrova
preko lukova moæe prebaciti mreæa. Postoje vrste
pokrova koje se na manjim povrπinama mogu koristiti
pojedinaËno, ili se viπe njih moæe spojiti za pokrivanje
cijeloga reda.Tradicionalni se pokrovi u obliku zvona,
osmiπljeni za pokrivanje pojedinaËnih biljaka, danas
izrauju i od umjetnih materijala.
Pri odabiru pokrova vaæan je oblik, visina, πirina,
moguÊnost prozraËivanja, stupanj zaπtite od hladnoÊe,
jednostavnost prenoπenja i zalijevanja biljaka. Pokrovi
u obliku slova A ostavljaju biljkama uz rubove manje
prostora za rast u visinu. ©iri pokrovi okomitih
stranica stoga su svestraniji.
Kakav pokrov odabrati
Tradicionalni su stakleni pokrovi ljepπi te, u usporedbi s
modernima, bolje propuπtaju svjetlo i πtite od hladnoÊe.
©TO SVE MOÆEMO S POMO∆U OKVIRA
• OËvrsnuti sijance i presadnice.
• Zaπtititi sanduËiÊe i posude zasijane
sporoklijajuÊim sjemenom drveÊa
i divljeg cvijeÊa iz prirode.
• Uzgajati osjetljive vrste poput dinja.
• Uzgajati rane i kasne salate.
• Zaπtititi gredicu s rasadom kupusnjaËa.
• Preko zime zaπtititi reznice drvenastoga bilja.
• Od zimskih kiπa zaπtititi lonËiÊe s biljkama za
kamenjare.
228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd
Takoer je kroz njih lakπe vidjeti πto se s biljem dogaa.
S druge strane, pokrovi od umjetnih materijala jeftiniji
su, laganiji i otporniji na oπteÊenja. Nedostatak im je
slabija izolacija (osim kod onih dvostrukih stijenki), a i
vjetar ih lakπe otpuπe. Umjetni materijali, osobito folija,
nisu ni toliko trajni. Zbog izloæenosti svjetlu postaju
krhki i zamuÊuju se. Neki su umjetni materijali, kakvi
se nalaze na kvalitetnijim modernim pokrovima,
otporniji na takvo djelovanje sunca.
Utjecaj pokrova na radove u vrtu
VeÊinu Êete vrsta pokrova morati ukloniti æelite li
zaliti biljke pod njima. Neki su od njih prilagoeni
tako da ih radi zalijevanja ne treba uklanjati, ali
je biljke vaæno i redovito pregledavati. MoguÊnost
provjetravanja pokrova vaæna je zbog opasnosti od
pregrijavanja, moguÊnosti oËvrsnjavanja biljaka te
davanja prolaza kukcima opraπivaËima. Neki pokrovi
imaju na stranicama otvore koji se mogu jednostavno
otvoriti ili zatvoriti. Da bi bili uËinkoviti, moraju biti
odgovarajuÊe veliËine s obzirom na povrπinu pokrova.
12/8/09 11:55 AM Page 231
ZA©TITNI SANDUCI, ZVONASTI I DRUGI PREKRIVA»I BILJAKA 231
RAZNE NAMJENE POKROVA
• Proljetno zagrijavanje tla prije sjetve ili sadnje.
• JaËanje presadnica.
• Zaπtita od ptica, zeËeva i ostalih sisavaca.
• Zaπtita od kukaca.
• Zaπtita od mraza i hladna vjetra za biljke donekle
otporne na hladnoÊu.
• OËvrπÊivanje biljaka uzgajanih u stakleniku
ili plasteniku.
• Pokrivanje dijela nasada salate kako bi se produæila
sezona berbe.
• Zimska zaπtita jestivog bilja poput perπina i kupusa. 2
• Zimska zaπtita ujesen posijana cvijeÊa, npr. kokotiÊa
i razliËka.
• Ranoproljetno pospjeπivanje lukoviËastog cvijeÊa,
npr. sunovrata.
• Produæenje berbe korisna bilja i salata u ranu zimu.
• Zimska zaπtita reznica drvenastih trajnica.
• Zaπtita cvjetova jagoda od mraza (pokrov
preko dana uklonite, kako biste kukcima
opraπivaËima oslobodili put).
• Pokrivanje korisna bilja krajem zime radi ranije berbe.
• Produæenje sezone zimskih salata.
3
RAZNOLIKOST POKROVA
Razne su veliËine i oblici pokro-
va (1); Ëak se i narijetko pletene
koπare mogu upotrebljavati kao
zaπtita od ptica, zeËeva i noÊnih
mrazeva. Jednostavni ≈mini-pokr-
ovi√, plastiËne boce odrezana
dna (2), mogu zaπtititi pojedine
biljke. Pazite samo da ne biste uz
biljku ≈zaπtitili√ i pokojega puæa.
Viktorijanski stakleni pokrov (3)
ujedno i ukraπava svaki vrt.
Polikarbonatne su ploËe danas
uvelike istisnule iz uporabe
staklo, od kojega se tradicionalno
izraivao pokrov u obliku
slova A (4), prilagoen niskim
1 i grmolikim biljkama.
228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd
326 UZGOJ POVR∆A
1 umijeπavaju.Taj se posao prepuπta gujavicama i
2
1 Prekopavanje dugoroËno naruπava strukturu tla i
POSLJEDICA
PREKOPAVANJA
Ovaj pokus prikazuje kako
prekopavanje tla moæe
poveÊati zakorovljenost
iznoπenjem mirujuÊa sjemena
iz dubljih slojeva na povrπinu.
Na golu komadu tla (1), samo
je desna strana obraena.
Tri je tjedna kasnije (2), na
prekopanu dijelu proklijalo
puno viπe korova. Slabiji
razvoj korova, a time i manje
potrebna vremena za njegovo
suzbijanje, jedna je od
najveÊih prednosti metode
bez prekopavanja.
12/8/09 11:55 AM Page 232
Uzgoj bez prekopavanja tla
Ovo je jedna od metoda organskog uzgoja
primjenjiva na sve vrste povrÊa. Nakon katkad
potrebne poËetne obrade tla, ono se viπe ne
preokreÊe. PoboljπivaËi tla kod ove metode Ëesto
imaju dvije uloge te sluæe kao stelja i kao gnojivo.
Rasporeuju se po povrπini tla, ali se u njega ne
drugim organizmima u tlu. Gujavice buπenjem
hodnika poboljπavaju ocjeditost tla, a njihov
mrviËast i prozraËan izmet poboljπava mu strukturu.
Biljni materijal koji gujavice unesu u tlo razgrauju
drugi organizmi, oslobaajuÊi mineralna biljna
hraniva i tvoreÊi humus.Tlo se prilikom sijanja,
sadnje ili berbe ipak mora povrπinski obraditi,
no neusporedivo manje nego pri prekopavanju.
dovodi do poveÊanih gubitaka vlage i organske tvari.
Glavni su nedostaci metode bez prekopavanja
duæe vrijeme potrebno za poboljπavanje tla kao
i nemoguÊnost izlaganja πtetnika iz tla njihovim
prirodnim neprijateljima. Uglavnom je najkorisnije
kombinirati najbolje od obiju metoda. Prije prelaska
na metodu bez prekopavanja trebat Êe provesti
osnovnu obradu tla, primjerice ako je tlo zbito.
I kasnije se moæe povremeno prekopati, npr.
treba li ukopati zelenu gnojidbu. Ovu je metodu
najbolje kombinirati s uzgojem na gredicama
jer se tada po tlu ne hoda (v. str. 322).
Suprotno uvrijeæenu miπljenju, tlo koje se
njeguje bez prekopavanja ne zahtijeva nanoπenje
velikih koliËina materijala stelje. Kompost i
æivotinjska gnojiva dodaju se u istim koliËinama
kao i kad se tlo prekopava. Krumpir je jedini usjev
kojemu je, kako gomolji ne bi zelenjeli, potreban
posebno debeo sloj stelje (v. suprotnu str.).
Kako poËeti?
Da biste ovom metodom poænjeli najbolje rezultate,
tlo bi na samome poËetku trebalo biti dobre
strukture. Zato Êe ga moæda trebati prekopavanjem
prorahliti i ujedno mu poboljπati ocjeditost. Niste li
sigurni u kakvu vam je stanju tlo, poglavlje Tlo i njega
tla (str. 32 ∑ 61) pomoÊi Êe vam u odluci je li mu
prekopavanje potrebno i treba li ga dodatno tretirati.
Tlo s kojim nema nekih veÊih problema moæe se
odmah prestati prekopavati. U sluËaju zakorovljena
PREDNOSTI METODE BEZ PREKOPAVANJA
• Viπe nije potrebno redovito naporno
prekopavanje.
• Struktura tla se Ëuva, a s vremenom
i popravlja.
• Organizmi u tlu bujaju u stabilnim uvjetima
mirujuÊega tla.
• Znatno se smanjuje gubitak vlage i organske
tvari.
• Na povrπinu se iznosi manja koliËina sjemenki
korova.
tla ili kad gredicu pokuπavate urediti otimajuÊi
neku povrπinu livadi, tlo moæete od neæeljena bilja
osloboditi s pomoÊu stelje koja ne propuπta svjetlost.
Njezin donji sloj izvedite od kartona ili nekoliko
listova novinskog papira (v. str. 328). Prije sjetve ili
sadnje, odgovarajuÊe poboljπivaËe tla rasporedite po
povrπini jednoliko ili samo na sadna mjesta, sadite
li biljke na veliku razmaku (primjerice, bundeve).
Organska se gnojiva i vapno mogu, prema potrebi,
prije nanoπenja poboljπivaËa tla povrπinski umijeπati
grabljama.
Sjetva i sadnja
VeÊina se kultura uzgaja jednako kao i uz
prekopavanje. Povrπina tla koje se ne prekopava
postat Êe, nakon odreena vremena, savrπena za
sjetvu: usitnjena i mrviËasta. Sjeme se sije u rupe
ili u kuÊice. Presadnice se siju u rupe naËinjene
vrtlarskom lopaticom. Prije sjetve i sadnje treba
ukloniti stelju i poboljπivaËe tla koji se na mjesto
vraÊaju poπto biljke poËnu rasti.
Korovi i plijevljenje
Povrπine njegovane ovom metodom znatno se
manje zakorovljuju jer se mirujuÊe sjeme ne
iznosi na povrπinu. Organska stelja joπ dodatno
suzbija korov i zadræava vlagu u tlu, ali nije
toliko bitna.
Povrπinsko je okapanje motikom uËinkovito na
golim tlima, a postupno iscrpljuje zalihe korovnoga
sjemena.Viπegodiπnji korov treba iπËupati. Pomozite
si pritom vilama za kopanje i πto manje remetite
strukturu tla.
228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd 12/8/09 11:55 AM Page 233

UZGOJ BEZ PREKOPAVANJA TLA 327

UZGOJ KRUMPIRA
BEZ PREKOPAVANJA
U podnebljima u kojima
postoji opasnost oπteÊenja
biljke krumpira mrazom,
obiËno se kulture uzgajane bez
prekopavanja sade neπto kasnije.
Stelja usporava zagrijavanje tla
pa su biljke takvim πtetama
podloænije.
Sadnja
1. Korov suzbijte motikom
ili ga pokosite.
2. Ako je tlo suho, dobro ga
natopite vodom. Rasporedite
po njemu odgovarajuÊe
koliËine æivotinjskoga gnojiva,
komposta ili organskoga gnojiva
bogata duπikom (v. str. 40).
3. Sjemenski krumpir poloæite
na tlo, pazeÊi na potreban
razmak. Postoji li opasnost
od mraza, svakomu napravite
malo udubljenje.
4. Redove pokrijte slojem
sijena ili odstajale slame
debelim 7,5 cm.
U vegetaciji
1. Redovito provjeravajte
nasad pa izdancima krumpira,
koji u rastu zapinju za stelju
i podiæu je, pomozite da kroz
nju prou.
2. Stelju obnavljajte zastiruÊi
i prostor meu redovima.
3. Netom prije no πto se lisnati
dijelovi biljaka susjednih redova
poËnu dodirivati, nastrite joπ
jedan deblji sloj otkosa kako
gomolji ne bi pozelenjeli zbog
utjecaja sunËeva svjetla.
4. Ako je potrebno, dodajte
joπ stelje. Ptice je vole razvlaËiti,
ali su nam one u isto vrijeme
i vaæni saveznici u suzbijanju
πtetnika.
Berba
Æelite li nekoliko krumpira
za objed, jednostavno odignite
stelju i podignite ih s povrπine
tla.Vratite stelju kako bi se
normalan rast nastavio. Æelite
li povaditi cijeli nasad, stelju
pograbljajte i sakupite gomolje
(potraæite ih i u tlu). Nakraju
stelju vratite na mjesto.
 337-338_CRO.qxd:337-338_CRO 12/8/09
PovrÊe i salatno bilje, A ∑ Æ
ArtiËoka
Cynara scolymus ASTERACEAE
Ova se trajnica ∑ visoka 1,2 ∑ 1,5 m
i πiroka 90 cm ∑ lako uzgaja, ali s
obzirom na prostor koji zauzima,
rodi relativno skromno, zbog Ëega
je prikladnija za uzgoj u veÊim
vrtovima. Pogodna je i za ukrasne
namjene. Za jelo se koriste veliki
bodljikavi cvjetni pupovi. PËele
oboæavaju njihove prekrasne velike
tirkiznoplave bodljikave cvjetove
koji, kad se otvore, viπe nisu jestivi.
OD SADNJE DO URODA Prve
godine pribliæno 28 tjedana.
SljedeÊih godina sazrijevaju
u svibnju ili lipnju.
RAZNOLIKOST Pupovi su obiËno
zeleni, no postoji i ljubiËast oblik.
POLOÆAJ SunËan, zaklonjen.
Izbjegavajte teπka ili vlaæna tla na
kakvima Êe teæe preæivjeti zimu.
TRETIRANJE TLA PoboljπivaËem tla
visoke hranjivosti, a na suhim tlima
i poboljπivaËem tla niske
hranjivosti.
IDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 ∑ 7
Sadnja
Moæe se uzgajati iz sjemena, pri
Ëemu Êe rezultati varirati, tj. samo
Êe neke biljke dati velike pupove.
ObiËno se razmnaæaju vegetativno
reznicama ili izdancima s korijenom
koji se uzimaju u travnju. Za takav
naËin razmnaæanja odaberite samo
najbolje biljke.
Razmak
Najmanje 1 x 1,5 m.
Njega
Zalijevajte biljke dok ne ojaËaju.
Nastrite sijenom ili kompostom.
Zaπtitite ih od mraza prekrivπi
Izbor kultivara
ArtiËoka 'Green Globe';
'Purple Globe'; 'Romanesco'
12:10 PM Page 2
rozetu slamom ili paprati.
U proljeÊe ih otkrijte prije no
πto poËnu rasti. ArtiËoke rode tri
do Ëetiri godine pa, da biste ih
uvijek imali dovoljno, svake godine
uzmite reznice s treÊine biljaka.
PROBLEMI ObiËno ih nema.
Uπi mogu biti smetnja, ali ih se
moæe otjerati mlazom vode.
Urod
Svaka artiËoka daje izmeu srpnja
i rujna po nekoliko velikih pupova.
Uberite ih kad odebljaju, ali joπ dok
su mekani te Ëvrstih i stisnutih
ljuski. Jedite ih svjeæe. Uklanjanjem
postranih pupova poveÊat Êete
veliËinu glavnoga. Kuhajte ih u
komadu. Jedite samo mesnate dije-
love na osnovi ljusaka. Uklonite sve
vlaknaste dijelove prije no πto zagri-
jete srediπnji dio na vrhu stabljike.
ArtiËoka,
kineska
Stachys affinis LAMIACEAE
IstoËnjaËko korjenasto povrÊe. Lako
se uzgaja, no slabo je poznato jer
je njegove spiralne gomoljiÊe
nezgodno Ëistiti. Zahtijeva velike
povrπine i relativno dugu uzgojnu
sezonu. Jako se πiri, ali je prikladna
za uzgoj u posudama. Naraste
45 ∑ 55 cm uvis.
OD SADNJE DO URODA
20 ∑ 28 tjedana
POLOÆAJ Podnosi malo sjene.
TRETIRANJE TLA PoboljπivaË tla
niske hranjivosti
IDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 ∑ 7
Sadnja
Gomolji se mogu, radi πto ranije
sadnje, potaknuti na nicanje na toplu
ArtiËoka
mjestu u posudama s kompostom,
sve dok izdanci ne dosegnu 6 cm.
Izravna sadnja u travnju na dubinu
10 ∑ 15 cm.
Razmak
REDOVI 23 x 45 cm
U SKLOPU 34 cm
Njega
Nagrtanje biljaka malom koliËinom
zemlje poveÊat Êe njihovu stabilnost.
Plijevite oko biljaka dok ne ojaËaju.
Njihov Êe bujan rast tada istisnuti
sav korov. Obilno zalijevanje u
suπnim razdobljima potpomaæe
kvalitetno oblikovanje gomolja.
Biljke uzgajane u posudama treba
od sredine ljeta jednom na tjedan
dohranjivati razrijeenim tekuÊim
gnojivom od crnoga gaveza (1 : 15).
PROBLEMI Malo. Katkad ih napada
korijenova uπ salate, zbog koje
biljke mogu povenuti.
Urod
Gomolje vadite kad listovi povenu,
i to samo prema potrebi jer se
u hladnjaku nakon tjedan dana
smeæuraju.VeÊinom podnose zimu,
no u hladnim ih podruËjima od
mraza zaπtitite slamnatom steljom.
Kineske artiËoke razvijaju se i iz
vrlo malenih gomolja pa ih, ako ne
æelite ovu biljku ponovo na istome
mjestu, nakon pobiranja uroda
proberite iz temeljito prekopane
zemlje.
Barbareja
Barbarea verna BRASSICACEAE
Dvogodiπnja biljka otporna na
hladnoÊu s jakim okusom na
potoËarku. Brzo raste, moæe se
brati skoro cijele godine. Najbolje
uspijeva na plodnijim tlima.
ArtiËoka,
kineska
Ljetni usjevi trebaju blagu sjenu.
Korisna je kao zimska salata
uzgajana u zatvorenome, a
primjerena je i za ukrasnu gredicu.
Ako je pustite da procvate, sama
Êe se zasijati. Umijeπajte pobolj-
πivaË tla srednje hranjivosti ako
tlo nije poboljπano za prethodnu
kulturu. Sijte u kontejnere, ili
izravno na zemlju. Sijte u srpnju
i kolovozu za urod od zime do
proljeÊa, u kolovozu za zimski
uzgoj u zatvorenome; ili od oæujka
do lipnja za ljetni urod. Razmak
u redovima: 15 x 20 cm; u sklopu
15 cm. Zalijevajte u suπnim
razdobljima. Probleme vam
mogu zadati buhaËi. PoËnite brati
pojedinaËno liπÊe kad dovoljno
naraste. Rodi kroz duæe razdoblje.
Blitva
rebraπica
Beta vlgaris skupina Cicla
CHENOPODIACEAE
Ovaj se srodnik cikle lako uzgaja.
Za jelo se upotrebljavaju peteljke
i liπÊe. Rodi viπe mjeseci uzastopce.
LiπÊe ima debela i Ëesto prekrasno
obojena rebra, tako da je blitva
rebraπica dovoljno privlaËna i za
ukrasni vrt.
OD SJETVE DO URODA 8 ∑ 12
tjedana
RAZNOLIKOST ũvicarskaà blitva
ima bijela rebra. Ostali kultivari
imaju rubinskocrvena ili raznobojna
rebra.
POLOÆAJ Podnosi vjetrove koji
nose sol (korisno za obalne vrtove)
i blagu sjenu. Jarke boje peteljki
prekrasne su u jesenskim. Dobar
zimski usjev za negrijan plastenik
ili staklenik.
Barbareja
6-338_za korce.qxd:6-338 12/8/09 12:42 PM Page 6

Predgovor Bolesti i πtetnici, A ∑ Æ

Naslov izvornika Vrtovi nam trebaju davati zdrave, svjeæe i ukusne plodove, mirisavo zaËinsko bilje OVO POGLAVLJE pokriva veÊinu problema s kojima se moæete suoËiti pri Bakterijski rak dovoljno da potaknu sklerocij na
uzgoju biljaka u vrtu, kao i u zatvorenome: u stakleniku i pod folijom. klijanje.
Encyclopedia of ORGANIC GARDENING i prekrasno cvijeÊe. Moraju biti sigurni za djecu, kuÊne ljubimce, ptice i leptire, koji Uz to Êe vam pomoÊi prepoznati i rijeπiti sliËne tegobe pojave li se u
koπtiËavog voÊa PODLOÆNE BILJKE Luk u
The complete guide to natural & chemical-free
u naπe pejzaæe i naπe æivote unose ljepotu i radost. A rad u njima treba nam biti uæitak zimskome vrtu ili kod sobnih biljaka. glavicama i Ëeπnjak; takoer i mladi
gardening Pseudomonas mors-prunorum
i zadovoljstvo ∑ jednako kao i pogled na njih. Natuknice su poredane abecednim slijedom prema uobiËajenu luk, poriluk, vlasac i kozjak.
Copyright ∂ 2002, 2005 Dorling Kindersley Ltd ZDRAVI VRT je pouzdan i dragocjen priruËnik namijenjen svima koje zanima nazivu. Kod πtetnika i biljnih bolesti, da bi se izbjegla zabuna, navedena Ujesen i zimi kiπa s liπÊa πiri SIMPTOMI Biljke odjednom poËi-
Text copyright ∂ H. D. R. A., 2001, 2005 su i znanstvena imena. Pri svakoj se natuknici ukratko opisuje problem, bakteriju raka koja ulazi kroz lisne nju propadati. Starije liπÊe poæuti,
prirodan, zdrav i siguran uzgoj povrÊa, voÊa, zaËinskog i ukrasnog bilja.
∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010. bilo da je rijeË o poremeÊaju, bolesti ili πtetniku. Zatim su navedene oæiljke u granËice i ondje uzrokuje korijen zakrælja ili istrune. Sijanci se
Djelo je struËnjaka iz najuglednije europske organizacije na podruËju ekoloπkog biljke podloæne navedenom problemu. Kojiput su problemi specifiËni, ali rak-rane. U proljeÊe i ljeto slijedi izvrnu.VeÊe se biljke mogu lako
vrtlarstva ∑ HDRA, The Henry Doubleday Research Association ∑ posveÊene istraæivanju mogu im biti podloæne i cijele skupine srodnih biljaka, ili pak sve biljke napad na lisnati dio biljke, ali se iπËupati iz tla, a stabljika se Ëeπnjaka
i promoviranju prirodnog vrtlarstva, poljoprivrede i hrane.Ta je institucija meu koje se uzgajaju pod sliËnim uvjetima. Opisani su i najËeπÊi simptomi. ne pojavljuju nova oπteÊenja. lako izvuËe iz glavice. Bolest moæe
vodeÊim svjetskim autoritetima kad je rijeË o uzgoju voÊa i povrÊa, a jednako tako Zatim su za svaki pojedini problem navedene mjere zaπtite i PODLOÆNE BILJKE ©ljiva i treπnja najprije zahvatiti samo nekoliko
i ukrasnog bilja. Njima se za savjet obraÊaju Ëak i vlade i meunarodne organizacije. suzbijanja (ako su one uopÊe potrebne).Vrlo je vaæno pridræavati se SIMPTOMI Tamne smee pjege biljaka na jednome dijelu, a zatim,
toga pravila. Prije svega, nemojte nikada prskati, pa Ëak ni sredstvima koje se krajem proljeÊa pojavljuju kako se ona πiri, moæe i cijeli red
Za nakladnika ZDRAVI VRT donosi objaπnjenje osnovnih postavki i pravila ekoloπkoga uzgoja dopuπtenima u organskom poljodjelstvu, osim ako to zaista nije nuæno. na liπÊu.Te pjege ispadaju i ostav- pokazivati simptome. Kako bolest
Alen Bodor bilja te struËne savjete o tome gdje i kako poËeti, bilo da ste poËetnik ili iskusan vrtlar, ljaju okrugle rupe. Rak se obiËno napreduje, oko osnove i po stranama
Urednica bilo da imate velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lonËanica. PraktiËni savjeti i Najbolji praktiËni savjeti za zdrave biljke pojavljuje na deblu πljive i granama lukovice vidi se bijela pamuËasta
Ivanka Borovac struËno vodstvo pokazat Êe vam kako prijeÊi na ekoloπko vrtlarstvo te kako inkorpo- Ovim se opÊenitim mjerama potiËe zdrav rast otpornih biljaka i smanjuje treπnje. U poËetku iz plitkih masa gljive koja na sebi nosi malene
rirati ekoloπka (organska, bioloπka, prirodna) naËela u planiranje i oblikovanje vrta. potreba za suzbijanjem bolesti i πtetnika. udubljenja curi gusta tekuÊina boje crne kuglice poput makova sjemena.
Prijevod
ZDRAVI VRT pokriva sve od njege tla i recikliranja do πtednje vode, prirodnog • Osigurajte prirodnim grabeæljivcima odgovarajuÊu hranu i skloniπte jantara. LiπÊe æuti, a peteljke venu. To su trajni stadiji gljive bijele truleæi
Draæen RuæiÊ
obuzdavanja πtetnika i bolesti te spremanja i Ëuvanja plodova. Detaljna objaπnjenja, (v. Vrtlarstvo u suradnji s prirodom, str. 186 ∑ 201). SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJE koji se nazivaju sklerociji.
Nino OrepiÊ
• Osigurajte dobru strukturu tla (v.Tlo i njega tla, str. 33 ∑ 39). Ovu bolest nije lako suzbiti. Ne SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJE
Lektura korak-po-korak, popraÊena preglednim ilustracijama, otkrivaju kako treba pripremati • Dohranjujte tlo kompostiranim organskim poboljπivaËima tla postoje potpuno otporni kultivari Uzgajajte luk iz sjemena, a ne iz
Jasenka RuæiÊ tlo i kompost, kako sijati i saditi, malËirati i zalijevati, njegovati i πtititi biljke od bolesti (v. i Tlo i njega tla, str. 40 ∑ 61) πljive ni treπnje, ali πljive 'Marjorie's luËica, tako da korijenov sustav
i πtetnika ∑ kako stvoriti savrπen ekoloπki vrt. Poseban dio posveÊen je povrÊu pa se • Birajte biljke kojima odgovara raspoloæiv poloæaj. seedling' i `Warwickshire Drooper' bude malen kad je aktivnost ove
StruËna redaktura
Vesna BradiÊ dipl. inž. abecednim slijedom obrauju sve vrste povrÊa. Slijedi opis biljnih bolesti i πtetnika. • Nemojte sijati ili saditi kad su temperature preniske. rijetko teæe obolijevaju. 'Victoria' i gljive najjaËa. Uzgajajte Ëeπnjak
ZDRAVI VRT je najpotpunija i najsveobuhvatnija knjiga o ekoloπkom vrtlarstvu. • Odræavajte higijenu na visokoj razini ∑ uklanjajte biljne dijelove 'Early Laxton' vrlo su podloæni. kupljen kod pouzdana dobavljaËa i
Priprema za tisak napadnute πtetnicima i bolestima, kako u vrtu, tako i u zatvorenome Pokuπajte Ëuvati koru stabala od izbjegavajte zaraziti Ëisto tlo. Nakon
Na jednomu mjestu obuhvaÊene su osnove ekoloπkog vrtlarstva te savjeti o uzgoju
GrafiËki studio Miπ (v. takoer Savjeti za uzgoj u zatvorenome, str. 228 ∑ 229). ozljeda. Pazite da debla ne taru po obrade oneËiπÊena tla, ili poπto ih
povrÊa, voÊa i ukrasnog bilja. Djelo je najuglednijih svjetskih struËnjaka; informacije
• Prorjeivanjem i rezidbom potiËite protok zraka oko biljaka. potpornjima i da ih ne oπtetite dok upotrijebite u nekom drugom vrtu,
NAPOMENA
su pouzdane i svi savjeti provjereni i potvreni u praksi. Knjiga je napisana jasno i
• Nemojte previπe prihranjivati, osobito duπikom, koji dovodi do kosite, a veÊe oæiljke od orezivanja alat i obuÊu dobro oËistite. Strogo
Graa u ovoj publikaciji neproËiπÊena je razumljivo, a oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi. preobilna rasta privlaËna πtetnicima. paæljivo obradite. poπtujte plodored. U sluËaju pojave
verzija i bit Êe pomno provjerena i korigirana Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise. • PovrÊe uzgajajte poπtujuÊi plodored (v. str. 301 ∑ 303). bijele truleæi najbolje bi bilo da je
prije objavljivanja u knjizi.
Æelimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu uzgoju bilja! • ©tetnike i oboljele dijelove biljaka sakupite Ëim se pojave. plodored najmanje osmogodiπnji.
• Ako ste problem definirali, uzgajajte kultivare koji su otporni na njega. Bijela truleæ ©iroko razmaknite biljke u uzgoju.
Kad bijelu truleæ obliænje biljke
Uredniπtvo Najbolji praktiËni savjeti za prskanje Sclerotium cepivorum veÊ potaknu na razvoj, ona se
Nikada: moæe preko isprepletena korijenja
• Nemojte prskati ako postoji koji drugi naËin. Bijelu truleæ uzrokuju vrlo otporne postrance πiriti kroz tlo pa Êe se tako
• Ne mijeπajte dva sredstva za prskanje. zemljiπne gljivice. Trajni stadij zaraza prenositi uzduæ reda. Sijani
• Nemojte prskati po vjetru. (sklerocij) moæe u tlu preæivjeti buseni luka trebaju biti razmaknuti
Uvijek: i 15 godina dok ne naie na 30 cm. Ako je podruËje zaraze
• Ispravno odredite problem, tako da upotrijebite pravo sredstvo. prikladnu biljku domaÊina. Ova je maleno, zahvaÊene i susjedne biljke,
• Provjerite je li sredstvo zakonski i u skladu s organskim uzgojem gljiva aktivna pri temperaturi tla od kao i okolno tlo uklonite i odloæite
odobreno za tu svrhu. Propisi se Ëesto mijenjaju. pribliæno 10 do 20°C. »eπnjak i na otpad. Na povrπinama za koje
• Prskajte u sumrak kako ne biste naπtetili pËelama. zimski luk saeni ujesen osobito znate da su zaraæene bijelom truleæi
• Pridræavajte se uputa priloæenih uz samo sredstvo. su podloæni od sredine do kraja ipak moæete pokuπati uzgojiti
• Nosite zaπtitnu odjeÊu i koristite se kvalitetnom prskalicom. proljeÊa kad temperature tla Ëeπnjak, u jamama promjera 10 cm,
najviπe odgovaraju ovoj gljivi. napunjenima sterilnim tlom.
Ostale korisne upute Biljke do toga trenutka toliko S porilukom se isplati pokuπati
VeÊina metoda i materijala za sprjeËavanje i suzbijanje bolesti i πtetnika razviju korijenov sustav koliko je i na teπko zaraæenim tlima.
detaljnije je opisana, a Ëesto i ilustrirana, u poglavlju o zdravlju biljaka
na str. 84 ∑ 103. Ondje je ukljuËeno suzbijanje bioloπkim metodama,
zamke i prepreke te organska sredstva za prskanje. Joπ korisnih savjeta
moæete naÊi i u drugim dijelovima knjige.
Prekrivke ∑ agrotekstil i mreæa, str. 230 ∑ 233.
Nedostatak minerala (hraniva) te pH vrijednost tla: str. 36 ∑ 37 i 61. Bakterijski rak
Ispitivanje i analiza tla, str. 33 ∑ 37. koπtiËavog voÊa
koriceOG_CRO:Korice OG_CRO 12/3/09 1:56 PM Page 1

NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVATNIJA
KNJIGA O EKOLO©KOM VRTLARSTVU:
NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAÊENE
SU OSNOVE EKOLO©KOG VRTLARSTVA
TE SAVJETI O UZGOJU POVRÊA, VOÊA
I UKRASNOG BILJA.

• Djelo najuglednijih svjetskih

struËnjaka. Pouzdane informacije
i provjereni savjeti.
• Knjiga je oblikovana pregledno,
pa se do potrebnih informacija
brzo i lako dolazi.
• PraktiËni savjeti objaπnjeni
korak po korak. VELIKA ILUSTRIRANA
• Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju
i upotpunjuju opise. ENCIKLOPEDIJA
• Abecedni prikaz povrÊa.
• Abecedni prikaz bolesti i πtetnika.
ZDRAVI VRT
Organski, prirodan i bez kemikalija