Professional Documents
Culture Documents
net/publication/287216565
CITATIONS READS
3 2,049
2 authors:
All content following this page was uploaded by Nedjeljko Frančula on 18 December 2015.
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Izdavač
Republika Hrvatska
Državna geodetska uprava
Projekt sufinancira EU
Izradu ove publikacije potpomogla je Europska unija u sklopu Projekta sređivanja zemljišnih
knjiga i katastra
CIP
ISBN
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Pripremili
Zagreb, 2008.
Glavni suradnici
Suradnici
Kao što su autori istaknuli, izrada rječnika bila je u nesuglasju s protokom vremena,
odnosno brzim tehnološkim razvojem geodezije i geoinformatike te, s tim u vezi, konstantnim
nastajanjem novih pojmova. Tako je bilo i prilikom izrade ovog rječnika, a bit će i ubuduće.
Stoga, pored činjenice da su autori i njihovi suradnici uložili izniman napor da bi sastavili ovaj
rječnik, njegova vrijednost proizlazi i iz činjenice da je on nakon toliko godina pripreme
ugledao svjetlo dana. Možemo slobodno upotrijebiti poznatu frazu da od trenutka čina izdavanja
ovog rječnika, više ništa nije kao što je bilo.
Ravnatelj
Državne geodetske uprave
Osnovni cilj geodetske izmjere je utvrđivanje mjernih i opisnih podataka radi određivanja
položaja karakterističnih točaka zemljišta i objekata uz digitalni i grafički prikaz. Prostorni
položaj točke određen je na osnovi poznavanja triju koordinata. Položaj geodetske točke u
ravnini dan je dvjema koordinatama u odgovarajućoj projekciji. Treća koordinata je obično
nadmorska visina. U suvremenoj geodeziji imamo i četvrtu – vrijeme, pa govorimo i o
dinamičkoj geodeziji. Ne samo što promatramo i mjerimo prema objektima u pokretu (npr.
opažanja satelita, astronomska opažanja, opažanja u navigaciji), već je sve na Zemlji
podvrgnuto stalnim promjenama, što zahtjeva nova ili čak neprekidna mjerenja i uvođenje
vremenske koordinate. To je vrlo važno pri ispitivanjima tehničkih objekata u inženjerskoj
geodeziji, ispitivanjima plimnih valova Zemlje, u proučavanju geodinamičkih procesa itd.
Govori se i o petoj koordinati – čovjeku kao opažaču, kako bi se istakla njegova važnost i uloga
u svakom mjernom procesu (Benčić, 1990).
Geometrija (zemljomjerstvo)
Mjerenja su vezana za čovjekov rad, pa povijest mjerenja započinje s povijesti ljudskoga roda.
Postoje očuvani dokazi o visokoj razini mjerenja u području rijeka Eufrata i Tigrisa. Najstariji
tragovi vode 6000 godina unatrag. Iskapanja su pokazala da je tada na tom području djelovao
sustav za navodnjavanje s duljinom od 160 kilometara. Sustav je uredno održavan oko dvije
tisuće godina, a danas je sve pokriveno pijeskom. Takav, za ondašnje, pa i današnje vrijeme
grandiozni pothvat, nije se mogao ostvariti bez dobrog poznavanja izmjere. To je očigledno kad
taj sustav navodnjavanja usporedimo s rimskim vodovodom koji je oko 4000 godina mlađi.
Rimski vodni sustav od 19 akvadukata ukupne duljine 400 kilometara održavala je stalna
i
posada od 700 ljudi, koji su omogućavali da građani dobivaju dnevno 600 do 1000 litara vode
po stanovniku.
Babilonci su bili prvi u povijesti čovječanstva s jedinstvenim sustavom mjera. Oni su čak imali
posebne pramjere. Arheološka iskapanja omogućila su da se dođe do pramjere duljine izrađene
prije oko 4000 godina. To je bakreni štap duljine 110,35 centimetara i mase 41,5 kg s ucrtanim
zarezima. Spomenimo i Keopsovu piramidu građenu prije više od 4500 godina, izvedenu sa
stranicama kvadratne baze 230 m i visine 148 m. Najveće visinsko odstupanje između sjeverne i
zapadne stranice iznosi 12 mm uzduž čitavog opsega od 920 m. Istočna i zapadna stranica
razlikuju se u duljini 34 mm i imaju srednju vrijednost 230,374 m, a sjeverna i južna stranica
razlikuju se za 201 mm uz srednju vrijednost 230,354 m! Ni do danas nije razjašnjeno kako su
za ono vrijeme postignuti tako izuzetni rezultati, tim više što iz toga vremena nisu poznati
nikakvi mjerni uređaji ni instrumenti.
Grčki naziv za geodeziju bio je najprije , a tek zatim . Prvi termin dolazi od
riječi , tj. Zemlja, i ν = mjeriti. Dakle doslovce prevedeno = zemljomjerstvo.
Prema mišljenju jednog od nestora hrvatske geodezije, Nikole Neidhardta, grčki naziv
najbolji je naziv struke. Jezički jezgrovito definira ono, čime se struka bavi. Svi
kasniji nazivi ni izdaleka nisu tako podesni. Pa što je onda potaklo promjenu imena? Zašto su
još stari Grci vrlo dobar naziv uzamijenili slabijim ? Prof. Neidhardt
objasnio je to na sljedeći način. Po srijedi je otmica naziva, krađa imena. Iz geodezije razvila se
geometrija kao nauka o geometrijskim oblicima. Geometrija je kćerka geodezije. Običaj je da
dijete, kad se rodi, dobije svoje ime. Tu se dogodilo obrnuto. Kćer se rodila i, kad je odrasla i
osamostalila se, oduzela je majci geodeziji njezino ime. Ostala majka bez imena. I dali joj novo
ime geodezija.
Herodot, otac povijesti kao znanosti, pisao je ovako: "U Egiptu rijeka Nil godimice poplavljuje
zemljište i zamulji međe. Nakon odlaska vode potrebno je ponovno uspostavljati međe
mjerenjem. Kažu, da se iz takvih mjerenja razvila geometrija."
Spekulativni grčki duh razvio je geometriju do zamjerne visine. Ta se znanost sasvim oslobodila
zemljišta. Točka, prvotno kolčić zabijen u zemlju, postala je nešto bez materije, bez dimenzija,
teorijsko, zamišljeno. Isto je tako četverokut prestao biti omeđena čestica zemljišta i postao
zamiš1jen lik, što ga definiraju četiri točke itd. Materijalizacija geometrije išla je kod starih
Grka tako daleko, da je primjerice Platon zamjerio matematičaru Eudoksu, što je neke
geometrijske probleme pokušavao rješavati empirijski, jer da time geometriju vraća natrag u
njeno prvotno nerazvijeno stanje.
ii
Rimljani su geodeziju zvali agrimensura, geodetske stručnjake agrimensores, a također i
gromatici. Doslovce prevedeno agrimensura znači poljomjerstvo. Agri su polja, a mensura
mjerenje. Odgovara li taj latinski naziv? Ne baš sasvim. Doduše najveći dio geodetske
djelatnosti apsorbirala su polja, odnosno poljoprivredno zemljište. Ali mjerenje polja ni izdaleka
ne iscrpljuje djelatnost geodetske struke. Kao posebni predmeti na tehničkim fakultetima i
visokim školama predaju se Izmjera gradova, udarska mjerenja itd., tj. mjerenja izvan polja.
Baš u tome i jest prednost izraza geometrija za geodeziju, što su i ν dovoljno široki
pojmovi, da obuhvate svu geodetsku djelatnost. iječ znači i zemljište kao dio zemaljske
površine, i Zemlju kao planet, a i zemlju kao trodimenzionalni pojam, kao materiju koja se
kopa, ore itd. Dakle bi jezički mogla obuhvaćati mjerenje polja i mjerenje gradova, i
rudarska mjerenja, i određivanje oblika Zemlje kao cjeline, što nije slučaj sa riječi·agrimensura,
a nažalost niti sa riječi gromatici.
Latinski naziv gromatici za rimske geodetske stručnjake dolazi od naziva groma za spravu za
iskolčavanje okomica. Zna se točno kako je takva sprava izgledala i to zahvaljujući propasti
Herkulanuma i Pompeja. Ti su gradovi za vrijeme Rimskoga carstva zasuti lavom od erupcije
Vezuva. Među ostalim zasuta je i poslovnica jednoga geodetskog stručnjaka zajedno s njime,
njegovim pomagačima i spravama. Otkopana je i groma. To je križ za iskolčavanje okomica na
metalnom štapu. Štap se pobadao vertikalno u zemlju. Oko osi štapa mogao se rotirati taj križ,
koji je za vrijeme rada morao biti vodoravan u prostoru. Na svakome je kraku križa visio po
jedan visak. Visci definiraju dvije međusobno okomite vizurne ravnine. Križ (alhidada) se kod
rada zaokrene sve dok vizurna ravnina preko dvaju viskova ne pogodi određenu točku. Vizura
preko drugog para viskova daje okomicu.
Očito je da nije baš sretno po spravi za iskolčavanje okomica nazivati stručnjake i čitavu struku,
koja je morala već u rimsko doba imati daleko šire područje djelatnosti, negoli je iskolčavanje
okomica. Sprave se razvijaju. Simbol struke je onda bila groma, jučer teodolit, danas GPS
(globalni sustav za određivanje položaja), sutra će vjerojatno biti kakva druga sprava. Očito su
rimski mjernici stalno bili viđani s gromom, pa su odatle dobili naziv gromatici. To bi bilo
slično kad bi danas netko geodete nazvao GPS-ovcima·ili slično tome.
Geodezija
Objasnili smo da je geometrija otela geodeziji ime. A odakle dolazi naziv ? Za drugu
polovicu riječi ne zna se sigurno. Po nekima čitav izraz dolazi od , što znači "oblik
zemlje", a po drugima = zemlju dijeliti. Lingvistički stvar nije posve raščišćena.
Ali ni ni ne odgovaraju posve struci, ne odgovaraju tako kao prijašnji naziv geome-
trija. Ako se uzmu doslovce riječi – oblik zemlje, izgledalo bi kao da se u geodeziji
radi samo o obliku, o formi, kao da je njena svrha samo ustanovljivanje oblika. Ako je to nekad
i bilo, da je geodezija bila više deskriptivna, opisna, formalna, danas se to ne smije reći. Ona je
konstruktivna kao i ostale tehničke struke. Gotovo da bi se prije mogla geometrija nazvati
eidologijom ili eidometrijom.
Drugo tumačenje, tj. još manje odgovara. Dijeljenje zemlje, dijeljenje zemljišta, samo je
neznatan i sve manje važan dio geodetske djelatnosti, dio, koji se obično naziva parcelacijom.
Po Aristotelu nije znanost nego vještina. On je ubraja među έχν , tj. među tehničke
struke, dok mu je znanost.
iii
Izvjesno isprepletanje ili miješanje naziva geometrija s jedne strane i geodezija s druge strane
ide sve do naših dana. Za geodetskog stručnjaka još se uvijek upotrebljava riječ geometar. Osim
toga su donedavna npr. neki njemački autori geodeziju zvali Praktische Geometrie, tj. praktična
geometrija, za razliku od teorijske geometrije, koja se uči u srednjim školama. Kao da je geome-
trija znanost, a geodezija samo praktična djelatnost. No, nije tako. Geodezija je znanost ravno-
pravna ostalim znanostima. Ona je samostalna znanost, sa svojom vlastitom problematikom,
vrlo razgranata i razvijena. Dakle geodeziju kao cjelinu zvati praktičnom geometrijom·bilo bi
pogrešno. Drugo je praktična geodezija·kao oznaka za praktičan ili na praksu usmjereni dio
geodezije.
Pod uplivom latinskoga kao imperijskog jezika rimskoga svijeta razvili su se romanski jezici
francuski, talijanski, španjolski, rumunjski. U francuskom i talijanskom upotrebljava se izraz
topografija za nižu geodeziju, a geodezija za višu.
Kod zapadnoeuropskih naroda naziv geodezija sve se više upotrebljava za višu geodeziju.
Englezi i Amerikanci kažu za nižu geodeziju survey ili surveying, što znači izmjera, premje-
ravanje, mjerenje. Analogno Nijemci kažu Vermessungskunde. Npr. i dendrometrija se bavi
izmjerom, ali ne zemljišta, zemlje, već drvnih masa u šumarstvu. Strujomjeri su sprave za
mjerenje struje; plinomjeri plina itd., a da to nipošto nisu geodetski instrumenti. Dakle mjeriti se
može vrlo mnogo toga. U svim znanostima se danas mjeri, a da ipak nisu geodezija. Zato nazivi
survey, surveying ili Vermessungskunde nisu najbolji. I oni daleko zaostaju za nazivom
geometrija.
iječ topografija zapravo vrlo dobro odgovara detaljnoj izmjeri zemljišta i njegove konfigu-
racije, dakle za jedan dio geodezije. U Hrvatskoj se naziv u tom smislu i upotrebljava, pa se
govori npr. o vojno-topografskoj izmjeri, topografskim kartama i slično.
Jedan od najstarijih hrvatskih geodetskih pisaca dr. Köröškénji piše krajem XIX. st. Geodäsia s
preglašenim a i sa s. To je bilo očito pod utjecajem austrijske literature i škole. Naziv geodezija
za struku i znanstveno polje ostao je kod nas do danas. Javljali su se ponekad i nazivi zemljo-
mjerstvo, zemljomjer, mjerništvo, mjerstvo, a kod Köröškénjija također i mjeračina.
iječi mjeračina i mjerstvo su zastarjele. Nitko ih više ne upotrebljava. iječ mjerstvo upo-
trebljavala se u sklopu opisno mjerstvo·kao naziv za deskriptivnu geometriju. No, taj se naziv
također više ne upotrebljava. Describere je latinska riječ i znači opisivati. Dakle deskriptivna
geometrija bilo bi doslovno prevedeno opisno zemljomjerstvo. Opisivanje je nešto što uglavnom
nije mjerenje. Držim stoga, da ta dva izraza baš ne pristaju jedan uz drugi, a naročito, kad je još
i riječ zemlja među njima. No taj ćemo problem ipak ostaviti geometričarima, tj.
matematičarima koji se bave geometrijom.
iv
Npr. nekadašnji zemljomjeri bili su stručnjaci bez posebnih stručnih škola. Namješteni u katas-
tru, vježbali su se u stručnom radu, polazili zimske tečajeve i polagali ispit za zemljomjere.
Geometar je naziv stručnjaka, koji je završio srednju geodetsku školu. Geodet je stručnjak, koji
je završio nekadašnji geodetski tečaj, tj. nakon srednjoškolske mature dvije godine geodetskog
školovanja na kojoj tehničkoj visokoj školi ili u Zagrebu na tadašnjoj Šumarskoj Akademiji
(1911. do 1923). Geodetski inženjer je završio dvogodišnji studij geodezije (viša stručna
sprema), a diplomirani geodetski inženjer četverogodišnji, odnosno devetosemestralni studij na
Geodetskom fakultetu (prije AGG, Tehnički fakultet, odnosno Visoka tehnička škola).
Uz navedene izraze po školovanju ima još nekoliko općih, npr. mjernik i također geodet (geode-
ta). Posebni izrazi prema vrsti posla su danas npr. kartograf, fotogrametar, reprofotograf,
restitutor itd.
v
Geoinformatika
Geodeti s ponosom ističu svoje povijesne prethodnike. Prije 2330 godina izmjerio je Eratosten
duljinu luka meridijana između Aleksandrije i Syene i tako odredio opseg Zemlje. Egipatski
agrimensori poslije svake poplave Nila nanovo su uspostavljali granice parcela. U doba velikih
geografskih otkrića Gerhard Mercator je izumom svoje konformne cilindrične kartografske
projekcije dao ogroman doprinos sigurnosti plovidbe oceanima. Posljednje velike doprinose
boljem poznavanju našeg planeta geodezija je dala u drugoj polovini prošlog i prvih dvadeset
godina ovog stoljeća kada su s karata Južne i Sjeverne Amerike, Afrike i Azije nestajale pos-
ljednje bijele mrlje. U to je doba bilo moguće da se najviši vrh na Zemlji nazove po jednom
geodetu, naime po indijskom geodetu-generalu Georgeu Everestu (1790-1866).
Promjene koje su se zbile u geodeziji u posljednjih pedeset godina, mogu se bez pretjerivanja
nazvati revolucionarnima. Vezane su uz razvoj satelitske i računalne tehnologije. Promjene su
tako važne i velike da izazivaju i promjenu naziva geodetskih udruga, časopisa, ali i geodetskih
učilišta pa i čitave struke. Jedan od najstarijih geodetskih časopisa na svijetu austrijski Zeit-
schrift für Vermesungswesen und Photogrametrie promijenio je naziv u Zeitschrift für Vermes-
sungswesen und Geoinformation. Sličan naziv nosi sada i njihovo geodetsko društvo. Američki
časopis Surveying and Mapping promijenio je naziv u Surveying and Land Information
Systems, a potom u Surveying and Land Information Science, časopis The American
Cartographer najprije u Cartography and Geographic Information Systems, a 1999. u
Cartography and Geographic Information Science.
Promijenjeni su i nastavni planovi, programi i nazivi geodetskih učilišta. Najprije u Kanadi, po-
tom u Australiji, a zatim i u Europi uvodi se umjesto geodezije (engleski geodesy i surveying)
ponegdje naziv geomatika (geomatics), možda nastao od riječi geodesy, mathematics i infor-
matics. Geomatika je suvremeni znanstveni naziv za integrirani pristup prikupljanju, analizi,
upravljanju i prikazu prostornih podataka. Pojava geomatike znači integraciju matematičko-
fizikalne geodezije s fotogrametrijom, daljinskim istraživanjima, kartografijom, geografskim i
zemljišnim informacijskim sustavima te multimedijskom komunikacijom. S razvojem informa-
cijskih, prostornih i računalnih znanosti klasična geodezija pretvara se od analogne u digitalnu,
od statičke u dinamičku i kinematičku, prelazi od naknadne obrade podataka na obradu u stvar-
nom vremenu, od lokalnog pristupa sve više na globalni. Geodetski se inženjer pretvara u geo-
informatičara (Vermessungsingenieur zum Geoinformatiker).
Sve navedene promjene potaknule su i izdavanje novih časopisa. GIM (Geodetical Info
Magazine) s podnaslovom International Journal for Surveying, Mapping and Applied GIS
počeo je izlaziti 1987. godine. No promijenjeno je značenje slova G u nazivu časopisa koji sada
glasi Geomatics Info Magazine.
Koliko se pojam geomatika naglo i brzo širi svjedoči i podatak da u kazalu pojmova zbornika
radova kongresa Međunarodnoga društva za fotogrametriju i daljinska istraživanja (ISP S)
održanom 1992. u Washingtonu nema pojma geomatika, dok se taj pojam pojavljuje 27 puta u
zborniku sljedećega kongresa održanog 1996. u Beču.
Navedimo i neke konkretne primjere promjena naziva fakulteta. Surveying School (The Univer-
sity of New South Wales) promijenila je 1992. naziv u School of Geomatic Engineering. Na
Visokoj tehničkoj školi u Zürichu (ETH Zürich) uvedeno je početkom 1998. na studiju geode-
zije i kulturne tehnike usmjerenje geomatika (Studiengang Geomatik). Pritom se geomatika
definira kao znanost o prikupljanju, upravljanju, modeliranju, analizi i prikazu prostornih
vi
podataka i procesa s posebnim naglaskom na probleme vezane uz prostorno planiranje, upotrebu
i unapređenje zemljišta i zaštitu okoliša. Završetkom studija polaznik stječe stručni naziv geo-
matički inženjer (Geomatikingenieur/in). Fakultet u Delftu promijenio je ime, u prijevodu na
engleski, iz Faculty of Geodesy u Faculty of Civil Engnieering and Geoinformatics. Zagrebački
Geodetski fakultet nije promijenio ime, ali je promijenio naziv studija. Novi preddiplomski i
diplomski studiji, uvedeni po prvi put ak. god. 2005/06 su studiji geodezije i geoinformatike.
vii
viii
Predgovor
Sve šira primjena geodezije i geoinformatike u raznim oblicima ljudske djelatnosti, kao i utjecaj
općeg razvoja znanosti i tehnike na geodeziju i geoinformatiku, znatno su proširili opseg jezika
kojim se danas služimo. Već se duže vrijeme osjeća u našoj geodetsko-geoinformatičkoj djelat-
nosti, i to u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu nedostatak rječnika u kojem bi bilo zabi-
lježeno nazivlje kakvo se danas upotrebljava.
Na hrvatskom jeziku objavljen je 1977. godine Višejezični kartografski rječnik što su ga priredi-
li nastavnici Zavoda za kartografiju Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Taj nam je
rječnik poslužio kao osnovni izvor za područje kartografije, ali ga je bilo nužno dopuniti suvre-
mnenim terminima.
Osim toga, 1980. godine objavljen je Višejezični geodetski rečnik u izdanju Saveza geodetskih
inženjera i geometara Jugoslavije. Taj nas rječnik, međutim, ni u terminološkom, ni u jezičnom
pogledu ne može zadovoljiti.
Stoga je 1995. godine Državnoj geodetskoj upravi predložen projekt izrade Geodetskog rječnika
koji je trebao biti pilot-projekt u kojem bi se utvrdili i istražili problemi koji se susreću pri sre-
đivanju jezične građe, kao bismo jednog dana mogli pokrenuti mnogo opsežniji projekt – izradu
višesveščanoga i višejezičnoga geodetskog rječnika. ad na rječniku započet je 1996. i predvi-
đalo se da će trajati tri godine. ad se, međutim, odužio i rukopis je predan Državnoj geodetskoj
upravi tek 2003. godine. Voditelj projekta bio je prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula, glavni surad-
nik prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, a u izradi rječnika surađivali su mnogi nastavnici i suradnici
Geodetskog fakulteta i određeni broj suradnika izvan Geodetskog fakulteta.
Bez obzira na to što je rukopis Geodetskog rječnika predan Državnoj geodetskoj upravi 2003.
godine, nastavili smo s radom na stručnoj terminologiji. Sasvim je jasno da takvom radu zapra-
vo nikad nema i neće biti kraja. Potvrda tome je sveopći razvoj tehnike, pa tako i geodezije. Sve
veća primjena novih tehnologija dovela je do promjene sadržaja i naziva studija na Geodetskom
fakultetu. Više se ne studira geodezija, nego geodezija i geoinformatika. U tom je smislu promi-
jenjen i prvobitni naslov rukopisa u Geodetsko-geoinformatički rječnik, a njegov je sadržaj
dopunjen na odgovarajući način.
ix
Sva područja nisu jednako detaljno obrađena jer za neka područja nismo mogli naći stručnjake
spremne za suradnju u izradi rječnika. Upravo zbog toga kompetentne stručnjake koji su se
uključili u izradu rječnika nismo ograničavali u opsegu broja termina iz njihovih disciplina. To
znači da će u budućnosti, kad svaka grana geodezije i srodnih znanosti dobije posebni rječnik,
neke grane moći iz ovoga rječnika preuzeti većinu termina.
Za usporedbu spomenimo da su njemački geodeti još 1971. izradili geodetski rječnik u 18 knji-
ga. Posljednjih godina izrađuju novo izdanje toga rječnika i većina svezaka već je objavljena.
Preuzevši obvezu izrade ovoga rječnika nismo preuzeli i obvezu izrade višejezičnog rječnika.
Međutim, sve naše suradnike zamolili smo da upišu i termine na engleskom, francuskom i
njemačkom ili samo na nekom od ta tri jezika, ako im to ne predstavlja dodatno opterećenje.
Stoga je ovo djelomično i višejezični rječnik, jer smo za velik broj termina ugradili i ekvivalente
na sva tri jezika.
Nakon 12 godina rada na rječniku, sretni smo što će on doći u ruke onima kojima je prvenstve-
no namijenjen. To su geodeti i geoinformatičari, kako stručnjaci na tim područjima, tako i oni
koji će to tek postati. Zahvaljujemo svim suradnicima bez čije pomoći ovaj rječnik ne bismo
mogli pripremiti u takvom opsegu. Posebno zahvaljujemo Branimiru Gojčeti, dipl. ing., ravna-
telju Državne geodetske uprave u doba početka rada na rječniku, te prof. dr. sc. Željku Bačiću,
ravnatelju Državne geodetske uprave danas, u trenutku tiskanja rječnika, na njihovoj potpori i
razumijevanju.
Nadamo se da će u bliskoj budućnosti ovaj rječnik doživjeti i svoje internetsko izdanje, kako bi
postao još dostupniji širem krugu korisnika.
x
Kako se služiti rječnikom
Svi termini složeni su u rječniku po abecedi. Kad se termin sastoji od dvije ili više riječi, prva je
uvijek imenica. Na primjer elektronički daljinomjer uvršten je u rječnik kao daljinomjer, elek-
tronički. Digitalni model reljefa treba u rječniku tražiti pod model reljefa, digitalni, a EOP
zemljišna knjiga pod knjiga, EOP zemljišna. Zarez znači da je uobičajeni redoslijed riječi obr-
nuti. Na isti način upisani su u rječnik i termini na stranim jezicima. Ako u nekom jeziku pos-
toje sinonimi, odvojeni su točkom-zarezom (;).
Sinonim terminu u hrvatskom jeziku označen je s također. Autori rječnika daju prednost prvo
navedenom terminu.
Uz rijetke izuzetke za svaki termin navedeno je i područje kojemu pripada. To je posebno važno
kada isti termin u dva područja ima različito značenje, npr. ćelija u matematici i GIS-u. Tada su
njihove definicije u ta dva područja označene s (1), (2). Ako neki termin unutar istog područja
ima dva ponešto različita značenja, označena su i ona s (1) i (2).
U rječnik su uključeni i oni akronimi koji su sastavni dio naše stručne terminologije, npr. DGU,
CROTIS, ECDIS, ENC, EUROGI, HTML, UTM i mnogi drugi.
xi
xii
Geodetsko-geoinformatički
rječnik
Geodetsko-geoinformatički rječnik
1
Geodetsko-geoinformatički rječnik
2
Geodetsko-geoinformatički rječnik
3
Geodetsko-geoinformatički rječnik
alarm alfanumerički
Test trening-uzorka koji se obično Također: slovnobrojčani
upotrebljava prije nego što je izračunata Sastavljen od slova, brojka i ostalih znakova.
signaturna statistika. Alarm osvjetljava Područje: informatika
područje prikaza, tj. aproksimaciju površine En. alphanumeric
4
Geodetsko-geoinformatički rječnik
5
Geodetsko-geoinformatički rječnik
6
Geodetsko-geoinformatički rječnik
7
Geodetsko-geoinformatički rječnik
8
Geodetsko-geoinformatički rječnik
9
Geodetsko-geoinformatički rječnik
10
Geodetsko-geoinformatički rječnik
11
Geodetsko-geoinformatički rječnik
12
Geodetsko-geoinformatički rječnik
dva glavna presjeka: meridionalni, položen dovoljno točno odrediti obje geografske
točkom koja se preslikava i optičkom osi, te koordinate i točno vrijeme. Vidi: astronomija
sagitalni, okomit na meridionalni presjek, a Područje: mjerni instrumenti
koji sadrži središnju zraku uskog snopa En. astrolabe
točke. Slike svih točaka ravnine okomite na Fr. astrolabe
optičku os po meridionalnim presjecima daju Nj. Astrolab(ium)
općenito zakrivljenu meridionalnu plohu
slike s tjemenom na optičkoj osi, a po astronomija
sagitalnim presjecima zakrivljenu sagitalnu Znanost o zvijezdama, odnosno pojavama u
plohu slike. Zakrivljenost ploha slike u svemiru i o svemirskim tijelima. Bavi se
odnosu na ravninu u kojoj se traži slika određivanjem položaja nebeskih tijela,
uzrokom je neoštre slike izvan njezina proučavanjem njihova gibanja, fizičkim
središta. sastavom nebeskih tijela, njihovim sjajem,
Vidi: zakrivljenost polja slike temperaturom, postankom, razvojem itd.
Područje: fizika (optika) Astronomija je multidisciplinarna znanost i
En. astigmatism dijeli se na: sfernu, praktičnu, geodetsku,
Fr. astigmatisme položajnu astronomiju i dr.
Nj. Astigmatismus Vidi: astronomija, sferna; astronomija,
praktična; astronomija, geodetska;
astigmatizam oka astronomija, položajna
Pogreška refrakcije oka zbog osnog Područje: satelitska i fizikalna geodezija
astigmatizma optičkog sustava oka En. astronomy
uzrokovanog nejednakom zakrivljenošću Fr. astronomie
pojedinih graničnih ploha. Astigmatizam oka Nj. Astronomie
mjeritelja mora se ispraviti naočalnom lećom
ili još bolje kontaktnom lećom. astronomija, geodetska
Područje: fizika (optika) Grana astronomije koja se bavi određivanjem
En. astigmatism of the eye astronomskih koordinata stajališta na
Fr. astigmatisme d'oeil Zemljinoj površini (astronomske širine i
Nj. Astigmatismus des Auges dužine), praćenjem kretanja polova Zemlje i
nepravilnosti Zemljine rotacije te
astrofizika određivanjem azimuta prema nekoj točki na
Dio astronomije koji istražuje i proučava Zemljinoj površini, u odnosu na smjer prema
fizikalno-kemijska svojstva i procese na sjeveru, iz opažanja zvijezda i Sunca.
svemirskim tijelima. Služi se fotometrijom, Vidi: astronomija; koordinate, astronomske
fotografijom i spektralnom analizom te Područje: satelitska i fizikalna geodezija
različitim elektronskim i radiotehničkim En. astronomy, geodetic
napravama. Dijeli se na astrofiziku Sunca, Nj. Astronomie, geodätische
zvijezda i galaktika.
Područje: fizika astronomija, položajna
En. astrophysics Grana astronomije koja uključuje sfernu,
Fr. astrophysique praktičnu i geodetsku astronomiju.
Nj. Astrophysik Vidi: astronomija, sferna; astronomija,
praktična; astronomija, geodetska
astrolab Područje: satelitska i fizikalna geodezija
Astrogeodetski azimutni instrument, služi za En. astronomy, positional
određivanje položaja nebeskih tijela na Nj. Positionsastronomie
nebeskoj sferi. Najčešće se rabi astrolab s astronomija, praktična
prizmom, kojim se iz trenutka kad zvijezde Grana astronomije koja proučava metode
dostižu određenu visinu mogu lako, brzo i određivanja koordinata nebeskih tijela iz
13
Geodetsko-geoinformatički rječnik
ATKIS atmosfera
Njemački službeni topografsko-kartografski Plinoviti omotač oko Zemlje. U stalnom
informacijski sustav. Projekt službe za omjeru su dušik (78,08%), kisik (20,95%),
izmjeru zemljišta zemalja Savezne epublike argon (0,93%) i ostali plemeniti plinovi. U
Njemačke i BKG-a (prije IfAG) za izgradnju promjenljivom su odnosu: ugljični dioksid i
informacijskog sustava, koji se sastoji iz vodena para. Donji slojevi atmosfere dijele
jednog digitalnog topografskog modela se na troposferu (visina iznad polova 9 km,
(DLM) i više digitalnih kartografskih modela iznad ekvatora 17 km) i stratosferu (do
(DKM) i treba biti nadgradnja klasične 50 km). Slijedi mezosfera (do 80 km),
analogne tiskane topografske karte. Poslužio termosfera (do 1100 km) i egzosfera kao
kao uzor za STOKIS. prelazno područje prema međuzvjezdanom
Područje: geoinformatika prostoru (do 6000 km). Prema fizikalno-
Vidi: IfAG; BKG; STOKIS kemijskim procesima atmosfera se dijeli na
Nj. ATKIS (Amtliches Topographisch- ozonosferu, između 10 i 50 km,
Kartographisches Informationssystem) karakterističnu po koncentraciji ozona, i na
En. Authoritative topographic cartographic ionosferu, koja počinje na visini od 70 ~
information system 80 km s velikom gustoćom iona, što utječe
na elektromagnetska svojstva, a time i na
atlas uvjete širenja radiovalova u mjernim
Niz karata koje namjenski i sadržajno čine procesima. Graničnim slojem naziva se sloj
cjelinu, povezan u knjigu ili izdan kao zraka troposfere do približno 1000 m, koji je
nepovezani skup pojedinačnih karata, koje se pod neposrednim termičkim i dinamičkim
nakon izlaska svih uvežu. utjecajem tla, a od posebnog je značenja za
Područje: kartografija fiziku atmosferskih procesa i za mjerne
En. atlas djelatnosti. Posebno se u tu svrhu proučava
Fr. atlas podsloj graničnog sloja koji se naziva
Nj. Atlas prizemnim slojem, visine 50 do 100 m, a u
14
Geodetsko-geoinformatički rječnik
15
Geodetsko-geoinformatički rječnik
autokolimator AVHRR
Optički uređaj izveden na principu Senzor ugrađen u satelite NOAA koji snima
autokolimacije. Autokolimatori su i u četiri ili pet spektralnih kanala (0,55 m do
dalekozori teodolita ili nivelira s posebnim 12,50 m), prostorne rezolucije 1,1 km, a
autokolimacijskim okularima, a rabe se za radiometrijske 10 bita. Odjednom snima
različita ispitivanja. površinu 3000 km × 6000 km.
Vidi: okular, autokolimacijski Vidi: rezolucija, prostorna; rezolucija,
Područje: mjerni instrumenti radiometrijska; senzor
En. auto-collimator Područje: fotogrametrija i daljinska
Fr. auto-collimateur istraživanja
Nj. Autokollimator En. AVHRR (Advanced Very High
Resolution Radiometer)
autokorelacija
(1) Korelacija jedne veličine ili cijelog niza azimut
veličina sa samim sobom. Ispituje se (1) Općenito, kut u točki promatranja između
metodom dvostrukih, odnosno višestrukih meridijana te točke i smjera prema nekoj
mjerenja iste veličine. (2) Metoda drugoj točki, mjeren od sjevernog dijela
utvrđivanja stereoparalakse automatskim meridijana u smjeru kretanja kazaljke na
načinom. Počela se primjenjivati već s satu. S obzirom na način određivanja i
pojavom analitičkih instrumenata i snažnijih mjesto promatranja razlikuje se nekoliko
računala. Punu afirmaciju nalazi u digitalnoj vrsta azimuta. (2) Smjer, u stupnjevima,
fotogrametriji. Temelji se na računanju između antene za prijam satelitskog signala i
koeficijenta korelacije između vrijednosti pravog sjevera. Kutna udaljenost mjeri se u
pojedinih elementarnih slikovnih elemenata smjeru kretanja kazaljki na satu.
16
Geodetsko-geoinformatički rječnik
17
Geodetsko-geoinformatički rječnik
18
Geodetsko-geoinformatički rječnik
19
Geodetsko-geoinformatički rječnik
beta-verzija binom
Nedovršena verzija novog programa u kojoj Također: dvočlani izraz, dvočlan
su popravljene sintaktičke i logičke pogreške Algebarski izraz koji se sastoji od dvaju
pri alfa-ispitivanju, a daje se na probnu članova povezanih znakom +; npr. 2x+5y. U
upotrebu širem krugu korisnika. skladu s tim se npr. (a+b)2 naziva kvadratom
Područje: informatika binoma.
En. beta version Područje: matematika
En. binomial
bijekcija Fr. binôme
Bijekcija sa skupa A na skup B je obostrano Nj. Binom
jednoznačno pridruživanje elemenata
skupova A i B. Funkcija koja je injekcija i BIOS
surjekcija. Dio operacijskog sustava koji upravlja
Područje: matematika komuniciranjem između uređaja za obradu
En. bijection podataka i perifernih jedinica.
Vidi: sustav, operacijski
Fr. bijection
Nj. Bijektivität Područje: informatika
En. BIOS (Basic Input Output System)
20
Geodetsko-geoinformatički rječnik
biostereometrija blizina
Prostorne i prostorno-vremenske analize Tip analize u GIS-u koji određuje koji su
bioloških oblika i funkcija primjenom prostorni elementi najbliži identificiranoj
analitičke fotogrametrije. točki, liniji, poligonu ili ćeliji mreže.
Vidi: fotogrametrija, analitička Područje: GIS
Područje: fotogrametrija i daljinska En. proximity
istraživanja
En. biostereometry blokdijagram
Nj. Biostereometrie Prikaz dijela Zemlje, izrezanog vertikalnim
ravninama iz Zemljine kore i izdvojenog,
BIP dobiven centralnim ili paralelnim
Oblik spremanja podataka u kojem su projiciranjem na kosu ravninu.
vrijednosti svakoga kanala određene danim Područje: kartografija
pikselom. Pikseli su poredani sekvencijalno En. block diagram
na traku. Fr. bloc-diagramme
Vidi: kanal; piksel Nj. Blockbild
Područje: informatika, fotogrametrija i
daljinska istraživanja blok fotografija
En. BIP (Band Interleaved by Pixel) Niz paralelnih redova fotografija s
preklapanjem stranica 20 do 30%. Formira se
bit kombinacijom ekspozicija u letu.
Osnovna jedinica za količinu podataka koja Područje: fotogrametrija i daljinska
može imati samo jednu binarnu vrijednost 0 istraživanja
ili 1. En. block of photographs
Područje: informatika Fr. série de clichés
En. bit (binary digit) Nj. Bildreihe
21
Geodetsko-geoinformatički rječnik
procesu na osnovi vidnog toka: podražaj – činit će se sve svjetlijim. Uz potpuno tamnu
osjet – dojam – spoznaja – pamćenje. Zbog pozadinu, središnje polje dat će osjet
te činjenice vidljiva svjetlost istoga bijeloga.
spektralnog sastava može izazvati različite Područje: fizika (optika)
dojmove boje u različitih ljudi, pa i u istog En. colour, achromatic (perceived)
čovjeka (npr. uz različitu adaptaciju, Fr. couleur achromatique
osvjetljenje). U tehnici se ipak razlikuje Nj. Farbe, unbunte
"boja" svjetla, pri čem se misli na njegov
spektralni sastav, i "boja" tijela, kada je riječ boja filtra
o tome koje svjetlo ono odbija ili propušta. Naziv prema boji koju filtar propušta.
(2) Mnogi se tehnički proizvodi ocjenjuju Vidi: filtar
prema svojoj boji pa je u mnogim granama Područje: fizika (optika)
tehnike važno da se određena boja En. colour, filter
jednoznačno definira. Metodama Fr. couleur du filtre
kvantitativnih mjerenja kojima se ispituju Nj. Filterfarbe
psihofizičke zakonitosti kojima podliježe
osjet boje bavi se posebna znanstvena grana: boja hipsometrijske skale
kolorimetrija. Kolorimetrija upotrebljava Jedna od boja koje čine hipsometrijsku skalu.
trikromatski sustav za označavanje boja. Vidi: skala boja, hipsometrijska
Mjerenjem boja svakom bojenom mjestu Područje: kartografija
pridružuju se parametri potrebni za En. tint, hypsometric; tint, altitude
jednoznačnu karakterizaciju. (3) Imena boja Fr. teinte hypsométrique
mogu također služiti za karakterizaciju boja Nj. Höhenschichtenfarbe
ako su općepoznata ili su definirana
standardima i/ili kolorimetrijskim
koordinatama. (4) Boja zauzima posebno boja, kontrastna
mjesto u kartografici jer je sadržana ili Kromatska boja koja se nakon podražaja boje
povezana sa svim sastavnim elementima na mrežnici pojavljuje kao negativna paslika
kartografike. ili kao boja susjedne plohe.
Vidi: kartografika Područje: fizika (optika)
Područje: fizika En. colour, contrast
En. colour Nj. Kontrastfarbe
Fr. couleur
Nj. Farbe boja, kromatska
Prava boja koju osjetna jedinica mrežnice
boja, akromatska percipira u određenom valnom području
Boja koja nema karakteristično valno svjetlosti, ali i svaka koja nije akromatska.
područje, već ovisi o stupnju osvijetljenosti, Napomena: Gruba identifikacija boja po
odnosno sposobnosti površine da jače ili imenima na prvoj razini uzima tri akromatske
slabije apsorbira sva valna područja bijele boje: bijelu, sivu i crnu te deset kromatskih:
svjetlosti. Akromatske boje su siva, crna i ružičastu, crvenu, narančastu, smeđu, žutu,
bijela. maslinastu, zelenu, modru, ljubičastu i
Napomena: Budući da se je riječ o purpurnu.
psihofizičkom procesu, osjet crnog ovisi o Područje: fizika (optika)
sjajnosti pozadine, tj. okolnog polja. Ako je En. colour, chromatic (perceived)
pozadina bijela i velike sjajnosti, a središnje Fr. couleur chromatique
unutarnje polje bijelo i male sjajnosti, opažač Nj. Farbe, bunte
će imati dojam da je ono crno. Ostavi li se boja, neposredna
sjajnost središnjeg polja konstantnom, a Boja koja se opaža uz neosvijetljenu
smanjuje sjajnost pozadine, središnje polje pozadinu.
22
Geodetsko-geoinformatički rječnik
23
Geodetsko-geoinformatički rječnik
24
Geodetsko-geoinformatički rječnik
25
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Područje: matematika
brojke, arapske En. number, conjugate complex
Također: arapske znamenke, arapske cifre Fr. nombre complexe conjugué
Znakovi 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, pomoću Nj. Zahl, konjugierte komplexe
kojih se u dekadskom zapisu može zapisati
svaki prirodni broj. U srednjem vijeku broj koordinatnog sustava
uvedeni su u Europu posredstvom Arapa, Broj koordinatnog sustava, odnosno
odakle i naziv; podrijetlom iz Indije. meridijanske zone. adi označivanja
Područje: matematika koordinatnog sustava na koji se odnose
En. numerals, Arabic; figures, Arabic koordinate određene točke stavlja se ispred
Nj. Zahlen, arabische; Ziffern, arabische ordinate brojka koja označuje broj
koordinatnog sustava.
brojke, rimske Vidi: zona, meridijanska
Sustav pisanja cijelih brojeva što su ga Područje: kartografija
upotrebljavali Rimljani. Brojevi od 1 do 10 En. number, zone
zapisuju se znakovima: I, II, III, IV, V, VI, Fr. repère de fuseau
VII, VIII, IX, X, a za 50, 100, 500 i 1000 Nj. Kennziffer (des Meridianstreifens)
oznake su L, C, D, M.
Područje: matematika broj, mjestopisni
En. numerals, roman Broj katastarske čestice u austrijskom i
Fr. numération romaine mađarskom katastru zemljišta XIX. st.
Nj. Ziffern, römische; Zahlen, römische Vidi: čestica, katastarska
Područje: katastar i zemljišna knjiga
broj, kompleksni
Broj oblika a ib , gdje su a, b realni broj, negativni
brojevi, a i imaginarna jedinica definirana Broj manji od nule. Na primjer
jednadžbom i 2 1 . U skupu kompleksnih 5, 0,001, 5 . Drugim riječima,
brojeva rješive su sve algebarske jednadžbe. negativni brojevi su oni koji imaju negativan
Kompleksni brojevi mogu se predočiti predznak. Za svaki pozitivni broj a postoji
točkama, odnosno vektorima u Gaussovoj samo jedan negativni broj b tako da vrijedi
26
Geodetsko-geoinformatički rječnik
27
Geodetsko-geoinformatički rječnik
28
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Busola cijevnog oblika koja se pomoću utjecajem svjetla više ili manje prazni.
adaptera pričvršćuje na alhidadu teodolita, a Količina preostalog naboja očitava se u
služi za orijentaciju horizontalnoga kruga određenom vremenskom trenutku i pomoću
prema magnetskom sjevernom polu i time A/D-pretvarača pretvara u digitalni oblik.
mjerenje magnetskih azimuta. Vidi: senzor; A/D-pretvarač
Područje: mjerni instrumenti Područje: fotogrametrija i daljinska
En. compass, tubular istraživanja
Fr. bussole cylindrique En. CCD (Charge Coupled Device)
Nj. öhrenbussole
CCD (sklop s prijenosom naboja)
BZP Zatvoreni sklop elektroničkih elemenata
Vidi: baza zemljišnih podataka epublike (čip) koji ulazno zračenje (svjetlost) pretvara
Hrvatske u proporcionalne električne napone.
Napomena: CCD-kamera je prijamnik slike
CAD svjetlosno označene točke. Teodolit s
Vidi: dizajniranje, računalom podržano integriranom CCD-kamerom uz digitalnu
obradu slike omogućuje automatsko viziranje
na osnovi okretanja dalekozora i alhidade
C/A-kod pomoću motora (motorizirani ili video-
Kod dostupan svim korisnicima, efektivne teodolit).
valne duljine približno 300 m, moduliran na Vidi: kamera, optoelektronička
L1-nosaču. Područje: mjerni instrumenti
Vidi: P-kod; SPS; L1-nosač En. CCD (Charged Coupled Devices)
Područje: satelitska i fizikalna geodezija Fr. cellules couplées dètectories
En. C/A-code (coarse acquisition) Nj. Elemente, ladungsgekoppelte
CARIN CD
Navigacijski sustav motornih vozila tvrtke Vidi: disk, kompaktni
Phillips. Temelji se na digitalnim kartama
gradova i kartama koje se čuvaju na CD- CD-ROM
ROM-u. CD ispisan digitalnim podacima. Korisnik te
Vidi: CD-ROM; karta, digitalna podatke može samo čitati, ne može ih
Područje: geoinformatika mijenjati ili brisati i po CD-ROM-u ne može
En. CARIN (Car Information System) sam pisati. Na jedan takav disk stane oko 650
MB.
CARNet Vidi: disk, kompaktni
Hrvatska akademska i istraživačka mreža. Područje: informatika
Hrvatski nekomercijalni dio interneta En. CD-ROM (Compact Disk Read Only
namijenjen prije svega akademskim i Memory)
istraživačkim institucijama u Hrvatskoj.
Vidi: internet CD-RW
Područje: informatika Kompaktni disk na kojem se upisani podaci
En. CARNet (Croatian Academic and mogu zamijeniti drugim podacima.
Research Network) Vidi: disk, kompaktni
CCD-senzor CEN
Radi na principu vezanog naboja, koji se pod Kratica od Comité Européen de
29
Geodetsko-geoinformatički rječnik
30
Geodetsko-geoinformatički rječnik
31
Geodetsko-geoinformatički rječnik
32
Geodetsko-geoinformatički rječnik
33
Geodetsko-geoinformatički rječnik
34
Geodetsko-geoinformatički rječnik
35
Geodetsko-geoinformatički rječnik
36
Geodetsko-geoinformatički rječnik
37
Geodetsko-geoinformatički rječnik
38
Geodetsko-geoinformatički rječnik
39
Geodetsko-geoinformatički rječnik
40
Geodetsko-geoinformatički rječnik
41
Geodetsko-geoinformatički rječnik
42
Geodetsko-geoinformatički rječnik
43
Geodetsko-geoinformatički rječnik
44
Geodetsko-geoinformatički rječnik
45
Geodetsko-geoinformatički rječnik
46
Geodetsko-geoinformatički rječnik
47
Geodetsko-geoinformatički rječnik
48
Geodetsko-geoinformatički rječnik
49
Geodetsko-geoinformatički rječnik
50
Geodetsko-geoinformatički rječnik
51
Geodetsko-geoinformatički rječnik
52
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Fr. dispersion a (b c) (a b) (a c) i
Nj. Streuung (a b) c (a c) (b c) .
U slučaju operacija zbrajanja i množenja,
disperzija svjetlosti kaže se da je operacija množenja
Također: rasap svjetlosti distributivna s obzirom na operaciju
Pojava različitog loma svjetlosti različitih zbrajanja.
valnih duljina pri prelasku iz jednog Područje: matematika
optičkog sredstva u drugo. U vidljivom
spektru najjače se lomi svjetlost najkraće divit bočica
valne duljine (ljubičasta), a najmanje Tintarnica.
svjetlost najveće valne duljine (crvena). Područje: praktična geodezija
Glavna disperzija nF – nC mjera je veličine
disperzije (C i F su oznake za valne duljine divizor
Fraunhoferova sustava linija). Indeks loma n Vidi: djelitelj
funkcija je, dakle, valne duljine. Područje: matematika
Vidi: spektar, elektromagnetski; indeks loma
Područje: fizika (optika) dizajniranje, računalom podržano
En. dispersion of light Također: oblikovanje pomoću računala;
Fr. dispersion de la lumière CAD
Nj. Dispersion des Lichtes Pojam koji se primjenjuje na programe
upotrebljavane pri oblikovanju tehničkih,
distorzija arhitektonskih i znanstvenih modela.
Pogreška u preslikavanju zbog promjene azličite aplikacije za CAD stvaraju objekte
poprečnog mjerila preslikavanja ovisno o u dvije ili tri dimenzije.
udaljenosti točke od optičke osi u istoj Područje: informatika
ravnini slike. Ravne linije predmeta koje ne En. CAD (Computer Aided Design)
prolaze optičkom osi su djelovanjem Fr. CAO (Conception Assistée par
distorzije zakrivljene – slika predmeta više Ordinateur)
nije slična predmetu. azlikuju se pozitivna Nj. Konstruktion, computergestützte
distorzija (jastučasti oblik slike kvadrata) i
negativna distorzija (bačvasti oblik). djedovina
Područje: fizika (optika) Vidi: baština
En. distortion
Fr. distorsion djelbenik
Nj. Verzeichung Zastarjela riječ za osobu čija se katastarska
čestica dijeli ili parcelira ili osoba koja
distributer karata dobiva dio podijeljene ili parcelirane
Organizacija koja se bavi prodajom katastarske čestice.
službenih izdanja karata i drugih Vidi: čestica, katastarska
kartografskih proizvoda. Područje: katastar i zemljišna knjiga
Područje: kartografija
En. map agency, official djelitelj
Fr. depot de cartes (officielles) Također: divizor, faktor
Nj. Kartenvertriebstelle (1) Broj kojim se pri operaciji dijeljenja
dijeli. (2) Prirodni broj b djelitelj je
distributivnost prirodnog broja a ako pri dijeljenju a:b nema
Pretpostavi li se da su i binarne ostatka; u tom je slučaju broj a višekratnik
operacije na skupu S. Operacija je broja b i b je mjera broja a; broj a je moguće
distributivna s obzirom na ako za svaki a, zapisati u obliku a = mb, gdje je m prirodni
b i c iz S vrijedi broj.
53
Geodetsko-geoinformatički rječnik
54
Geodetsko-geoinformatički rječnik
55
Geodetsko-geoinformatički rječnik
56
Geodetsko-geoinformatički rječnik
57
Geodetsko-geoinformatički rječnik
58
Geodetsko-geoinformatički rječnik
59
Geodetsko-geoinformatički rječnik
60
Geodetsko-geoinformatički rječnik
61
Geodetsko-geoinformatički rječnik
limba od vertikalne osi instrumenta. dešavaju ili mjeriti samo relativne pomake
odabranih točaka. Princip mjerenja
Napomene: (1) Utjecaj ekscentričnosti ekstenzometrom je da se mjerna duljina L
uklanja se očitavanjem na dvama između točaka A i B uspoređuje s nekom
dijametralnim mjestima kružne podjele uz unaprijed određenom duljinom Lo. Kod
uzimanje srednje vrijednosti. (2) Pri zakretu ekstenzometara koji se upotrebljavaju u
kruga oko vlastite osi može doći do promjene mjernom području relativnih pomaka ≤10-6
položaja središta limba (utjecaj primjenjuju se dva sustava: laserski i
ekscentričnosti okretne osi limba), a time i mehanički. Za mjerno područje ≥10-6
do promjene parametara ekscentričnosti. upotrebljavaju se mali laserski
Područje: mjerni instrumenti doplerinterferometri ili jednostavni
En. eccentricity, horizontal circle mehanički ekstenzometri. Ekstenzometrima
Fr. excentricité de cercle horizontal se mogu mjeriti deformacije Zemljine kore
Nj. Teilkreisexzentrizität koje nastaju kao posljedica Zemljinih
plimnih valova ili deformacije Zemljine kore
eksces, sferni prije nastanka zemljotresa, kao i deformacije
Razlika sume unutarnjih kutova u sfernom raznih građevinskih objekata (brane,
trokutu i 180 . mostovi, tuneli, nuklearne elektrane i dr.).
Područje: matematika Područje: mjerni instrumenti
En. excess, spherical En. extensometer
Fr. excès sphérique Nj. Extensometer
Nj. Exceß, sphärischer
ekstinkcija
eksponent Slabljenje zračenja prolazom kroz atmosferu
(1) Broj a u potenciji xa. (2) U prikazu zbog apsorpcije, ogiba i rasipa.
realnih brojeva u obliku m·10n, gdje je Vidi: koeficijent ekstinkcije
0,1 m 1 , a n cijeli broj, m se naziva Područje: fizika (optika)
mantisom, a n eksponentom. En. extinction; attenuation
Područje: matematika Fr. atténuation
En. exponent Nj. Extinktion
Nj. Exponent; Höchzahl
ekstrados
eksproprijacija Uzvodna ploha brane.
Vidi: izvlaštenje Vidi: brana
Područje: inženjerska geodezija Područje: inženjerska geodezija
En. extrados
ekstenzija Nj. Bogenrücken; Gewölberücken
Tri slova iza točke u nazivu datoteke koja
obično identificiraju tip datoteke. ekstrapolacija
Područje: informatika Približno izračunavanje vrijednosti funkcije
En. extension za vrijednost argumenta koja je veća ili
manja od svih vrijednosti argumenata koji su
ekstenzometar upotrebljavani pri aproksimaciji funkcije.
Instrument za mjerenje promjena udaljenosti. Npr. ekstrapolacijom se može pronaći
Podatak mjerenja ekstenzometrom odnosi se približna vrijednost za log 3,1
uvijek na promjenu udaljnosti između dviju upotrebljavajući poznate vrijednosti log 2 i
točaka, pričem nije strogo određeno koja log 3
točka je pritom pretrpjela pomak. Zbog toga 1
log3,1 log3 (log3 log2) .
je potrebno odabrati jednu točku 10
ekstenzometra tamo gdje se deformacije ne Područje: matematika
62
Geodetsko-geoinformatički rječnik
63
Geodetsko-geoinformatički rječnik
64
Geodetsko-geoinformatički rječnik
65
Geodetsko-geoinformatički rječnik
66
Geodetsko-geoinformatički rječnik
entitet istraživanja
Nešto što postoji i što se u stvarnom svijetu En. ERS (Earth Resources Satellite)
može identificirati. Entitet je stvaran ili ESA
apstraktan predmet ili događaj o kojem se u Europska svemirska agencija – konzorcij
informacijskom sustavu prikupljaju podaci. europskih država za razvoj svemirskih
Entitet je konkretna ili apstraktna posebnost, znanosti, uključujući lansiranje satelita za
koncept ili objekt od interesa. On se po daljinska istraživanja.
svojim obilježjima razlučuje od okolice. Područje: fotogrametrija i daljinska
Područje: informatika istraživanja
En. entity En. ESA (European Space Agency)
Fr. entity
Nj. Entität ESDI
Kratica za European Spatial Data
envelopa Infrastructure – europska infrastruktura
Također: anvelopa prostornih podataka. Skup mjera, normi,
Envelopa jednoparametarske familije krivulja specifikacija, tehnologija, podataka i ljudi
(ploha) je krivulja (ploha) koja je tangentna koji omogućavaju učinkovitu upotrebu
na svaku krivulju (plohu) te familije. prostornih podataka na europskoj razini.
Područje: matematika Vidi: infrastruktura prostornih podataka
En. envelope Područje: geoinformatika
Fr. enveloppe En. ESDI (European Spatial Data
Nj. Enveloppe; Einhüllende Infrastructure)
EOSAT ESRI
Ustanova koja upravlja Landsat satelitima i Tvrtka specijalizirana za organiziranje i
distribuira Landsatove snimke. analizu geografskih informacija, osnovana
Područje: fotogrametrija i daljinska 1969. godine sa sjedištem u edlandsu,
istraživanja Kalifornija. Najpoznatiji softverski paketi
En. EOSAT (Earth Observation Satellite ) tvrtke su ArcInfo, ArcView i ArcCAD.
Područje: GIS
e-pošta En. ESRI (Environmental Systems Research
Vidi: pošta, elektronička Institute, Inc.)
EPS estakada
Vrsta PostScripta. Građevina na stupovima u obliku mosta ili
Vidi: PostScript nadvožnjaka. Služi za prelazak cjevovoda
Područje: informatika preko neke zapreke.
En. EPS (Encapsulated PostScript) Područje: inženjerska geodezija
En. track, elevated
ERDAS Nj. Estakada; Fahrbahn, aufgeständerte
Kratica od Earth Resources Data Analysis
System. Tvrtka i njezin sustav za digitalnu etalon
obradu slike, posebno za obradu satelitskih Mjera, mjerilo ili mjerni sustav namijenjeni
snimaka. definiranju, ostvarenju, čuvanju ili
Područje: geoinformatika, kartografija obnavljanju jedinice, odnosno jedne ili više
Vidi: obrada slike; GIS poznatih vrijednosti fizikalne veličine radi
prenošenja usporedbom tih vrijednosti na
ERS druga mjerila.
Satelit za istraživanje Zemljinih resursa. Vidi: etalon, primarni; etalon, sekundarni;
Područje: fotogrametrija i daljinska etalon, međunarodni; etalon, državni; etalon,
67
Geodetsko-geoinformatički rječnik
68
Geodetsko-geoinformatički rječnik
EuroSpec evoluta
Glavni program Eurogeographicsa nastao Evoluta ravninske krivulje je geometrijsko
2004. godine. Unutar njega razvijaju se dvije mjesto svih središta zakrivljenosti te krivulje.
glavne vrste projekata: razvojni projekti i Vidi: zakrivljenost
projekti implementacije i održavanja. Područje: matematika
EuroSpec je i kolektivni prilog nacionalnih En. evolute
kartografskih i katastarskih organizacija za Fr. évolute
izgradnju ESDI-a u obliku kako ga definiraju Nj. Evolute
napuci INSPIRE-a. Služi za implementaciju
INSPIRE-a, a da bi se postiglo evolventa
međudjelovanje referentnih informacija kao Evolventa ravninske krivulje je svaka
kralježnice ESDI-a. Unutar EuroSpeca krivulja kojoj je ta krivulja evoluta.
temeljem analize korisnika, tržišta i Vidi: evoluta
nacionalnih normi razvit će se niz Područje: matematika
specifikacija podijeljenih u dvije razine. Prva En. evolvent
će se baviti definicijama, pravilima i Fr. évolvente; involute
smjernicama za sve proizvode i usluge Nj. Evolvente; Involute
EuroGeographicsa u okviru normi ISO/CEN.
azvit će se u uskoj vezi s INSPI E-om. Express
Drugu razinu činit će specifikacije za Jezik definiran normom ISO 10303-11: 1994
proizvodnju informacija i podataka. U okviru koji omogućuje nedvosmislenu definiciju
nje bit će izrađen katalog objekata koji će se podataka i relacija među njima. Također
temeljiti na normi ISO 19110. Zasnivat će se definira grafičke prikaze (Express-G) za
na postojećim katalozima kao što su FACC i podskup konstrukcija u jeziku Express. To
nacionalni katalozi. nije jezik za programiranje. Ne sadrži jezične
Vidi: EuroGeographics; ESDI; INSPIRE; elemente koji omogućuju ulaz/izlaz, obradu
ISO; CEN; FACC informacija ili rukovanje iznimkama. Express
Područje: geoinformatika je koncepcijski shematski jezik. Definiran je
posebno za rad s informacijama koje se
EVA upotrebljavaju ili proizvode tijekom izrade
Navigacijski sustav motornih vozila tvrtke R. proizvoda. U žarištu Expressa je naglasak na
Bosch GmbH. Zasnovan je na digitalnim definiranju entiteta koji se sastoje od
planovima gradova odnosno cestovnim podataka i relacija. Podaci prikazuju svojstva
69
Geodetsko-geoinformatički rječnik
70
Geodetsko-geoinformatički rječnik
71
Geodetsko-geoinformatički rječnik
72
Geodetsko-geoinformatički rječnik
73
Geodetsko-geoinformatički rječnik
74
Geodetsko-geoinformatički rječnik
formule, Viètove
( x a)3 ( x a) n 1 elacije koje povezuju rješenja algebarske
f (a) ... f n 1 (a) Rn jednadžbe s koeficijentima jednadžbe. U
3! (n 1)!
slučaju kvadratne jednadžbe
gdje je Rn ostatak. Ostatak se može zapisati
ax2 bx c 0 , za rješenja x1 , x2 vrijedi:
u različitim oblicima pri čem upotreba
b c
pojedinog oblika ovisi o samoj funkciji f koja x1 x2 ; x1 x2 .
se razvija. a a
Taylorov red je red potencija U slučaju kubne jednadžbe
( x a) 2 ax3 bx2 cx d 0 vrijedi:
f (a) f (a)( x a) f (a) b
2! x1 x2 x3 ;
a
( x a)3
f (a) ... . c d
3! x1 x2 x2 x3 x3 x1 ; x1 x2 x3 .
a a
Ako je a 0 , Taylorov se red naziva
Područje: matematika
Maclaurinovim redom. Uz neke uvjete koje
En. formulas, Viète
mora zadovoljavati funkcija f u okolini točke
a funkcija je jednaka funkciji koju definira
FORTRAN
njezin Taylorov red. Na primjer:
Viši, problemski orijentiran, programski
x3 x5 x 7 jezik za matematičke i tehničke upotrebe.
sin x x ... , za sve x;
3! 5! 7! Vidi: jezik, programski
x 2 x3 Područje: informatika
ex 1 x , za sve x. En. FORTRAN (Formula Translation)
2! 3!
Područje: matematika fotoanaliza
En. formula, Taylor Opći izraz kojim se označuje promatranje
Fr. formule de Taylor snimaka bilo za potrebe fotointerpretacije, ili
Nj. Formel, Taylorische za fotogrametrijsku primjenu.
Vidi: fotointerpretacija
formula, trapezna Područje: fotogrametrija i daljinska
Formula za približno izračunavanje istraživanja
određenog integrala: En. photoanalysis
b
ba
f x dx 2 f a f b .
Nj. Photoanalyse
a
fotoaparat
Formula se obično primjenjuje općenitije.
Interval a, b podijeli se na n n N
Vidi: kamera
75
Geodetsko-geoinformatički rječnik
76
Geodetsko-geoinformatički rječnik
77
Geodetsko-geoinformatički rječnik
78
Geodetsko-geoinformatički rječnik
front funkcija
Dužina izmjerena po međi između dviju Također: preslikavanje
međnih točaka ili između dviju točaka Pravilo po kojem se svakom elementu prvog
objekta koje spojene linijom na katastarskom skupa, koji se naziva područjem definicije,
planu prikazuju jednu obrisnu liniju tlocrta pridružuje element drugog skupa, koji se
objekta. naziva područjem vrijednosti funkcije.
Vidi: plan, katastarski Funkcije jedne nezavisne varijable zapisuju
Područje: katastar i zemljišna knjiga se ovako: y f x , odnosno f : x f x .
Vrijednost x naziva se originalom,
F-test argumentom ili nezavisnom varijablom, dok
Statistički test u kojem se pod nul-hipotezom se f x naziva slikom, vrijednošću funkcije
pretpostavlja da statistika ima F-razdiobu. ili zavisnom varijablom. Funkcija može biti
Napomene: Primjenjuje se npr. na ove zadana: formulom (analitički), grafom ili
probleme: (1) na testu jednakosti između tablicom. Zadavanje formulom može biti:
srednje vrijednosti normalne populacije i eksplicitno, implicitno, parametarski.
specificirane vrijednosti, statistika testa Područje: matematika
temelji se na prosječnoj vrijednosti i En. function
varijanci uzorka; (2) na testu jednakosti Fr. fonction
između srednjih vrijednosti normalnih Nj. Funktion
populacija koje imaju iste varijance,
statistika testa temelji se na prosječnim funkcija, algebarska
vrijednostima i varijancama uzoraka; (3) na Funkcija generirana algebarskim operacijama
testu koji se primjenjuje na vrijednost (zbrajanjem, oduzimanjem, množenjem,
linearne regresije ili koeficijent korelacije; dijeljenjem, potenciranjem, korjenovanjem).
(4) na testu jednakosti varijanci dviju Područje: matematika
normalnih populacija na osnovi procijenjenih En. function, algebraic
varijanci dvaju neovisnih uzoraka uzetih iz Fr. fonction algébrique
tih populacija; (5) na testovima za analizu Nj. Funktion, algebraische
varijance.
Vidi: F-razdioba funkcija, bin
Područje: statistika Matematička funkcija koja uređuje odnose
En. F-test među vrijednostima podataka u datoteci i
Fr. test F redova u opisnoj tablici.
79
Geodetsko-geoinformatički rječnik
80
Geodetsko-geoinformatički rječnik
81
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Arch x ln x x 2 1 ,
nezavisna varijabla raste, tj. za svaki x1 , x2
iz domene funkcije za koje je x1 x2
slijedi f ( x1 ) f ( x2 ) . 1 1 x
Arth x ln ,
Područje: matematika 2 1 x
En. function, increasing 1 x 1
Arcth x ln .
Fr. fonction croissante 2 x 1
Nj. Funktion, wachsende Područje: matematika
En. functions, inverse hyperbolic; functions,
funkcija razdiobe area-hyperbolic
Funkcija koja za svaku vrijednost x daje Fr. fonctiones hyperbolique inverse
vjerojatnost da će slučajna varijabla X biti Nj. Areafunktionen
manja ili jednaka x
F ( x) P( X x) .
funkcije, arkus
Područje: statistika Također: ciklometrijske funkcije
En. function, distribution Funkcije arcsin x, arccos x, arctgx, arcctgx ,
Fr. fonction de répartition inverzne trigonometrijskim funkcijama. Zbog
Nj. Verteilungsfunktion periodičnosti trigonometrijskih funkcija
uzimaju se inverzi njihovih restrikcija i na taj
funkcija, transcendentna način izbjegava višeznačnost.
Funkcija čija jednadžba nije algebarska. Npr. Područje: matematika
eksponencijalna funkcija, logaritamska En. functions, inverse trigonometric
funkcija, itd. Fr. fonctiones trigonométrique inverse
Područje: matematika Nj. Funktionen, inverse trigonometrische;
En. function, transcendental Arkusfunktionen; Funktionen,
Fr. fonction transcendante zyklometrische
Nj. Funktion, transzendente
82
Geodetsko-geoinformatički rječnik
83
Geodetsko-geoinformatički rječnik
GB generalizacija, objektna
Gigabajt, jedinica za količinu podataka, Proces mentalnog poopćavanja (u smislu
kapacitet memorije računala ili prostora na apstrakcije i odabira) iz realnosti u podatke
disku, iznosi 230 ili približno 109 bajtova. koje izrađuje osoba koja prikuplja podatke
Područje: informatika (mjernik, restitutor ili osoba koja analizira
En. GB (Gigabyte) podatke).
GCP (ground-control point) Područje: geodezija, fotogrametrija i
Vidi: točka, kontrolna daljinska istraživanja
En. generalization, object
GDOP Nj. Objektgeneralisierung
Utjecaj geometrijske konfiguracije na prirast
svih pogrešaka pozicioniranja (kombinirani generatrisa
efekt triju položajnih dimenzija i vremena). Vidi: izvodnica
Vidi: DOP
Područje: satelitska i fizikalna geodezija geo-
En. GDOP (Geometric Dilution of Precision) U složenicama označuje odnos tih riječi
prema Zemlji i zemljištu. Npr. geodezija,
generalizacija, kartografska geoinformatika.
Također: kartografsko uopćavanje
Obuhvaća sve vrste uopćavanja sadržaja geoantiklinala
karte prilagođene mjerilu karte i (ili) svrsi Ispupčeno područje nadsvođa Zemljine kore.
karte, tj. izabiranje, pojednostavnjivanje, Vidi: kora, Zemljina
sažimanje, pomicanje i pojmovnu pretvorbu. Područje: geodezija
Generalizacija je vrsta apstrakcije slična
klasifikaciji. Kod nje se tipovi entiteta niže geobiologija
razine uopćuju tipom entiteta više razine. Znanost o životu na Zemlji.
Napomena: Kada ne može doći do zabune, En. geobiology
govori se i piše samo generalizacija ili Fr. géolobiologie
uopćavanje. Nj. Geobiologie
Područje: kartografija, geoinformatika
En. generalisation, cartographic geobotanika
Fr. généralisation cartographique Znanost o rasprostiranju bilja; biljna
Nj. Generalisierung, kartographische geografija.
En. floristics
generalizacija modela Fr. phytogéographie
Kontrolirano reduciranje podataka u modelu. Nj. Geobotanik
Time se ostvaruje ušteda prostora za čuvanje
i ubrzavanje prijenosa podataka geocentrizam
komunikacijskim kanalima. Može se smatrati Učenje starih Grka o Zemlji kao
predprocesnim korakom ka kartografskoj nepomičnom središtu svemira oko koje se
generalizaciji. Pri tome treba imati u vidu da okreću nebeska tijela. Pridjev geocentričan
je to potpuno formaliziran proces koji ne može se odnositi na geocentrizam ili na
pruža mogućnost za subjektivne grafičke središte (centar) Zemlje. Npr. geocentrične
odluke. koordinate.
Vidi: generalizacija, kartografska
Područje: geoinformatika, kartografija geodet
En. generalisation, model Stručnjak za geodeziju s akademskom
kvalifikacijom i tehničkim iskustvom.
84
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Vidi: geodezija; mjernik; geometar između smjera ubrzanja sile teže (g) i smjera
Područje: geodezija normale (n) na elipsoid u promatranoj točki
En. geodesist; surveyor na fizičkoj površini Zemlje, te Zemljinu
Fr. géodésien spljoštenost koja nastaje zbog razlike duljina
Nj. Geodät velike (a) i male (b) poluosi Zemljina
elipsoida.
geodetska točka, posebno postavljena En. geodesy, physical
Točka oslonjena na međne točke, međe ili Fr. géodésie physique
druge objekte kojima je položajna točnost Nj. Geodäsie, physikalische
provjerena. geodezija, inženjerska
Područje: katastar i zemljišna knjiga Također: primijenjena geodezija
Grana geodezije koja se bavi projektiranjem,
geodezija izvođenjem, preuzimanjem i nadgledanjem
Tehnika i znanost koja se bavi izmjerom i građevina i drugih objekata.
prikazom Zemljine površine, određivanjem Područje: inženjerska geodezija
oblika Zemlje i njezina polja sile teže. Glavni En. surveying, engineering
predmet istraživanja u geodeziji je geodetska Nj. Ingenieurvermessung; Ingenieurgeodäsie
izmjera zemljišta i Zemlje. Osnovne grane
geodezije su kartografija, fotogrametrija i geodezija, niža
daljinska istraživanja, primijenjena Stariji naziv za geodetsku izmjeru zemljišta.
geodezija, satelitska i fizikalna geodezija te Vidi: izmjera zemljišta
geomatika. En. geodesy, lower; surveying
Vidi: izmjera, geodetska Fr. topographie
Područje: geodezija Nj. Geodäsie, niedere
En. geodesy
Fr. géodésie geodezija, praktična
Nj. Geodäsie Vidi: izmjera zemljišta
En. surveying
geodezija, fizikalna
Dio geodezije koji se bavi Zemljinim poljem geodezija, primijenjena
sile teže i njegovim utjecajem na geodetska Grana geodezije koja obuhvaća izmjeru
mjerenja. Geometrijska geodezija bavi se zemljišta, inženjersku geodeziju i upravljanje
geometrijskim određivanjem veličine i oblika prostornim informacijama.
Zemlje i preciznog određivanja položaja Vidi: izmjera zemljišta; geodezija,
pojedinih njezinih dijelova. To se ostvaruje inženjerska; upravljanje prostornim
različitim geodetskim metodama izmjere: informacijama
triangulacijom, trilateracijom i dr. Fizikalna En. geodesy, applied
geodezija na temelju mjerenja i svojstava Nj. Geodäsie, angewandte
Zemljina gravitacijskog polja, tj. polja sile
teže i teorija o tome polju prvenstveno geodezija, satelitska
određuje oblik geoida (nivoplohe Dio geodezije koji za mjerenja upotrebljava
konstantnog potencijala kojom se satelite. Pripada širem području svemirske
aproksimira oblik Zemlje). U kombinaciji s geodezije koja se bavi još i dugobazisnom
mjerenjima lukova meridijana ili paralela interferometrijom (VLBI – Very Long
određuje se i veličina Zemljina elipsoida, Baseline Interferometry) i laserskim
geometrijske aproksimacije Zemlje. S određivanjem udaljenosti mjeseca (lunar
dovoljnim poznavanjem podataka o polju laser ranging). Tradicionalna astronomska
sile teže moguće je odrediti geoidne geodezija koja se bavi atronomskim
undulacije, tj. razlike u visini između geoida određivanjem položaja, ne smatra se
i elipsoida, zatim otklone vertikale – kutove uobičajenim dijelom satelitske geodezije.
85
Geodetsko-geoinformatički rječnik
Mjerne tehnike satelitske geodezije su: granicama. Na njezin iznos utječe niz
geodetska upotreba položajnih satelitskih faktora, kao što su otpornost minerala stijene
sustava (GPS, GLONASS, Galileo); i otopina u njezinim porama i pukotinama,
određivanje udaljenosti do satelita (SL ); poroznost, vlažnost, struktura stijene.
primjena sintetičkog interferometrijskog Područje: fizika
radara (InSA ) na zemljištu; satelitska En. geoelectricity
radarska altimetrija (uglavnom na moru) Fr. géoélectricité
Seasat, Geosat, TOPEX/Poseidon, ERS-1, Nj. Erdelektrizität
ERS-2, Jason-1, Envisat; satelitska radarska
altimetrija (na kopnu) ICESat; satelitsko geofizika
određivanje Zemljina polja sile teže, npr. Znanost koja proučava fizikalne pojave na
CHAMP; satelitska gradiometrija (mjerenje Zemlji – kombinacija fizike i geologije.
gravitacijskog gradijenta iz orbita), GOCE; Može biti opća i primijenjena. Općom
praćenje satelita iz satelita, G ACE. geofizikom naziva se skupina znanosti kao
Vidi: GPS; GLONASS što su meteorologija, oceanografija,
Područje: satelitska i fizikalna geodezija vulkanologija i dr. Primijenjena geofizika
En. geodesy, satellite obuhvaća fizikalna mjerenja kojima se
Fr. géodésie satellite proučavaju geološki objekti pod zemljom, u
Nj. Satellitengeodäsie prvom redu ležišta čvrstih mineralnih
sirovina, strukture povoljne za akumulaciju
geodezija, viša nafte, vodonosni slojevi i sl.
Stariji naziv za geodetsku izmjeru većih Područje: fizika, satelitska i fizikalna
područja pričem je potrebno uzimati u obzir geodezija
Zemljinu zakrivljenost. Određivanje oblika i En. geophysics
dimenzija Zemlje. Fr. géophysique
Područje: satelitska i fizikalna geodezija Nj. Geophysik
En. geodesy, higher; geodesy
Fr. géodésie supérieure GEOGIS
Nj. Geodäsie, höhere; Erdmessung Geografski informacijski sustav Bavarskog
zavoda za izmjeru zemljišta na osnovi
topografske karte 1:25 000, prvi stupanj
geodinamika ATKISA.
Znanost o pojavama koje se u geološkom
Vidi: ATKIS
pogledu danas događaju na Zemlji.
Područje: GIS
Područje: satelitska i fizikalna geodezija
Nj. GEOGIS (Geographisches
En. geodynamics
Grundinformationssystem)
Nj. Geodynamik
geografija
geoelektricitet Prirodno-društvena znanost o predmetima
Elektricitet koji se pojavljuje u stijenama. (objektima), pojavama i procesima u geosferi
Stijene imaju prema sastavu, strukturi i i njihovoj međuovisnosti te o funkcionalnom
uvjetima zalijeganja, različita električna uređenju prostora i odnosu čovjeka i okoliša.
svojstva, kao što su otpornost, dielektričnost Vidi: geosfera
i polariziranost. Dielektričnost se primjenjuje Područje: kartografija
samo u radiovalnim geoelektričnim En. geography
metodama, a polariziranost stijene važna je Fr. géographie
pri ispitivanju metodom inducirane Nj. Geographie
polarizacije. U geofizici je otpornost
najvažnije električno svojstvo stijena. geohidrologija
Otpornost stijena mijenja se u dosta širokim Znanost o Zemlji i vodama na njoj.
86
Geodetsko-geoinformatički rječnik
geoid geokemija
Nivoploha potencijala vanjskog polja sile Znanost koja proučava razmještaj kemijskih
teže koja najbolje aproksimira srednju razinu elemenata u Zemljinoj kori.
mora. En. geochemistry
Vidi: nivoploha; polje sile teže, realno Fr. géochimie
Nj. Geochemie
Područje: satelitska i fizikalna geodezija geokod
En. geoid Kod povezan s prostornim elementom koji
Fr. géoide opisuje njegov položaj. Geokod može biti
Nj. Geoid npr. koordinata ili poštanski kod.
Područje: GIS
geoinformacija En. geocode
Informacija koja se odnosi na fenomene koji Nj. Geokode
su izravno ili neizravno pridruženi položaju
u odnosu na Zemlju. geokodiranje
Područje: geodezija, geoinformatika (1) Pridruživanje lokacije nekom objektu
En. information, geographic pomoću poštanske adrese (država, grad,
Fr. géoinformation ulica, kućni broj). (2) Pridruživanje
Nj. Geoinformation koordinata objektu.
Napomena: Za neke su autore geokodiranje i
geoinformatika georeferenciranje sinonimi.
Također: geoinformacijska znanost Vidi: georeferenciranje
Znanstvena disciplina koja je temelj Područje: kartografija, fotogrametrija i
geoinformacijskih sustava. Obuhvaća daljinska istraživanja
znanstvene temelje suvremenih digitalnih En. geocoding
metoda prikupljanja prostornih podataka, Fr. géocodage
modeliranje prostornih informacija, metode Nj. Geokodierung
apstrakcije i generalizacije geopodataka,
specifičnosti prostornih i prostorno- geokronologija
vremenskih baza podataka, matematičko- Proučavanje Zemljine starosti.
statističku obradu geopodataka, Područje satelitska i fizikalna geodezija
osmišljavanje usluga baziranih na lokaciji En. geochronology
korisnika. Temelj geoinformatike čine Fr. géochronologie
geodetski datumi i kartografske projekcije, Nj. Geochronologie
bez kojih bi jednoznačno smještanje objekata
u prostoru bilo nemoguće. geologija
Vidi: sustav, geoinformacijski; geopodaci; Znanost o planetu Zemlji, njezinoj građi i
datum, geodetski; projekcija, kartografska procesima koji su odgovorni za tu građu te
Područje: geodezija, informatika povijesti planeta i života na njemu. Bavi se
En. geoinformatics; science, geographical proučavanjem fizičkih sila koje djeluju na
information Zemlji, kemijom tvari koje sudjeluju u
Nj. Geoinformatik njezinoj građi te biologijom izumrlih
organizama koji se pojavljuju u obliku fosila.
geoizoterme Spoznaje o problematici postanka i razvitka
Crte ili plohe koje spajaju mjesta jednake Zemlje mogu se primijeniti i u istraživanjima
temperature tla ili unutrašnjosti Zemlje. Mjeseca te drugih planeta.
En. geology
87
Geodetsko-geoinformatički rječnik
88
Geodetsko-geoinformatički rječnik
geomontografija GEOREF
Umijeće prikazivanja Zemljine površine na Kratica od The World Geographic Reference
reljefan način, najčešće od papirne mase i u System. Sustav za određivanje položaja na
bojama. karti pomoću kartografske mreže označene
Područje: kartografija slovima i brojkama.
Vidi: mreža, kartografska
geomorfologija Područje: kartografija
Znanost o zemljišnim oblicima i silama koje En. GEOREF
ih mijenjaju.
Područje: satelitska i fizikalna geodezija georeferenciranje
En. geomorphology Pridruživanje geografskih koordinata ili
Fr. géomorphologie pravokutnih koordinata u određenoj
Nj. Geomorphologie kartografskoj projekciji pojedinim točkama
određenog objekta.
geoplastika Vidi: georektifikacija; geokodiranje
Prikazivanje Zemljine površine u reljefu. Područje: fotogrametrija i daljinska
Područje: kartografija istraživanja, kartografija
89
Geodetsko-geoinformatički rječnik
90
Geodetsko-geoinformatički rječnik
nekoliko slika u jednu GIF datoteku. se polugirus. (2) Mjerena vrijednost pravca
Programi koji podržavaju animirani GIF bit će srednja vrijednost mjerenja obaju
standard, kruže kroz svaku sliku stvarajući položaja dalekozora. (3) Prije mjerenja
animirani prikaz. Postao je izuzetno novoga girusa horizontalni krug se u
polularan zahvaljujući tome što ga optičkog teodolita okrene za određeni iznos
podržavaju gotovo svi web preglednici. Uz radi uklanjanja utjecaja pogrešaka kružne
to, animirani GIF zauzima manje podjele.
memorijskog prostora od animacija u drugim Vidi: pravac, geodetski
formatima, kao što su npr. Java apleti. Područje: mjerni instrumenti
Područje: informatika En. measurement in both faces; (1)
En. GIF, animated observation in one face
Fr. paire de séquences; (1) séquence
giga Nj. Satz; (1) Halbsatz
Predmetak u nazivu decimalne jedinice sa
značenjem 109. GIS
Područje: metrologija Vidi: sustav, geoinformacijski
En. giga
Fr. giga globus
Nj. Giga Kartografski prikaz Zemlje, nekog
svemirskog tijela ili prividne nebeske sfere
GiMoDig na umanjenom modelu u obliku sfere
Projekt za potrebe izgradnje službe (kugle).
lokacijskih usluga na kojem surađuju Područje: kartografija
Švedska, Danska, Finska i Njemačka. En. globe
Vidi: usluge, lokacijske Fr. globe
Područje: geoinformatika Nj. (Karten)globus
En. GiMoDig (Geospatial Info-Mobility
Service by Real-Time Data-Integration and GLONASS
Generalisation) Sustav satelita sličan GPS-u, razvijen u
bivšem Sovjetskom Savezu.
giroskop Vidi: GPS
Uređaj koji sadrži kruto tijelo, ovješeno Područje: satelitska i fizikalna geodezija
kardanskim zglobom, koje se okreće tako En. GLONASS (Global Orbiting Navigation
brzo da njegova okretajna os može slobodno Satellite System)
mijenjati položaj u bilo kojem smjeru
održavajući istu orijentaciju u prostoru bez GMDSS
obzira na kretanje okolišne strukture. Svjetski pomorski sustav za pogibelj i
Područje: mjerni instrumenti sigurnost. Služba za globalnu komunikaciju
En. gyroscope; gyro zasnovana na automatskim sustavima, i
Fr. gyroscope satelitskim i terestričkim, za upozoravanje na
Nj. Kreisel opasnost i oglašavanje pomorskih
sigurnosnih informacija pomorcima.
girus Područje: pomorstvo
Mjerenje pravca teodolitom s iste mjerne En. GMDSS (Global Maritime Distress and
točke u odnosu na početni referentni pravac Safety System)
tako da se nakon jednog mjernog niza u
prvom položaju dalekozora (krug lijevo) GML
obavi jednako mjerenje drugoga niza u Jezik za označivanje geografskih objekata,
drugom položaju (krug desno). temeljen na XML-u. Određuje geometriju i
Napomene: (1) Mjerenje jednog niza naziva svojstva objekata koji čine geografsku
91
Geodetsko-geoinformatički rječnik
92
Geodetsko-geoinformatički rječnik
GPS-sateliti gradijent
Sateliti koji se gibaju u gotovo kružnoj orbiti Gradijent skalarnog polja f (grad f) je
na visini od 20 200 km iznad Zemlje s vektorski operator čije komponente u smjeru
periodom rotacije od približno 12 zvjezdanih koordinatnih osi odgovaraju parcijalnim
sati, opremljeni atomskim satovima visoke derivacijama polja f po varijablama.
preciznosti, odašilju navigacijske poruke Gradijent polja često se upotrebljava u fizici
preko GPS-signala. za opisivanje prostorne varijacije veličine
Vidi: segment, svemirski; poruka, sile, npr. magnetskog ili gravitacijskog polja.
navigacijska; sat, atomski; GPS-signal U Zemljinu gravitacijskom polju smjer
Područje: satelitska i fizikalna geodezija gradijenta je prema središtu Zemlje. U
En. GPS satellites magnetskom polju smjer gradijenta je u
smjeru magnetskih silnica.
GPS-signal Područje: matematika
Bifazno modulirani, cirkularno polarizirani En. gradient
elektromagnetski val koji odašilju GPS- Fr. gradient
sateliti. Nj. Gradient
Vidi: L1-nosač; L2-nosač
Područje: satelitska i fizikalna geodezija gradijent sile teže, horizontalni
En. GPS signal Maksimalna promjena ubrzanja sile teže u
horizontalnoj ravnini.
GPS-tjedan Vidi: sila teža
Cijeli broj tjedana od nultog GPS-vremena. Područje: satelitska i fizikalna geodezija
93
Geodetsko-geoinformatički rječnik
En. gradient, horizontal gravity Drugim riječima, graf je skup svih uređenih
Nj. Schweregradient, horizontales parova kojima je prva koordinata iz domene,
a druga je odgovarajuća vrijednost funkcije.
gradijent sile teže, vertikalni Područje: matematika
Maksimalna promjena ubrzanja sile teže u En. graph
smjeru težišnice. Fr. graphe
Vidi: sila teža; težišnica Nj. Graph; Schaubild
Područje: satelitska i fizikalna geodezija grafika
En. gradient, vertical gravity (1) Umijeće ili tehnika kojom se tiskaju
Nj. Schweregradient, vertikales kopije, npr. drvorez, bakrorez, litografija i dr.
Također, naziv za tako dobiveni otisak. (2)
gradijent, temperaturni Umijeće crtanja, slikanja i tiskanja. (3)
Diferencijalna promjena temperature zraka Vještina crtanja posebno u matematici,
dt/dh. Praktično se uzima kvocijent razlika inženjerstvu itd. Također, naziv za izrađeni
temperatura Δt/Δh po vertikali (vertikalni crtež, grafički prikaz.
temperaturni gradijent) ili horizontali Vidi: drvorez; bakrorez; litografija
(horizontalni temperaturni gradijent). Prema Područje: kartografija
višegodišnjim istraživanjima dobivena je En. graphics; arts, graphic
empirijska formula (Brocks): Nj. Grafik
dt
(c 1)bhc 1 b1hc 1 ,
dh grafika, objektno orijentirana
gdje je h visina iznad tla, b i c konstante Vidi: grafika, vektorska
određene iz mjerenja temperature na
različitim visinama. Eksponent c–1 nalazi se grafika, računalna
većinom između –0,7 i –1,3. Prema (1) Prikazivanje slika na računalnom
Bahnertu, vrlo pojednostavnjena formula za zaslonu. Pojam obuhvaća različite načine
vertikalni temperaturni gradijent glasi stvaranja, prikazivanja i spremanja slika uz
pomoć računala. (2) Ponekad označuje
1 , stvaranje poslovnih dijagrama i tablica.
h
Područje: informatika
gdje je 1 vertikalni temperaturni gradijent En. graphics, computer
za h=1 m. Nj. Computergraphik
Područje: metrologija
En. gradient, temperature grafika, rasterska
Nj. Temperaturgradient Također: grafika bitmapa
Pojam koji obuhvaća sve što je u vezi s
građevina rasterskim podacima: njihovu obradu,
Umjetni objekt izgrađen od građevnih spremanje, rasterske slike, odgovarajući
materijala i građevnih dijelova koji je hardver, softver itd.
povezan s tlom, a nalazi se na tlu ili pod Vidi: podaci, rasterski; slika, rasterska
njim. Područje: informatika
Područje: inženjerska geodezija En. graphics, raster
En. structure; building; facility Nj. Rastergraphik; Pixelgraphik
Nj. Bauwerk; Bau; Bauobjekt
grafika, trodimenzionalna
graf Svaka slika koja predmet ili predmete
Također: dijagram prikazuje s tri dimenzije – duljinom, visinom
Slika funkcije y = f (x) u koordinatnom i dubinom. Trodimenzionalna grafika crta se
sustavu. Graf funkcije f kojoj je domena A i na mediju s dvije dimenzije, a treća se
kodomena B je skup G f x, f x : x A . dimenzija – dubina – prikazuje perspektivom
94
Geodetsko-geoinformatički rječnik
95
Geodetsko-geoinformatički rječnik
96
Geodetsko-geoinformatički rječnik
greben GRS 80
Osamljeni stjenoviti ostaci klifa razorenog Geodetski temeljni (referentni) sustav
abrazijskim djelovanjem. Može biti u razini, utemeljen je na teoriji geocentričkog
ispod ili iznad (za niske vode) morske razine. ekvipotencijalnog elipsoida definiranog
Uočljiv je, jer izaziva rušenje valova. Na sljedećim prihvaćenim (konvencijskim)
navigacijskoj karti je označen posebnim konstantama: ekvatorijalni radijus Zemlje
znakom. Abrazijom poluotoka nastaje niz a = 6 378 137 m, geocentrička gravitacijska
otočića koji se često nazivaju grebenima konstanta Zemlje (uključujući i atmosferu)
(npr. Grebeni kraj Dubrovnika). GM = 3 986 005 × 108 m3 s–2, dinamička
Područje: pomorstvo spljoštenost Zemlje, isključujući trajnu
En. reef plimnu deformaciju J2 = 108 263 × 10–8,
Fr. récif kutna brzina Zemlje = 7 292 115 × 10–11
Nj. Riff rad s–1.
Iste su formule za računanje kao i za
griva Geodetski referentni sustav 1967, usvojen na
Uski dio zemlje obrastao travom, najčešće XV. generalnoj skupštini Međunarodne unije
međa dviju oranica ili dvaju vinograda. za geodeziju i geofiziku (International Union
Sudbeni zapisnici iz prošlosti Zagreba često of Geodesy and Geophysics – IUGG) u
spominju prisegu na grivu. Moskvi 1971. i koje je objavila
Vidi: međa Međunarodna asocijacija za geodeziju
Područje: katastar i zemljišna knjiga (International Association of Geodesy –
IAG).
grlo serpentine Orijentiran je na takav način da je mala os
Najuži dio serpentine. referentnog elipsoida, kako je gore definiran,
Vidi: serpentina paralelna sa smjerom definiranim
Konvencionalnim međunarodnim ishodištem
97
Geodetsko-geoinformatički rječnik
98
Geodetsko-geoinformatički rječnik
99
Geodetsko-geoinformatički rječnik
100
Geodetsko-geoinformatički rječnik
101
Geodetsko-geoinformatički rječnik
hipoteka hipsometrija
Založno pravo; može se upisati u korist Mjerenje visina. Hipsometar je pribor kojim
cijelog zemljišnoknjižnog tijela ili u korist se može mjeriti visina nekog mjesta
idealnog dijela nekog suvlasnika. određivanjem temperature vrenja vode na
Vidi: pravo, založno tom mjestu. Naime, temperatura vrenja vode
Područje: katastar i zemljišna knjiga mijenja se s tlakom zraka koji se smanjuje s
En. mortgage nadmorskom visinom. Hipsometrijska skala
Fr. hypothèque boja je skala boja sastavljena po određenim
Nj. Hypothek načelima od više boja i njihovih nijansi,
kojima se prikazuju visinski odnosi
hipoteka, simultana zemljišnih oblika.
Zajednička hipoteka; upis hipotekarne Podučje: praktična geodezija, kartografija
tražbine na više zemljišnoknjižnih tijela. En. hypsometry
Vidi: tražbina, hipotekarna; tijelo, Fr. hypsométrie
zemljišnoknjižno Nj. Hypsometrie
Područje: katastar i zemljišna knjiga
histereza
hipoteku, skinuti Također: nepovrativost
Vidi: prestanak hipoteke Svojstvo mjerila zbog kojega njegov odziv
na određeni poticaj ovisi o slijedu prethodnih
hipotenuza poticaja. Pokretni mjerni element ne vraća se
Stranica pravokutnog trokuta koja leži i ne nalazi se u ishodišnom položaju.
nasuprot pravome kutu. Područje: metrologija
Područje: matematika En. hysteresis
En. hypotenuse Fr. hystérésis
Fr. hypothénuse Nj. Hysterese
Nj. Hypotenuse
histogram
hipoteza
Grafički prikaz razdiobe frekvencija
Matematička tvrdnja koja nije dokazana, ali
diskretne varijable. Razredi su prikazani
postoji dovoljno razloga za pretpostavku da
pravokutnicima visine jednake frekvenciji
je istinita.
dotičnog razreda (ili relativnoj frekvenciji), a
Područje: matematika
osnovica je odabrana veličina razreda (širina
En. hypothesis
razreda).
Fr. hypothèse
Vidi: frekvencija; frekvencija, relativna
Nj. Hypothese
Područje: statistika
En. histogram
hipoteza, alternativna
Fr. histogramme
Hipoteza koja se suprotstavlja nul-hipotezi i
Nj. Histogramm
označuje se s H1.
Vidi: nul-hipoteza; pogreška prve vrste;
pogreška druge vrste HKD
Područje: statistika Kratica za Hrvatsko kartografsko društvo.
En. hypothesis, alternative Strukovna je udruga kartografa i drugih osoba
Fr. hypothèse alternative koje pokazuju posebno zanimanje za
102
Geodetsko-geoinformatički rječnik
103
Geodetsko-geoinformatički rječnik
horizont horizontkamera
Vidi: obzor Kamera koja se upotrebljava zajedno s
aerokamerom radi fotografiranja horizonta u
horizontala trenutku ekspozicije aerokamere. Snimke
Pravac u danoj točki okomit na vertikalu horizontkamerom služe za određivanje
(težišnicu). Može se odrediti s pomoću nagiba aerokamere u trenutku ekspozicije.
libele. Vidi: kamera; aerokamera
Vidi: težišnica En. horizon camera
Područje: praktična geodezija Fr. chambre photographiant l’horizon
En. horizontal Nj. Horizont(bild)kamera
Fr. horizontal
Nj. Waagerechte horizont, pravi
Vidi: obzor, pravi
horizontiranje instrumenta
Postupak kojim mjeritelj dovodi vertikalnu horizont snimke
(glavnu) os instrumenta u vertikalni položaj Presječnica horizontalne ravnine položene
pomoću položajnih vijaka uz kontrolu kroz projekcijsko središte i slikovne ravnine.
libelom ili kompenzatorom. Područje: fotogrametrija i daljinska
104
Geodetsko-geoinformatički rječnik
105
Geodetsko-geoinformatički rječnik
IEC IGS
Međunarodna elektrotehnička komisija. Kratica od International GPS Service for
Nevladina organizacija za normiranje, koja Geodynamics. Međunarodna GPS-služba za
obuhvaća sve nacionalne elektrotehničke geodinamiku.
odbore (IEC nacionalni odbori) radi Vidi: segment, kontrolni
promicanja međunarodne suradnje na svim Područje: satelitska i fizikalna geodezija
pitanjima normiranja u području En. IGS (International GPS Service for
106
Geodetsko-geoinformatički rječnik
107
Geodetsko-geoinformatički rječnik
IMO inch
Kratica od International Maritime Također: inč
Organization – Međunarodna pomorska Jedinica za duljinu u sustavu jedinica UK i
organizacija. Specijalizirana agencija SAD-a, iznosi približno 25,4 mm.
Ujedinjenih naroda odgovorna za Područje: metrologija
osiguravanje oblika suradnje među vladama En. inch
na području vladinih pravila i prakse vezane Fr. pouce
uz tehnička pitanja svih vrsta, a koja se Nj. Zoll
odnose na ulogu brodova uključenih u
međunarodnu trgovinu; poticanje i indeks
olakšavanje općeg prihvaćanja najviših Znak (broj) uz neku veličinu kojim se
mogućih normi za sigurnost plovidbe, obilježava mjesto, npr. članova niza a1, a2,
efikasnost navigacije te prevenciju i kontrolu a3,… Veličine se indeksiraju na različite
zagađivanja mora brodovima. IMO je načine, npr. an, am, am,n, anm itd.
također ovlašten za rješavanje Područje: matematika
administrativnih i pravnih pitanja vezanih uz En. index (subscript, superscript)
navedenu djelatnost. Fr. indice; index
Područje: pomorstvo Nj. Index; Zeiger
En. IMO (International Maritime
Organization) indeks, automatski visinski
Također: automatski vertikalni indeks
Uređaj za automatsko ispravljanje položaja
108
Geodetsko-geoinformatički rječnik
109
Geodetsko-geoinformatički rječnik
110
Geodetsko-geoinformatički rječnik
111
Geodetsko-geoinformatički rječnik
112
Geodetsko-geoinformatički rječnik
f ( x) dx alim
f ( x) dx intenzitet
a
U IHS-u, svjetlina opsega od crne do bijele
b
boje.
f ( x) dx alim
f ( x) dx ,
Vidi: IHS
b a
Područje: informatika
b b
En. intensity
f ( x) dx lim
0
f ( x) dx , gdje je Fr. intensité
a a
Nj. Intensität
lim f ( x) .
x b
intenzitet svjetlosti
Područje: matematika Vidi: jakost, svjetlosna
En. integral, improper
Fr. intégrale impropre interaktivan
Nj. Integral, uneigentliches U neposrednoj međuovisnosti, djelotvorno
međusobno povezan.
integral, određeni Područje: informatika
Vidi: integral En. interactive
Područje: matematika Nj. interaktiv
En. integral, definite
interferencija (svjetlosti)
integriranje Sastavljanje dvaju koherentnih slijedova
ačunanje integrala ili rješavanje valova ili valnih polja u prostoru u
diferencijalne jednadžbe. rezultirajući val odnosno valno polje uz
Područje: matematika znatnu promjenu raspodjele zračene energije.
En. integration Rezultat interferencije ovisan je o razlici
Fr. intégration optičkih putova, amplitudi valova i valnim
Nj. Integration; Integrieren duljinama.
Vidi: svjetlost, koherentna
integritet Područje: fizika (optika)
Također: cjelovitost En. interference (of the light)
Stanje u kojem postoje svi dijelovi; Fr. interférence (de la lumieré)
ukupnost; neokrnjenost, besprijekornost, Nj. Interferenz (des Lichtes)
potpunost.
Područje: kartografija, informatika interferometar
En. integrity Mjerni instrument kojemu je mjerenje
Nj. Integrität zasnovano na pojavi interferencije svjetlosti.
Različiti modeli u geodeziji primjenjuju se za
inteligencija, umjetna ispitivanje preciznih mjerila i komparaciju te
Simulacija ljudske inteligencije putem za najpreciznija ispitivanja pravaca
hardvera i softvera, npr. programi koji imaju (aliniranje) i kutnih promjena, a uz
sposobnost učenja, programi za odgovarajuću adaptaciju i ispitivanje
113
Geodetsko-geoinformatički rječnik
114
Geodetsko-geoinformatički rječnik
f ( x1 ) f ( x0 ) (viii) , b xR | x b
f ( x) f ( x0 ) ( x x0 ) ,
x1 x0 (2) Vrijeme koje protekne između dvaju
x0 x x1, događaja; prostor između dvaju predmeta.
pri čem se pretpostavlja da je f ( x0 ) i f ( x1 ) Intervalna mjerna skala je ona u kojoj razlike
između brojeva te skale čine smisao (npr.
poznato. Naziv dolazi odatle što se tom Celzijusova skala je intervalna jer su razlike
formulom vrijednost funkcije između x0 i između stupnjeva jednake.
x1 zamjenjuje vrijednostima linearne Područje: (1) matematika, (2) kartografija,
funkcije. informatika
Područje: matematika En. interval
En. interpolation, linear Nj. Intervall
Nj. Interpolation, lineare interval pouzdanosti
Vidi: pouzdanost
interpretacija Područje koje sa zadanom vjerojatnošću i
Određivanje naravi i značajki objekata na njezinom statističkom sigurnošću sadrži
kvalitativnoj bazi sa zračnih ili satelitskih vrijednost očekivane slučajne varijable.
snimaka. Područje: matematička obrada geodetskih
Područje: fotogrametrija i daljinska podataka
istraživanja En. interval, confidence
En. interpretation Fr. intervalle de confidence; intervalle de
Nj. Interpretation certitude
Nj. Vertrauensintervall
interpretacija snimke
Postupak u kojem osoba izdvaja i analizira interval pouzdanosti, dvostrani
informacije iz snimke. Također: dvostrani interval povjerenja
Područje: fotogrametrija i daljinska Kada je Θ parametar populacije koji treba
istraživanja procijeniti i kada su T1 i T2 dvije funkcije
En. image interpretation mjerenjem dobivenih vrijednosti, takve da je
Nj. Bildinterpretation vjerojatnost P(T1 ≤ Θ ≤ T2) jednaka najmanje
1– , gdje je 1– nepromjenljiv broj,
interval pozitivan i manji od 1, interval između T1 i
(1) Podskup skupa realnih brojeva. Razlikuju T2 dvostrani je 1– interval pouzdanosti
se:
(i) otvoreni interval za Θ.
a, b xR | a x b,
Vidi: razina pouzdanosti; procjenjivanje;
Područje: statistika
(ii) zatvoreni interval, En. interval, two-sided confidence
a, b xR | a x b Fr. intervalle de confidance bilatéral
(iii) poluotvoreni interval Nj. Vertrauensbereich, zweiseitiges;
a, b xR | a x b , Konfidenzintervall, zweiseitiges
115
Geodetsko-geoinformatički rječnik
intrados inženjer
Nizvodna ploha brane. Osoba s višom školskom spremom u
Vidi: brana području inženjerstva. Npr. inženjer
Područje: inženjerska geodezija geodezije, inženjer šumarstva, inženjer
informatike itd. Kratica je ing. i stavlja se iza
intranet imena.
Unutarnja računalna mreža tvrtke ili koje Vidi: inženjerstvo
druge organizacije s ograničenim pristupom Nj. Ingenieur
mrežnim resursima.
Područje: informatika inženjer, diplomirani
En. intranet Osoba s visokom školskom spremom u
području inženjerstva. Npr. diplomirani
116
Geodetsko-geoinformatički rječnik
117
Geodetsko-geoinformatički rječnik
118
Geodetsko-geoinformatički rječnik
119
Geodetsko-geoinformatički rječnik
120
Geodetsko-geoinformatički rječnik
121
Geodetsko-geoinformatički rječnik
122
Geodetsko-geoinformatički rječnik
isprave istinitost
Knjižne isprave; zemljišnoknjižne isprave. Bliskost slaganja između prosječne
Područje: katastar i zemljišna knjiga vrijednosti dobivene iz velikog skupa
rezultata i prihvaćene referentne vrijednosti.
ispravnost mjerila Mjera istinitosti obično se iskazuje s pomoću
Svojstvo mjerila (mjernog instrumenta) da pristranosti. Istinitost se nazivala "točnost
daje pokazivanja oslobođena sustavnog srednje vrijednosti", ali se uporaba toga
odstupanja. naziva ne preporučuje.
Vidi: rektifikacija Područje: statistika
Područje: mjerni instrumenti En. trueness
En. freedom from bias (of a measuring Nj. Richtigkeit; Wahrhaftigkeit; Wirklichkeit
instrument)
Fr. justesse (d'un instrument de mesure) istinitost u označivanju
Nj. Richtigkeit (eines Instrumentes) Način izvješćivanja o kvaliteti podataka koji
se sastoji od navođenja svih činjenica o
ispravnost (rezultata) skupu podataka od strane proizvođača, a na
Kvalitativna oznaka za mjeru približenja korisniku je da sam procijeni odgovara li taj
rezultata referencijskoj vrijednosti pri čem, skup podataka njegovim zahtjevima.
već prema utvrđenome ili dogovorenome, ta Područje: informatika; kartografija
vrijednost može biti istinita, ispravna ili En. truth in labelling
očekivana.
Napomena: Kvantitativne podatke te mjere istočno (E)
približenja ne treba iskazivati nazivom Istočna koordinata u ravnini kartografske
"točnost". Za kvantitativne podatke mjernih projekcije.
rezultata vrijedi pojam mjerna nesigurnost. Područje: geodezija, geoinformatika
Vidi: vrijednost, referencijska; nesigurnost, En. easting (E)
mjerna
Područje: metrologija istraživanja, daljinska
En. trueness Metodski postupci prikupljanja i
Fr. justesse interpretacije podataka o objektima iz
Nj. Richtigkeit daljine, pri čem mjerni instrumenti ne dolaze
u dodir s objektima istraživanja (najčešće se
ISPRS izvode iz zračnih i svemirskih letjelica).
Međunarodno društvo za fotogrametriju i Područje: fotogrametrija i daljinska
daljinska istraživanja, nevladina organizacija istraživanja
123
Geodetsko-geoinformatički rječnik
124
Geodetsko-geoinformatički rječnik
125
Geodetsko-geoinformatički rječnik
126
Geodetsko-geoinformatički rječnik
127
Geodetsko-geoinformatički rječnik
128
Geodetsko-geoinformatički rječnik
129
Geodetsko-geoinformatički rječnik
izohipsa izokola
Linija koja spaja točke istih nadmorskih Linija na karti koja spaja točke istih
visina. deformacija.
Područje: kartografija Vidi: deformacije projekcije
En. contour; contour line; isohypse Područje: kartografija
Fr. courbe de niveau; isohypse En. isogram, distortion
Nj. Höhenlinie; Isohypse Fr. ligne d'égale alteration
Nj. Äquideformate
izohipsa, dopunska izokrona
Izohipsa koja se interpolira između Izolinija koja spaja točke jednakog
(susjednih) osnovnih izohipsa kako bi se vremenskog puta od pojedine točke. Obično
prikazale lokalne karakteristike zemljišnih se koristi u aplikacijama za planiranje trase
oblika. ceste.
Područje: kartografija Vidi: izolinija
Fr. courbe auxiliaire Područje: GIS
Nj. Hilfshöhenlinie En. isochrone
130
Geodetsko-geoinformatički rječnik
131
Geodetsko-geoinformatički rječnik
132
Geodetsko-geoinformatički rječnik
133
Geodetsko-geoinformatički rječnik
134
Geodetsko-geoinformatički rječnik
135
Geodetsko-geoinformatički rječnik
136
Geodetsko-geoinformatički rječnik
137
Geodetsko-geoinformatički rječnik
138
Geodetsko-geoinformatički rječnik
139
Geodetsko-geoinformatički rječnik
140
Geodetsko-geoinformatički rječnik
141
Geodetsko-geoinformatički rječnik
142
Geodetsko-geoinformatički rječnik
143
Geodetsko-geoinformatički rječnik
144
Geodetsko-geoinformatički rječnik
karta, nautička
karta, katastarska Vidi: karta, pomorska
Karta krupnijeg mjerila s prikazom situacije,
s granicama vlasništva koje idu nekim
karta, navigacijska
granicama zemljišnih čestica, njihovim Opći naziv za karte koje se upotrebljavaju pri
brojevima, nazivima naselja i poteza, te s vođenju broda ili zrakoplova. Dijele se na
oznakom vegetacije. Takve karte rijetko pomorske navigacijske karte i zrakoplovne
imaju vertikalni prikaz zemljišnih oblika. Po navigacijske karte.
potrebi ta karta može sadržavati i druge Vidi: karta, zrakoplovna navigacijska
informacije. Na hrvatskom jezičnom Područje: kartografija
području udomaćeni su stari nazivi En. chart, navigational
"katastarska mapa" i "katastarski plan". Fr. carte de navigation
Vidi: klase mjerila Nj. Navigationskarte
Područje: kartografija
Fr. plan parcellaire
karta, obalna pomorska
Nj. Flurkarte Pomorska karta za navigacijske svrhe pri
plovidbi u blizini kopna; najčešće mjerila od
karta, korografska 1:40 000 do 1:50 000.
Karta veće umanjenosti (sitnijeg mjerila), na Vidi: karta, pomorska; karta, navigacijska
145
Geodetsko-geoinformatički rječnik
146
Geodetsko-geoinformatički rječnik
En. chart, hydrographic; chart; chart, marine obali brodom. Obično je mjerila 1:150 000
Fr. carte nautique (ou de navigation ili krupnija.
maritime) Vidi: navigator
Nj. Seekarte Područje: kartografija, pomorstvo
En. chart, approach
karta, pomorska kursna
Pomorska karta za navigacijske svrhe. karta, radarska
Obuhvaća veća prostranstva, po mogućnosti Karta oblikovana ponajprije za rad s
zahvaća čitav predio plovidbenog puta. radarom.
Najčešće su mjerila 1:150 000 do 1:300 000. Područje: kartografija
Vidi: karta, pomorska; karta, navigacijska En. chart, radar
Područje: kartografija karta, radionavigacijska
En. chart, course; chart, coastal Karta s dodatnim detaljima za određivanje
Fr. carte (nautique) d’atterrissage položaja plovila pomoću radionavigacijskog
Nj. Segelkarte sustava.
Područje: kartografija
karta, pomorska navigacijska En. chart, radio-navigational
Karta koja služi za ucrtavanje kursova i
pozicija broda. Mogu se podijeliti na opće i karta, rasterska pomorska navigacijska
posebne. Opće služe za neposrednu Vidi: RNC
orijentaciju i vođenje broda, a u posebne
pomorske navigacijske karte ubrajaju se one karta, realna
za radionavigaciju (Loran, Omega i druge). Konvencionalni kartografski proizvodi, npr.
Područje: kartografija, pomorstvo listovi karata, atlasi i globusi, koji imaju
En. chart, navigational čvrstu, opipljivu realnost i izravno su vidljivi
Fr. carte de navigation kao kartografske slike.
Područje: kartografija
karta, posebna En. map, real
Pomorska karta za navigacijske svrhe,
najčešće mjerila 1:500 do 1:40 000. karta, reljefna
Područje: kartografija, pomorstvo Karta na kojoj su zemljišni oblici izrađeni
En. map, special prostorno (trodimenzionalno). Danas se
reljefne karte izrađuju od listova plastične
karta, pregledna mase na kojima je prethodno otisnuta karta, a
Karta izrađena obično u više listova i u reljef se oblikuje vakuumom uz pomoć
mjerilima 1:200 000 do 1:1 000 000, koja topline.
vjerno prikazuje veća područja. Područje: kartografija
Područje: kartografija En. map, plastic relief
Nj. Übersichtskartenwerk Fr. relief habillé
Nj. Kartenrelief
karta, pregledna topografska
Topografska karta mjerila 1:200 000 i karta, sedimentološka
sitnijega. Označuje se s TK 200, PTK 300 Karta koja primarno prikazuje informacije o
(1:300 000), PTK 500 (1:500 000). vrsti i obilježjima morskog dna.
Vidi: karta, topografska Područje: kartografija
Područje: kartografija
Nj. Übersichtskarte, topographische karta, sinoptička (tematska)
Kompleksna tematska karta na kojoj je
karta, prilazna prikazano više pojava, u pravilu istovrsnih,
Svaka karta koju navigator rabi za prilaženje ali promatranih i obuhvaćenih na različitim
147
Geodetsko-geoinformatički rječnik
148
Geodetsko-geoinformatički rječnik
149
Geodetsko-geoinformatički rječnik
150
Geodetsko-geoinformatički rječnik
151
Geodetsko-geoinformatički rječnik
152
Geodetsko-geoinformatički rječnik
153
Geodetsko-geoinformatički rječnik
154
Geodetsko-geoinformatički rječnik
155
Geodetsko-geoinformatički rječnik
dubokim i brzim rijekama spušta na dno. U lineal. Stup služi za držanje i pomicanje
nju ulaze radnici koji kopaju rupu u koju će kipregela, a brid ravnala za grafičko
se poslije postaviti stup. ostvarivanje vizura.
Područje: inženjerska geodezija Vidi: stol, geodetski; izmjera, grafička;
En. caisson dalekozor, mjerni; limb
Nj. Senkkasten; Caisson Područje: praktična geodezija
En. alidade
kibernetika Fr. alidade
Matematička teorija koja proučava Nj. Kippregel
zajednička obilježja različitih pojava i živih klasa
organizama, živčanih sustava, automata itd. Skup entiteta koji posjeduju određene
radi uspostavljanja komunikacije među njima zajedničke atributne vrijednosti.
te njihove kontrole. Teoriju je zasnovao Napomena: U CROTIS-u, vrsta ili tip
1948. američki matematičar N. Wiener. objekta.
Područje: matematika Vidi: entitet; vrijednost, atributna; CROTIS
En. cybernetics Područje: GIS, fotogrametrija i daljinska
Fr. cybernétique istraživanja
Nj. Kybernetik En. class
Nj. Klasse
kilo
Predmetak u nazivu decimalne jedinice sa klasa, bonitetna
značenjem 103. ezultat bonitiranja; može ih biti osam, od
Područje: metrologija kojih je prva klasa najplodnije zemljište.
En. kilo Svaka klasa može imati dvije potklase.
Fr. kilo Vidi: bonitiranje
Nj. kilo Područje: katastar i zemljišna knjiga
Nj. Bonitierungsklasse
kilogram
Znak kg, jedinica mase, osnovna SI-jedinica, klasa entiteta
definiran je međunarodnom pramjerom koja Specificirana skupina objekata stvarnoga
se čuva u Međunarodnom uredu za utege i svijeta, npr. cestovna mreža.
mjere u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram je Područje: GIS
nastao kao naziv za tisuću grama, pa se od En. class, entity
njega ne mogu tvoriti decimalne jedinice.
Decimalne jedinice mase tvore se od jedinice klasa, katastarska
gram. Rezultat katastarskoga klasiranja plodnog
Vidi: gram; sustav jedinica, Međunarodni zemljišta. Može ih biti najviše osam, od
Područje: metrologija kojih je prva klasa najbolje zemljište
En. kilogram; kilogramme određene kulture.
Fr. kilogramme Vidi: klasiranje, katastarsko
Nj. Kilogramm Područje: katastar i zemljišna knjiga
Nj. Katasterklasse
kipregel
klase mjerila
Instrument koji je u prošlosti uz geodetski
Skupina mjerila karata dobivena
stol i odgovarajući pribor (libela, magnetska
klasifikacijom mjerila. Najčešće su klase:
igla, šestar s dva šiljka, logaritamsko
krupna, srednja i sitna mjerila. Granice
računalo i pribor za crtanje i brisanje) služio
između tih triju klasa nisu strogo određene.
za grafičku izmjeru. Glavni su mu dijelovi
Napomena: U skupini topografskih karata
mjerni dalekozor, vertikalni limb, stup i
uobičajena je sljedeća podjela:
156
Geodetsko-geoinformatički rječnik
157
Geodetsko-geoinformatički rječnik
158
Geodetsko-geoinformatički rječnik
159
Geodetsko-geoinformatički rječnik
160
Geodetsko-geoinformatički rječnik
161
Geodetsko-geoinformatički rječnik
162
Geodetsko-geoinformatički rječnik
snopa. Ako glavna zraka snopa nije paralelna Područje: inženjerska geodezija
s optičkom osi već je nagnuta prema njoj,
kaustična krivulja je nesimetrična. Na mjestu kombinatorika
slike, tj. najmanjeg rasipanja svjetlosti, Grana matematike koja se bavi konačnim
nastaje razvučena figura poput kometa, što skupovima i njihovim podskupovima.
uzrokuje neoštrinu slike točke. Za nastajanje Osnovni pojmovi kombinatorike su
i izgled kome značajni su osim veličine varijacije, permutacije, kombinacije.
relativnog otvora objektiva i položaj zaslona Područje: matematika
kao i točke objekta i slike u vidnom polju. En. analysis, combinatorial
Područje: fizika (optika) Fr. analyse combinatoire
En. coma Nj. Kombinatorik
Fr. coma komparator
Nj. Koma Instrument za precizno mjerenje jedne
veličine njezinim uspoređivanjem s nekim
komasacija (primarnim ili sekundarnim) etalonom.
Agrarno-tehnička operacija (uređenja Vidi: etalon; etalon, primarni; etalon,
zemljišta) kojoj je glavna svrha sakupljanje sekundarni
razbacanog posjeda, na kojem Područje: mjerni instrumenti
poljoprivrednu proizvodnju obavlja ista En. comparator
pravna osoba, a koja ujedno ima i pravo Fr. comparateur
raspolaganja, u jednu ili nekoliko Nj. Komparator
zaokruženih cjelina, sa svrhom
racionalizacije poljoprivredne proizvodnje. komparator, interferencijski
Složena agrotehnička mjera kod koje, među Uređaj za optičko mjerenje duljine na osnovi
ostalim, dolazi i do promjene sastava interferencije svjetlosti (relativna
zemljišnoknjižnih tijela. interferometrija) visokom točnosti. elativna
Vidi: tijelo, zemljišnoknjižno interferometrija zasnovana je na principu
Područje: inženjerska geodezija optičke multiplikacije poznate duljine –
En. rememberement; land consolidation; etalona (kremeni štap duljine 1 m) koja se
land redistribution prethodno odredi u metrološkom
Fr. remembrement laboratoriju. Najdulja osnovica izmjerena je
Nj. Flurbereinigung u Finskoj (864 m) s mjernom nesigurnošću
0,05 do 0,08 mm.
kombinacija Područje: mjerni instrumenti
Kombinacija k-tog reda skupa od n En. comparator, interference
elemenata je bilo koji podskup tog skupa od Fr. comparateur interférenciel; comparateur à
k elemenata. Broj takvih kombinacija jednak interféromètre
Nj. Interferenzkomparator
n n!
je .
k n k !k! komparator za invarne nivelmanske letve
Područje: matematika Komparator za umjeravanje invarnih
En. combination nivelmanskih letava. Danas se najviše
Fr. combinasion primjenjuju laserski interferometar te
Nj. Kombination komparator s inkrementalnom mjernom
letvom kao etalonom. Viziranje se obavlja
mikroskopom, a očitanje mjerne letve
kombinatorij
automatski ulazi u računalo.
Izrada rasporeda novih posjeda u komasaciji
Vidi: komparator; umjeravanje;
Vidi: komasacija
interferometar; pogreška podjele mjerne letve
Područje: mjerni instrumenti
163
Geodetsko-geoinformatički rječnik
164
Geodetsko-geoinformatički rječnik
sklopovljem. ako je g ( x) x , za x 0 i f ( x) x 3 , za
Područje: informatika
sve realne brojeve, onda je kompozicija
En. compiler
Fr. compilateur h( x) g f ( x) x 3 , za x 3 . Oznaka:
Nj. Compiler; Übersetzer h = g◦ f.
Područje: matematika
komplanarnost En. composition of functions
(1) Pripadanje točaka istoj ravnini. (2)
Paralelnost vektora s istom ravninom. Nul- kompozicija snimke u boji
vektor je komplanaran sa svakom ravninom. Snimka u boji nastala superponiranjem
Područje: matematika pojedinačnih snimaka iz različitih spektralnih
En. coplanar kanala.
Područje: fotogrametrija i daljinska
kompleks, ćelijski istraživanja
Konačni skup ćelija ako su ispunjeni sljedeći En. colour composite image
uvjeti: elementi ćelijskoga kompleksa imaju Fr. composition couleur d’image
razdvojene interiore; za svaku ćeliju u Nj. Farbbildkomposition
kompleksu granica je unija elemenata
kompleksa; ako se dvije ćelije sijeku onda je komunikacija, bežična
presjek ponovno ćelija kompleksa. Komunikacija između računala i ostalih
Područje: matematika elektroničkih uređaja bez kablova i žica. Za
En. complex, cell prijenos podataka najčešće se rabe radijski i
infracrveni valovi.
kompleks, simplicijalni Područje: informatika
Konačni skup simpleksa ako su ispunjeni En. communication, wireless
sljedeći uvjeti: ako se simpleks nalazi u Fr. transmission sans fil
skupu, tada se u skupu nalazi i svaka njegova Nj. Kommunikation, drahtlose
stranica; ako se dva simpleksa u skupu
sijeku, oni to čine u zajedničkoj stranici. komunikacija, kartografska
Područje: matematika Kretanje informacija između kartografa i
En. simplicial complex korisnika kartografskog prikaza.
Vidi: informacija, kartografska; prikaz,
komplement kartografski
Za šiljasti kut to je kut 900 . Područje: kartografija
Područje: matematika En. communication, cartographic
En. complement Nj. Kommunikation, kartographische
Fr. complemént
Nj. Komplement komunikacije
Prijenos informacija između prostorno
komponenta, prostorna udaljenih pošiljatelja i primatelja uz upotrebu
Komponenta geografskih podataka uz odgovarajuće prijenosne infrastrukture,
vremensku i tematsku komponentu. Određuje odnosno arhitekture. Npr. prijenos podataka
položaj objekata u prostoru. s jednog na drugo udaljeno računalo ili s
Područje: kartografija jednog uređaja na drugi udaljeni uređaj.
En. component, spatial Područje: informatika
En. communications
kompozicija funkcija Fr. communications
Formiranje funkcije h iz funkcija g i f po Nj. Kommunikationen
pravilu h(x) = g[f(x)], za svaki x iz domene
od f za koji je f(x) u domeni od g. Na primjer,
165
Geodetsko-geoinformatički rječnik
166
Geodetsko-geoinformatički rječnik
167
Geodetsko-geoinformatički rječnik
168
Geodetsko-geoinformatički rječnik
169
Geodetsko-geoinformatički rječnik
170
Geodetsko-geoinformatički rječnik
171
Geodetsko-geoinformatički rječnik
r i 1
, 1 r 1 ,
n m
a nm a . Također je n 0 0 . Ako je n
xi x y y
n 2 n 2 neparan, postoji n-ti korijen iz negativnih
i
i 1 i 1 brojeva. Drugi korijen 2 označuje se samo
172
Geodetsko-geoinformatički rječnik
korolar kotangens
Tvrdnja čija se istinitost lako utvrđuje iz (1) Jedna od trigonometrijskih funkcija. (2)
istinitosti tvrdnje nekog teorema. Kotangens šiljasta kuta pravokutnog
Područje: matematika b
En. corollary trokuta je kvocjent ctg , gdje je b
Nj. Korollar; Folgesatz a
kateta uz kut, a a kateta nasuprot kuta.
kosinus Vidi: funkcije, trigonometrijske
(1) Jedna od trigonometrijskih funkcija. (2) Područje: matematika
Kosinus kuta pravokutnog trokuta je En. cotangent
Fr. cotangente
b
kvocijent cos , gdje je b duljina katete Nj. Kotangens
c
uz kut , a c duljina hipotenuze. kotar
Vidi: funkcije, trigonometrijske Teritorijalna jedinica koja je obuhvaćala
Područje: matematika nekoliko općina.
En. cosine
173
Geodetsko-geoinformatički rječnik
174
Geodetsko-geoinformatički rječnik
175
Geodetsko-geoinformatički rječnik
oznake, kao npr. kratke daljinomjerne crtice osovine prije ponavljanja mjerenja kuta.
(vidi niti, daljinomjerne), pa je nitni križ Vidi: teodolit, elektronički; girus; dio,
figura crtica. srednji
Vidi: položaj okulara, optimalni; linija, Područje: mjerni instrumenti
geodetska vizurna; os, kolimacijska; pločica En. circle, horizontal
nitnoga križa; viziranje Fr. cercle horizontal
Područje: mjerni instrumenti Nj. Horizontalkreis
En. reticule; cross-hairs
Fr. croissé du réticule; croissé des fils krug s podjelom
Nj. Strichkreutz; Fadenkreuz Kružna ploča ili kružni vijenac s kružnom
seksagezimalnom (stupanj) ili
kroki centezimalnom (gon) podjelom, najčešće
Vidi: skica izmjere izrađeni od stakla.
krug Područje: mjerni instrumenti
Dio ravnine omeđen kružnicom. Krug sa En. circle, graduated
središtem u točki S i polumjerom r je skup Fr. cercle gradué
svih točaka ravnine kojima je udaljenost od S Nj. Teilkreis
manja ili jednaka r. Opseg kruga O 2r , a
krug, vertikalni
površina P r 2 .
Kružna ploča ili kružni vijenac s kružnom
Vidi: kružnica
podjelom u stupnjevima ili gonima
Područje: matematika
postavljeni okomito i centrično u odnosu na
En. disc, (circular)
horizontalnu os instrumenta u svrhu mjerenja
Fr. cercle
vertikalnih kutova.
Nj. Kreis; Kreisfläche; Kreisscheibe
Napomene: (1) Ovisno o izvedbi i numeraciji
mjere se visinski kutovi ili zenitni kutovi. (2)
krug boja Pri mjerenju vertikalnoga kuta samo se
Kružni poredak spektralnih boja, koji
jednom očitava krug, jer je drugi krak kuta u
omogućava smišljen i harmoničan izbor boja
horizontali (visinski kut) ili vertikali (zenitni
pri izradi karata.
kut). Zbog toga je važan ispravan položaj
Područje: kartografija
kruga, određen njegovom orijentacijom u
En. circle, colour
odnosu na visinski indeks, te je prije
Fr. gamme de couleurs
mjerenja kuta potrebno obaviti rektifikaciju
Nj. Farbkreis
indeksa. Kod optičkog teodolita prije
očitanja dovodi se indeks za očitanje u
krug, horizontalni ispravan položaj ručno vrhunjenjem libele
Kružna ploča ili kružni vijenac s kružnom
vertikalnoga kruga ili automatski pomoću
seksagezimalnom podjelom u stupnjevima ili
kompenzatora. (3) Vertikalni krug
gradusnom podjelom (gon) postavljeni
elektroničkog teodolita posebne je građe uz
okomito i centrično u odnosu na vertikalnu
digitalno pokazivanje.
os instrumenta u svrhu očitanja horizontalnih
Vidi: kut, vertikalni; indeks, visinski;
pravaca odnosno kutova. Posebne je izvedbe
pogreška visinskog indeksa; orijentacija
pri elektroničkom očitanju kruga. Graduirani
vertikalnoga kruga
stakleni dio kruga naziva se i limbom.
Područje: mjerni instrumenti
Kružna ploča (limb) posebnim je ljepilom
En. circle, vertical
pričvršćena na metalnu ploču kruga nakon
Fr. cercle vertical
preciznog centriranja primjenom uređaja s
Nj. Vertikalkreis
mikroskopima.
Napomena: Horizontalni krug u optičkog
kruna brane
teodolita moguće je okretati oko vertikalne
Gornja granična ploha brane.
176
Geodetsko-geoinformatički rječnik
177
Geodetsko-geoinformatički rječnik
kurvimetar kutomjer
Instrument za približno mjerenje duljina Sprava za mjernje kutova.
krivulja na kartama. Vidi: goniometar
Područje: kartografija Područje: mjerni instrumenti
En. curvimeter; map-measurer En. protractor, circular
Fr. curvimètre Fr. rapporteur circulaire
Nj. Kurvenmesser; Kurvimeter Nj. Kreiswinkelmesser
178
Geodetsko-geoinformatički rječnik
179
Geodetsko-geoinformatički rječnik
180
Geodetsko-geoinformatički rječnik
1 Landsat
s ostatkom 1, ili je kvocijent 3 . Serija američkih satelita za istraživanje
2
Područje: matematika Zemlje. Do sada su uspješno lansirani
En. quotient Landsat 1 (1972), Landsat 2 (1975), Landsat
Fr. quotient 3 (1978), Landsat 4 (1982), Landsat 5
Nj. Quotient (1984), Landsat 7 (1999). Prva tri satelita
imala su multispektralni MSS-skener s
L1-nosač prostornom rezolucijom od 80 m. Sateliti
GPS-signal generiran cjelobrojnim Landsat 4 i Landsat 5 nose senzor Thematic
multipliciranjem osnovne frekvencije f0, Mapper (TM) s prostornom rezolucijom od
približna valna duljina 19,0 cm. 30 m, a satelit Landsat 7 usavršeni senzor
Vidi: L2-nosač TM (Enhanced Thematic Mapper Plus –
Područje: satelitska i fizikalna geodezija ETM+) s prostornom rezolucijom od 15 m u
L2-nosač pankromatskom kanalu.
GPS-signal generiran cjelobrojnim Područje: fotogrametrija i daljinska
multipliciranjem osnovne frekvencije f0, istraživanja
približna valna duljina 24,4 cm En. Landsat
Vidi: L1-nosač
Područje: satelitska i fizikalna geodezija Landsat-MSS
En. L2 Skener satelita Landsat 1–5. Šalje MSS-
podatke u 4 spektralna kanala s veličinom
lakat piksela 80×80 m.
Stara mjera za duljinu. Vidi: Landsat
Područje: metrologija Područje: fotogrametrija i daljinska
En. ell istraživanja
Nj. Elle En. Landsat Multispectral Scanner
lanac Landsat-TM
Stariji naziv za čeličnu mjernu vrpcu. Skener satelita Landsat 4–5 sa 7 spektralnih
Vidi: vrpca, mjerna kanala, od toga 3 u vidljivom području
Područje: mjerni instrumenti (crveno, zeleno, plavo) i 3 u nevidljivom,
blizom infracrvenom području, s veličinom
lanac, mjerni piksela 30×30 m, te jedan kanal u termičkom
Niz elemenata mjerila ili sustava koji tvori infracrvenom području s veličinom piksela
put mjernog signala od ulaza do izlaza. 120×120 m.
Područje: mjerni instrumenti Vidi: Landsat-MSS
En. chain, measuring Područje: fotogrametrija i daljinska
Fr. chaîne de mesure istraživanja
Nj. Meßkette En. Landsat Thematic Mapper
lančanica laser
Transcendentna krivulja kojoj teži homogena Izvorno znači: pojačavanje svjetlosti
žica koja je savitljiva, neistegljiva i ima stimuliranom emisijom zračenja. Uređaj za
težinu, i koja je obješena svojim krajevima stvaranje i pojačavanje vrlo usmjerenog
na dvije utvrđene točke. snopa koherentnih valova svjetlosti, u širem
Područje: fizika, matematika smislu elektromagnetskog zračenja. Uski
En. catenary usmjereni snop laserske svjetlosti naziva se i
Fr. chaînette "laserskom zrakom".
Nj. Kettenlinie Vidi: svjetlost, koherentna
Područje: fizika (optika)
181
Geodetsko-geoinformatički rječnik
182
Geodetsko-geoinformatički rječnik
183
Geodetsko-geoinformatički rječnik
184
Geodetsko-geoinformatički rječnik
185
Geodetsko-geoinformatički rječnik
186
Geodetsko-geoinformatički rječnik
dužina, površina i kutova, odnosno linija duž izoštravanju uz nepokretni dalekozor. Kod
koje je glavno mjerilo sačuvano u svim dalekozora s unutrašnjim izoštravanjem
točkama u svim smjerovima. Kod teleobjektivom geodetska vizurna linija je u
perspektivnih projekcija, linije po kojima općenitom slučaju grana hiperbole.
pomoćna ploha ili projekcijska ravnina Vidi: izoštravanje, unutrašnje
dodiruju, npr. dodirna paralela, dodirni Područje: mjerni instrumenti
meridijan, ili sijeku plohu kugle ili elipsoida, En. line of sight
npr. presječna paralela, presječni meridijan. Fr. ligne de visée geodesique
Napomene: (1) Za liniju bez deformacija Nj. Ziellinie, geodätische
upotrebljava se i termin standardna linija,
npr. standardna paralela. (2) Točka u kojoj linija, građevna
projekcijska ravnina tangira (dodiruje) plohu Linija određena na nekom planu izgradnje na
kugle ili elipsoida naziva se dodirna točka. kojoj moraju ležati uglovi građevina.
Vidi: projekcija, azimutalna Područje: inženjerska geodezija
Područje: kartografija En. line, building
En. line, standard Nj. Baufluchtlinie; Fluchtlinie
Nj. Berührungslinie
linija, izlomljena
linija, centralna Geometrijski lik koji se sastoji od dužina
Digitalizirana linija uzduž sredine linijskog spojenih na krajevima jedna za drugom.
objekta. ijeke i putovi često su prikazani na Područje: matematika
taj način. En. line, broken; line, polygonal
Područje: kartografija, GIS Fr. ligne polygonale
En. line, centre Nj. Polygonzug
187
Geodetsko-geoinformatički rječnik
188
Geodetsko-geoinformatički rječnik
189
Geodetsko-geoinformatički rječnik
r d d .
2
upotrebom parova sustava Loran-A.
Područje: pomorstvo 1
En. Loran-A charts (3) Linija opisana uređenim nizom točaka.
To je temeljni koncept u vektorskome
Loran-C karte modelu podataka. Dva ili više lukova
Karte vrlo slične Loran-A kartama. Rabe se povezuju se čvorovima, a nekoliko lukova
kada brod ima običan Loran-C prijamnik, pa može biti povezano u petlju da oblikuju
je nužan grafički postupak određivanja područje ili poligon.
položaja broda i drugih navigacijskih Vidi: model podataka, vektorski
elemenata. Područje: (1), (2) matematika; (3) GIS
Vidi: Loran-A karte En. arc
Područje: pomorstvo Fr. arc
En. Loran-C charts Nj. Bogen
L-pojas luka
Raspon radiofrekvencija od 390 MHz do Prirodno ili umjetno zaštićen, dovoljno
1550 MHz. dubok vodeni i s vodom povezan kopneni
Vidi: L1-nosač; L2-nosač prostor s izgrađenim i neizgrađenim
Područje: satelitska i fizikalna geodezija obalama, lukobranima, uređajima,
En. L-band postrojenjima i drugim objektima
namijenjenima za pristajanje, sidrenje,
LSB popravak i zaštitu brodova, ukrcavanje i
Vidi: usluge, lokacijske iskrcavanje tereta i putnika, uskladištavanje
tereta i manipuliranje njime, te odmor
luk posade.
(1) Luk kružnice (kružni luk) je dio kružnice Područje: pomorstvo
omeđen dvjema točkama. Jednoznačno je En. harbour
određen pripadnim kutom. Duljina luka koji Fr. port
r Nj. Hafen
odgovara kutu je , gdje je r
180
polumjer kružnice. (2) Dio krivulje. Duljina luk, košarasti
luka s neke krivulje parametarski zadane s Niz od dvaju ili više kružnih lukova različitih
x f t , y g t , z ht , a t b , gdje su f, polumjera koji u dodirnoj točki imaju
zajedničku tangentu.
g i h diferencijabilne na intervalu [a, b], a f’,
Područje: inženjerska geodezija
g’ i h’ ograničene i neprekidne na [a, b],
En. curve, compound; arch, basket; arch,
iznosi
multicentered
f t
1
b 2 Nj. Korbbogen
2
g t ht
2 2
dt .
a
lukovi, reverzni
Ako je ravninska krivulja zadana Također: kontrakrivine
jednadžbom y f x , x1 x x2 , duljina Dva kružna luka postavljena na suprotnim
luka s, uz uvjet da je dy/dx neprekidno, stranama zajedničke tangente.
iznosi
190
Geodetsko-geoinformatički rječnik
191
Geodetsko-geoinformatički rječnik
relativni maksimum ako postoji okolina koja određuje točku pri viziranju.
točke x0 tako da za svaki x x0 iz te Vidi: viziranje; značka
okoline vrijedi gornja nejednakost. (2) Područje: mjerni instrumenti
Tehnika analize susjedstva koja daje najveće En. target, fixed; beacon; target, sighting
izlazne vrijednosti podataka u korisnički Fr. marque de voyant; figure de cible; repère
određenom prozoru. de pointe
Vidi: analiza susjedstva; minimum Nj. Zielzeichen; Zieltafel
Područje: (1) matematika, (2) fotogrametrija
i daljinska istraživanja marka libele
En. maximum; peak Srednja točka podjele cijevne libele, odnosno
Fr. maximum središte kružića dozne libele.
Nj. Maximum; Höchwert Područje: mjerni instrumenti
En. centre of level vial graduation
maksimum, zemljišni Fr. centre des graduations (de la nivelle)
Najveća površina obradivog zemljišta koje Nj. Normalpunkt
je, prema Zakonu o poljoprivrednom marka, vizurna
zemljištu iz prethodnog državnog uređenja, Vidi: marka, ciljna
moglo biti u vlasništvu jednog domaćinstva.
Područje: inženjerska geodezija markica, prostorna mjerna
Markica koja se vidi kada zauzima određeni
mantisa položaj u prostoru trodimenzionalnog
Decimalni dio logaritma. stereomodela, a koji se stvara
Vidi: logaritam stereoskopskom fuzijom para snimaka. Služi
Područje: matematika za mjerenje i ispitivanje nastalog
En. mantissa stereomodela.
Fr. mantisse Vidi: stereomodel; fuzija, stereoskopska
Nj. Mantisse Područje: fotogrametrija i daljinska
istraživanja
En. mark, measuring
mapa Fr. repère de mesure
Stari naziv za katastarski plan koji se rabi Nj. Meßmarke
katkad i danas.
Područje: katastar i zemljišna knjiga, markice, rubne
kartografija Oznake (ima ih četiri ili osam) na slikovnom
Nj. Mappe okviru mjerne kamere, s poznatim slikovnim
koordinatama te na taj način čvrsto povezane
mareograf s projekcijskim središtem kamere. Rubne su
Instrument koji automatski registrira razinu markice jedan od elemenata unutarnje
mora radi određivanja srednje razine. orijentacije.
Neosjetljiv je na neprekidna mala kolebanja Vidi: kamera, mjerna; orijentacija, unutarnja
mora. Područje: fotogrametrija i daljinska
Područje: satelitska i fizikalna geodezija istraživanja
En. tide gauge, (automatic) En. markers, fiducial; marks, fiducial
Fr. maréographe Fr. repères de collimation; repères de cadre
Nj. Schreibpegel Nj. Rahmenmarken
192
Geodetsko-geoinformatički rječnik
193
Geodetsko-geoinformatički rječnik
194
Geodetsko-geoinformatički rječnik
195
Geodetsko-geoinformatički rječnik
196
Geodetsko-geoinformatički rječnik
197
Geodetsko-geoinformatički rječnik
198
Geodetsko-geoinformatički rječnik
199
Geodetsko-geoinformatički rječnik
200
Geodetsko-geoinformatički rječnik
201
Geodetsko-geoinformatički rječnik
202
Geodetsko-geoinformatički rječnik
203
Geodetsko-geoinformatički rječnik
204
Geodetsko-geoinformatički rječnik
205
Geodetsko-geoinformatički rječnik
206
Geodetsko-geoinformatički rječnik
207
Geodetsko-geoinformatički rječnik
208
Geodetsko-geoinformatički rječnik
209
Geodetsko-geoinformatički rječnik
210
Geodetsko-geoinformatički rječnik
211
Geodetsko-geoinformatički rječnik
212
Geodetsko-geoinformatički rječnik
213
Geodetsko-geoinformatički rječnik
214
Geodetsko-geoinformatički rječnik
215
Geodetsko-geoinformatički rječnik
216
Geodetsko-geoinformatički rječnik
217
Geodetsko-geoinformatički rječnik
218
Geodetsko-geoinformatički rječnik
219
Geodetsko-geoinformatički rječnik
220
Geodetsko-geoinformatički rječnik
221
Geodetsko-geoinformatički rječnik
nautika navigator
Znanost koja se bavi vođenjem broda. U Osoba koja upravlja ili je direktno
novije doba upotrebljava se i izraz odgovorna za upravljanje vozilom, odnosno
navigacija, koji obuhvaća i vođenje aviona. plovilom.
Područje: pomorstvo Područje: pomorstvo
En. nautics En. navigator
Fr. nautique Nj. Navigator
Nj. Nautik NAVSTAR
navigacija Kratica od Navigation Satellite Timing and
Usmjeravati kretanje ili upravljati njime. Ranging. Mjerenje vremena i udaljenosti do
Npr. voditi automobil, brod, zrakoplov ili navigacijskih satelita; navigacija uz pomoć
svemirsku letjelicu, ili surfati internetom. satelita.
Područje: pomorstvo; satelitska i fizikalna Vidi: GPS
geodezija; informatika Područje: satelitska i fizikalna geodezija
En. navigation En. NAVSTAR (Navigation Satellite Timing
Fr. navigation and Ranging)
Nj. Navigation
naziv katastarske općine
navigacija, elektronička Ime područja koje obuhvaća katastarska
Navigacija uz pomoć elektroničke opreme. općina, a određuje ga nadležno tijelo u
Pojam elektronička navigacija širi je od propisanom postupku.
pojma radionavigacija, budući da uključuje Područje: katastar i zemljišna knjiga
navigaciju pomoću bilo kojeg elektroničkog
aparata ili instrumenta. naziv zemljišnoknjižnog tijela, općepoznati
Područje: pomorstvo Ime pod kojim je zemljišnoknjižno tijelo
En. navigation, electronic poznato; obično je to ime kojim vlasnici
Fr. navigation électronique tradicionalno zovu sve zemljišne čestice u
Nj. Navigation, elektronische sastavu zemljišnoknjižnog tijela.
Vidi: tijelo, zemljišnoknjižno
navigacija, satelitska Područje: katastar i zemljišna knjiga
Određivanje navigacijskih parametara uz
222
Geodetsko-geoinformatički rječnik
223
Geodetsko-geoinformatički rječnik
224
Geodetsko-geoinformatički rječnik
podataka niskop
En. discrepancy; contradiction Privremena građevina koja se rabi pri
Fr. écart; contradiction izgradnji tunela, ima otvor samo na jednom
Nj. Widerspruch kraju, a postavljena je pod nagibom.
Područje: inženjerska geodezija
nesumjerljiv
Također: inkomenzurabilan niti, daljinomjerne
Dva su broja nesumjerljiva ako njihov omjer Također: daljinomjerne crtice
nije racionalan broj. Takvi brojevi nemaju Niti na staklenoj pločici nitnoga križa
zajedničku mjeru. Npr. stranica i dijagonala dalekozora paralelne sa srednjom crticom
kvadrata. nitnoga križa i na istoj udaljenosti od te
Područje: matematika crtice. Koriste se za optičko mjerenje duljine
En. incommensurable očitanjem odsječka daljinomjerne letve uz
Nj. inkommensurabel množenje s multiplikacijskom konstantom
daljinomjera.
nezamjetljivost (utjecaja na mjerenu Vidi: letva, daljinomjerna; daljinomjer;
veličinu) daljinomjer s konstantnim paralaktičkim
Također: neopažljivost kutom
Sposobnost mjerila da ne mijenja mjerenu Područje: mjerni instrumenti
veličinu. En. lines (hairs), stadia
Područje: metrologija Fr. fils stadimétrique; traits stadimétrique
En. transparency Nj. Distanzfaden; Distanzstriche
Fr. discrétion
niveleta
nijansa Prikaz trase u visinskom smislu, tj. uzdužni
U IHS-u, dominantna valna duljina boje ili profil trase.
tona. Vidi: trasa
Vidi: IHS Područje: inženjerska geodezija
Područje: informatika En. alinement, vertical; line, level reference
En. hue Nj. Gradiente; Nivelette
Fr. nuance
Nj. Färbung nivelir
Instrument za mjerenje visinskih razlika
NIMA pomoću horizontalne vizurne linije
Nacionalna agencija za snimke i kartografiju. dalekozora. Glavni dio nivelira je dalekozor
Agencija u SAD-u koja čini dostupnima koji se može okretati oko vertikalne osi, te
pravodobne, relevantne i točne slikovne sustav kojim se vizurna linija postavlja
prikaze, inteligentne slikovne prikaze i horizontalno. Može imati horizontalni krug
geoprostorne informacije, te time podržava za jednostavna očitanja kuta. Precizni optički
nacionalne sigurnosne operacije. niveliri imaju optički mikrometar
Područje: kartografija, fotogrametrija i (planparalelna ploča ispred objektiva
daljinska istraživanja dalekozora), libelu sa sustavom prizama za
En. NIMA (National Imagery and Mapping promatranje koincidencije mjehura libele,
Agency) elevacijski vijak, nitni križ u obliku klina, a
za očitanje se primjenjuje invarna letva. Na
NIPP nitnom križu obično se nalaze i
Vidi: infrastruktura prostornih podataka, daljinomjerne crtice. Za približno
nacionalna horizontiranje nivelir ima kružnu libelu.
Prema načinu horizontiranja vizurne linije
niveliri se dijele na nivelire s libelama i
225
Geodetsko-geoinformatički rječnik
226
Geodetsko-geoinformatički rječnik
227
Geodetsko-geoinformatički rječnik
vozila za prijenos instrumenata i pribora. ili vodotoka ili dati vertikalan presjek terena
Primjena tog nivelmana bila je moguća po toj osi.
pojavom instrumenta s kompenzatorima. Vidi: nivelman, detaljni
Vidi: nivelman, geometrijski; nivelir; Područje: praktična geodezija
mjerenje visinskih razlika, trigonometrijsko En. levelling, profile
Područje: praktična geodezija
En. levelling, motorized nivelman, tehnički
Fr. nivellment motorisé Također: nivelman IV. reda
Nj. Nivellement, motorisiertes Vrsta generalnog nivelmana u kojem
vjerojatna slučajna pogreška smije iznositi
nivelman, plošni najviše ±8mm na km duljine nivelmanskog
Vrsta detaljnog nivelmana za područja gdje vlaka.
se traži veća točnost visinskih podataka. Vidi: nivelman, generalni
Plošnim nivelmanom snimat će se veće ili En. levelling, technical
manje zatvorene (grupirane) površine, npr. za
potrebe raznih melioracijskih vodogradnja nivelman, trigonometrijski
(navodnjavanja i odvodnje), u izgradnji Nivelman u kojem se visinske razlike dviju
zračnih luka itd. točaka određuju na osnovi izmjerenog
Vidi: nivelman, detaljni vertikalnoga kuta i izmjerenih ili poznatih
Područje: praktična geodezija udaljenosti između tih točaka. Obično se
En. levelling grid primjenjuje za određivanje visinskih razlika
Nj. Flächennivellement točaka na velikim udaljenostima pomoću
teodolita. Manje je točnosti od geometrijskog
nivelman povećane točnosti, tehnički nivelmana.
Također: nivelman III. reda Vidi: nivelman; nivelman, geometrijski;
Vrsta generalnog nivelmana u kojem teodolit
vjerojatna slučajna pogreška smije iznositi Područje: praktična geodezija
najviše ±5 mm na km duljine nivelmanskog En. levelling, trigonometric; levelling, trig
vlaka. Fr. nivellement indirect
Vidi: nivelman, generalni Nj. Höhenmessung, trigonometrische
Područje: praktična geodezija
En. levelling, higher accuracy technical nivelman visoke točnosti
Također: nivelman I. reda
nivelman, precizni Vrsta generalnog nivelmana u kojem
Također: nivelman II. reda vjerojatna slučajna pogreška smije iznositi
Vrsta generalnog nivelmana u kojem najviše ±1 mm na km duljine nivelmanskog
vjerojatna slučajna pogreška smije iznositi vlaka. Izvodi se nivelirima visoke točnosti s
najviše ±2 mm na km duljine nivelmanskog kratkim duljinama vizure i primjenom
vlaka. invarnih letava, koje se postavljaju na
Vidi: nivelman, generalni željezne papuče.
Područje: praktična geodezija Vidi: nivelman, generalni; letva, nivelmanska
En. levelling, precise Područje: praktična geodezija
Fr. nivellement du précision En. levelling, high acuraccy
Nj. Präzisionsnivellement
nivoelipsoid
nivelman profila Fizikalna aproksimacija Zemljina tijela –
Vrsta detaljnog nivelmana u kojem treba rotacijski elipsoid s poznatom ukupnom
detaljno visinski snimiti samo uzak pojas masom i kutnom brzinom rotacije, koje
terena uzduž osi neke postojeće ili rezultiraju normalnim poljem sile teže.
projektirane komunikacije (ceste, željeznice) Vidi: elipsoid, rotacijski; polje sile teže,
228
Geodetsko-geoinformatički rječnik
229
Geodetsko-geoinformatički rječnik
230
Geodetsko-geoinformatički rječnik
231
Geodetsko-geoinformatički rječnik
232
Geodetsko-geoinformatički rječnik
233
Geodetsko-geoinformatički rječnik
234
Geodetsko-geoinformatički rječnik
235
Geodetsko-geoinformatički rječnik
236
Geodetsko-geoinformatički rječnik
237
Geodetsko-geoinformatički rječnik
238
Geodetsko-geoinformatički rječnik
239
Geodetsko-geoinformatički rječnik
240
Geodetsko-geoinformatički rječnik
241
Geodetsko-geoinformatički rječnik
242
Geodetsko-geoinformatički rječnik
ponovno vizira ista ciljna točka uz očitanja laserski; okular, slomljeni; okular, zenitni;
odgovarajućega kruga. dioptriranje
Napomene: (1) Postupak se upotrebljava u Područje: mjerni instrumenti
svrhu uklanjanja nekih instrumentalnih En. eyepiece; ocular
pogrešaka. (2) Upotrebljavaju se izrazi: prvi Fr. oculaire
položaj dalekozora (vertikalni krug lijevo), Nj. Okular
drugi položaj dalekozora (vertikalni krug
desno). okular, autokolimacijski
Područje: mjerni instrumenti Također: autokolimacijski dodatak
En. transiting; plunging (SAD); (2) face left; Posebno izveden okular s osvijetljenom
face right markom koji se može zamijeniti običnim
Fr. basculement retournement de la lunette; okularom mjernog dalekozora.
faire le dauble-retournement; (2) cercle Područje: mjerni instrumenti
gauche; cercle droit Vidi: autokolimator
Nj. Durchschlagen; (2) Kreis links; Kreis En. eyepiece, autocollimation; attachment,
rechts autocollimation
Fr. oculaire d'autocollimation; dispositif
oktaedar auxiliaire d'autocollimation
Pravilno tijelo omeđeno s 8 Nj. Autokollimationsokular;
jednakostraničnih trokuta. Ima 6 vrhova i 12 Autokollimationszusatz
bridova.
Područje: matematika okular, laserski
En. octahedron Okular dalekozora posebne građe, kojim se
Fr. octaèdre zamjenjuje obični okular. Laserski izvor
Nj. Oktaeder; Achtflach emitira laserski snop koji se svjetlosnim
vlaknom vodi do posebnoga nitnoga križa, ili
oktant se zasebnim optičkim sustavom na pločicu
U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nitnoga križa projicira laserska točka.
koordinatne ravnine dijele prostor na osam Pomoću laserskog okulara geodetski
dijelova zvanih oktanti. U prvom oktantu dalekozor postaje instrument za aliniranje
nalaze se točke s nenegativnim laserom.
koordinatama. Vidi: instrument za aliniranje; laser za
Područje: matematika aliniranje
En. octant Područje: mjerni instrumenti
Fr. octant En. ocular, laser
Nj. Oktant Fr. oculaire laser
Nj. Laserokular
okular
Sustav leća koje djeluju kao povećalo. okular, prizmatični
Osnovni je optički dio dalekozora ili Okular s dodatkom okularne prizme kako bi
mikroskopa i nalazi se bliže oku opažača. se omogućilo viziranje dalekozorom pri vrlo
Njime se promatra realna slika predmeta koju velikom visinskom kutu.
je stvorio objektiv. Kod mjernog dalekozora Vidi: kut, visinski
slika se mora nalaziti u ravnini nitnoga križa Područje: mjerni instrumenti
(izoštravanje slike objekta). Okular se može En. eyepiece, prismatic
zakretati i time pomicati u svrhu izoštravanja Fr. oculaire prismatique
slike nitnog križa. Nj. Okular mit Okularprisma
Napomena: Postoje različite konstrukcije
okulara. okular, slomljeni
Vidi: okular, autokolimacijski; okular, Dodatak dalekozoru nivelira za postrani
243
Geodetsko-geoinformatički rječnik
244
Geodetsko-geoinformatički rječnik
245
Geodetsko-geoinformatički rječnik
246
Geodetsko-geoinformatički rječnik
247
Geodetsko-geoinformatički rječnik
248
Geodetsko-geoinformatički rječnik
249
Geodetsko-geoinformatički rječnik
250
Geodetsko-geoinformatički rječnik
251
Geodetsko-geoinformatički rječnik
252
Geodetsko-geoinformatički rječnik
253
Geodetsko-geoinformatički rječnik
254
Geodetsko-geoinformatički rječnik
255
Geodetsko-geoinformatički rječnik
ostavitelj osvjetljavanje
Osoba s koje se pravo prenosi (1) Također: izloženost svjetlosti, ekspozicija
nasljeđivanjem. Umnožak osvjetljenja E i trajanja
Područje: katastar i zemljišna knjiga osvijetljenosti t: H Et . Osvjetljavanje je
ozračenje uz fotometrijsko vrednovanje.
osuvremenjivanje Jedinica osvijetljenosti u SI je luks sekunda
Također: ažuriranje (znak: lx s). (2) Svjetlosni tok koji Zemljina
(1) Proces dodavanja ili revidiranja površina prima po jedinici površine.
postojećih podataka kako bi se registrirale Područje: (1) fizika; (2) fotogrametrija i
nastale promjene. (2) Revizija softverskog daljinska istraživanja
proizvoda uz pomoć poboljšane En. (1) exposure, light; exposure, luminous;
funkcionalnosti i otklanjanja pogrešaka. (2) illumination
Područje: GIS Fr. (1) exposition; (2) illumination
En. update Nj. (1) Belichtung; (2) Belichten
Nj. Aktualisierung
osvjetljenje
osvijetljenost Ozračenje predmeta svjetlošću.
Također: iluminacija Područje: fizika (optika)
Fotometrijska veličina definirana omjerom En. illumination
svjetlosnog toka Ф i površine S na koju Fr. éclairage
dopire iz nekog izvora svjetlosti. U Nj. Beleuchtung
diferencijalnom obliku definicija osvjetljenje, usmjereno
osvijetljenosti E glasi: Ozračenje predmeta snopovima paralelnih
d zraka svjetlosti.
E .
dS Područje: fizika
Jedinica osvijetljenosti u SI je En. illumination, directed
lumen lm Nj. Beleuchtung, gerichtete
lux (znak lx) .
metar2 m 2
os, Zemljina
Lux je osvijetljenost površine kojoj na Također: zemaljska os; os Zemljine rotacije;
kvadratni metar pada homogeni svjetlosni polarna Zemljina os
tok jedan lumen. Os oko koje Zemlja rotira pri njezinu
Napomene: (1) Ako svjetlosni tok pada na dnevnom gibanju. Dokaz te Zemljine rotacije
istu površinu pod upadnim kutom , može se izvesti pomoću Foucaultova njihala
osvijetljenost se smanjuje, jer na površinu S ili promatranjem sumračnice iz zrakoplova ili
pada samo djelomičan tok: Φ' = Φcosα. satelita. Posljedica te Zemljine rotacije je
Smanjena vrijednost osvijetljenosti E' je: izmjena dana i noći.
E' = Ecosα. (2) Osvijetljenost plohe od Područje: satelitska i fizikalna geodezija
približno točkastog izvora obrnuto je En. axis, Earth's
256
Geodetsko-geoinformatički rječnik
oštrina koincidencije
Sposobnost oka, usko povezana s oštrinom otisak, korekturni
Otisak ili kopija nekog dijela sadržaja karte
vida, da razluči dvije crte. Mjeri se vidnim
na kojem se provodi korektura.
kutom pod kojim oko još može uočiti
Područje: kartografija
odvojenost dviju bliskih crta.
En. copy, correction
Napomena: Ispitivanja su pokazala de je
Fr. modelede corrections
oštrina koincidencije 3 do 10 puta veća od
Nj. Korrekturvorlage
moći razlučivanja oka, što se objašnjava
činjenicom da pri koincidenciji crta sudjeluje otklon, kromatski
Također: kromatska aberacija
mnogo veći broj vidnih receptora mrežnice.
Pogreška preslikavanja leća i optičkih
Zbog toga se princip koincidencije koristi za
sustava zbog disperzije svjetlosti. Razlikuju
precizna optička očitanja.
se uzdužni i poprečni kromatski otklon.
Vidi: moć razlučivanja; mikrometar s
Optički sustavi koji djelomično ispravljaju
koincidencijom
posebno tu pogrešku nazivaju se akromati i
Područje: mjerni instrumenti
apokromati.
En. sharpness, coincidence
Vidi: akromat; apokromat
Nj. Noniensehschärfe
Područje: fizika (optika)
En. aberration, chromatic
oštrina vida Fr. aberration chromatique
Vrlo značajno svojsvo oka koje sadrži više Nj. Aberration, chromatische; Farbenfehler
povezanih osobina. To su u prvom redu moć
razlučivanja oka, oštrina koincidencije i otklon, sferni
sposobnost zamjećivanja oblika. Također: sferna aberacija
Napomena: U optometriji je definirana Pogreška preslikavanja širokih snopova, a to
pojmom vizusa. Vizus je određen znači pogreška otvora jer se zrake svjetlosti
recipročnom vrijednosti vidnoga kuta
257
Geodetsko-geoinformatički rječnik
258
Geodetsko-geoinformatički rječnik
259
Geodetsko-geoinformatički rječnik
260
Geodetsko-geoinformatički rječnik
261
Geodetsko-geoinformatički rječnik
262
Geodetsko-geoinformatički rječnik
263
Geodetsko-geoinformatički rječnik
264
Geodetsko-geoinformatički rječnik
265
Geodetsko-geoinformatički rječnik
kavalirska perspektiva prema riječi kavalir, njom paralelna. Zbog toga se dužine
koja je označavala toranj na tvrđavi s kojeg paralelne s osima x i y prikazuju u pravoj
se pružao dobar pregled okolice. veličini i međusobno okomite. Dužine
Vidi: aksonometrija paralelne s osi z prikazuju se prikraćene.
Područje: kartografija Koordinatni trobrid je tako orijentiran da
En. perspective, cavalier objekt prikazan u žabljoj perspektivi daje
Fr. perspective cavalière dojam da ga se promatra odozdo.
Nj. Kavalier(s)perspektive Područje: kartografija
Vidi: prikaz, perspektivni; aksonometrija
perspektiva, ptičja En. view, worm’s-eye
(1) Način perspektivnog prikaza objekta u Fr. perspective a ras du soil
kojem se centar projiciranja nalazi visoko Nj. Froschperspektive
iznad objekta, a ravnina slike je koso
smještena prema objektu. (2) Način prikaza Photoshop
objekta u kosoj aksonometriji u kojem je Također: Adobe Photoshop
ravnina slike horizontalna, a koordinatna Vrlo poznat i raširen program za crtanje s
ravnina xy je s njom paralelna. Zbog toga se pomoću računala što ga je razvila tvrtka
dužine paralelne s osima x i y prikazuju u Adobe Systems.
pravoj veličini i međusobno okomite. Dužine Područje: informatika
paralelne s osi z prikazuju se prikraćene. En. Photoshop
Objekt prikazan u ptičjoj perspektivi daje
dojam da ga se promatra iz veće visine. pikiranje
Vidi: prikaz, perspektivni Pri kartiranju obilježavanje točaka na listu
Područje: kartografija katastarskog plana ubodom pikirke.
En. view, bird's-eye Vidi: kartiranje; plan, katastarski
Fr. vue a vol d'oiseau Područje: katastar i zemljišna knjiga,
Nj. Vogelschaubild kartografija
En. pricking (of a point)
perspektiva, vojnička Fr. piquage d'un point
Način prikaza objekata u kosoj aksonometriji Nj. Kartieren (eines Punktes); Pikieren
u kojem je ravnina slike horizontalna, a
koordinatna ravnina xy je s njom paralelna. pikirka
Zbog toga se dužine paralelne s osima x i y Čelična igla kojom se pikira.
prikazuju u pravoj veličini i međusobno Vidi: pikiranje
okomite. Dužine paralelne s osi z prikazuju Područje: katastar i zemljišna knjiga,
se također u pravoj veličini. kartografija
Vidi: aksonometrija En. pricker; pricking needle
Područje: kartografija Fr. piquoir
En. view, isometric Nj. Kopiernadel
Fr. perspective militaire
Nj. Militärperspektive; Perspektive, piko
isometrische Predmetak u nazivu decimalne jedinice sa
značenjem 10-12.
perspektiva, žablja Područje: metrologija
(1) Način perspektivnog prikaza objekta u En. pico
kojem se centar projiciranja nalazi niže od Fr. pico
objekta, a ravnina slike je koso smještena Nj. Piko
prema objektu. (2) Način prikaza objekta u
kosoj aksonometriji u kojem je ravnina slike piksel
horizontalna, a koordinatna ravnina xy je s Također: slikovni element
266
Geodetsko-geoinformatički rječnik
(1) Najmanji element slike u obliku Izoštrena laserska zraka i rotirajuće zrcalo
kvadratića ili ćelije kojim pokazivački ili crtaju na fotoosjetljivom bubnju sliku
ispisivački hardver i softver mogu rukovati stranice. Slika se na bubnju pretvara u
pri stvaranju slova, brojki ili slike. (2) U elektrostatički naboj, što privlači i zadržava
daljinskom istraživanju osnovna jedinica toner. Elektrostatički nabijen papir dodiruje
prikupljanja podataka. bubanj, pa se toner prenosi na papir. Na
Područje: informatika, fotogrametrija i posljetku se bubanj izbija, a suvišni toner
daljinska istraživanja uklanja. Izostavljanjem posljednjega koraka i
En. pixel (picture element) ponavljanjem nanošenja tonera na papir,
Fr. élément d’image pisač stvara kopije dokumenata.
Nj. Bildelement Vidi: pisač
Područje: informatika
pikseli, referentni En. printer, laser
U procjeni točnosti klasifikacije, pikseli za Fr. imprimante laser
koje je točna klasa poznata iz zemljišnih Nj. Laserdrucker
(istinitih) i drugih podataka. Referentne
piksele može odabrati operater ili mogu biti pisač, matrični
slučajno odabrani. Također: iglični pisač
Područje: fotogrametrija i daljinska Vrsta udarnog pisača koji upotrebljava glavu
istraživanja za pisanje s iglicama, obično 9 do 24, koje
En. pixels, reference proizvode znakove iscrtavanjem niza točkica.
Vidi: pisač, udarni
piramida Područje: informatika
Uglato geometrijsko tijelo kojem je baza En. printer, matrix
poligon, a stranice plašta su trokuti koji se Nj. Nadeldrucker
sastaju u jednom vrhu. Piramida se naziva n-
stranom ako ima n pobočnih ploha (trokuta). pisač, neudarni
Visina piramide je duljina okomice spuštene Pisač koji tragove na papiru ostavlja bez
iz vrha na bazu. Ako je B površina baze, v mehaničkog udarca. Najčešće vrste
visina piramide, obujam piramide je neudarnih pisača su tintni, toplinski i laserski
Bv pisači.
V . Piramida je pravilna ako joj je Područje: informatika
3
baza pravilni poligon, a pobočne stranice su En. printer, nonimpact
jednake duljine. pisač, tintni
Područje: matematika Neudarni pisač koji znakove na papiru stvara
En. pyramid mlazom kapljica tinte. Izvor tinte je ili dio
Fr. pyramide glave za pisanje ili je cjevčicom spojen s
Nj. Pyramide glavom za pisanje.
Vidi: pisač, neudarni
pisač Područje: informatika
Izlazni uređaj koji ispisuje na papir podatke En. printer, inkjet
dobivene od računala. Fr. imprimante à jet d’encre
Područje: informatika Nj. Tintenstrahldrucker
En. printer
Fr. imprimante pisač, toplinski
Nj. Drucker Također: termalni pisač
Neudarni pisač koji toplinom stvara sliku na
pisač, laserski posebno obrađenom papiru. Pisač za
Elektrografski pisač zasnovan na tehnologiji stvaranje slike upotrebljava iglice, ali
sličnoj onoj u fotokopirnim uređajima. umjesto da njima udara po vrpci i ostavlja
267
Geodetsko-geoinformatički rječnik
268
Geodetsko-geoinformatički rječnik
269
Geodetsko-geoinformatički rječnik
270
Geodetsko-geoinformatički rječnik
271
Geodetsko-geoinformatički rječnik
272
Geodetsko-geoinformatički rječnik
273
Geodetsko-geoinformatički rječnik
274
Geodetsko-geoinformatički rječnik
275
Geodetsko-geoinformatički rječnik
276
Geodetsko-geoinformatički rječnik
277
Geodetsko-geoinformatički rječnik
278
Geodetsko-geoinformatički rječnik
279
Geodetsko-geoinformatički rječnik
280
Geodetsko-geoinformatički rječnik
281
Geodetsko-geoinformatički rječnik
282
Geodetsko-geoinformatički rječnik
283
Geodetsko-geoinformatički rječnik
284
Geodetsko-geoinformatički rječnik
285
Geodetsko-geoinformatički rječnik
286
Geodetsko-geoinformatički rječnik
287
Geodetsko-geoinformatički rječnik
288
Geodetsko-geoinformatički rječnik
poluton manje.
Bilo koja (među)tonska vrijednost neke boje, Vidi: zaslon, aperturni; zaslon
nastala dodatkom bijelog ili crnog. Područje: mjerni instrumenti
Vidi: vrijednost, tonska En. field of view of telescope
Područje: kartografija Fr. champ visual de la lunette
Fr. demi-teintes Nj. Sehfeld des Fernrohrs
Nj. Halbton
polje, magnetsko
pol, Zemljin magnetski Dio prostora oko magneta (i unutar njih) u
Mjesto na Zemlji gdje magnetska inklinacija kojem djeluju magnetske sile.
iznosi 90o. Postoje sjeverni i južni magnetski Vidi: magnet; magnetizam
pol. Područje: fizika
Vidi: inklinacija, magnetska En. field, magnetic
Područje: fizika Fr. champ magnétique
En. pole, Earth’s magnetic Nj. Magnetfeld
Nj. Erdmagnetpol
polje (oka), vidno
polja, opisna Skup svih točaka koje se vide nepokretnim
Sadrže slobodni tekst kojim se opisuju okom.
određena svojstva podataka koja je teško ili Napomena: Vidno polje mjeri se kutom
nemoguće normirati. vidnog polja i ne smije se zamijeniti s vidnim
Područje: informatika kutom.
En. fields, description Vidi: kut, vidni
Područje: fizika (optika)
polje En. field of view; angle of field
Skup vrijednosti podataka u obliku linije ili Fr. champ visuel
pravokutne mreže. Za atributne vrijednosti Nj. Sichtfeld; Sehfeld
sadržane u ćelijama ili rasterski model
podataka može se uzeti da su u takvom polje sile teže, normalno
obliku. Vektorsko polje u kojem je svakoj točki u
Vidi: vrijednost, atributna; model podataka, prostoru pridružen vektor normalnog
rasterski ubrzanja sile teže koje bi na tome mjestu
Područje: GIS dobila neka čestica.
En. array Vidi: sila teža
Fr. tableau Područje: satelitska i fizikalna geodezija
Nj. Feld En. field, normal gravity
Nj. Normalschwerefeld
polje dalekozora, vidno
Skup točaka u prostoru predmeta preslikanih polje sile teže, realno
u ravninu realne međuslike dalekozora, gdje Vektorsko polje u kojem je svakoj točki u
se nalazi i zaslon vidnog polja (s nitnim prostoru pridružen vektor realnog ubrzanja
križem u mjernom dalekozoru) koji sliku sile teže koje bi na tome mjestu dobila neka
ograničuje. Napomene: (1) ealno vidno čestica.
polje mjeri se kutom koji zatvaraju osnovne Vidi: sila teža
zrake što prolaze dijametralnim točkama Područje: satelitska i fizikalna geodezija
zaslona vidnog polja. Prividno vidno polje En. field, gravity
određeno je kutom pod kojim opažač s Nj. Schwerefeld
pupilom oka u izlaznoj pupili dalekozora
vidi promjer čitave slike u dalekozoru. (2) polje, Zemljino magnetsko
Što je povećanje veće, realno vidno polje je Magnetsko polje koje okružuje Zemlju.
289
Geodetsko-geoinformatički rječnik
290
Geodetsko-geoinformatički rječnik
291
Geodetsko-geoinformatički rječnik
292
Geodetsko-geoinformatički rječnik
293
Geodetsko-geoinformatički rječnik
294
Geodetsko-geoinformatički rječnik
295
Geodetsko-geoinformatički rječnik
296
Geodetsko-geoinformatički rječnik
297
Geodetsko-geoinformatički rječnik
potvrđivanje
Postupak kojim treća strana daje pismeno pouzdanost
jamstvo da proizvod ili postupak zadovoljava Interval u kojem se očekuje neka pogreška
zahtjeve. mjerenja. Općenito, pouzdanost je povezana
Područje: metrologija s određenom vjerojatnošću, pa je tako 90%
En. certification pouzdanosti interval u kojem će se uz 90%
Fr. certification vjerojatnosti pojaviti neka pogreška
Nj. Zertifizierung mjerenja.
Područje: matematička obrada geodetskih
potvrđivati podataka
Također: izvršavati En. confidence
U kontekstu baza podataka, potvrđivanje je Fr. certitude
druga faza postupka izmjene sadržaja baze Nj. Vertrauen
podataka, tj. nakon što se utvrdi da izmjena
ne krši ograničenja konzistentnosti, moguće pouzdanost karte
je potvrditi izmjenu i dati ju korisnicima na Pouzdanost karte s obzirom na način i
uvid. vrijeme izmjere zemljišta i kartografsku
Vidi: izmjena; ograničenja konzistentnosti obradu podataka.
Područje: informatika Područje: kartografija
En. commit En. reliability, map
Fr. fiabilité
poučak Nj. Kartenzuverlässigkeit
Također: teorem povećalo
Izjava čija se istinitost može utvrditi Leća ili sustav leća s pozitivnom žarišnom
dokazom. Primjeri: Pitagorin poučak, daljinom za povećanje vidnoga kuta, a time i
Talesov poučak, Lagrangeov poučak, sinusov veličine slike na mrežnici oka pri
poučak, kosinusov poučak. promatranju sitnih bliskih predmeta.
Područje: matematika Područje: fizika (optika)
En. theorem En. magnifier; loupe
Nj. Theorem; Lehrsatz Nj. Lupe
povećalo, mjerno
poučak, Pitagorin
(1) Povećalo s ugrađenom ljestvicom za
Također: teorem, Pitagorin
mjerenje malih razmaka. (2) Povećalo s
Trokut sa stranicama a, b i c je pravokutan s
telecentričnim hodom i indeksom s
pravim kutom nasuprot stranici c ako i samo
mikrometarskim vijkom za komparativna
ako je a 2 b 2 c 2 . mjerenja.
Područje: matematika Vidi: povećalo; komparator za mjernu vrpcu
En. theorem, Pythagorean Područje: mjerni instrumenti
En. magnifier, measuring
poučak, sinusov Fr. micromètre optique à loupe
Tvrdnja prema kojoj je omjer stranica trokuta Nj. Meßlupe
jednak omjeru sinusa njima nasuprotnih
298
Geodetsko-geoinformatički rječnik
povećanje Du
Općenito, optičkim, mehaničkim ili ,
di
grafičkim načinom promjena veličine nekog tj. omjer promjera ulazne i izlazne pupile.
predloška ili predmeta u određenome Jednostavna je i praktična, jer se veličine
mjerilu. pupila mogu lako mjeriti u mjernom
Napomena: Pri optičkom preslikavanju treba laboratoriju. (3) Mjerni dalekozor u kojeg je,
primijeniti izraz linearno mjerilo
preslikavanja, za razliku od vidnog uz l d (tj. daljina promatranja golim okom
povećanja. jednaka udaljenosti objekta od vertikalne
Vidi: povećanje optičkog instrumenta osi), povećanje konstantno, naziva se
Područje: fizika analaktički dalekozor (vidi: dalekozor,
En. enlargement analaktički). (4) Poseban slučaj povećanja
Fr. agrandissement dalekozora nastaje ako se za daljinu
Nj. Vergrösserung promatranja golim okom uzima daljina
jasnog vida, tj. 250 mm. To se povećanje
povećanje dalekozora naziva povećanjem očitanja dalekozora:
Po osnovnoj konstrukciji dalekozor je 250
O D .
afokalni sustav i njegovo povećenje jednako a f ob
je omjeru žarišnih daljina objektiva i okulara: Primjenjuje se za analizu upotrebe
f dalekozora za očitanje podjela ili ljestvica
D ob .
f ok mjernih uređaja na većim udaljenostima, koje
Povećanja dalekozora geodetskih se inače očitavaju na daljini jasnog vida. (5)
instrumenata veličine su uglavnom između U dalekozora s teleobjektivom mijenja se pri
15 i 60 puta. izoštravanju i žarišna daljina objektiva, što
Napomene: (1) Neki teodoliti imaju također utječe na promjenu povećanja
izmjenljive okulare, što omogućuje i dalekozora.
primjenu različitih povećanja ovisno o stanju Vidi: povećanje optičkog instrumenta;
u atmosferi. (2) Mjerni dalekozor primjenjuje izoštravanje slike; dalekozor, mjerni; daljina
se za mjerenja uz različite udaljenosti cilja, jasnog vida; teleobjektiv; svjetloća
katkad i udaljenosti od 1 do 2 m, te se slika dalekozora
mora izoštravati. Pritom se i povećanje Područje: fizika (optika)
dalekozora mijenja. Daljinu promatranja En. magnification of a telescope, angular
golim okom treba definirati u odnosu na Fr. grossissement du télescope;
karakteristične točke dalekozora, kao što su: grossissement intrinsèque
položaj glavne ravnine objektiva, ulazne Nj. Fernrohrvergrösserung
pupile, vertikalne osi teodolita, ili izlazne
pupile. Povećanje dalekozora općenito je: povećanje optičkog instrumenta
Omjer vidnih kutova (egzaktnije njihovih
f ob l l
D , tangensa, ako su predmet i slika položeni na
f ok a f ob a f ob optičku os i okomito na nju) pod kojima oko
gdje su: a udaljenost mjernog objekta od vidi optičku sliku predmeta, odnosno
odgovarajuće glavne ravnine, D povećanje predmet golim okom u daljini promatranja. U
afokalnog dalekozora; f ob , f ok žarišne osnovi svakog povećanja optičkog sustava su
fiziološko-optička svojstva oka i odnos
daljine objektiva i okulara, l izabrana linearnih veličina slika na mrežnici oka,
daljina pri promatranju predmeta golim odnosno vidnih kutova, pa se ono točnije
naziva i vidno povećanje.
okom. Ako se za l uzme daljina od ulazne
Napomene: (1) Povećanje je osnovno
pupile dalekozora, općenita formula
svojstvo optičkog instrumenta, jer što je
povećanja glasi:
optička slika na mrežnici oka veća, vidimo
299
Geodetsko-geoinformatički rječnik
300
Geodetsko-geoinformatički rječnik
301
Geodetsko-geoinformatički rječnik
302
Geodetsko-geoinformatički rječnik
303
Geodetsko-geoinformatički rječnik
304
Geodetsko-geoinformatički rječnik
305
Geodetsko-geoinformatički rječnik
306
Geodetsko-geoinformatički rječnik
307
Geodetsko-geoinformatički rječnik
308
Geodetsko-geoinformatički rječnik
309
Geodetsko-geoinformatički rječnik
pretraživanje, prostorno
Pretraživanje koje odabire objekte prema prigovor
Pisana ili usmena izjava dana uredu za
njihovu položaju ili geografskom odnosu
katastar radi ispravka katastarskih podataka
prema drugim objektima.
zbog (1) neslaganja s podacima katastarskog
Područje: GIS
operata, (2) neslaganja s podacima utvrđenim
En. query, spatial
katastarskom izmjerom.
Vidi: operat, katastarski; izmjera, katastarska
pretvornik, mjerni
Područje: katastar i zemljišna knjiga
Uređaj koji daje izlaznu veličinu koja je u
određenom odnosu s ulaznom veličinom.
Područje: mjerni instrumenti prigovor u roku za ispravak
En. transductor, measuring Prigovor u ispravnom postupku kojim se
Fr. transducteur de mesure prigovara nekom upisu.
Vidi: postupak, ispravni
preuzorkovanje Područje: katastar i zemljišna knjiga
Postupak interpoliranja vrijednosti ćelija iz prihod, katastarski
jednog skupa rasterskih podataka u drugi, U poreznom katastru (katastru zemljišta)
novi, koji ima veće ili manje ćelije ili koji prihod od biljne proizvodnje i prihod od
nije uklopljen s prvim. stočarstva. Uveden u Hrvatskoj 1953.
Vidi: uklapanje godine. Određuje se prema katastarskoj
Područje: informatika, fotogrametrija i kulturi i katastarskoj klasi svake katastarske
daljinska istraživanja čestice plodnog zemljišta. Izražava
En. resampling proizvodnu sposobnost katastarske čestice.
Nj. Umrechnung Vidi: katastar, porezni; katastar zemljišta;
kultura, katastarska; klasa, katastarska
Područje: katastar i zemljišna knjiga
pribor, mjerni
Dodatni pribor mjerne opreme potreban za
izvođenje mjerenja. prihod, katastarski čisti
Napomena: Primjer takvog pribora su U austrijskom i mađarskom katastru
trasirke, mjerne značke, različiti dodatci zemljišta iz XIX. st., prihod od plodnog
mjernom instrumentu (npr. okularna prizma, zemljišta na temelju kojeg se određivala
izmjenljivi okulari). zemljarina. U Hrvatskoj je napušten 1946.
Vidi: oprema, mjerna godine i više nije uveden. Za razliku od
Područje: mjerni instrumenti katastarskog prihoda, za njegovo utvrđivanje
En. equipment, ancillary; system, additional uzima se u obzir kao materijalni trošak
Fr. accessoire de mesurage; dispositif proizvodnje i vrijednost ljudskog rada te
310
Geodetsko-geoinformatički rječnik
311
Geodetsko-geoinformatički rječnik
312
Geodetsko-geoinformatički rječnik
313
Geodetsko-geoinformatički rječnik
314
Geodetsko-geoinformatički rječnik
315
Geodetsko-geoinformatički rječnik
procjenjivanje
a, b , a b pozitivno je orijentirana. Ako su
Postupak pridjeljivanja (iz opažanja u
vektori a i b kolinearni, onda je a b 0 .
uzorku) brojčanih vrijednosti parametrima Za dva vektora
razdiobe izabrane kao statistički model
populacije iz koje je uzet taj uzorak. a a1 , a2 , a3 a1i a2 j a3k i
Napomena: ezultat toga postupka može biti b b1 , b2 , b3 b1i b2 j b3k vektorski
izražen kao pojedinačna vrijednost (točkovna
procjena) ili kao intervalna procjena (interval produkt je:
pouzdanosti). i j k
Vidi: uzorak, statistički; interval a b a1 a2 a3 a2b3 a3b2 i
pouzdanosti, dvostrani; interval pouzdanosti,
b1 b2 b3
jednostrani
Područje: statistika a3b1 a1b3 j a1b2 a2b1 k
En. estimation (of parameters)
Fr. estimation (de paramètres) Područje: matematika
En. product, vector; product, cross
prodor Fr. produit vectoriel
Izraz za presijecanje prostornih Nj. Vektorprodukt; Kreuzprodukt
geometrijskih figura.
Područje: matematika profil
Kontura presjeka plohe (u pravilu okomite) s
316
Geodetsko-geoinformatički rječnik
317
Geodetsko-geoinformatički rječnik
318
Geodetsko-geoinformatički rječnik
319
Geodetsko-geoinformatički rječnik
320
Geodetsko-geoinformatički rječnik
321
Geodetsko-geoinformatički rječnik
322
Geodetsko-geoinformatički rječnik
323
Geodetsko-geoinformatički rječnik
324
Geodetsko-geoinformatički rječnik
325
Geodetsko-geoinformatički rječnik
326
Geodetsko-geoinformatički rječnik
327
Geodetsko-geoinformatički rječnik
328
Geodetsko-geoinformatički rječnik
329
Geodetsko-geoinformatički rječnik
330
Geodetsko-geoinformatički rječnik
331
Geodetsko-geoinformatički rječnik
332
Geodetsko-geoinformatički rječnik
333
Geodetsko-geoinformatički rječnik
334
Geodetsko-geoinformatički rječnik
335
Geodetsko-geoinformatički rječnik
336
Geodetsko-geoinformatički rječnik
337
Geodetsko-geoinformatički rječnik
338
Geodetsko-geoinformatički rječnik
339
Geodetsko-geoinformatički rječnik
340
Geodetsko-geoinformatički rječnik
341
Geodetsko-geoinformatički rječnik
342
Geodetsko-geoinformatički rječnik
343
Geodetsko-geoinformatički rječnik
344
Geodetsko-geoinformatički rječnik
345
Geodetsko-geoinformatički rječnik
346
Geodetsko-geoinformatički rječnik
347
Geodetsko-geoinformatički rječnik
S-52 SAR
Specijalna publikacija IHO-a br. 52, Vidi radar sa sintetičkom antenom
naslovljena kao Specifikacije za sadržaj
karte i prikazni aspekt ECDIS-a. Dodatne sastavljanje karte
specifikacije i vođenje razvijeni su u Položajno točno i uopćeno prikazivanje
dodacima S-52. objekata (sadržaja) karte, koje se izvodi na
Vidi: IHO; ECDIS osnovi kartografske pripreme. Najčešće se ne
Područje: pomorstvo provodi u mjerilu izdanja karte, i pri
En. S-52 (Specifications for chart content sastavljanju se ne primjenjuje kartografski
and display aspects of ECDIS) ključ kao pri crtanju izdavačkog originala.
Rezultat sastavljanja je sastavak karte.
S-57 Vidi: objekt sadržaja karte; priprema,
Specijalna publikacija IHO-a br. 57. kartografska; mjerilo karte; ključ,
Vidi: norma IHO-a za prijenos digitalnih kartografski; original, izdavački
hidrografskih podataka Područje: kartografija
Područje: pomorstvo En. compilation
Fr. préparation cartographique
sadržaj karte Nj. Kartenentwerfen
Sve ono što je prikazano unutar okvira i
napisano izvan okvira lista karte. U užem
smislu to je sve ono što je prikazano unutar sastavnica
okvira lista karte. Sadržaj karata čine: Također: komponenta
matematička osnova karte, hidrografija i Sastavni dio veličine. U mjernoj tehnici
orografija, prikazana naselja, prikazane postoje npr. sastavnice standardne
komunikacije (prometna mreža i sredstva nesigurnosti A-vrste (proračun statističkim
različitih veza i linija), natpisi i nazivi računom) i B-vrste (proračun na osnovi
prikazanih objekata, prikazane vrste tla i iskustva, znanstvene prosudbe i raspoloživih
vegetacija i razne granične linije. Sadržaj podataka).
tematskih karata čini prikaz različitih stanja, Područje: metrologija, statistika
činjenica ili pojava. Na geografskim kartama En. component
njihov je sadržaj otisnut svjetlijim, nježnijim Fr. composant
bojama, koje u tom slučaju imaju ulogu Nj. Komponente
temeljnih karata.
Područje: kartografija sastavnica nesigurnosti A-vrste
En. content, map Vidi: proračun standardne nesigurnosti A-
Nj. Karteninhalt vrste
sadržaj prava
Bitni sastavni dijelovi nekog prava. sastavnica nesigurnosti B-vrste
Područje: katastar i zemljišna knjiga Vidi: proračun standardne nesigurnosti B-
vrste
sadržavati
Topološka relacija. Objekt a sadrži objekt b sat, atomski
ako i samo ako je objekt b sadržan u objektu Visokoprecizni sat koji mjeri vrijeme
a. primjenom oscilacija atoma.
Vidi: relacija, topološka; biti sadržan Vidi: GPS-sateliti
Područje: matematika; GIS Područje: satelitska i fizikalna geodezija
En. contain En. clock, atomic
Nj. Atomuhr
348
Geodetsko-geoinformatički rječnik
349
Geodetsko-geoinformatički rječnik
350
Geodetsko-geoinformatički rječnik
351
Geodetsko-geoinformatički rječnik
sferoid signal
otacijska ploha, slična sferi. Katkad (1) Konstrukcija ili motka od drva ili kovine
sinonim za rotacijski elipsoid. kako bi se učinila vidljivom geodetska točka
Područje: matematika izmjere. (2) Fizikalna veličina koja tijekom
En. spheroid mjerenja služi za prijenos i dobivanje
352
Geodetsko-geoinformatički rječnik
353
Geodetsko-geoinformatički rječnik
354
Geodetsko-geoinformatički rječnik
pravac ili ravninu kada svakoj točki A figure En. simulation, Monte Carlo
odgovara takva točka A te iste figure da je
udaljenost točke A od točke, pravca ili sinus
ravnine jednaka udaljenosti točke A od te (1) Jedna od trigonometrijskih funkcija. (2)
iste točke, pravca ili ravnine. Sinus šiljasta kuta pravokutnog trokuta je
Područje: matematika a
En. symmetry kvocijent sin , gdje je a duljina katete
c
Fr. symétrie nasuprot kuta , a c duljina hipotenuze.
Nj. Symmetrie
Vidi: funkcije, trigonometrijske
Područje: matematika
simpleks
En. sine
Jednodimenzionalni simpleks naziva se
Fr. sinus
dužinom. Dvodimenzionalni simpleks je
Nj. Sinus
prema definiciji trokut, a trodimenzionalni je
tetraedar. Trokut i tetraedar smatraju se
dvodimenzionalnim i trodimenzionalnim sinusoida
zatvorenim područjem. U n-dimenzionalnom Graf funkcije y sin x .
euklidskom prostoru simpleksom se naziva Područje: matematika
lik od n-dimenzija, koji poopćuje pojam En. sinusoide; sine curve
trokuta (tetraedra). Simpleks je geometrijski Fr. sinusoïde
najjednostavniji lik u određenoj dimenziji, tj. Nj. Sinuside; Sinuskurve
točka, dužina, trokut i tetraedar su simpleksi
dimenzija 0, 1, 2 i 3. SIR
Područje: matematika Kratica od Shuttle Imaging Radar. L-kanalni
En. simplex radarski sustav razvijen na Space Shuttle.
Fr. simplexe Područje: fotogrametrija i daljinska
Nj. Simplex istraživanja
En. SIR (Shuttle Imaging Radar)
simulacija
Proces oponašanja stvarne pojave skupom sitotisak
matematičkih formula. Teorijski, bilo koja Tiskovni postupak koji se sastoji u izradi i
pojava koja se može svesti na matematičke otiskivanju tiskovne forme koju čini
podatke i jednadžbe može se simulirati na sitotiskarska šablona, a njezin je nosač fino
računalu. sito čvrsto napeto na prikladni okvir. Pri
Područje: matematika, informatika protiskivanju boje kroz sito šablona zatvara
En. simulation sva ona okanca sita gdje boja ne smije
Fr. simulation dospjeti na otisak. Boje za sitotisak su guste i
Nj. Simulation pokrivne, suše se sporo, te se svježi otisci ne
smiju stavljati jedan na drugi.
simulacija Monte Carlo Vidi: forma, tiskovna
Također: metoda Monte Carlo Područje: kartografija
Metoda pokušaja i pogrešaka kojom se En. printing, (silk) screen
ponavlja izračunavanje kako bi se otkrilo Fr. sérigraphie
najbolje rješenje nekog problema (npr. Nj. Siebdruck
odredio prirast pogrešaka); metoda se obično
upotrebljava kada se u izračunavanju nalazi sjajnost
velik broj varijabli koje su u vrlo složenom Također: luminancija
međusobnom odnosu. Fotometrijska veličina (oznaka L) koja
Vidi: simulacija karakterizira svojstvo izvora svjetlosti da u
Područje: matematika, informatika ljudskom oku izazove određeni svjetlosni
355
Geodetsko-geoinformatički rječnik
356
Geodetsko-geoinformatički rječnik
357
Geodetsko-geoinformatički rječnik
električno, magnetsko ili optičko skeniranje. posebno naglašena naselja, važniji objekti te
Vidi: filtriranje, konvolucijsko veća šumska i poljoprivredna zemljišta.
Područje: kartografija, fotogrametrija i Vidi: općina, katastarska
daljinska istraživanja, informatika, mjerni Područje: katastar i zemljišna knjiga
instrumenti
En. scanning skica o pouzdanosti karte
Fr. scannage; balayage Shematski prikaz podataka u izvanokvirnom
Nj. Abtastung dijelu karte: o metodi izmjere osnovne karte,
vremenu kad je provedena izmjera (samo
skica, indikacijska godina), o kartografskome materijalu, ako je
Kopija lista katastarskog plana izrađena na riječ o izvedbenoj karti, te o organizaciji ili
papiru bolje kakvoće i izrezana na četiri osobi koja je obavila izmjeru ili izradila
dijela koja su nalijepljena na karton. Dijelovi kartu koja je poslužila kao kartografski
su spojeni i na spojevima se mogu preklapati. materijal za izradu dotične karte.
Koristi se za geodetske radove na terenu. Područje: kartografija
Vidi: plan, katastarski En. diagram of a map, reliability
Područje: katastar i zemljišna knjiga Fr. carton des données de base
Nj. Zuverlässigkeitsskizze
skica izmjere
(1) Crtež oblika katastarskih čestica i skica otklona magnetske igle
objekata na njima prema stvarnom stanju na Skica koja pokazuje otklon magnetske igle
zemljištu s upisanim ostalim podacima od prihvaćenoga računskog sjevera i godišnje
značajnima za katastar. (2) Crtež oblika promjene toga otklona.
dosadašnjeg i stvarnog stanja katastarskih Vidi: sjever, računski
čestica i objekata na njima s upisanim Područje: kartografija
ostalim podacima značajnima za katastar radi Fr. graphique de déclinaison
održavanja katastarskog operata. (3) Skica Nj. Nadelabweichungsangabe
izvan okvira karte koja pokazuje način
izmjere i vrijeme kad je ona obavljena ili skica rasporeda listova
vrstu kartografskog materijala primijenjenog Skica koja pokazuje podjelu i oznake listova
u izradi karte s opisom bitnih karakteristika karte određenog područja u istome mjerilu.
tog materijala. Također, skica koja pokazuje podjelu i
Područje: (1), (2) katastar i zemljišna knjiga; oznake listova neke druge karte istog
(3) kartografija područja u nekom drugome mjerilu ili listove
Fr. (3) carton des données de base karte druge namjene.
Nj. (3) Aufnahmeskizze Područje: kartografija
Nj. Kartenverweis
skica naknadne izmjere
Crtež predmetnih katastarskih čestica izrađen skica, terenska
u postupku rješavanja prigovora s upisanim Pojednostavnjena skicirana predodžba
podacima značajnima za rješenje po dijelova terena s podacima potrebnim
prigovoru. tijekom tahimetrijske terestričke izmjere za
Područje: katastar i zemljišna knjiga pomoć pri daljnjoj obradi podataka i izradi
plana.
skica omeđivanja katastarske općine Vidi: tahimetrija
Na topografskoj karti u mjerilu 1:25 000 ili Područje: praktična geodezija
na listu crtaćeg papira u približnome mjerilu En. sketch, field
1:25 000, prikaz međe katastarske općine i Fr. croquis topographique
položaja njezinih međnih oznaka kojima su Nj. Feldskizze
dodijeljeni i upisani brojevi. Na crtežu su
358
Geodetsko-geoinformatički rječnik
sklop s prijenosom naboja (2) ako je x < y i y < z, tada je x < z. Primjer
Vidi: CCD parcijalno uređenoga skupa je skup
podskupova danog skupa u kojem je
skup definirano A < B, što znači da je A pravi
Osnovni pojam teorije skupova i u podskup od B.
aksiomatskoj izgradnji te teorije on se ne Područje: matematika
definira. Skup čine njegovi elementi. En. poset
Područje: matematika
En. set slabljenje metroloških značajki
Fr. ensemble Također: klizanje
Nj. Menge Vremenski polagana promjena metroloških
značajki mjerila.
skupina katastarskih čestica Područje: metrologija
Cjelina dviju ili više katastarskih čestica, En. drift
formirana radi njihove diobe, njihova Fr. dérive
preglednijeg numeriranja, ili računanja
površina. SLAR
Područje: katastar i zemljišna knjiga Kratica od Side-Looking Airborne Radar.
Zrakoplovni sustav s bočnim skeniranjem za
skupina za ECDIS, Usklađivačka dobivanje radarskih snimaka.
Združena radna skupina IMO-a i IHO-a Područje: fotogrametrija i daljinska
zadužena za održavanje izvedbene norme istraživanja
ECDIS-a i preuzimanje drugih srodnih tema. En. SLAR (Side-Looking Airborne Radar)
Vidi: IMO; IHO; ECDIS
Područje: pomorstvo
En. Harmonization Group on ECDIS – HGE slika, digitalna
Dvodimenzionalni prikaz formiran skupom
konačnog broja diskretnih elementarnih
skup, konveksni
Podskup ravnine ili prostora sa svojstvom: slikovnih elemenata (piksela).
ako su dvije točke sadržane u tom skupu, Područje: fotogrametrija i daljinska
skup sadrži i dužinu koja spaja te dvije točke. istraživanja
Primjeri: trokut, krug, kocka, … En. image, digital
Područje: matematika Nj. Bild, digitales
En. set, convex
Fr. ensemble convexe slika, multispektralna digitalna
Nj. Menge, konvexe Digitalna slika dobivena senzorima u
multispektralnom načinu rada.
skupljanje Vidi: slika, digitalna; senzor
Također: prikupljanje Područje: fotogrametrija i daljinska
Najčešće se odnosi na skupljanje podataka ili istraživanja
obavijesti. slika, optička
Područje: fotogrametrija i daljinska Slika predmeta koju stvara optički element ili
istraživanja sustav.
En. acquisition Napomene: (1) Optička slika može biti realna
ili virtualna. U realnoj slici točke
koncentrirana je svjetlosna energija (npr. na
skup, parcijalno uređen
Također: poset filmu fotoaparata), a u virtualnoj slici sastaju
Skup s relacijom x < y definiranom za neke se samo produžeci realnih zraka (npr. slika u
elemente x i y koji zadovoljavaju sljedeće ravnom zrcalu). (2) Slika može biti uspravna,
uvjete: (1) ako je x < y tada ne vrijedi y < x; preokrenuta, obrnuta i okrenuta. U
359
Geodetsko-geoinformatički rječnik
360
Geodetsko-geoinformatički rječnik
361
Geodetsko-geoinformatički rječnik
362
Geodetsko-geoinformatički rječnik
363
Geodetsko-geoinformatički rječnik
spajanje
softver Također: agregacija
Dio računalnog sustava koji nema fizikalnih Grupiranje pojedinih klasa tako da čine
dimenzija; opći pojam za sve programe; novu, složeniju klasu, npr. klasa aerodrom
popis naredaba računala; naziv za programe i dobije se sažimanjem klasa pista, zgrada itd.
upute koji se primjenjuju u radu s Formiranje novog pojma, višeg stupnja, na
računalima; sve vrste programa, programskih temelju odnosa postojećih pojmova.
jezika itd. Područje: informatika
Područje: informatika En. aggregation
En. software Nj. Aggregation
Nj. Software
spajanje katastarskih čestica
softver, aplikacijski Ujedinjenje dviju ili više katastarskih čestica.
Program napisan za rješavanje određene Spajati se mogu katastarske čestice u istoj
zadaće, npr. softver za projektiranje i crtanje katastarskoj općini i ako se dodiruju.
mreže meridijana i paralela u različitim Područje: katastar i zemljišna knjiga
kartografskim projekcijama.
Vidi: softver specifikacija
Područje: informatika Pobliže označivanje, razrada pojedinačnoga;
En. software, application jedan od koraka koji prethodi primjeni
Nj. Anwender-Software modela na program ili bazu podataka;
softver, javno dostupan navođenje svih zadataka koje program ili
Vidi: shareware model treba obaviti, međusobne povezanosti
različitih objekata i podatka i sl.
softver, slobodan Područje: informatika
Vidi: freeware En. specification
Nj. Spezifikation
364
Geodetsko-geoinformatički rječnik
365
Geodetsko-geoinformatički rječnik
366
Geodetsko-geoinformatički rječnik
kvadratna ai2
i 1
Područje: matematika, statistika m .
n
En. mean; average
Fr. moyenne Područje: matematička obrada geodetskih
Nj. Mittel; Mittelwert podataka
En. mean square, root; mean, quadratic
Fr. moyenne quadratique
sredina, aritmetička Nj. Mittel, quadratisches
Zbroj mjernih vrijednosti iste veličine u nizu
podijeljen s njihovim brojem. sredina, obična aritmetička
Vidi: sredina, geometrijska; medijan; mod; Zbroj svih vrijednosti podijeljen njihovim
niz, mjerni ukupnim brojem.
Područje: matematika, metrologija Područje: matematička obrada geodetskih
En. mean value podataka
Fr. moyenne arithmétique En. mean, arithmetic
Nj. Mittelwert, arithmetischer; Mittel, Fr. moyenne arithmétique
arithmetisches Nj. Mittel, einfaches aritmetisches
367
Geodetsko-geoinformatički rječnik
368
Geodetsko-geoinformatički rječnik
primjer nekog objekta ili specifikacije nekog stanje nekretnina, postojeće pravno
postupka koji služi za usporedbu svih drugih Pravno stanje nekretnina u zemljišnoj knjizi
sličnih objekata ili postupaka. Obično se u mjerodavno za pravni promet nekretnina.
nekom području primjene učestalo Područje: katastar i zemljišna knjiga
upotrebljava i ima širu podršku. Primjena
standarda je preporučljiva zato da bi se stanje nekretnina, pravno
osigurala široka primjenjivost i Uspostavljena stvarna i druga prava na
ekonomičnost konkretnih tehničkih rješenja. nekretninama i druge činjenice važne za
Vidi: norma pravni promet, koje se upisuju u zemljišne
En. standard knjige, te su u pravnom prometu mjerodavne.
Područje: katastar i zemljišna knjiga
stanica, mjerna
Također: totalna stanica stapanje
Integrirani elektronički tahimetar s Postupak sjedinjenja dvaju susjednih
mikroprocesorom i računalom, uz mogućnost područja ili poligona i uklanjanja bilo kojih
automatskog toka mjerenja, kontrole funkcija graničnih linija između njih.
(samokontrola uz pokazivanje neispravnosti), Područje: GIS
digitalnoga pokazivanja i zapisa podataka. En. dissolving
Napomena: Uz standardni program i Nj. Auflösung
mogućnost primjene vlastitog programa
moguća su rješavanja različitih računskih statistika
zadataka (npr. slobodno stacioniranje, (1) Znanstvena metoda istraživanja masovnih
iskolčenje točaka po zadanim koordinatama i pojava pomoću brojanja i računanja te
dr.). kvantificiranja i interpretiranja. Naziva se
Vidi: tahimetar, elektronički; stacioniranje, također i matematička statistika. (2) Funkcija
slobodno slučajnih varijabli uzorka.
Područje: mjerni instrumenti Napomena: Statistika kao funkcija slučajnih
En. theodolite, electronic(al); station, total varijabli uzorka također je slučajna varijabla
Nj. Theodolit, elektronischer te od uzorka do uzorka poprima različite
vrijednosti. Vrijednost statistike može se
stanica, radna upotrijebiti u statističkom testu ili kao
ačunalna oprema konfigurirana tako da procjena kojega populacijskog parametra,
jednoj osobi omogućuje obavljanje kao što su sredina ili standardno odstupanje.
određenih poslova. adna stanica može biti Vidi: varijabla, slučajna; uzorak, statistički;
terminal povezan s računalom ili samostalni populacija
računalni sustav. Može biti sastavljena od Područje: statistika, metrologija
monitora i tipkovnice, ali prema vrsti poslova En. statistic
koje treba obaviti i od druge opreme. Fr. statistique
Područje: informatika Nj. Statistik
En. workstation
Nj. Arbeitsplatz statistika, matematička
Matematička disciplina koja primjenjuje
stanica, totalna teoriju vjerojatnosti u problemima obrade
Vidi: stanica, mjerna podataka dobivenih eksperimentima u
različitim područjima, poput geodezije,
stanovatelj fizike, kemije, biologije, medicine,
Nositelj prava stanovanja. psihologije itd.; provjerava hipoteze,
Područje: katastar i zemljišna knjiga procjenjuje pogreške itd. Matematičari se
odavno bave statističkim problemima. Kao
matematička disciplina, matematička se
369
Geodetsko-geoinformatički rječnik
370
Geodetsko-geoinformatički rječnik
371
Geodetsko-geoinformatički rječnik
372
Geodetsko-geoinformatički rječnik
373
Geodetsko-geoinformatički rječnik
stvar sučelje
Tjelesni dio prirode, različit od ljudi, koji (1) Hardversko sučelje: elektronički sastavni
služi ljudima za uporabu; sve drugo što je dio koji je nužan za priključak jedinice na
zakonom sa stvari izjednačeno (npr. neko računalo. Dvije su vrste: paralelno sučelje –
pravo). više bitova prenosi se kroz više kanala za
Područje: katastar i zemljišna knjiga prijenos podataka istodobno (paralelno);
serijska sučelja – bitovi se prenose jedan za
stvarnost, povećana drugim (serijski) u kanalu. (2) Softversko
Poseban oblik virtualne stvarnosti u kojem se sučelje je sučelje između programa koji
kombiniraju informacije iz stvarnog svijeta s zajedno rade ili između programa i baze
računalno generiranim podacima, npr. podataka.
fotografije ili videosekvence dopunjene Područje: informatika
grafičkim i tekstualnim podacima. En. interface
374
Geodetsko-geoinformatički rječnik
375
Geodetsko-geoinformatički rječnik
376
Geodetsko-geoinformatički rječnik
377
Geodetsko-geoinformatički rječnik
378
Geodetsko-geoinformatički rječnik
379
Geodetsko-geoinformatički rječnik
380
Geodetsko-geoinformatički rječnik
381
Geodetsko-geoinformatički rječnik
kutni stupanj dijeli se na 60 minuta, a minuta En. Bulletin Board System; BBS
na 60 sekundi. Fr. système de bulletins électroniques
Područje: metrologija
En. system, sexagesimal sustav, Sunčev
Fr. système sexagésimal Područje svemira u kojem djeluje privlačna
Nj. Sexagesimalsystem sila Sunca i energija njegova zračenja.
Područje: geodezija
sustav, sekundarni En. system, solar
Sustav sekundarnih točaka na gradilištu, Fr. système solaire
određenih na osnovi primarnog sustava, od Nj. Sonnensystem
kojih se postavljaju osnovne linije za
iskolčenje položajnih točaka. sustav, topografski
Vidi: sustav, primarni Sustav za prikupljanje, obradu, menadžment,
Područje: inženjerska geodezija distribuciju, održavanje i čuvanje
En. system, secondary topografskih podataka.
Fr. canevas complémentaire Područje: kartografija
Nj. System, sekundäres En. system, topographic
Fr. système topographique
sustav, slikovni koordinatni Nj. System, topographisches
Sustav koji određuje položaj točke na snimci.
Ako je riječ o dvodimenzionalnom sustavu, sustav, topografski informacijski
ishodište sustava je obično u glavnoj točki ačunalno podržan topografski sustav.
snimke, no može biti i nadirna točka, jedna Vidi: sustav, topografski
od rubnih markica i sl. Koordinatne osi Područje: geoinformatika
određene su spojnicama rubnih markica. Ako En. system, topographic information
se rabi trodimenzionalni sustav, tada je Nj. Informationssystem, topographisches
ishodište obično u projekcijskom središtu ili
glavnoj točki snimke. sustav, topografsko-kartografski
Vidi: markice, rubne; točka snimke, glavna; Sustav za prikupljanje, obradu, menadžment,
središte, projekcijsko distribuciju, održavanje i čuvanje
Područje: fotogrametrija i daljinska topografskih i kartografskih informacija.
istraživanja Napomena: U Hrvatskoj se takav sustav
En. system, image coordinate može podijeliti na dvije razine: primarnu i
Fr. système de coordonnées photographiques višu razinu. Primarnu razinu čine postupci
Nj. Bildkoordinatensystem prikupljanja i obrade podataka te izrade
karata s pomoću tehnologija CAD-a i GIS-a.
sustav, slovno-brojčani kodni Primarna razina sustava uspostavljena je i u
Organizirani sustav standardiziranih slovno- praksi funkcionira na ekonomskim
brojčanih znakova koji se upotrebljavaju pri osnovama, kao poslovno-proizvodna
izradi karte. suradnja države (Državna geodetska uprava)
Područje: kartografija kao naručitelja i geodetskih tvrtki kao
izvođača radova. Višu razinu sustava čini
sustav s oglasnom pločom Službeni topografski i kartografski
ačunalni sustav namijenjen komunikaciji informacijski sustav Republike Hrvatske
preko modema. Sustav automatski prima (STOKIS), odnosno njegove dvije sastavnice
poziv upućen telefonskom linijom s drugog Topografski informacijski sustav Republike
računala, te korisniku koji je uputio poziv Hrvatske (CROTIS) i Kartografski
omogućuje pristup podacima spremljenima informacijski sustav (KIS). Ti sustavi,
na vlastitim magnetnim medijima. utemeljeni na relacijskoj, odnosno objektnoj
Područje: informatika bazi podataka i odgovarajućem sustavu za
382
Geodetsko-geoinformatički rječnik
383
Geodetsko-geoinformatički rječnik
384
Geodetsko-geoinformatički rječnik
385
Geodetsko-geoinformatički rječnik
386
Geodetsko-geoinformatički rječnik
387
Geodetsko-geoinformatički rječnik
388
Geodetsko-geoinformatički rječnik
389
Geodetsko-geoinformatički rječnik
teleobjektiv telim
Objektiv mjernog dalekozora koji se sastoji Sprava za projiciranje vizirane točke pri
od sabirnog (pozitivnog) i rastresnog prijenosu orijentacije u tunel kroz okno.
(negativnog) člana. Dodavanjem rastresnog Područje: inženjerska geodezija
člana znatno se povećava žarišna daljina
objektiva te se time postiže i veće povećanje
dalekozora, ali uz relativno kratku telnet
Standardni internetski protokol za prijavu
mehaničku duljinu dalekozora.
rada na mreži s udaljenog računala.
Napomena: Negativni član objektiva
Omogućuje terminalski rad i povezivanje s
smješten je u posebnoj kratkoj cijevi unutar
udaljenim internetskim poslužiteljem
cijevi dalekozora i koristi se za unutrašnje
telefonskim pozivom lokalnog računala
izoštravanje.
poslužitelja, pri čem lokalni davatelj usluga
Vidi: dalekozor; izoštravanje, unutrašnje;
poziva adresiranog davatelja usluga.
leća za izoštravanje
Vidi: internet
Područje: fizika (optika), mjerni instrumenti
Područje: informatika
Fr. téléobjectif
En. telnet
Nj. Teleobjektiv
teleskop teluroid
Istoznačnica s dalekozor. Međutim, pod Ploha u kojoj je potencijal normalnog polja
pojmom teleskop podrazumijeva se najčešće sile teže jednak realnom potencijalu sile teže
dalekozor za astronomska opažanja. za odgovarajuću točku na fizičkoj površini
Teleskopi se dijele na refraktore i reflektore, Zemlje (Hirvonen).
ovisno o građi objektiva. efraktori su Vidi: kvazigeoid; visina, normalna
građeni od leća s promjerom objektiva do 1 Područje: satelitska i fizikalna geodezija
m. Reflektori imaju kao objektiv sferno En. teluroid
zrcalo, a za veće promjere paraboličko zrcalo Nj. Telluroid
zbog stigmatičnosti preslikavanja. Slika se
promatra pomoću okulara ili se ispituje na tema
fotosnimci. Jedna od triju dimenzija geografskih
Napomena: U svijetu su poznati zrcalni podataka uz prostornu i vremensku
390
Geodetsko-geoinformatički rječnik
391
Geodetsko-geoinformatički rječnik
392
Geodetsko-geoinformatički rječnik
393
Geodetsko-geoinformatički rječnik
394
Geodetsko-geoinformatički rječnik
bimetalne vrpce zbog različita toplinskog pri odluci postoji izvjestan rizik pogreške.
širenja sastavnica; (3) promjenom drugih Važno je napomenuti da, općenito, svaki test
fizikalnih veličina zbog pojava ovisnosti a priori pretpostavlja da su izvjesne hipoteze
njihovih veličina ili svojstava o temperaturi, verificirane (npr. hipoteza neovisnosti
npr. električnih veličina (termoelementi, opažanja, hipoteza normalnosti razdiobe
otporni termometar). itd.). Te su pretpostavke osnovica testa.
Vidi: termograf Vidi: populacija; uzorak, statistički; pogreška
Područje: mjerni instrumenti prve vrste; pogreška druge vrste
En. thermometer Područje: statistika
Fr. thermomètre En. test, statistical
Nj. Thermometer Fr. test statistique
Nj. Test, statistischer
teselacija
Podjela 2D ravnine ili 3D tijela u diskretne test, χ2-
prostorne elemente koji se dodiruju i Statistički test u kojem se pod nul-hipotezom
prekrivaju ravninu ili tijelo. U radu s GIS-om pretpostavlja da upotrijebljena statistika ima
koriste se regularne i neregularne teselacije. χ2-razdiobu. Primjenjuje se npr. u rješavanju
Regularna teselacija sastoji se od elemenata sljedećih problema: test jednakosti varijance
koji su istog oblika i veličine. aster je normalne razdiobe i neke posebne vrijednosti
primjer regularne teselacije. Neregularna na osnovi procijenjene varijance uzorka
teselacija je skup povezanih poligona uzetog iz te populacije; usporedba opažanih
različitih oblika i veličina koji zajedno čine frekvencija s teorijskima prema predviđenom
cjeloviti pokrov područja. TIN je primjer zakonu razdiobe ili određenom na osnovi
neregularne teselacije. opažanih vrijednosti; test neovisnosti i
Vidi: raster; mreža, trokutna nepravilna homogenosti.
Područje: GIS Vidi: nul-hipoteza; razdioba, χ2-
En. tessellation Područje: statistika
Fr. pavage En. chi-squared test
Nj. Parkettierung Fr. test χ2
Nj. χ2-Test
teselacija, Dirichletova
Vidi: poligoni, Thiessenovi tetiva
Dužina koja spaja dvije točke krivulje, a
test konzistentnosti ujedno i duljina te dužine.
Provjera kojom se utvrđuje zadovoljava li Vidi: sekanta
određeni ulazni podatak skup zadanih pravila Područje: matematika
i ograničenja. En. chord
Područje: informatika Fr. corde
En. test, consistency Nj. Sehne; Chorde
Nj. Konsistenztest
tetraedar
test, statistički (1) Tijelo omeđeno četirima
Postupak kojim se odlučuje o prihvaćanju ili jednakostraničnim trokutima. Jedno od
odbacivanju jedne hipoteze u odnosu na Platonovih tijela. (2) Bilo koja trostrana
razdiobu jedne ili više populacija. Donesena piramida.
odluka rezultat je vrijednosti jedne ili više Vidi: tijela, Platonova
prikladnih statistika, računanih na osnovi Područje: matematika
opažanih vrijednosti uzorka uzetog iz En. tetrahedron
promatrane populacije. Kako je vrijednost Fr. tétraèdre
statistika podložna slučajnim varijacijama,
395
Geodetsko-geoinformatički rječnik
396
Geodetsko-geoinformatički rječnik
397
Geodetsko-geoinformatički rječnik
398
Geodetsko-geoinformatički rječnik
399
Geodetsko-geoinformatički rječnik
400
Geodetsko-geoinformatički rječnik
401
Geodetsko-geoinformatički rječnik
402
Geodetsko-geoinformatički rječnik
403
Geodetsko-geoinformatički rječnik
404
Geodetsko-geoinformatički rječnik
405
Geodetsko-geoinformatički rječnik
406
Geodetsko-geoinformatički rječnik
407
Geodetsko-geoinformatički rječnik
408
Geodetsko-geoinformatički rječnik
409
Geodetsko-geoinformatički rječnik
410
Geodetsko-geoinformatički rječnik
ispravljen i astigmatizam kosih zraka. Zbog poput kutova. Zbroj stranica sfernog trokuta
dobre korekcije tvorio je polazni oblik za može iznositi od 0º do 360º. Pri rješavanju
mnoge sustave objektiva. sfernog trokuta može se upotrijebiti
Područje: fizika (optika) Napierovo pravilo.
En. triplet (objective) Vidi: pravilo, Napierovo
Fr. triplet (objectif) Područje: matematika
Nj. Triplet En. triangle, spherical
Fr. triangle sphérique
trokut Nj. Kugeldreieck
Najmanji konveksni skup u ravnini koji
sadrži tri nekolinearne točke. Točke se tronožac
nazivaju vrhovima, a spojnice stranicama Dio na kojem leži instrument i nosi
trokuta. vertikalnu osovinu oko koje se okreće
Područje: matematika alhidada. Sastoji se od osnovne ploče,
En. triangle opružne ploče, dijela za prihvat i centriranje
Fr. triangle vertikalne osovine (većinom valjčana oblika)
Nj. Dreieck i podnožnih vijaka (najčešće tri). Tronožac
se najčešće može odvojiti od instrumenta
trokuti, majzekovi radi prisilnog centriranja.
Par istokračnih metalnih trokuta s Vidi: dio, donji; ploča, osnovna; ploča,
ugraviranom podjelom i noniusom pomoću opružna; centriranje, prisilno
kojih se na planu mogu kartirati pojedine Područje: mjerni instrumenti
točke ili s plana očitati njihove koordinate. En. tribrach
Vidi: nonijus Fr. embase; triangle de calage
Područje: praktična geodezija Nj. Dreifuß; Instrumentenfuß
411
Geodetsko-geoinformatički rječnik
412
Geodetsko-geoinformatički rječnik
413
Geodetsko-geoinformatički rječnik
periodično ili barem prije značajne ili dulje ("treba") koordinate i za iste te točke
uporabe i nakon nje. (2) Postupci digitalizirati koordinate. Ovisno o vrsti
horizontiranja i centriranja nazivaju se transformacije, nastale razlike, kao kod
postavljanje instrumenta u mjerni položaj. ručnoga kartografskog uklapanja folija, bit će
(3) Ugađanje može biti automatsko, uklonjene računalom.
poluautomatsko ili ručno. (4) Ugađanje treba Vidi: digitalizator; točka, vezna
razlikovati od provjere instrumenta. Provjera Područje: geoinformatika, kartografija
je prijeko potrebna prije mjerenja. Ako En. alignement, map
provjera pokaže neispravnosti, treba izvesti Nj. Karten-Einpassung
ispravak, rektifikaciju, odnosno ugađanje.
Ako rektifikacija ne ispravi utjecajne uknjižba
pogreške ili nedostatak, instrument se ne Knjižni upis kojim se knjižna prava stječu,
može primijeniti i treba ga poslati na prenose, ograničuju ili prestaju bez
popravak i umjeravanje. posebnoga naknadnog opravdanja; dopušta
Vidi: provjera (instrumenta); pogreška; se samo na temelju javnih isprava ili
umjeravanje; rektifikacija privatnih isprava na kojima je istinitost
Područje: mjerni instrumenti potpisa ovjerovljena na način propisan
En. adjustment (of a measuring instrument) zakonom.
Fr. ajustage Vidi: prava, knjižna
Nj. Justierung; Justieren; Abgleichen Područje: katastar i zemljišna knjiga
414
Geodetsko-geoinformatički rječnik
415
Geodetsko-geoinformatički rječnik
416
Geodetsko-geoinformatički rječnik
417
Geodetsko-geoinformatički rječnik
418
Geodetsko-geoinformatički rječnik
419
Geodetsko-geoinformatički rječnik
420
Geodetsko-geoinformatički rječnik
421
Geodetsko-geoinformatički rječnik
422
Geodetsko-geoinformatički rječnik
423
Geodetsko-geoinformatički rječnik
424
Geodetsko-geoinformatički rječnik
425
Geodetsko-geoinformatički rječnik
426
Geodetsko-geoinformatički rječnik
427
Geodetsko-geoinformatički rječnik
428
Geodetsko-geoinformatički rječnik
429
Geodetsko-geoinformatički rječnik
430
Geodetsko-geoinformatički rječnik
431
Geodetsko-geoinformatički rječnik
visak, optički
vinjetiranje Uređaj za optičko centriranje teodolita ili
Pad osvjetljenja uzrokovan odsijecanjem tahimetra. Optički sustav je građen kao
kosih snopova zraka zaslonom objektiva i dalekozor, a sastoji se od objektiva koji
drugim mehaničkim dijelovima optičkog stvara sliku označene stajališne točke, prizme
sustava. Ono se općenito smanjuje, odnosno ili okulara. Okular se može nalaziti na
uklanja smanjivanjem relativnog otvora. tronošcu ili na alhidadi teodolita ili
Područje: fizika (optika) tahimetra. Kad je instrument horizontiran,
En. vignetting vizurna os viska treba prolaziti stajališnom
Fr. vignettage točkom.
Nj. Vignettierung Napomena: Optički visak izrađuje se i kao
dodatak dalekozora, a služi za centriranje
visak teodolita ispod označene točke (npr. u
Uređaj koji je čvrsto povezan s instrumentom tunelima, galerijama i sl.).
ili se postavlja na donji dio ili na stativ u Vidi: visak, obični; visak, kruti; centriranje
svrhu centriranja. Primjenjuju se optički, instrumenta
kruti i obični visak. Područje: mjerni instrumenti
Vidi: visak, optički; visak, kruti; visak, En. plummet, optical
obični; centriranje Fr. plomb optique
Područje: mjerni instrumenti Nj. Lot, optisches
En. instrument, plumbing; plumb; plumbob
Fr. dispositif de centrage; dispositif d'aplomb visak, optički (instrument)
Nj. Lot; Lotgerät Instrument s mjernim dalekozorom kojem se
visak, kruti vizurna os može postaviti u smjeru vertikale
Uređaj za centriranje instrumenta ili značke. uz primjenu cijevne libele ili kompenzatora.
Sastoji se od dvostruke metalne cijevi od Koristi se za postavljanje točaka u smjer
432
Geodetsko-geoinformatički rječnik
433
Geodetsko-geoinformatički rječnik
434
Geodetsko-geoinformatički rječnik
435
Geodetsko-geoinformatički rječnik
436
Geodetsko-geoinformatički rječnik
437
Geodetsko-geoinformatički rječnik
438
Geodetsko-geoinformatički rječnik
En. ownership, joint; ownership, collective pravno urediti režim u tim dijelovima mora,
Nj. Miteigentumsrecht rezervirati ribolov samo za svoje državljane i
poduzeti mjere radi sigurnosti.
vlastovnica Područje: pomorstvo
Vlasnički list; list B; dio zemljišnoknjižnog En. waters, historical
uloška ili poduloška.
Vidi: upisi u vlastovnicu vode, povijesne
Područje: katastar i zemljišna knjiga Vidi: vode, historijske
439
Geodetsko-geoinformatički rječnik
En. gauge, staff; indicator, water level Vidi: katastar; operat, katastarski
Nj. Wasserstandsanzeiger; Wasserpegel; Područje: katastar i zemljišna knjiga
Wasserspiegellatte
voksel
vodomeđa Prostorni element koji predstavlja
Vidi: razvodnica trodimenzionalni podatak u regularnoj
teselaciji. Pojam je kratica za “volumni
vodomjer element” i analogan je pikselu u dvjema
Naprava za mjerenje vodostaja. Najčešće se dimenzijama.
upotrebljava vodomjerna letva s podjelom na Vidi: teselacija; piksel
centimetre, koja je u rijeci, jezeru, kanalu ili Područje: informatika
nekoj stajaćoj vodi na kopnu stavljena En. voxel
vertikalno, zabijena u dno ili pričvršćena na Nj. Volumenelement
stup mosta iznad tekućice. Visina razine
vode očitava se na ljestvici letve od nulte volt
točke određene geodetskim mjerenjima Znak V, jedinica električnog napona,
nadmorske visine i označene na srednjoj potencijala i elektromotorne sile, izvedena
razini niske vode. Na plovnim rijekama SI-jedinica, definirana je naponom između
vodomjer se stavlja na svakih 50-100 km dviju točaka homogenoga, kovinskog
vodenoga toka. žičanog vodiča kojim prolazi stalna
En. water gauge električna struja jakosti jedan amper, a
Fr. limnimètre utrošena snaga između tih dviju točaka je
Nj. Pegel; Pegelmesser jedan vat, dakle volt je vat po amperu.
Vidi: sustav jedinica, Međunarodni; vat
vodoprivreda Područje: metrologija
Također: vodno gospodarstvo En. volt
Gospodarska grana koja se bavi Fr. volt
gospodarskim vrednovanjem, Nj. Volt
iskorištavanjem, namjenom i upotrebom
slatke vode te djelatnost uređenja voda i volumen
vodotoka, zaštite od štetnog djelovanja vode, Vidi: obujam
zaštite vode od onečišćenja i zagađenja, čime
se osigurava jedinstveni vodni režim na vraćanje u dosadašnje stanje
određenom području, da bi se osigurale Poništenje provedene promjene i uspostava
zalihe vode, uklonila ili smanjila onečišćenja stanja u katastarskom operatu kakvo je bilo
i zagađenosti vode, obranili tereni od prije promjene.
poplava i leda te zaštitili od erozije i bujica, Vidi: operat, katastarski
zatim da bi se uredili i održavali vodotoci, Područje: katastar i zemljišna knjiga
vodoprivredni i hidromelioracijski objekti te
izradile vodoprivredne osnove i vrhunjenje libele
vodoprivredni planovi. Postupak kojim se sredina mjehura libele
En. management, water; management, water dovodi u tjeme libele, promjenom nagiba
resources instrumenta ili njegovih dijelova. Svaki drugi
Fr. gestion des eaux položaj mjehura naziva se otklon libele.
Nj. Wasserwirtschaft Vidi: libela; tjeme libele
Područje: mjerni instrumenti
vođenje katastra En. centre (the bubble)
Službene i ostale djelatnosti koje su, Fr. caler la nivelle; amener la bulle entre ses
neposredno ili posredno, povezane s repères; center bulle
održavanjem katastarskih operata. Nj. Einspielen der Libelle
440
Geodetsko-geoinformatički rječnik
441
Geodetsko-geoinformatički rječnik
442
Geodetsko-geoinformatički rječnik
443
Geodetsko-geoinformatički rječnik
444
Geodetsko-geoinformatički rječnik
445
Geodetsko-geoinformatički rječnik
446
Geodetsko-geoinformatički rječnik
447
Geodetsko-geoinformatički rječnik
448
Geodetsko-geoinformatički rječnik
449
Geodetsko-geoinformatički rječnik
450
Geodetsko-geoinformatički rječnik
451
Geodetsko-geoinformatički rječnik
452
Geodetsko-geoinformatički rječnik
453
Geodetsko-geoinformatički rječnik
454
Geodetsko-geoinformatički rječnik
455
Geodetsko-geoinformatički rječnik
456
Geodetsko-geoinformatički rječnik
457
Geodetsko-geoinformatički rječnik
458
Geodetsko-geoinformatički rječnik
459
Englesko-hrvatsko kazalo
Englesko-hrvatsko kazalo
460
Englesko-hrvatsko kazalo
461
Englesko-hrvatsko kazalo
462
Englesko-hrvatsko kazalo
463
Englesko-hrvatsko kazalo
464
Englesko-hrvatsko kazalo
465
Englesko-hrvatsko kazalo
466
Englesko-hrvatsko kazalo
467
Englesko-hrvatsko kazalo
468
Englesko-hrvatsko kazalo
469
Englesko-hrvatsko kazalo
470
Englesko-hrvatsko kazalo
471
Englesko-hrvatsko kazalo
472
Englesko-hrvatsko kazalo
473
Englesko-hrvatsko kazalo
474
Englesko-hrvatsko kazalo
475
Englesko-hrvatsko kazalo
476
Englesko-hrvatsko kazalo
477
Englesko-hrvatsko kazalo
478
Englesko-hrvatsko kazalo
479
Englesko-hrvatsko kazalo
480
Englesko-hrvatsko kazalo
481
Englesko-hrvatsko kazalo
482
Englesko-hrvatsko kazalo
483
Englesko-hrvatsko kazalo
484
Englesko-hrvatsko kazalo
485
Englesko-hrvatsko kazalo
486
Englesko-hrvatsko kazalo
487
Englesko-hrvatsko kazalo
488
Englesko-hrvatsko kazalo
origin, false – ishodište pravokutnoga part, base – dio, donji; ploča, osnovna
koordinatnog sustava, uvjetno part, bottom – dio, donji
origin of coordinates – ishodište part, center (USA) – dio, srednji
koordinatnog sustava part, central – dio, srednji
origin, true – ishodište pravokutnoga part, level upper – dio nivelira, gornji
koordinatnog sustava part, lower – dio, donji
orthodrome – ortodroma part, middle – dio, srednji
orthogonal – ortogonalan part of the chart, hydrographic – dio
orthophoto, digital – ortofoto, digitalni pomorske karte, hidrografski
orthophotograph – ortofotografija part of the chart, topographic – dio pomorske
ortophotomap – ortofotokarta karte, topografski
oscillation – titranje part-owner – suvlasnik
oscillator – oscilator parts, map – elementi karte
OSI (Open Systems Interconnect) – OSI part, top – alhidada
OS (Ordnance Survey) – OS part, upper – alhidada
OTF (On-the-fly) – OTF pattern recognition – metode prepoznavanja
outlier – odstupanje, grubo uzoraka i objekata; prepoznavanje
oval, Cassinian – kasinoida uzoraka
oval of Cassini – kasinoida pavement – kolnik
overlap – preklapanje; preklop P-code (precise) – P-kod
overlay – prekrivanje PDF (Portable Document Format) – PDF
overshoot – prebačaj PDOP (Position Dilution of Precision) –
owner – vlasnik PDOP
ownership, collective – vlasništvo, peak – maksimum
zajedničko pedestal (SAD) – stup za mjerenje
ownership, joint – suvlasništvo; vlasništvo, pedigree – pedigre
zajedničko pedology – pedologija
package – paket, programski pedometer – pedometar
package, graphics – paket, grafički peep sight – diopter
programski pentaprism – prizma, pentagonalna
panorama – panorama; veduta perimeter – opseg
pantograph – pantograf period – period
paper, chart – papir za pomorske karte period of oscillation – period
paper, map – papir, kartografski periplus – periplus
paper, photographic – fotopapir permission to print – imprimatur
paper, tracing – pauspapir permutation – permutacija
parabola – parabola perpendicular – okomica
parallax – paralaksa perspective – perspektiva
parallax, cross-hair – paralaksa nitnoga križa perspective, cavalier – perspektiva,
parallax, image – paralaksa nitnoga križa kavalirska
parallax, stereoscopic – stereoparalaksa phase – faza
parallel, astronomic – paralela, astronomska phase, carrier – faza nosećeg vala
parallelepiped – paralelepiped phase detector – detektor faze
parallelepiped, rectangular – kvadar photoanalysis – fotoanaliza
parallel, geodetic – paralela, geodetska photocell – fotoćelija
parallel, geographic – paralela photodiode – fotodioda
parallelogram – paralelogram photogram – snimka, mjerna
parameter – parametar photogrammetry – fotogrametrija
parcel – čestica, katastarska photogrammetry, aerial – aerofotogrametrija
parcelling – parcelacija zemljišta
489
Englesko-hrvatsko kazalo
490
Englesko-hrvatsko kazalo
491
Englesko-hrvatsko kazalo
492
Englesko-hrvatsko kazalo
493
Englesko-hrvatsko kazalo
494
Englesko-hrvatsko kazalo
495
Englesko-hrvatsko kazalo
496
Englesko-hrvatsko kazalo
497
Englesko-hrvatsko kazalo
498
Englesko-hrvatsko kazalo
499
Englesko-hrvatsko kazalo
500
Englesko-hrvatsko kazalo
501
Englesko-hrvatsko kazalo
502
Englesko-hrvatsko kazalo
503
Englesko-hrvatsko kazalo
504
Francusko-hrvatsko kazalo
505
Francusko-hrvatsko kazalo
Francusko-hrvatsko kazalo
506
Francusko-hrvatsko kazalo
507
Francusko-hrvatsko kazalo
508
Francusko-hrvatsko kazalo
509
Francusko-hrvatsko kazalo
510
Francusko-hrvatsko kazalo
511
Francusko-hrvatsko kazalo
512
Francusko-hrvatsko kazalo
513
Francusko-hrvatsko kazalo
514
Francusko-hrvatsko kazalo
515
Francusko-hrvatsko kazalo
516
Francusko-hrvatsko kazalo
517
Francusko-hrvatsko kazalo
518
Francusko-hrvatsko kazalo
519
Francusko-hrvatsko kazalo
520
Francusko-hrvatsko kazalo
521
Francusko-hrvatsko kazalo
522
Francusko-hrvatsko kazalo
523
Francusko-hrvatsko kazalo
524
Francusko-hrvatsko kazalo
525
Francusko-hrvatsko kazalo
526
Francusko-hrvatsko kazalo
527
Francusko-hrvatsko kazalo
528
Francusko-hrvatsko kazalo
529
Francusko-hrvatsko kazalo
530
Francusko-hrvatsko kazalo
531
Francusko-hrvatsko kazalo
532
Francusko-hrvatsko kazalo
533
Francusko-hrvatsko kazalo
534
Francusko-hrvatsko kazalo
535
Njemačko-hrvatsko kazalo
Njemačko-hrvatsko kazalo
536
Njemačko-hrvatsko kazalo
537
Njemačko-hrvatsko kazalo
538
Njemačko-hrvatsko kazalo
539
Njemačko-hrvatsko kazalo
540
Njemačko-hrvatsko kazalo
541
Njemačko-hrvatsko kazalo
542
Njemačko-hrvatsko kazalo
543
Njemačko-hrvatsko kazalo
544
Njemačko-hrvatsko kazalo
545
Njemačko-hrvatsko kazalo
546
Njemačko-hrvatsko kazalo
547
Njemačko-hrvatsko kazalo
548
Njemačko-hrvatsko kazalo
549
Njemačko-hrvatsko kazalo
550
Njemačko-hrvatsko kazalo
551
Njemačko-hrvatsko kazalo
552
Njemačko-hrvatsko kazalo
553
Njemačko-hrvatsko kazalo
554
Njemačko-hrvatsko kazalo
555
Njemačko-hrvatsko kazalo
556
Njemačko-hrvatsko kazalo
557
Njemačko-hrvatsko kazalo
558
Njemačko-hrvatsko kazalo
559
Njemačko-hrvatsko kazalo
560
Njemačko-hrvatsko kazalo
561
Njemačko-hrvatsko kazalo
562
Njemačko-hrvatsko kazalo
563
Njemačko-hrvatsko kazalo
564
Njemačko-hrvatsko kazalo
565
Njemačko-hrvatsko kazalo
566
Njemačko-hrvatsko kazalo
567
Njemačko-hrvatsko kazalo
568
Njemačko-hrvatsko kazalo
569
Njemačko-hrvatsko kazalo
570
Njemačko-hrvatsko kazalo
571
Njemačko-hrvatsko kazalo
572
Njemačko-hrvatsko kazalo
573
Literatura
Literatura
ACSM/ASCE (1989): Definitions of surveying and associated terms. American Congress on
Surveying and Mapping, American Society of Civil Engineers, Bethesda, New York.
Alberti, Hans-Joachim (1957): Mass und Gewicht – Geschichtliche und tabellarische
Darstellungen von der Anfängen bis zur Gegenwart. Akademie Verlag Berlin, Berlin.
Anić, V. (1991): ječnik hrvatskoga jezika. Novi Liber, Zagreb.
Anić, V., Goldstein, I. (1999): ječnik stranih riječi. Novi Liber, Zagreb.
ASCE/ACSM/ASPRS (1994): Glossary of the mapping sciences. American Society of Civil
Engineers, American Congress on Surveying and Mapping, American Society for
Photogrammetry and Remote Sensing, Bethesda, New York.
ASPRS (1980): Manual of photographic interpretation. American Society for Photogrammetry
and Remote Sensing. Falls Church, Virginia.
ASPRS (1989): Non-topographic photogrammetry. American Society for Photogrammetry and
Remote Sensing, Falls Church, Virginia.
Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (1994): Hrvatski pravopis. Školska knjiga, Zagreb.
Bekić, Z., Breyer, H., Čečuk, A. M., Igaly, Č., Meter, D., Milinović, M., Vedriš, M. (1996):
CARNet – Priručnik za korisnike. MicroPROM, Zagreb.
Benčić, D. (1990): Geodetski instrumenti. Školska knjiga, Zagreb.
Benčić, D. (1996): Osnovni pojmovi mjerne tehnike u svjetlu međunarodnih normi. Geodetski
list, 2, 143-153.
Benković, F., Piškorec, M., Lako, Lj., Čepelak, K., Stajić, D. (1986): Terestrička i elektronska
navigacija. Hidrografski institut, Split.
Bilajbegović, A., Hofmann-Wellenhof, B., Lichteneger, H. (1991): Osnovni geodetski radovi,
suvremene metode GPS. Tehnička knjiga, Zagreb.
Bill, R. (Hauptredakteur) (2003): Geoinformatik –Service – Lexikon/Wörterbuch. Universität
Rostock. http://www.geoinformatik.uni-rostock.de
Bill, R., Zehner, M. L. (2001): Lexikon der Geoinformatik. Herbert Wichmann Verlag,
Heidelberg.
BKG (1997): Fachwörterbuch, Benennungen und Definitionen im deutschen
Vermessungswesen mit englischen und französischen Äquivalenten, Band 10:
Ingenieurvermessung. Bundesamt für Kartographie und Geodäsie, Frankfurt am Main.
BKG (1999): Fachwörterbuch, Benennungen und Definitionen im deutschen
Vermessungswesen mit englischen und französischen Äquivalenten, Band 11:
Hydrographische Vermessung. Bundesamt für Kartographie und Geodäsie, Frankfurt am
Main.
Bollmann, J., Koch, W. G. (Herasugegeber, 2001): Lexikon der Kartographie und Geomatik, in
zwei Bänden. Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg, Berlin.
Borčić, B. (1955): Matematička kartografija. Tehnička knjiga, Zagreb.
Borčić, B. (1976): Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona. Sveučilište u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb.
574
Literatura
Borčić, B., Frančula, N. (1969): Stari koordinatni sustavi na području S Hrvatske i njihova
transformacija u sustave Gauss-Krügerove projekcije. Zavod za kartografiju Geodetskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Borčić, B., Kreiziger, I., Lovrić, P., Frančula, N. (1977): Višejezični kartografski rječnik.
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Božićnik, M. (1978): Povodom 160. obljetnice katastarske izmjere u Hrvatskoj. Geodetski list,
10-12, 283-301.
Božićnik, M. (1995): Hrvatski katastar zemljišta na putu ka obliku međnog katastra. Geodetski
list, 1, 25-36.
Brajković, V. (gl. urednik, 1976): Pomorska enciklopedija. Jugoslavenski leksikografski zavod,
Zagreb.
Braum, F. (1969): Elementarna fotogrametrija. Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Brezinšćak, M. (1993): Međunarodni normacijski priručnik. Hrvatsko mjeriteljsko društvo,
Zagreb.
Brodnjak, V. (1992): ječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika. Školske novine
Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
Buder, J. (1982): Značajni doprinosi našoj geodetskoj terminologiji. Geodetski list, 4-6, 89-91.
CEN (1998): Geographic information – Vocabulary, CEN Report CR 13436.
Crnić, . (1992): Pomorski rječnik. Štamparija Jugoslavenski kompas d.d., Zagreb.
Cvitanović, A. (2002): Geografski rječnik. Hrvatsko geografsko društvo Zadar, Matica hrvatska
Zadar, Filozofski fakultet u Zadru, Zadiz d.o.o., Zadar.
Čubranić, N. (1954): Viša geodezija I. Školska knjiga, Zagreb.
Čubranić, N. (1972): Viša geodezija II. dio. Tehnička knjiga, Zagreb.
Dabac, V. (1969): Tehnički rječnik, 1. dio, Njemačko-hrvatskosrpski. Tehnička knjiga, Zagreb.
Dabac, V. (1970): Tehnički rječnik, 2. dio, Hrvatskosrpsko-njemački. Tehnička knjiga, Zagreb.
Dadić, Ž. (1982): Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
DIN 1319 (1983): Grundbegrüffe der Messtechnik, Begriffe für die Messunsicherkeit und für
die von Messgeräten und Messeinrichtungen, Teil 3. Deutsche Norm.
DIN 1319 (1985): Grundbegrüffe der Messtechnik, Allgemeine Grundbegrüffe. Deutsche Norm.
DIN 13303 (1982): Stochastik, Wahrscheinlichkeitstheorie, Gemeinsame Grundbegrüffe der
mathematischen und der beschreibenden Statistik, Begriffe und Zeichen, Teil 1.
Deutsche Norm.
DIN 18079 (1984): Begriffe, Kurzzeichen und Formelzeichen im Vermessungswesen,
Ausgleichungsrechnung und Statistik. Deutsche Norm.
DIN 55350 (1987): Begriffe der Qualitätssicherung und Statistik, Begriffe zur Genauigkeit von
Ermittlungsverfahren und Ermittlungsergebnissen, Teil 13. Deutsche Norm.
Divković, M. (1900): Latinsko-hrvatski rječnik. Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska
vlada, Zagreb.
Dragičević, A. (1991): Ekonomski leksikon. Informator, Zagreb.
Duplančić Leder, T. (2000): Elektroničke karte u pomorskoj kartografiji. Magistarski rad,
Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Duplančić Leder, T. (2006): Novi pristup izradi elektroničkih navigacijskih karata u Hrvatskoj.
Disertacija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
DZNM (1995): Upute za iskazivanje mjerne nesigurnosti. Državni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo, Zagreb.
DZNM (1996): Međunarodni rječnik osnovnih i općih naziva u metrologiji – International
vocabulary of basic and general terms in metrology. Državni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo, Zagreb.
ENV (1998): Geographic information – Referencing – Direct position. European Prestandard
ENV 12762, CEN.
575
Literatura
576
Literatura
577
Literatura
Jakobović, Z. (1988): Leksikon mjernih jedinica, II. dopunjeno izdanje. Školska knjiga, Zagreb.
Jakopec, V. (1997): Razvitak hrvatske terminologije iz katastra i zemljišne knjige – prijedlozi
suvremenih definicija. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,
Zagreb.
Janiszewski, V. (1912): Magjarsko-hrvatski i hrvatsko-magjarski rječnik za upotrebu kod
zemaljske katastralne izmjere. Budimpešta.
Janković, M. (1968): Inženjerska geodezija I. Tehnička knjiga, Zagreb.
Janković, M. (1980): Inženjerska geodezija III. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Janković, M. (1981): Inženjerska geodezija II. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Janković, M. (1984): Nivelman. Tehnička enciklopedija, svezak 9, Jugoslavenski leksikografski
zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, str. 359-369.
Javorović, I. (2001): Osuvremenjivanje topografskih karata pomoću satelitskih snimaka.
Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
JLZ (1966-1969): Enciklopedija leksikografskog zavoda, svezak 1-5, Jugoslavenski
leksikografski zavod Zagreb.
Kiš, M. (2000): Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik. Naklada Ljevak,
Zagreb
Kiš, M., Buljan, J., Vuković, S., Anić, O. (1993): Englesko-hrvatski informatički rječnik s
računalnim nazivljem. Školska knjiga, Zagreb.
Klaić, B. (1990): ječnik stranih riječi. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb.
Klak, S. (1979): Gravimetrija. Tehnička enciklopedija, svezak 6, Jugoslavenski leksikografski
zavod, Zagreb, str. 254-260.
Klub inžinira i arhitekta (1881): ječnik njemačko-hrvatskoga tehnologičkoga nazivlja za
uporabu inžinira, arhitekta, mehanika, zemljomjera, rudničkih mjernika, graditelja,
gradj. obrtnika i t.d. Knjigotiskarski i litografski zavod C. Albrechta, Zagreb.
Kljajić, I. (2006): Kartografski prikazi hrvatskih gradova u 16. stoljeću. Disertacija, Geodetski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Komadina, P., Kos, S., Mohović, . (1999): Uporaba sustava ECDIS kod nekih odabranih
korisnika u pomorskoj navigaciji. Naše more 1-2, 45-48.
Kovačević, P. (1983): Bonitiranje zemljišta. Agronomski glasnik, 5-6, 639-691, Zagreb.
Kovačević, P., Mihalić, V., Miljković, I., Licul, R., Kovačević, J., Martinović, J., Bertović, S.
(1987): Nova metoda bonitiranja zemljišta u Hrvatskoj. Agronomski glasnik 2-3, 47-75,
Zagreb.
Kozličić, M. (2003): Regiones flumina Unnae et Sanae in veteribus tabulis geographicis =
Unsko-sansko područje na starim geografskim kartama (Izbor karata, planova i veduta u
kontekstu historije Unsko-sanskog područja od kraja 15. do početka 18. stoljeća).
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine; Arhiv Unsko-sanskog
kantona, Sarajevo – Bihać.
Kraus, K. (1988): Fernerkundung. Ferd. Dümmler Verlag, Bonn.
Krajnović, M. (1999/2000): ječnik matematičkih naziva i termina – Dictionary of
mathematical terms – Wöterbuch der mathematischen Fachwörter. Matematičko-fizički
list, izvanredni broj, Zagreb.
Krajziger, I. (1962): Topografski premjer, Drugo prerađeno izdanje. Sveučilište u Zagrebu,
Zagreb.
Kukoljac, M. (1968): Zemljišnoknjižno pravo. Glas Beograd.
Kuzmić, T. (2005): EUdict (European dictionary). http://www.eudict.com/
Lapaine, M. (1994): Određivanje površina u geodeziji i kartografiji. Geodetski list, 2, 169-172.
Lapaine, M. (1996): 10. generalna skupština Međunarodnoga kartografskog društva. Geodetski
list, izvanredni broj, 13-16.
Lapaine, M. (2002): O problemu istoznačnica u matematičkoj terminologiji. KoG, 6, 81-85.
578
Literatura
579
Literatura
580
Literatura
581
Literatura
582
View publication stats