OSNOVE INFRASTRUKTURE

CESTOVNOG PROMETA

1
 STAZA – neuređena utrta pputanja j za
višestruko prolaženje pješaka ( i životinja)

2
PUT - slabije uređena prometna površina za
promet zaprega i pješaka
š

3
CESTA – Prometno
Prometno--tehnički uređena građevina
s podlogom i zastorom za cestovni promet

4
 JAVNA CESTA
- površina od općeg značenja za
promet, kojom se svatko može
koristiti uz uvjete određene “Zakonom
o sigurnosti prometa na cestama”
cestama (NN
67/08, 48/10,74/11) i koju je nadležno
tij l proglasilo
tijelo l il javnom
j cestom.
t

5
„ Javnu cestu čine:
čine:
• Cestovna građevina (donji stroj
stroj, kolnička
konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak,
nadvožnjak galerija
nadvožnjak, galerija, potporni i obloženi
zid, nasip, pothodnik, nathodnik),
• Građevine za odvodnju ceste i
pročišćavanje otpadnih voda skupljenih na
cestovnoj građevini,
• P iklj č i na jjavnu cestu
Priključci t iizgrađeni
đ i na
cestovnom zemljištu, 6
• Stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor
vozila,,
• Prometni znakovi i uređaji za nadzor i
sigurno vođenje prometa i oprema ceste
(prometni znakovi, telekomunikacijski
stabilni uređaji, instalacija i rasvjeta u
funkcijij p
prometa, uređajij i oprema
p u
tunelima, oprema parkirališta, odmorišta i
sl.)
sl.)
7
• Građevine i oprema za zaštitu ceste,
prometa i okoliša ((snjegobrani,
p j g , vjetrobrani,
j ,
sigurnosne ograde, zaštita od buke i
drugih štetnih utjecaja na okoliš i sl sl.),
.),
)
• Građevine na cestovnom zemljištu za
potrebe održavanja
ž cesta i pružanje
ž
usluga
g vozačima i p putnicima ((objekti
j za
održavanje cesta, upravljanje i nadzor
prometa, naplatu cestarina, servisi,
parkirališta, odmorišta i drugi). 8
Osnovni dijelovi
j ceste

9
Poprečni presjek ceste

10
 Kolnik
Kolnik je dio cestovne površine koji
služi za promet vozila, a sastoji se od
jednog ili više prometnih trakova.
trakova.
Broj prometnih trakova određuje se prema:
• značenju ceste

• gustoći prometa

• traženoj propusnoj moći ceste.

11
 Širine prometnih trakova
Projektna
j brzina (km/h)
( ) Širina prometnog
g traka (m)
( )

120 3,75
90 3,50
80 3,25
60 3,00
40 2,75 (2,50)

12
 Rubni trak
Rubni trak je učvršćeni dio presjeka ceste
iizmeđu
đ bbankine
ki i kolnika
k l ik ili između
i đ kkolnika
l ik i
staze za bicikliste ili pješake.
Ši i rubnog
Širina b traka
t k ovisi i i o širini
ši i i prometnog
t
traka.
Prometni trak (m) Rubni trak (m)
3 75
3,75 0 50
0,50
3,50 0,35
3,25--3,00
3,25 0,30
2 75
2,75 0 20
0,20
13
 Bankina
Bankina jje sigurnosni
g element
poprečnog presjeka ceste.

Služi za:
ƒ smještaj prometnih znakova
ƒ smjerokaznih stupića
ƒ zaštitnih ograda
ƒ zaustavljanje
j j vozila u nuždi
ƒ samo iznimno za promet pješaka.

14
Bankina se nalazi neposredno
p uz rubni trak u
nasipu ili zasjeku.

15
Širina prometnog traka (m) Širina bankine (m)

3,75 1,50
3,50 1,50
3,25 1,20
3,00 1,00
2 75
2,75 1 00
1,00

16
 Berma
Berma
Berma se izvodi u usjecima neposredno
uz rigol.
g
Služi za:
„ sprečavanje odrona stijenskog
materijala
ate ja a na
a kolničku
o č u traku
ta u
„ povećanje preglednosti u zavoju
ceste.

17
Berma

18
Autocesta

19
Autocesta je javna cesta visoke razine usluge
namijenjena isključivo motornom prometu,
prometu bez
raskrižja u jednoj razini te s odvojenim
kolnicima za jednosmjerni promet i sa
zaustavnim trakovima i s posebno uređenim
priključcima za uvoženje i izvoženje.

Brza cesta ( sve isto, samo bez zaustavnih

trakova)

20
Presjek autoceste

21
 Trak za spora vozila
Izvodi se na usponima
p većim od 4 % na
cestama s računskom brzinom većom od
60 km/h i s više od 3000 vozila na dan.
Širina traka je 3,0
3 0 do 3,25
3 25 m.
m

22
Trak za spora vozila

23
 Zaustavni trak
Predviđa se na autocestama, a prema
potrebi i na brzim cestama neposredno
p p
uz rubni trak ili uz rubnu crtu s desne
strane kolnika.

Širina zaustavnog traka iznosi:

¾ 2,50 m na autocestama
¾ 1,75 – 2,50 m na brzim cestama.

24
Zaustavni trak (autocesta Zagreb – Rijeka)

25
 Razdjelni pojas
Izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog
sigurnosti prometa nužno fizički razdvojiti dva
kolnika s prometom u suprotnim smjerovima
smjerovima..
Kod autocesta koje imaju četiri i više prometnih
trakova razdjelni pojas se izvodi u širini od 4,0 m
(minimalno 3,0 m ).
Razdjelni
j pojas
p j se može p predvidjeti
j kod cesta
1. razreda za slučaj većeg prometnog opterećenja
i osiguranja
g j sigurnosti
g prometa..
prometa
p

Širina razdjelnog
j gppojasa
j tada iznosi 2,0 m.
26
Način izvedbe razdjelnog pojasa
na autocesti Zagreb - Rijeka

27
 Rigol

Rigol
g jje betonska ili kamena
konstrukcija uzduž ruba kolnika koja
služi za preuzimanje površinske vode
i njezinu odvodnju
odvodnju..

28
Rigol uz cestovnu prometnicu

29
 Prometni i slobodni profil
Prometni pprofil osigurava
g nesmetano odvijanje
j j
cestovnog prometa.
Širina prometnog profila (za vozila) obuhvaća:
ƒ prometne trakove

ƒ rubne trakove

Visina iznad kolnika iznosi 4,20 m.

Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne

širine i zaštitnu visinu.
Vi i slobodnog
Visina l b d profila
fil je
j 4,50
4 50 m.
U slobodni profil ne smiju izvana zadirati građevine,
stupovi raslinje i sl.
stupovi, sl
30
P
Prometni
t i i slobodni
l b d i profil
fil za cestovna
t vozila
il

31
Kombinirani prometni i slobodni profil

32
Razvrstavanje cesta prema prometnoj
f k iji i gospodarskom
funkciji d k razvoju
j
P
Prema Zakonu
Z k o cestama
t (NN.
(NN 84/11) ceste
t
dijele se na slijedeće skupine:
¾ autoceste

¾ državne ceste ((D – ceste))

¾ županijske ceste (Ž – ceste)

¾ lokalne ceste (L – ceste).

ceste)

33
 Razvrstavanje cesta prema
vrsti
ti prometa
t

Prema vrsti prometa kojem su

j j
namijenjene,, ceste dijele
j se na:
™ ceste za promet motornih vozila
(autoceste,
(autoceste brze ceste)
™ ceste za mješoviti promet.

34
 Podjela prema veličini motornog prometa
izraženogg prema
p PGDP-u (p
PGDP- (prosječni
j godišnji
g j
dnevni promet)
Kategorija Društ. gospod. Vrsta Veličina
ceste Značenje prometa prometa
AC/BC Državna Promet mot.
vozila > 14000

Promet
1. raz. Državna motornih > 12000
vozila
Promet mot.
2. raz
raz.. Državna vozila, 7000 -
mješoviti 12000
promet
Državna; Mješoviti 3000 -
3. raz
raz.. županijska promet 7000
Županijska;
Ž Mješoviti 1000 -
4. raz
raz.. lokalna promet 3000
Mješoviti
j
5 raz
5. raz.. Lokalna promet < 1000

35
Autoceste u Hrvatskoj

36
 NOSIVI USTROJ CESTE
Cestovno tijelo se kao linijska građevina u prostoru sastoji od:
¾ gornjeg ustroja
¾ donjeg ustroja.
ustroja

Gornji i donji ustroj ceste 37

 DONJI USTROJ CESTE
Pod donjim ustrojem ceste razumijeva se:
¾ zemljani trup
¾ građevine
g ađe e (obje
(objekti):
t)
™ mostovi
™ propusti
™ vijadukti
™ potporni
™ obložni zidovi itd.
D ji ustroj
Donji t j ima
i zadaću
d ć preuzetiti prometno
t
opterećenje i čitavu konstrukciju gornjeg
ustroja
ustroja.
38
 ZEMLJANI TRUP CESTE
To je dio ceste načinjen od zemlje ili drugog
gradiva
di (šlj
(šljunka,
k pijeska,
ij k kkamena itd
itd.).
)
Zemljani trup mora biti izrađen tako da što dulje
osigura dobru stabilnost ceste, da se ne pojave
slijeganja i deformacije, što bi moglo uzrokovati
oštećenje
št ć j kkolničke
l ičk konstrukcije.
k t k ij
Prema položaju terena, zemljani trup može biti u:
Î nasipu
Î usjeku
Î zasjeku
Î i j k
isjeku.
39
Zemljani trup:
a) nasip
i
b) usjek
c)) isjek
j
d) zasjek
40
 GORNJI USTROJ CESTE
Gornji ustroj je dio ceste koji izravno preuzima sva
opterećenja
t ć j od d vozila
il u prometut i prenosii na donji
d ji
ustroj ceste.
U ši
širem značenju,
č j gornji ji se ustroj
t jč često
t terminološki
t i l ški
poistovjećuje s kolničkom konstrukcijom.
konstrukcijom.
Gornji ustroj ceste (kolnik) sastoji se od dvaju glavnih
dijelova:
 cestovni zastor
 podloga..
podloga

41
 CESTOVNI
C S O ZASTOR
S O
Cestovni zastor je završni sloj gornjeg ustroja. Najčešće
se sastoji od:
¾ habajućeg površinskog sloja (HS)

¾ veznog sloja (VS).

(VS)
Vezni sloj može biti u jednom ili dva sloja.
Cestovni zastori,
zastori, s obzirom na gradivo od kojeg su
izrađeni, mogu biti:
™ od kamena
a e a (tučenca,
(tuče ca, š
šljunka,
ju a, malih
a i velikih
e
kocaka)
™ od umjetnih industrijskih proizvoda (klinkera,
drozge, drvene kocke)
™ cementno
cementno--betonske
™ tamni zastori uz uporabu bitumena ili katrana
(asfaltni beton). 42
 PODLOGA
O OG
Podloga se najčešće sastoji od dva ili tri sloja.
Gornji sloj podloge (GP) izvodi se od kvalitetnog
gradiva uz primjenu veznog sredstva (cement,
bitumen katran)
bitumen, katran).
Donji sloj podloge (DP) može se izvesti kao zaštitni sloj
od šljunka i pijeska (tzv.
(tzv tamponski sloj).
sloj)
Prema vrsti materijala, podloge mogu biti od:
ƒ l lj
lomljenog kamena
k
ƒ šljunka
ƒ t č
tučenca
ƒ cementnog betona itd.

43
Kolnici sa zastorom od asfaltnog betona

44
Čvor Sredanci

45
Čvor Ivanja Reka

46
Čvor Lučko

47
Najveći cestovni čvor u Europi
(Bi i h
(Birmingham - Engleska)
E l k )

48
Prometni čvor u Los Angelesu
g

49
Ceste za povezivanja autoceste s lokalnim cestama

50
Uslužni objekt uz rijeku Krku

51
Benzinske postaje

52
Građevine za potrebe naplate cestarine

53
Zaštita od buke

54
Zaštita od udara vjetra

55
Tuneli

56
 HVALA NA
POZORNOSTI

57