UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

TRAVNIK
MASTER STUDIJ

ZNAČAJ UVOĐENJA SISTEMA E - ZDRAVSTVA U

KANTONU SARAJEVO

SEMINARSKI RAD

Travnik, januar 2014.godine

Sadržaj
1. Uvod....................................................................................................................... 3
1.1. Predmet rada.................................................................................................... 4
1.2. Cilj rada .......................................................................................................... 4
1.3. Struktura rada ................................................................................................. 4
2. Organizacija zdravstva u Bosni i Hercegovini....................................................... 5
3. Šta je E-Zdravstvo i od čega se sastoji?................................................................. 7
3.1. Elektronski karton pacijenta............................................................................. 7
3.2. Elektronska kartica - zdravstvena knjižica pacijenta....................................... 8
3.3. Elektronski recept............................................................................................. 9
3.4. Elektronska uputnica........................................................................................10
3.5. Elektronsko naručivanje...................................................................................10
3.6. On-line zdravstvene usluge..............................................................................10
3.7. Šta je telemedicina i šta se njome može postići?.............................................11
4..Strategije i iskustva Europskih zemalja pri uvođenja sistema
E-Zdravstva............................................................................................................12
5. Trenutno stanje informatizacije u Kantonu Sarajevo.............................................14
6. Studij slučaja: Uvođenje Elektronskog kartona pacijenta u JU Zavod za
hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo...........................................................16
7. Prednosti i problematika uvođenja sistema E-Zdravstva.......................................19
7.1 Prednosti uvođenja sistema E-Zdravstva..........................................................19
7.1.1. Ekonomske prednosti.................................................................................19
7.1.2. Kvalitativne prednosti................................................................................19
7.1.3. Organizacione prednosti.............................................................................19
7.1.4. Medicinske prednosti.................................................................................20
7.1.5. Naučno istraživačke prednosti...................................................................20
7.2. Problematika uvođenja sistema E-Zdravstva...................................................20
7.2.1. Razuđenost sistema finansiranja zdravstva u Bosni i Hercegovini...........21
7.2.2. Način finansiranja uvođenja sistema E-Zdravstva u
Kantonu Sarajevo......................................................................................22
7.2.3. Zaštita podataka i prava pacijenta.............................................................22
7.2.4. Obuka medicinskog osoblja......................................................................23
7.3 Povećanje kvaliteta kao posljedica uvođenja sistema E-Zdravstva..................24
8. Zaključak................................................................................................................26
9. Literatura................................................................................................................27

1. Uvod

2
Pored velikog praktičnog značaja i koristi od uvođenja sistema E-Zdrastva, njegova
primjena u praksi suočava se sa potencijalnim problemima prilikom njegovog uvođenja i
u praktičnoj primjeni.

Informacioni sistem zdravstvene zaštite, E-Zdravstvo, predstavlja jednu od bazičnih

komponenti u savremenom sistemu zdravstva. Tokom posljednjih decenija troškovi
zdravstvene zaštite su enormno porasli, tako da se javila potreba za povećanjem
produktivnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga na svim nivoima. Uspješan zdravstveni
sistem, u budućnosti, mora biti ozbiljno projektovan i u sebi implementirati savremena
informatička, elektronska i telekomunikaciona dostignuća.

Pojam E-Zdravstva se koristi za zdravstvene sisteme u kojima suvremena informatička i

komunikacijska rješenja svim sudionicima procesa omogućuju kvalitetnije i brže
obavljanje posla, a pacijentima donose kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.
Ova rješenja će pomoći povećanju efikasnosti sistema, što bi prema svjetskim iskustvima
u konačnici trebalo dovesti do povećanja kvalitete i produktivnosti u sistemu zdravstvene
zaštite.

Korištenje informacijskih tehnologija ubrzava odvijanje administrativnih poslova i

ostavlja zdravstvenim radnicima više vremena za pacijenta.
Općenito će, kroz vrijeme koje nam predstoji, informacijski sistemi unaprijediti procese
te dovesti do još kvalitetnije zdravstvene zaštite i manjih redova.

Seminarski rad "Značaj uvođenja sistema E-Zdravstva u Kantonu Sarajevo", kroz

istraživanje, diferencira prednosti kao što su: ekonomske, kvalitativne, organizacione,
medicinske i naučno istraživačke te se istražuje problematika: razuđenosti sistema
zdravstva, probleme finansiranja, zaštite podataka, obuke osoblja te ostalih tehničkih i
organizacionih problema.

3
1.1 Predmet rada

Predmet rada je ukazati na značaj uvođenja E-Zdravstva u Kantonu Sarajevo, te kroz

istraživanje, diferencirati prednosti kao što su: ekonomske, kvalitativne, organizacione,
medicinske i naučnoistraživačke, te se istražuje problematika: razuđenosti sistema
zdravstva, probleme finansiranja, zaštite podataka, obuke osoblja te ostalih tehničkih i
organizacionih problema.

1.2 Cilj rada

Cilj ovog rada je da se istraži značaj i definiše problematika uvođenja sistema E-zdravsta
u Kantonu Sarajevo, jer pored toga što moderni poslovni trendovi nalažu uvođenje
ovakvog jednog sistema, neophodno je utvrditi i problematiku kako bi se sistem efikasno
uveo i izbjegli neželjni problemi prilikom uvođenja ovakvog jednog kompleksnog, ali
prijeko potrebnog sistema.

1.3 Struktura rada

Seminarski rad se sastoji od šest poglavlja.

U prvom poglavlju govori se o Organizaciji zdravsta u BiH i problemima funkcionisanja
istog nakon Dejtonskog sporazuma gdje je nadležnost zdravstva prenešena na entitete..
U drugom poglavlju objasnili smo šta je E-Zdravstvo i od čega se sastoji.
U trećem poglavlju obradili smo strategiju i iskustva Evropskih zemalja pri uvođenju
sistema E-Zdravstva sa osvrtom na strategiju uvođenja sistema E-Zdravstvo u BiH.
U četvrtom poglavlju osvrnuli smo se na trenutno stanje informacije u Kantonu Sarajevo.
U petom poglavlju obrađen je studij slučaja: Uvođenje Elektronskog kartona pacijenta u
JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, sa svim prednostima i
nedostatcima.
U šestom poglavlju obrađene su prednostl uvođenja E-Zdravstva i to:
 Ekonomske,
 Kvalitativne,
 Organizacione,
 Medicinske,
 Naučnoistražovačke,
kao i problematika uvođenja istog.
Takođe je obrađeno i povećanje kvaliteta kao posljedica uvođenja sistema E-Zdravstva.

2. Organizacija zdravstva u Bosni i Hercegovini

4
 "Kad je u pitanju zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina ima tri
zdravstvena sistema, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, a od 2000.
godine i Distrikt Brčko. Osim toga, Bosna i Hercegovina ima 13 ministarstava zdravstva
u zdravstvenom sistemu za svoju procjenjenu populaciju od 3.839.737 ljudi.

"Struktura BiH stanovništva bila je 1991. godine tipa “granično stacionarno-

regresivnog”,. sa neznatno suženom demografskom piramidom. Prema istom izvoru,
trenutna starosna struktura populacije BiH podsjeća na onu iz 1991. godine. Tako je
stanovništvo BiH u 2000. pripadalo "regresivnom biološkom tipu". Oko 13,6 odsto od
ukupnog stanovništva u FBiH činile su raseljene osobe. Procjenjuje se da 80 procenata
čini urbano stanovništvo, što je posljedica masovnih migracija u gradove posljednjih
godina. Primjetan je porast broja stanovnika u dobnoj skupini od 65 i više godina (od
6,4% do gotovo 11% od cjelokupne populacije) i značajan pad radno aktivnog
stanovništva, u skupini od 20 do 40 godina." 1

"Za zdravstvo se izdvaja 7,6 odsto od GDP-a iz javne potrošnje. Ali, ako se uzme u obzir
da se u privatnom zdravstvenom sektoru i tzv. neformalnom sektoru (sva plaćanja koja
idu direktno iz džepova građana BiH putem tzv. „plaćanja ispod stola“, a koja se odnose
na javni zdravstveni sektor) potroši dodatnih 4,7 odsto od GDP, onda je ukupna potrošnja
za zdravstvo u BiH 12,3 procenata GDP, što je izuzetno mnogo za siromašnu državu
kakva je BiH. Potrošnja za zdravstvo per capita 1999. je bila od oko 100 KM u RS do
218 KM u FBiH. Više od trećine ukupnih sredstava, odnosno 37 odsto izdvaja se za
primarnu, 35 za sekundarnu i 18 odsto za tercijarnu zdravstvenu zaštitu sistema." 2

U Federaciji Bosne i Hercegovine, zdravstveni sistem je decentraliziran jer je podijeljen

na 10 ministarstava gdje svaki od njih ima svoje propise za pružanje medicinske
zdravstvene zaštite. U Republici Srpskoj, zdravstveni sistem je centraliziran, jer su svi
propisi u primjeni od strane Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite u Banjoj Luci. Kad
je u pitanju Distrikt Brčko, zbog malog broja stanovnika, Sporazum o Brčko distriktu
navodi da:

"1. Svaki subjekt dužan je plaćati doprinose zdravstvene zaštite za umirovljenike,

branitelje, invalide, prognanike i druge koji se inače osiguravaju u Brčko
Distriktu,......................................................................................................
2. Entiteti će takođe plaćati za svakog osiguranika prema praksi entiteta sve dok brigu za
takve osobe ne preuzme zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta."

Kantonalno Federalno
1
ministarstva
Statistički godišnjak FBiH 2001, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2001 ministarstvo
2
zdravstva
National Health Resource zdravstva
Account, European stability initiative, 1999 Health Resource Accounts in Bosnia and Hercegovina,
http://www.esiweb.org/pdf/bridges/bosnia/ 1999report.pdf (pristup 8.07.2013)

Federalni Zavod za javno

Zavod za javno
Kantonalni Zavod Zavod zdravstvo 5
Zdravstvenog
zdravstvo Kantona Bolnice Zdravstvenog Federacije BiH
osiguranja
Sarajevo Apoteke
Domovi zdravlja osiguranja
 Zavod za sportsku medicinu

Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije

Zavod za hitnu medicinsku pomoć

Privatne klinike i
ordinacije
Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva

Zavod za zdravstvenu zaštitu pripadnika MUP-a

Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata

Zavod za medicinu rada

Slika 1: Organizaciona struktura zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine

Niti jedan od tih zdravstvenih sistema nije povezan niti s jednim na bilo koji način te su
nerazvijeni na način da oni ne daju informacije za donošenje politika. Svi zapisi o
bolesnicima se obavljaju pomoću sistema papirnih kartona i protokola. To predstavlja
veliki problem, jer mnogi od podataka mogu imati veliki značaj u kreiranju politike
zdravstva. Neorganizovan i neefikasan sistem evidencija čini da pacijenti dugo čekaju na
preglede, a doktori nemaju lak uvid u medicinsku istoriju pacijenta.

Jedan od glavnih razloga zašto je situacija u Bosni i Hercegovini u takvom stanju je

poslijeratna organizacija administracije u komplikovan i neefikasan sistem.
Daytonski sporazum je naložio da se zdravstvena zaštita može podijeliti ne samo od
strane entiteta nego i između federalnih i kantonalnih vlasti u kojoj će svaki kanton biti
pod nadzorom federalnih vlasti.

6
3. Šta je E-Zdravstvo i od čega se sastoji?

"E-Zdravstvo predstavlja primjenu Interneta, informaciono komunikacionih i srodnih

tehnologija u sistemu zdravstvene zaštite, kojima se poboljšavaju efikasnost, efektivnost i
kvalitet medicinskih i poslovnih procesa koje sprovode učesnici u tom sistemu
(zdravstvene ustanove, medicinsko osoblje, pacijenti, osiguravajuće organizacije,
država), sa osnovnim ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta. E-Zdravstvo je
integralni i sastavni dio sistema E-Governmant-a koji primjenjuje gore navedene
tehnologije u širem smislu državne uprave. "3

Sistem E-Zdravstva treba da sadrži:

1. Elektronski zdravstveni karton pacijenta unutar mreže zdravstvenih informacija

2. Elektronsku zdravstvenu karticu
3. E - Recept
4. E - Uputnicu
5. E - Naručivanje.
6. On - line zdravstvene usluge

3.1. Elektronski karton pacijenta

Elektronski karton pacijenta je zdravstveni dokument pacijenta prikazanog u

elektronskom obliku. Sadrži veliki broj pacijentovih podataka kao što su demografski
podaci, ljekarski pregledi, riziko faktori, nalazi i mnogi drugi podaci. Svi propisani
recepti i ostali zapisi se spremaju u memorije računara i servera. Elektronski karton
pacijenta povećava efikasnost zdravstvene zaštite kroz povećanje efikasnosti u rutinskim
procesima. Također povećava komunikaciju i prijenos podataka između različih
zdravstvenih ustanova. Formalna definicija elektronskog kartona pacijenta je:
"Elektronski karton pacijenta je kompjuterski medicinski zapis koje je nastao u ustanovi
koja pruža medicinsku njegu."
Dakle, elektronski karton pacijenta je skup svih podataka pacijenata koji se prikupljaju
kroz različite faze pacijentovog liječenja. To je izvor pacijentove anamneze i zbog toga je
velika pomoć pri liječenju pacijenta.
Trenutna situacija u zdravstvu u našoj zemlji nije zadovoljavajuća. Ako pacijentu treba
izvod iz medicinske dokumentacije, to iziskuje mnogo vremena koje će pacijent provesti
u potrazi za dokumentacijom po različitim ustanovama. Taj proces takođe oduzima
vrjeme i radnicima u zdravstvenim institucijama. Uvođenjem elektronskog kartona
pacijenta, vrijeme provedeno u zdravstvenim ustanovama trebalo bi se uvelike smanjiti, a
postojeći papirni sistem će biti zamijenjen. Kad pacijent dođe na red za ljekarski pregled,
njegov medicinski zapis će biti na ljekarovom računaru. Ljekar bi mogao provesti više
vremena s pacijentom nego u potrazi i pregledanjem dokumentacije. Na taj način svi
podaci će se snimati samo jednom što će smanjiti količinu ponovljenih podataka.
3
MODELI e-HEALTH KOMUNIKACIJE U ZDRAVSTVENOM SISTEMU www.infoteh.rs.ba/ zbornik/2009/radovi/E-VI/E-VI-
4.doc, (pristup 15.07.2013)

7
Svi podaci prikupljeni u elektronski karton pacijenta bi poboljšali kontrolu potrošnje, a
također bi ti podaci bili dostupni i Zavodu zdravstvenog osiguranja kao krajnjeg
kontrolora potrošnje.

Osnovni podaci koji se unose u elektronski karton pacijenta su:

• Opšti podaci pacijenta

• Demografski podatci kao što su datum rođenja, pol, adresa, JMBG
• Istorija bolesti i svi važni podaci o anamnezi, kao što su ljekaraski nalazi, popis
svih ljekarskih intervencija, otpusno pisma itd.
• Informacije o alergijama i imunizacijama
• Riziko faktori
• Rezultati laboratorijskih ispitivanja
• Nalazi iz magnetne rezonance, CT, RTG i ostali dijagnostički nalazi
• Informacije o načinima liječenja i primljenim terapijama
• Pregled potrošenog materijala i lijekova

Važno je napomenuti da su podaci o pacijentu koji je ušao u elektronski karton pacijenta

povjerljivi i trebali bi biti dostupani samo ljekaru koji radi s pacijentom. Zbog toga
mnogo pažnje posvećuje se osiguranju i zaštiti podataka.

3.2 Elektronska zdravstvena kartica

Elektronske kartice su kartice izrađene od plastike s ugrađenim integriranim kolima

(čipovima) na kojima se pohranjuju podaci. Najpopularnije vrste pametnih kartica danas
su:

• Kontaktne kartice - Kartice veličine konvencionalne kreditne kartice s ugrađenim čipom

koji sadrži memoriju ili memorijski procesor sličan mikroprocesoru. Često se korisite kod
sigurnosti računarskih mreža, prodaje, kartica odanosti (npr. benzinske pumpe) ,
obavljanju elektronskih transakcija, ličnih dokumenata, identifikacije korisnika, i e-
zdravstvenih iskaznica....
• Beskontaktne kartice ili takozvane Smart - Kartice sadrže ugrađenu antenu umjesto
kontakata u podnožju čipa. Za čitanje i pisanje podataka koristi se memorija sadržana u
čip memoriji. Često se korisite kod: identifikacije korisnika, elektroničkog
(biometrijskog) pasoša, u prodaji, sistemima parkiranja i naplatama
cestarina.................................................................................................
• Kartice koje funkcionišu na udaljenost - Kartice koji komuniciraju putem antene slično
kao beskontaktne pametne kartice s tim da su samo za čitanje. Često se korisite kod
sigurnosnih sistema, lične identifikacije i kontrole pristupa. " 4

Vrlo je važno provesti uvođenje smart kartica kao zamjenu za trenutne zdravstvene
knjižice koje su trenutno u upotrebi kako bi se olakšao proces zdravstvene usluge za
građane - pacijente od ulaska u zdravstvene ustanove do konačnog rezultata tj. konačne
4
“Types of Smart Cards, “[Online document], ND, [cited 2012, July 19], Available: http://www.idedge.com/types-of-smart-cards/,
(pristup 11.07.2013)

8
zdravstve usluge. To će se postići očitavanjem podataka sa korisnikove kartice i
automatskom identifikacijom kroz čitač kartica ili bar-kod skener kojim se alternativno
može očitavati identifikacioni dokument kao što je lična karta.

Korištenjem pametne kartice većina građana će imati koristi, ali i oni koji pružaju
zdravstvene usluge (doktori, bolnice i medicinsko osoblje) kao i ustanove zdravstvenog
osiguranja. Pacijenti neće morati imati identifikacioni dokument nit ovjerenu zdravstvenu
knjižicu kako bi potvrdili da su zdravstveno osigurani. U početku, pametne kartice će se
koristiti na način da će morati biti pokazane u zdravstvenim ustanovama. Nakon toga
kartica će biti prebačena u puni elektronski sistem, što će smanjiti rizik od grešaka,
prijevara i zloupotreba. To znači da će se pacijent moći identifikovati naprimjer i ličnom
kartom ili vozačkom dozvolom tj. dokumenton koji sadrži barem jedan biometrijski
element kao što je fotografija.

Slika 2: Primjer elektronske zdravstvene kartice

3.3 Electronski recept

Za razliku od tradicionalnih papirnih recepata koji su izdavani i pisani od strane ljekara,

E-recept bi predstavljao njegovu zamjenu koja će biti u elektronskom obliku. Svi podaci
koji su na papirnatom receptu bi ostali isti i na E-receptu. jedina razlika će biti u načinu
unosa podataka - upotrebom računara, koje bi apoteke odmah mogle očitavati na svojim
računarima bez izdavanja papirnatog recepta. Uvođenjem E-recepta mnoge prednosti
mogle biti ostvarene. Prije svega, administrativni troškovi će biti značajno smanjeni. Ovo
je najznačajnija dugoročna prednost upotrebe E-recepta, jer se cijena zdravstvenih usluga
u velikoj mjeri odnosi na zdravstvenu administraciju. Osim toga lakše će biti pratiti
recepte koji su propisani od strane ljekara, te će se moći vršiti i jednostavna pojedinačna
kontrola ljekara, ali i ustanove u kojoj ljekar radi.
Uvođenjem E-recepta, biti će moguće pratiti cijeli postupak od trenutka propisivanja
recepta do trenutka uzimanja lijeka u apoteci. Na taj način sve neregularnosti sa
propisima bi se izbjegle. U sistemu izdavanja papirnatog recepta neki od pacijenata
posjećuju dva različita liječnika u različitim zdravstvenim ustanovama kako bi dobili dva
recepta i stvarali zalihe lijekova. Na taj način oni su u stanju podići isti lijek više od jedan
put. Ta zloupotreba može se izbjeći primjenom E-recepta koji će omogućiti
farmaceutima i ljekarima da se drže važećih propisa. On - line kupovina lijekova bi bila

9
omogućena za pacijente sa invaliditetom, starije osobe i trudnice, slijepa i slabovidna lica
i ostale kategorije stanovništa koje imaju smanjenu mogućnost kretanja.

3.4. Elektronska uputnica

Slično kao i E-recept E-uputnica u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebala bi u potpunosti

biti uvedena sa konačnim ciljem informatizacije primarne zdravstvene zaštite, a to jest
povezati sve zdravstvene subjekte u zdravstvenom sistemu, smanjiti nepotrebne troškove
i vrijeme ispisivanja uputnica te osigurati više vremena liječnicima za pacijente.

3.5. Elektronsko naručivanje

Nakon uvođenja elektroničkih recepata i uputnica, u idućoj fazi informatizacije zdravstva

planira se uvođenje sustava elektroničkog naručivanja gdje će liječnik elektroničkim
putem iz svoje ordinacije moći pacijenta naručiti na specijalistički pregled u neku
bolnicu, pa pacijenti više neće morati sami tražiti termin za obavljanje pregleda.

3.6. On-line zdravstvene usluge

Brza i kvalitetna zdrvstvena usluga je cilj sistema On-line zdravstvenih usluga koji
omogućava velikom broju ljudi da na jednom mjestu jednim klikom dođu do zdravstvene
usluge.

Na portalima E-zdravstva, koji mogu biti integralni dio svakog sistema zdravstva, svaki
korisnik vrlo jednostavno može pretraživati zdravstvene usluge i u bilo kojem trenutku
kupiti ili dobiti besplatnu zdravstvenu uslugu iz gotovo svih područja medicine. Nakon
obavljene kupovine korisnik odnosno pacijent dobiva potvrdu na E-mail i može se
naručiti na pregled ili pretragu u jednoj od odabranih zdravstvenih ustanova.

"Sve veća užurbanost ljudi i preplavljenost informacijama na internetu, kao i kvalitetniji

način ponude zdravstvenih usluga pridonijeli su nastajanju sistema On-line zdravstvenih
usluga koji pomaže pacijentima da brzo i sigurno dođu do povoljnije i kvalitetne
zdravstvene usluge. Dakle, primjenom On-line zdravstvenih usluga mogu se ostvariti
značajne uštede u organizacinom i finansijskom smislu što ostavlja prostor za daljnja
unaprjeđenja osnovne zdravstvene djelatnosti." 5

3.7 Šta je telemedicina i šta se može njome postići?

"Telemedicina (od starogrčkog tele daljina, udaljenost ili odnos prema daljini) označava
daljinsku medicinu ili “medicinu na daljinu”. Telemedicina sama po sebi nije medicinska

5
eKlinika.hr – jednim klikom do povoljnije i kvalitetne zdravstvene usluge,
http://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/zdravlje_i_prehrana/eklinika-hr-jednim-klikom-do-povoljnije-i-kvalitetne-zdravstvene-
usluge---291650.html, (pristup 16.07.2013)

10
struka, nije neka medicinska specijalnost, već način na koji medicinske struke realiziraju
svoju djelatnost. Stoga se govori o teleotorinolaringologiji, telekardiologiji ili
telepatologiji. Jedna u mnoštvu definicija telemedicine koje se mogu naći u literaturi je
slijedeća:

Telemedicina je sustav koji podupire proces zdravstvene zaštite osiguravajući sredstva i

načine za učinkovitiju razmjenu informacija što omogućuje mnoštvo aktivnosti vezanih
uz zdravstvenu zaštitu, uključuje korisnika zdravstvene zaštite i zdravstveno osoblje,
uključuje edukaciju, administraciju i liječenje.” - A. M. Bennet." 6

"Telemedicina pripada grupi najpropulsivnijih medicinskih oblasti. Ona predstavlja fuziju

savremenih medicinskih i elektronsko-komunikaciono-informacionih dostignuća, u cilju
efikasnog savladavanja barijere fizičke udaljenosti pacijenta i zdravstvenih institucija
(doktora).

Prema publikaciji “Telemedicine: A Guide to Accessing Telcomunications in Health

Care” izdatoj od strane “Institute of Medicine” ona se definiše kao “upotreba elektronskih
informacionih i komunikacionih tehnologija u cilju obezbjeđenja medicinske zaštite u
slučajevima fizičke udaljenosti participanata…”.

Ciljana primjena telematike može u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju medicinske

opskrbe i kontinuiranom pristupu dokumentaciji podataka za liječenje. Na osnovu
intergriranih podataka i osiguranog neposrednog, sveobuhvatnog pristupa medicinskim
informacijama procesi postaju jednostavniji i transparentniji. Bolja raspoloživost
medicinskog znanja slijeva se također u kvalitet brige o pacijentima. Na taj način neće
biti potrebno ponovno unošenje podataka ili nepotrebno duplo pregledavanje. Za bolnice
je posebno zanimljiva upotreba mobilnih sistema za unos podataka i liječničke nalaze
koji garantuju, potpuno neovisno o lokaciji, pristup potrebnim informacijama. Ova
mobilnost omogućava brže reagiranje i može u realnom slučaju spasiti živote. " 7

6
Wikipedia, Telemedicina, http://hr.wikipedia.org/wiki/Telemedicina, (pristup 24.07.2013)
7
The National Acadimes Press, TelemedicineA Guide to Assessing Telecommunications in Health Care,
http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=5296&page=R1 (pristup 24.07.2013)

11
 Slika 3. Tok telemedicinske usluge

4. Strategije i iskustva Europskih zemalja pri uvođenja sistema E-

Zdravstva

"Razvoj informacionih sistema zdravstvene zaštite u Evropskoj uniji, evropska Komisija

je definisala kroz program eEurope Action Plan, koji je generalni plan za razvoj
informacionih tehnologija u Evropi. eEurope Action Plan je generalni program za
informacione tehnologije, koje treba uvesti u Vladine institucije, zdravstvene institucije,
školske ustanove, socijalne institucije i mnoge druge.

Praktično sve europske države su već počele uvoditi informacione sisteme u zdravstvo. U
nekim državama je proces došao daleko (Švedska, Danska, Nizozemska) a u nekima se
informatizacija odvija na regionalnom nivou ili su informatizirani samo određeni procesi
(npr. provjera zdravstvenog osiguranja i sl.)

Preporuke Evropske komisije u okviru eEurope plana, a u vezi uvođenja sistema E-

Zdravstva su sljedeće:

 Zemlje članice moraju omogućiti elektronski pristup javnim servisima

 Lokalne uprave moraju raditi na razvijanju konkurencije među Internet
provajderima, kako bi se cijene Internet veza maksimalno smanjile
 Poboljšati saradnju u okviru Evropskih direktiva o frekvencijama
 Obezbjediti postojanje Smart kartica, koje nude rješenje po prihvatljivoj cijeni, da
bi se omogućile bezbjedne elektronske razmjene podataka

12
  Značajno povećati obuku stanovništva po pitanju Informacionih tehnologija.

Otvoriti državne računarske centre, gde bi se održavali kursevi i obuke. Obavezno

promovisati jednakost polova, tako da polaznici kurseva budu podjednako i muškarci i
žene. Koristiti Evropske socijalne fondove gde je primjenljivo.

 Obezbjediti da primarne i sekundarne zdravstvene organizacije imaju telematics

 infrastrukturu, kako lokalno tako i regionalno. Potrebno je da zdravstvene
 ustanove imaju računarsku opremu, računarske mreže, mrežne komponente itd.
 kako bi mogle međusobno komunicirati.
 Identifikovati najbolje prakse u Evropi, u istoj sferi zdravstvenih elektroniskih
 servisa i razmenjivati iskustva
 Uspostaviti set kriterijuma za kvalitet Web sajtova posvećenih medicini.

Evropski medicinski informacioni sistemi moraju biti modularni, tj. sastojati se iz seta
nezavisnih aplikacija koje mogu komunicirati međusobno. Svaki nezavisni sistem mora
posjedovati servise za integraciju sa drugim sličnim sistemima, kako regionalno tako i
globalno. Podržati sve standardne protokole za obradu medicinskih podataka, ali i ostaviti
mogućnosti poboljšanja i prelaska na bolje protokole u budućnosti. Sistemi moraju biti
što je moguće više Web orijentisani, zato što su Web tehnologije provjerene i pouzdane
na nivou globalnih računarskih mreža, a potpuno su nezavisne od kompjuterske platforme
gdje se izvršavaju. Medicinski informacioni sistemi koriste Web servise i XML bazirane
komunikacije kao sredstvo integracije. Kao ključ za identifikaciju pacijenta u sistemu,
koriste se Smart kartice ( Elektronska zdravstvena kartica ), koje mogu sadržati ili samo
identifikator koji bi omogućio pronalaženje podataka o pacijentu na udaljenim
računarima, ili mogu nositi u sebi i druge medicinske i lične podatke o pacijentu.
Medicinski informacioni sistemi moraju biti skalabilni (promjenjljivi u smislu dimenzije),
kako bi se racinalno rukovodilo resursima. "8

Što se tiče strategije uvođenja sistema E-Zdravstva u Bosni i Hercegovini potrebno je

pratiti i primjeniti sve europske direktive i trendove jer su oni kvalitetno definisani te se
time postiže i jedan nivo standardizacije prilikom uvođenje sistema E-Zdravstva. Za
Bosnu i Hercegovinu je posebno važna i ideja integracije i standardizovanja sistema kako
na teritoriji Federacije BiH, tako i na teritoriji Republike Srpske kako bi se izbjegla
diskriminacija pacijenta u odnosu na to iz kojeg BiH enititeta pacijent dolazi. U tom
smislu potrebno je da se na državnom nivou donesu odeređene odluke koje bi doprinjele
prevazilaženju ove problematike.

8
Vlada Kantona Sarajevo, Ministarstvo Zdravstva Kantona Sarajevo, STRATEGIJE PRIMJENE INFORMACIONO
KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE (ICT) U ZDRAVSTVU KANTONA SARAJEVO, http://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba,
(pristup 24.06.2013)

13
5. Trenutno stanje informatizacije u Kantonu Sarajevo

Glavne zdravstvene ustanove u Kantonu Sarajevo su: bolnice, domovi zdravlja, apoteke, i
druge javne zdravstve ustanove kao i privatne klinike (slika 1, strana 6). Sve navedene
institucije su regulirane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Ni jedna od navedenih institucija
nije umrežena sa drugom. Samo nekoliko institucija koristi ICT (informacijsko -
komunikacijske tehnologije) a svi zapisi se temelje na papirnim sistemima protokola,
kartona, recepata, uputnica itd. Privatne klinike uglavnom koriste neovisne i privatno
razvijene ICT sisteme pa informacije iz njihovih baza podataka niti su kompatibilne niti
dostupne drugim zdravstvenim ustanovama.

Glavni ciljevi strategije razvoja prema dokumentu "STRATEGIJE PRIMJENE

INFORMACIONO KOMUNIKACIONE

TEHNOLOGIJE (ICT) U ZDRAVSTVU KANTONA SARAJEVO" Ministarstva

zdravstva kantona Sarajevo su:

• Izrada Strategije za korištenje ICT-a u Kantonu Sarajevo u svim segmentima

zdravstvene zaštite koji će biti međusobno povezani. Na taj način, glavni fokus je stavljen
na pacijenta...
...........................................................................................
• Stvaranje standardizovanog informacijskog sistema prema standardima Europskog
odbora za norme

• Stvaranje web sistema

• Stvaranje elektronskih medicinskih zapisa sa upotrebom smart-kartice

Navedenim ciljevima strategije razvoja date su jasne smjernice, ali to nam ne daje jasan
plan njegove realizacije. Da bi se to postiglo, važno je ciljeve podijeliti u projekte koji će
biti ograničeni vremenskim i finansijskim okvirima.
Ova strategija razvoja bi trebala uvesti sistem E-Zdravstva - uz korištenje svih njegovih
elemenata navedenih u trećem poglavlju ovog rada .

Neki od elemanta važnih za uvođenje sistema E-Zdravstva u Kantonu Sarajevo će biti:

• Jedinstveni kriteriji za uspostavu informacijskog sistema za sve institucije

• Omogućena komunikacija i razmjena informacija između zdravstvenih ustanova
• Sve institucije moraju raditi sa kompatibilnim softverom koji će biti standardiziran i
prihvaćen od strane EU
• Jedinstvena kontrola kvalitete rada i usluga
• Racionalizirana potrošnja
• Jedinstven i jednostavan oblik izvještavanja, praćenje zdravstvene statistike, te njihova
analiza
• Uspostava jedinstvenog sistema statistika

14
• Kako bi se osigurala kvaliteta usluge potrebno je organizovati kontrolu kvaliteta rada sa
pacijentom
• Planirati i pokretati istraživanja na temelju statističkih podataka
• Osigurati transparentnost informacija uz zadržavanje privatnosti pacijenta
• Osigurati kontinuirano servisiranje i održavanje sistema" 9

Infrastrukturno gledano sa strane primjene tehnologije na sljedećoj slici ilustrovan je

izgled sistema E-Zdravstva u Kantonu Sarajevo.

Slika 4: Vizija sistema E-Zdravstva u kantonu Sarajevo

9
Ministarstvo Zdravstva Kantona Sarajevo, Odluka o usvajanju akcionog plana za realizaciju strategije primjene informaciono
komunikacione tehnologije (ICT) u zdravstvu Kantona Sarajevo, ND, Sarajevo: Ministarstvo Zdravstva Kantona Sarajevo, 2009

15
6. Studij slučaja: Uvođenje Elektronskog kartona pacijenta u JU Zavod
za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

U cilju modernizacije službe hitne medicinske pomoći, a u svrhu pružanja bolje

medicinske usluge pacijentima, JU Zavod za hitnu medicisnku pomoć Kantona Sarajevo
implementirao je lokalni informacioni sistem sa centralnom funkcijom Elektronski karton
pacijenta. Informacionom sistemu se može pristupiti iz: dispečerskog (Call centra),
ambulantno-reanimacijske ambulante, pedijatrijske ambulante i hirurške ambulante.
Sistem se sastoji od:
1. Liste pacijenata registrovanih u Zavodu zdravstevnog osiguranja Kantona
Sarajevo
2. Elektronskog kartona pacijenta sa osnovnim podacima (ime, prezime JMBG)
3. Integrisane liste Međunarodne klasifikacije bolesti (oko 15.000 dijagnoza)
4. Modula za unos pregleda pacijenta
5. Modula za pregled elektronskog kartona pacijenta
6. Rentgen modula
7. Laboratorijskog modula
8. Materijalnog knjogovodstva za evidenciju potrošnog materijala (lijekovi i
sanitetski materijal)

Slika 5: Log-in ekran i izbor odjela

Slika 6: Lista pacijenata

Uvođenjem ovakvog jednog sistema JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona

Sarajevo obezbjedio je elektronski zapis o intervencijama na pacijentima koji zatraže
hitnu medicinsku pomoć. Najizraženija prednost je ta što ljekar uvidom u karton
pacijenta može brzo dobiti informacije o istoriji bolesti pacijenta te uz dodatni pregled
pacijenta brže i efikasnije uspostaviti dijagnozu te odrediti tretman ili terapiju. Slika 6.
pirkazuje listu pacijenta sa koje se bira pacijent, u budućnosti pacijent će se identifikovati
upotrebom Smart card sistema.

16
 Slika 7. Elektronski karton pacijenta

Na slici 7. je prikazan elektroktronski karton pacijenta koji sadrži sve osnovne elemente:
opšte podatke, riziko faktore, pojedinačne nalaze itd. U konačnici uvođenja sistema E-
Zdravstva ovakav jedan karton će biti jedan od njegovih najvažnijih elemenata. Za
razliku od ovog elektronskog kartona koji je za sada "vidljv" samo u JU Zavod za hitnu
medicinsku pomoć kantona Sarajevo, budući E-Karton treba biti dostupan svim
zdravstvenim ustanovama i drugim faktorima u zdravstvu.

Slika 8. Međunarodna klasifikacija bolesti

17
 Slika 8. Međunarodna klasifikacija oboljenja u elektronskom obliku

Slika 9. Elektronska uputnica

Na slici 9. prikazana je elektronska uputnica. Po upućivanju pacijenta na daljnju

dijagnostičku pretragu ili na sljedeći nivo zdravstvene zaštite, elektronski zapis o
upućivanju moguće je očitati na krajnjoj destinaciji. Na ovaj način se stvara sistem gdje
se izbacuje paprinata uputnica. Ovaj sistem u budućem sistemu E-Zdravstva treba
primjeniti i na E-Recept, gdje će se recept odmah propisivati. Prednosti elektronskog
propisivanja recepta je da odmah ostaje elektronski trag koji lijek je izdao koji ljekar, što
dalje može služiti finansijeru za kontrolu i planiranje potrošnje. E-Recept se odmah
očitava u apoteci te se pacijentu lijek izdaje uz prikaz identifikacionog dokumenta ili
Smart kartice.

Informacioni sistem implementiran u JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć je sistem E-

Zdravstva u malom. Sistem koji bi bio primjenjen u Kantonu Sarajevo bio bi jako sličan,
samo naravno na puno većoj skali i sa umrežavanjem svih relevantnih faktora.

Uvođenje elektronskog kartona pacijenta u JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć

iziskivalo je pravilno planiranje, analizu procesa rada, izradu računarske mreže, nabavku
potrebnog hardvera, te izradu softverskih modela. Nakon toga se pristupilo i obuci
osoblja kako bi se sistem mogo adekvatno koristiti. Ovo pokazuje koji se sve resursi
moraju aktivirati i na nivou Kantona kako bi se došlo do efikasnog sistema E-Zdravstva.

18
7. Prednosti i problematika uvođenja sistema E-Zdravstva

7.1. Prednosti uvođenja sistema E-Zdravstva

Uvođenjem sistema E-Zdravstva uočava se čitav niz prednosti:

7.1.1. Ekonomske Prednosti:

o ušteda materijala, radne snage, finansijskih sredstava

o povećanje obima usluga
o povećanje efikasnosti liječenja smanjenjem dužine hospitalizacije
o veći stepen iskorištenosti resursa, po osnovu planiranja upotrebe i
održavanja
o poslovanje po troškovnom principu
o povećanje stepena naplate, kroz potpunu evidenciju pruženih medicinskih
usluga, kao i praćenje njihove realizacije i
o manji stepen vezanosti finansijskih sredstava u obliku zaliha materijala i
lijekova.

7.1.2. Kvalitativne prednosti

o smanjenje obima administrativnih aktivnosti uz njihovo efikasnije

izvršavanje
o povećanje nivoa znanja i osavremenjavanje zdravstvene tehnologije
o sistematsko planiranje, izvršenje, uvođenje, praćenje, prikupljanje,
analiziranje i interpretacija radnih aktivnosti
o trenutna kontrola svih internih, a donekle i eksternih faktora poslovanja,
o smanjenje redudanse informacija i sistematsko obezbjeđivanje
kompletnosti dokumentacionog materijala
o povećanje discipline u vođenju materijalnih i računovodstvenih poslova i
o povećanje pouzdanosti informacija zbog ugrađenog mehanizma kontrole.

7.1.3. Organizacione prednosti

o standardizacija procesa pružanja usluga

o standardizacija materijala
o poboljšanje kvalifikacione strukture
o podrška sprovođenju programa zdravstvene zaštite, kroz praćenje
podataka koji su od interesa za ocjenu
o brzi pristup podacima o stanju finansijskih i drugih resursa ustanove
o skraćenje vremena: zahtjev-realizacija
o planiranje rada i praćenje toka djelatnosti po svim nivoima u ustanovi
o efikasna komunikacija između pojedinih učesnika u izvršavanju radnih
procesa i

19
 o raspolaganje velikim obimom podataka i informacija korisnih za
donošenje odluka.

7.1.4. Medicinske prednosti

o osavremenjivanje i standardizacija metoda i procedura u procesu pružanja

medicinskih usluga
o povećanje dijagnostičkog i terapijskog kvaliteta autorizovanim pristupom
svim relevantnim dijagnostičkim i anamnestičkim podacima
o redukcija negativnih efekata pogrešne dijagnostike
o rano otkrivanje efekata neadekvatne terapije
o kontrola kvaliteta i pouzdanosti usluga i
o sinhronizacija savremenih dijagnostičkih i terapijskih procedura, u skladu
sa modernom bio-medicinskom tehnologijom.

7.1.5. Naučno istraživačke prednosti

o permanentna primjena savremenih naučnih dostignuća

o retrospektivne studije
o prospektivne studije
o edukacija i inovacije znanja (upotreba sistema elektronskih biblioteka i
odgovarajućih ekspertnih sistema) i
o povezivanje sa poznatim resursima znanja i referentnim telemedicinskim
centrima u zemlji i inostranstvu." 10

7.2. Problematika uvođenja sistema E-Zdravstva

Uvođenje ovakvog jednog sistema nije jednostavno jer podrazumjeva reorganizaciju

poslovnih procesa, kako u pojedinačnim zdravstvenim institucijama tako i u kompletnom
sistemu zdravstva zajedno za Zavodom zdravstvenog osiguranja. Čitav niz tehničkih,
organizacionih, edukacionih i drugih apsekata se mora zadovoljiti kako bi se stvorili
preduslovi za kvalitetno uvođenje sistema E-Zdravstva.

Kao i kod svake velike promjene, potrebno je neko vrijeme dok korisnici u potpunosti
ovladaju sistemom. Stoga je moguće da u početku određeni procesi potraju i nešto duže
nego ranije ili se dese određeni nesporazumi.

10
Vlada Crne Gore, Ministarstvo zdravstva republike Crne Gore, STRATEGIJA PRIMJENE ICT U ZDRAVSTVU, http://gov.me
(pristup 24.06.2013)

20
7.2.1. Razuđenost sistema finansiranja zdravstva u Bosni i Hercegovini

Sistem finansiranja zdravstvene zaštite od presudnog je značenja za funkconisanje

zdravstvenog sistema u cjelini. Problem s kojim se susreću svi savremeni sistemi
zdravstva je sve veći rast zdravstvene potrošnje dok izvori sredstava ostaju ograničeni. S
tim u vezi utvrđivanje jedinstvene zdravstvene i fiskalne politike na državnom nivo treba
da bude jedan od osnovnih prioriteta vladinih politika.

"Održivost zdravstvenog sektora je pod uticajem ukupnih privrednih i ekonomskih

faktora te vladine politike trebaju biti usmjerene na reformske procese u zdravstvu BiH
na uvođenje novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga Finansiranje i raspodjela se
odnosi na prikupljanje, udruživanje i raspodjelu sredstava, te mehanizme plaćanja
davalaca zdravstvenih usluga.

Sakupljanje prihoda iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Bosni i Hercegovini vrši se

u fondu zdravstvenog osiguranja FBiH, RS, DB i kantona i pod uticajem je sveukupne
privredne aktivnosti i stabilnosti budžeta, vlada i službi za penzijsko osiguranje i
nezaposlene koji neredovno izmiruju obaveza za osiguranike za koje su obveznici
obračuna i uplate dopronosa.

Prema važećim Ustavnim rješenjima i važećim zakonskim propisima osnovne

karakteristike zdravstvenog sistema i zdravstvenog osiguranja u BiH su: sistem
socijalnog osiguranja (Bizmarkov sistem) pri čemu su doprinosi na plate i iz plata
osnovni izvor za ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite; zdravstveni sistem i sistem
zdravstvenog osiguranja je decentralizovan i pravo na zdravstvenu zaštiti ostvaruje se
preko trinaest fondova zdravstvenog osiguranja (u FBiH deset kantonalnih
izvanbudžetskih fondova zdravstvenog osiguranja i Federalnog zavoda zdravstvenog
osiguranja i reosiguranja, u RS jedinstveni fond zdravstvenog osiguranja sa mrežom
filijala i u DB Fond zdravstvenog osiguranja); svojstvo osiguranika i osiguranog lica stiče
se prijavom na obavezno zdravstveno osiguranje i dokazuje propisanom ispravom
(zdravstvena legitimacija); rizici za veće troškove zdravstvene zaštite su na entitetskom,
kantonalnom nivou i DB; neograničena solidarnost u sistemu obaveznog zdravstvenog
osiguranja, za istu zdravstvenu potrebu osigurano lice ima istu zdravstvenu uslugu, prava
na zdravstvenu zaštitu su u direktnoj ovisnosti o ekonomskoj snazi entiteta, kantona i ne
postoji objedinjavanje rizika. "11

Ovakva Ustavna i zakonska rješenja svakako ne doprinose integraciji sistema zdravstva

na nivou Bosne i Hercegovine, stoga parcijalna rješenja kao što je uvođenje sistema E-
zdravstva na nivou kantona ili potencijalno Federacije ostaju za sada jedina prihvatljiva,
ali treba razmišljati u pravcu ujedinjenja cijelog sistema na nivou BiH.

7.2.2. Način finansiranja uvođenja sistema E-Zdravstva u kantonu Sarajevo

11
Udruženje potrošača Tuzla - uptz.ba, Specifičnosti finansiranja zdravstvene zaštite u BiH, Autor Sehzada Salihbašić,
http://www.uptz.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=65:sp ecifinosti-finansiranja-zdravstvene-zatite-u-bih-sehzada-
salihbai&catid=41:zdravstvene-usluge-pacijentima&Itemid=64, (pristup 24.07.2013)

21
U procjeni troškova, pored uvođenja osnovnih elemenata E-Zdravstva: Elektronski
zdravstveni karton pacijenta unutar mreže zdravstvenih informacija
Elektronsku zdravstvenu karticu, E - recept, E - Uputnicu, E - naručivanje, On - line
zdravstvene usluge važno je imati na umu da su mnogi strojevi kao što su CT, RTG i
EKG i tako dalje analogni, tako da će i njihova digitalizacija - u smislu prenosa podataka
biti neophodna. Način na koji ti strojevi će komunicirati s ostatkom računara u mreži
naziva se PACS (Picture archiving and communication system). On omogućava
ekonomično skladištenje i jednostavan pristup podacima iz različitih strojeva. Takođe je
važno da svi strojevi prenose informacije na isti način, dakle komunikacijski modeli
moraju biti ujednačeni i standardizovani.

Uvođenjem PACS sistema mnoge prednosti će biti ostvarene, kao što su: bolja
dijagnostika, smanjena količina zračenja i kraće liste čekanja. Ovaj način obavljanja
zadataka doprinosi daljnim finansijskim uštedama.

Prema podacima iz Ministarstva zdravstva u Kantona Sarajevo, "predviđeni proračun za

implementaciju E-zdravstva Kantona Sarajevo je 19.190.000 KM Ovaj iznos je
podijeljene po godinama u sljedećim iznosima prikazan u tablie 1: " 12

Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Iznos 178.000 4.437.000 4.470.000 3.800.000 3.040.000 2.025.000 1.240.000

Tabela 1: Prikaz konstrukcije finansiranja E-Zdravstva u Kantonu Sarajevo

7.2.3. Zaštita podataka i prava pacijenta

Jedan od najvažnijih aspekata za efikasnu provedbu sistema E-Zdravstva je zaštita

povjerljivih podataka. Tajnost podataka u zdravstvu je možda i važnije nego tajnosti
podataka u drugim institucijama, kao što su financijske institucije ,banke, osiguravajućih
društava, vojske, policije iz razloga što postoji čitav niz zakonskih propisa koji regulišu
tajnost medicinskih podatka. Posljedice gubitka podataka u zdravstvu mogu biti
poražavajući kako za pacijenta tako i za cijeli zdravstveni sistem. Glavne osobine
sigurnosti informacija su:

1. Dostupnost - kada ovlašteni korisnik (pacijent, medicinko osoblje ili po sudskom

nalogu) na zahtjev imati pristup informacijama
2. Integritet - vođenje računa o tačnosti informacije
3. Povjerljivost - informacije su dostupne samo ovlaštenim korisnicima

Da bi se postigao zadovoljavajući nivo sigurnosti podataka važno je da ih se zaštiti od

sigurnosnih prijetnji kao što su kompjuterski virusi i neovlašteni upadi u baze podataka
koji su iz dana u dan sve sofisticiraniji. Zbog toga što su organizacije svaki dan sve

12
Ministarstvo Zdravstva Kantona Sarajevo, Odluka o usvajanju akcionog plana za realizaciju strategije primjene informaciono
komunikacione tehnologije (ICT) u zdravstvu Kantona Sarajevo, ND, Sarajevo: Ministarstvo Zdravstva Kantona Sarajevo, 2009

22
ovisnije o informacijskim sistemima znači da one postaju osjetljivije na sigurnosne
propuste. U slučaju E-zdravstvenog informacijskog sistema gdje postoji velika količina
privatnih podataka postoji i veći rizik od zloupotrebe. Pacijenti žele biti sigurni da će
njihovi zdravstveni zapisi ostati povjerljivi i da će se koristiti samo u skladu s postojećim
zakonima. Važno je imati na umu da su podaci iz sistema E-zdravstva dostupni velikom
broju institucija što dovodi do pojave kvalitetnijeg pružanja zdravstvenih usluga ali i
povećava rizik od zloupotrebe. U slučaju da nije primjenjen dovoljan nivo sigurnosti
inoformacija, kroz upotrebu identifikacijskih elemenata (pristupne lozinke, pristupne
kartice, otisak prsta, kontrolisani administratorski pristup itd) cijeli zdravstveni
informacijski sistem postaje podložan neovlaštenom pristupu. U tom slučaju može doći
do čitavog niza vrsta zloupotreba medicinskih informacija.

7.2.4. Obuka medicinskog osoblja

Budući da je korištenje informacionih tehnologija u našoj zemlji rangirano kao posljednje

u usporedbi sa zemljama u regiji, te da je upotreba ICT sistema u Evropi vremenom
postala jako značajna, izuzetno je važno pravilno educirati i obučiti zdravstveno osoblje o
korištenju informacijskih sistema u pružanja usluga zdravstvene zaštite, a sve u svrhu
povećanja kvalitete zdravstvene zaštite. Važno je imati na umu da se troškovi edukacije
uključe u konstrukciji finansiranja zdravstvenih ustanova. Ako zdravstveni zaposlenici
nemaju potrebna osnovna znanja o korištenju ICT-a, svi planovi i implemantacija E-
Zdravstva nemaju svrhu.

Prvi korak u svakoj edukaciji je procijeniti trenutni nivo nečijeg znanja. Jedan od načina
kako se to može postići jeste da se provede anketa među uposlenicima. Važno je imati na
umu da se anketa koja se provodi pravilno projektuje kako bi se tačno procjenio trenutni
nivo poznavanja ICT sistema. Takođe je važno i procjeniti nivo poznavanja važnosti
sistema E -Zdravstva te utvrditi spremnost zaposlenika za prihvatanje ovih tehnologija .
Samo na taj način možemo naučiti više o stvarnom znanju zaposlenika u vezi
ICT.............................................
Drugi korak u poboljšanju ICT znanja je provođenje različitih programa edukacija:
kurseva, predavanja, on-line testiranja i slično. Kroz sve edukativne programe potrebno je
naglasiti da je glavna svrha obrazovanja poboljšati zadovoljstvo korisnika uluga -
pacijenata. Sve aktivnosti u vezi obuke i obrazovanja bi trebale biti podijeljene na
različite ciljne skupine, gdje će se pažnja usmjeriti na rješavanje pojedinačnih
problematika. Kako bi se suočili sa izazovima u ovom polju možemo koristiti iskustva i
znanja iz razvijenih zemalja u Europi. Web portali su jedan od jako korisnih alata koji su
od velike pomoći u obrazovanju i osposobljavanju kadrova. Upotrebom web portala
može se na brz i efikasan način doći do podataka o nivou znanja pojedinačnog
uposlenika. Poboljšanje osnovnog ICT znanja zaposlenika predstavlja velik posao koji
takođe treba obaviti. Za one zaposlenike koji nemaju nikakvo ili nisko znanje o ICT
važno je osigurati direktan proces učenja na način da zaposlenici imaju nastavu s
praktičnim vježbama. Kadrovi koji imaju prosječnu znanje o ICT mogao obaviti
testiranja na web portalu koji će kasnije biti pregledan od strane osoblja zaduženog za
edukaciju. Ti zaposlenici će poboljšati svoje znanje kroz sistem ukazivanja na greške koje
su napravili dok su radili evaluaciju znanja kroz web portale.

23
7.3 Povećanje kvalitete kao posljedica uvođenja sistema E-Zdravstva

Uvođenjem sistema E-Zdravstva povećava se efikasnost cjelokupnog zdravstvenog

sistema, a efikasnost je svakako važna karakteristika kvaliteta medicinske usluge.
Efikasnost je sposobnost da se ostvari najveće moguće poboljšanje u zdravstvu, uz
najniže troškove.

"Efikasnost se postiže na tri načina:

1. Skraćivanjem vremena realizacije bez posljedica po kvalitet usluge,

2. Pružanjem bolje zaštite / usluga sa istim sredstvima,

3. Postizanjem rezultata s najmanjim mogućim naporom i u najkraćem vremenu.

Analizom zahtjeva standarda i principa, efikasnost usluge može se dekomponovati na

sljedeće elemente:

• Usluge su pravovremene i isplative u postizanju željenih rezultata

Neophodno je sprovesti sljedeće aktivnosti u elementima efikasnosti usluga:

• Evidentirati i analizirati stopu planiranih i neplaniranih usluga

Usklađenost usluga s planovima i raspoloživim novcem podrazumijeva da treba:

• Usluge realizovati u skladu s individualnim i organizacionim planovima i

• budžetima
• Pokazati privrženost kvalitetu kroz stručno i finansijsko planiranje
• Definisati finansijske sporazume s drugim ustanovama
• Sprovesti evaluaciju finansijskog menadžmenta
• Uključiti pacijente u planiranje zaštite
• Godišnji budžet mora biti usklađen s poslovnim planom
• Plan rada organizacione jedinice mora biti usklađen s poslovnim planom
• zdravstvene ustanove

24
Pregled korištenja resursa mora da obuhvati:

• Pregled korišćenja resursa kao rezultat procjene upotrebe medicinskih usluga i

• postupaka
• Stopu izdavanja uputa lokalno u drugim ustanovama
• Praćenje upućivanja na dijagnostičke pretrage i propisivanja lijekova
• Ocjenu korišćenja dijagnostike
• Iskorišćenost prostornih resursa

• Apotekarsko snabdijevanje i korišćenje zaliha sa minimalnim otpadom isteklih

lijekova

• Stope upotrebe pojedinih lijekova" 13

"Opšte je poznato da na kvalitet zdravstvene usluge ne utiče samo kvalitet rada pojedinog
ljekara ili zdravstvene ustanove, već i kvalitet organizacije zdravstvenog sistema.
Utvrđeni elementi dimenzije usluga, koje treba da budu predmet pažnje, mogu poslužiti
menadžmentu u donošenju odluka koje imaju za cilj poboljšanje kvaliteta. Osnovno je da
treba implementirati standarde kvaliteta. Na taj način, zadovoljenjem tih zahtjeva,
kvalitet će se poboljšati do nivoa koji će obezbijediti kvalitetnu uslugu i zadovoljstvo
korisnika usluge.

U tom smislu vrijedno je pažnje razmotriti i uvođenje sistema menadžmenta kvalitetom

ISO 9001:2008. Iako uvođenje ovakvog jednog sistema nije tipično za javne institucije,
uvođenjem ISO 9001:2008 bi dovelo do upravljanja kvalitetom primjenom Procesnog
pristupa, kroz menadžment u svim procesima i aktivnostima promovišući kvalitet kroz
sve nivoe. Pri tome pod pojmom kvaliteta ne podrazumjeva se samo kvalitet madicinske
usluge već i druge dvije dimenzije: kvalitet poslovanja (odnosi sa klijentima -
pacijentima, dobavljačima, zakonodavstvu, široj zajednici) i kvalitet same organizacije
(odnos sa zaposlenima, radna kultura, odnos prema materijalnim resursima itd.)." 14

13
Efikasnost – važna karakteristika kvaliteta medicinske usluge, http://medicalcg.me/broj-51/efikasnost-vazna-karakteristika-
kvaliteta-medicinske-usluge (pristup 16.07.2013)

14
TQM Konsalting, ISO 9001 (QMS), http://www.tqmkonsalting.com/usluge/standardi/sistemi-
menadz menta/iso-9001.html (pristup 26.07.2013)

25
8. Zaključak

Sumarizirajući i analizirajući sve aspekte, kako pozitivne tako i negativne, nesumnjivo se

može zaključiti da je uvođenje sistema E-Zdravstva u Kantonu Sarajevo neizbježan
imperativ. Daleko najvažnija prednost i konačni cilj uvođenja sistema E-Zdravstva jeste
poboljšati zdravstvene usluge. To će se nesumnjivo postići kroz primjenu informacionih
tehnologija i pravilnom kreiranju elemenata sistema E-Zdravstva. Sama prednost
uvođenja elektronskog kartona pacijenta, gdje će svi pacijentovi podaci bit na jednom
mjestu i dostupni u svim segmentima zdravstvenog sistema u svako vrijeme ima neupitan
značaj. To će konačno ujediniti informacije o pacijentu koje su trenutno arhivirane u
papirnim kartonima u brojnim zdravstvenim ustanovama te zdravstvenim radnicima
omogućiti trenutni uvid u medicinsku dokumentaciju pojedinačnog pacijenta. Takav uvid
dalje ubrzava administrativne procedure, a liječnicima daje priliku za bolje
dijagnosticiranje i određivanje terapije što u konačnici podiže kvalitet zdravstvene usluge
za pacijenta.

Takođe jedna od najvažnijih prednosti uvođenja sistema E-Zdravstva su značajne uštede

koje će se postići u svim segmentima zdravstvene zaštite kroz smanjenje administracije.
No međutim to je samo jedan aspekt mogućnosti ostvarivanja ušteda, drugi po mom
mišlljenju i mnogo važniji je što će se svi podaci o potrošnji resursa kao što su lijekovi,
medicinski materijal i ostalo, moći kontinuirano kontrolisati, a time će se moći i strateški
djelovati u smislu pravilne i optimalne distribucije resursa. Takođe će podatke iz sistema
E-Zdravstva koristiti institucije finansijeri, u slučaju Kantona Sarajevo to je Zavod
zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo , te će se moći vršiti daljnja kontrola i donosit
odluke o strateškim pravcima finansiranja sistema zdravstva.

S obzirom da je zdravstvo danas izloženo sve većim pritiscima za pružanjem brže,

efikasnije i jeftinije zdravstvene usluge, uvođenje sistema E-Zdravstva će svako
doprinjeti postizanju tih ciljeva te građanima obezbjediti visok nivo efikasne zdravstve
zaštite.

Pored građana sistem E-Zdravstva će doprinjeti i kvalitetu upravljanja menadžerima u

zdravstvu kroz dostupnost velikog broja korisnih informacija koje se dalje mogu koristiti
za pravilnu distrubuciju kako kadrovskih tako i materijalnih resursa. Vlade regiona u
kojim bi se primjenio sistem E-Zdravstva bi takođe imali pristup velikom broju
pouzdanih informacija te bi im to pomoglo da se bolje razumiju trenutne društvene
potrebe.

26
9. Literatura

 Vlada Kantona Sarajevo, Ministarstvo Zdravstva Kantona Sarajevo,

STRATEGIJE PRIMJENE INFORMACIONO KOMUNIKACIONE
TEHNOLOGIJE (ICT) U ZDRAVSTVU KANTONA SARAJEVO,
http://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba, (pristup 24.06.2013)

 Nurse.hr, Što je to e-zdravstvo?,

http://www.nurse.hr/novosti/novosti_hr zdravstvo/stoje-to-e-zdravstvo.html
(pristup 24.06.2013)

 Agencija za statistiku BiH , Demografija i socijalne statistike,

http://www.bhas.ba/?option=com_publikacija&id=1&lang=ba
(pristup 12.07.2013)

 Statistički godišnjak FBiH 2001, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2001

 National Health Resource Account, European stability initiative, 1999 Health

Resource Accounts in Bosnia and Hercegovina,
http://www.esiweb.org/pdf/bridges/bosnia/1999report.pdf
(pristup 8.07.2013)

 Agreement on the implementation of the entity obligations from the final arbitral
award for Brčko on health care and health insurance. Sarajevo, OHR, 1999

 MODELI e-HEALTH KOMUNIKACIJE U ZDRAVSTVENOM SISTEMU

www.infoteh.rs.ba/ zbornik/2009/radovi/E-VI/E-VI-4.doc,
(pristup 15.07.2013)

 “Types of Smart Cards, “[Online document], ND, [cited 2012, July 19],
Available: http://www.idedge.com/types-of-smart-cards/,
(pristup 11.07.2013)

 eKlinika.hr – jednim klikom do povoljnije i kvalitetne zdravstvene usluge,

http://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/zdravlje_i_prehrana/eklinika-hr-jednim-
klikom-do-povoljnije-i-kvalitetne-zdravstvene-usluge---291650.html, (pristup
16.07.2013)

 Efikasnost – važna karakteristika kvaliteta medicinske usluge,

http://medicalcg.me/broj-51/efikasnost-vazna-karakteristika-kvaliteta-medicinske-
usluge (pristup 16.07.2013)

 Wikipedia, Telemedicina, http://hr.wikipedia.org/wiki/Telemedicina,

(pristup 24.07.2013)

27
 The National Acadimes Press, TelemedicineA Guide to Assessing
Telecommunications in Health Care, http://www.nap.edu/openbook.php?
record_id=5296&page=R1
(pristup 24.07.2013)

 Vlada Crne Gore, Ministarstvo zdravstva republike Crne Gore, STRATEGIJA

PRIMJENE ICT U ZDRAVSTVU, http://gov.me
(pristup 24.06.2013)

 Udruženje potrošača Tuzla - uptz.ba, Specifičnosti finansiranja zdravstvene zaštite

u BiH, Autor Sehzada Salihbašić, http://www.Nuptz.ba/index.php?
option=com_content&view=article&id=65: specifinosti-finansiranja-zdravstvene-
zatite-u-bih-sehzada-salihbai&catid=41:zdra vstvene-usluge-
pacijentima&Itemid=64,
(pristup 24.07.2013)

 TQM Konsalting, ISO 9001 (QMS),

http://www.tqmkonsalting.com/usluge/standardi/sistei-menadzmenta/iso-
9001.html
(pristup26.07.2013)

28