ZDRAVSTVENA NJEGA KIRURSKIH BOLESNIKA

1.Zadace med.sestre na kirurskom odjelu ?

-njega pacijenta,kirursko obradjivanje,previjanje operiranih pacijenata,djeljenje
terapije,asistencija doktoru,prijem i otpust pacijenta.
2.Asepsa i Antisepsa?
Asepsa je odstustvo svih mikroorganizama i bakterijskih spora na nekom predmetu i prostoru
koji nas okruzuje.Mogucnost infekcije je svedena na minimum.Dakle asepsa je pojam koji se
koristi kao pridjev nacinu rada,uveo ju je Bergman 1890 godine.Asep.meotda rada u Sali
:osoblje nosi cistu uniormu,kosa pokrivena kapom ili maramom,maske na nosu i
ustima,kaljace ili platnene natikace,operateri peru ruke toplom vodom i sapunom 10 min uz
upotrebu cetke,a onda se dezinficiraju alkoholom,asepsolom betadinom i slicno.
Antisepsa se podrazuimijeva mjere i postupke koji imaju za cilj da broj zaraznih klica sto su
dospjele na neki dio tijela ili predmet koji dolazi u dodir s tijelom svede na najmanju mogucu
mjeru odnosno da uspori njihovo djelovanje.
3.Dezinfekcija?
Predstavlja skup postupaka kojima se uklanjaju i onesposobljavaju ili unistavaju
mikroorganizmi,u toj mjeri da nisu sposobni izazvati infekciju.Imamo mehanicku
pranje,ciscenje,ribanje,struganje,fizikalnu temperatura ,isusivanje,zracenje ,hemijska
promjena hemijskih sredstava ona se provodi u ustanovama itd.
4.Sterilizacija i metode?
Sterilizacija je proces kojim se potpuno odstranjuju ili unitavaju svi mikroorganizmi i
njihove spore s predmeta, instrumenata,metode sterilizacije su suhom toplotom i vlaznom
toplotom.Suhom toplotom to je znatno sigurna metoda ,radna temperatura je 180 step a
vrijeme trajanja 60-90 min na ovaj nacin se sterilisu metalni instrumenti ali ne i gumeni i
zavojni materijal.Sterilizacija vlaznom toplotom vrsi se u aparatima koji se zovu
autoklav ,princip rada autoklava je u aparat se dovodi i pusti pregrijana vodena para od 120
step pod pritiskom od 2 atmosfere .Postupak mora trajati 30 min ,na ovaj nacin se sterilisu
zavojni materijali ,operativno polje sve slozeno u metalnim dobosima.
Sterilizacija zracenjem X gama i beta zracima ,sto se vrsi u spec.fabrikama za sterilizaciju
instrumenata za jednokratnu upotrebu.Sterilizacija na otvorenom plamenu je brzii najlaksi
metod medjutim nije u postpunosti pouzdan i ostecuje instrumente,sterilizacija kljucalom
vodom potrebno je instrumente predhodno dobro oprati i ocistiti traje oko 30 min.
5.Anafilakticki sok ?
Je sok koji je nastao usljed uzimanja lijeka najcesce pencilina ili zbog ujeda insekata.Siptomi
su crvenilo,svrbez,edem sluznice,odmah prekinuti unos lijeka th dati adrenalin jer on suzava
krvne zile .Antihistaminici lijekovi protiv alergija i kontikosteroidi.
6.Zadace sestre kod previjanja rana?
Priprema kolica na gornjoj polici sve sterilno ,setovi za previjanje ,rukavice,na srednjoj sve
cisto zavoji ,leukoplasti,na donjoj necisto:posuda za odlaganje instrumenata ukoliko se previja
u sobi zastiti sa paravanom.Uputiti bolesnika u vaznost previjanja i ukratko mu objasniti
postupak.POSTUPAK previjanja nakon pripreme prostora,bolesnika,pribora oprati
ruke.Zatim osloboditi ranu zavoja pri skidanju flastera paziti da ne ozlijedimo kozu.Odloziti
zavojni materijal u necisto otvoriti set za previjanje obuci rukavice,pincetom ili hvataljkom
uzeti gazu. .,Dezinfekija rane se vrsi sa uzduznim pokretima direktno po samom rezu od
vrha prema dolje.Ako bolesnik ima vise rana svaka se dezinficira posebno,prekriti ranu
sterilnim tupferom ili gazom.
7.Njega bolesnika poslije operacije?
Sestra mora namjestiti krevet (zastitna guma ,platno,cist carsaf,uzglavlje spusteno na
nize.Bolesnik dolazi iz operacione sale vec budan ali ako nije potrebno postaviti ga

horizontalno,glavom okrenutom u stranu.Sestra mora stalno biti uz pacijenta ,promatrati

njegove vitalne funkcije,voditi paznju o eventualnom nastanku post operativnog soka,mora
na vrijme uociti cijanozu.
8.Postoperativne komplikacije?
-Povisena tjelesna temperatura ,promjena pulsa,povracanje,dilutacija,stucanje,krvarenje itd.
9.Komplikacije dugog lezanja?
Dekubitus,tomboza,nesvjestica,respiratorne komplikacije i kontrakture .Zadaca sestre je da
na vrijeme prepozna rizicne cimbenike i pravilno primjeni mjere za sprecavanje,odrzavanjem
osobne higijene uz kupanje masazu mjesta koja su pod najcescim pritiskom
( zatiljak,lopatica,trtica,bokovi,gluteusi,i pete) te mjenjanjem polozaja bolesnika u krevetu
sprecava dekubitus.Tromboza se sprijecava vjezbe disanja,promjene polozaja,poboljsanje
cirkulacije,aktivne i pasivne vjezbe.Nesvjestica se sprijecava prilikom ustajanja iz kreveta
sestra savjetuje bolesnika da sjedne na rub sa spustenim nogama te da ga potice na
razgibavanje.Kontrakture se preveniraju pravilnim polozajem bolesnika u krevetu.Bolesnik
lezi u krevetu na ledjima u prirod.polozaju noge odmaknute od tijela,podlaktice ispuzene
prsti razmaknuti,potkoljenice ispruzene stopalo u srednjem polozaju.
10.Priprema bolesnika za operacc.zahvat?
Psihicka priprema ,lab.priprema,klinicka priprema,medikamtozna,fizickosanitarna na dan uoci
opracije.Psihicka priprema(razgovor sa pacijentom pristanak na operaciju,upoznavanje sa
ishodom),lab.prip- rh-faktor,krvna grupa,KKS,SE,urin.klinicka slika-EKG,RTG,po potrebi
UZ i CT medikamentozna sanirati pos.oboljenje na dan uoci operacije se vadi krv,doza
krvi,dijeta,pratiti promjene u toku noci.Na dan se provjerava da li je doslo do promjena
pregleda da li je krv spremna,te uopzoriti pacijenta da skine protezu i ostali nakit.
11.Zadace sestre u jedinici intenzivne njege?
Medicinske sestre u jed.int.njege vrse intenzivnu zdr njegu vitalno ugrozenih osoba pracnje
i nadzor kroz 24h.Ako pacijent ima respiratorn redovno ga nadzirati uz vece navedene ostale
duznosti su njega usne supljine , prevencija dekubitusa,palsiranje karlice,urinarnog katetera
podjela th ishrana ukoliko pacijent ima N.S.
12.Sprecavanje intrahopsitalnih infekcija?
Su infekcije koje su nastale unutar bolnice.Sprijecavanje epidomoloskii nadzor zatim
kontunirani nadzor nad osobljem ,bolesnicima bolnickom sredinom,sterilnost instrumenata
zatim prekomjerna upotreba antibiotika moze dovesti do I.F znaci izbjegavati prek upotrebu
antibiotika.
13.Zadace sestre kod primjene transfuzije krvi ?
-priprema bolesnika(fizicki,psihicki) vadje nje uzorka krvi,ispisati naljepnicu na
epruvaeti,uputnicu za odredivanje krve grupe i interakcije,pripremiti pribor i
uputnicu,priprema krvi i pribor za transfuziju,provjeriti podatke,pregledati da li je vrecica
ostecena.Izvodenje zahvata dovesti pribor u bolesnicku sobu,indentificirati podatke o
bolesniku ,davatelju pripremiti bolesnika uvesti transfuziju ostati uz bolesnika prvih 10 min
davanja po zavrsteku izvaditi nastavak iz kanile naljepnicu sa vrecice nalijepiti na temp
listu,krv kada se nosi sa transfuzije ne smije se pretresati niti prevrtati tokom trasnfuzije ne
daju se lijekovi.
14.Njega bolesnika sa drenom?
DRENAA je postupak kojim se omoguuje izlaenje tekueg sadraja iz rana, gnojnog
arita, tjelesnih upljina. pomou drena, sonde ili katetera omoguuje se odstranjivanje krvi,
sekreta i raspadnutih produkata iz kirurke rane i tjelesnih upljina. tekui sadraj je krv,
sukrvica, gnoj, crijevni sadraj, eluani sadraj, urin, u, dren se postavlja na najniem
dijelu rane koja se drenira. indikacije za drenau: Apsces, flegmona, inficirane rane, inficirane
tjelesne upljine, primarno obraene kirurke rane sa stvaranjem vee koliine seruma,
ozljede prsnog koa, drenaa trbune upljine razlikujemo aktivnu i pasivnu drenau.

Aktivna drenaa: REDON DREN funkcionira na naelu negativnog tlaka, primjenjuje se

kod operacije dojke, titnjae kotanih operacija, hernije Drenaa se vri pomou boce s
niskim negativnim tlakom. Osim to odstranjuje sekret iz rane, pridonosi sljepljivanju rubova
rane i cijeljenju. Oekuje se 100-200ml sukrvice tijekom 2-3 dana.Pasivna drenaa:
NAZOGASTRINA SONDA
URINARNI KATETER
ABDOMINALNI DREN
LAVICA
GAZA
Nazogastrina sonda drenira se eludac. Sonda na kirurgiji znai nita na usta. Sadraj je
ute boje, a ako nije u redu moe biti retencija, krv, fekalije..
Urinarni kateter drenaa mjehura. Mjeriti diurezu, gledati boju, uzimati uzorke za analizu..
Abdominalni dren ima vie otvora, fiksiran je konim avom. Normalno se skuplja
sukrvav sadraj (tkivna tekuina) u urinarnu vreicu do 250 ml tijekom cijele drenae. Vadi se
2.-3. postoperativni dan, ovisno o koliini izdreniranog sadraja. Patoloki sadraj je krv,
gnoj, crijevni sadraj Ukoliko na abdominalni dren ide patoloki sadraj, dren se ne vadi
ve ostaje dok se stanje ne popravi, a ponekad se dren skrauje pa ga tada treba osigurati
iglom sigurnosnicom.
Lavica je gumena trakica 1-2 cm irine i do 20 cm duine. Koristi se kod gnojnih rana koje
imaju dno. Postavlja se s ciljem da se rana ne slijepi te da se po njoj gnoj slijeva iz rane a
sadraj se skuplja u gazu.
Drenovi s odreenom namjerom : T dren, Blau
Zadae sestre kod pasivne drenae: promatranje bolesnika, kontrola boje i koliine
sadraja, pratiti ima li drenaa prirodan pad, redovita promjena vreice za skupljanje sadraja
i biljeenje izmjerenog na temperaturnu listu.