Dozvoljene formule za kolegij Gospodarska matematika

Razlomci b odreduje koliko puta se promijeni vrijednost pojave ako se x

poveća za 1. Uz b vezujemo i pojam stope rasta/pada s,

a c a·d+b·c Ako je b > 1 s = (b − 1) · 100%, stopa rasta,

zbrajanje + =
b d b·d Ako je b < 1 s = (1 − b) · 100%, stopa pada.
a c a·d−b·c 0
oduzimanje − = b =1 b1 = b
b d b·d
a c a·c bx · by = bx+y bx /by = bx−y
množenje · = (b x y
) = bx·y −x
b√ = 1/bx
b d b·d √
b = b1/x b = by/x
x x y
a c a·d
dijeljenje : = a · bx = (a · b)x
x
a /bx = (a/b)x
x
b d b·c

Postoci Jednostavni kamatni račun

x
Oznaka: x% = = 0,01 · x. Neka su C - cjelina, D - dio, x - C0 - početni iznos kapitala, Cn - krajnji iznos kapitala, p -
100 godišnji kamatnjak, n - vrijeme ukamaćivanja (u godinama)
koliko posto cjeline ima dio D.
³ ´
n·p
D Cn = C0 1 + (1)
Osnovna formula x= · 100. 100
C
n·p
Za naći x% od C koristimo formulu C · x/100. K = C0 = Cn − C0 (2)
100
Ukoliko je vrijeme trajanja ukamaćivanja zadano u danima (d),
100 − x a kamatnjak je opet godišnji (p), formule (1) i (2) postaju (en-
Smanjenje C za x%: ·C
100 gleska metoda, u slučaju prijestupne godine u nazivniku je 36600
100 + x umjesto 36500) ³ ´
Povećanje C za x%: ·C d·p
100 Cn = C0 1 + (3)
36500
Ako nas zanima cijena prije uvećanja/smanjenja (SC) za x d·p
posto, a znamo novu cijenu (N C) koristimo formule: K = C0 = Cn − C0 (4)
36500
100
SC = N C N C poslije uvećanja za x% Račun mjenica
100 + x
100 C - nominalna vrijednost mjenice, V - vrijednost po kojoj se
SC = N C N C poslije smanjenja za x%
100 − x mjenica prodaje, d - broj dana od/do dana dospijeća mjenice, p
- godišnji kamatnjak (diskont).
Struktura pojave Ako se mjenica prodaje prije datuma dospijeća tada su gornje
Izračunati kako povećanje/smanjenje cijene jednog/više dijelova veličine povezane formulom (pretpostavljamo englesku metodu)
utječe na cijenu cjeline. Za izračun nove, uvećane/smanjene ³ ´
d·p
cijene pojedinog dijela koristimo formule iz postotnog računa V =C · 1− , (5)
36500
(“Smanjenje C . . .” ili “Povećanje C . . .”). Zbrojimo nove cijene
a za V se još koristi izraz diskontirana vrijednost. Ukoliko se
dijelova (N C) i usporedimo ih sa zbrojem starih cijena dijelova
mjenica prodaje nakon datuma dospijeća tada su gornje veličine
(SC) pa odredimo povećanje/smanjenje u postocima pomoću
povezane formulom
formule
³ ´ ³ ´
d·p
NC V =C · 1+ . (6)
x= − 1 · 100 N C > SC, povećanje cijene cjeline 36500
SC
³ ´ Eventualnu provizije obračunavamo na diskontiranu vrijednost i
NC
x= 1− · 100 N C < SC, smanjenje cijene cjeline to prije odbijanja (eventualnih) troškova.
SC

Funkcije Potrošački kredit

Linearna funkcija: f (x) = a + b · x. C - iznos potrošačkog kredita, p - postotak udjela u gotovini,
Broj a predstavlja vrijednost linearne funkcije kada je x = 0. P - udjel u gotovini, C1 - stvarni iznos kredita, k - kamatni
Broj b predstavlja smjer linearne funkcije, ako je b > 0, funkcija koeficijent, K - ukupne kamate, C2 - ukupno dugovanje, m -
je rastuća, a ako je b < 0, onda je padajuća. Takoder, b pred- broj mjeseci na koje je kredit odobren, R - mjesečna rata, q -
stavlja vrijednost za koju se linearna funkcija promijeni kada se godišnji anticipativni kamatnjak.
x uveća za 1. Formule koje povezuju gore spomenute veličine:
Logaritamska funkcija: f (x) = logb x. p
logb x - logaritam po bazi b od x, broj koji govori na koji ekspo- P = C· ,
100
nent treba podići bazu b da dobijemo x. Ako je b = 10 pišemo C1 = C − P,
samo log x, a ako je b = e, onda pišemo ln x.
(m + 1) · q
k = ,
logb 1 = 0 logb b = 1 24
logb (x · y) = logb x + logb y logb (x/y) = logb x − logb y k
√ K = C1 · ,
logb xn = n · logb x
log x
logb n x = nb 100
logb bx = x b logb x
=x C2 = C1 + K,
log x
logb x = loga b C2
a R =
m
³ ´ ³ ´
Eksponencijalna funkcija: f (x) = a · bx . p k
C2 = C · 1 − · 1+ .
Broj a je vrijednost eksponencijalne funkcije za x = 0. Broj 100 100

1
Dozvoljene formule za kolegij Gospodarska matematika

Složeni kamatni račun Derivacija kompozicije funkcija:

C0 - početna vrijednost kapitala (glavnica), Cn - krajnja vrijed- (f (nešto))0 = f 0 (nešto) · nešto0
nost kapitala nakon n razdoblja ukamaćivanja uz jednaki kamat-
njak, n - broj razdoblja ukamaćivanja, r - dekurzivni kamatni Elastičnost: y je funkcija od x. Elastičnost y u ovisnosti od x
koeficijent za razdoblje ukamaćivanja, r = 1 + p/100, p - nomi- je
(
nalni kamatnjak. < 1, neelastična
x 0
Cn = C0 · rn . (7) Ey,x = y , |Ex,y | = 1, jedinično elastična
y
Obratite pažnju na odnos izmedu razdoblje u kojem vrijedi nom- > 1, elastična.
inalni kamatnjak i razdoblja ukamaćivanja. Ako se kamatnjak ti- Postupak za ekstrem funkcije f (x).
jekom razdoblja mijenja, formulu (14) primjenjujemo uzastopno 1. Nadi derivaciju funkcije f (x).
na razdoblja gdje je kamatnjak jednak.
Periodičke uplate: Za slučaj n periodičkih jednakih uplata 2. Nadi sve točke x∗ takve da je f (x∗ ) = 0.
u iznosu R, početkom razdoblja, imamo da je njihova konačna 3. Odaberi a, b blizu x∗ , a < x∗ < b
vrijednost na kraju n-tog razdoblja
4. Ako je f 0 (a) < 0 i f 0 (b) > 0, u x∗ je lokalni minimum
rn − 1 5. Ako je f 0 (a) > 0 i f 0 (b) < 0, u x∗ je lokalni maksimum
R·r· . (8)
r−1
Realna vrijednost: realna (sadašnja vrijednost) iznosa Cn , n Razno
razdoblja u budućnosti, je
Rješavanje kvadratne jednadžbe a · x2 + b · x + c = 0. Rješenja
C0 = Cn /rn postoje ako je b2 − 4 · a · c ≥ 0 i iznose
√ √
Račun zajmova −b + b2 − 4 · a · c −b − b2 − 4 · a · c
x1 = i x2 = .
2·a 2·a
Osnovni princip: zbroj realnih vrijednosti anuiteta u trenutku
isplate zajma treba biti jednak iznosu zajma.
Formule vrijede za slučaj da tijekom cijelog razdoblja otplate
zajma imamo jednake anuitete i kamatnjak. A - anuitet (rata),
C0 - iznos zajma, r - dekurzivni kamatni koeficijent za razdoblje
trajanja jedne rate, n - broj rata. Izračun anuiteta,
rn (r − 1)
A = C0 . (9)
rn − 1
Ostatak duga (Ck ), nakon što smo otplatili k rata,

rn−k − 1
Ck = A . (10)
rn−k (r − 1)
Ostatak duga (Ck ), ako zajam vraćamo unaprijed dogovorenim
ratama veličine B, a otplatili smo k rata,
rk − 1
Ck = C0 − B . (11)
rk (r− 1)
Kamata K je razlika izmedu iznosa novca koji smo vratili i koji
smo posudili.

Derivacije
Derivacije osnovnih funkcija

f (x) f 0 (x) f (x) f 0 (x)

konst. 0 ax ln a · ax
x 1 1
ln x
xn n · xn−1 x
1
ex ex lna x
x · ln a
Ne zaboravite:
1 1 √ √
= x−1 , n = x−n , x = x1/2 , m xn = xn/m .
x x
Pravila deriviranja:
(f (x) + g(x))0 = f 0 (x) + g 0 (x),
(f (x) − g(x))0 = f 0 (x) − g 0 (x),
0
(f (x) · g(x)) = f 0 (x) · g(x) + f (x) · g 0 (x)
µ ¶
f (x) f 0 (x) · g(x) − f (x) · g 0 (x)
=
g(x) (g(x))2
(c · f (x))0 = c · f 0 (x) (c - konstanta)