Filozofski fakultet

Studijski program : Pedagogija

Akademska godina : 2016/17

PRAKTIKUM IZ STRUKTURE I ORGANIZACIJE VOR-A U

ŠKOLI

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 IDEJNA SKICA GODIŠNJEG PROGRAMA RADA ŠKOLE

1.1 Uvodne napomene

1.2 Čime se karakteriše prethodna školska godina

1.3 Čemu treba posvetiti pažnju u narednoj školskoj godini

2. Osnovni podaci o školi

3.1 Uspjeh učenika u prethodnoj školskoj godini

3.2 Vladanje učenika u prethodnoj školskoj godini

4.1 Podaci o radnicima

4.2 Nedostatak nastavnog kadra

5. Školski proctor

6. Podaci o kabinetima

7. Spisak odjeljenja i odjeljenskih starješina

8. Broj učenika u odjeljenjima

9. Nedeljni fond sati redovne nastave po predmetima i razredima

10. Ostale vrste nastave

10.1 Dodatna nastava

10.2 Dopunska nastava

10.3 Pripremna nastava

11. Učeničke organizacije i udruženja

12. Sekcije

12.1 Naučno-predmetno područje

12.2 Kulturna-zabavna područja

12.3 Sportsko-rekreativna područja

12.4 Radno-proizvodne sekcije

13. Strani jezici

14. Stručni aktivi

15. Program izleta i ekskurzija

16.1 Program rada nastavnog vijeća

16.2 Program rada direktora

16.3 Program rada pomoćnika direktora

16.4 Program rada psihologa

16.5 Program rada pedagoga

17. Podaci o učenicima za cijelu školu

18. Podaci o učenicima sa smetnjama u psihofizičkom razvoju

19.1 Nacionalna struktura učenika

19.2 Nacionalna struktura radnika

20. Broj zastupljenih časova po odjeljenjima

21. Podjela predmeta i časova na nastavnike

22. Zagrijavanje školskog prostora

23. Podaci o radnicima

Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

MODEL ORJENTACIONOG PLANA RADA ŠKOLE U PRIRODI

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 MODEL ORJENTACIONOG PLANA RADA ŠKOLE U PRIRODI

OŠ: “Aleksa Šantić” Banja Luka

UČENICI KOJI UČESTVUJU U ŠKOLI U PRIRODI: Učenici petog razreda

MJESTO IZVOĐENJA: Jahorina

VRIJEME REALIZOVANJA: Početak juna 2017.godine

SMJEŠTAJ: Hotel Kristal

CILJ VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA: Cilj poboljšanje zdravlja i fizičkih i funkcionalnih

sposobnosti, zdravstvene kulture i higijenskih navika, osamostaljivanje, sticanje novih i

proširivanje ranije stečenih znanja putem neposrednog posmatranja i doživljavanja u prirodi.

ZADACI:

Obrazovni zadatak: podsticanje stvaralačkog ponašanja, upoznavanje kulturno-istorijskih

znamenitosti, prirodnih i drugih karakteristika kraja.
Razvojni zadatak: razvijanje sposobnosti za sadržajno korištenje slobodnog vremena, razvijanje
radoznalosti za pojave i događaje oko nas, razvijanje osjećaja za muziku i izvođenje.
Vaspitni zadatak: svijest o važnosti odnosa u kolektivu, sposobnost samostalnog staranja o sebi,
svijest o važnosti kulturnog ponašanja.
OBLICI VASPITNO OBRAZOVNOG RADA: Frontalni, individualni i grupni

METODE VASPITNO OBRAZOVNOG RADA: Metoda ilustracije, metoda rada na tekstu,

metoda pisanih radova, metoda nastavnog razgovora i metoda usmenog izlaganja.

1. dan

06:30 – 13:00 Putovanje sa kraćim pauzama

13:00 – 14:30 Dolazak u hotel, smještaj i ručak

14:30 – 15:00 Kultura ponašanja, higijena ( ponašanje za vrijeme boravka u hotelu)

15:00 – 17:00 Šetnja po Jahorini i razgledanje prirodnih ljepota

17:00 – 18:00 Slobodno vrijeme, igra i razonoda

18:00 – 19:00 Prezentacija pod nazivom “ Jahorina- mitsko mjesto neobuzdane prirodne radosti”

19:00 – 20:00 Večera

20:00 – 21:30 Zabavni program- veče imitacija

21:30 Odlazak na spavanje

2. dan

7:30 - 8:00 Ustajanje, lična higijena i namještanje kreveta

8:00 - 8:30 Jutarnja gimnastika

8:30 - 9:30 Doručak

9:30 – 12:00 Nastavne aktivnosti

Razgovor o vodama ( potoci i rijeke koje su učenici vidjeli u dolasku na Jahorinu)

Pronalaženje kruga i uglova u prirodi – panj krug, ugao na cjepanici, listu idg.

12:00 – 13:00 Radionica- osjećanja i raspoloženja

13:00 – 14:00 Ručak

14:00 – 17:00 Zajednički izlet u prirodu ( zdravlje i ishrana, pjevanje pjesama..)

17:00 – 19:00 Fizičke aktivnosti: trčanje na 50 metara, skok u dalj i skok u vis, igre loptom…

19:00 – 20:00 Večera

20:00 – 21:30 Igra zapjevajmo, zaigrajmo – ko će bolje otpjevati, odsvirati

21:30 Odlazak na spavanje

3. dan

7.30-8.00 Ustajanje, lična higijena i namještanje kreveta

8.00-8.30 Jutarnja gimnastika

8.30-9.30 Doručak

9:30 – 12:00 Nastavne aktivnosti

Ilustrovanje dogadja i doživljaja po izboru učenika (sa zajedničkog izleta)

Prošlost Jahorine ( tekstovi, fotografije, legende, pjesme…)

Medjusobne veze ( analiza pozitivnih i negativnih karaktera)

12:00 – 13:00 Slobodne aktivnosti, igra i razonoda

13:00 – 14:00 Ručak

14:00 – 15:00 Fizičke aktivnosti ( Igre za razvijanje spretnosti, koordinacija, ravnoteža snage)

15:00 – 17:00 Organizovanje sportskih takmičenja u nogometu i atletici

17:00 – 17:45 Užina i odmor

17:45 – 19:00 Eko radionica ( zaštita životne sredine, sječa šuma i pošumljavanje)

19:00 – 20:00 Večera

20:00 – 21:30 Zabavni program ( slušanje prigodne muzike, pjevanje pjesama, ples, pidžama

parti)

21:30 Odlazak na spavanje

4. dan

7.30-8.00 Ustajanje, lična higijena i namještanje kreveta

8.00-8.30 Jutarnja gimnastika

8.30-9.30 Doručak

9:30 – 12:00 Nastavne aktivnosti

Pisanje pisama i razglednica

Životne zajednice karakteristične za sredinu u kojoj se nalaze: šume, njive, pašnjaci, vrste biljnog

i životinjskog svijeta

12:00 – 13:00 Šetnja ( branje gljiva, ljekovitog bilja i bobičastog voća)

13:00 – 14:00 Ručak

14:00 – 17:00 Logorovanje u prirodi ( Obuka o pravljenju ložišta, orjentaciji u prirodi, ishrani u

prirodu…)

17:00 – 18:30 Pripremanje kulturno zabavnog programa

18:30 – 19:00 Odmor i igra

19:00 – 20:00 Večera

20:00 – 21:30 Kulturno zabavni program ( maskembal, kviz znanja )

21:30 Odlazak na spavanje

5. dan

7.30-8.00 Ustajanje, lična higijena i namještanje kreveta

8.00-8.30 Jutarnja gimnastika

8.30-9.30 Doručak

9.30-13.00 Slobodne aktivnosti i dodjela nagrada za sportska takmičenja

13.00-14.00 Ručak

14:00 – 15:00 Odmor i pakovanje stvari

15:00 Povratak u Banja Luku

Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

MODEL ORIJENTACIONOG PLANA AKTIVNOSTI UČENIKA

U PRODUŽENOM BORAVKU

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 MODEL ORIJENTACIONOG PLANA AKTIVNOSTI UČENIKA PRODUŽENOM
BORAVKU
(III razred)

Ponedeljak

VRIJEME AKTIVNOSTI
12.35 – 13.20 Odmor, ručak, razonoda
Nastava prema odjeljenskom
rasporedu(vannastavne aktivnosti), kreativne
13.20 – 14.05 radionice dva puta sedmično (sekcija iz
Engleskog jezika)
14.05 – 14.50 Različiti sadržaji u skladu sa etičkim i
moralnim principima
14.50 – 15.30 Odmor, razonoda, kreativne radionice
15..30 – 15.50 Unapređenje kvaliteta učeničkih znanja
16.00 Odlazak kući

Utorak

VRIJEME AKTIVNOSTI
12.35 – 13.20 Odmor, ručak, razonoda
Nastava prema odjeljenskom rasporedu,
13.20 – 14.05 kreativna radionica
14.05 – 14.50 Socijalizacija (gledanje crtanog filma)
14.50 – 15.30 Odmor, razonoda, vrijeme za igru
15..30 – 15.50 Engleski jezik kroz igre
16.00 Odlazak kući

Srijeda
VRIJEME AKTIVNOSTI
12.35 – 13.20 Odmor, ručak, razonoda
13.20 – 14.05 Takmičenje u igri: Između dvije vatre
14.05 – 14.50 Igra: Reci riječ suprotnog značenja
14.50 – 15.30 Odmor, razonoda
15..30 – 15.50 Kviz znanja
16.00 Odlazak kući
Četvrtak
VRIJEME AKTIVNOSTI
12.35 – 13.20 Odmor, ručak, razonoda
Nastava prema odjeljenskom rasporedu(
13.20 – 14.05 likovna umjetnost )
14.05 – 14.50 Igra plastelinom na temu : Proljeće
14.50 – 15.30 Odmor, razonoda, vrijeme za igru
15..30 – 15.50 Sport i rekreacija “Igra žmirke”
16.00 Odlazak kući

Petak
VRIJEME AKTIVNOSTI
12.35 – 13.20 Odmor, ručak, razonoda
Ekologija (zajednički razgovor učitelja i
13.20 – 14.05 učenika o zaštiti životne sredine)
14.05 – 14.50 Kultura govora i izražavanja (Sastavljanje
rečenica)
14.50 – 15.30 Odmor, razonoda, vrijeme za igru
15..30 – 15.50 Slaganje slagalica
16.00 Odlazak kući
Filozofski fakultet

Studijski program : Pedagogija

Akademska godina : 2016/178

GODIŠNJI PROGRAM RADA ODJELJENSKOG STARJEŠINE

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 GODIŠNJI PROGRAM RADA ODJELJENSKOG STARJEŠINE

Odjeljenski starješina vodi odjeljenje najkraće tokom jedne školske godine, a najduže tokom
četiri. Zahvaljujući svojim stručnim i pedagoškim znanjima, kao i karakteristikama ličnosti,
može da obavlja vrlo složene i odgovorne poslove i zadatke.
Odjeljenski starješina obavlja tri grupe poslova:
1) Organizaciono vođenje odjeljenja;
2)Pedagoško vođenje odjeljenja
a) rad sa učenicima
b) rad sa roditeljima
3)Administrativno vođenje odjeljenja

SADRŽAJ RADA Razredi u kojima

će se sadržaji
realizovati
SEPTEMBAR
1. Upoznavanje sa učenicima, školski calendar, raspored časova I
2. Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom I, II, III, IV
3.Sada sam učenik I, II, III, IV razreda-moji utisci I, II, III, IV
4.Izbor rukovodioca odjeljenske zajednice ( predsjednik, blagajnik.. ) I, II, III, IV
5.Anketa o bezbjednosti I
OKTOBAR
1.Moja škola- želje i očekivanja I
2.Tema po izboru učenika I,II,III,IV
3.Kako iskoristiti slobodno vrijeme? I,II,III,IV
4.Poslije ekskurzije- analiza, sugestije IV
NOVEMBAR
1.Pomoć mlađim učenicima IV
2.Uspjeh na kraju prvog tromjesečja I,II,III,IV
3.Mjere za poboljšanje uspjeha II,III,IV
4.Radionica- Ne dam svoje zdravlje I,II,III,IV
5.Roditeljski sastanak I,II,III,IV
6.Planiranje novogodišnje humanitarne akcije
DECEMBAR
1.Svijet bez nasilja- radionica I, II
2.AIDS- šta u stvari znam o tome I, II, III, IV
3.Tema po izboru učenika I
4.Kraj prvog polugodišta I, II, III, IV
FEBRUAR
1. Analiza rezultata ostvarenih u prvom polugodištu i mjere za poboljšanje II,III,IV
uspjeha i discipline
2.Konflikti i načini rješavanja I,II,III,IV
3.Radionica o drogama I,II,III,IV
4.Školski proctor očuvanje I,II,III,IV
5.Saznanja o najnovijim naučnim i tehničkim dostignućima kod nas i u IV
svijetu
MART
1.Obilježavanje međunarodnog dana žena 8.marta I,II,III,IV
2.Zeleni svijet- radionica I, II, III, IV
3.Priprema za studiranje- prezentacija fakulteta, prof. orijentacija III, IV
4.Film, muzika- po izboru učenika I, II, III, IV
5.Tema prema izboru učenika II, III, IV
APRIL
1.Sportski dan I, II, III, IV
2. Dobrovoljno davanje krvi III, IV
3.(Ne)poželjno oblačenje I, II, III, IV
4.Vicevi, muzika, imitacije I,II,III,IV
MAJ
1.Predrasude i kako ih savladati I, II, III
2.Uspješnost učenika na takmičenjima, pohvale i nagrade I,II,III,IV
3.Isti, a drugačiji I,II
4.Kraj školske godine IV
JUN
1.Analiza rada i uspjeha I,II,III
2.Sugestije i prijedlozi za sledeću školsku godinu I,II,III
3.Kraj školske godine I,II,III
Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

MODEL PISMENE PRIPREME ZA VASPITNI RAD U

ODJELJENSKOJ ZAJEDNICI
(I-V ) RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 MODEL PISMENE PRIPREME ZA VASPITNI RAD U ODJELJENSKOJ ZAJEDNICI
(I-V ) RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

Razred: I
Nastavni predmet: VROZ
Nastavna jedinica:Učiti ili igrati se
Tip časa:Obrada
Inovativni model vaspitno-obrazovnog rada:Radionica
Cilja časa je da pomogne učenicima da razrješe lažnu dilemu „učiti ili igrati se“. Djeca
često suprostavljaju učenje i igru. Tome najviše doprinose njihovi roditelji koji često radikalizuju
ovu dilemu. Uz tu vrstu kongitivne uslovljenosti djeca dolaze u školu. Učenje doživljavaju kao
muku i odricanje a igru kao zadovoljstvo. Na taj način učenje postaje nešto što djete svrstava u
„roditeljske vrijednosti“ a igru doživljava kao vlastite vrijednosti. Međutim, i učenje može biti
igra, i kroz igru se uči. Ova radionica treba da pomogne djeci u razrješavanju ove dileme. Cilj je
da djeca dođu do zaključka da je najbolje spojiti igru i učenje.

ZADACI VASPITNO OBRAZOVNOG RADA:

Obrazovni: usvajanje osnovnih znanja o učenju i igri, da učenici trajno zapamte da je

najbolje spojiti igru i učenje.
Razvojni: primjena stečenih znanja o učenju i igri,da navedu primjer kada učenje moze biti
igra.
Vaspitni: razvijnanje svjesti o značenju učenja i igri,da donesu zaključak da je najbolje
spojiti igru i učenje

Oblici v-o rada:Frontalni, grupni

Metode v-o rada: metoda nastavnog razgovora,metoda ilustracije.
 Organizacija, tok i struktura vaspitno-obrazovnog rada

Uvodne radioničke aktivnosti(10 min.):

Nastavnik sa učenicima vodi frontalnu diskusiju na temu učenja i igre. Kao podsticanje za
aktivno učešće nastavnik navodi niz pitanja kao što su:
- Neka digne ruku onaj ko voli da se igra.
- Neka digne ruku onaj ko ne voli da uči.
- Zašto ljudi ne vole učenje?
- Da li djeca uče zato što to mama i tata traže?
- Šta bi bilo da ne učimo? A šta bi bilo da djeca uče zato što to vole raditi?
- Da li učimo za sebe ili za mamu i tatu?

Nastavnik najavljuje sledeći korak.

Glavne radioničke aktivnosti(25 min.):

Grupe formiramo na taj način što na određenom broju papirića nacrtamo različite
figure i papirice stavljamo u šešir. Svaki učenik izvlači po jedan papirić i u zavisnosti od
sličice pridružuje se određenoj grupi. Ukupan broj grupa je 4,a u svakoj grupi je po 6
članova. Nakon toga svaka grupa dobija materijal i krakta upustva za rad.

Grupni rad učenika

Prva grupa dobija plastične tanjirice na kojima treba da naprave rodu, i da odgovore na
3 pitanja.
1. Opišite rode?
2. Gdje zive rode?
3. Koliko godina žive rode?

Druga grupa dobija makaze i papir u boji,treba da naprave buba maru, i da odgovore na
3 pitanja?
 1. Kako izgledaju buba mare?
2. Čime se hrane ?
3. Šta rade tokom cijele godine?

Treca grupa dobija papir u boji i ljepilo da bi napravili buket lala, i odgovore na 3
pitanja:
1 koje lale cvjetaju od marta do juna?
2. Koje boje lale mogu biti?

Cetvrta grupa dobija ljepak,boju i karton da bi napravili proljećne zivotinje. I odgovore na

3 pitanja?
1. Nabrojte proljećne životinje?
2. Zbog čega se one razlikuju od drugih životinja?
3. Životinje koje napravite u koju vrstu spadaju?

Završne radioničke aktivnosti (10 min.):

Svaka grupa izlazi pred tablu i pokazuju sta su napravili, i odgovaraju na svoja pitanja.
Poželjno je da sudjeluju svi članovi grupe.
Nastavnik kratko rezimira gradivo i sa učenicima nastavlja aktivno učešće iz prvog koraka
sa ciljem da izvede zaključak: Najbolje je spojiti igru i učenje! Dajemo im slobodu da iznesu
svoje mišljenje da si su im se aktivnosti i ovaj novi način rada za njih, dopali ili nisu, i da kažu
šta su naučili iz današnjih aktivnosti.
Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

MODEL PISMENE PRIPREME ZA VASPITNI RAD U

ODJELJENSKOJ ZAJEDNICI
(VI-IX ) RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 MODEL PISMENE PRIPREME ZA VASPITNI RAD U ODJELJENSKOJ ZAJEDNICI
(VI-IX ) RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

Razred: VII
Nastavni predmet: VROZ
Nastavna jedinica: Vrijednosti kojima težim u životu
Tip časa: Obrada novog gradiva
Inovativni model vaspitno-obrazovnog rada: Grupni rad

Cilj vaspitnog rada: Poticanje učenika na uočavanje pravih, istinskih vrijednosti kojima bi
trebali da teže kako bi im život imao određeni smisao.

Zadaci:
Vaspitni: upoznavanje učenika sa vrstama vrijednosti, njihovim značajem u životu,kao i
dobijanjem boljeg uvida u vrijednosti kojima oni teže;
Razvojni- razvijanje pozitivnih karakternih osobina ličnosti, samopoštovanja i poštovanja
drugih,
Obrazovni- formiranje kritičkog mišljenja, jačanje aktivnosti učenika

Oblici vaspitnog rada:

Frontalni, individualni i grupni

Metode vaspitnog rada:

Usmenog izlaganja, razgovora, ilustracije

Organizacija, tok i struktura radionice

Uvodne radioničke aktivnosti:

Danas ćemo govoriti o vrijednostima kojima čovjek treba da teži, da bi njegov život imao
određeni smisao.
Glavni dio časa:
Pitam učenike:
Šta vam prvo padne na pamet kada se spomene riječ vrijednost?
(nešto što je trajno, što vrijedi, što je skupo, ...)
Pod pojmom vrijednosti podrazumijevamo stavove, stvari, predmete, radnje koje se u relaciji sa
čovjekom javljaju kao instrumenti za ostvarenje ljudskih potreba, ciljeva, nada.
Vrijednosti predstavljaju nešto za čim se teži, u čemu se nalazi radost, ono što čovjeka usrećuje,
izgrađuje i oplemenjuje.
Tako imamo različite vrste vrijednosti.

Da li znate koje vrste vrijednosti imamo?

Dakle, razlikujemo materijalne i duhovne vrijednosti.

Koje su to materijalne vrijednosti?

(Novac, skupocjene stvari,...)
Materijalne vrijednosti su vrijednosti koje su vezane uz tjelesni život i razvoj ljudskog bića. To
su vrijednosti koje su čulno opipljive tj. materijalizirane, kao što su lijepa kuća, auto, slika,
hrana, novac, itd. One osiguravaju održavanje života.

Spomenuli smo i duhovne vrijednosti.

Šta mislite kakve su to duhovne vrijednosti?
Duhovne vrijednosti su nezavisne od predmeta i odvojene su od svega što postoji materijalno.
One leže u opštem biću ljudske svijesti. To su npr. istina, dobrota, ljepota, ljubav, pravda.
Na tabli napišem koje su materijalne, a koje duhovne vrijednosti.

Ko najprije utiče na razvijanje pravih vrijednosti kod čovjeka?

Porodica i škola su faktori koji mogu uticati na djecu da što ranije spoznaju istinske vrijednosti
koje životu daju smisao. Ljudska jedinka počinje vrlo rano da uči i usvaja vrijednosti svoje
kulture, odnosno počinje da izgrađuje svoj sistem vrijednosti.

Pored porodice i škole, ko još utiče na razvijanje sistema vrijednosti?

Vršnjaci, sredstva masovnih komunikacija, tj. TV, radio, štampa, osobe iz stvarnog života, sa
filma, iz literature, javnog života koje pojedinac cijeni utiču na formiranje sistema vrijednosti.

Šta mislite da li vrijednosti igraju značajnu ulogu u uključivanju ličnosti u društveni život?
(Vrijednosti igraju značajnu ulogu u uključivanju ličnosti u društveni život.)

Objasnite mi, kako?

Da li se vrijednosti mijenjaju pod uticajem promjena u društvu i na koji način?
Savremeno društvo sve više daje prednost materijalnim u odnosu na duhovne vrednote. Novac se
podiže na razinu najviših vrijednosti. Zbog materijalnih vrijednosti čovjek potiskuje vrijednosti
na kojima se zasniva ljepota i sreća.
Nakon razgovora sa učenicima koji su podijeljeni u četiri grupe, svakoj grupi podijelim nastavni
listić na kome se nalaze tri pitanja na koja trebaju odgovoriti dopisivanjem i zaokruživanjem.
(Učenici imaju 5 minuta vremena da odgovore na pitanja.)
Nakon završetka rada svake grupe, predstavnici grupa najprije pročitaju odgovor na prvo pitanje
i objašnjavaju zašto su tako odgovorili, tj. zbog čega su to osobine koje oni najviše cijene.
Zatim izlazi po jedan učenik iz svake grupe i upisuje na plakat osobine koje oni najviše cijene.
Nakon toga slijedi sličan postupak analize odgovora na druga dva pitanja.
Nakon odgovora na sva tri pitanja, pitam učenike šta se može zaključiti na osnovu njihovih
odgovora, tj. koje su to osobine ličnosti i vrijednosti koje oni najviše cijene, kao i koji su to
životni stilovi kojima teže ili o kojima maštaju.
(Učenici na osnovu svojih odgovora koje smo bilježili na plakatu, mogu zaključiti kojim
osobinama, vrijednostima i stilovima teže.)

Završne aktivnosti:
 Na kraju časa pitam učenike da mi kažu šta se to može zaključiti o vrijednostima?
Vrijednosti igraju značajnu ulogu u životu čovjeka, one životu daju određeni smisao.
Čovjekova se ljudskost očituje u prožimanju vrijednog i vrijednijeg. Ostvarujući određene
vrijednosti, on teži za još većim vrednotama.
Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

MODEL PISMENE PRIPREME ZA VASPITNI RAD U

ODJELJENSKOJ ZAJEDNICI
(I-IV ) RAZREDA SREDNJE ŠKOLE

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 MODEL PISMENE PRIPREME ZA VASPITNI RAD U ODJELJENSKOJ ZAJEDNICI
(I-IV ) RAZREDA SREDNJE ŠKOLE

Razred: II
Nastavni predmet: Odjeljenska zajednica
Vaspitno-obrazovna jedinica: Ovisnost o psihoaktivnim supstancama - prevencija uzroci
posljedice
Ciljevi vaspitno-obrazovnog rada:
1. Učenicima predstaviti precizne i tačne informacije o karakteru bolesti ovisnosti kako bi bili u
većoj mjeri svjesni opasnosti koju ta bolest donosi.
2. Djelimično osvijestiti učenike koji su zapali mu krize i samu bolest kako da se nose sa ovi
problemom i o njegovoj ozbiljnosti.
3. Utvrditi da li u odjeljenju ima djece koja su ovisna i početi prema njima sprovoditi odgovarajući
tretman i pokloniti veću pažnju istim.
4. Upoznati učenike sa načinima liječenja bolesnosti ovisnosti i ustanovama koje se bave
zbrinjavanjem ovisnika.

Zadaci vaspitno-obrazovnog rada:

Vaspitni zadatak: Upoznavanje sa tačnim informacijama o karakteru bolseti i ovisnosti.

Obrazovni: Razvijanje svijesti o važnosti liječenja bolesti i ovisnosti.

Funkcionalni: Mogućnost prepoznavanja ovisnih osoba.

Oblici vaspitno-obrazovnog rada: Frontalni, individualni i grupni.

Metode vaspitno obrazovnog rada: metoda razgovora, praktičnih radova i demonstracije, rada
na tekstu.

Organizacija, tok i struktura aktivnosti

Uvodne aktivnosti

U prvom dijelu radionice samo ćemo ukratko sa djecom ponoviti: koje vrste droga postoje, koje
droge spadaju u lakše a koje u teže kategorije i koje izazivaju više psihičko odnosno više fizičku
 ovisnost. Sa ovim informacijama trebamo biti što sažetiji zbog toga što su to djeci većinom
poznati podaci bilo sa interneta, televizije ili drugih informatora.

Glavne aktivnosti:

Tražićemo od nekoliko učenika proizvoljno da nam ispričaju neka iskustva vezana za

narkomaniju iz svoje šire i uže okoline. Da bismo dobili što objektivniji prikaz situacija i da bi
kod učenika stvorili volju za diskusijom ovog tipa ni u kojem slučaju nećemo tražiti da nam
izlažu svoja vlastita iskustva. Sva djeca koja smatraju da im treba pomoć ili savjet među drugim
pričama vjerovatno će izložiti i svoja lična iskustva ali će pričati da se to desilo drugima .
Sa učenicima ćemo zajedno pokušati razotkriti sve uzroke koji su u svakom pojedinačnom
slučaju doveli do ovisnosti. Vrlo je važno da naglasimo socijalne faktore koji su doveli do toga
da djete postane korisnik psihoaktivnih supstanci. Ako su razoreni brak roditelja, ovisnost jednog
od njih, slaba materijalna situacija, pritisak vršnjaka ili sl. uzroci samog ulaska u ovisnost i ako
raspravljamo o tome pred djecom koja su nesvjesna svog problema ta ih diskusija u svakom
slučaju može potaknuti na razmišljanje.Potrebno je osloniti se na terapeutska iskustva koja
ukazuju da moramo biti svjesni sopstvenog problema da bismo ga krenuli razrješavati. Takva bi
djeca ako ne odmah onda sigurno nakon nekog vremena uvažila pojedine 26tereoty diskusije i
odlučila se za razgovor sa razrednikom ili stručnom osobom.

U razredu ćemo provesti vrstu ankete u trajanju od 15 min kojom ćemo tražiti od učenika da daju
opširniji odgovor na pitanje:

1. Šta ovisnik želi tj šta ga je navelo da počne konzumirati 26tereo? Navesti njegove moguće osob
ine ličnosti?

Rezultate ove ankete razrednik će upotrijebiti da kao stručnjak iz eseja registruje postoje li
ovisnici i u njegovom razredu.

Jedan od glavnih problema koji narkomana sprečava da se prema sebi počne odnositi kao prema
osobi kojoj je potrebna pomoć jeste pogrešna slika o ovisnosti kao bolesti. Bitno je predočiti
djeci da i naizgled bezazleno ponavljenje korištenja droga iz zabave u samom početku već
predxtavlja put u ovisnost. Tek kasnije ta ovisnost se manifestuje kao fenomen koji oni
zamišljaju tj kao teška psihička i fizička kriza. Mi ćemo se u ovoj radionici većinom bazirati na
prvu vrstu ovisnosti – konzumacijom iz zabave koja je više karakteristična za ovaj uzrast
učenika.

Pitaćemo učenike: Po vašem mišljenju ili dosadašnjim činjenicama koje ste saznali o ovoj pojavi,
kako se nanifestuje osjećaj ovisnosti u svijesti ovisnika.
Prioritet nam je razbiti 27tereotype koje djeca imaju prema samoj bolesti ovisnosti o
psihoaktivnim supstancama.Ako djeca znaju da se ovisnost dijeli na fizičku i psihičku a da se
psihička ovisnost u početku može javiti kao blaga želja za ponovnim uzimanjem droge u krugu
prijatelja onda će mnogo većoj mjeri biti svjesniji opasnosti po zdravlje i život.

Bitno je navesti i terapije koje se koriste prilikom liječenja bolesti ovisnosti:

Učenici koji su čuli za neku vrstu terapije za liječenje bolesti ovisnosti navešće je a zatim ćemo
letimično ispitati učenike koliko znaju o tim terapijama:

Mi ćemo im navesti:

Psihoterapiju – kod liječenja blažih oblika ovisnosti.

Radnu

Raligijsku terapiju – kod liječenja težih oblika ovisnosti.

Medikalnu

Takođe ćemo ih uputiti u informacije o centrima za zbrinjavanje ovisnika kao i nevladinim

organizacijama koje pružaju stručnu pomoć ovoj kategoriji stanovništa.

Završni dio:
Analiza, sumiranje utisaka i donošenje zaključaka.
Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

MODEL PROGRAMA RADA U ČETIRI VANNASTAVNE

AKTIVNOSTI

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

MODEL PLANA KULTURNO-JAVNE DJELATNOSTI ŠKOLE

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

MODEL PLANA KULTURNO-JAVNE DJELATNOSTI ŠKOLE

MJESEC NAZIV AKTIVNOSTI

Svjetski dan pismenosti

SEPTEMBAR Svjetski dan mira
43. Književni susreti na Kozari
Svečanost povodom prijema prvačića

OKTOBAR Svjetski dan djeteta

NOVEMBAR Međunarodni dan dječijih prava

Sveti Nikola-proslava

DECEMBAR Kulturno-zabavni program uz humanitarnu

pomoć u domu za stara i iznemogla lica

Učešće na Novogodišnjim karaokama

JANUAR Školska slava Sveti Sava

Dan žena
MART
Svjetski dan voda

Maturska svečanost

MAJ Dan škole

Godišnji humanitarni koncert

JUN
Maskenbal
Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

PRIMJER JEDNOG PROGRAMA KULTURNO-JAVNE

DJELATNOSTI ŠKOLE

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017.godine

 PRIMJER JEDNOG PROGRAMA KULTURNO-JAVNE DJELATNOSTI ŠKOLE

1. Uvodna riječ direktora škole

Povodom dvadesetsedmogodišnjice postojanja naše škole i ovaj dan smo se skupili da

zajedno proslavimo i p'okažemo šta je naša škola postigla i za sve godine ostvarila. Znanjem i
umjećem uveličaće naše druženje i učenici naše škole koji pored obaveznih nastavnih aktivnosti
izdvajaju svoje dragocjeno vrijeme i za sekcije koje napa škola vodi. Ljepotu zvuka, izvornih
pjesama i igara izvešće naši učenici. Ova pripredba ima veliki značaj i za mještanje našeg grada
jer od zaborava čuva tradiciju i srpske običaje. Nadam se da će naša djeca svojom kvalitetima
oduševiti sve prisutne i zato vam želim ugodan boravak. (5 minuta)

2. Obraćanje gostima – Stefan Stefanović (voditelj, učenik devetog razreda, član

novinarske sekcije)

Dobro veče svima. Čuli smo pozdravne riječi našeg direktora, čuli smo razlog našeg
skupljanja, a sada nam preostaje da upoznamo naše umjetnike. Centralni dio programa otvoriće
Miljana Milić, učenik šestog razreda muzičke škole i devetog razreda naše škole pjevajući
pjesmu o Kosovu uz pratnju violine Srđana Petrušića, učenik osmog razreda, takođe naše škole.
Uživajte! (7 minuta)

3. Stefan Stefanović – Nakon što smo čuli zvuke violine i ovaj glas i ove riječi o Kosovu
nastavljamo naš program. Sada će vam se prestaviti učenici naše škole, članovi folklorne
sekcije sa igrama i pjesmama iz Hercegovine, a potom će Milica Rosić svirati na fruli. U
pitanju je melodija koju su naši preci svirali prilikom božićnih svečenosti i praznika Nove
godine. (20 minuta)

4. Stefan Stefanović– Vidjeli smo i čuli kako je to izgledalo u prošlosti, kako su naši preci
obilježavali svoje svečanosti i lijepe trenutke svoga postojanja. Mi ćemo se i dalje družiti
uz pjesmu i igru a zvucima kvlavira zabaviće nas Jana Vuković, učenica šestog razreda.
Vesna je nosilac prvog mjesta na opštinskom takmičenju iz klavira i kaže da je njuena
želja da postane poznati pijanista. Pa da čujemo šta nam je to ona pripremila. (13 minuta)

5. Dragan Mitrović (rukovodilac muzičke sekcije) – Drago gosti, dragi roditelji, lijepo je
što ste došli da čujemo i podržimo našu djecu, naše mlade umjetnike. Kao rukovodilac
muzičke sekcije najavljujem vam muzički orkestar koji će izvesti melodiju „Deca su
 ukras sveta“, muzika: M.Subota, tekst: Lj.Ršumović i „Drugarstvo“ autora
M.Kenjalovića i M.Stevanovića. (11 minuta)

6. Stefan Stefanović – Da u potpunosti njeguju narodne običaje pokazali su nam mladi

folkloristi naše škole. Prikupljaju narodnu starinu i posjeduju etnomuzikološku zborku.
Mnogo toga su nam pokazali naši drugari, ali to nije sve što su nam spremili za večeras.
„Igrale se delije na sred zemlje Srbije“, riječi su koje ćemo čuti u tački koja slijedi, a
nakon toga ćemo poslušati žensku pjevačku grupu sa pjesmom „Oj livado rosna travo“.
(16 minuta)

7. Završna riječ direktora škole

Dragi nastavnici, dragi roditelji, svi prisutni, žao mi je što moram najaviti kraj našeg
programa. Bilo je zadovoljstvo gledati našu djecu, vratiti se u neko prošlo vrijeme, a pri tome
osjetiti punoću i vidjeti produkt našeg rada. Za kraj je učenica Miljana Malić spremila stihove
pjesme a njene riječi će vas ispratiti do sledećeg susreta. (8 minuta)
Filozofski fakultet
Studijski program : Pedagogija
Akademska godina : 2016/17

IDEJNA SKICA ISTRAŽIVANJA U OBLASTI

OBRAZOVANJA I VASPITANJA

Student: Mirjana Stojčić Mentor: Ljiljana Jerković

Banja Luka, 2017. godina

 IDEJNA SKICA ISTRAŽIVANJA U OBLASTI OBRAZOVANJA I VASPITANJA

1. Tema : Stručno usavršavanje nastavnika u funkciji podizanja radno-pedagoških

sposobnosti
2. Tema : Uloga nastavnika u profesionalnoj orijentaciji učenika
3. Tema : Uloga pedagoško- psihološkog obrazovanja roditelja u podizanju nivoa
pedagoške kompetencije

IDEJNA SKICA ISTARŽIVANJA

Problem: Stručno usavršavanje nastavnika u funkciji podizanja radon-pedagoških
sposobnosti.

Predmet: Mišljenje nastavnika o stručnom usavršavanju, radi podizanja rado –

pedagoških sposobnosti (kompetencija)

Hipoteze:

Opsta hipoteza:
Predpostavljamo da ne postoji statistički značajna povezanost između mišljenja
nastavnika o stručnom usavršavanju i socio-pedagoškog obilježja.

Posebne hipoteze:

1. predpostavljamo da ne postoji statistički značajna povezanost između mišljenja

nastavnika o stručnom usavršavanju i pola.
2. predpostavljamo da ne postoji statistički značajna povezanost između mišljenja
nastavnika o stručnom usavršavanju i godina staža.

POPULACIJA I UZORAK:
Populacija: Nastavnici osnovnih škola u Banjoj Luci školske 2016/17.godine
Uzorak: nastavnici svih razreda od petog do devetog osnovnih škola ( Branko Radičević, Branko
Ćopić, Jovan Cvijić)
Tehnika: Skaliranje
Instrument: Skala procjene o stručnom usavršavanju nastavnika.
Etape istraživanja:
1. Sprovođenje skale procjene u školama;
2. Obrada podataka i
3. Donošenje zaključaka
Skala procjene o stručnom usavršavanju nastavnika

UPUTSTVO

Poštovani,

Pred Vama se nalazi niz iskaza kojima se želi utvrditi Vaša želja i potreba za usavršavanjem.
Molimo Vas da pažljivo pročitate svaki iskaz i u zavisnosti od Vašeg stepena slaganja ili
neslaganja zaokružite broj. Skala procjene je anonimna i služi isključivo u istraživačke svrhe.
Pol: M Ž
Godine staža: ____

1. u potpunosti se slažem; 2. Slažem se; 3. Neodlučan/čna sam; 4. Ne slažem se i 5. U potpunosti

se slažem.

Redni broj Iskaz

1. Imam potrebu da se konstantno usavršavam. 1 2 3 4 5
2. Želim da se usavršavam. 1 2 3 4 5
Koristim internet za čitanje literature u svrhu
3. 1 2 3 4 5
ličnog usavršavanja.
Redovno posjećujem seminare za
4. 1 2 3 4 5
usavršavanje svoje profesije.
Komuniciram sa nastavnicima iz drugih
5. 1 2 3 4 5
zemalja u želji da uvedem nešto novo.
6. Povezujem teoriju i praksu. 1 2 3 4 5
Zadovoljan/na sam znanjem stečenim na
7. 1 2 3 4 5
fakultetu.
Zadovoljan/na sam praksom koju smo imali u
8. 1 2 3 4 5
toku studiranja.
Podstičem učenike da izjašnjavaju svoje misli
9. 1 2 3 4 5
i ideje.
10. Omogućavam rad u grupi/paru. 1 2 3 4 5
Imam zacrtan cilj u kom pravcu želim d aide
11. 1 2 3 4 5
moja profesija.