Professional Documents
Culture Documents
D, G Hessayon-Voce PDF
D, G Hessayon-Voce PDF
Pouzdanlsavjetlza
odabl uspjetan
dp. D. G. He..o4on
Mozalk knJiga
s~
, ,.
~~ VOCE.UVH1U
Cd ..", • ......",., "'~, .. ,
2
""'"'~ VOCKE STABLA51Cf
Ku!,,,, ..... dn"' ..
~~nJ"
'", ,.
JDbui<.O
K,u~ke
r;'j"'''
n31'"
32 3b
Tf<ISn)e I ",~nln 37 40
8, .. ,kYG i nOkll"lno
M,,,.. .," ""
Smok""
D'"
Dunl_
It~ ..
BoIt-"'" ~IP"'''''
" "
OD '"
..
3. POGLAVWE OSTIILO VOCE ,. "OS
'"
KuPfl,.
flo. poIol,,)
S<>dn",
s,,>\.,
Od PI~
""
""U~,
"'"",,1"
""
Hron,dbll, m ..
'''-
Mftl",.. "" ""
.-
"
n
"'" u:""
I{UPIM' nl'nM' '''' .. .-.c.
em; "bIZ
C\I,o~J
8 ,),,1 , ,NvP'" "h"
Vr~tc 2~ kiooio 110
G'"l,J~
""
I\n
.. I
u"'l'" "
Ko.., ""
F, ... h~
IW>I .....'" tt .. ,noc;.
"""
VOCE lZ PROOAVAONICE
" POGLAVWE
Vcx:.ARSKI RJEC""K '" ", I:! 1
"""'-0
POGOVOR (M, Ivo "'",,,,,I '"
".
MALA VRTLARSKA BIBLIOTEKA
/'",,/,/ \."J.
/.drl"'" ,/"
~1d.ni"i<·
""n 1l1''''~1<
I
z.. ~"·,,..""!.
I.. ."~I.".,, ~." \1..",", n ( ", ~ ..I,
VOCKE STABLASICE
Ova skupina ukljucuje velike biljke bujnijeg rasta. Mnoge od njih imaju krosnju s provodnicom
kao rezultat prirodnog rasta. Plodonosenje zapocinje tek nekoliko godina nakon sadnje, no kad
jednom pocne, tada je redovito tijekom duljeg niza godina, za razliku od jagodicastog voca.
Usporedbe radi, vocke stablasice donose mnogo vise rada od mekog, jagodicastog voca; buj-
nije vocke u punom rodu prasjecno cak i 5-200 kg po stablu, dok prosjecni urad jagodicastog
voca ne prelazi 0,2-12 kg po biljci. VeCina vocaka stablasica pripada porodici ruza.
v , • v v ,
OSJETWIVE VRSTE
OSTAlE VRSTE ZA VANJSKI UZGOJ Na mraz osjetljive vrste koje se u sjevernim kraje-
Otporne stablasice koje su cesce u priradi iii na vima uzgajaju u zatvorenom prostoru, ali i na jugu
selu nego u vrtovim?l. traze zasticene polozaje.
dud, dunja, trnjina breskva, marelica, nektarina, smokva
,
OSTALOVOCE
U ovu su skupinu ukljucene vocke manjeg rasta. Uglavnom zahtijevaju manje prostora od
vecine vocaka stablasica. Plodonosenje zapocinje vrlo brzo nakon sadnje, ali i traje krace u
odnosu na vocke iz prethodne sku pine. Uzgoj je obicno laksi nego u vocaka stablas ica, ali je
cesto potrebna zastita od ptica.
,
VOCKE ZA GREDICE GRMOLIKE VOCKE
Otporne, nedrvenaste vrste koje donose plod iste Otporne drvenaste vrste s granama koje nose
iii sljedece godine nakon sadnje. plodove . Nakon berbe neke se grane odstranj uju.
jagode ogrozd, ribiz, borovnice, brusnice
SIBEVOOOPIJE, MLAZNICE
_ "- jaki, meki, nerazgranjem
izboji koji ne nose plodove.
Rezu se .
Stablo koje namjeravate posaditi donosit ce plod
sljedecih 20-60 godina, ovisno 0 vrsti i polozaju.
Mozete izabrati stable koje ce biti veliko kao kuca OVOGOOISNJI
PR IR AST
iii one koje nece izrasti vise od koljena, - dlo izboja VEGETA·
Visinu stabla odreduju vrsta, uvjeti uzgoja i podlo- 011 se razvi tekuce I PUP
Selone. Poznal los - ali ,
ga na koju je odredena sorta cijepljena . Nacin
ac ,sdnog88 sn,e o s atl pup
rasta odreduju rezidba i njega - detalji se mogu nc. . .: J"\C •
leg ce.
naci u poglavljima 0 pojedinim vocnim vrstama. ;-/ astatl OVI
Izaberite najsuncanije mjesto u vrtu - mnogo sun- •
~S\ :-"....,., :. _ :: !ZOol·
"'1 , '- _ \
sourovlma.
kojem ce rasti (imajte na umu sjenu koju ce odra-
sla vocka bacati na druge biljke), vrijeme je da iza-
BOJ
be rete i odgovarajucu sortu. - "
~:,t1a , bOI na
Bolje je odluciti se za desertno voce koje se jede u c' ICI.
svjezem stanju nego za tzv. voce za preradu - ako
raspolazete ogranicenim prostorom,
Mnoge vocke stablasice traze za dobar rod i po- ~o 0 ICA
sebne oprasivace. Zato cete takvoj vocki morati - g avna grana oja cini kostur stabla,
posaditi i »partnera«, ako ta vocna vrsta nije cesta 9 avna provodnica je nastavak debla.
u kraju u kojem zivite - za to potrazite savjet iii
SEKUNDARNE
procitajte odgovarajuce poglavlje u ovoj knjizi, GRANE
Medu razlicitim sortama izaberite onu koja ima
najdulje razdoblje dozrijevanja.
Prema uputama na sljedecim stranicama izaber i-
te svoju vocku! One osjetljivije mogu izabrati
samo malobrojni sretnici, ali ce zato sve otpornij e •
STRLJAK,
v rste dobro rasti u svakom vrtu, od sjevera do TRKLJA
PRIMARNE
•
Juga , - - ostatak nakon GRANE
nestrucne GLAVNA
rezidbe; treba f-- DNICA
ga odstraniti. III OEBLO
. KUPNJA SADNICA
Najcesee se eitira, ali i najcesee zanemaruje, savjet da se
sadniee kupuju samo od provjerenih dobavljaca. Ne
narucujte sadniee postom iz nepoznatih rasadnika, ali
ako se vee morate posluziti postom kao posrednikom,
tada sadniee narucite od poznatih i uglednih proizvo-
daca. Sadniee narucite sto ranije, jer je u jesen najbolja
ponuda razlicitih sorata. U proljeee ee one najtrazenije
sorte i varijeteti vee biti rasprodani .
• •
Ako je ikako moguee, sadniee kupujte osobno kako biste JEDNOGODISNJA JEDNOGODISNJA
na lieu mjesta provjerili svoj odabir. Provjerite koja se bez postranih izboja s postranim izbojima
kontejnersku sadnieu. Prije nego sto se odlu cite za ku- Potpuno oblikovana. Dalje se orezuje ka ko
sadnica stara
bi se odrZala ravnoteza izmedu rasta
pnju pazljivo pregledajte kontejner. Uhvatite sadnieu za 3-4 godine
i rodnosti.
donji dio stabalea pa je lagano povueite uvis. Ne kupujte
sadnica starija Uglavnom prestara za sad nju. Prila godavanje
sadnieu cija se zemljana bala lako izvlaci iz kontejnera!
od 4 godine moze biti jako s por~.
GOlOG KORIJENA
KONTEJNERSKA SADNICA
Svaka grana
Ne sm ij e biti tragova mora biti cvr-
bolesti ni stetnika. sta. a ni jedan
pup otvoren iii
nabubrio.
Zem lju treba prestihati barem mjesee dana prije sadnje. Ako se sadnja odgada za nekoliko
Preporucuje se stihanje na dvostruku dubinu lo pate, kako dana, tada se sadniee drZe u negrijan -
bi se prozracio gornji sloj zemlje, a donji razrahlio. Ako cete im prostorijama, ali zasticene od sm-
v ocke saditi na veci razmak, tada ne trebate sti hati eijelu rzavanja. Zastita oko korijena ne
povrsinu nego samo dijelove oko pojedinog sadn og mjes - skida se do dana sadnje .
tao Prije pripreme tla valja ukloniti sve korove. Cijela se Kariien se uroni u kantu 5 vada m dva sata
povrsina stiha samo ako se vocke sad e na malen raz- prije sadnje. Ni u kaiem se slucaiu ne smiie
mak.Vecina tala uspjesno se priprema na ovaj nacin - ako je .... dapustiti da se korijen asusi, pa ga treba
tlo pjeskovito iii tesko, tada se dodaje i dosta organske ..-- drZati pokrivenim do trenutka sadnje.
tvari. Vrlo teska glinovita tla, kao i kre cnja cka , alkalicna tla
mogu biti velik problem - u tom se slu caju preporuc uje Sve preduge iii astecene karilene
dovoz nove pokrovne zemlje. - treba odrezati na otprilike 20 e
,
.
Kontejnerska sadnica
MJESAVINA ZA SADNJU
Mjesavinu za sadnju pripremajte u rucnim
1. stupanj
Pazljivo posadite sadnieu, kaa 2. stupanj kolicima kad je zemlja suha i rahla: 1 dio
sto Je opisana na 8. stranici. Kalae utaknite u zemlju povrsinske zemlje, 1 dio vlaznog treseta i tri
supratna strani s kaJe sake kostanog brasna na jedna puna kolica.
•v v' .. •
naJeesee pusu vJ etrovl. Mjesavinu cuvajte u drvarnici iii u garazi dok
3. stupanj
Pricvrstite spanu. Prilagaaa- ne budete spremni za sadnju.
vajte je deblJanju stabla.
® @
Dodajte jos mjesavine za sadnju, sve dok
rupa ne bude puna. Jos jednom zatisnite
Rupu napunite do poloviee mjesavinom zemlju, a zatim poravnajte povrsinu. Dko
za sadnju. Dvisno 0 velieini sadniee zemlju same stabljike dodajte malo mjesavine .
potiskujte rukama iii laganim gazenjem, no kako bi se oblikovao niski humak.
nikada nemojte biti grubi. Zemlju potiskujte
od ruba sadne jame prema sredini. I
•
, • • t- .•
• • • •
® Pregledajte povrsinu
zemljane bale. Njezno
Prostor izmedu korijenove
odrezite sve osteeeno i Nakon sadnje
bale i stijenki rupe ispunite
zamrseno korijenje,ali treba ostati bazen
mjesavinom za sadnju. Nemojte
pazite da bala ostane za zadrfavanje
•• uzeti obienu zemlju. Zatisn ite
eltava.
mjesavi nu rukama .
•
•
• ., . -
Ispravna njega nakon sadnje jednako je vazna kao i sama sadnja . Rasprostrite male oko debla na udaljenosti od 45 em.
•
Cim je posadeno, mlado stabalee treba dobro zaliti. U proljeee treba U prvoj godini uzgoja stabalee povremeno zalijevajte, a za osobito toplih
povrsinu oko stabla prekriti maleem. Mozete upotrijebiti stajski gnoj, vrtni veeeri poprskajte i lisee. Barem jednom godisnje provjeriie sponu, kako
kompost, koru, treset iii ernu polietilensku foliju . stable ne bi bilo preevrsto stisnuto.
JABUKE
Jabuka se uzgaja vise od bilo kojeg drugog voca - komerci -
jalno, ali i u kucnim vrtovima. Odabranu sortu mozete kupiti u
mnogo uzgojnih oblika, a podloga na koju je sorta cijepljena
najvecim ce dijelom odreciivati visinu buduceg stabla (vidi
str. 11). Potpuno razvijeni patuljasti oblici nece biti visi od 2 m,
a urad ce iznositi oko 20 kg plodova po stablu. Razvijeni stan-
dardni oblici mogu biti visoki i 8-9 metara, a njihov urod iz-
nosi cak 100-200 kg po stablu.
Jabuke uzgajajte u obliku vaze ako raspolazete s dosta pros-
tora, a ako je prostor skucen, tada se odlucite za nek i od pa -
tuljastih oblika na armaturi. Palmeta je jedan od na jomi ljenijih
uzgojnih oblika, posebice kad se sadi uza zid iii uz og radu . ,
Osim ovih standardnih savjeta, moramo spo menuti i neke od
novijih uzgojnih oblika s kojima nema pun a muke, a pri kladni
su za male vrtove; to su vertikalni kor donac (str. 10) i sitna
»preskociva« stabalca, nasad koji ba ca v rlo malo sjene.
Bez obzira na to za koji se uzgojni obl ik odl ucite , voCk ice pra-
vilno posadite u dobro pripremljen o t lo. Vrlo rijetko im a po-
teskoca oko nalazenja mjesta za sadnju , no cak i otporna
jabuka ima slabih strana . Smetat ce joj solju zasicen morski
zrak, ali i krecnjacko, alkaln o tl o .
Ako uvjeti i nisu najpovolj niji (p revise oborina, nadmorska
visina iznad 500 m, djelom ic na sjena , tlo prezasiceno du-
sikom, nedostaci u drenazi), sretnijim ce se rjesenjem poka-
zati manje osjetljive sorte za preradu .
Vocke posadite na preporuceni razmak, premda vam se u
pocetku moze uciniti da su predaleko jedna od druge. Slije-
dite upute 0 njezi iznesene u ovom poglavlju pa cete i s malim
brojem posacienih stabala uzivati u njihovim pl odovima od
svibnja do listopada .
Mnogi se vrtlari trude oko starih stabala koja su kupili zajedno
s kucom . Premda se moze provesti program pom laciivanja,
koji traje oko tri sezone, cesto je bolje poceti iz pocetka i iza-
brati novo mjesto u vrtu za novu jabuku.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.11.12.
SADNJA - sad nice golog korijena
SADNJA - kontejnerske sadnice
-REZIDBA
-- -
REZIDBA - sva stabla stabla
na armaturi
PRSKANJE - po potrebi
BERBA
SKLADISTENJE SKLADI-
STENJE
UZGOJNI OBLICI
,
SAMOSTOJECI UZGOJNI OBLICI
, VERTIKALNI KORDONAC
Vertikalni je kordonac uveden 1989.
godine pod imenom »balerina« i od-
mah je pobudio veliko zanimanje. Na
provodnici nema nikakvih postranih
grana, sto znaci da nema ni rezidbe .
Nakon pet godina doseei ee visinu od
2,5 m, a takav jedinstveni nacin rasta
cini ga prikladnim i za travnjake, i za
rubove, i za drvorede.
PIRAMIDA VRETENASTI GRM Nude se cetiri sorte:
Piramida je slicna vazi, osim sto u Jedna od varijacija piramide - os- Bolero (zelena rana desertna jabuka);
nje postoji sredisnja provodnica pa novna je razlika u tome sto su na Polka (crvenozelena srednje rana
cijelo stable ima konican oblik. vretenastom grmu postrani izboji desertna jabuka);
Patuljasta piramida (visoka oko 2 stalno potiskivani prema dolje, ta- Valcer (crvenozelena kasna desertna
m, promjera oko 1,5 m) do bar je iz- ko da leze gotovo vodoravno. Nije jabuka);
borza mali nasad, no zahtijeva i pa- prikladan za vrtove, jer - zbog viso- Mavpole (purpurnocrvena divlja jabu-
zljivo Ijetno orezivanje. kog kolca i mnogih okomitih zica - ka koja cvate u svibnju).
ne izgleda privlacno. PodlogajeMM106.
UZGOJNIOBLICISPOTPOROM
10-15
M27 2m 2. -3. 4.-5.
. - •
kg
M27 -IZRAZITO SLABO BUJNA M9- VRLO SLABO BUJNA
PODLOGA PODLOGA 20-25
~
Sorte IDARED
Mjeseci koji se spominju u opisu sorata variraju: dodaj- koje ranD IRISH PEACH AT
LORD LAM BOURNE Triploid koji treba dva
te nekoliko tjedana zivite Ii u sjevernim dijelovima zem- cvjetaju REVWWILKS opra sivaca: RIBSTON PIPIN
Ije, a nekoliko oduzmite za juzne dijelove Hrvatske. Neke ARTHUR TURNER KIDD'S ORANGE RED
sorte jabuka koje traze duzi period skladistenja pocinju BOUNTIFUL LANE'S PRINCE ALBERT
CHARLES ROSS MERTON KNAVE
se koristiti cak i do dva mjeseca nakon perioda prepo- COX'S ORANGE PIPPIN REDSLEEVES
DISCOVERY SPARTAN
rucenog za berbu.
B EARLY VICTORIA
ELSTAR
STU RMER PI PPIN
SUNS ET
U opisima so rata naici cete i na neke nepoznate rijeci . Sorte koje EPICURE WORCESTER PEAR MAIN
»Alternativna rodnost« znaci da biste mogli biti razo- cvjetaju FIESTA
. FORTUNE BT
carani urodom svake druge godine. Nrsna rodnost« srednje ranD GRANNY SMITH Triploidi koii trebaju dva
GREENSLEEVES oprasivaca:
ulazi u opis nekih so rata koje vecinu plodova do nose na GRENADI ER BLENHEIM ORANGE,
JAMES GRIEVE BRAMLEY S SEEDLING.
vrhovima izboja, za razliku od »spur rodnosti« koja se JESTE R.KATY CRISPIN, JUPITER
odnosi na sorte koje najveci dio plodova donose na ~
_ _ _-=Z::,:re:.:lo::,:s:.:t_ _ _ _ ---,Vc:.,:ri· erne berbe Period skladiSten'a U malenu vrtu potreba za op rasivacem moze biti pro-
• nema - blem. Stoga je »o bite ljs ko stablo« dobro rjesenje: 2-4
srpanJ-
ranozrele sorte jesti do 7 dana razlicite , ali kompatibilne sorte cijepe se na isto stablo,
pocetak ruj na
nakon berbe sto omoguca v a medusobno oprasivanje i dulju rod -
•
rUJan -
..
ogranlcen na
nost. Ve li ke su m ogucnosti kombiniranja podloga i vari-
sred njozrele sorte jeteta .Tipi c ne ponude ukljucuju:
listopad 2-3 tjedna
Charles Ross / Grenadier / Worcester Pearmain
dugacak. 1-3 Discovery / Fortune / Sunset
listopad - •
Cox 's Orange Pippin / James Grieve / Spartan
kasnozrele sorte mJeseea,
studeni
ovisno 0 sorti Sorte Bramley 's Seedling iii »zlatni delises« lako nad -
vladaju ostale, pa ih izbjegavajte .
"" . ",: .,' .. ', '. . .... . . .... '';;:,' " .: ,
.... .
TIP: za preradu
,
, VELICINA PlODA: velik Ni jedna sorta za preradu nema tako dugo vrijeme skla-
ANNIE ELIZABETH
BOJA POKOZICE: zlatnoz~ta, istockana distenja kao sorta Annie Elizabeth. Dna se cuva mje-
• •
Iisprugana ruzlcastocrveno
v ' v
secima, Uspravno stablo s mnogo kratkih rodnih grancica
, , (spurova) pogodno je za sjevernija podrucja, Meso ploda
GRUPA OPRASIVACA: C
je kiselkasto i hrskavo, a tekstura prilicno suha, Ova se :
VRIJEME BERBE: sredina listopada sorta vee dugo uzgaja, no kao komercijalna sorta vise nije •
VRIJEME UPORABE: prosinac - svibanj na vrhu Ijestvice najprodavanijih,
TIP: za preradu
ARTHUR TURNER
VELICINA PlODA: velik Premda ovu sortu ne preporucuju svi strucnjaci, ona ipak i
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s nahukom ima svojih dobrih strana, Cvate prekrasnim ruzicastim '
narancastosmede cvatom i gotovo da i nema sorte koja u doba cvatnje pruza '
, , Ijepsi prizor Snazna je rasta, idealna za sjevernije predjele , '
GRUPA OPRASIVACA: B; djet samooplodna
Dobre je rodnosti, a njezini je plodovi prilicno suhe teks-
VRIJEME BERBE: kolovoz - rujan ture cine izvrsnom jabukom za kuhanje, Sadnice se rela- •
. ....
VRIJEME UPORABE: kolovoz - listopad tivno lako nabavljaju ,
', , - ." .
- ,-" ' .
, ,TIP: desertnajabuka
ASHMEAD'S KERNEL
VELICINA PlODA: srednji
- . .v ,"
Sorta stara 300 godina, no jos se uvijek preporucuje kao
BOJA POKOZICE: zuckastozelena, vecinom jedna od najboljih kasno zrelih desertnih jabuka , Plodovi su
prekrivena smeckastocrvenom hrdom zuta, hrskava mesa i izvrsna okusa, Dobra je i otpornost na
,," v
GRUPA OPRASIVACA: C krastavost plodova, kao i duzina I ja , Ipak, kvalite-
. ' . .... .
.W,i
VRIJEME BERBE: pocetaklistopada
. ,'-
veru , Alternat ivne je rod n s , a r blem moze biti i kras-
", VRIJEME UPORABE: studeni - sijecanj tavost ploda,
i .~~.
. . .,..... .
I( . ........ ""TIP: za
,
preradu .. .
BOUNTIFUL ' ~.
, .
'!,'
. ., '
1 >;.
VELICINA PlODA: velik Jedna od najboljih novih jabuka za kuh anje koje su se po-
-( .'
BOJA POKOZICE: blijedozelena, isprugana javile u nekoliko posljednjih desetljeca, Dobar izbor za sve r
narancastocrveno koji zele veliku vocku, no ipak nem aju mjesta za Bramley's
GRUPA OPRASIVACA: B Seedling, Ova cvrsta sorta obilno evate i nema problema s
-, ... . ....
pepelnieom, Oaje dobar rod, a moze se uzgajati i kao kor-
VRIJEME BERBE: kraj rujna donae. Plod je dosta sladak pa mu pri kuhanju ne treba do- "
VRIJEME UPORABE: rujan - sijecanj davati secera ,
•
-. . .
TIP: za preradu
BRAMLEY'S SEEDLING .(
• •
VELICINA PLODA: vrlo vehk
Do sad a najpopularnija jabuka za kuhanje. Razlog je lako •
pogoditi - vrlo dobar urod i jako veliki plodovi socna mesa BOJA POKOZICE: zuckastozelena, lagano
• •
i izrazena okusa. Ipak, razmislite prije neg a sto se odlucite Isprugana crvenlm
za ovu sortu - zbog izrazito bujna rasta nije pogodna za
-
GRUPA OPRASIVACA: BT
male vrtove, a cesto je alternativne, a i vrsne, rodnosti.
VRIJEME BERBE: sredina listopada
Otporna je na mraz, a i na krastavost ploda .
VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak
. -.'
r
TIP: desertna Jabuka
COX'S ORANGE PIPPIN VELICINA PLODA: srednji
I
Mnogi ce je preporueiti kao najbolju jabuku za jelo - . ~ . ,-
•
plodovi su aromatieni, soeni, hrskavi i izvrsna okusa. Ipak, BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom naran·
bolje je da je kupujete u ducanu nego da ovu sortu uzgajate castocrvenog i otocicima crvenosmede hrde
• •
u vlastitu vrtu. Nije prikladna za sjevernije predjele, no eak GRUPA OPRASIVACA: B
i na jugu moze stradati ad kasnih mrazova iii bolesti. Trazi
VRIJEME BERBE: listopad
kvalitetno tlo i znalaeku njegu.
VRIJEME UPORABE: listopad - sijecanj
TIP: za preradu
EARLY VICTORIA
Early Victoria (poznata i kao Emneth Early) najbolja je sorta VELICINA PLODA: srednji ••
za kuhanje u sezoni. Plodovi su spremni za berbu krajem
•
•
•
BOJA POKOZICE : zuckastozelena ,
lipnja, a njihovo se zelenkastobijelo meso kuhanjem raspa- •
da u slatku kasu. Stabla su vrlo evrsta, a rod obilan. Rast je
GRUPA OPRASIVACA: B
snazan i zbijen, ali se pojava alternativne rodnosti, kao i
smanjenja prosjecne velieine plodova, moze izbjeci tek VRIJEME BERBE: srpanj
prorjedivanjem plodova.
VRIJEME UPORABE: srpanj - kolovoz
TIP: za preradu
EDWARD VII.
Ova snazna sorta kasno cvjeta i kasno rodi te je dobar izbor VEUCINA PLODA: velik !
•
• .
•
za sjevernije krajeve iii vrtove u kojima ima mraznih dze- BOJA POKOZICE: zuckastozelena
pova. Rast je zbijen i uspravan, pa se preporueuje za manje
vrtove. Dobra je i otpornost na krastavost plodova. Nakon GRUPA OPRASIVACA: 0 •
. kuhanja kiselo meso postaje ruzicasto. Edward VII jest sor-
ta umjerena roda, a dogada se i da kasno dolazi do roda . VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
-
TIP: desertna
,- . ....
-,." " ,.-,- _ ___;dl$1t~ .
EGREMONT RUSSET
VELICINA PlODA: malen do srednji
'Wi . -:·:M:CYf/fS".:: ·.. ','.",:," #';;'..,," _ ::".: '_':':::"" :-" ::"'-'-j;(' : ) 't&<,', . . ," ..", ' . ~ ...: " .. ::' _ •
Ovu eete sortu naei u gotovo svakom katalogu. Uzgaja se
BOJA POKOZICE: zlatnoluta s velikim ~ vee stotinu godina, no jos uvijek pripada najkvalitetnijim
otocima blijede crvenosmede
kozarama koje se mogu kupiti. Pokozica je gruba, a meso
GRUPA OPRASIVACA: A
-,- ,
- -
:'" -',
- - ?"'--'" .
TIP: desertna jabuka
I "', >. "'. ,- .... - ,< ;:.: ELLISON'S ORANGE
VEliCINA PlODA: srednji Otporna jabuka koja se lako uzgaja. U nekim je katalozima
. . ,.;, '::.::' . . .... . ::.,:','"
BOJA POKOZICE: zelenkastoluta, prosarana uzdizu do neba te je katkad zovu i Red Ellison. Oobre je ot-
crvenilom
.. . _.' ..", ., pornosti i na krastavost plod ova i na mraz, no, usprkos
...::, ,_ .-'-,'"-. . .
:
. . .,' .... ,' ,- . :.:. - , ,-
GRUPA OPRASIVACA: C svemu, ova sorta ipak nije najbolji izbor. Plodovi su vrlo
•- - ~ ___ _"
o
--: : ' -~
• " .
_:--- --< . : ;,"
. , ' • •• • • • •
' • • • '
<
,. "
'.e.. ·.
' , • ';
-.., ,"
., . ' ,,,,
-"-"". "
• • _
TIP: desertna
.....:.· Jil:ii\.,NG > "
, - - - "' .'.'. .... . ......'",. :. . . ,. ... ;. . . .':'" ,,,,,. ., " . ~ .> .. .. . . . . . :.'. .
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLODA: malen EPICURE
.... . ..
.. . .
. .
. .,
... " .... .::. ""..... ' . ........ . Ovu cete sortu naci u mnogim katalozima, cesto pod
BOJA POKOZICE: zuta, isprugana crveno imenom Laxton's Epicure. Dobar izbor za pocetnike i za
............
hladnije krajeve - sorta je otporna i lako se uzgaj a. Plod je
GRUPA OPRASIVACA: B - - zgodno isprugan i prilicno socan, ali je malen, a nakon
..... ,"" '."" . ..
. . . ~ "'
berbe ubrzano gubi okus. Stabla su zbijena rasta, slabo raz-
, VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
: :.. . .:'(: . ::... :J;;.., ..... ..,:.... granata.
L.::= . VRIJEME UPORA,BE: sredina kolovoza - rujan
.~ .. . ,' ." "' .;.; .... .. '.t<, .... . ..i · , . "'...... ... .. " . , .......
I TIP: desertnajabuka
_........ . . ~ .. " H& .:., ·"_·.4 '. .... ' '' ' ''' '' ' '. ~ ...... .. , .. .. '. ...... . .. .. ..... , . "'...... . . .. . ... " ..:.: .:,. .... . ....
BOJA POKOZICE: zlatnoluta, s nahukom i Fortune (Laxton 's Fortune) jest populama sorta koju nude
• prugama crvenila mnogi katalozi. Bud ue i da je zbijena ras a, lako se uzgaja, a
.. ...... .... ,'. " , .... ..... . . . . . ..
. ..., ',"", ..
plodovi su slatki i socni. problemi s ovom sortom
GRUPA OPRASIVACA: B
.... ...., ... :.. :. . ". , ,,. > .. ...'.... ... .......... ...., ........... .
;;;;:,;::..... odnose se na ra k, alternativnu rodnost i omeksavanje
VRIJEME BERBE: pocetak<, rujna ~ plodova ubrzo nakon berbe .
, ;:.. <::,: : " :' ,:: . .. . , " . ....... .
VRIJEME UPORABE:
. . ,--
rujan - listopad
.......> .-, ..... <-",
... . ., ....>
· BOJAPOKOZICE: luta, s obilnim nahukom .. Nije ju lako naei, nude je tek poneki specijalizirani katalozi.
crvenila Gala se cijeni zbog sjajne crvene pokozice i hrskava, slatka
mesa. Stupanj crvenila ovisi 0 kolicini sunca. Dobro rodi,
GRUPA OPRASIVACA: C
.. :·. e.:·;:'" ,. .:':--.-...:, .....
- - premda postoje i rodnije sorte. Gala je osjetljiva i na rak i
VRIJEME BERBE: listopad na krastavost plod ova, a plodovi mogu biti vrlo maleni ako
. ... . •.. .. .
",. .
se ne prorjeduju.
- VRIJEME UPORABE: listopad - sijecanj
... ... .
. .',
•
TIP: desertna jabuka
GEORGE CAVE
VELICINA PLOOA: malen do srednji
Neki ovu sortu preporucuju kao najbolju od ranih. George
Cave rodi dobro i redovito: u krajevima s povoljnijom kli- BOJA POKOZICE: zelena, s nahukom i
mom prvi se plodovi mogu brati vee potkraj lipnja. S ber- la " ", " ..
bom ne treba oklijevati, jer zreli plodovi brzo otpadaju. Plod VRIJEME UPORABE: kolovoz ,
GRUPA OPRASIVACA: A
prednosti . Sorta je podlozna vrsnoj ali i spur rodnosti.
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: za Rreradu
GOLDEN NOBLE
VELICINA PLODA: srednji do velik
U mnogim je prirucnicima ova sorta opisana kao jedna od , .7 1I S '
najboljih za kuhanje . Njezini se plodovi kuhanjem pretvara- BOJA POKOZICE: zuta, moze biti prisutna i
. ju u zlatnu pjenu izvrsna okusa . Ipak, sadnice ove sorte ri- . blije9ac lv_enkasto s med_ahJd~
.. , . :.; . :,. '~ " "" :" "'.
jetko eete naei na trzistu. Uspijeva i u hladnijim krajevima, '. GRUPA OPRASIVACA: C
rodi redovito, ali je osjetljiva i na rak i na krastavost plodo-
va. Prisutna je i vrsna rodnost i spur rodnost.
-
VRIJEME BERBE: pocetak listopada
. ,
TIP:, desertna
. . ..... ,
i za preradu
-
,
GRANNY SMITH "
~~;.;w" 2 Hl;;!! 7
kad se uzgaja u vlastitu vrtu. Sorta pouzdane i obilne rod- BOJA POKOZICE: zelena, katkad s nahukom i
nosti, no zahtijeva topla Ijeta, povoljne lokacije, kasnu prugama smede boje
berbu i produzeno skladistenle - tada ce plodovi mnogo GRUPA OPRASIVACA: B
radije posluziti za jelo nego za kuhanje. Skladisne sposob-
nosti su izvanredne - plodovi se katkad mogu ocuvati do VRIJEME BERBE: kraj listopada
svibnja. VRIJEME UPORABE: sijecanj - ravanj
GREENSLEEVES
TIP: desertnaj abuka
"
I
VELICINA PLODA:
Izvrsna, modern a sorta, ona koju biste trebali uzgajati ako
ste poklonik »zlatnog delisesa((. Stabla su cvrsta, pou- BOJA POKOZICE: blijedozelena koja prelazi u -
zdana, samooplodna i lako se odrZavaju . Rano dolaze u blijedozutu _ '''"''
rodnost i obilno rode. Na zalost, osvjezavajuci se okus brzo GRUPA OPRASIVACA: B "
gubi pri skladistenju. Ova ee sorta roditi i na vrhovim a izbo-
VRIJEME BERBE: rujan
ja, ali i na kratkom rod nom stablu .
VRIJEME UPORABE: rujan- studeni
TIP: za preradu
GRENADIER "
VELICINA PLODA: srednji do velik
»Grenadi[« je uobicajena ranozrela sorta za kuhanje kOl a se
cesto vidi na policama voearni. Plodovi su zeleni, spljo- BOJA POKOZICE : zuckastozelena
steni i izrazeno rebrasti. To je i popularna vrtna sorta, jer su
joj stabla otporna, zbijena rasta, a urod obilan. Dobre je ot- ,
GRUPA OPRASIVACA: B
porno sti na krastavost, a plodovi se raskuhavaju u bijelu
masu izvrsna okusa. Najveei je problem slaba skladisna VRIJEME BERBE : sredina kolovoza
,
TIP: za preradu
HOWGATE WONDER VEUCINA PLODA: vrlo velik
Dobar izbor za one koji zive u sjevernim krajevima iii u
mraznim podrucjima, a ne smeta im veliko, bujno stabl o u BOJA POKOZICE: zelenozuta s nahukom i
vrtu. Urod je vrlo obi lan, a golemi, isprugani plodovi idealni prugama blijedog crvenila•.",,,,,._ _ _ __
za izlozbu. Na zalost, okus im nije tako dobar, bez obzira na
to sto katalozi tvrde supratno - cesto su cak i bljutavi.
GRUPA OPRASIVACA: C ..'. '_,7 .".,_'"
L _2 I
osvJezavaJucl.
VRIJEME UPORABE: rujan -l istopad
TIP: desertna jabuka
KIDD'S ORANGE RED
Ova je novozelandska sorta postala popularna zbog svoje VELICINA PLODA: malen do srednji
slicnosti s Cox's Orange Pippinom u okusu i teksturi, ali BOJA POKOZICE: zuta, s jakim nahukom
nema njegove uzgojne probleme. Ova sorta obilno i redovi- crvenila i otocicima blijedosmede boje
to rodi, ponajvise na kratkom rodnom drvu (spurovima).
GRUPA OPRASIVACA: B
Pogodna je za uzgoj u sjevernirn krajevirna, a i prilicno ve-
like otpornosti na bolesti. Ipak, nikad se nije nasla na po- VRIJEME BERBE: pocetak listopada
pisirna najbolje prodavanih sorata. VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
TIP: za preradu
LANE'S PRINCE ALBERT
VELICINA PLODA: velik
Jedna od najces6ih so rata za preradu koja se nudi gotovo •
u svakorn katalogu. Ima mnoge dobre strane; stablo je ot- BOJA POKOZICE: zelena poput trave )
porno, zbijena rasta i uglavnom rodi na kratkom rodnom isprugana blijedim crvenilom
drvu. Plodovi se bolje cuvaju nego oni sorte Bramley's GRUPA OPRASIVACA: B ,
Seedling i ne raspadaju se prilikom kuhanja. Ipak i ova sor-
ta ima svojih nedostataka. Osjetljiva je na pepelnieu i ne VRIJEME BERBE: pocetak listopada .,, ;.
TIP: desertnajabuka
LAXTON'S SUPERB VELICINA PLODA: srednji do velik
Ovo je vjerojatno najces6e uzgajana kasna sorta. Ima
mnoge dobre osobine; evat je prilicno otporan na mraz, a BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s nahukom
tam nag crvenila i crvenosmedim otocicima
plodovi imaju dobre skladisne sposobnosti. Ipak, danas
ima i boljih sorti . Alternativne je rodnosti, osjetljiva na - -
GRUPA OPRASIVACA: C
krastavost plodova i malo prebujna rasta za male vrtove.
VRIJEME BERBE: pocetak listopada
Nuzno je i pro rjedi vanje plodova .
VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
. '
TIP: za preradu
LORD DERBY
VELICINA PLODA: velik
J
Premda se ova stara sorta nudi na mnogim mjestima, ipak
je sve rjede na popisima preporucanih so rata. Plodovi se BOJA POKOZICE: zelena • •
sl abije cuvaju nego u ostalih so rata za preradu koje se beru
u sezoni ruj an-listopad. Sorta ima i nekih prednosti; uspije- - -
GRUPA OPRASIVACA: C
va u hladnim i vlaznim krajevima i dobre je otpornosti na
bolesti. Meso kuhanjem poprima ruzicastu boju. VRIJEME BERBE: kraj rujna
VRIJEME UPORABE: listopad - prosinac
TIP: desertnajabuka
MERTON KNAVE
VELICINA PLODA: srednji
Ova jabuka zarko obojenih plodova nikad nije postala po-
pularna, pa je valja traziti u speeijaliziranirn katalozima. BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, gotovo
Lako se uzgaja, gotovo posvuda, a njezin je evat prilicno ot- potpuno prekrivena jarkim crvenilom
poran na mraz. Vise6eg je rasta, a rodi ponajvise na GRUPA OPRASIVACA: B
kratkorn rodnorn drvu. Osnovni problem s ovom sortom
VR IJEME BERBE: kraj kolovoza - rujan
jest losiji okus plodova.
VRIJEME UPORABE: rujan
TIP: za preradu
NEWTON WONDER VELICINA PLODA: vrlo velik
Ova jabuka vrlo bujna rasta nije pogodna za sadnju u malim
vrtovima. Preporucuje se zbog obi Ina uroda. Plodovi su iz- BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom i
nimno dobra okusa, no sorta podlijeze alternativnoj rod- prugama crvenila
nosti, a ceste su i gorke mrlje na plodovima. Plodovi su so- - -
GRUPA OPRASIVACA: D ...... , -_ ....... .... .
cni i kiselkasti, a raskuhavaju se u zlatnozutu masu. Ova
sorta nije od onih koje sluze i za jelo i za kuhanje, no skla- VRIJEME BERBE: sredina listopada
disteni se plodovi mogu i jesti. VRIJEME UPORABE: studeni - prosinac
, .
TIP: desertna jabuka
STURMER PIPPIN "
VELICINA PLODA: srednji
Ovu sortu rado kupujemo u vocarnama, no ne isplati je se
"
uzgajati u vlastitu vrtu, osim ako ne zivite u juznim krajevi- BOJA POKOZICE: blijedozelena s
ma . Neka plodovi ostanu na stablu sto duze. Nakon poseb- nahukom smede i otocicima hrde
no toplih Ijeta, izvrsnim eete se plodovima veseliti oko No- "
GRUPA OPRASIVACA: B -
ve godine jer su hrskavi, zelenkasta mesa i osvjezavajueeg .
Sunseta po veeem urodu krupnijih plodova koji se mogu BOJA POKOZICE: zuckastozelena s nahu-
kom i prugama crvenila i otocicima hrde
"
Plodovi su po tekstu ri, boji i okusu slicni plodovima VELICINA PLODA: malen do srednji
roditeljske sorte - Cox's Orange Pippin. Ova se sorta lako BOJAPIlKOZICE:zlatnozuta ~nahukom i
uzgaja, rodi uglavnom na kratkom rodnom drvu, a i evat je prugama dubokog crvenila i otocicima hrde
prilicno otporan na mraz. Izvrsne su i skladisne sposobno-
GRUPA OPRASIVACA: C
sti, puno bolje nego u roditeljske sorte, no urod je pros-
jecan. Nuzno je prorjedivanje plodova jer je sorta alter- VRIJEME BERBE: sredina listopada
nativne rodnosti. VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
- ... _-_.-
TIP: desertnajabuka
VISTA BELLA " . . ...
VELICINA PLODA: srednji
Ovo je nova ervena, desertna jabuka sa samo jed nom do-
brom osobinom . Moze se brati izravno sa stabla i odm ah BOJA POKOZICE: jarkocrvena
konzumirati vee potkraj srpnja . Hrskava je i socna, no okus
joj je prilicno bljutav. Plodovi se ne mogu skladistiti Jer ubr- GRUPA OPRASIVACA: A - -
zo omeksaju. Urod nije visok, a sorta je alternativne rod -
nosti . Ne nasjedajte: branje ervenih jabuka u srpnju nije VRIJEME BERBE: kraj srpnja
vrijedno tolikih problema! VRIJEME UPORABE: srpanj - sred. kolovoza
. ' . ~ ..' , . ,' .
.. ....:..
', . . . .... .
WINSTON
TIP: desertna ]abuka J
VELICINA PLODA: malen do srednji
Ovo je kasna desertna jabuka s poboljsanim svojstvima u . ':::':' .
odnosu na roditeljsku sortu Laxton's Superb. Bolji su i okus BOJA POKOZICE : zuckastozelena, s
i boja, ali i otpornost na bolesti . Vazno je spomenuti da ce nahukom i prugama crvenila
stabla ove sorte roditi i bez oprasivaea. Ipak, ovu otpornu GRUPA OPRASIVACA: C; dje!. samooplodna
sortu koja se lako uzgaja nije lako nabaviti. Mozda je pro-
VRIJEME BERBE: sredina listopada
blem u neophodnom prorjedivanju plodova.
VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
," ., ' .,'
.. " ,,'.. .
,
,,
2,5-3,5 m
~
,i ,
-
Dobro nategnite
,,
, , v • .. "
:
fan 4,5 m - 8-iag
fan-vaza 4,5 m 4,5 m 30-00 g
palmeta 4,2 m 1,8 m 10-1 5kg
,
patuljasta vaza
- podloga M27 , 1,5 m 2,4 5-8 kg
- ostale pod loge 2,7 m 4,5 m 20-30 kg
,
vretenasti grm 2,1 m 4,2 m 30-60 kg
Bazalna
lisna
CD Glavni izboj kitiea Bazalna
lisna kitiea
privezite za stap,
koristeci se buzi-
rom, rafijom iii sl.
® Postrani izboj drugog reda skratite
tako da ostane samo jedan list
iznad bazalne lisne kitiee .
PAlMETE
Oblikovanje
1 u prolj ece privezite za zieu ® Ljeti izboje iz vrsnogJdva ® Na pocetku zime odstranite dva postrana stapa, a postrane izboje dovedite u
. stapa, kao sto se vidi postrana pup a pflveZlte za vo doravan po lozaj pa ih pazljivo privezite uz zieu. Ovakav postupak oblikovanja
r a sliei. stapove. ponavlj ajte sve dok ne doaete do odgovarajuceg broja etaza postranih izboja.
Rezidba formiranih
palmeta
Rezidbu obavljajte
sredinom srpnja
iii pocetkom kolo-
voza . Koristite se
I - prilagodenim »sus-
ta v om Lorette «,
koji je pokazan ko d
kordon aca. Na sta-
ri ji m palmetama
c esto je potrebno
i prorj edivanj e
spurov a.
PILJENJE
Odstranjivanje velikih grana sa samog debla
vocke. Pozovite strucnjake, ako yam se cini
Kosi da je zahvat prevelik.
rijetko pomazu. Cinjeniea je da ptiee manje napadaju rova. Od herbieida najcesce se rabe paraquat, diquat i glyphosat. Prva
jabuke nego, reeimo, sljive, breskve iii tresnje, pa se dva potpuno ce unistiti biljni pokrov, pa se ne primjenjuju po vjetru,
najcesce ne poduzima nista i pouzdaje se u srecu! kako ne bi dosli u dodir s liscem vocke. Glyphosat djeluje sporije, no
unistava i trajne korove.
BERBA v
JABUKE LONCANICE
zgoj ja buka u posudama postao je moguc tek nakon uvo-
denja slabo bujnih podloga. Takav uzgoj ima citav niz pred-
nosti; usteda prostora samo je jedna od njih, jer jabuke
mogu rasti i na balkonima iii u malenim nasadima. Usto,
posud a sa stabaleem moze se, za jakih zima iii kad prijeti
opasnost od mraza, unijeti u zatvoren prostor iii pak pokri -
ti mrezom kako bi se zaMitila od ptiea, mraza iii jakih vjetro -
va. Kod takvih vockiea rezidba postaje sasvim jednostavan
posao , a u slucaju selidbe, mozete je ponijeti sa sobom.
Ipak, uzgoj jabuka u loneima ima i slabih strana. Obavezno
je svakodnevno zalijevanje u vrucim Ijetnim mjesecima , a
uro di ipak nisu veliki (tek 2-5 kg po stabaleu). Svake druge
godine takvu vockieu treba presaditi u novi supstrat. Vazna
je i dobra prehrana - daje se tekuce mineralno gnojivo
svaka dva tjedna u razdoblju izmedu evjetanja i berbe.
Odlucite Ii se za uzgoj jabuke loncaniee, odaberite dvogo-
disnju sadnieu jedne od so rata predlozenih na str. 13-20
(B/einheim Orange, Discovery, Egremont Russet, Fiesta,
Greens/eeves, James Grieve, Katy, Lane's Prince A/bert,
Spartan i Sunset). Uzgajajte ih u obliku patuljaste piramide
(slika dolje) iii, eventual no, patuljaste vaze.
Vockiee posadite u posude promjera 30-60 em. Idealnim
se smatraju posude od drveta, no odgovarat ce i one od
terakote. Posudu napunite plod nom zemljom, postavite
kolae pa vockieu njezno posadite. Smjestite je na umje-
reno suncano mjesto koje nije izlozeno jacim vjetrovima.
Posuda mora imati otvor za otjeeanje suvisne tekucine. _ • r.-
Nuzna je i zastita za jakih zima - posudu mozete premjesti - -- -
ti u zatvoren prostor iii je obloziti izolaeijskim materijalom.
Nuzno je i prorjedivanje u doba zametanja plodova (str. -
26). U svojoj jabuei loncaniei moci cete uzivati dugi niz go-
dina, no ipak ne ocekujte da ce dozivjeti 50 godina kao
njezini veliki, vrtni srodniei. - -- -
OBLIKOVANJE
Oblikovanje dvogodisnjeg stabalca Rezidba vee oblikovanog stabalca
Oao lste ooria .. SCOIS'"
Rezite zimi, nakon sad nje - rast. oro ')Q r ~ s "a:-:= Re zite Ijeti i trudite se da
Skratite do pupa (OJ ~ 500 13
ostavite sve glavne grane . - ........ zadrz ite ko nican oblik.
provodnieu supr tnu So u C
na15em ' - proslogod sn,sg
od debla.
Gornje grane Sve izboje skra-
skratite na 15 em tite na 15 em
ad debla. ad mjesta na
kojem izlaze
iz proslo-
godisnjeg
drva.
KRUSKE
Vee je na prvi pogled jasno da su kruske u uskom srodstvu
s jabukama. Svrstane su u istu skupinu voeaka stablasica, a
isti su i osnovni principi rezidbe, kao i nacin sadnje. Mnoge
bolesti i stetnici jednako napadaju i kruske i jabuke.
Ipak, izmedu jabuka i krusaka ima i brojnih razlika koje je
dobro znati . Rijec je 0 sljedeeem:
• Kruske zive duze od jabuka. Normalni zivotni vijek jabuke
iznosi oko 50 godina, a kruske mogu zivjeti i cijelo stolje -
ee iii dulje.
• Kruske su osjetljivije na hladnoeu. Desertni tipovi krusa ka
traze vise sunca od jabuka, a posebno im smetaju hladni
istocni vjetrovi. Mlado lisee izlozeno vjetrovim a do bi va
smedu boju i uvija se, pa je u takvim uvjetima neo ph odno
osigurati zastitu od vjetra.
• Kruske imaju i razlicite zahtjeve glede kvalitet e tla . Za raz -
liku od jabuka, uspijevaju i na nesto tezim tlim a, no nikako
im ne odgovaraju pjeskovita, slana iii vapn ena cka tla.
• Kruske su mnogo osjetljivije na mraz. Cvjetovi im se ot-
varaju 2-4 tjedna prije otvaranja cvjetova u jabuka, sto
znaci da su veei izgledi da ih osteti m raz .
• U usporedbi s jabukama , krus ke sporije do laze u rod, a i
urodi su im nesto slabiji (na str. 26 iznes en i su uzroci kraj -
nje niskih uroda)
. Izbor podloga za kru ske skuc eniji je od izbora podloga za
jabuke. Stablo jabuke moze biti vi so ko 1,5-8 m, sto, uglav-
nom, ovisi 0 podl ozi .
Kruske se najvise cij epe na dunju kao podlogu . Popularna
je podloga A-dunja koja daje stabla visoka 3-6 m; C-dunja
je malo slabije bujn osti pa stabla koja su na nju cijepljen a
dosegnu visinu koja je za metar niza od stab ala na pod lozi
A-dunje. Isto tako , C-dunja osigurava nesto ranij i poceta k
rodnosti, no zahtijeva i p lodnija tla. Premda kao podloga
moze sluziti i kruska , ona se rij etko upotrebljava , gotovo
nikad za uzgoj u vrtu .
• Kruske neee uspijevati na vjetrovit im mjest im a, ali su
manje osjetljive na bolesti i stetni ke od jabu a. lpa . pos-
toji i iznimka. Pticama, kao sto su np r. zimov e, ise od-
govaraju rodni pupovi krusaka neg o jabu ka.
• Mnogo je manje sorata krusaka u uspore db i s jabukama.
Medu ponudenim sortama kupac ee sve sti izbor na sa mo
nekoliko onih koje mu zaista odgovara ju. Nemojte iza-
brati krusku za preradu - radije se odlucite za finu , d ese rt-
nu krusku.
• Gotovo ee svaka kruska koju posadite trebati i odgovara-
jueeg oprasivaca. Sorta Conference djelomi cno je samo -
oplodna, no cak i ona treba »partnera« - deta lji su izne-
seni na str. 28.
• Kruske se puno slabije cuvaju od jabuka. Nije rij etkost
naei desertnu jabuku koja se ocuvala do sredine proljeea,
no rijetko ee koja kruska izdrzati dulje od Boziea.
OSORTAMA
Ako mozete osigurati toplo i zasticeno mjesto za sadnju, tad a
birajte iz cijele sortne liste, no ako nije tako, tada izbor suzite na
tri sorte - Conference, Beth i Concorde. Ostale opisane sorte, A LOUISE BONNE DE JERSEY
PACK HAM'S TRIUMPH
premda izgledaju primamljivo, nisu pogodne za uzgoj u hladni- Rano-
. . , SECKLE
cVJetaJuce
jim krajevima i razocarat ce vas nakon svakog tmurnijeg Ijeta.
BETH THOMPSON'S
Jedan od razloga sto se kruske mnogo rjede sade od jabuka za-
cijelo valja traziti i u obaveznoj sadnji odgovarajuceg oprasi-
B BEURRE HARDY
BEURRE SUPERFIN
WILLIAMS' BON CHRETIEN
Srednje CONFERENCE
vaca u vlastitu vrtu. Raspolazete Ii ogranicenim prostorom, tada DU RONDEAU BT -, .Triploidi
,
koji trebaju dva
rano FERTILITY IMPROVED opraSlvaca: JARGONELLE
nekoliko so rata uzgajajte u obliku kordonaca. Mozete posaditi i JOSE PH INE DE MALI NES MERTON PRIDE
Beth je nova zvijezda u svijetu krusaka, no ne preporueuje VELICINA PLODA: malen do srednji
se za komercijalni uzgoj, jer su plodovi ave engleske sorte BOJA POKOZICE: blijedozuta s
•
TI P: desertna kruska
BEURRE HARDY
Ova se sorta preporueuje za vocnjake, ali ne i za kucne vr- VELICINA PLODA : srednji do velik ,
tove, jer su stabla bujna rasta, ali ne i iznimne otpornosti, a " v
BOJA POKOZICE : ze lenkastozuta s crvenlm
"
i sporo dolaze urad. Sorta ne rodi redovito, ali su njezini iz- nahukom i velikim otoci ma hrde
duljeni plodovi soeni i prepoznatljiva okusa, a lisce u jesen - -
GRUPA OPRASIVACA: B
poprima crvenka ste tonove. Plodovi se beru dok su jos
tvrdi, jer ce omeksati pri skladistenju. VRIJEME BERBE: sredina rujna
UPORABA: listopad
•
TIP: desertna kru ska
VELICINA PlODA: malen JO SEP HI NE DE MALINES
• avo je najbolja od asnih so I - u miri snim plodovi ma
BOJA POKOZICE: zelenkastazuta -
s hrdam aka peteljke svij etloruzicasta mesa moze e uZlvati i na poeetku sljede-
ee godine , Urod i su dobri, no stabla su prilicno slaba, vise-
GRUPA OPRASIVACA: B ea ra sta. Vrsne su rodnosti i osje Ijive konstitucije, pa za
VRIJEME BERBE: sredina listapada dobar rod treba mnogo sunca i top line.
.,. UPORABA: prosinac - sijecanj
BERBA SKLADISTENJE
Plodovi su zreli ako se lako trgaju kad ih obuhvatite ze e lijed' i upute za jabuke na str. 24, premda strucnjaei
dlanom i njezno zaokrenete . Pravo je umijece proeij eniti prep ru -uj u malo promij enjen u tehniku . Kruske se najbolje cu-
koji je najpovoljniji trenutak za berbu . Kod ranozrelih sora- vaju sl zene na podlaske, ali ne i zamotane. Peteljke moraju biti
ta plodovi se beru kad dosegnu pravu velieirlu , ali jos pot- neostecene, a i potrebno je opreznije rukovodenje nego u jabu-
puno rle dozore. Takvim se plodovima peteljke rezu, a ka. Sve natrul e iii ostecene plodove treba ukloniti. Atm osfera u
zatim se plodovi pohrane na nekoliko dana kako bi razvi li prostorij i u koj oj se cuvaju kru ske mora biti su sa, a temperatura
puni okus. Jed u se odma h, ei m dozore, jer se ne mogu vi sa nego pri skladistenju jabuka - odgovarat ce temperatura od
skladistiti. Kasn ije sorte dozrijevaj u pri likom skladistenja , 7-8 DC. Kad plod oko peteljke omeksa - to je znak da je zreo.
a beru se kad se peteljke lagano odvajaj u od grancie a. Prenesite ga u kuhinju na nekoliko dana kako bi potpuno dozorio.
"
5 IVE
•
Sljive su najpopularnije kostunjave vocke, a i najlakse se uz-
gajaju. Ipak, ni sljive nisu za svakoga. Cvjetaju vrlo rano, pa
urod moze i te kako razocarati i biti neredovit, zivite Ii u kra-
jevima s cestim mrazom. Namjeravate Ii posaditi desertnu
iii ringlo sljivu, tada izaberite najvise i najosuncanije mjesto
u vrtu.
Standardni i polustandardni uzgojni oblici nemaju mjesta u
obicnom vrtu, jer cak i vaza iii piramida na popularnoj pod-
lozi St Julien A mogu biti vise od 6 m kad dorastu do pune
velicine. Problem se djelomicno moze izbjeci izborom sora-
ta cijepljenih na podlogu Pixy (opis na dnu stranice), no
mozda je najbolje nedostatak prostora rijesiti sadnjom slji-
va u obliku fana uz juzni zid dvorista. Na vrijeme uocite da
se sljive ne sade kao kordonci iii palmete. Dodatna je pred-
nost fana sto se pupovi i plodovi mrezom mogu jed no-
stavno zastititi od ptica.
Stabla sljive dolaze u rod kad su stara oko 5 godina iii nesto
ranije ako se koristi podloga Pixy. Briga oko starijih stabala
vrlo je jednostavna, no bolest »srebrnog lista« stalna je pri-
jetnja. Svoju sortu birajte pazljivo; neke su slatke, a neke
kisele. Slijedi opis najvaznijih tipova sljiva .
• • •
DESERTNE SLJIVE SLJIVE ZA KUHANJE RINGLO SLJIVE
•
ODRASLO
STABLO
• •
visma
4·7,5 m Slatke, jedu se svjeze. Niza stab la, Prili cno gorki i manje Manje, slade i okrugle.
manje otpornosti, mesnati plodovi, ali stabla Niski urodi. Osjetljive,
mesnatih plodova. otporn ija od desertnih. uzgajajte ih uz juzni zid.
Najpopularnija sorta: Victoria Najpopularnija sorta: Cezar
ODRASLO
STABLO
• •
I visma
Ostra okusa, sluzi za kuhanje. Gorkast, ostar okus, sluzi za pekmeze i Istog oblika kao trnj ina, ali zuta i
3·4 m Sere se zimi. vino. Otporno stablo, uspijeva i gdje slada. Sadnice se
obicna sljiva nece. tesko na bavljaju.
MYROBALAN
(TRESNJA.SlJIVA)
PODLOGE
Najcesca je podloga St Julien A. Treba je izabrati kad god uvjeti tla nisu
•
.,'
idealni. Podloga Pixy postaje sve popu larnija, jer sorte koje su na nju ci-
•
•
ODRASLO
jepljene daju stabla koja narastu samo 3-4 m. Ipak, ova podloga trazi
STABLO
• • dobra tla i povoljne uzgojne uvjete pa je neki rasadnicari ne preporucuju
visma Dekorativna sljiva, sadi se kao
6-10 m pojed inacno stablo iii kao zivica zbog
za sadnju u sjevernijim krajevima .
atraktivnog cvata u ozujku. Plodovi su joj Ima i drugih podloga; Myroba/an B prebujna je za obicne vrtove,
nalik na tresnje, sluze za kuhanje i Brompton je takoder vece bujnosti od podloge St Juliene, no stabla
pripremu zelea , a zore u lipn ju.
ranD dolaze u rod, dok podloga Mussel daje stabla kompaktnijeg rasta
od dviju prethodnih podloga.
o SORTAMA
v
C CAMBRIDGE GAGE KIRKE'S BLUE se sorta Victoria namece kao povoljno rjesenje, jer je pouz a "
GIANT PRUNE MARJORIE'S SEEDLING
Kasno- EARLY TRANSPARENT OULLIN'S GOLDEN · zadovoljavajuceg okusa plodova. Na zalost, osjetljiva je na "''<'':
cvjetajuce GAGE GAGE l lsrebrnog lista<<.
• ' ''~'__-
'~"_'_f'-~ - - - - - - - --
TIP: trniina
UPORABA: za preradu TRNJINA
Uz dosta truda uspjet cete nabaviti sadnicu, no pitanje je da Ii
VELICINA PlODA: vrlo sitan se to isplati. Isto vrijedi i za trnjinu zutih plodova - Shepherd's
BOJA POKOZICE: plavocrna Bul/ace. Plodovi astra okusa rnoraju ostati na trnovitirn
grancicarna sve do kasne jeseni kako bi tek pod utjecajem
'WI"W'lIl$ rti:.W ,: .. LA:.~,1 fl.i ; ;
,n: r.ru tlW 7))\' . 7 ,O,1;;nt n;VjIp':IltS OJ '!
' mraza postali meksi i sladi . U sikarama rastu divlji oblici ove
' J.
t" 1iM'b'" • ...." ''' ''' . '_,I I, _ ' '"''''-' • "" ". II ,
TIP: ringlo
' p7 " 1733 ' !. II [ 3 C U ii!lll ,Xk
' ! ...A
' IIP. AlL' ,I ...\.
UPORABA: za jelo i kuhanje
O J _ O J _
<i¢t:)
CAMBRIDGE RINGlO
, ,,m I l l . JiLl. C .%15 ' ! ,b' \Ena; Lh ,.!$ti:Eitt"'.1l6;J;tXWit l?$i Vrlo slicna staroj sarti llzeleni ringlo(( no pouzdanija i rodnija.
VELICINA PlODA: malen Meso je zutozeleno, socno i dobra okusa . Stabla su bujna
- B"'O"' JA """P"OK""O "lZ""IC"'E"":z"u"' to"ze"le""n;; '~;:ni rJ1 " rasta, no ne preporucuju se za uzgoj u hladnijim krajevima.
nahukom 1 Sorta skromno rodi i bez oprasivaca. Nud i se u gotovo svim
," " " ~ ,: 8tf.
'q"'P\!!f"';
. ) :m"W"51,;",,,~~,
,"jf
#"'r;:,f>i!
ll! ,W
'i'! ·'""l*.""iI,",
, !.r"JUil(_f:ij!J\.),>m·~
. .",,, kat aI0 Zima.
GRUPA OPRASIVACA: C; djel. samooplodna j
, " " 'g',a i ¥iT \.i .I f!l:Im'IJti '* * $ ;__,;,,;;( ,
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
O %!:' .. , " c. : l ll' i ' :o m P ' 5 E' E' q , .....
.... 1 ... WEI _"'x, ,,: ,,,. LA ....
TIP: Myrobalana
UPORABA: za preradu
......---- ---~ MYROBAlAN (DZANARIKA III SLJIVA,TRES JAI
, Mvrobalana nije vocka stablasica u pravom sm islu rij etl13' S~
VELICINA PlODA: srednj i najcesce uzgaja kao zivica iii ukrasno stablo g ,,5:::
BOJA POKOZICE: crvena iii zuta krosnje. Njezini su sjajni listovi otporn iji na napd s, -,,;:
listovi obicne sljive. Maleni plodovi imaju Ztr.: ss:
,.". ,
GRUPA OPRASIVACA: samooplodna cesce se upotrebljavaju za konzerviranje neg lC =:
1'
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
e ' ''''~ > . . .... . . .
--
,0" " . n .:,.' " 0 '"
TIP:
UPORABA: za
.
CZAR
Ova je sorta za kuhanje koju blra B{ -;; c;' s.. c ~C. ,.=
VELICINA PlODA: srednji
BOJA
-_ .......
CE: tamnocrvena
_-- zuckasto,zelenkasta mesa i iz\ _ a s,s. ~<::• ::c..sa ao
potpuno dozori, Czar se moze ~: -:: aJ J::s3-:13 5, a.
•
·
!"'"':?~,- .
TIP: ri nglo
.- -
~; ,!U i _Slliltlt'lJ Ilt$!IWIiC • "2""'ntfl'iJ!4li¢;i{$'¥l1& ;
•
I UPORABA: desertna sljiva •
DEN NISTON'S SUPERB
:I'll ~EL!l t~NAPLciDA: v~lik Premda se svrstava u nngl slj' e, I Je zapravo obicna sljiva.
Poznata je po svojoj a os i I pOUldanosti - stabla su us'
I• U"'.:' .::' ::.;".'5 .: ...: " ' " ,,- ,
BOJA POKOZICE: zutozelena sa zonama
.-i:~r~
pravna i bujna . Plodovi su p ozima mesa i slatki, a pokozica
I• tamn ijezelene cesto zna biti i crven asia. Sorta obilno rodi i preporucuje se
If GRUI'A OPIIASIVACA: B, samooplodna
'" '
za uzgoj u sjevernijim kraj evima.
i VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
•
TIP: obicna sljiva
EARLY LAXTON UPORABA: desertna
Ova sorta najranije zori od svih popularnih sorata. Okrugli,
evrsti plodovi beru se prije kraja srpnja. Okus plodova ove de- VEUCINA PLODA: malen
sertne sorte tek je prosjeean, nikako i izuzetan. Katkad sluze i •
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom ruzicaste
za kuhanje, jer je zlatnozuto meso vrlo soeno. Stabla su zbijena
rasta, bez traga bujnosti roditeljskih sorata - Denniston's GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna
Superb i Marjorie 's Seedling.
VRIJEME BERBE : kraj srpnja
TIP: ringlo
EARLY TRANSPARENT GAGE
Ovu sortu birajte zbog okusa njezinih slatkih i socnih zlatnih UPORABA: desertna sljiva
plodova. Nemojte oeekivati iznimne urode, jer je rast skroman, VELICINA PLODA: malen
ali uspravan, a okrugli su plodovi prilieno sitni. Ipak, ovo je
pouzdana sorta koja redovito rodi, pa se ne moze dogoditi da BOJA POKOZICE: zuta, istockana crvenom
jedne godine rod bude obilan, a druge da se razocarate.
Sadnice se mogu nabaviti tek kod rijetkih specijaliziranih proiz- GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna
vodaea . VRIJEME BERB E: kolovoz
TIP: Damson .
MERRYWEATHER UPORABA: za preradu
Ova je sorta pravi predstavnik sljiva tipa Damson - plavocrni
plodovi, kiselkasti i soeni te stabla evrsta rasta . Ova se sorta VELICINA PLODA: velik za ovaj tip
uzgaja posvuda pa eete je naei u gotovo svim katalozima, no •
BOJA POKOZICE: plavocrna
sorta IShropshire Damson) svakako je bolji izbor ako yam je
••
prostor ogramcen . • •
GRUPA OPRASIVACA: B; samooplodna
TIP: ringlo
UPORABA: desertna i za preradu OULLIN'S GOLDEN GAGE
Prema nekim struenjaeima, ova je sorta najbolja ad svih. Nije "
VELICINA PLODA: velik rijee a pravoj ringlo sljivi, nego plodovi imaju mnoge karakte-
•
BOJA POKOZICE: zlatnoluta, istockana ristike obienih sljiva . Plodovi su veliki i okrugli, prozirna, zuc-
zelenom i smedom kasta mesa koje nije preslatko. Izvrsni su za preradu i zamrza-
•
GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna
• vanje, ali i za jelo u svj ezem stanj u. Stabla su bujna rasta i
prilieno zdrava.
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: obicna .
VICTORIA
UPORABA: desertna i za preradu Ova je sorta jos uvijek najpopularnija i za komercijalni ali i za
VELICINA PLODA: velik amaterski uzgoj. Meso je ukusno i zuckastozeleno. Imate Ii
mjesta za samo jednu sljivu, tada, prema savjetima brojnih
•
BOJA POKOZICE: blijedocrvena kataloga, posadite ovu sortu. Ipak, razmislite! Victoria je sorta
pouzdana rasta i dobre rodnosti, no proljetno prorjedivanje plo-
..".. GRUPA OPRASIVACA:B; samooplodna.
)
dova eesto je nuzno kako bi se izbjegla alternativna rodnost.
Cvatnja je prosjeena, a otpornost na bolesti prilieno slaba .
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
SADNJA
"
Sljive traze tlo s dovoljno vlaznosti, ali ipak ocjedito. Prelagana tla koja se brzo isusuju treba obogatiti hu-
musom. Studeni je najbolje vrijeme za sadnju . Mlada 6e sljiva trebati kolac 5-6 god ina.
REZIDBA
Ovije su osnovne stvari na koje treba paziti; ne rezite zimi, a svaku ranu nastalu rezidbom premazite v0 6ar-
ski m voskom. Te su mjere nuzne kako biste smanjili mogu6nost zaraze uzrocnikom bolesti »srebrnog lista«.
VAZA
Oblikovanje stabalca starog 2·3 godine Rezidba vee oblikovanog stabla
Obl ikovanje zapocnite u ozujku. Najjednostavnije je da sli- Rezidbu obavljajte u lipnju i srpnju. Najvazniji zadatak rezidbe jest
jedite upute 0 oblikovanju jabuka - str. 22. Cilj je da stablo u odrZavanje stabla zdravim i sprecavanje pretjerane rodnosti.
drugoj godini ima 3-5 jakih, sto vodoravnije polozenih grana. Uklonite mrtve, oste6ene i bolesne grancice. Prikratite sve pre-
U tre60j god ini stabalce se treba sastojati od 8 jakih, pravilno bujne grane, a sibe koje izrastu oko baze stabla potpuno uklonite.
rasporedenih primarnih i sekundarnih grana. Najbolje ih je iscupati, bez upotrebe skara.
FAN
Kostur stabla oblikujte prema uputama za oblikovanje
breskve - str. 44 . Nakon berbe prikratite
postrane izboje na po-
U proljece odstranite lovicu njihove duljine.
U srpnju skratite postrane
pupove koji rastu
izboje na duzinu ad 6listova.
prema zidu iii na
suprotnoj
strani.
I - I -
v
Ovi se plodovi jedu svjezi. Meso maze biti meko i soeno, ali I pnlitn . fSiO P d VI visanja sluze za pripremu sokova, kompota, dzemova,
Baja pokoziee varira ad svijetlozute do gotovo potpuno erne. Uobitajen ,2 00 ' na I drugih slastica, Meso moze biti bijelo, ruzieasto iii erveno.
su stabla vrlo bujna i da trebaju oprasivaea, no vee se mogu nabavi I sao Ice a/tesee se trazi sorta Morello, no mogu se nabaviti i druge
samooplodnih sorata umjerenijeg rasta. sa mooplodne sorle.
Izaberite jednu od samooplodnih sorata. Odlucite se za dobra obliko- Stella, Nairde Guben i Merchant mogu uspjesno oprasiti sve navedene
vanu sadnicu Stelle, a ako zelite slatku tresnju - odaberite neku od sorte. Pojedinacni op rasivaci navedeni su na popisu kako slijedi.
Sorta Oprasivac
novijih sorata, kao sto su Compact Stella iii Sunburst. Od visanja se COMPACT STELLA s.mooplodna
najcesce trazi sorta Morello , no mozete pokusati i s novijom sortom EARLY RIVERS Governor Wood, Nair de Guben
GOVERNORWOOD Napoleon Bigarre.u. Stella
Nabella . Ostale sorte trebaju sortu oprasivaca, a situacija kod tresanja MAY DUKE djelomicno samooplodna
MERC HANT Early Rivers, Nair de Guben
vise je nego slozena. Birajte pazljivo, kako biste posadili odgovarajuci MERTON BIGARREAU Governor Wood, Morello
MERTON GLORY Merton Bigarreau, Morello
oprasivac, jer se osim podudarnosti vremena cvatnje od njega zahtije-
va i kompatibilnost, tj. sposobnost oplodnje sorte koju ste izabrali. Ce-- MORELLO
NAB ELLA
samoo plod na
samooplo dna
NAPOLEON BIGARREAU Morello. Stella
sto neka sorta, bez obzira na istodobnu cvatnju, nije dobar oprasivac, NaiR DEGUBEN Early Rivers, Merton Glory
pa se zato uz svaku sortu navodi i ime njezinog partnera. STELLA samooplodna
SUNBURST samooplodna
VAN Merton Glory, Stella
_ .-
TIP: tresnja
COMPACT STELLA
ovo je Stella zbijena rasta, manje bujnosti i velicine stabala, no VELICINA PLODA: velik
zadrZava sve dobre odlike roditeljske sorte. Redovito formira •
spurove, a moze se uzgajati kao vaza iii kao fan, cijepljena na BOJA POKOZICE: tamnocrvena
•
podlogu Colt (GM9 podloga jos nije dostupna).
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
-•
, TIP: tresnja
EARLY RIVERS
Ova je sorta uvedena prije stotinjak godina, no jos je uvijek po- VELICINA PlODA: vrlo vel ik
pularna. Plodovi ove tresnje uocljivi su, kako zbog velicine tako i
zbog vrlo tamne boje pokozice i mesa. okus im je izvrstan. Sorta •
BOJA POKOZICE: gotovo crna
redovito i obilno rodi, ali su stabla velika i bujna, sto moze
stvarati poteskoce. VRIJEME BERBE: sredina lipnja
TIP: tresnja
GOVERNOR WOOD
Plodovi ove sorte zutog su mesa i zadovolj avajuceg, premda ne i VELICINA PlODA: srednji do velik
izvanrednog, okusa. Pokozica maze biti pretezno crvena iii prete-
BOJA POKOZICE: tamnocrvena sa zutim
zno zuta, ali urodi su u oba slucaja vrlo veliki . Sadnice ave popu- nahukom
larne sorte uglavnom se lako nabavljaju.
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: tresnja
MERCHANT • •
Ova je nova sorta s brojnim prednostima; plodovi su krupni, VELICINA PLODA: vrlo vehk
urodi veliki, a i dobre je otpornosti na rak. Nije samooplodna, no •
BOJA POKOZICE: tamnocrvena, gotovo
dobar je oprasivac za sve ostale nabrojene sorte. Sadnice se jos crna
uvijek te sko nabavljaju.
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: tresnja
MERTON BIGARREAU
Krupni plodovi ave sorte sadrze tamnocrveno, cvrsto meso. VELICINA PlODA: velik
Izvanredna su okusa, a stabla i dobra rode. Ova sorta, podrijet- •
10m iz britanskog instituta »John Innes«, nema vecih mana, no BOJA POKOZICE: gotovo crna
ipak je nesto bujnijeg rasta.
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
•
TIP: tresnja
MERTON GLORY
VELICINA PLODA: vrlo velik
Ova je sorta pravj izbor ako zelite krupne, zute plodove koji ranD
dozrijevaju . Bijelo je meso cvrsto, 0 plodovi lagano izduljeni . Sta-
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom crvene
bla su uspravna rasta, a sadnice se re lativno lako nabavljaju .
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
.' ".'
.
TIP: visnja
MORELLO
VELICINA PLODA: velik Ova je sorta najpopularn ija medu vi snjama, a donedavno i jedina
samooplodna. Moze se brati dok su plodovi jos cvrsti i nepot-
•
BOJA POKOZICE: gotovo crna puno zreli za spremanje sokova iii tek kad potpuno dozore i
postanu gorkasto-slatki . Meso je tamnocrveno, a stabla su zbi-
VRIJEME BERBE: kolovoz jena rasta, no krosnje prilicno razgranate.
TIP: visnja
NABELLA
VELICINA PLODA: srednji Nova sorta tamnih, ki selkast ih plodova podrij etlom je iz Nje-
macke. Stabla su zbij ena rasta, a urodi visoki, no te odlike ima i
•
BOJA POKOZICE: gotovo crna prethodna sorta. Dobavlj aci je preporucuju i zbog iznimno bo-
gate cvatnje, a na vama je da se uvj erite jesu Ii sve ove pohvale
VRIJEME BERBE: kolovoz istin ite.
TIP: tresnja
NAPOLEON BIGARREAU
VELICINA PLODA: srednji do velik
Ova sorta mesnatih plodova francuskog je podrijetla, stara vise
BOJA POKOZICE: svijetlozuta s nahukom od 150 godina. Vocari su je cijenili zbog vrlo slatka mesa i dobrih
tamnocrvene uroda. Sadnice se lako nabavljaju, ali se katkada nude pod
imenom Bigarreau Napoleon.
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: tresnja
NOIR DE GUBEN
VELICINA PLODA: velik Najvaznija osobina ove sorte jest njezina velika otpornost prema
bakterijskom raku. S druge strane, osnovna je mana malen urod.
•
BOJA POKOZICE: gotovo crna Plodovi cvrsta mesa imaju zadovoljavajuci okus i odlican su
oprasivac za mnoge druge sorte.
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: tresnja
STELLA
VELICINA PLODA: velik Ova samooplodna sorta najcesci je izbor za sadnju u kucnim vr-
tovima. Bujna je rasta, na pocetku u vi sinu, no kasnij e i u si rinu .
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena Sorta obilno cvjeta, a plod ovi su puna okusa i vrlo socni. Stella je
dobar oprasivac za druge sorte tresanja . Kad potpuno dozore,
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
plodovi su gotovo crni.
TIP: tresnja
SUNBURST
VELICINA PLODA : velik Sunburst je nova samooplodna sorta tre sanja krupnih, tamnih
plod ova. Slicna je Stelli po uzgojnim karakteristikama, no plodo-
BOJA POKOZICE: gotovo crna vi su ipak tamniji. Dobavljaci sadnica preporucuju ovu sortu
zbog izvrsna okusa. Pokusajte s uzgojem, to vise sto Sunburst
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
ne treba oprasivaca.
TIP: tresnja
• •
VAN
VELICINA PLODA: vellk Sortu Van birajte zbog njezine pouzdanosti. Rodi obilno i redovi-
to, no rast je prilicno bujan, pa se ne preporucuje za sadnju na
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena malom prostoru. Plodovi su cvrsta, tamnocrvena mesa, a neki
smatraju njihov slatki okus izvanrednim.
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
" .
•
40 VOCKE STABLASICE
v
TRESNJEI
v
VISNJE
SADNJA
Tresnje zahtijevaju zaklonjeno mjesto, potpuno izlozeno suncu, a visnje su, ipak, manje zahtjevne. I jedne i
druge trebaju duboko tlo, dovoljno vlazno, ali i ocjedito. Nemojte tresnju posaditi u prelagano, pjeskovito tlo
iii na sjenovito mjesto. Studeni je najpovoljnije vrijeme za sadnju .
REZIDBA
Rezidbu nemojte obavljati zimi, a sve rane premazite vocarskim voskom. Te su mjere nuzne kako bi se
sprijecila zaraza bakterijskim rakom i bolest »srebrnog lista«.
v v
menu vlazite pod i prskajte listove. Nuzno je i redovito zalije- RUCNO OPRASIVANJE
vanje, sto Ijeti znaei jednom iii cak dvaput na dan. Stabla pri- Cvjetovi breskve i nektarine vrlo se ranD otvaraju , a tad nema
hranjujte nekim od kompleksnih mineralnih gnojiva, kao sto je mnogo kukaca oprasivaea, pa valja malo pripomoci prirod i.
ono koje se primjenjuje za uzgoj rajeica, i to od pocetka cvje- Svaki cvijet njezno dotaknite nekoliko puta vatom iii mekom
tanja pa do kraja zriobe plodova. Drzite pod kontrolom bolesti i eetkicom svaki dan iii svaki drugi dan od poeetka otvaranla
stetnike - problem nece biti kovreavost lista nego napad cr- cvjetova pa dok ne otpadnu latice. Rueno je op rasivanje nui .
venog pauka i zelene musice. kad je rijee 0 breskvama i nektarinama uzgojenim u sta e I .
Nakon berbe staklenik nemojte zagrijavati . Ukljueite ventila- - za to vrijeme treba isklj uciti ventilatore i navlaziti pod u stc -
tore i ne brinite se ako vanj ska temperatura padne ispod nule. leniku kako bi se pospjesila oplodnja.
42 VOCKE STABLASICE
BRESKVEI
NEKTARINE
OSORTAMA
TIP: breskva
AMSDEN JUNE • ••
Ova je breskva koja prva lOri, sto je velika prednost u hladnijem VEliCINA PlODA: srednll
podneblju. No ova sorta nema velike prinose, a plodovi joj nisu •
BOJA POKOZICE: zelenkastobijela s
zarko obojeni, premda je bijelo meso dobra okusa . Uzgajajte je nahukom crvene
na otvorenom iii u stakleniku.
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
......" . . . . •.....
TIP: breskva
BELLEGARDE
Ova sorta ima brajne prednosti - plodovi su vrlo krupni, a izrazi- VELICINA PLODA: velik
to zuto meso izvrsna je okusa. Urad po stablu vrlo je visok, no
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom
ima i jednu manu: sorta lOri vrlo kasno, taka da je pogodna tamnog crvenila
iskljucivo za staklenicki uzgoj . . . :~
-- TIP: breskva
DUKE OF YORK
Aka ne izaberete sorte Peregrine i Rochester zbog njihove VELICINA PlODA: velik
pouzdanosti, tada se odlucite za ovu sortu zbog plodova izn-
imne kvalitete. Blijedozuto meso vrlo je socno, a okus mu je BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
prekrivena izrazitim crvenilom
osvjezavajuci. Sorta dobra rodi, posebno aka je uzgajate uz
kakav juzni zid. VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: nektarina
EARLY RIVERS
Sorte Earlv.Rivers i njoj slicna John Rivers najranije zore ad svih VELICINA PlODA: velik
nektarina. Zuto je meso socno, dobra okusa. Sorta dobra radi, ali '. .
BOJA POKOZICE: zuta s crvenlm
usprkos svojoj ranozrelosti nije postal a popularna kao sorta Lord nahukom
Napier.
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
'.-- - - ',---
TIP: nektarina
ELRUGE
Sadnice ove sorte necete lako nabaviti, jer njezina kasna zrelost VEliCINA PlODA: srednji
uvjetuje i potrebu za posebno povoljnim mjestom u vrtu. Dobri •
BOJA POKOZICE: blijedozelena s
se rezultati postizu kad se uzgaja u stakleniku . Okrugli plodovi bi- tamnocrvenim nahukom
jela mesa izvrsna su okusa, kao i sve nektarine.
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
TIP: breskva
HAYLES EARLY
Ova je sorta odlicne radnosti, a dovoljno je rana da se uzgaja na VEliCINA PLODA: srednj i
otvorenom. U posebno dobrim godinama nuzno je prarijediti
BOJA POKOZICE: zuta, s crvenim
plodove. Meso se topi u ustima pa plodovi bas i nisu cvrsti, a tockicama i nahu kom
okus im je prosjecan .
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TI P: nektarina
HUMBOLDT
Ovu sortu nemojte izabrati za uzgoj na otvorenom - sorta Lord VELICINA PLODA: velik
Napier mnogo je pouzdanija. Upravo je obratno kad je rijec a • • •
BOJA POKOZICE: narancasta s crvenlm
staklenickom uzgoju - Humboldt daje velike prinose, a plodovi nahukom ' ..
zlatnozuta mesa izvrsna su prepoznatljiva okusa .
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
TIP: nektarina
LORD NAPIER
To je najpopularnija nektarina za uzgoj u vrtovima . Zori relativno VELICINA PlODA: velik
rano, a plodovi su bijela mesa, izuzetno aramaticni i puna okusa.
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim
Sorta rodi obilno i redovito pa nije cudo sto se najcesce bira za nahukom
uzgoj na otvorenom .
VRIJEME BEREBE: pocetak kolovoza
,. " "' .' " " ..... , '" . '.
. ".' .". oJ · '
TIP: breskva
PEREGRINE
VELICINA PLOOA: velik Ovu sortu vocari odabiru najeesce, ali preporueuju je i strue-
njacL Ima odlike koje se od breskve oeekuju : meso je soeno i
BOJA POKOZICE: zarko crvena odliena okusa, a stabla su pouzdana rasta . Urodi su visoki i ni
jedna druga sorta nece pokazati bolje rezultate ako se uzgaja uz
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
juzni zid.
TIP: nektarina
PINE APPLE (ANANAS NEKTARINA)
VELICINA PLODA: srednji do velik Ova sorta zori uranu jesen pa nije pogodna za uzgoj nva otvo-
renom, no zato je izvrstan izbor za staklenieki uzgoj. Zuto se
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim nahukom meso topi u ustima, a okus je izvanredan i podsjeca na ananas,
ako je vjerovati katalozima.
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
TIP: breskva
RED HAVEN
VELICINA PLODA: srednji Breskva okruglih plodova koja se uspjesno yzgaja u juznijim kra-
jevima. Dobro rodi, a plodovi su privlaeni. Zuti su plodovi evrsti
BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
prekrivena tamnim crvenilom
ali soeni i imaju prepoznatljivu crvenu zonu oko kostice. Okus je
dobar, ali ne i odliean.
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: breskva
ROCHESTER
VELICINA PLODA: srednji Rochester moze stati uz bok sorti Peregrine po popularnosti i
obieno se smatra najboljom sortom siroke rasprostranjenosti.
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom Okus plodova nije nista posebno, no meso je evrsto i soeno, a
tamnocrvene stabla pouzdana rasta. Sorta kasno cvate pa cvjetovi ne strada-
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
ju od mraza.
TIP: breskva
ROYAL GEORGE
VELICINA PLODA: velik Zbog svoje kasne zrelosti preporueuje se za uzgoj uz zidove u
• •
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom juznijim krajevima. Zbog dobrih osobina, sadn ice ove sorte nude
tamnocrvene brojni katalozi. Prinosi su veliki, a soeni plodovi imaju izvrsnu
aromu i prepoznatljiv okus. Sorta je dobra i za staklenicki
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
SADNJA
Potrebno je zaklonj eno, suneano mjesto i tlo dovoljno vtain . ali 108 ocjed o. ajpovolj-
nije vrijem e za sadnju sad nica s golim korij enom jest s. deni, do Je ontejnerske sadnice
v
najbolje sad iti poeetkom jeseni. Zelite Ii oblikovati a a voe icu posadite na udalje-
nosti od 20 em od zida, a deblo pri sadnji lagano a prema zidu .
UZGOJNI
RAZMAK RAZMAK UROD PO
VRSTA PODLOGA MEflU MEf)U ODRASLOM
OBLIK
•
Stapove za dvije pri- U veljaci odrezite po tre6inu svake grane pa 6e se
marne grane privezite za i razviti jos »rebara« koja takoder treba privezati za
da medusobno zatvaraju kut od 45°. stapove i ravnomjerno rasporediti.
--
Rezidba formiranog
stabla
U prolje6e treba
odstraniti sve izboje
koji rastu prema zidu Nakon berbe sve
iii suprotno od U svibnju izboje koji su
•
njega. Zatim treba svaki izboj donijeli rod
prorijediti rodne prikratite na prikratite sve
pupove tako da na duljinu od 6 do lateralnog,
svakom izboju os· listova. zamjenskog
tane jedan na bazi, izboja.
jedan u sred ini, a
jedan na vrhu.
I -
~
-
lice. Za marelice bakterijski rak i bolest »srebrnog lista « nisu ozbilj- • oj.
•
nabrojene sorte pogodne za stakleni cki uzgoj . Sl ijedite upute za RUCNO OPRASIVANJE
uzgoj breskve na str. 41. Pojedinosti na str. 41.
SADNJA
Potrebno je zaklonjeno, suncano mjesto. Tlo mora biti dobre propusnosti, a aka je siromasno humusom, tada treba dodati dosta
organske tvari. Kisela se tla moraju kalcificirati. Najpovoljnije doba za sadnju sadnica go log korijena jest u studenom .
Plodovi su manji nego u sorte Moorpark, no ranije dozrijevaju, a VELICINA PLODA: srednji
stabla su manje podlozna apopleksiji. Ipak, sorta ima i dvije BOJA POKOZICE: narancasta s ruzicastim
•
mane - evjeta vrlo rano i podlozna je alternativnoj rodnosti. nahukom
..
::
•
'
•
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
( . TIP: marelica
FARM
Ovo je americka sorta koja je stekla dobru reputaeiju kao mare- VELICINA PLODA: srednji
liea pogodna za uzgoj na otvorenom. Rano dozrijeva, a plodovi • • •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s crvenlm
su izvrsna okusa. Sorta dobro rodi i pokazuje stanovitu otpor- nahukom
nost na apopleksiju. Svakako vrijedi pokusati s uzgojem!
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: marelica
MOORPARK
Moorpark je do sada najpopularnija sorta koju nude mnogi ra- VEUCINA PLODA: veli k
sadniei. Narancasto meso izvrsna je okusa, a stabla su poznata • • •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s crvenlm
po svojoj pouzdanosti . Ipak, cesto stradaju od apopleksije . nahukom
TIP: marelica
NEW LARGE EARLY
Ovalni, krupni plodovi ove sorte zore ranije od sorte Moorpark, VELICINA PLODA: velik
a i okus im zadovoljava. Sadniee ove sorte nude tek rijetki • •
BOJA POKOZICE: tamnonarancasta s
rasadnie i, premda je mnogi hvale kao cvrstu i otpornu na apo- crvenim nahukom
pleksiju.
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
REZIDBA
Posadite djelomicno oblikovanu sadnicu staru 2-3 godine. Slijedite upute za oblikovanje
fana u breskve - str. 44.
Rezidbu odraslog, oblikovanog stabla obavljajte prema uputi za orezivanje sljive - str. 36 .
sloj tankih
SADNJA ploca
Izaberite suncano i zaklonjeno mjesto. Sadite fanove na razmak od 3 do
4 m, od studenog do ozujka, no ipak je najpovoljnija sadnj a u ozujku. •
•
I
Najuobicajenije je smokvu posaditi u posebnu, ogradenu jamu, ka o sto I
i
je pokazano na slici. Jos je jednostavnije saditi u vecu cijev iii u c\'jetn i - ..
pom1lesane s
lonac promjera aka 50 em, no tad a su nuzne rupe na dnu za odvodnju , . I kostanog
suvisne tekucine. Sadite u dobar zemljani kompost, no u svakom slu- brasna
caju njezno rukujte osjetljivom sadnicom.
Neukopani lonac moze stajati na zaklonjenu, suncanu mjestu u vrtu dok • sloj od 30 em
ne zaprijete mrazovi, a tada ga valja unijeti u natkriveni prostor. Uz- razbijene i gusto
gajate Ii smokve u obliku fana uza zid, tada lance ukopajte u zemlju taka naslagane eigle
da razina supstrata u loncu bude jednaka razini okolne zemlje. •
6.0cm x . em
Presadujte svake 2-3 godine, ito na kraju zime.
OSORTAMA
TIP: zelena smokva
BOURJASOTTE GRISE
Ova se sorta uzgaja iskljueivo u stakleniku, jer je preosjetljiva za VELICINA PLODA: srednji do velik .
uzgoj na otvorenom . Plodovi su okrugliji nego u ostalih ovdje
nabrojenih sorata, a i okus im je bolji - to je, vjerojatno, najbolja BOJA POKOZICE: blijedozelena
i najslada smokva koju mozete uzgajati. Dobra je i za uzgoj u
loncima. VRIJEME BERBE: rujan
REZIDBA •
Kupite djelomieno oblikovanu sadnicu, staru 2-3 godine. Zelite Ii je uzgajati u obliku vaze,
tad a slijedite upute za oblikovanje jabuka na str. 22. Za oblikovanje fana posluziti ce vam
upute za breskvu na str. 44.
Rezidba starijih, formiranih stabala obavlja se u lipnju. Svi se mladi izboji prikracuju na duljinu
ad 5 listova, sto ce potaknuti tjeranje novih izboja. U slucaju oblikovanja fana njih treba
• • v •
prlvezatl uz zleu.
Potkraj rujna plodovi se prorjeduju . Ostavljaju se plodici na krajevima izboja, koji su velicine
graska. Oni ce se za berbu razviti sljedece godine. Kad se u rujnu poberu svi zreli plodovi, na
granama ce ostati i nekoliko nerazvijenih plodova velicine oraha, pa i njih treba odstraniti.
U proljece se stabla ciste - uklanjaju se grancice koje su stradale ad mraza, a na fanovima se
odstranjuju i pupovi koji gledaju prema zidu iii suprotno od njega.
~
DUN
Stablo dunje sa svojim krupnim, kozastim liscem izgledaju
pomalo istocnjacki. Tijekom lipnja javljaju se i iznimno krupni
(promjera i do 6 em) bijeli iii svijetloruzicasti evjetovi, a zatim i
krupni plodovi, dugacki do 15 em. Plodovi su aromaticni , jabu-
casti iii kruskoliki, no uvijek gorkasti , pa se ne jedu u svjeze m
stanju nego sluze za pripremu dzemova , zelea iii marme lada ,
sami iii u kombinaeiji s jabukama (»marmel ada « vuce korijen
od portugalskog naziva za dunju - marmalo ).
Dunja je vocka za toplije krajeve s manje o bor ina, premda traz i
tlo dovoljne vlaznosti i dovoljno prostora , jer ce stab la narasti
do visine od 5-6 m. Dunju posadite izmedu stude nog i ozujka,
a kontejnerske sadniee mozete saditi eijele godine . Iza berite
djelomicno oblikovanu sadnieu, staru 2-4 godine, a mozete se
odluciti za Vranjsku dunju krupnih, kruskolikih plodova, sortu
Champion, s velikim plodovima jabucasta oblika iii za sortu
Portugal; njezini narancasti, kruskoliki plodovi dozrijevaju ne-
sto ranije. Usput, ukrasni grm koji zovemo »japanskom du-
njom« bitno se razlikuje od vocke 0 kojoj govorimo.
Prvih nekoliko godina prikracujte glavne grane tako da ostane
otprilike poloviea duzine prirasta iz prosle godine. Sredina
krosnje neka ostane suplja. Kad se jed nom krosnja oblikuje,
orezujte sto manje - zimi odstranjujte samo mrtve granciee i
one koje se medusobno krizaju.
Plodove be rite prije prvog mraza, skladistite na hladnom i mra-
cnom mjestu i pocnite rabiti tek kad se boja pokoziee promijeni
od zelenkaste do zlatnozute, za sto ce trebati 4-8 tjedana.
~
BOLESTI I STETNICI
",. . '. "
OTVARANJE KRUSKE
ne treba prskati
PUPOVA Lisne usi· Kruskina i tresnjina osiea
• Gusjeniee· Krastavost· Kruskin pikae
POJAVA
• prskati
LlSTICA U PUPU
• •
MISJE USI ne treba prskati
OTPADANJE
LATICA »Umjesto najopasnijih herbicida parakvat i dikvat
prskati
- kad su otpale (parakvat se i ne smije prodavati pojedincima)
gotovo sve latice
preporucujemo primjenu »ekoloskih« herbicida
glifosata i glufosinata koji se na nasem trZistu jos
OBLIKOVANJE mogu nabaviti pod nazivima: Roundup, Cidokor,
PLODOVA prskati Glyphogen, Rodeo, Basta itd.«
- sredina lipnja
(Mr. Iva Krpina)
OBLIKOVANJ E
PLODOVA prskati
- pocetak srpnja
v v
BRESKVE MARELICE
Lisne usi · Crveni pauk · Kovrc avost lista Lisn e usi· Crveni pauk · Apopleksija· Srebrni list
Srebrni list· Bakterijski rak· Pueanje kostiee Bakterij ski rak
SMOKVE DUNJE
Rak· Botritis Istr. 101 ) · Koraljne pjege Rak· Pepelniea • Monilija
" "
•
SUPLJIKAVOST LlSTA BAKTERIJSKI RAK
Gljivicna bolest koja napada slji- Prvi znak ove bolesti sljiva, tre-
ve, breskve i tresnje. Na listovi- sanja i ostalog kostunjavog vo-
ma se pojavljuju smede mrlje ca jesu svijetlo obrubljene mrlje
koje se postupno pretvaraju u na listovima. Kasnije dolazi do
rupice. Nema drugih simptoma, formiranja izraslina na kori i odu- Rupice na listovima vocaka nisu ni-
pa stabla nisu ozbiljno ugro- miranja napadnutih grancica. sta neobicno. Na samom pocetku
zena. Napadnuta su samo slaba Bolest se mora na vrijeme uoci- proljeca uzrokuju ih gusjenice mra-
stabla, pa ih treba prskati tije- ti ako zelite spasiti stablo. Bole-
zovca, a kasnije im se pridruzuju i
kom Ijeta. Osjetljivost se pove- sne grane treba odrezati, rezove
cava za suse, pa stabla valja za- premazati vocarskim voskom, a brojni drugi stetnici. Ovdje su prika- '
lijevati. stabla redovito prskati. zani najcesci razlozi za rupicavost
listova u vocaka stablasica , premda
• . nije rijetkost da »priskoce u pomoc « i
TRESNJINA OSICA •
stetnici karakteristicni za meko voce.
erne licinke
aktivni kukei duge 1em '
• •
dugi 1em SAVIJAC POKOZICE PLOOA
• •
OSA SRCIKARICA KUKCI KORASI
•
Plavieast kukae, dugaeak oko 0,5 em, To su smedi kukei, dugaeki oko 0,6
•
progriza mlade izboje jabuke, kru ske i em, koji se hrane korom drvenastih
sljive nakon polaganja jaja tijekom izboja. Ovi stetniei, koji se hrane
Ijeta, Ti se izboji osuse i mogu ostati nocu, mogu katkada potpuno de-
visjeti na stablu. Najugrozenija su formirati stabla jabuka. Suzbijanje
mlada stabla koja se i stite prskanjem nije lako jer zahtijeva tretiranje sta-
fenitrotionom u fazi ruzieastog iii bi- bala i okolnog tla fenitrotionom iii
jelog pupa. Ipak, ovaj je stetnik vrlo ri - rasipanje drugih otrovnih sredstava
jedak pa se suzbijanj e rijetko provodi, u krugu oko debla. .
~
Poeinje ~a vrhovima izboja s kojih se Unutar izbusenih hodnika u napadnu-
•• spu sta. Cesca je u kostunjavog voca
;;
·•
tim graneieama nalaze se velike toe-
~
nego u jabuka i kru saka. Ima vise ra- kaste gusjeniee duge i do 7 em, sto
zl oga koji dovode do apopleksije, no moze uzrokovati odumiranje gran-
od bolesti se najeesce spominje rak, eiea, ali i eijelog stabla, Ovog je stet-
a ako nije u pitanju bolest, tad a je nika prilieno tesko suzbiti kemijskim
, vjerojatno rijee 0 zadrZavanju vode u sredstvima pa se zarazene grane
1
tlu. Zarazena se stabla moraju po- eesto moraju odsjeci i spaliti.
sjeci, ali i poboljsati drenaza.
•
• VUNASTE USI
Ueinak mraza bolje se opaza kad lis- Kolonije ovih usiju zive na peteljkama
to vi narastu . Donja im povrsina po- i graneieama, proizvodeci vunasti is-
staje neravna i mjehurava, a poko- ej edak kojim se stite, Same za sebe,
ziea na mjehuricima puea, otkriva- vunaste usi ne prave veliku stetu, no
juci donje tkivo. Najjaee su napadnu- njihovi su ubodi idealna mjesta za
ti listovi uz evatove, ali lisce ipak ne ulaz uzrocnika raka. Cijelu koloniju
otpada. skinite mekom cetkom pa povrsinu
premazite spiritom. Vunaste se usi
mogu suzbijati i prskanjem .
. ... • . ;>f
• •
CIGARAS TRESNJINA OSICA
To je cest stetnik na kruski, a samo se Na listovima se pojavljuju male bli-
katkad javlja i na jabuci. Licinke uz- jede pjegiee, uzrokovane napadom
rokuju uvijanje lisnih rubova u tuljee sitnih, zivahnih kukaea koji se hrane
nalik na eigaru, a cesce napadaju na donjoj povrsini lista. Mogu se
,•
mlado lisce nego starije. Napadnuti suzbijati prskanjem, no to se odnosi
listovi mogu i otpasti. Suzbijanje je samo na vrlo jake najezde.
otezano jer su licinke dobro zasticene
I I
u tuljeu pa se preporueuje skupljanje i
paljenje napadnutih listova.
•
, .. MANJAK HRANJIVA
Nenormalna promjena boje listo-
va najcesce upucuje na manjak
nekog od glavnih hranjiva, cemu ••
•
• v
VOCKE STABLASICE
53
SREBRNILIST LAiNI SREBRNI LIST Simptomi na listovima
Opasna bolest na sljivama, no Obican poremecaj koji samo i izbojima
moze napasti jabuke, tresnje i nalikuje opasnoj bolesti; za raz-
breskve. Spore prodiru kroz liku od nje ne pocinje na vrho-
rane na vocki, a prvi je simp- vima izboja da bi se postupno
v
, KRUSKINA GRINJA
tom bolesti promjena boje lis- spustao, nego odjednom na-
tova u srebrnkastu. Ubrzo do- pada sve listove na stablu.
lazi do odumiranja izboja. Mrt- Poprecni prerez izboja pokazat
ve se granciee moraju odsjeci ce da se provodni sustav nije
20 em nize od mjesta zaraze, a zacepio. Poremecaj uzrokuje •
rez premazati vocarskim vos- v . slabo hranjenje stabla i manj-
kom. Stabla na kojima su se poprecnl
presjek ak vode, sto treba nadoknaditi
pojavile krastave izrasline na dohranjivanjem i natapanjem.
izboja
deblu treba iskrciti.
CRNA TRESNJINA US
• • •
gnnJa
Bryobia
,
BAKTERIJSKI RAK SMOlAVOST
Ucinak je razoran, posebiee na kostu- Poremecaj svojstven tresnjama i slji-
njavim vockama. Napadnute grane vama, a javlja se, uglavnom, nakon
nose malo listova i ubrzo ugibaju. vrlo hladna vremena. Na povrsini
Izrasline proizvode smolu. Simptomi debla i grana pojavljuju se nakupine
na listovima opisani su na str. 51. Sve smole, no za razliku od bakterijskog
oboljele dijelove treba odrezati, rane raka, ova smola potjece iz zdravog
•
premazati vocarskim voskom, a sta- tkiva. Nije potreban nikakav speeijal-
bla prskati bakrenim preparatima u ni tretman - smolu uklonite, a stabla
kolovozu, rujnu i listopadu. dohranite kompleksnim gnojivom.
v v
v v
PAPIRNATA KORA
Kora se smezura i ispuea u koneen- Javlja se na stablima jabuka i kru-
tricnim krugovima, a cesto je prekri- saka koja su slabo hranjena, a rastu
vena i ervenkastim lisajevima. Rak je na lose dreniranim tlima. Kora pos-
opasna bolest jabuka i krusaka, oso- taje tanka i Ijusti se poput papira.
bito na slabo dreniranim tlima. Sve Izboj odumire ako postane potpuno
napadnute grane treba odrezati, a re- kruzno ogoljen. Unistenu koru od-
zove premazati voc arskim voskom. stran ite, ogoljelu povrsinu premazite
Rak treba suzbijati i prskanjem. vocarskim voskom te poboljsajte
drenazu tla. Stabla malcirajte i pri-
hran ite folijarnim gnojivom.
" . "
v v
STITASTE USI • • •
PUCANJE KORE
• StrtOVI u
Stetn iei karakteristicn i za zane mare- obliku ~ . Do pueanja moze doci u svako doba
na stabla. Ti jela ovih nepomicnih ku- dagnje godine. Uzrok moze biti jak mraz, no
kaea zasticena su stitom, zbog kojeg cesce je rijec 0 losoj drenazi tla iii 0
nalikuju na skoljke. Ne tako ceste na nepravilnom postavljanju kolea uz
otvorenom, stitaste usi mogu biti stablo . Pueanje kore moze biti izazva-
prava napast u zasticenom prostoru no i obilnom ki som nakon dulje suse.
••
za sve vocne vrste. Jako napadnute stitOVI U
•
Mrtvo drvo odrezite, rane premazite
izboje treba odrezati, a ostale prskati obliku • vocarskim voskom kako ne bi doslo
" . .. . kamenice
prema programu zastlte - zlml I u do zaraze. Stablu pomozite da se opo-
svibnju. ravi malciranjem i prihranom .
,
. -
VOCKE STABLASICE --
:n
Simptomi na pupovima
GRINJE MRAZ i cvatovima
Mlade grinje napadaju vee raz- Mraz u doba cvjetanja dovodi do
vi jene pupove jabuka i krusaka, posmedenja i otpadanja cvjeto-
a cvatovi posmeduju, kao da je va, sto je opasno u godinama kad
posrijedi osteeenje od mraza, cvjetanje nije obilno, ali, s druge v
premda se, nakon pomnijeg strane, u godinama kad cvjetova JABUCNI CVJETAR
promatranja, mogu uociti sitne ima i previse, na stete od mraza
bijelozuekaste zivotinjice, nalik valja gledati kao na prirodno pro-
na splostene lisne usi. Pojava rjedivanje cvjetova. Voekama koje
Ijepljivog soka jos je jedan znak rastu u krajevima s cestim mra-
napadaja grinja. Prskanje treba zom treba osigurati zastitu iii iza-
obaviti u tazi zelene kitice. brati sorte koje kasno cvjetaju.
PTICE
MRAZOVCI
~ - I
( ~ . , '\ i, .,i(' _
~. ( \ v
i ,
PUCANJE KOSTICE JABUCNI SVRDLAS
Na, povrsini napadnutog ploda bres- Ovi ce smedi kukei, dugacki oko 0,5
kve vidi se rupa, a u unutrasnjosti em, na povrsini ploda izbusiti brojne
trula• i raspuknuta kostiea. Najcesci • sitne rupiee na mladim plodovima,
•
uzrok ove pojave jest slabo opra- Napadaju u srpnju, no plodovi ostaju
sivanje i neredovito za lijevanje. Slje- deformirani i dalje. Meso je nedirnu-
dece godine provedite rucno opra- to . Ovaj se stetnik suzbija redovitim
·
•
c
sivanje, pobrinite se za redovito na- prskanjem.
tapanje i za malciranje, Kisela tla ,
ka Ie ifieirajte.
•
UHOLAZA
Ose mogu napasti sve vrste vocaka Uholaze napadaju sve vrste vocaka
stabl asiea, no najvise ce stradati one stablasiea, osobito one s mekim plo-
ciji su plodovi meki i slatki, kao sto dovima. Jabuke stradaju krajem Ije-
su npr. slj ive, dok ce cvrsce jabuke i ta, kad se na plodovima pojavljuju
kruske uglavnom ostati postedene, rupe, a meso je izgrizeno. Tlo oko
Prskanje nece pomo ci, a jedini je vocaka valja dobro obraditi, a ako ga
lijek unistavanje osinjaka nekim od napadnu uholaze, dobro ga je i po-
A' .
odgovarajucih sredstava, naravno, prskati odgovarajucim sredstvom.
uz dozu opreza .
r
•
• ••
RUZICARI KRUSKINA SISKARICA
Ovi su kukei (smedi iii plavi, dugacki Napadnuti plodovi postaju tamniji i
oko 0,8 em) krivi za nagrizanje mla- deformirani i uglavnom otpadaju sa
dih plodova jabuka u svibnju i lipnju. stabla. Na prerezu se uocava velika
Nagrizeni plodovi su neupotrebljivi, sredisnja supljina i brojne sitne licin-
sto govori 0 opasnosti od ovih stetni- ke. Napadnute plodove valja skupiti i
ka. Za jaka napadaja, ruzicare treba spaliti, a zemlju oko stabala redovito
suzbijati prskanjem. obradivati. Sljedece godine provedi-
te prskanje .
• •
SLJIVINA OSICA KRUSKINE KAMENE MRLJE
Pouzdan znak da je rijec 0 napadu Ovo je opasna virusna bolest, jer se
ovog stetnika jest rupa na plodu okru- oboljela stabla ne mogu lijeciti pa ih
zena Ijepljivom tvari. U plodu nalaze treba iskrciti i unistiti. Zarazeni su plo -
se 1,5 em dugacke bj elkaste licinke ( ' dovi sitni i deformirani, povrsine pune
sljivine osiee. Napadnuti plodovi ot- r'
tvrdih, neravnih dijelova. Meso je dr-
padaju prije nego sto dozore. Tlo oko venasto i nejestivo. Bolest se najces-
vocaka mora biti obradeno, a prs- ce javlja na starijim stablima, no mo-
/'
·
kanje se provodi 7-1 0 dana nakon ot-
padanja latiea,
'-,- •
ze se prenijeti i na susjedna stabla.
,
• •
TRUUENJE ZA SKLADISTENJA SAVIJAC POKOZICE PLODA
Najcesci uzrok tnuljenja jabl!,ka pri Gusjeniee savijaca pokoziee ploda
, skladi stenju jesu gorke mrlje. Ze lite Ii
• svijaju Ii stove i lijepe ih za plodove pa
skladi stiti vece kolicine plod ova, po- se hrane ispod takva pokrova. Mogu
duzmite preventivne mjere. Stabla .. pojesti vel ike povrsine pokoziee i
prskajte u kolovozu i ponovno tjedan mesa ispod nje, Ove se gusjeniee
do dva prije berbe, Zarazene plod ove suzbijaju redovitim prskanjem .
od stranite, a rezidbu stabala ne pro-
vodite prije veljace. Pregledavajte
uskladistene plodove, kako biste
zarazene odmah odstranil i.
•
'. . '. . ." . "
HRDANJE PLODOVA
Ova ozbiljna bolest napada jabuke i kruske. Ova bolest napada sve vocke stablasice, no
Smeckaste se kraste pojavljuju vee i na mladim najjace dunje i jabuke. Zarazeni plodovi pos-
plodovima i rastu zajedno s njima, pretvarajuci mede, a na povrsini se javljaju i koncentricni
se u velike plutaste povrsine. Povrsina plodova krugovi zelatinaste plijesni. Smezurani plodovi,
moze biti i raspucana, no meso je nedirnuto. tzv. mumije, mogu ostati na stablima cijele
Napadaji su najjaci po toplom i vlaznom vre- zime. Ova se gljivicna bolest ne moze suzbijati
menu. Suzbija se redovitim prskanjem u faza- prskanjem, pa je vrlo vazno da se zarazeni Na povrsini plodova jabuka i krusaka nastaju
ma zelene kitice, ruzicastog iii bijelog pupa, ot- plodovi odmah uklone, kako ne bi lezali na vece iii manje povrsine s grubom, smeckastom
padanja latica i dva tjedna nakon otpadanja la- zemlji. Pregledavajte i plodove u skladistu. prevlakom. U nekih je so rata jabuka to prirodna
tica. Zarazene listove spalite u jesen, a kras- pojava, no u sorata s glatkom pokozicom to je
tave izboje zimi odrezite. poremecaj koji unakazuje plodove i smanjuje
im vrijednost, premda ne utjece na kvalitetu
mesa. Uzrok najcesce valja traziti u losem, hla-
dnom vremenu kad je vocka u tazi otpadanja la-
OTPADANJE PlODOVA tica. Hrdanje mogu izazvati i slaba ishranjenost
GORKE MRLJE vocke, propuh iii manjak organske tvari u tlu.
,
, VOCNE PIPE
I
!
t
•
•
..
Otpadanje plodova moze biti posljedica napa-
daja raznih stetnika. Potrazite gusjenice iii licin-
ke u otpalim jabukama, kruskama iii sljivama .
Na povrsini plodova javljaju se male, smede,
No i zdravi plodovi mogu otpadati, sto moze biti
udubljene mrlje. Najcesce ispod tih sm edih
znak da valja prorjedivati. Prvo otpadanje nas-
podrucja dolazi i do promjene kvalitete mesa,
tupa kad su plodovi jabuka velicine graska, a
koje postaje gorko i nejestivo. Gorke se mrlje
razlog lezi u losoj oplodnji zbog hladnog i vla- Vee se i na mladim plodovima uocavaju sitne
cesto razvijaju tek pri skladistenju. Razlog je
znog proljeca. Nakon toga slijedi najvece ot- crvenkaste tockice, posljedica napadaja ovih
prilicno nejasan, no zna se da je povezan s
pad anje tijekom lipnja. Nekoliko je razloga za zivahnih kukaca , Kako plodovi rastu, tako se
manjkom kalcija u tlu i s duljim razdobljem su-
preobilno otpadanje, nakon cega os aje te povecavaju i plutaste povrsine, a plodovi cesto
se. Pomoci ce malciranje i natapanje tijekom
pokoji veci plod. Za mlada stabla 0 je no alna mogu biti i jako unakazeni. Bez obzira na prom i-
Ijeta, no kao male ne smije se upotrijebiti ne-
pojava, a isto tako i za ne e sorte, npr. Cox's jenjen izgled, meso ostaje nedirnuto. Dobro je
zreli stajski gnoj. Napadnuta stabla ne treba ra-
Orange Pippin. Druge so e prejako otpadanje preventivno djelovati prskanjem u tazi zelene
dikalno orezivati. Ako problem ne bude ublazen,
duguju ostecenjima od raza, slaboj ishranje- kitice iii prskati u tazi otpadanja latica,
tada stabla folijarno prignojavajte kalcijevim ni-
nosti, dugotrajnoj susi, ali I preobilnom rodu.
tratom svakih cetrnaest dana od sredine lipnja.
STETE 00 PTICA
Ptiee mogu nanijeti veliku stetu . Zimi i u proljece napadaju
VIRUSI
pupove, a oni evjetovi koji prezive daju plodove koji ce opet biti Virusi mogu ugwziti zivot i rodnost svih grmova i polugrmova .
napadnuti u doba zrenja. Neki Ijudi, raeunajuci s tim, uvijek Kukei poput lisnih usiju prenose viruse s jedne biljke na drugu,
posade po nekoliko grmova vise - za ptiee, no bez obzira na a napadnutu je tesko lijeeiti. Simptomi ovise 0 virusu i 0
takve dosjetke, bit ce godina kad, zbog ptiea, necete uopce vocnoj vrsti -listovi se mogu susiti iii kovreati, a rast postati
imati plodova ako ne poduzmete radikalne korake. nepravilan iii patuljast. Kadsto zaraza virusima ima i koban is-
hod. Uglavnom se protiv zaraze nista ne moze poduzeti, osim
Najvise stradaju jagode i maline. Prskanje kemijskim sred-
da se napadnuta biljka izdvoji i spali.
svima ne daje opipljivije rezultate, a strasila za ptiee obieno su
kratka vijeka. Jedino zadovoljavajuce rjesenje jest podizanje Doskoeite problemu uzimajuci iskljucivo sadni materijal s
mreza. Za jagode i ostalo nisko voce odgovarat ce privremeni potvrdom i provodeci redovita prskanja za suzbijanje lisnih
kavez, no za biljke viseg rasta bit ce pogodniji kavezi u koje usiju. Na takav cete naein vocne grmove odrzati u dobru sta-
moze uci i eovjek. nju barem desetak godina.
Cvrsti "-' ,
l
, - ..
"';" ... . ~
' ; : __ ""l,.. '.
. • -
Plasticna mreza patparnji
malih acica
JAG
Jagode ne trebaju mnogo prostora - mogu se uzgajati i u povrtnjaku
iii u balkonskim sanducieima. Ne zahtijevaju ni puno strpljenja, jer se
vee u lipnju iii srpnju mogu brati plodovi s biljaka posadenih u
kolovozu prethodne godine. I, na kraju, jagode su socni i privlacni
plodovi - svaka biljka daje od 0,2 do 1 kg u sezoni.
Glavni je problem u tome sto je sezona jagoda prekratka. Uzgajate Ii
samo jednu od popularnih sorata, berba ee trajati samo dva iii tri
tjedna, a onda je sve gotovo. No, imate Ii dosta mjesta, pomno oda-
be rite sorte pa ee se razdoblje berbe protegnuti na mjesec dana iii
cak i dulje - od svibnja pa do prvih mrazova. Prekrivanjem nasada
posebnim pokrivacima pomaknut eete pocetak berbe za tri tjedna
ranije unaprijed, a uzgojem jagoda u grijanim staklenicima mozete
zrele plodove brati i oko Boziea.
Najpopularnije su one sorte koje rode Ijeti pa se takve najcesee i
nude u katalozima. Takve sorte daju samo jedan rod; najranije i rane
sorte beremo izmedu kraja svibnja i kraja lipnja, srednje rane
izmedu lipnja i srpnja, a one kasne izmedu sredine i kraja srpnja. Prvi
se korak odnosi na kupnju jakih, zdravih sadnica koje se moraju
posaditi do sredine rujna, kako bi do zime razvile snazan korijen.
Remontirajuee sorte produzuju sezonu jagoda. Daju nekoliko rodo-
va u sezoni, no najobilnije rode izmedu kolovoza i listopada. Nikada
ne daju mnogo plodova odjednom, ali su svi izvansezonski plodovi
uvijek dobrodosli. U posljednje se vrijeme javljaju i nove sorte jago -
da - tzv. »neutralne glede duljine dana«. Plodonosenje nije uvjeto-
yanG duljinom dana, a osnovna se prednost sastoji u berbi koja nas-
tupa vee 12 tjedana nakon sadenja. U praksi, ove se sorte ponasaju
kao i sve remontirajuee jag ode, a ni okus im nije drugaciji. Na kraju,
postoje i sumske jagode sitnih plodova, berba kojih traje duze. No
zbog male kolicine plodova po biljci nasad mora biti prilicno velik da
bi berba i obuhvatom zadovolj avala.
Svima koji pozel e posaditi neku od neobicnijih sorata katalozi nude i
jagode s ruzicastim cvjetovima, ali i one ciji su plodovi ruzicaste iii
zute boje. Ipak eemo vas uputiti da se drzite starih, iskusanih sorata,
kao i onih novijih, kvalitetnih i preporucenih.
,
JAGODE KOJE RODE LJETI REMONTIRAJUCE SORTE JAGODA
Do sada najpopularnija skupina jagoda. Daju najveee plodove. Plodovi su ma nj i i manje slatki od Ijetnih sorti, no biljke su otpornije.
najbolje su kvalitete . Beru se izmedu svibnja i srpnja . Premda daju Beru se prvi put u li pnj u, a zatim i potkraj Ijeta, odnosno s pocetka je-
samo jedan rod u sezoni, neke od novijih sorata daju i po dva roda. seni. Da bi se potaknula jesenska rodnost, odstranjuju se prvi cvjetovi.
Rodnost traje 3-4 godine. Rodnost traje 2 godine.
v
Plodovi su im vrlo mali, ali aromaticni i slatki, premda ne i socni. Dostupno je samo nekoliko sorata. Uzgajate Ii ih na otvorenom,
Uzgajajte ih u posudama iii kao biljke za rubove . Sjeme posijte u ponasat ee se kao remontirajuee sorte, ali ee u stakleniku dati prve
jesen, a mlade biljke na stalno mjesto presadite u proljeee. Berba plodove vee 12 mjeseci nakon sadenja. Uklanjajte, prve cvjetove
traje od sredine Ijeta do kasne jeseni. Mogu se nabaviti sorte s kako biste pospjesili jesensko plodonosenje.
crvenim, iutim iii bijelim plodovima. Rodnost traje 1 godinu. Rodnost traje 2 godine .
•
OSORTAMA
TIP: sumska
ALEXANDRIA
VELICINA PlODA: malen Od svih sumskih Jagoda ova sorta daje najvece plodove - dugacki su
• •
oko 1,5 em . Plodovi su izrazite boje i socniji od drugih sumskih jagoda,
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena ali berba je skromnija nego u popularnije sorte Baron Solemacher.
VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do Grmolike biljciee ne stvaraju vrijeze. Plodovi su izvrsna okusa.
kasne jeseni
TIP: remontirajuca
AROMEL
•
VELICINA PLODA: srednje velik Svi se proizvodaci slazu da je okus plod ova ove sorte zaista izvan-
redan. Premda je popularna, sorta ima i nekih slabih strana; urodi su
• •
BOJA POKOZICE: srednle crvena tek umjereni, listovi osjetljivi na pepelnieu, a prilicno meki konicni
plodovi cesto znaju biti iskrivljeni. Biljke dobro zalijevajte za susna vre-
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen mena.
TIP: sumska
BARON SOLEMACHER
VELICINA PlODA: vrlo malen Ova, najpopularnija sorta sumskih Jagoda vise voli djelomicnu sjenu
• od jaka sunea. Biljke radaju mnogo vrlo sitnih plodova, a razdoblje
BOJA POKOZICE: tamnocrvena berbe traje dosta dugo. Ptiee ne prave velike stete na ovoj sorti.
VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do Grmici su uspravni i ne stvaraju vrijeze. Plodovi su dobra okusa.
kasne jeseni
TIP: Ijetna
BOGOTA
VELICINA PlODA: srednje velik Samo su dva razloga zbog kojih biste se trebali odluciti na uzgoj ove
• •
sorte: berba je obi Ina i nastupa kad su vee sve Ijetne jag ode pobrane,
BOJA POKOZICE: zagasltocrvena a plodovi se dobro cuvaju u zamrzivacu. Ipak, okus im je tek pros-
VRIJEME BERBE: sredina Jipnja - jecan, a biljke su osjetljive i na pepelnieu i na bolesti iz tla.
kraj srpnja
TIP: Ijetna
BOUNTY
VELICINA PlODA: malen do srednji
Ova je kanadska sorta bolja od svojeg konkurenta, sorte Cambridge
Favourite, u nekoliko osobina - plodovi su boljeg okusa, a berba obil-
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
nija. IPvak, plodovi su manji, a u nekim tlima biljke izdrze samo dvije go-
VRIJEME BERBE: od pocetka do dine. Cvrsti plodovi ervena mesa vrlo se lako beru.
kraja srpnja
TIP: Ijetna
CAMBRIDGE FAVOURITE
VEliCINA PlODA: srednj i Vee niz godina ova je sorta najbolji odabir zbog dobre rodnostll visoke
pou zdanosti. Izaberu Ii se sadniee nezarazene viru sima, bilj e ce dugo
BOJA POKOZICE: narancastocrvena trajati i bit ce otporne na bolesti. Ipa , razm lsi' e prij e nego sto se
odlucite za ovu sortu; njezino bjel asto mes nema osobito izrazen
VRIJEME BERBE: os sredine lipnja okus, a i sadniee bez virusa nisu uvij ek d s pne.
do kraja srpnja
TIP: Ijetna
CAMBRIDGE VI GOUR
VELICINA PlODA: velik Ovo je stara srednje rana sorta koja jos uvijek ima svoje poklonike.
Plodovi su izduljeni, cvrsta mesa i puna okusa. Otporne, uspravne
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
sadniee daju dobar rod, no prob lem je sto se brzo izrode pa se moraju
VRIJEME BERBE: od pocetka do zamjenjivati svake dvije godine . Opasnost su i bolesti.
kraja lipnja
TIP: Ijetna
DOMANIL
VELICINA PlODA: velik Ova belgijska sorta koja dozrijeva kad i Cambridge Favourite gubi na
• popularnosti, usprkos zadovoljavajueem okusu, dobroj rodnosti, krup-
BOJA POKOZICE: tamnocrvena nim listovima i bujnom rastu. Uzgajacima smeta mekoea njezinih
VRIJEME BERBE: od pocetka Jipnja plodova i osjetljivost na viruse.
do kraja srpnja
TIP: Ijetna
ELSANTA •
Mnogi uzgajaci ovu nizozemsku sortu smatraju najboljom zamjenom VELICINA PLODA: velik
za Cambridge Favourite. Ima sve potrebne kvalitete - visoke urode, •
atraktivne, sjajne plodove i dugo vrijeme skladistenja. Izvrstan je i BOJA POKOZICE: narancastocrvena
okus, sto se ne bi moglo reci i za otpornost na bolesti . VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
•
ELVIRA
Zelite Ii sortu nalik na sortu Cambridge Favourite koja ce roditi u lipnju, VEliCINA PLODA: velik
tada je Elvira dobar izbor, to vise sto je berba obilnija, a izduzeni
plodovi veci. Okus zadovoljava, no problem maze biti pepelnica. Ovu BOJA POKOZICE: tamnocrvena
sortu preporucuju za uzgoj pod posebnim prekrivacima ad netkanih VRIJEME BERBE: od pocetka do
via kana. kraja lipnja
TIP: remontirajuca
GENTO
• •
Izduzeni plodovi ave sorte s dugogodisnjim stazem imaju crveno VELICINA PLODA: vellk
meso i kiselkast okus. Berba, uglavnom, zadovoljava, no koji put moze • •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
i zatajiti. Ipak, za uzgoj na vapnenackim tlima sorta je bolja ad svih
drugih jagoda.
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen •
TIP: Ijetna
GORELLA
• •
Neki ad popisa preporucenih sorata sadrZe i Gorellu. Premda je, zbog VELICINA PLODA: vehk
rane zrelosti, zbijena i otporna rasta bila jedna ad vodecih europskih
sorata, uzgajaci je vise ne preporucuju, jer njezini plodovi nemaju BOJA POKOZICE: jarkocrvena
izrazit okus, urodi su niski, a biljke osjetljive na pepelnicu.
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
GRANDEE
Ispravno uzgajana, ova sorta daje iznimno velike plodove. Berba je VEUCINA PLODA: vrlo velik
obilna, posebice u drugoj godini uzgoja. Ocito, ova je sorta idealna za
•
izlaganje na policama, no ipak je ne nude mnogi katalozi. Razlog vjero- BOJA POKOZICE: tamnocrvena
jatno valja traziti u slabijem okusu plodova, njihovoj cestoj rupica-
VRIJEME BERBE: od pocetka do
vosti, i u osjetljivosti na pepelnicu .
kraja lipnja
TIP: Ijetna
HAPIL
Ovu su belgijsku sortu uzgajaci vrlo brzo prihvatili kao zamjenu za VEICINA PLODA: vrlo velik
Cambridge Fa vourite, jer se pokazala boljom, posebno za uzgoj na
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
laksim tlima za suseg vremena. Vrlo je dobar i okus izduzenih plodova,
a i urodi su visoki. U svakom slucaju, vrijedi pokusati s uzgojem! VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
HARVESTER
Kvaliteta ove sorte izaziva nesuglasice; neki je ocjenjuju vrlo visoko, a VELICINA PLODA: velik
drugi slabo, ovisno 0 dobavljacu. No sigurno je da su berbe obilne, a • •
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
biljke snazne i otporne. Ova jagoda uspravna rasta stekla je vec
mnogo poklonika. VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
HEDLEY VELICINA PLODA: velik
Ova nova britanska sorta nije stvorena za uzgoj zbog prodaje nego se,
zbog mekih, kiselkastih plodova, upotrebljava za pripremu dzemova i • •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
marmelada. Biljke su uspravna rasta .
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
HONEOYE
VELICINA PLODA: srednji Ova je vrlo vazna rana sorla cudna imena, ali dobrih karaJteristika.
Daje visoke prinose, a sjajni su joj plodovi vrlo privlacni. Cvrsto, cr-
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
vena meso ima bolji okus nego plodovi sorle Pantagruella, a bolja je i
VRIJEME BERBE: ad pocetka do otpornost na botritis.
kraja lipnja
TIP: Ijetna
IDiL
VELICINA PLODA: srednje velik /di/ je nova belgijska, visokoprinosna sorla. Plodovi mogu biti okrugli
iii izduljeni, no okus im je prosjecan . Uz odredenu dozu otpornosti na
BOJA POKOZICE: tamnocrvena pepelnicu i venuee, katalozi navode i lako otkidanje plodova, kao jos
jednu prednost ave sOrle, za koju mozemo reei da zadovoljava, no nije
VRIJEME BERBE: ad pocetka do
kraja lipnja »nista posebno((.
TIP: remontirajuca
OSTARA
VELICINA PLODA: malen do srednji Prije pojave sorle Rapel/a ova je sorla bila najpopularnija remontira -
• juea jagoda u Europi . Pouzdana je i daje relativno visoke prinose.
BOJA POKOZICE: hlijedocrvena
Narancasto je meso meko i prosjecna okusa. Rast je bujan, no biljke
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen stvaraju vrijeze i osjetljive su na pepelnicu i venuee.
TIP: Ijetna
PANDORA
VELICINA PLODA: velik Pandora je sorla koja pobuduje zanimanje jer berba njezinih plod ova
pad a u vrijeme kad druge jagode ne dozrijevaju . Prinosi su visoki, a
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
biljke bujne. Dobra je i otpornost na bolesti, a najveea je mana ave
VRIJEME BERBE: ad sredine srpnja sorle potreba za oprasivaeem, kao u sorle Cambridge Favourite.
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
PANTAGRUELLA
VELICINA PLODA: srednje ve lik Izaberite ovu sorlu aka zelite imati jagode prije susjeda - ni jedna
• •
sorla ne rodi prije Pantagruel/e . Pokrijete Ii nasad posebnim prekri-
BOJA POKOZICE: narancastocrvena vaeem, uzivat eete u plodovima vee na poeetku svibnja. No okus je
VRIJEME BERBE: ad kraja svihnja ave sorle prosjeean, kao i osjetljivost na bolesti i mraz, a eesto se i
do sredine lipnja izrodi nakon prve godine uzgoja .
TIP: remontirajuca
RABUNDA
VELICINA PLODA: srednji Kata lozi jos uvijek nude ovu rem ontirajueu jagodu, bez obzira na novi-
• • je sorle, kao sto su Arome/ iii Rapel/a. Sve je toj sarti prosjei;no: i pri-
BOJA POKOZICE: narancastocrvena nos, i okus, i velicina plod ova, samo je otpo ost a pepelnicu niza ad
prosjeka .
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: remontirajuca
RAPELLA
VELICINA PLODA: srednje velik Ova se nova sorla bori s Arome/om za krunu najbolje re montirajuee
jagode. Rodi obilnije ad drugih sorata, a plodovi imaju zadovoljavajuei
BOJA POKOZICE: jarkocrvena okus. Dozrijeva prije drugih rem ontirajueih so rata, taka da se maze
obrati prije prvih mrazova. Zbog osjetlj ivosti na pepelnicu nije idealna
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen za uzgoj u sjevernijim krajevima
TIP: Ijetna
RED GAUNTLET
VELICINA PLODA: velik Ova se sorla uzgaja vee vise ad trideset godina . Prinosi su dobri, no
BOJA POKOZICE: jarkocrvena okus ploda razocarava. Prilicno je dobre otpornosti na bolesti, no naj-
bolja joj je osobina sto rodi i drugi put, nakon Ijetnih vrueina. Uza sve
VRIJEME BERBE: ad sredine lipnja navedeno, ova je sorla zanimljiv, iako ne i najbolji odabir.
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
ROYAL SOVEREIGN
VELICINA PLODA: srednje velik
Samo se zbog sentimentalnih razloga ova sorta jos uvijek moze naci u
katalozima. Okus koji se nekada smatrao iznimnim danas su nad- BOJA POKOZICE: narancastocrvena
masile brojne nove sorte. Prinosi su niski, a biljke eesto stradaju od
raznih bolesti i stetnika. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
SALADIN
Ovisno 0 katalogu, ovu skotsku sortu kvalificiraju kao slabu, osrednju VELICINA PLODA: velik
iii izvrsnu. Prinosi su vrlo visoki, no meki plodovi eesto znaju biti svi-
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
nuti i iskrivljeni. Biljke su lisnate i uspravna rasta, otporne na pepel-
nicu i crvenog pauka. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: neutralna
SELVA
Ovo je jedna od neutralnih sorata koja ce prvi rod donijeti 12 mjeseci VELICINA PLODA: vrlo velik
nakon sacJenja u bilo koje doba godine - naravno, ako je uzgajate u BOJA POKOZICE: jarkocrvena
zasticenom prostoru. Plodovi su neobieno evrsti, ali ce vas okus
razoearati. Sorta je osjetljiva na pepelnicu. VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: Ijetna
TAM ELLA
Tamella je dobar izbor, osobito za sjevernije krajeve. Razdoblje zrenja VELICINA PLODA: vrlo velik
prilieno je dugaeko, ali je i »rok trajanja(( biljke duzi nego u svih ostalih •
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
jagoda . Prinosi su visoki, no okus narancasta mesa tek je prosjeean.
VRIJEME BERBE: os sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
TANTAllON •
VELICINA PLODA: srednji
Tantallon je dobra zamjena za Cambridge Favourite. Daje vise prinose
i otporniji je na bolesti . Okus je plodova prilieno dobar, no jos uvijek ne BOJA POKOZICE: narancastocrvena
i najbolji. Stvara vrijeze, ali ne previse. Uzgajaci upozoravaju da se
biljke moraju dosta zalijevati. VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
•
TENIRA VELICINA PLODA: srednji
Zelite Ii se uvjeriti da plodovi novih sorata prijaju jednako kao i plodovi
prijasnjih, tada izaberite Teniru. Biljke su bujne, a otpornost na bolesti BOJA POKOZICE: jarkocrvena
veca od prosjeka, no prinosi su umjereni. Uspravan rast euva plodove
da se ne zaprljaju od zemlje. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
TOTEM VELICINA PLODA: srednji
Ova sorta daje nize prinose ako je usporedite s Cambridge Favourite,
au usporedbi sa sortama E/santa, Hapi! iii Bounty plodovi imaju slabi- •
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
ji okus. Uzgaja se zbog toga sto i nakon odmrzavanja plodovi zadr-
zavaju nepromijenjeni oblik. VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
TROUBADOR
Ova sorta produzuje sezonu jagoda - berba pocinje dva tjedna nakon VELICINA PLODA: srednje velik
one u sorte Cambridge Favourite. Prinosi su visoki, a dobra je i otpor- •
nost na bolesti, no okus plodova tek je prosjecan, a biljke traze i re- BOJA POKOZICE: tamnocrvena
dovito zalijevanje. Sjajni su plodovi vrlo privlacni. Kasno je cvjetanje VRIJEME BERBE: od pocetka do
prednost, ako se sorta uzgaja u sjevernijim krajevima. kraja srpnja
SADNJA
Jagode se sa de na zastieena, suncana mjesta, premda malo sjene tijekom dana ne moze stetiti.
Mjesto predvideno za gredicu s jagodama ne smije biti u mrazistu, a idealno je ako se posljednjih neko -
liko godina na njemu nisu sadili krumpir, rajcica, krizanteme iii druge jagode. Dobra drenaza i propusno
tlo preduvjeti su za uspjesan uzgoj jagoda. Tlo treba biti blago kiselo, s dovoljno organske tvari.
Zemlju prekopajte bar mjesec dana prije sadnje, a u tom stadiju valja ukloniti i korove. Kad form irate
gredice, dodajte i po kantu komposta iii zrelog stajnjaka po cetvornom metru zemlje . Isto tako treba do-
dati i dozu kompleksnog mineralnog gnojiva neposredno prij e sadnje.
'"i?
--
-
-.. ....
~, . ~
-"
NJEGA
v
Zelite Ii berbu u svibnju, posadite neku od ran ih so rata, kao morate redovito pl ijeviti. Nemojte okopavati preduboko iii
sto su npr. Pantagruella, Honeoye iii Cambridge Vigour, pa ih preblizu korijenova vrata . Malciranje se obicno obavlja u
pokrijte posebnim prekrivacem vee na kraju zime . Kad se svibnju . Detalje eete naei na sljedeeoj stranici.
pojave cvjetovi, pokrivac skidajte tijekom dana, kako biste Prije malciranja tlo treba biti vlazno i cisto od korava. Nuzno
omogueili ulazak kukcima oprasivacima. Kad su cvjetovi je pravesti i zastitu od ptica (str. 59). Veeina so rata stvara
otvoreni, biljke noeu prekrijte novinama ako se ocekuje vrijeze uz pomoe kojih se biljke razmnozavaju. Vrijeze se
mraz, no novine uklonite tijekom dana. mogu ukloniti, tako da svaka biljka ostane zasebna iii ih se
Novoposadene jag ode treba redovito zalijevati, a to vrijedi i moze pu stiti da se zakorijene izmedu maticnih biljaka pa ee
za starije biljke u doba suse. No plodovi se ne smiju mociti, nastati neprekinut niz. U tom eete slucaju teze malcirati i pli-
pa je uputno zalijevanje obaviti ujutro, kako bi se bi do jeviti, a plodovi ee, u prosjeku, biti manji nego u biljaka koji-
veceri stigle osusiti . ma se odstranjuju vrijeze . Ipak, ukupan je prinos mnogo visi .
Jagode su niske biljke pa urad moze biti ozbiljno ugrozen do- Jagode po potrebi prskajte, kako biste suzbili eventu alne
pustite Ii korovima da se razrastu. Zbog toga nasade jagoda bolesti i stetnike. Prskajte u jesen, kad biljke izgube lisee.
•
•
~
euvati samo nekoliko dana, a nisu pogodne za zamrzavanje. Zelite Ii kad se pojave evjetovi, a tada ih poenite svaki tjedan
ih ipak zamrznuti, tada odaberite male, poluzrele plodove iii plodove prihranjivati tekucim mineralnim gnojivom. Staklenik
sorte Totem , koj i se bolje zamrzavaju. Vocnu kasu zamrznut cete zraeite za topla i suneana vremena. Kad se plodovi
bolje nego eij ele plodove. poenu ervenjeti, prestanite ih dohranjivati.
na sIr, 65.
G)Zakopajte evjetni vlaza n. •
• To su najpopularnije sortemalina.Prinosi su veliki, a sorte se mogu • Manje su popularne od Ijetnih sorata. Urodi su nizi, a biljke ne
uzgajati u svim krajevima. uspijevaju u hladnijim krajevima.
• Plodovi nastaju za 3-6 tjedana u srpnju i kolovozu, • Plodovi nastaju za 8-9 tjedana od kraja kolovoza do prvih mrazova,
sto ovisi 0 sorti. ovisno 0 sorti.
• Ove sorte rode na sibama koje su nastale pros Ie godine. • Ove sorte rode na krajevima siba koje su nastale iste godine.
• Nezaobilazan je i potporanj. • Potporanj je pozeljan, ali ne i nuzan.
• Nuzna je i zastita od ptica. • Zastita od ptica takoder je pozeljna, no nije uvijek i nuzna .
• Plodovi se lako beru. • Plodovi se beru prilicno tesko.
• Prosjecni prinos po jed nom metru reda iznosi 2,25 kg. • Prosjecan prinos po metru reda iznosi oko 0,75 kg.
•
o SORTAMA
TIP: jesenska
AUTUMN BLISS
VELICINA PlODA: srednje velik
Ovo je nova sorta jesenskih malina koju preporucuju strucnjaci. Oaje
bolje prinose od ostalih sorata, a plodovi zore vee u kolovozu. Plodovi • •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
su cvrsti, a okus im je prilicno do bar. Biljke ne trebaju potporanj .
Sadno mjesto mora biti suncano i zastieeno. VRIJEME BERBE: od sredine
kolovoza do listopada
TIP: Ijetna
DELIGHT VElICINA PlODA: vrlo velik
Premda se ova sorta najcesee uzgaja, ipak nije najbolja. Plodovi su
krupni, a prinosi vrlo visoki, no ima i problema. Sorta ima los okus, BOJA POKOZICE: tamnoruzicasta
plodovi brzo gube cvrstoeu, a losa je i otpornost na bolesti.
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: jesenska
FALLGOLD VElICINA PlODA: srednjie velik
Ovo je jesenska, zuta malina . Posebna boja njezinih plodova ipak ne
najavljuje ni jednu drugu posebnu odliku. Okus i slatkoea plodova su • •
BOJA POKOZICE: zuta
prosjecni, a isto je s velicinom ploda i visinom prinosa. Sadnice ove
sorte dosta se tesko pronalaze. VRIJEME BERBE: od sredine rujna
do listopada
TIP: Ijetna
GLEN CLOVA VELICINA PLODA: malen do srednji
Berba plodova ove popularne sorte u mnogim vrtovima otvara sezonu
malina. Maleni su i cvrsti, sto ih cini idealnima za zamrzavanje. Sorta BOJA POKOZICE: crvena
nije idea Ina, jer je okus plodova tek prosjecan, a biljke osjetljive na
viruse, pa se preporucuje sadnja dalje ad drugih vrsta malina. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
GLEN MOY •
VELICINA PlODA: srednje velik
Ovu novu sortu usporeduju sa sortom Glen Clava. Njezine se prednos-
ti ad nose na otpornost na lisne usi, odsutnost trnja i bolji okus. Sorta BOJA POKOZICE: blijedocrvena
je vrlo prinosna, no sezona berbe kratko traje. Plodovi su izduzeni, a
pokozica je prekrivena dlacicama . VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
GLEN
VELICINA PlODA: srednji
Ovu novu sortu usporeduju sa sortom Mailing Admiral. Plodovi su
cvrsti i okrugli, dobra okusa, a biljka nema trnja. Sorta pokazuje BOJA POKOZICE: jarkocrvena
stanovitu otpornost i na viruse i na lisne usi. Prinosi su vrlo visoki, ali
su i zahtjevi prema kvaliteti tla veei nego u ostalih sorata malina. VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do sredin e kolovoza
TIP: jesenska
HERITAGE
Prem da je ova sorta prilicno popularna medu jesenskim malinama, VELICINA PlOOA: malen do srednji
ipak nije i najbolji izbor, jer su urodi niski, a berba pocinje kasno, cak i
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
za jesenski tip malina. Plodovi su cvrsti, prosjecna okusa, a sibe broj-
ne i bujna rasta, taka da biljka treba jak potporanj VRIJEME BERBE: od sredine rujna
do listopada
TIP: Ijetna
JOY
VELICINA PLODA: velik Plodovi ove Ijetne sorte maline beru se bas izmedu berbe sorata Leo i
Glen Clove. Sorta ima mnogo dobrih strana; prinosi su visoki, berba
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena traje cak sest tjedana, a plodovi imaju dobar okus. Utvrdena je i ot-
pornost na lisne usi. Jedina je mana ove sorte - bodljikavost stabljika.
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do kraja kolovoza
TIP: Ijetna
•
LEO
VELICINA PLODA: srednji do velik Od svih Ijetnih malina sorta Leo najkasnije se bere. Plodovi imaju
• • dobar, po malo kiselkast okus i cvrstu strukturu . Biljke su otporne na
BOJA POKOZICE: narancastocrvena lisne usi, ali i na botritis. Mane su prilicno rijetke sibe i niski prinosi.
VRIJEME BERBE: od kraja srpnja do
kraja kolovoza
TIP: Ijetna
MALLING ADMIRAL
VELICINA PLODA: velik Raspolazete Ii ogranicenim prostoromJa mozete posaditi samo jednu
sortu, Mailing Admiral pravi je izbor. Sibe su brojne i bujna rasta, ot-
BOJA POKOZICE: jarkocrvena porne na palez, botritis, ali i na neke viruse. Plodovi su cvrsti, odlicna
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja okusa, a prinosi relativno visoki . Biljke traze zastitu od jakih vjetrova .
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
•
MALLING JEWEL
VELICINA PLODA: srednji Ova je sorta popularna vee niz godina zbog svoje pouzdanosti i vise-
struke namjene. Okus plod ova zadovoljava, no prinosi nisu visoki.
BOJA POKOZICE: tamnocrvena Biljke su zbijena rasta pa se uglavnom sade po dvije sibe zajedno. Vrlo
VRIJEME BERBE: od pocetka do je vazna osobina i otpornost na viruse.
kraja srpnja
TIP: Ijetna
MALLING ORION
VELICINA PLODA: malen do srednji Ovu staru sortu u posljednje vrijeme sve vise traze. Okrugli su plodovi
cvrsti i dobra okusa. Biljke su bujna rasta, a prinosi prilicno visoki, no
BOJA POKOZICE: ruzicasta sve se te osobine nalaze i u novijih sorata koje su, uz to, otporne i na
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja lisne usi.
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
MALLING PROMISE
VEliCINA PLODA: velik Zajedno sa sortom Glen Clava, Mailing Prom ise dijell naslov ajranije
mallne u vrtu, no na zalost, plodovi su joj jedna 0 blj ava 0 usa.
BOJA POKOZICE: narancastocrvena Prinosi su vi soki, a biljke su dosta 0 po e na Iru S e i Ie cije. Sorta
se lako uzgaja, cak i na sirom asnijim
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: jesenska
SEPTEMBER
VELICINA PLODA: malen do srednji Premda ovu sortu nude brojni rasadn ici, ona nema ni jedne posebne
kvalitete. Prinosi su niski, a okus pjodova tek prosjecan. Biljke su
•
BOJA POKOZICE: tam no crven a prilicno slabe, a plodovi cesto trunu . Sibe treba prorjedivati. Zakljucak
- nemojte se odluciti za ovu sortu .
VRIJEME BERBE: od pocetka rujna
do listopada
SUSTAV ZA POTPORU
Za uspjesan rast Ijetne sorte malina, uz ostalo, trebaj u i Sustav od stupova _-----:~
potporu. U vrtovima vide se razni sustavi za potporu; uzad i zice ..,.- , -
iii ziee rastegnute medu stupovima, posebne ograde,
-
dvostruke najlonske niti razapete unutar kaveza koji sluze 1 m
Dodajle, i
, '
..
kao zastita od ptiea itd. U vrlo malim vrtovima bit ce ko- gornlu zleu
zajesenske 1, m
risna i potpora ad jednog stupa, no u tom je slucaju berba sorte,
otezana, a rjesenje ne funkcionira aka zelite posaditi vise
biljaka. Do sad a je najcesce rjesenje ana koje se sastoji
ad stupova i ziee - sibe se uz zieu privezu mekanim vezi- Ucvrstite ••
matieom,
cama. Upotrijebite Ii sustav za potporu koji se sastoji od
dvostrukih ziea, moci cete uzgojiti biljke koje se sastoje Gusto plelena galva-
nizirana ziea
ad vise siba kaje ne treba privezati uz zieu.
Stup mora bili dobro ucvrscen.
Ukopajle ga 0,6 m i dodalno
Sustav od jednog stupa ucvrslile ukosenim slupom,
!• .
, I I' I .....
I,
.I ~
Posadile dvije sad-
• • nice malina u pod- ,- "••
• Poprecno poslavljene
"
zlce
Stup ukopajte 0, 6 m.
REZIDBA
- -
1:1
Odmah nakan berbe adrezite sve sibe kaje su vee U veljaci adrezite sve sibe do razine
dale rod . zemlje. Kad nove sibe narastu,
Ostavite 6-9 najjacih siba kaje jas nisu rodile pa ih privezite ih uza zieu. Nemajte ih
privezite za zieu, medusabno udaljene aka 10 em. prorjedivati.
U pro/jeee, kad se pajave navi izbaji, staru U veljaci sve si be kaju su previse narasle prikratite
sibu skratite do zemlje. na 15 em ad garnje ziee.
Male se najeesce postavlja u ozujku. Ljeti se uklanjaju svi divlji BERBA I SKLADISTENJE
izboji, a sibe koje izrastu dalje od centra treba iseupati. Maline se beru kad su plodovi posve obojeni, no jos uvij ek
Kod Ijetnih se sorata svi cvjetovi koji se pojave u prvoj uzgojnoj cvrsti . Svaki plod njezno povuc ite da se odvoji od stabljike .
sezoni moraju uklanjati. Svaki dan pregledavajte nasad, no plodove berite samo po
Opasnost je i kukac mal inar. suhu vremenu , jer mo ri plodovi br.w nunu. Maline brzo po-
Prskanje obavite kad se prvi plodovi pocnu crvenjeti (pojedi- jedite iii ih zamrznite, no imajte na umu da se mali, nepot-
nosti na str. 101). puno zreli plodovi mnogo bolje zamrzavaju .
SADNJA
Kupine nisu izbirljive glede lokacije; podnosit ee djelomienu sjenu, a uspijevat ce i
Sadniee golog korijena sade se u na tlima nesto manje propusnosti. Izboji su drvenasti, no vrhovi im ipak mogu stra-
studenom iii prosineu, odnosno u ozujku,
ako jesenska sadnja nije moguca. dati od jakih mrazova ako su posadene na izlozenu mjestu. Kupine nemojte posadi-
Iznimku cine kontejnerske sadniee, ti na mjesto na kojem su zadnjih nekoliko godina rasle kupine iii maline.
koje mozete saditi eijele godine ako Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Uklonite korove i iskopajte
vrijeme dopusta.
rupe dimenzija 0,6 x 0,6 m. Na dno rupe stavite sloj vrtnog komposta debeo dese-
Razmak medu biljkama: 1,8-4,5 m
(ovisno 0 sortil
tak centimetara, vratite dio zemlje pa ga mijesajte s kompostom. Ostatak zemlje
Razmak medu redovima: 1,8 m koji cete upotrijebiti za zatrpavanje sadnice obogatite sakom do dvije kompleks-
nog mineralnog gnojiva. Kupine sadite na isti naein kao i maline (pojedinosti na str.
70). U ozujku oko novih siba rasipajte male.
SUSTAV ZA POTPORU
Postoji nekoliko sustava za potporu . Sorte bez trnja
mozete oblikovati i kao lukove, no za sve sorte vrije- stup 2,1
di da se uspjesno mogu uzgajati uz sustav koji se lOx 10 em
sastoj i od nekoliko usporedn ih zica razapetih na pra-
Sponaza - -
vilnim razma cima. Potpora mora biti dovoljno evrsta zatezanje
da drZi proslogodisnje sibe koje ce rod iti krajem
ovog Ijeta iii u jesen, al i i ovogodisnje sibe koje ce ro-
diti tek sljedece godine. Sustav za potporu
prikazan na slici smatra se najbolj im jer Stup mora biti dobra -
omogucuje jednostavnu rezidbu i vezanje, ucvrscen. Ukopajte Debela galvanizirana
ga i dodatno osigu- ziea 0,6 m
a plodovi se mogu brati s obiju strana.
rajte koso postavljenim stupom.
o SORTAMA
•
SIRENJE: 3,6 m
ASHTON CROSS
VELICINA PLODA: srednji Sorta s dugackim izbojima koji dobro rode. Plodovi se nalaze u velikim
skupinama i vrlo se dobro zamrzavaju, no glavnom se kvalitetom sma-
TRNJE: da
tra puni okus nalik na divlje kupine. Berba traje 6-8 tjedana .
VRIJEME BERBE: ad kolovoza do
•
rUlna
•
SIRENJE: 4,5 m
BEDFORD GIANT
VELICINA PLODA: velik
Ova je sorta vrlo bujna rasta te je neprikladna za male vrtove. Okrugli,
sjajni plodovi nastaju u velikim skupinama, a zore na samom pocetku
TRNJE: da
sezone kupina. Sorta je pouzdana i daje prilicno visoke urode, bez
VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do obzira na uzgojne uvjete. Okus je sladak, no ne i izrazit.
kolovoza
SIRENJE: 3, 6 m
BLACK SATIN
VELICINA PLODA: velik
Nova sorta americkog podrijetla donosi plodove ranije od bilo koje
TRNJE : ne druge sorte bez trnja. Ne pripada najkvalitetnijim sortama svoje sku-
pine, no vrijedi je pokusati uzgajati. Sorta je bujna ra sta, a plodovi
VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do prilicno ostra okusa . Moze se oblikovati u lukove iii kao pergola.
kolovoza
SIRENJE: 4,5 m
•
VELICINA PLODA: vrlo vellk
•
FANTASIA
Fantasia je nova zvijezda medu kupinama. Bodljikava je i bujna, no
TRNJE: da daje visoke prinose. Ipak, najvaznija joj je odlika izrazito krupan plod.
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza
do kraja rujna
•
SIRENJE: 4,5 m
HIMALAYA GIANT
VELICINA PLODA: srednji Ovu svebujnu sortu posadite samo ako imate dosta prostora, ako
zelite visoku i neprobojnu zivu ogradu iii za stitu ad vjetra . Biljke su vrlo
TRNJE: da trnovite, a prinos ad dvanaestak kilograma po biljci nije nikakva ri -
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza jetkost. Okus je prosjecan i prilicno kiseo pa se plodovi cesce upotre-
do kraja rujna bljavaju za kuhanje nego za jelo u svjezem stanju .
•
SIRENJE: 1,8 m
LOCH NESS
VELICINA PLODA: velik Ova je sorta novitet medu kupinama. Izdanci su poluuspravni, sto zna-
ci da trebaju samo djelomicnu potporu. Biljke su otporne na zimu, uro-
TRNJE: ne di su prilicno visoki, a okus plodova zadovoljava. Ova ce sorta ubrzo
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza postati vrlo popularna. Uzgaja se i oblikuje kao Ijetne sorte malina.
do rujna
SIRENJE: 2.4 m
MERTON THORNLESS
VELICINA PLODA: velik Aka vam je prostor ogranicen, izaberite ovu dobru sortu bez trnja.
Buduci da nema trnje, a i zbog prilicno kratkih siba, odrzavanje ave
TRNJE: ne sorte vrlo je jednostavno. Urodi su prosjecni, no plodovi su vrlo dobra
okusa. Ipak, ova sorta nije taka popularn a ni privlacna kao Oregon
VRIJEME BERBE: ad kolovoza do
rUlna
• Thornless .
SIRENJE: 3 m
OREGON THORNLESS
•
VELICINA PLODA: srednji Sibe ave popularne sorte bez trnj a vrlo se lako oblikuju, a plodovi
imaju ugodan okus . Biljke se mogu uzgaj ati kao dekorativni lukovi iii
TRNJE : ne nadstresnice. Listovi su duboko razdijeljeni, a u jesen poprimaju
svjetlije nijanse . Od sorata bez trnja spominjemo jos Smoothstem i
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza
do kraja rujna Thornfree.
~
KRIZANCI
PODRIJETlO : Loganberry x kupina x malina
BOYSENBERRY
Plodovi su okrugli iii izduljeni, nalik na veliku i prilieno dugaeku
•
SIRENJE: 2,4 m
malinu. Okus ipak vise podsjeca na divlju kupinu. Sibe su
VELICINA PlODA: velik
bodljikave i po malo iskrivljene. Manje je bujna sorta bez trnja.
Ovaj je hibrid dobar izbor za pjeskovita tla jer izvrsno podnosi BOJA POKOZICE: Ijubicasta
•
susu.
VRIJEME BERBE: od srpnja do kolavaza
REZIDBA I OBLIKOVANJE
Uzgoj u obliku fana (Iepeze) daje visoke prinose pa se obicno i preporucuje za oblikovanje manje bujnih sorata i
hibrida. Nove se sibe prisiljavaju da u pocetku rastu okomito, a zatim vodoravno, uz zicu. Sve sibe koje ee dati
rod privezu se s obiju strana ove sredisnje osnove. Nakon berbe te se sibe odrezu da bi napravile mjesta novi-
ma koje ee roditi sljedeee godine. Premda je oblikovanje fana prilicno zahtjevan po sao, jos je teze provesti tzv.
))sustav valova« koji daje najvise prinose. On podrazumijeva provodenje novih siba gore-dolje po tri noseee
zice, posto se u jesen uklone stare sibe koje su vee dale rod. To se provodi sve do Ijeta, kad se sibe puste da
rastu uzduz najgornje zice .
Najjednostavniji, ali ne i najprinosniji, nacin jest oblikovanje biljaka po sistemu ))uzeta«. Taj se postupak pre-
porucuje za uporabu u vrtovirna, a objasnjen je na ovim slikama. rada nosite rukavice, a stare odrezane
sibe spalite. U veljaci odrezite sve vrhove siba koji su stradali tijekom zime.
_ Privlizite
• uzduz svake
l ..
• su vee
• • , •
v v
o SORTAMA
VELICINA GRMA: srednii
v BALDWIN
VELICINA PLODA: srednji
Ova je sorta bila najtrazenija sve do pojave sorte Ben Lamond. Prilicno
je zbijena rasta, a gorkasti plodovi vise na biljci dugo, nakon sazrije-
BERBA: obilna
vanja. Sorta se ne preporucuje za sjevernije krajeve jer rano cvjeta .
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
v
VELICINA GRMA: srednji
v •
BEN LOMOND
VELICINA PLODA: vehk Ova se, prva od sorata »Ben«, odlikuje kasnim cvj etanjem, otpomos·
cu na pepelnicu i vrlo velikim prinosima . Uspravn a je i prilicno zbijena
BERBA: obilna rasta, cvjetne su stabljike kratke, a krupne bob ice imaju iselkast
okus.
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
• •
VELICINA GRMA: velik
LAXTON GIANT
Ova je sorta slicna sorti Boskoop Giant. Osjetljiva je na mrazove, no VELICINA PLODA: vrlo velik
neki je jos uvijek traze zbog iznimne velicine plodova. Biljke su vrlo
BERBA: obilna
bujne pa ih treba saditi na medusobne razmake od 1,8 m. Bobiee su
slatke i mogu se jesti svjeze iii kuhane.
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
• •
VELICINA GRMA: velik
TSEMA
Nizozemska sorta donosi plodove na dugackim peteljkama, bas kao i VELICINA PLODA: malen
prethodna, no za razliku od nje zori na pocetku srpnja, a ne u kolovozu.
Plodovi su prosjecna okusa, a grane, da bi podnijele veci urod, trebaju BERBA: obilna
potporu. Sorta se ne ubraja u kvalitetnije jer nije otporna ni na mraz ni
na pepelnieu . VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
REZIDBA NJEGA
Biljke orezujte izmedu studenog i ozujka. Prvu rezidbu obavite druge U proljece morate pregledati grmove, kako biste se uvjeri-
godine nakon sadnje, odstranjujuci slabe granciee. Od trece godine Ii da ih nije uzdignuo mraz, jer ih, u tom slueaju, morate po-
nadalje uklanjajte po dio starijih grana, kao sto je prikazano na sliei . novno potisnuti u zemlju. Morate osigurati i zastitu od mra-
za, posebno za starije sorte . Ocekuju Ii se mrazne noci u
® Odrezite trecinu iii doba evjetanja, tad a preko grmova prebaeite vrece iii
cetvrtinu starijih
grana koje su vee CD Odrezite iii drugi zastitni materijal. Tijekom dana pokrov u onite.
dale rod, kako biste prikratite Redovito suzb ijajte koro ve. Oprezno i okopavajte,
napravili mjesta sve slabe,
novim izbojima. Ni kako ne biste ostetili korij en. Bolj e je kor ve suzbijati pli-
bolesne iii
jedna grana na grmu ostecene jevljenjem iii malci ranjem.
ne bi smjela biti grane. Za suse, bi lj ke treba redov' 0 zalijevati, ali je bolje ako se
starija od
cetiri godine. pritom ne namoce i s a Iji e.
Nuzna je i zas 'a od . ca. Zas·itne mreze postavite kad
se boja plod va poe e mijenj ati od zelene u ervenkastu.
v
H JENJE I MALCIRANJE
aleira je je vrlo vaZno . Male postavite oko grmova od-
a sadnj e pa ga obnavljajte svakog travnja. Naj-
UZGOJ NOVIH BIUAKA olje je postaviti 10 em debeo sloj vrtnog komposta iii
U listopadu s ovogodisnjeg izboja odrezite rezni eu dugaeku 0 0 zrelog stajskog gnoja.
30 em, debljine olovke. Rez na vrhu mora biti kos, a na dnu ravan. Crni ribiz za htijeva i dohranu. Svakog travnja dodajte kom-
pleksno mineralno gnojivo - prije malciranja. U doba bub-
CD Iskopajte jamu u ,
® Reznieu utaknite renja plodova dodajte i gnojivo bogato kalijem.
obliku slova V. u jamu, 15 em
Na dno stavite duboko. Iznad v
".
sloj pijeska. povrslne moraJu
.
BERBA I SKLADISTENJE
biti bar 2 pupa.
Plodovi su zreli otprilike sedam dana nakon sto im je boja
postala plavoerna. Za pojedinaenu je berbu vazno znati da
prve zore bobiee na vrhu grozda. Ipak, bolje je brati eijele
grozdice odjednom, barem ako ih zelite zamrzavati. Ran e
sorte valja obrati sto prije.
Crni se ribizi mogu cuvati na hladnom oko tjedan dana.
Mozete ih zamrznuti, osusiti iii ukuhati.
v
obl iku fana iii polustandardnih oblika nije tol iko po-
pularan.
Po jed nom grmu mozete ocekivati 3-6 kg plodova,
dok jedan kordonae daje 1-1,5 kg plodova. Izaberite
sadniee stare 2-3 godine pa ih odrzavajte prema upu-
tama za bijeli i erveni ribiz .
Sorte namijenjene kuhanju imaju ostriji okus pa ih
Ijudi rijetko jedu svjeze. Desertne su sorte vecih
plod ova, tanje pokoziee i slacieg okusa. Ako nemate
previse prostora, najbolje je posaditi neku od desert-
nih sorata pa u svibnju i lipnju brati nezrele plodove za
kuhanje, dok kasnije, u srpnju iii kolovozu, mozete
brati zrele plodove za jelo.
SADNJA
Primijenite standardne upute koje vrijede za sadnju mekog voca opcenito. Najbolje
je biljke posaditi na suncano mjesto, premda ce uspijevati i u djelomicnoj sjeni.
Potrebna je zastita od jakih vjetrova i izbjegavanje sadnje u mrazistima.
Zemlju dobro pripremite prije sadnje. Slijedite upute iznesene za kupine na str. 72.
GRMOVI
Sadnice golog korijena posadite u
listopadu iii studenom, no ako to /-
nije moguce, mozete ih posad iti i u
ozujku. Iznimku cine kontejnerske \~#
sad nice, koje mozete saditi u
svako doba godine ako to ® Odrezite sve ogranke na polovieu duljine, ako to vee
dopusta vrijeme. visini nizoj od 10 em, nije bilo ucinjeno u rasad-
mjereno od stare oz- niku. Zadnji pup na svakoj
Razmak medu biljkama:
nake 0 dubini sadnje. grani mora biti usmjeren
1,5 m (grmovil
0,4 m (jednostruki kordoncil prema gore.
0,6 m (dvostruki kordoncil - ,,- - -- --
0,9 m (trostruki kordoncil CD Iskopajte dovoljno @ Stara oznaka 0 dubini sadnje
Razmak medu redovima :1,5 m siroku rupu kako ~ mora biti u ravnini s okolnim
biste mogli ravnomjerno tlom . Rupu zatrpajte zemljom
rasporediti korijenje . 8i dobro je poravnajte.
KORDONCI
Vrijedi uputa za bijeli i crven i ribiz - str. 86.
OSORTAMA
TIP: desertna
BLACK VELVET
VELICINA PlODA: malen do srednji Rijec je a krizaneu izmedu ogrozda i vrste koja se zove Worcester-
OBLIK GRMA: uspravan berry. Maleni plodovi, nalik na groMe, imaju osvjezavajuei okus, no
jos je vaznije da su grmovi potpuno otporni na americku plijesan .
BOJA POKOZICE: tamnocrvena lako se uzgajaju, a mogu se oblikovati i kao kordonei. Berba je obilna.
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: za preradu
• •
CARELESS
VELICINA PlODA: vehk Ova je najpopularnija sorta, koju eete lako nabaviti. Pouzdana je i
OBLIK GRMA: rasiren nije izbirljiva glede kvalitete tla. Glatki su plodovi cvrsti i izvrsni za
kuhanje. Sorta je osjetljiva na americku pepelnieu. Bez obzira na
BOJA POKOZICE: blijedozelena
uvrijezeno misljenje, sorte Whinham 's Industry iii Invieta bolji su
VRIJEME BERBE: sredina srpnja izbor.
TIP: desertna
•
GOLDEN DROP
VELICINA PlODA: malen
Zelite Ii plodove koje eete jesti svjeze, tada je ova sorta dobar izbor.
OBLIK GRMA: uspravan Plodovi su maleni, imaju tanku pokozieu i izvrstan okus. One koji
imaju male vrtove zanimat ee zbijen i uredan rast grmova, koji, na
BOJA POKOZICE: zutozelena
zalost nisu otporni na americku pepelnieu . Urodi su prosjecni.
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: za preradu
GREEN GEM
VELICINA PlODA: malen do srednji Na okruglim se tamnozelenim plodovima ave sorte jasno uocavaju
OBLIK GRMA: uspravan svjetlije ziliee. Vise nije popularna kao nekad, jer ne daje visoke pri-
nose, a nije otporna ni na americku pepelnieu. Okus plod ova zado-
BOJA POKOZICE: tamnozelena voljava, no ne bi se moglo reei da je odlican .
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
BOJA POKOZICE: blijedozelena nieu. Ipak, bilj ke su pune bod lji, a rast im je
nati da ni okus potpuno zrelih plod ova nije
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: za preradu
KEEPSAKE
VELICINA PLODA: srednji do velik Potpuno zreli plodovi ave sorte imaju gotovo bijelu boju, a katkad se
OBLIK GRMA: rasiren jedu i u svjezem stanju, premda je glavna karakteristika sorte
Keepsake moguenost berbe poluzrelih plodova vee u svibnju i njiho-
BOJA POKOZICE: blijedozelena va prerada u izvrsne dzemove, zelee i sl. Plodovi su vrlo dobra okusa,
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja a problem u uzgoju maze biti mraz.
, TIP: desertna i za preradu
LANCASHIRE LAD
VELICINA PLODA: srednji do velik
Ova sorta dvostruke primjene pokazuje odredenu otpornost na
americku pepelnicu. Ovalni, dlakavi plodovi imaju privlacnu crvenu OBLIK GRMA: rasiren
boju i zadovoljavajuci okus, no sorta nece uspijevati na slabijem tlu. "
BOJA POKOZICE: crvena
Ipak, mnogi ce se odluciti upravo za nju .
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
I
I TIP: desertna
LANGLEY GAGE
VELICINA PLODA: malen do srednji
Sorta daje plodove koji, kad dozore, imaju gotovo bijelu, poluprozir-
nu pokozicu. Glatki su i ovalni, vjerojatno najsladi od svih ogrozda. OBLIK GRMA: uspravan
I No sadnice eete dosta tesko naei . Prinosi su uglavnom visoki, no "
BOJA POKOZICE: blijedoluta
mogu i varirati .
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
I
TIP: desertna i za preradu
•
LEVELLER
VELICINA PLODA: vrlo velik
Ova vrlo popularna sorta dijeli krunu najboljeg desertnog ogrozda
sa sortom Whinham's Industry. Plodovi su vrlo krupni, ovalni i glat- OBLIK GRMA: rasiren
ki, a odlikuju se i izvrsnim okusom. Prinosi su visoki, ali samo na
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta
dobru tlu.
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: za preradu
MAY DUKE
Rijec je 0 starinskoj sarti. Njezini nezreli plodovi beru se tradicional- VELICINA PLODA: srednji
no u svibnju i lipnju. Sluze za pripremanje kolaca i ukuhavanje, a kad OBLIK GRMA: uspravan
dozore i pocrvene tijekom srpnja, jedu se svjezi iii se ad njih kuhaju
dzemovi. Plodovi su ovalni i imaju prosjecno dobar okus, a grmovi BOJA POKOZICE: tamnocrvena
su uredni i zbijena rasta. VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: za preradu
WORCESTERBERRY VELICINA PLODA: malen
Zapravo nije rijec 0 sorti ogrozda vee 0 zasebnoj vocnoj vrsti - Ribes
divaricatum. Vrlo je bujna i puna trnja pa se preporucuje razmak od OBLIK GRMA: uspravan
2,5 m izmedu biljaka. Plodovi su vrlo dobri za pripremu dzemova. BOJA POKOZICE: Ijubicasta
Uzgaja se kao i ogrozd, a otporna je i na americku pepelnicu.
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
REZIDBA
GRMOVI
U so rata uspravna rasta izboje prikraeujte do pupa koji gleda prema van, a u sorata koje rastu rasireno prikraeujte do pupa oj i
je usmjeren prema gore. Prilikom rezidbe uvijek nosite rukaviee.
Postupak koji je prikazan na slikama ne odgovara najbolje rezidbi sorata koje nisu tako bujna rasta . U manje bujnih sora-
ta mozete izostaviti zimsku rezidbu pa primjenjivati samo Ijetnu rezidbu, tj. prikraeivanje postranih izboja.
studeni - olujak lipnja
CD Prikratite ® Postrane izboje
izboje koji koji rastu iz pro-
su se raz- vodniea prikra-
viii u pret- tite na duljinu
hodnoj od 6 em .
•
sezom na
polovieu
duljine.
® Odstran ite stare.
bolesne
,.
iii ostecene
granelee te sve
granciee koje rastu
! prema sredistu. Sve postrane izboje koji su se
razvili tekuce godine prikratite
tako da ostane najvise 5-6 listova,
gledano od baze izboja.
•
KORDONCI
Slijedite uputu za oblikovanje bijelih i erveni ribiza - str. 86.
~
OSORTAMA
TIP: crveni ribiz
JONKHEER VAN lETS
Ovom se sortom otvara sezona berbe crvenih ribiza. Svijetli su plodovi VEliCINA PLODA: velik
socni i vrlo dobra okusa. Sorta obilno rodi, no grmovi su veliki i ne-
uredna rasta. Najboljim se pokazao uzgoj u obliku kordonaca. Sadnice OBUK GRMA: uspravan
se tesko nabavljaju.
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
GRMOVI
Kao u ogrozda - str. 80.
Sad nice golog korijena posadite u
listopadu iii studenom, no ako to KORDONCI @) Sve postrane izboje prikra-
nije moguce, tada mozete saditi i tite do pupa, koji se nalazi
u veljaci iii ozujku. Iznimku cine
kantejnerske sadniee, kaje mazete ® Pravodnieu prikratite na polo-
na 4-5 em od pravadniee.
rasporediti korijenje.
busov stap kaji cete privezati za ziee : '
REZIDBA
GRMOVI
Kao u ogrozda - str. 83.
KORDONCI
Veljaca Kraj lipnja
Ponavljajte osnovne postupke Prikratite sve postran e
koje ste primijenili pri sadnji. pupove koji su nastali u
Provodnieu prikracujte tako da tekucoj sezoni na duljinu
uvijek ostane oka 20 em sezanskog od 4-5listova Islijedite uputu
prirasta. Sve postrane grane za ograzd - str. 83).
skratite na jedan pup, udaljen Taka cete se rijesiti lisnih usi
aka 5 em ad pravodniee. koje se skupljaju na vrseima
Kad biljka dosegne vrh stapa, izboja, ali i smanjiti opasnost
pravodnieu cete prikracivati od zaraza.
tako da ostane samo jedan pup Provodnieu koja raste treba
od sezonskog prirasta. zavezati za stap.
o SORTAMA
BRUSNICE
Ako yam vrt nije dio mocvare, za brusniee iskopajte rupu metar na metar, duboku barem
60 em . Oblozite je pol ietilen skom folijom i napunite sadnom mjesavinom, koja se sastoji
od 3 dijela treseta, 1 dijela ostrijeg pijeska i 1 dijela piljevine . Dodajte i tri lopatiee kos-
tanog brasna, promijesajte pa u jesen iii proljeee po sadite mlade biljke na razmak od
30 em. Redovito ih zalij evajte omeksanom vodo m, a pl odove berite kad omeksaju.
•
'"
GR Z
Ima krajeva u kojima je uspjesan uzgoj vi nove loze na otvorenom
pravi pothvat. Prehladna i prevlazna klima redovito ce rezu ltirati
neuspjehom, bez obzira na ulozen trud. Ipak, vjesti su oplemenji-
vaci stvorili i nekoliko sorata koje su se prilagodile takvoj, za
grozae nepovoljnoj klimi.
Na srecu, u nasoj zemlji vinova loza raste svuda; neke su sorte
udomacene u sjevernijim krajevima, dok se druge s uspjehom
• • •
uzgaJaJu na Jugu .
Naravno, grozae moze uspijevati i u staklenicima, no vi nova loza
zauzima dosta prostora i treba njegu cijele godine.
Odrasle ce biljke davati do 8 kg grozaa po sezoni, ito cetrdesetak
godina, no pocet ce davati rod tek trecu godinu nakon sadnje.
Oblikovanje i rezidba vrlo su vazne, jer cete inace dobiti biljke
prepune krupnih listova, no s vrlo malo plodova . U svakom
slucaju, uzgoj vinove loze zahtijeva prilicno znanje i strucnost.
Plodovi su obicno manji nego u staklenickog grozda, a cesce nedostaje i Postoje mnoge sorle pogodne za staklenicki uzgoj. Neke ce uspijevati u
karakteristican nahuk. Najcesce se uzgajaju zbog vina, no ima i sto lnih negrij anom stakleniku , no vecina trazi i zagrijavanje staklenickog prostora.
sorata. Neke se sorle preporucuju za uzgoj na otvorenom . ali Najlakse se uzgajaju so rle slatkih, okruglih boba, tanke pokozice, u koje spada
i za staklenicki uzgoj, primjerice: i »crni hamburg«, jer ne trebaju zagrijavanje, a ranije i dozrijevaju.
Siegerebbe, Leon Mil/at, Chasse/as i Seyva/. Berba se obavlja cim plodovi dosegnu preporuceni stadij zrelosti. Muskatna
Rane se sorle beru u rujnu, a srednje rane sredinom listopada. skup ina ima najbolJi okus, no teze ju je uzgajati jer zahtijeva zagrijavanje
Kasne cete sorle brati tek krajem listopada. prostora i rucno oprasivanj e. Prije berbe grazdove je dobra neko vrijeme
Za sjevernije krajeve s ostrijom klimom ostaviti da vise na grancicam a u zrelom stanju. Vinska skupina daje grazdove
izaberite sorle koje zore nesto ranije. koji se beru oko Bozica, pa cak i kasnije. Ostavlja ih se da vise na grancicama
vise mjesec i, no staklenik treba zagrijavati tijekom kasne jeseni i zime .
•
SADNJA
Uzgaja Ii se na otvorenom, grozde treba sto vjse sunca. Da biste izbjegli razo cara nje, biljke posadite uza zid okrenut prema
jugu, jugo istoku iii jugozapadu . Vrlo je vazna i dobra ocjeditost terena, jer se grozde ne isplati saditi na tlu na kojem se zadrzava
voda . Odgovarat ce svaki tip tla, osim vapnenackih, s• povisenim postotkom kalcija. Ipak, najpogodnija su laksa tla bogata
organskom tvari.
Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje . Iskopajte rupe 0,6 x 0,6 m za svaku biljku. Uklonite sve korave. Na dno
rupe stavite sloj vrtnog komposta pa vratite iskopanu zemlje u rupu i dobra pram ij esajte.
Poravnajte povrsinu pa svakom sad nom mjestu dodajte po dvije sake kompleksn og mineralnog gnojiva prije same sadnje.
CD Protegnite zice, medusobno udaljene 0,3 m - izmedu
- - - kuka, udaljenih od zida 30 cm Ina otvorenoml,
odnosno - izmedu stupova lu stakleniku}.
TIP: vinsko
CASCADE
VELICINA PLODA: malen Kadsto se ova sorta naziva i Seibel 13.GS3. Maleni grozdovi vise
u gustim sku pi nama. Sok im je taman i kiselkast. Kvaliteta vina
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena samo je prosjecna. Prednost ave sorte jest njezina otpornost na
pepelnieu. Biljke su bujna rasta i traze cvrstu potporu.
VRIJEME BERBE: srednje ranD
Biljke su manje bujnosti, pa 0 ovoj sorti treba razmisljati ako je VELICINA PLODA: velik
prostor ogranieen. S uzgojem nema veeih problema, a prinosi
zadovoljavaju. Blijedozeleni grozdovi poprimaju zlatne nijanse ti- • •
BOJA POKOZICE: Jantarna
jekom zriobe, a okus im je sladak, ali ne i izvanredan. Sorta trazi
redovito prihranjivanje.
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: muskatno
MADRESFIELD COURT
Grozdovi ove vrlo kvalitetne erne sorte odlicna su okusa i soeni, VELICINA PLODA: velik
no pokoziea je prilieno debela. Grozdove treba obrati eim dozore, •
BOJA POKOZICE: gotovo crna s
jer su bobiee sklone pueanju ako dulje ostanu na biljei. plavosivim nahukom
TIP: muskatno
MUSCAT HAMBURGH
Okus ovih osvjezavajueih plodova zaista je izvanredan, bas kao i VELICINA PLODA: velik
vino, ali se ne smije brkati s popularnim llernim hamburgom«.
Ova sorta treba grijanje, a pozeljno je i oprasivanje s nekom dru- BOJA POKOZICE: tamnocrvena iii
gom sortom. Ijubicasta s plavim nahukom
TIP: muskatno
MUSCAT OF ALEXANDRIA
• •
Ova sorta ne daje velike prinose, a trazi zagrijavanje staklenika VELICINA PLOOA: vellk
tijekom jeseni i proljeea. Ipak, plodovi su izvrsne kvalitete, krup-
ni i gotovo najboljeg okusa od svih sorata. Sorta nije osobito BOJA POKOZICE: jantarna s bijelim
nahukom
pouzdana.
VRIJEME BERBE: kasno
REZIDBA I OBLIKOVANJE
Premda ima vise metoda, za uzgoj u staklenieima najeesce se preporueuje sustava kordonaea, dok je za
uzgoj na otvorenom pogodnija sustava Guyot. Zbog jednostavnosti i ogranieenosti prostora, opisat
cemo sustav kordonaea i za vanjski i za staklenieki uzgoj .
1. i 2. godina studeni - prosinac
proljece i Ijeto
nakon sadnje
G) Provodnieu
G) Prikratite novoizrasle
izboj e na polovieu
privezite uz kolae. duljine.
'-,
• •
binacija ranozrelih so rata i zastite te vrste jamci uspjesan uzgoj
ovih »toploljubivih« kultura.
Sve se dinje uzgajaju iz sjemena, osim sorte Gaylia, koja zori
sredinom sezone, a prodaje se u obliku gotovih sadnica. Ako
ste uspjesno u stakleniku uzgajali krastavce, tada ne biste tre-
bali imati problema ni s dinjama, premda one traze nesto susi
zrak od krastavaca.
Ranozrele sorte dinja bit ce spremne za berbu od kraja srpnja
do sredine kolovoza, srednje kasne dozrijevaju krajem kolo-
voza, a kasne sorte tek pocetkom rujna .
, \
I .
, Nije lako klasificirati sorte dinja, no vecina ce se strucnjaka
sloziti s podjelom koja je ovdje iznesena.
v v
Plodovi su veliki, izduzeni, s tvrdom, Plodovi su mali, okrugli iii ovalni, s glatkom koram Plodovi su ovalni iii plosnati, grube kore koja
rebrastom koram. U ovu skupinu ubraja se i prekrivenom mrezastim nitima svjetlije boje. Meso je je hrapava, ali ne i mrezasta.
eijenjena sorta Honeydew. zeleno, narancasto iii ruzicasto, soc no i slatko, s Meso je zeleno, narancasto iii ruzicasto,
Meso je blijedozeleno iii bijelo, a maze biti vrlo prepoznatliivim muskatnim okusom i aromom. socno i slatko s prepoznatljivim okusom,
soc no. Uviiek je hrskavo, ali ne i lomljivo. Pomno birajte sortu, ier neke ad njih traze i zag rii ane nalik na breskvu. Ova ie
Sorte iz ave skupine ne preporucuju se za staklenike. Uzgoj u hladnim kliialistima nece dati naipopularnija skupina dinia, ier ce uspiievati i
uzgoj u negriianim staklenieima iii klijalistima. dobre rezultate. u negriianim staklenieima iii klijalistima.
SJETVA I SADNJA
SJETVA
- SADNJA U NEGRIJANA SADNJA U STAKLENIKE
v
Sjeme posijte sredinom iii krajem travnja, KLiJALISTA Premda mozete saditi izravno u supstrat obogacen sta-
a zbog eventualnog djelomicnog neuspje- jskim gnojem iii u loncice napuniene kompostom, u po-
ha posijte nesto vise sjemenki nego sto Zemlju pripremite u travnju. Pola kante staj- sljednie se vriieme naicesce primjenjuje sadnja u tzv.
trebate sadniea. Lonciee pokrijte staklom skog gnoja iii komposta ukopajte u sredini sva- »sadne vreciee« . Vreeiee stavite na njihova mjesto, barem
i drzite na temperaturi ad 22° C. Nakon kog prazora. Biljciee posadite u svibnju. Nakon 1 tiedan prije sadnie. Uvijek sadite uz straniee staklenika i
nieanja uklonite staklo, a temperaturu sadnje prazore zasjenjujte 7-14 dana i po potre- ne zaboravite prije sadnje postaviti potpornje.
odrZavajte iznad 15° C. Biljciee su sprem- bi zalijevajte.
ne za presadivanje kad razviju 3-4 prava
lista. CD Zemlju uzdignite ® Biljke posadite CD »Sadne vreeiee« po- ® Biljciee posadite u kompost,
rv
Utisnite po jednu u sredini svakog na uzdignucu,
taka da 3 em
stavite na pod stakle-
nika iii na posebne
po dvije u svaku vreeieu.
Neka korijenova bala bude
~ slemenku.
korijenove bale podloske. aka 3 em iznad povrsine.
.... bude iznad po-
1,.cm vrsine okolne
zemlje.
CD Lonciee pramjera 10 em napunite ® Biljke nemojte zatiskivati, samo ih zalij- ® Ne zatiskujte, vee samo zalijte, ali
kompostom iii mjesavinom za sjetvu. te, ali pazite da se ne smoci i stabljika. pazite da se ne smoci i stabljika.
OSORTAMA
TIP: mrezasta
BLENHEIM ORANGE
VELICINA PLOOA: velik
Ovo je stara, cijenjena sorta koja se jos uvijek nudi u nekim katalo-
BOJA POKOZICE: zuta zima. Pogodna ie za staklenieki uzgoj, osobito u grijanim stakleni-
cima. Meso joj je eesee crvenkasto nego naraneasto, a okus vrlo
BOJA MESA: tamnonarancasta
dobar. Bere se potkraj kolovoza iii spoeetka rujna.
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: cantaloupe
• CHARANTAIS
VELICINA PLOOA: malen
Ove se sive ))Iopte«, tamnije isprugane, mogu nab u samoposlu-
• •
BOJA POKOZICE: slvozelena zivanjima, a mnogi katalozi nude i njihovo sjeme. Meso je mirisno i
zlatnocrvenkaste boje, no okus plodova iz vlastita uzgoja moze ees-
BOJA MESA: narancasta • •
to razocaratl.
VRIJEME BERBE: srednje
TIP: mrezasta
• • HERO OF LOCKINGE
VELICINA PLOOA: vehk
Sorta se eesto uzgaja u grijanim staklenicima. Lako se prepoznaje
• •
BOJA POKOZICE: narancasta jer su plodovi okru gli iii blago ovalni, prekriveni gustom, zlatastom
mrezom, a meso im je gotovo bijelo. Okus je odliean i vrlo sladak.
BOJA MESA: blijedozelena
Sorta je stara, no jos se uvijek eesto preporueuje.
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: cantaloupe
NO NAME
VELICINA PLOOA: srednji Sorta ima neobicno ime (»bezimena«l, a cesti su i nepovoljni
BOJA POKOZICE: zuta iii krem komentari u katalozima. Pokozica je svijetla, s promjenljivim brojem
veeih i manjih zelenih polja. Plodovi kasno zore, pa se ova sorta ne
BOJA MESA: narancasta preporueuje za uzg oj u negrijanim staklenicima i klijalistima. Plodovi
VRIJEME BERBE: kasno su okrugla oblika, a okus im je izvrstan.
TIP: cantaloupe
• OGEN
VELICINA PLOOA : malen
Ova sorta nije tako rana kao Sweetheart, a ni tako otporna . Ipak,
BOJA POKOZICE: zuta iii ze lena dobar je izbor za uzgoj u negrijanim klijalistima, ako se vee niste
odlucili za Sweetheart. Mali, okrugli, zuti plodovi sa zelenim rebrima
BOJA MESA: blij edozelena
imaju sladak okus, a meso im je soeno i evrsto.
VRIJEME BERBE: rano
TIP: mrezasta
SUPERLATIVE '
VELICINA PLOOA: velik
Plodovi su vrlo privlacni - okrugli poput lopte, tamnozeleni, s
BOJA POKOZICE: zelena uoclj ivom mrezom krem bOle. Meso je puna i slatka okusa. Sorta se
moze uzgajati i u negrijanim staklenicima, ali se, usprkos tome,
BOJA MESA: narancastocrvena
malo trazi pa je i ponuda slabij a.
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: cantaloupe
SWEETHEART
VELICINA PLOOA: srednji
Svi ee se sloziti da je ovo najbolja sorta za uzgoj u negrijanim stak- •
BOJA POKOZICE: sivozelena lenicima i klijalistim a. Uspijeva i na nizim temperaturama, gdje bi ".
" ..
•
podbacila svaka druga sorta, a meso je lijepe boje i izvrsna okusa.
BOJA MESA: narancasta
Jedina je mana prilieno skupo sjeme. '
VRIJEME BERBE: rano
TIP: mrezasta
•
TIGER
VELICINA PLOOA: srednji Cim se ugledaju zivo obojeni plodovi ove sorte na kojima se jasno
BOJA POKOZICE: zuta i zelena uocavaju naizmjenicno postavljene zute i zelene pruge, odmah je
jasno kako je sorta dobila ime. Plodovi su nalik splostenoj lopti, a
BOJA MESA: narancastozuta meso im je odlicna okusa kad se uzgaja u grijanom stakleniku.
VRIJEME BERBE: srednje Sjeme se prilicno tesko nabavlja.
,
OBUKOVANJE I NJEGA
v
STAKLENIK KLiJALISTE
Prije sadnje postavite potpornje za ove biljke penjacice. Kad biljke pocnu rasti, to je znak da su se dobro ukorijenile:
, Razapnite nekoliko zica: stabljike ce biti visoke oko 1,8 m. uklonite pokrovni materijal prebacen preko stakla i postup-
Nakon sadnje uz zice privezite stapove, po jedan uz svako no pocnite provjetravati. Kad se razvije po 5 pravih listova,
sad no mjesto. zalomite vrhove, jer ce to pospjesiti stvaranje novih
izboja. Otprilike nakon 3 tjedna na svakoj biljci izaberite 4
,
•
I
® Stap
"' najjaca izboja pa ih usmjerite prema kutovima okvira.
uzzlee Iza
'
svake biljke.
® Postrane izboje
privezite uzduz
-- ziea. Nepozeljne
izboje odstranite, Jake izboje
usmjerite prema
kutovima okvira.
FIZALIS
Za razliku od kivija , ovo se voce jed nako rijetko nalazi i u vrtovima i u
ducanima. Katkad se nudi pod imenima kao sto su »ogrozd s ogrtacem «
iii »kineski lampion«.
Uzgaja se kao poludrvenasta jednogodisnja kultura - na otvorenom u
krajevima s blazom klimom iii u stakleniku ondje gdje mu je klima manje
naklonjena. Budite oprez ni ako ste se odluc ili za staklenicki uzgoj, jer je
biljka, bez obzira na savjete, ipak jaca i bujnijeg lisca od rajciee i zauz ima
. ,.
I vee I prostor.
Uzgoj na otvorenom gotovo je potpuno jednak uzgoju raj cie e, pa ako
ste imali srece s rajcieama, nema razloga da ne pokusate uzgojiti i fiza-
lis. Sa svake biljke mozete ocekivati oko 0,5-1 kg plodova »o rijentalnog«
izgleda i okusa. Sjeme posijte utopia kl ij alista u ozujku, a mlade biljke
presadite na otvoreno u svibnju, kad prode opasnost od mralOva.
Ostavite razmak od 0,7 m izmedu bilja ka, a svaku biljku poduprite
Stapom dugackim oko 1,2 m i njezno je za njega privezite. Kad biljke
narastu oko 0,3 m, zalomite im vrhove, a kad se pojave prvi plodovi,
prihranite ih tekucim mineralnih gnojivom s vecom kolicinom kalija.
Biljke redovito pregledavajte, kako biste brlO reagirali ako se pojave
v ••
stetnlel.
Biljke uzgojene u stakleniku mozete obirati kad plodovi potpuno do-
lOre, dok berbu biljaka na otvorenom treba provesti kad su plodovi jos
malo nezreli, kako ne bi stradali od mraza. Do kraja ce dozoriti na pro-
lOrskoj dasei.
I
~
BOLESTIISTETNICI
JAGODE MALINE
Lisne usi· Pti ce· Puzevi· Virusi • Pepelnica jagoda Lisne usi· Kukac malin ar· Ptice· Gusjenice· Palez
Siva plijesan • Trulez sred ine ploda Siva plijesan· Viru si
OGROZDI
Lisne usi· Ogrozdova osa listarica· Mrazovci· Ptice Lisne usi· Pipe· Gusjenice· Pjegavost lisca
Apo pleksij a • Americka plijesan Koraljne mrlje
GROZElE DINJE
Plamenjaca· Crveni pauk· Pepelnica· Siva plijesan Crveni pauk· Pepelnica· Trulez korijena
Su sen je Mozaicni virus
,
~
JAGODNI SAVIJACI
Ova dlakava, obojena gusjenica moze izazvati Ovo Je opasan stetnik ogrozda i ribiza koji, za
ozljede ako se dira rukama. Kadsto se nade na jacih napadaja, moze izazvati potpun gubitak
sibama malina, gdje moze biti i uzrocnik golo- lisca. Lako se prepoznaje jer se gusjenice hrane
brsta. Srecom, rijetko se hrani u vecim skupina- oko lisnih zila. Pojavljuju se nakon svibnja, a
ma. Tada treba prskati. Ako ih ima mala, tad a ih treba ih prskati odmah na pocetku napadaja.
treba skupiti i unistiti . Najcesce se provode dva prskanja, jer ovaj
stetnik moze imati cak cetiri generacije
godisnje. Vrlo opasan stetnik na jagodama. Svilenkasta
preda obavij a po nekoliko listova zajedno, a un-
PIPE utar tog zapretka mogu se vidjeti 0,5 cm
dugacke zelenkaste gusjenice koje se hraRe lis-
OGROZDOVA GRBICA nim tk ivom . Takve listove treb a odstraniti s
bilj ke i unistiti, a biljke, po potrebi, poprskati
prij e cvatnje i jas jed nom nakon berbe.
4em
dugacka,
CRVENONOGI KUKAC
..
savi/ena
• •
gusJemea
ruba. Stetnik je cest na svom mekom vocu, nik se moze naci samo u sjenovitim vrtovima u Ovaj beskrilni kukac moze u nekim krajevima
posebno na ribizima i agrozdima. Zastita nije kojima biljke nikad nisu bile prskane. Ako je na-
izazvati ozbiljna ostecenja na jagodama i mali-
jednostavna, jer treba prskati u dva navrata - padaj slab, a gusjenice malobrojne, jednos-
nama. Sam se kukac rijetko vida jer se hrani
neposredno prije atvaranja cvjetova i neposred- tavno ih skupite i unistite. Tek pri jacem na-
nocu, a pri bilo kakvoj smetnji odmah padne na
no nakon oblikovanja mladih plodova. padaju nasad poprskajte, i to neposredno prije
zemlju. Suzbijanje je prilicn o tes ko, no pomoci
otvaranja cvjetova.
ce redovita obrada tla oko biljaka.
Listove i stabljike mekog voca mogu napasti brojne bolesti i stetnici, sto ce
pokazati i sljedece dvije stranice. Osim opisanih, mogu se pojaviti i kukci
potkornjaci (str. 52), koraljne mrlje (str. 54), izrasline na kori (str. 54), rda na
ogrozdu i ribizu (str. 101). Gljive cadavice (str. 54) mogu napasti listove
ogrozda, malina, hibrida, jagoda, ribiza i vinove loze.
v
USI
Mnoge vrste usiju napadaju meko voce, a ucinei im cesto mogu biti
vrlo ozbiljni. To se odnosi i na razne deformaeije listova i vrhova izbo-
ja, no jos vise na viruse koje usi prenose. Ribize napadaju ribizove
lisne usi koje izazivaju pojavu obojenih mjehura na listovima;
kovrcanje listova u ogrozda izazivaju lisna us salate i ogrozdova us,
a i maline napadaju dvije vrste usiju - jedna vrsta malinovih usiju
napada listove, dok druga sise sokove iz stabljike i peteljke. Jagode
napadaju mala jagodina lisna us i vostana us koja moze potpuno de-
formirati . Za sve slucajeve vrijedi pravilo da prskanje treba
provesti cim se stetniei primijete. Us koja izaziva mjehuravost Us koja izaziva kovrcanje Us koja sise iz stabljike
GRINJE
Meko voce moze napasti nekoliko vrsta grinja. Opci je simptom
promjena boje listova u broncanu te sicusni kukei, nalik na pauke,
na nalicju listova. Crveni pauk napada erne ribize i jagode za toplijih
Ijeta. Grinja bryobria cesto izaziva otpadanje listova kod ogrozda, a
obj e se grinje suzbijaju prskanjem odmah nakon evatnje, naravno,
• • v
po mlrnom I suneanom vremenu .
Jagodina grinja mnogo je opasnija, a i teze se suzbija. Mladi listovi
posmeae, stariji se smezuraju, a eijela biljka moze propasti. Napad-
nute jagode treba iskopati i spaliti. Grinja bryobria Crveni pauk Jagodina grinja
Zdrava Deformirana
polovica polovica
RIBIZOVA GRINJA
pup
Ovaj stetnik moze napasti i jagode i maline. I maline i jagode mogu biti zrtve ovog stetnika.
Cvjetna je stapka djel omicno slomljena nakon U svibnju i lipnju dolazi do posmedenja i odumi-
sto kukac polozi jaja unutar cvjetnog pupa, tako ranja cvatova, a otpadaju i neotvoreni pupovi.
da cijela tvorba ostane visjeti iii cak i padne. Katkad se napadaj pipa zamjenjuje s napada-
Kojiput se napadaj ovog stetnika zamijeni s na- jem malinova cvjetara, premda su pipe lako
I padom kukaca pipa, premda su cvj etari prepoz- prepoznatljivi kukci metalnozelena tijela. Jaca
v
Ova je grinja dosad najopasniji stetnik crnog natljivi kukci tamnosiva tijela. Stete su rijetko najezda pipa vrlo je rijetka, pa je rijetko potreb-
ribiza. Katkada napada i ogrozd te bijeli i crveni takve da bi se morale prskati. no prskanje.
ribiz. Potkraj proljeca iii pocetkom Ijeta sitne
grinje donese vjetar, zajedno s drugim kukcima.
Do srpnja grinje vec udu u pupove koji nabubre i
postanu manje usiljeni. Grmove zimi pazljivo
pregledajte i odstranite zadebljale pupove. Jace MRAZ NA JAGODAMA •
PTICE
zarazene biljke iskopajte i zapalite.
KUKAC MALINAR
,
Malinar je najopasniji stetnik malina, Ova plijesan napada maline, jag ode,
kupina i hibrida, jer njegove 0,5 cm grazde i ribize kad su Ijeta vlazna i
dugacke licinke mogu potpuno po- topla. Oboljele plodove odstranite za -
jesti plodove. Najbolje je vrijeme za jedno s ostalim napadnutim dije-
prskanje kad plodovi pocnu dobivati lovima biljaka, no najbolja je zastita
boju, osim u »Ioganberry«, koji se prskanje prije pojave bolesti, kad se
prska cim otpadnu latice. No prskati u vlaznom razdoblju bolest i ocekuje .
treba prestati barem 7 dana prije Prskajte kad se otvore prvi cvjetovi,
berbe plod ova. a prskanje ponovite jos dva puta u
sljedecih 14 dana.
102
4. POGLAVL}E
Kao sto smo vec naveli, uzgoj voca u vlastitu voc- klasa znaci da je voce savrsena izgleda i da nema
njaku ima mnogo prednosti: mogucnost konzumi- vecih odstupanja od propisane kvalitete . Voce
ranja posve svjezeg voca, tek ubranog sa stabla iii druge klase takoder mora zadovoljavati kvalite-
grma, mogucnost uzgoja so rata s najboljim oku- tom, no dopustena su i manja odstupanja glede
som koje komercijalni uzgajivaci cesto zanemaru- velicine plodova iii njihove boje, odnosno manje
ju, mogucnost uzgoja nekih neobicnih so rata i hib- vidljivih ostecenja na povrsini ploda. Ako voce
rida ciji se plodovi ne mogu naci u trgovinama. dulje stoji na policama pa mu se zbog toga promi-
Ipak, nekoliko je razloga zbog kojih smo prisiljeni jeni kvaliteta, klasa se mora promijeniti iz prve u
posjecivati vocarnice i samoposluzivanja kako drugu iii se plodovi moraju skloniti s polica. Uz
bismo zadovoljavali potrebu za vocem cijele go- voce prve klase obavezno mora biti istaknuto i
dine . Na pocetku valja naglasiti da dobar dio voc- ime pojedine sorte jabuka, krusaka, naranci, ma-
nih vrsta koje svakodnevno jedemo ne raste u relica i sl. Zapamtite da oznaka prve klase ne znaci
nasem podneblju. U to se ubrajaju neki agrumi kao da je pojedino voce ukusno i za jelo, jer bez obzira
sto je grejp iii limeta, ana nasi, banane, neke vrste na klasu plodovi mogu biti nezreli i neukusni.
v
dinja i sl. No cak ni vrste koje se uspjesno uzgajaju Cesto nije lako reci kad je najpovoljniji trenutak za
u nasoj zem lji ne mozemo uzimati cijele godine, berbu nekog voca, a na to se mozete podsjetiti i
jer se npr. jab uke, kruske i jagode slabo cuvaju u ako ponovno prolistate stranice koje obraduju
zamrzivac ima . U tome je i os novn a razli ka izmedu berbu pojedinih vocnih vrsta u ovoj knjizi.
cuvanja voca i povrca , jer se mno ge povrtne kul- Voce kupujte samo za nekoliko dana i pojedite ga
ture izvrsno cuvaju u smrznutom stanju. sto prije. Vrijeme cuvanja voca opada s porastom
Na kraju treba priznati da nije istinita tvrdnja kako temperature, tako da je voce najbolje cuvati na
bas sve voce ima bolji okus ako se uzg aja u vl asti- niskim temperaturama . U posljednje se vrijeme
tu vrtu i jede tek ubrano sa stabla. To je svaka ko voce nudi i u samoposluzivanjima - po nekoliko
tocno kad se odnosi na vocne vrste koj e su se plodova na posebnim podloscima . Ipak, buduci
savrseno prilagodile nasem podneblju - primje- da je takvo voce obicno i sku po, jos uvijek se naj-
rice jabuke, tresnje iii grozae, ali za dobar dio voc- veca kolicina plodova kupuje u rinfuzi na trznica-
nih vrsta svakako ne vrijedi. Nedozreli kivi uzgojen m a iii u vocarnicama .
u kontinentalnoj klimi, nedovoljno slatke dinje u U za padnoj je Europi popularan jos jedan nacin ku -
podrucjima s premalo sunca, monilijom zarazene povanja voca. Na plantazama voca kupci sami ubi-
dunje u prevlaznim podrucjima i mnogi slicni pri- ru plodove koje ce kupiti . Kad nastupi vrijeme ber-
mjeri dokazat ce nam da voce iz vlastita vocnjaka be , pro izvoaaci voca koji zele svoje voce prodavati
ne mora uvijek biti ukusnije od onoga kupljenog u na ovakav naci n jednostavno to oglase u novina-
, .
vocarnlcama. ma, ta ko da ne manjka ni zainteresiranih kupaca, to
Dakle, mozemo zakljuciti da je kupovanje voca u vise sto je cijena takva voca barem upola niza nego
ducanima neminovnost i nuzda tijekom cijele go- kad se t i isti plodovi kupuju u prodavaonicama.
dine. Istrazivanja su pokazala da je voce nezaobi- Tako se be ru uglavnom jagode, pa se u nekim se-
lazan sastojak jelovnika kojem je zadaca ocuvati i zonama cak cetvrtina ukupne kolicine proda na
poboljsati zdravlje . Zato se potrudite da kupujete ovaj nacin. Ta ko se beru i ogrozdi, maline, ribizi, ali
samo zdrave, svjeze i cvrste plodove na kojima i jabuke, sljive, kruske i tresnje, premda u manjim
nece biti znakova starenja iii trulezi . Plodove dobro kolicinama.
operite, a po potrebi i ogulite . Na nekoliko sljedecih stranica predstavljene su
Da biste uspjesno kupovali voce, morate nauciti i vocne vrste od kojih su neke opcepoznate, a neke
neka osnovna pravila. Na pocetku, prije nego sto rijetke i neobicne. Premda nema opcih pravila,
se odlucite na kupnju, dobro pregledajte oznaku s savjetujemo da vecinu kucanskih potreba zado-
cijenom koja je istaknuta uz plodove . Na njoj bi se, voljite kupnjom svakodnevnih vocnih vrsta, ali da
uz cijenu, mora Ii nalaziti i podaci 0 tome iz koje je povremeno kusate i one neobicne koje su se tek
zemlje voce uvezeno te kojoj klasi pripada. Prva pocele pojavljivati u nasim prodavaonicama.
103
JABU MARELICA
Sezona jabuka traje zaista dugo, gotovo cijelu Marelice se nude u vocarnicama od svibnja do
godinu. Prvi se svjezi plodovi pojavljuju sredi - kolovoza, ali i zimi . Izaberite one s najta mnijom
nom Ijeta, a plodovi so rata namijenjeni dugom pokozicom. Plodovi mogu dodatno dozoriti ,
cuvanju dolaze na trziste cak i u svibnju sljedece ostavite Ii ih nekoliko dana u toploj sobi. Prije
godine. Uvoz s Novog Zelanda, iz Francuske iii guljenja plodove na 30 sekundi uronite u kipucu
SAO-a rezultirao je obogacenjem trzista sortama vo du. Osim za jelo u svjezem stanju, marelice
kao sto su Granny Smith, Sturmer, Starking , mozete iskoristiti i za pripremu marmelada ,
Gala, Jonathan i McIntosh. Naravno, tu su i »zlat- dzemova, soka te raznih drugih slastica.
ni« i »crveni delises«, koji Ijudi iii vole iii mrze, sre-
dine nema.
Ako se jabuka prodaje pod oznakom prve klase ,
to znaci da su plodovi u dobru stanju i da ne ma
nikakvih ozljeda na pokozici. Oruga klasa dopu-
sta manje nepravilnosti na povrsini ploda. Kup -
Ijene plodove cuvajte na hladnu mjestu , a na
toplo ih iznesite samo nekoliko sati prije po-
sluzivanja.
Prerezani plodovi brzo pocinju tamn jeti. To cete
sprijeciti ako ih uronite u vodu kojoj ste doda li
malo limunova iii nekog drugog kise log soka .
Mozete ih nakapati i nerazrijedeni m limunovim
sokom.
Cox's Orange
, Pippin
NASHI III AZIJ5KA
Jedna od najpopu- v
) larnijih desertnih
sorata - secer i kise- KRUS
/ line u odlicnoj
,.
su a vo cete voce rij etko naci u knjig ama, premda se
ravnotezi u posljednje vrij eme sve cesce vida na pol icam a
voc arnica od studenog do tra vnj a. Nije nalik na
krusku , vec izg ledom vis e podsjeca na jabuku bli -
jedozute poko zice. Mes o je hrskavo i prepoz-
natljive arome, a njeg ov osvjezavajuci okus ne
Granny Smith podsjeca ni na jabuku ni na krusku. Jede se
Ova je jabuka hrska- svj eze , jer je steta kuh anjem oslabiti ta j izuzetan
va, kisela mesa dos- okus. A ko ga ipak ze lite ku hati , tada je najbolje
tupna cijele godine i kratko ga prokuhati u crvenom vi nu .
za jelo i za kuhanje.
Red Delicious
Ovi se privlacni,
cvrsti plodovi dobro
cuvaju, a sluze i za
kuhanje
104
BANANA BABAKO
Obicna, desertna banana svima je poznata, tako Ovo se voce nudi u trgovinama izmeciu listopada
da je njezin opis nepotreban. Dostupna je eijele i ozujka. Valja ga kusati. Plodovi su krupni - katka-
godine, plod joj je lagano zakrivljen, dugacak 15- da teze i do 1 kg. Babako samoniklo raste u
30 em, a moze se jesti kad se na zutoj pokoziei Ekvadoru, a komereijalno su ga poceli uzgajati
pojave smeckaste mrlje. Banane se uvijek cuvaju vocari s Novog Zelanda. Nezreli su plodovi ze-
na sobnoj temperaturi, jer cuvanje u hladnjaku leni, a zreli poprimaju svijetlozute nijanse. U sre-
znatno ubrzava posmecienje. dini ploda je supljina u kojoj, prakticki, uopce
Drugu skupinu banana cine banane za kuhanje, nema sjemenki , a jestiva je i pokoziea ploda, koji
poznate i pod imenom Jamaica-banane. One su zato ne treba guliti. Plod se nareze na ploske i
duze i imaju deblju koru, a i okus im je bljutav ako jede kao karambola (str. 119).
se jedu u svjezem stanju jer sadrze manje secera •
Banana
Lady's
Finger
JOJOBA
Ovo je voce zaista neobicno pa ga jos nema u
samop osluzivanj ima. Ako ga zelite kusati, po-
Desertna
trazite ga zim i u prodavaonieama azijske hrane.
banana
Jede se u svjeze m stanju - meso oko kostiee bi-
jelo je, hrskavo i socno. Jojoba je u tropima poz-
nata vee niz godi na - druga su joj imena »indijska
sljiva « iii »kine ska jabuka«. Poznata su i njezina
Ijekovita svojstva, jer se u obliku tonika upotreb-
Ijava za ublazavanje disnih tegoba .
Crvena
banana
Banana
za kuhanje
105
NEKE VRSTE v ,
TRESNJE I
v
Napoleon
Kupina
Loganberry
Morello
Bilberry
Borovnica Brusnica
•
106
v v
v
CETRUN POGACASTE JABUKE
Cetrun izgleda kao oveci limun, no za razliku od
ostalih eitrusa, vise se koristi zbog svoje debele
iii ANONA PLODOVI
pokoziee nego zbog socna mesa . Kora mu se Pogacaste su jabuke plodovi stabala anona,
cesto kandira i koristi za pripremu kolaca iii za srodnih ananasu i kruhovcu. Bijelo iii krem meso
ukrasavanje. Tanke rezance kore treba prokuhati teksturom i mekocom podsjeca na kruh iii
nekoliko minuta u kipucoj vodi, a zatim ih oprati pogacu, pa su tako plodovi i dobili trgovacko
pod mlazom hladne vode. Taj se postupak mora ime, to vise sto im je i oblik cesto jabucast. Svi
ponoviti nekoliko puta, a zatim se rezanci kuhaju plodovi sadrze brojne erne sjemenke.
v
u secernom sirupu oko tri sata . Nakon toga jos ih Secerna jabuka iii slatka anona jest zuckastozele-
samo treba osusiti i cuvati u dobro zatvorenoj na, okrugla iii ovalna, a povrsina joj se sastoji od
posudi. veliki stitastih uzdignuca. Slatko meso ima okus
slican banani, a kad je plod zreo, »stitovi« se sami
od sebe razdvoje .
Cherimoya iii Ijuskava anona veca je, okrugla iii
kruskolika, a povrsinu joj prekrivaju glatke tam -
nozelene Ijuske, unutar kojih se nalazi mekano
socno meso, okusa nalik na ananas . Soursop je
najveci od svh »anona« plodova; dugacak oko
0,3 m i tezak vise od 5 kg. Na pokozici ima pravil-
no rasporeciene redove bodljku, a okus mu je
vise kiselkast i osvjezavajuci, za razliku od pret-
hod nih dviju vrsta . Plod nazvan »bikovo srce«
ima sreoliki oblik, ali i prilicno bljutav okus, a
Atemoya je krizanae uzgojen u SAD-u.
Ove plodove kupujte kad im povrsina lagano
v
..,.)....--;
RIBIZI
Svjeze bobiee ribiza malene su, okrugle, kisel kas-
ta mesa i tanke pokoziee . Sezona im je kratka , a
ponuda ogranicena. Mogu se zamrznuti iii cuvati
u hladnjaku, ali najvise 1-2 tjedna. Bobice crnog
ribiza skinu se prije prodaje s peteljki i nikad se ne
jedu u svjezem stanju nego sluze za pripremu
kolaca, dzema iii sl. Bobiee ervenog ribiza ne ski-
daju se s peteljki, a posluzuju se svjeze iii se od jabuka
njih pripremaju umaci, dzemovi iii zelei. Bijeli je
ribiz manje kiseo pa se najcesce jede svjez.
Cherimoya
Crni ribiz
Crveni ribiz
Soursop
Bijeli ribiz
107
DATUUE DURIAN
Datulje se mogu kupiti svjeze iii susene, a dos- Ovo neobicno voce mozete naci i konzervirano,
tupne su cijele godine. Najcesce se kupuju suse- sto nije losa zamisao jer plodovi imaju prilicno
ne, pakirane u dugackim kutijama, kao stlaceni neugodan miris koji podsjeca na trula jaja. Okus
blok koji se sastoji od vise plodova. Plodovi ploda, naprotiv, nije nimalo los - ispod bodljikave
moraju biti mekani, glatke pokozice i bez kristala kore krije se izvrsno mekano meso . No bez obzi -
secera na njima. Da biste skinuli pokozicu, do- ra na cudan miris, ovi se plodovi rado jedu u
voljno je jako stisnuti plod na jed nom kraju, pa Maleziji i Indoneziji. Najbolje je da ih do poslu-
cete oguljeno meso lako izvaditi na drugom. zivanja, drzite u polietilenskoj vrecici.
Kosticu izvadite tako da plod prerezete uzduzno.
Posluzite ih same iii im sredinu ispunite marci-
panom. Plodovi datulja cesto se primjenjuju i u
kuhanju.
FEIJOA SMOKVA
Ovaj plod zbog boje i teksture svoje pokozice Svjeze su smokve dostupne tijekom Ijeta i je-
podsjeca na avoka do , ali njegovo mekano meso i seni. Boja pokozice moze biti bijela , zelena , Iju-
sjemenke u zelatin oznoj sredini upucuju na to da bicasta iii gotovo crna , a socno meso sadrzi
je bliski rodak gua vi. Feijoa se komercijalno uzga- bezbroj jestivih sjemenki. Plodove kupite kad im
ja na Novom Zelandu , a vi se je poklonika stekla u povrsina omeksa , ali ipak prije nego sto se sme-
SAD-u nego u Europi . Kupite je kad joj kora zuraju. Odrezite peteljku, a plodove prerezite
lagano omeksa i odmah je pojedite . Prerezite je napola i nemojte ih guliti. Susene smokve cesce
napola i dubite zlicicom. Kora se ne jede . se kupuju od svjezih , a od njih se mogu pripre-
mati i razne slastice. Kadsto se nude i usecerene
smokve .
OGROZD GROZDE
Ogrozdi mogu imati glatku iii dlakavu pokozieu, a Dobar dio stolnoga grozaa potjece iz uvoza.
mogu biti zelene, zute iii ervene boje. Ako ih Stolno se grozae uzgaja u mnogim dijelovima
zelite jesti svjeze, tada kupite neku od desertnih svijeta, tako da ga na trzistu nikad ne manjka.
sorata, kao sto je Winham ' s Industry, plodovi Stolno grozae moze biti bijelo iii ern~. Boja po-
koje imaju tamnoervenu pokozieu , socni su i slat- koziee »bijelih « so rata varira od blijedozute do
ki, no nisu pogodni za kuhanje jer pritom gube na srednje zelene, a popularne su sorte: Muskat,
kakvoci okusa . Za pripremu dzemova, zelea, Almeria i Italia. Ljudi koji ne vole grozae sa sje- •
soka iii kolaca kupite sorte za kuhanje koje imaju men kama mogu kupiti i sitne plodove sorte
jace izrazenu kise lost. Do sada je najkvalitetnija Californian Seedlees .
sorta za kuhanje Careless . Sorte za kuhanje vise »Crne« sorte imaju pokozieu boja koje varira od
se traze od desertni h sorata. tamnije ruzicaste do gotovo erne, ali im je boja
mesa unutar pokoziee tek nesto malo tamnija od
v
, '
v v Muskat I
SUSENO GROZDE
Mnoge se sorte grozaa suse na suneu iii u su-
sarama, kako bi nastalo suseno grozae koje se
najcesce koristi za pripremu kolaca i drugih slas-
tiea. Tri su osnovna tipa: sasvim sitne, erne, su-
Almeria
sene bobiee bez sjemenki, nesto vece grozaiee
za jelo ali i za kuhanje, koje nastaju susenjem i bi-
jelog i ernog grozaa . Katkad su bez sjemenki, no
najboljima se smatraju one koje su nastale suse- Kalifornijsko
njem bobiea sa sjemenkama sorte »erni muskat«. besjemeno ,
Najvece i najslaae suseno groMe jesu tzv. sul-
tane, koje su najbolje kad su svijetle boje i tanke
pokozi ee.
Crni
hamburg
Patuljasti
korintski
grozdovi
Royal
,
109
(GREJPFRUT) SUIVA
Ovaj citrus krupnih plodova svakako se ubraja Premda je zeleni ringlo samo vrsta sljive , obieno
medu najpopularnije. Mnogi ga jedu vee za doru- se u prodavaonicama nudi odvojeno od ostali h
eak. Uobieajene sorte imaju blijedozuto, soeno sljiva. Plodovi su maleni, okrugli i evrsti , izvrsna
meso s nekoliko veeih sjemenki i prilieno debelu okusa i arome, koje mnogi smatraju boljima
koru. Ruzieasti su plodovi mnogo sladi pa se nego u ostalih vrsta sljiva. Dobrom se osobinom
eesee jedu u svjezem stanju, premda pri cije- zelene ringlo sljive smatra i njezino atrakti v no,
denju daju manje soka. Meso im je ruzicasto , a prozirno meso. Ovi se plodovi obieno jedu svjezi,
kora moze imati zutu i ruzieastu, ali i zelenkastu premda su dobri i za ukuhavanje i za priprem u
nijansu. Kupujte plodove koji su teski, sjajni i evr - dzemova.
sti na dodir. Na hladnom ih mjestu mozete euva ti
i vise tjedana.
,
•
•
• "
GUAVA JACKFRUIT
Ove eete plodove naei na policama tijekom je- Ovo je najveei od svih plodova koji se komercijal-
seni i zime . Velieine su jajeta iii manje jabuke, no uzgajaju , jer moze imati i do 40 kg. Ipak, u pro-
okrugli iii ovaln i, zute iii zele ne pokozice koja davaonicama se nude manji plodovi koji ne teze
moze biti glatka iii nesto grublja . Osvjezavajuee, vise od 2-3 kg. Ova lni su i imaju zelenkastu , de-
gorkasto meso okruzuje meka nu pulpu koja belu i grubu koru , ispod koje se krije aromatic no,
sadrzi bezbroj sjeme nki. »Lim unska« guava ima so eno meso koje se jede svjeze. Okus mu katkad
bjelkasto meso , dok »jagodasta « ima meso ruzi- moze biti prilieno bljutav, no to se ne moze otkriti
caste boje. Jaki muskatn i m iris zacijelo se neee po vanjskom izgledu ploda. U mesu su i velike
svima svidjeti, pa preporucujemo da ove plod - sjemenke, koje se mogu peei i jesti kao kesteni.
ove odvojite od ostalog voea. Prerezite ih napola
i jedite zlieicom, nakon sto ste odstranili sredin u
s kosticama . Meso mozete narezati i na kockice.
-.-- •
. , "..-
110
KIWANO KIVI
Ovo je jos jedna novost poduzetnih novozeland- Nekad davno, plodovi kivija bili su skupo i nedo-
skih uzgajaca. Iza trgovackog imena kiwano krije stupno voce, a danas se nude u svim vocarnica-
se - vrsta bodljikave dinje. Kora joj je zarko na- ma. Prije su ih zvali »kineskim ogrozdima«, no tek
rancaste boje, a meso zeleno, 5 mnogo jestivih nakon promjene imena kivi je poceo osvajati
sjemenki. Jede se zlicicom, izravno iz prepolov- svjetsko trziste. Smedi su dlakavi plodovi veli -
Ijene kore, a okus podsjeca istodobno na ba- cine ovece sljive, a u sredini zelenog mesa nalaze
nanu, limetu i marakuju. Pra zne polovice kore se brojne jestive sjemenke koje tvore zanimljiv
mogu kasnije posluziti i kao zdjelice za vocnu uzorak. Lagano omeksala povrsina znak je da su
salatu, a ako plod razrezete uzduzno na tanke plodovi zreli pa ih mozete koristiti kao izvrstan
kriske, moci cete ih upotrijebiti za ukrasavanje, sastojak vocnih salata iii za ukras. Mogu se cuvati
kao i tanke ploske ki vija. Premda ovo voce jos nekoliko dana ako ih drzite na hladnome mjestu.
nije tako popularno, potrazite ga u vocarnicama
izmedu listopada i ozujka.
KUMKVAT LIMUN
Plodovi kumkvata nalikuju na sitne, ovalne na- Limun je jedna od najprisutnijih vocnih vrsta
rance, premda katkad mogu biti i sasvim okrugla uopce pa se moze reci da je u mnogim kuhinja-
oblika. Treba ih samo oprati pa se mogu jesti za- ma svijeta upravo limun »odgovoran« za vecinu
jedno 5 korom iii ih mozete prerezati napola. kiselih okusa. Upotrebljava se za pripremu limu-
•
Meso im je slatko i osvjezavajuce gorkasto. Ce- nada, kolaca, umaka, marmelada i 51. Plodove
sto sluze i za ukrasavanje vocnih salata iii kao kupujte kad su cvrsti i sjajni i imajte na umu da su
sastojak kolaca, no najbolje ih je cuvati prelivene sitniji plodovi obicno socniji od onih krupnih.
konjakom iii rumom. Svjeze plodove cuvajte u Mozete ih cuvati u hladnjaku cak nekoliko tje-
hladnjaku, ali ne duze od tjedan dana. Iznenaduje dana, a ako ih zamotate u polietilensku vrecicu,
da, bez obzira na izgled, kumkvat ne pripada izdrzat ce i nekoliko mjeseci. No kad plod pre-
porodici citrusa. rezete, najbolje ga je odmah potrositi .
'.
•
\, j
,
111
/ ,
~ •
LICI MANGO
Ako ste ove plodove do sada vidali samo u kon - Donedavno su ovi plodovi zaista bili rijetkost, a
zervama, tada ne znate da svjezi liciji imaju tvrdu danas se nude u svim vecim samoposluzivanji-
ali krhku koru koja se lako Ijusti . Ispod nje je ma. Oblik, velicina, a i boja ovih plodova mogu
socno bijelo meso koje sadrzi i jednu veliku sje- znatno varirati, pa tako postoje sorte zelene, zute,
menku. Lici se jede ogulj en i dobro ohladen, a narancaste, crvene iii Ijubicaste pokozice, prem -
prije toga se, naravno, odstran i i sjemenka. Kad da zelena boja na pokozici obicno upucuje na ne-
•
kupujete, birajte pl odove na cijoj se smeckastoj zrelost plodova . Meso je uvijek svijetlonaran-
Ijusci vide i tragovi ruzicaste boje, ali pazite da
v
casto , a u sredini je i velika kostica. Posluzuje se
nisu smezurani . Cu vaj te ih u hladnjaku, zatvo- tako da se meso zareze 5 obiju strana kostice i
rene u polietilens koj vre cic i. lagano odvoji. Jede se sam, u kombinaciji sa
sladoledom iii kao dio mijesanih vocnih salata .
."
• •
"",' d
•
•
~
MANGOSTEEN MUSMULA
Ovi su okrugli plodovi velicine jabuke iii narance, Premda ovi plodovi izgledaju neobicno i pomalo
a imaju debelu, drvenastu koru Ijubicastosmede orijentalno, oni su zapravo europskog, a ne trop-
boje i ostatke caske koja se drzi za vrh ploda . Kad skog podrijetla . Musmule su poput manje jabu-
prerezete koru, naci cete nekoliko kriski bijelog ke, a boja im je rdasto smeda. Kroz supljine u
mesa koje su socne i krhke, a okus im jako pod- blizini caske mogu se vidjeti i sjemenke . Jos je
sjeca na lici. U svakoj se kriski nalazi i nekoliko cudniji nacin na koji se ovo voce posluzuje -
sjemenki. nakon sto se plodovi uberu u studenom, mora ih
se ostaviti nekoliko tjedana da pocnu trunuti.
Meso postaje smede, mekano i slatko - obicno
se jede zlicicom.
I I J
113
DINJE I LUBENICE
Trgovacka se imena dinja najcesce razlikuju od (to vrijedi za sorte kao sto su Charantais, Ogen iii
imena koja se spominj u u kata lozima sa sje- Cantaloupe). Ist o tako, kad se rukama pritisne
menom (str. 92-93). avo se izvrsno voce moze u povrsina zrele dinje, mora se cuti laga no pucke-
komb inaciji 5 prsutom, posluziti kao predjelo iii tanje. Dinje se u hladnjaku mogu cuvat i nekoliko
na kraju obroka, kao desert, zajedno 5 drugim dana, ali ih je dobro umotati u pol ietilensku vr e-
,
vocem. cicu, kako njihov intenzivan miris ne bi presao na
Okusi mogu biti razliciti, jer je zaista velik izbor druge namirnice.
so rata d inja i lube nica. Ipak, okus dinje moze ko- Dinje se najcesce posluzu ju tako da se plod ovi
jiput i razocarati, a uzrok lezi u odabiru pogresne raspolove, zatim se izvad i sredina 5 kosticama , a
sorte i u nedovo ljnoj zrelosti . Najcesce ce razo- onda se meso razreze na tanke kriske. Dinje su
carati zimske so rte dinja (Honeydew i Lavan) jer najbolje kad su rashlaaene, a mogu se posluziti
je, zbog nj ih ove debele kore i slaba m irisa, tesko poprskane rumom. Meso se posebnom spravom
procijeniti jesu Ii dovoljno zre le, jer cak i potpuno moze obl ikovati u kug lice, a u polovicama kore
zrel i plodovi katkad imaju bljutav okus. S drugim moze se ponuditi vocna sa lata iii sladoled. Isto
je so rtama lakse jer se stupanj zre losti moze pro- tako , kockice dinja i lubenica mogu biti sastavni
cijeniti po jacin i njihova karakteristicnog mirisa dio osvjezavaj ucih Ijetnih pica.
I
I ..
,. 1, I
\
I , 1
, \I
1
( ,
•
\ I !
;t.,; (. , -
.I,.. . '.
NeE NEKTARINA
Najpopularnije su slatke sorte naranci, medu ko- Nektarina je vrsta za sebe, a ne sorta bresaka bez
jima takoder ima razlika . dlacica iii krizanac izmedu breskve i sljive, kako
Jaffa narance su velike, kora im je debela, vrlo su se kojiput tvrdi. Na glatkoj se pokozici mijesaju
socne i gotovo bez sjemenki. Vrlo su trazene, bas tonovi lute, crvene i narancaste boje, ali je meso
kao i narance Navel, glatke kore, s karakteristi- gotovo uvijek narancasto. Kupujte plodove na
cnim kruzicem na jednom kraju. kojima nema ni traga zelenoj boji, a najbolje je da
Narance Valencija imaju tanku koru, sitnije su i ih pojedete istoga dana. Nektarine bi trebale biti
savrseno okrugle. Meso im je slatka okusa, vrlo socne, slatke i izrazena okusa, no one koje kupu-
. , . '" v ·
socno i s malo sjemenki. Poznate su narance Jemo u vocarnlcama cesto nas razocaraJu.
Blood, koje su takoder sitne, a meso im je slatko i
crvenkasto. Crvene se tockice vide i na njihovoj
kori.
Gorke su narance tamnije od slatkih i sadrze
dosta sjemenki. Seville je jedina sorta koja se
nudi u trgovinama, a najcesce se kupuje za pri-
premanje marmelade. Gorke se sorte slabo pro-
daju jer se ne mogu jesti svjeze .
Nude se i krizanci izmedu maranci i mandarina:
Dancy, Ortanique itd. Opisani su zajedno s man-
darinama na str. 121.
Kupujte narance cvrste kore, bez vidljivih oste-
cenja, koje imaju karakteristican, prepoznatljiv
miris . Mozete ih cuvati oko tjedan dana na hlad-
nome mjestu .
KUJA
Ma rakuj a ima pl odove koji su velicine i oblika
slj ive, ali im je Ij ubicasta kora kOlasta i naborana.
Ki sel kasto meso pu no hrskavih sjemenki ima
zuckasto -nara ncastu boju, prepoznatljiva okusa .
Plodove prerezite napola pa unutrasnjost jedite
zlicicom. Meso mOlete dodati i vocnim krema-
ma, ali ga prije toga morate propasirati i oslobod-
iti sjemenki. Moze se kupiti i tzv. slatka marakuja,
Jaffa koja je veca i ima narancastu, glatku koru.
• • "
Navel
• • •
Valencija
Blood
•
115
PAPAJA KRUSKA
Papaja ima oblik velike kruske, a moze teziti i do Kao i u jabuka , postoje desertn e sorte i sorte za
1 kg. Zrenjem boja pokozice prelazi iz zelene u kuhanje, no prakticki su sve sorte koje nalazim o
zutu iii zagasito narancastu, no na zrelim se plo- na policama vocarnica namijenjene jelu u svj e-
dovima uocavaju tragovi zelene . Debeli sloj me- ze m stanju kad su potpuno zrele, a za kuh anje
sa koje podsjeca na dinju ima ruzicasto-naran- kad su jos tvrde.
castu boju, a u sredini ploda je supljina ispunjena Kru ske vrlo brzo propadaju kad dosegnu punu
sitnim , crnim sjemenkama . Papaja se jede jed- zrelost. Mozda je najbolje da kupite plodo ve koji
nako kao i dinja - plodovi se prepolove, zatim se su jos cvrsti pa da ih takve i jedete iii da ih 05-
izvade sjemenke pa se meso nareze na tank e tavite na toplom mjestu nekoliko dana do k ne
ploske koje je dobro nakapati limunovim sokom . omeksaju. Zrelim se plodovima smatraju oni koji
Ima Ijudi koji su alergicni na papajin sok. vi se nisu posve tvrdi kad ih se njezno stisne na
kraju uz peteljku. Za dan iii dva treba ih pojesti iii
cuvati u hladnjaku jos nekoliko dana.
Domace se kruske mogu kupiti izmedu listopada
i veljace, a uvozne su dostupne cijele godine .
Najtrazenije su sorte : Conference, Doyenne du
Comice i movka « (pojedinosti na str. 28-30) .
Nude se i plodovi blijedoruzicasta mesa sorte
Beurre Hardy, sorta Pacham's Triumph koja se
cuva bolje od ostalih krusaka, kao i sorta Beurre
d'Amanlis ciji su plodovi izduljeni i zelenozute
boje.
Kruske su odlicne kad se jedu same iii u mije-
sanoj vocnoj salati . Od njih se mogu pripremati i
dzemovi, mogu se ukuhavati i konzervirati . Za
•
jelo u svjezem stanju najcesce se kupuje sorta
Conference, dok se sorte »vilijamovka« i Comice
smatraju boljima za zamrzavanje.
BRESKVA Conference
Plodovi su zeleni i
Ovo je vrlo popu la rno voc e koje moze imati bije- -
prekriveni hrdom. Cvrsti
10 iii zu ckasto mes o, no sorte 5 bijelim mesom su pa se upotrebljavaju i
sladeg su okusa . Zrel i plo dovi imaju krem, zutu iii za jelo i za kuhanje.
narancastu pokozicu 5 ruzic astim ii i crvenim
nahukom. Birajte breskv e ko je su jos uvijek do-
voljno cvrste, ali bez trago va zelene boje na
povrsini. U hladnjak u ih mozete cuvati nekoliko
dana. Ova su osnov na t ipa bresa ka ; bres kve ka-
lanke, cije se mekano meso lako odvaja od kos-
tice, i nekalanke, koje imaju meso cv rsce vezano
uz kosticu . Nekalanke su izv rsne za uku ha vanje .
Uronite ih na 15-30 sekundi u klj uca lu vod u, kako
Doyenne du Cornice
biste ih lakse ogulili .
Zbog ovalnih plodova i izvrsna okusa
mesa koje se topi u ustima, ova se
sorta smatra najboljom za jelo u
svjezem stanju.
,
...-,
Vilijamovka
~
.. •
•
•
. .,.
Ovo je vrlo popularna sorta i
za jelo i za kuhanje, ali i za
konzerviranj e.
116
FIZALIS
Plodovi kakija izgledaju kao velike narancasto-cr- Ovi plodovi nalikuju na narancasto obojene
vene rajcice 5 ostatkom caske na vrhu ploda. tresnje. Obavijeni su »papirnatom« ovojnicom pa
Nezreli plodovi imaju meso gorka i neugodna se cesto nazivaju i »kineskim lampioni ma«. Prije
okusa pa se zato jedu tek kad smo sigurni da su posluzivanja treba ovu ovojnicu odstraniti, a
potpuno zreli. Kupljene plodove zatvorite u najcesce se guli i glatka pokozica unutar koje se
vrecicu i drzite na toplom mjestu sve dok im nalazi meso slatka ali prilicno ostra okusa koje
pokozica ne postane gotovo potpuno prozirna, a saddi bezbroj malenih, jestivih sjemenki.
meso mekano. Pokozicu ogulite, a slatko zelati- Premda se ovi plodovi mogu jesti i svjezi, cesce
nozno meso jedite zlicicom. Vece sjemenke iz- sluze za pripremu dzemova, za kandiranje iii kao
dvojite. sastavni dio preljeva i umaka. Fizalis se moze
kupiti izmeau listopada i sijecnja.
ANANAS PITANGA
Nakad su se ovim slatkasto -kiselim socnim Pitanga iii surinamska tresnja zaista je rijetkost na
plodovima mogli sladiti samo imucni kupci, a policama vocarn ica, premda je njezin bliski roaak
danas su dostupni svima. Kad ih kupujete uvje- klincic bio dio trgovine zacinskim biljem jos prije
rite se da su plodovi zreli, jer se proces zriobe nekoliko stotina godina. Plodovi su crvene boje
nece nastaviti u vasem domu . Pomirisite ih kako kao i tresnje , i takoaer na stablu rastu u skupina-
biste osjetili jak, karakteristican miris. Listovi na ma , no tu prestaje svaka slicnost. Pitanga ima
vrhu moraju biti svjezi, a na zrelom se plodu plodove vrlo izrazenih rebara, a meso sadrzi broj-
sredisnji list mora lako otkinuti kad ga povucete ne sjemen ke. Uzgaja se na Novom Zelandu i u
rukom. Ananas cete najlakse posluziti ako ga Izraelu , zemljama koje su pravi »pioniri« u uzgoju
ogulite i narezete na kolutove, a po zelji mozete egzoticnog voca . Pitanga se moze jesti svjeza, no
odstraniti i sredisnji tvrai dio svakoga koluta prije cesce sluzi za pripremanje slastica.
rezanja na manje komadice.
117
,
I
POMELO ILl SEDOK
Pomelo izgled a kao velik izoblieen grejpfrut zute
I iii zuckasto -zelene kore. Premda se tek nedavno
pojavio u trgov inama , pomelo nije nova vocna
vrsta, nego je, zapravo, jedan od »roditelja«
Pershore popularnijeg grejpfruta. Odstranite mu debelu
Egg vanjsku koru , ali i tanku pokozieu koja okruzuje
Czar svaku krisku , jer su to dijelovi od kojih potjeee
goreina ploda. Kriske su sliene grejpu, ali su
manje gorke i nisu tako soene. Vanjsku koru
mozete upotrijebiti za kandiranje.
Laxton's
Cropper
Kirke's "• •• ,
Blue •
Santa
Rosa
,.
Victoria
118
DUNJA
Plodovi dunje pretvrdi su i pregorki da bi se jeli u
svjezem stanju. No oguljeno meso mozete
narezati na komadice i pripremiti odliean dzem iii
zele. Ounje mogu biti okrugle iii ovalne, pokoziea
im je zlatnozute boje, a meso vrlo aromatieno. U
sredini ploda kao i u jabuke, nalazi se nekoliko
tam nih sjemenki. Ounje se mogu kupiti od
Mailing
listopada do travnja. Zbog intenzivna mirisa
Promise
nemojte ih drzati 5 drugim vocem.
September
Golden
Everest
119
MBUTAN SAPODILA
Ovaj je plod bliski rodak lieija, sto biste tesko za- Sapodila izgleda kao mlad i krumpir s peteljkom .
kljueili na temelju njegova eudnog izgleda. Pokoziea joj je sme ckasta i prilieno gruba , upra v o
Rambutan je velieine sljive, a povrsinu mu pokri- nepriliena za tako ukusan plod. Svij etlosmede
vaju brojne kovreave dlaeiee nalik na krzno. One meso je meko, zrnate stru kture i vrlo krhko, a
su zelene dok je plod nezreo, ali zrenjem popri- okus mu je nalik na bananom aromatizira ni sme -
maju hrdasto smede nijanse. Ispod »dlakave« di secer. Kupljene plodove eu vajt e sve do k pot-
kore krije se prozirno, soeno meso, vrlo slieno puno ne dozore, sto znaei da ce om eksati, a kad
onom u lieija. Rambutan se i jede na sliean naein ih zagrebete po povrsini, nece biti ni traga ze le-
- meso se jede svjeze, nakon sto se izvadi sjajna noj boji. Ohladite ih, ogulite i prere zi te napol a,
kostiea iz sredine ploda . kako biste odstranili ostru peteljku .
., • • !
,
Sumske
jagode
SWEETIE
Ovo je jos jedan izra elski ))novitet« koji se na poli -
cama trgovina nudi izmedu listopada i ozujka.
Izgleda kao nezreli grejpfrut, ali mu boja ostaje
potpun o ii i djelomicno zelenkasta cak i kad sa-
svim dozri.
Sovereign Nema sjemenki , a nije ni kiseo. Preporucuje se
posluzivanje na pomalo neobican nacin - plodu
odrezite vrh i dno, a zatim ga razrezite na osam
dijelova. Svaku osminu drzite za debelu koru i
pojedite slatko meso . Naravno, ovaj plod mozete
jesti i na klasican nacin, kao grejpfrut.
Gorella
Grandee
•
121
MANDARINA TAMARILO
Mandarine su slicne narancama, ali im se kora Tamarilo iii javanska slji va uvij ek se ubraja u
puno lakse Ijusti. Ima vise so rata i hibrida, sto voce, premda je i izgled om i naci nom uporabe
dovodi i do zabuna u nazivlju. slican rajcieama. Plodov i su krupn i, ovalni i duga·
Uobicajeno je da su mandarine malene i slatke, cki do 15 em . Gruba im je pokoz iea narancasta i
sa svijetlonarancastom korom. Japanska sorta nejestiva. Zreli plodovi lagano ome ksaju , a jedu
Satsuma, koja se za europske potrebe uzgaja u se tako da prepolovljene plo dove dubimo zlici ·
•
Spanjolskoj, ima vece plodove od sorte Wilkins , com. Odlicni su peceni, kuhan i iii pirjani kao
ciji plodovi sadrze i brojne sjemenke. Slicna Sat- povrce, no u tom slucaju treba ih prethod no
sumi jest i sorta Clementine, koja uopce nema oguliti.
sjemenke, plodovi su joj slatki i krupni, ali ima i
deblju koru.
Ima i nekoliko krizanaea izmedu mandarine i slat-
ke narance. Americki krizanae Dancy prili cno je
gorkasta okusa, a Topaz je sladi i ukusniji . Kri -
zanae Temple lako se prepoznaje po erve nkastoj
kori i cesto se zamjenjuje s naran cam a. Najveci
krizanae je, svakako, Ortanique koj i izg leda kao
izduzena naranca .
Medu krizaneima mandarine i grejpfruta treba
izdvojiti Tangelos , M in eo llu koja ima tamno-
narancastu koru, sasv im malo sjemenki i v rlo
ostar okus, kao i Ug/i , koji je slicniji grejpfrutu
(opisan je na ovoj stranie i).
Mandarine je najbo lje kupovati oko Bozica.
Uvijek se jedu svj eze, premda se od njih moze
pripremiti i ukusna ma rmelada, a sluze i za ukra-
savanje kolaca i drugih slastiea.
UGU
Ugli je krizan ae izmedu mandarine i grejpfruta , a
ima svojstva obaju svojih roditelja. Velicine je
grejpfruta, a i ruz ica stozuto meso gorce mu je od
obicne manda rine. Ipak je po kori vise nalik na
mandarinu , jer se lako guli. Kupujte samo cvrste
plodo ve, be z ostecenja na povrsini, i cuvajte ih
na hladnome mjestu .
Satsuma
Clementine
•• •
-
• 6
-
•
•
•
" ,
Ortanique
122
KLiJANJE - izbijanje korjencica i stabljike
iz biljnog sjemena.
KLON - skupina istovjetnih biljaka nastala
v vegetativnim razmn ozavanjem od jedne
•
roditeljske biljke.
KLOROZA - nenormaln o zucenje i blije-
•
cienje listova zbog pomanjkanja klorofila .
KOLJENCE - tocka na stabljici iz koje
izbijaju postrani izboji iii listovi.
KOMPATIBILNOST - plemka (iii pup) i
podloga nakon cijepljenja srastaju.
FUNGICID - kemijsko sredstvo kojim se
ADVENTIVNI PUPOVI - pupovi koj i tek KOMPOST - dva zna cenja; razgraciena
suzbijaju gljivicne bolesti.
povremeno izbijaju, za razliku od uob ica - masa biljnog iii zivotinjskog podrijetla
jenih, aksilarnih (pazu snih) pu pova. GRM - oblik rasta kad se krosnja obliku- koja se umijesa u tlo iii mjesavina treseta
ALKALNO TLO - tl o u kojem je pH vec i od je iznad samog tla, za razliku od polugr- (umjesto treseta moze se dodati sterili-
7,3. Zove se i vapn enacko tl o. mova , kod kojih stabljike iz zemlje izlaze zirana zemlja) i drugih materijala, kao sto
ALTERNATIVNO RODNE VOCKE - biljke pojedinacno. su pijesak, gnojivo iii vapno.
koje obilno cvjetaju i rode sva ke druge GROZD - vrsta cvata koji se sastoji od KORDONAC - uzgojni oblik stabala na
godine. vise pojedinacnih cvjetova, odnosno armaturi (okomiti, kos i iii vodoravni) u
APEKS - vrsak pupa iii nekog dru gog plodova. kojega se rezom na provodnici formiraju
biljn og organ a. kratki rodni i nerodni izboji.
HELATI- organski kemijski spojevi koji KORIJENOV VRAT - dio biljke iz kojeg
BAZALNA KITICA - lisce koje form ira omogucuju hranjenje bilja u uvjetima kad izlazi korijen i izboji.
potpuno iii djelomicno zatvoren prsten je to zbog kemizma tla nemoguce, bilo da v
tucak kako bi se zametnulo sjeme . Vrlo KALUS - tkivo koje se stvara nakon reza MRAZISTE - najnize mjesto, na kojem se
vazan korak pri krizanju . iii ozljede . zadrzava hladni zrak i ugrozava vocke.
FILAMENT - donji dio prasnika, nit koja KAMBIJ - tanak sloj zivih stanica izmeciu MUTACIJA - iznenadna promjena u vanj-
nosi prasnicu iii anteru . kore i drva. skom izgledu biljke, moze biti i nasljedna .
FOLIJARNO GNOJIVO - gnojivo koje bilj- KISELO TLO - tlo koje ne sadrzi kalcij i ciji MUTANT - biljka koja pokazuje neko
ka moze primati preko lista . je pH manji od 6,5. nenasljedno svojstvo
123
PRIKRACIVANJE STRLJAKA - postupak SPUR, TIP RODNOSTI - neke vocke
NAIZMJENICNI LlSTOVI (iii pupovi)-
kojim se 5trljci skracuju sve do baze. veci nu roda do no se na ra kom rodnom
izbijaju naiz ence s jedne pa s druge
PRIMARNE GRANE - sve grane koje rastu d rvu, spu rovima .
strane (usp. »nasuprotni listovi«).
iz glavne provodnice iii debla . STABLO S POTPORO M - za raz li u od
NEKALAV PLOD - vrsta ploda kojemu je samostoje cih sta ba la, 0 a se sa bia uzga-
kostica cvrsto srasla s mesom pa se tesko PRIRAST TEKUCE GODINE - vidi pojam
»ovogod isnji prirast«. jaju uz potporu zica iii zida.
odvajaju (usp. s pojmom »kalav plod«).
PROPAGACIJA - razmnozavanje biljaka. STAMEN - prasn itka ni ,dio prasni a.
NEUTRALNO - ni kiselo ni luznato
(pH 6,5 - 7,3). PRORJE£>IVANJE CVJETOVA - postupak STANDARDNI UZGOJ NI OBLIK - obli
koj im se uklanja dio cvjetova kako rod ne kojem je golo de blo vi so ko 1,8 - 2, m .
NODIJ - vidi pojam »koljence«.
bi bio preobilan iii da bi se potaknuo ve- STARO DRVO - grane ko je nisu izras le u
NOVO DRVO - vidi pojam »ovogodisnji tekucoj sezoni.
getativni prirast u posve mladih biljaka.
prirast«.
PRORJE£>IVANJE GRANA - odstranjiva- STIGMA - njuska tu eka , dio iens ih repr
OKCE, oko - spavajuci pup. nje svih slabih i bolesnih grana te onih koje duktivnih organa na koj i se hvata pelud.
OKULIRANJE - nacin cijepljenja vocaka narusavaju oblik zbog prevelike bujnosti. STRANOOPLODNJA - opras ivanj e oc e
u kojem plemku predstavlja samo jedan PROVODNICA - gla vni okomiti izboj u peludom druge sorte.
pup koji se prenosi na podlogu. krosnji , produzeta k debla. SUBLATERALNI OGRANCI - ogra nci oji
•
OPRASIVANJE - prijenos peluda na PRSTENOVANJE - postupak skidanja izbijaju iz lateralnih, postran ih .
v
njusku tucka. tankog prstena ko re s debla kako bi se
smanji o vegetativni prirast, a pospjesilo
SIBA - dugaeak, tanak izboj koji izla zi iz
ORGANSKA GNOJIVA - biljna hranjiva zem lje.
organskog (prirodnog) podrijetla. don osenje plo da (usp . s pojmom •
»o rez ivanje ko rijena «). SIBE MLAZNICE - jaki, bujni izboji koji se
OTPORNE BILJKE - biljke koje ce prezi v- ne granaju i ne donose rod.
jeti zimu na otvorenom bez zastite. PUP - cvjetni p up je zapravo neotvoren •
• cvijet iii cvat, a vegetativni pup iii okce ci- STRLJAK - kratak ostatak grane, posljedi-
OVOGODISNJI PRIRAST - svi izboji koji ca nepazljive rezidbe.
su se razvili u tekucoj godini; drvo koje je jeli izboj u malom (»kondenzi rani« izboj) .
nastalo u tekucoj godini zovemo »jedno- REZIDBA - odstranjiva nje dijelova biljke T RAPLJENJE - privremena sadnja sta -
godisnje« iii »novo« drvo . kako bi se utjecalo na njezin oblik i na bla iii grma dok ne nastupe uvjeti pogodni
povecanje rodnosti. za sadnju na stalno mjesto.
PALMETA - uzgojni oblik s potpo rnjem
REZIDBA KORIJENA - odstranjivanje TRESET - o rganska tvar kisele rea kc ije
koji se sastoji od okomite pro vodnice i
dijelova korijena kako bi se utjecalo koja nastaje raspadanjem bilja .
nekoliko »etaza« grana, raz veden ih
vodo ravno, lijevo i desno . na smanje nje bujnosti i pospjesilo VEGETATlVNI RAST - rast i razvoj sta-
PATULJASTA PIRAMIDA - uzgojni o blik donosenje ploda (usp. s pojmom bljika i listova, za raz liku od generativnog
konicnog izgleda u kojeg je gla v na »prstenova nje kore«). rasta koji podrazumijeva cvjetove i
produznica dugacka oko 2,1 m. REZIDBA ZBOG POMLA£>IVANJA- pl odove.
odstranjiva nje starijeg drva kako bi se •
PATULJASTA VAZA - uzgojni oblik u VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE -
kojeg ima OA - 0,6 m slobodnog debla. osigurala pojava novih, rodnih izboja. razmnozavanje dijeljenjem, reznicama,
• REZNICA - dio sta koji,odrezan,
PAZUSAC - kut izmedu stab lji ke i lisne cijepljenjem, za razliku od generativnog
•
peteljke. slu zi za razmnozavanje . • •
razmnozavanJa sJemenom.
• ROD - grupa srodnih biljaka koja se moze
PAZUSNI PUP - pup koji raste u pazuscu VIRUS - organizam koji je premalen da bi
lista. sastojati od vise vrsta. se vi dio mikroskopom, ali moze izazvati
PELUD - zuckasti prah koji proizvode SADNICA S GOLIM KORIJENOM - .
ozbiljne poremecaje bil jnog organizma.
,
prasnice, a sluzi za oplodnju . VJENCIC - dio cv ijeta sto ga cine latice;
sadnica bez zemlje na korijenu.
pH - mjera za kiselost, odnosno bazi- nalazi se unutar caske koju cine lapov i.
SAMOOPLODNE BILJKE - biljke s cvje- ,
enost. Ako je pH is pod 6,5, onda je tvar VOCE ZA PRERADU - one vocne vrste
tovima koji mogu biti uspjesno o pl oden i
kisela, a ako je iznad 7,3, onda je bazicna. koje eesce sluze za pripremu marmelada i
pe ludom iz drugih cvjetova s istog a stabl a
PIKIRANJE - presadivanje klijanaca iii dzemova nego za jelo u svjezem stanju.
iii grma .
ukorijenjenih reznica u nove posude, na VRETENASTI GRM - uzgojni oblik, vari-
SAMOSTOJECE STABLO - sta b le koj e
vec i razmak. janta piram ide u koje se postrane grane
raste samo, bez potpornja (usp . s poj-
povijaju prema dolje .
PINCIRANJE - zalamanje vrha mom »sta blo s potpornjem «). •
tako da se drzi izmedu palca i kaziprsta. VRIJEZA - izboj koji raste usporedno s
SISTEMIK - pesticid koji se moze
tlom te se mjestimicno zakorjenjuje.
PIRAMIDA - uzgojni oblik konienog izgle- translocirati, tj. premjestati unutar biljke. •
da sa sredisnjom provodnicom dugac- VRSNA RODNOST - neke vocke vecinu
SKIDANJE PUPOVA - postupak kojim se
kom oko 2,1 m. plodova donose na vrho vima jednogo-
uklanjaju svi nezeljen i pup ov i prije nego
disnjih izboja.
PLODNICA - dio zensk ih reproduktivnih sto pocnu bubriti. •
orga na koji, nakon oplodnje, stvara sjeme. VRSNI PUP - pup na vrhu izboja.
SKRACIVANJE PROVODNICE - rezidba •
PLODOVI KALAVCI - plodovi u kojih glavnog sredisnjeg izboja. VRSNI RAST - izboji iz vrsnih pupova.
,
meso nije cv rsto povezano s kosticom; SKRACIVANJE VRHOVA - rezanje vrhova ZALAMANJE IZBOJA - postupak kojim
usp. s pojmom »neka lavci«. izboja vocarskim skarama. se uklanjaju svi nezeljeni izboji dok su jos
PODLOGA - vidi pojam »cijepljenje«. •
SLOZENI LIST - li st koji se sastoji od vise ma leni i neodrvenjeli.
POLUOTPORNE BILJKE - biljke koje nece dijelova (Iiski). ZELJASTE BILJKE - biljke koje nemaju
prezivjeti na temperaturama ispod 0° C. SORTA - grupa genetski vrlo slicnih bilja- drvenasti h dijelova.
POLUSTANDARDNI OBLIK - uzgojni ob- ka koja daje jednake potomke nakon
lik kojemu je deblo visoko oko 1,2 - 1,5 m. samoop lodnje; unutar jedne vrste, prim-
•
PRASNIK - dio cvijeta koji stvara pelud . jerice jabuka, postoje mnoge sorte, npr.
Sastoji se od prasnicke niti (filamentuma) i Idared, Jonagold, Golden Delicious itd.
prasnice (anthere). SPUR - kratko rodno drvo, ogranak koji
PRESA£>IVANJE - sadnja na novo mjesto. nosi rodne pupov e.
124
LADY'S FINGER, BANANA 104 NOIR DE GUBEN, TRESNJA 38,39 STURMER PIPPIN, JABUKA 2, 2 . ' r.'..i L- __
-- 0
• •
Nasa je lijepa domovina Hrvatska jedna od malo- bolje pod nose ostre zime, proljetne mrazove i kratku
brojnih (cetiriju) europskih zemalja koje imaju goto- vegetaciju. A sve vocke uzgojene u takvim uvjetima
vo idealne klimatske uvjete za uzgoj raznovrsna daju, u pravilu, losiju kakvocu plodova.
voca. Usto, nasa je zemlja uglavnom ekoloski neza- A sada nesto konkretnije 0 knjizi.
gadena, s golemim, za vocarstvo prikladnim, podru- Ocito ju je napisao vocarski znalac, strucnjak i maj-
cjima u kojima ima predjela - moglo bi se reci - s stor s bogatom naobrazbom i iskustvom, a to je raz-
djevicanskim povrsinama. vidno svakome tko se bavi ovim poslom. Knjiga sa-
Opcenito je poznato da se u nas mogu uzgajati goto- drzi bezbroj korisnih uputa, savjeta i sugestija, po-
vo sve tzv. kontinentalne vocne vrste (jabuke, kru - gotovo za one koji se tek pocinju zanimati za uzgoj
ske, sljive itd.) i mnoge suptropske vrste (smokve, vocaka, ali bogme i za one koji misle da dovoljno
masline, mandarine, narance, limuni itd.). znaju. Knjiga je uistinu bogato oslikana sa zavidnim
Na zalost, u nas 0 tome nema dovoljno svijesti, a jos smislom za sustavnost i preglednost izlozene pro-
manje se cijene takve spoznaje. Uzmimo, na primjer, blematike.
sljivu, to za nas najobicnije voce; sto bi samo stanov- Ukratko, knjiga je nadasve sadrzajna i korisna sva-
nici sjevernih zemalja dali da je, poput nas, mogu uz- kome tko se bavi iii ce se baviti vocarstvom. I ja sam
gajati uz svoje kuce! Za njih je to vrlo plemenito je s uzitkom procitao i - zaMo to i ne priznati - mnogo
V ·