1.

Uvod

Asinhroni motori su motori koji imaju rotirajući dio (rotor) na koji se električna energija
prenosi beskontaktno (indukcijom) djelovanjem obrtnog magnetnog polja koje stvara sistem
višefaznih struja u statoru. Prema izvedbi dijele se na kavezne i klizno-kolutne motore. To su
motori jednostavne konstrukcije, robustni i pouzdani u pogonu pa se i najčešće koriste u svim
vrstama elektromotornih pogona.

Karakteristika trofaznih asinhronih motora je veliko strujno opterećenje izvora napajanja pri
direktnom priključenju na mrežu. Od pojave trofaznih asinhronih motora razvijane su različite
metode pokretanja koje bi spriječile neželjene popratne efekte. Ipak, različite metode
pokretanja koje se koriste zavise od vrste pogona u kojima se koriste kao i ekonomičnosti.
Četiri najčešće vrste pokretanja asinhronih motora su : direktan priključak motora na mrežu,
preklopka zvijezda-trougao, soft starter i frekventni pretvarač.

Uređaji za tzv. meko puštanje ili soft starteri se koriste za pokretanje izmjeničnih, najčešće
asinhronih kaveznih elektromotora. Odlikuju se nizom prednosti u odnosu na direktno
pokretanje, kao što su smanjenje mehaničkih naprezanja na osovinu motora,
elektrodinamičkih sila na namote motora, te smanjenje nepovoljnog uticaja na
elektroenergetsku mrežu. Ove dobre osobine postižu se privremenim smanjenjem napona
napajanja a time i struje, i to u vremenskom intervalu trajanja pokretanja elektromotora. U
osnovi uređaja nalazi se izmjenični pretvarač, kod kojeg se uglom uključenja
poluprovodničkih komponenti utiče na trenutni iznos napona i struje napajanja.
 2. Načini pokretanja asinhronih kaveznih motora

U praksi postoji više vrsta pokretanja asinhronih kaveznih motora. Određena vrsta pokretanja
koristi se u zavisnosti od potrebe pogona i ekonomičnosti. Najčešće korišteni načini
pokretanja su : direktan priključak na mrežu, zvijezda-trougao starter, soft starter i frekventni
pretvarač.

2.1 Pokretanje motora direktnim spajanjem na mrežu

Ovo je daleko najčešće korišten način pokretanja na tržištu. Oprema koja se koristi sastoji
se samo od glavnog kontaktera i termalnog ili elektroničkog releja. Nedostatak ove
metode je taj što daje najveću moguću početnu struju. Normalna vrijednost je 6 do 7 puta
nominalne struje pri pokretanju, međutim pri korištenju ovog načina pokretanja, početna
struja dostiže vrijednosti i 9 ili 10 puta nominalne struje. Pored početne struje, također
vrijednost maksimalne struje može da naraste do 14 puta vrijednosti nominalne struje jer
motor nije pobuđen od početka startanja. Ove vrijednosti zavise od dizajna i veličine
motora, ali gledajući generalno, manji motori daju veće vrijednosti od većih.

Tokom direktnog spajanja na mrežu, početni moment je također veliki i veći je od

potrebne vrijednosti momenta za većinu izvedbi. Moment je kao i sila, a nepotrebna velika
vrijednost sile daje nepotrebna naprezanja na spojnicama i pobudnim uređajima. Naravno,
postoje slučajevi kad ovaj način pokretanja radi perfektno, a također u nekim slučajevima
je ovo i jedini način pokretanja.
 Slika 1. Pokretanje motora direktnim spajanjem na mrežu

Slika 2. Karakteristike struje i momenta u odnosu na brzinu

2.2 Zvijezda - trougao starter

Ova metoda pokretanja smanjuje početnu struju i početni moment. Uređaj se sastoji od 3
kontaktera, nadstrujnog relea i tajmera za postavljanje vremena u poziciju zvijezde koja je
početna pozicija. Motor mora biti spojen u trougao pri normalnom radu da bi mogli da
koristimo ovaj način pokretanja.

Početna struja ima iznos oko 30% početne struje kada se koristi direktan priključak na
mrežu a početni moment je smanjen za oko 25 % momenta koji se dobija pri direktnim
priključkom motora na mrežu. Ova metoda se može koristiti samo kada je motor lagano
opterećen prilikom starta. Ako je teret veliki, neće biti dovoljno momenta da bi motor
ubrzao do brzine potrebne za prelazak u spoj trougao.

Kada se pokreću pumpe ili ventilatori, moment tereta je mali na početku i povećava se sa
kvadratom brzine. Kada se približi na oko 80 do 85 % nominalne brzine motora, moment
tereta je jednak momentu motora i ubrzanje prestaje. Da bi se dostigla nominalna brzina,
potrebno je preći u poziciju trougla i to često uzrokuje veliku prelaznu i maksimalnu
vrijednost struje. U nekim slučajevima maksimalna struja može dostići vrijednosti koje su
veće nego kod pokretanje direktnim priključkom na mrežu.

Slika 3. Zvijezda –trougao starter

 Slika 4. Karakteristike momenta i struje u odnosu na brzinu

2.3 Frekventni pretvarač

Frekventni pretvarač sastoji se primarno iz dva dijela, jedan konvertuje naizmjeničnu

struju u istosmjernu (50 do 60 Hz) i drugi dio koji konvertuje istosmjernu struju ponovo u
naizmjeničnu ali sa promjenljivom frekvencijom od 0-250 Hz.kako brzina motora zavisi
od frekvencije ovaj način pokretanja omogućava kontrolu brzine motora mijenjajući
izlaznu frekvenciju pogona što je velika prednost ukoliko je potrebno za regulacijom
brzine tokom kontinualnog rada.

U mnogim izvedbama pogona, ovaj uređaj se koristi samo za pokretanje i zaustavljanje

motora, uprkos činjenici da ne postoji potreba za regulacijom brzine pri normalnom radu.
Ovo uzrokuje korištenje mnogo skuplje opreme nego što je potrebna.

Regulacijom frekvencije, nominalni moment motora se može dobiti pri maloj brzini i
maloj početnoj struji koja ima vrijednost između 0,5 i 1 puta nominalne struje,
maksimalno do 1,5 puta veće.
 Slika 5. Frekventni pretvarač

Slika 6. Jednopolna šema frekventnog pretvarača

2.4 Soft starteri

Soft starteri imaju različite karakteristike od ostalih načina pokretanja. Sadrži tiristore u
glavnom krugu i napon motora je reguliran štampanom pločicom kola. Soft starter koristi
činjenicu da kada je napon motora mali prilikom starta, početna struja i početni moment
su također mali.

Tokom prvog dijela pokretanja, napon koji dolazi do motora je toliko mali da se eliminišu
nepotrebni trzaji prilikom starta. Postepeno, napon i moment se povećavaju tako da
mašina počinje da ubrzava.

Jedna od prednosti ovog načina pokretanja je mogućnost reguliranja momenta u ovisnosti

od potrebe bilo da pogon ima teret ili nema. U principu, puni početni moment je
omogućen, ali sa velikom razlikom da je procedura startanja mnogo lakša za upravljane
pogone sa manjim troškovima održavanja.

Slika 7. Izvedba soft startera

3. Topologija soft startera

Soft starter je generalno građen iz par glavnih komponenti kao što su štampana ploča,
rashladnog tijela, tiristora, ventilatora i kućišta koje može biti plastično ili metalno.
Kontrola sklopova može biti digitalnog tipa, analognog tipa ili kombinacijom digitalnog i
analognog. Izlazni signal releja može biti sa fiksiranom funkcijom ili slobodnog
programabilnog tipa gdje korisnik odlučuje kakvu izlaznu funkciju želi.

Ponekad su soft starteri sadržavaju ugrađeni nadstrujni relej koji mijenja konvencionalne
bimetalne releje koji se uglavnom koriste. Ti ugrađeni nadstrujni releji imaju mnogo veću
preciznost nego konvencionalni releji jer se vrijednosti proračunavaju elektronički,
posebno kad je riječ o intermitirajućim pogonima.

Zbog potrebe za komunikacijom između različitih uređaja u fabrikama i između uređaja i

kontrolnih centara, mnogi soft starteri su opremljeni portovima za komunikaciju, koji se
najčešće sastoje od par optičkih kablova umjesto prijašnjih rješenja od nekoliko stotina i
hiljada žica.

3.1 Komponente soft statera

Slika 8. Izgled softstartera

Na slici 8. Dat je prikaz izgleda soft startera i njegovih osnovnih elemenata. Jedan od
osnovnih elemenata soft startera je kućište koje može biti napravljeno od plastičnih
materijala, metala ili kombinacija ove dvije vrste materijala i služi da štiti unutrašnje
komponente od mehaničkih i električnih kvarova. Također, štiti unutrašnje komponente od
prašine i prljavih materija.

Štampana ploča ima ulogu da kontroliše paljenje tiristora u zavisnosti od vrijednosti

napona i struje te za proračun različitih vrijednosti poput faktora snage, aktivne snage i
slično. Štampana ploča može se koristiti i za pohranjivanje podataka, različitih događaja
ili ukazivanje različitih dešavanja.

Rashladno tijelo koristi se za otklanjanje toplote unutar soft startera koja se stvara zbog
pojave struje tokom pokretanja i kontinualnog rada. Kapacitet rashladnog tijela ukazuje na
kapacitet pokretanja i na radnu struju soft startera.

Ventilatori se koriste za hlađenje kapaciteta rashladnog tijela. Jedan, dva ili više
ventilatora koriste se u zavisnosti od veličine i dizajna soft startera. Postoje soft starteri
koji su manjih dimenzija i snage koji nemaju ventilatora nikako te je kod njih broj
pokretanja ograničen.

Tiristori su poluprovodnički elementi koju su spojeni antiparalelno i nalaze se na dvije ili

tri faze glavnog strujnog kruga. Oni reguliraju (povećavajući ili smanjujući) vrijednost
napona tokom starta. Tokom kontinualnog rada, tiristori provode u potpunosti.

Slika 9. Opis logike rada tiristora

Za vrijeme starta, tiristori propuštaju dio napona na početku i povećavaju ga, tačno prema
setovanom vremenu rampe za start. Prije zaustavljanja, tiristori provode u potpunosti i
kada soft startanje završi, oni smanjuju napon u ovisnosti o setovanom vremenu rampe za
zaustavljanje.

Na slici 9. plavom bojom označeno je vrijeme kada tiristor provodi a bijelom bojom kada
ne provodi.

3.2 Princip rada soft startera

Slika 10. Pojednostavljeni blok dijagram korištenja soft startera

Kao što je dato na slici 10. soft starter kontroliše napajanje preko strujnog kruga. Ovaj
strujni krug je napravljen od šest ispravljača, koji različitim uglovima paljenja daju
različite vrijednosti efektivnog napona. Mnogo opširnija analiza svih pojedinačnih
dijelova ove strukture će biti obrađena u nastavku ovog rada s obzirom da se jasno može
vidjeti da se ova struktura može podijeliti na dva dijela: krug za napajanje i upravljački
krug.

3.2.1 Krug za napajanje

SCR (Silicon Controlled Rectifier) tiristori su glavne komponente napojnog dijela soft
startera. Kontroliranjem ugla paljenja tiristora, prosječna vrijednost napona primijenjena
na opterećenju može se kontrolirati jer se kontrolira njegova struja i snaga.

U soft starteru, upravljački napon mora postojati u oba smjera struje. Zbog toga se koristi
konfiguracija od dva antiparalelna tiristora po fazi.

Slika 11. Dva antiparalelno spojena tiristora

U slučaju dva antiparalelno spojena tiristora, imamo upravljački napon u obje polovine
ciklusa, putem okidanja u gejtu izvedenog iz upravljačkog kruga. Preko ugla paljenja
tiristora, upravljačkim krugom možemo uticati da napon na motoru raste linearno,
kontrolišući i početnu struju motora.
Da bi se izbjeglo slučajno okidanje tiristora, kondenzator i otpornik postavljaju se
paralelno tiristoru. Ovaj pomoćni krug ima ulogu da spriječi okidanje tiristora pri malim
promjenama napona u malim vremenskim intervalima.

Slika 12. Tiristor sa pomoćnim krugom

3.3 Glavne karakteristike i postavke soft startera

U ovom dijelu rada biće objašnjene neke od glavnih karakteristika i postavki soft startera
koje su dostupne na većini soft startera koji se proizvode. Ostale karakteristike i postavke
koje mogu da se pronađu zavise od vrste soft startera i proizvođača. Ove postavke mogu
se podesiti ili potenciometrima, dip sklopkama, tipkovnicama ili raznim računarima. U
ove postavke najčešće spadaju: naponska rampa pokretanja i zaustavljanja, inicijalni
napon, ograničenje struje, udarni start, kontrola pumpe i ušteda energije.
3.3.1 Naponska rampa tokom pokretanja

Soft starteri imaju veoma jednostavnu funkciju da generišu efektivni napon tiristorskog
mosta na izlazu tako što kontrolišu ugao paljenja tiristorskog mosta koji se postepeno i
kontinualno povećava, sve dok nije postignut željeni napon ili snaga.

Slika 13. Naponska rampa primijenjena na motor tokom ubrzanja

Treba voditi računa o tome ako vrijednosti vremena dijelovanja rampe i početnog napona
postavljeni, to ne mora značiti da će motor ubrzati od nule do svoje nominalne vrijednosti
u tom predefinisanom vremenu. U stvarnosti, to vrijeme će zavisiti od diamičkih
karakteristika motora ili tereta, kao npr. momenta tereta ili inercije koja se odražava na
vratilo motora, aktivacija funkcije ograničenja struje i slično.

Oboje, vrijednost napona i vrijeme trajanja rampe mogu se postaviti u željenom rasponu i
to zavisi od proizvođača do proizvođača. Ne postoji tačno pravilo koje određuje koje
vrijeme je potrebno postaviti i koji napon bi bio najbolji da bi se izračunalo vrijeme
ubrzanja motora.
3.3.2 Naponska rampa pri zaustavljanju

Postoje dvije mogućnosti zaustavljanja motora, inercijom ili kontrolirano. Kada se koristi
inercija, soft starter izlazni napon dodovi do nule ne dozvoljavajući motoru da proizvede
bilo kakav moment na teret. Kao rezultat ovoga, teret će izgubiti brzinu sve dok kinetička
energija ne nestane.

Kod kontroliranog zaustavljanja, soft stater postepeno smanjuje izlazni napon sve dok ne
dostigne minimalnu vrijednost pri unaprijed definisanom vremenu. To je prikazano na
slici 14.

Slika 14. Naponski profil pri zaustavljanju

Pri smanjenju napona na motoru, motor gubi moment koji ima za posljedicu povećanje
klizanja, što uzrokuje da motor gubi brzinu. Kako motor gubi brzinu tako isto brzinu gubi
i teret. Ova karakteristika je veoma važna kada je potrebno „glatko“ zaustavljanje u
mehaničkom smislu. Najčešće primjene ove vrste zaustavljanja su kod centrifugalnih
pumpi i pokretnih traka.
3.3.3 Udarni (kick) start

Postoje vrste tereta kod kojih je potrebno dodatni napor u trenutku pokretanja zbog
velikog momenta otpora. U ovim slučajevima, soft starter treba da daje veći napon motoru
u odnosu na onaj postavljen na naponskoj rampi pri ubrzanju. Ovo je moguće ostvariti
pomoću funkcije zvane udarni (kick) start. Kao što je prikazano na slici 15. ova funkcija
omogućava impuls napona sa programabilnom amplitudom i vremenom trajanja apliciran
na napon da bi se obezbijedio dovoljan moment pokretanja koji bi prevladao trenje i
ubrzao teret. Pri korištenju ove funkcije potreban je veliki oprez jer se smije koristiti samo
u slučajevima gdje je apsolutno potrebno.

Slika 15. Aplikacija udarnog (kick) starta

Zbog toga što početni napon može biti postavljen blizu vrijednosti nominalnog, čak i za
vrlo kratko vrijeme, početna struja će dostići vrijednosti koje su vrlo blizu onima koje su
registrirane u katalogu motora ili podacima. Ovo je naravno nepoželjno jer korištenje soft
startera treba da omogući „gladak“ start, električni ili mehanički. Udarni start, zbog ovih
navedenih nedostataka treba da se uzme kao posljednji u obzir ili pri pokretanju sa punim
teretom kad su uslovi pokretanja veoma povoljni.

3.3.4 Ograničenje struje

U većini slučajeva gdje imamo potencijalni teret, koristi se funkcija koja se zove
ograničenje struje. Ova funkcija omogućava da izvor napajanja/soft starter snadbije motor
sa strujom potrebnom za ubrzavanje tereta. Grafik korištenja ove funkcije dat je na slici
16.

Slika 16. Ograničenje struje

Ova funkcija je uvijek jako korisna jer garantuje veoma „gladak“ start, i još više,
omogućava izvediv start motora na mjestu gdje izvor napajanja ima ograničen kapacitet.
Normalno, u takvim slučajevima, stanje struje na početku uzrokuje da instalisani sistem
zaštite spriječi normalan rad cjelokupne instalacije. Ovo stvara potrebu za nametnutom
vrijednošću početne struje koja dozvoljava opremi i i ostatku instalacije normalan rad.
Ograničenje struje se također koristi kod motora sa teretom kod kojeg je velik moment
inercije. U praksi, ova funkcija treba da se koristi kada pokretanje motora naponskom
rampom nije uspješno. Također, ograničenje struje može se koristiti kada motor treba da
ubrza teret tako da je naponska rampa postavljena na način da početni napon je blizu po
vrijednosti napona ostalih startnih sistema, kao npr. starter autotransformatora sa
smanjenim naponom.

3.3.5 Kontrola pumpe

Funkcija kontrole pumpe najčešće je korištena u aplikacijama soft startera kod sistema
pumpi. U biti, to je specifična konfiguracija dizajnirana zbog potrebe za ostvarenjem
naponske rampe tokom i ubrzanja i usporavanja te da bi se obezbijedila zaštita. Naponska
rampa za usporenje koristi se u ovom slučaju za smanjenje efekta „čekićanja“ vode, koji je
nepogodan za sistem u cjelini. Trenutna podstrujna i fazno sekventna zaštita su također
obezbijeđene. Kavitacija, formiranje mjehurića unutar pumpe, može se pojaviti kad je
usisna vrijednost dovoljno velika unutar pumpe. Kada ti mjehurići prođu kroz pumpu,
velika količina energije biva oslobođena što može izazvati velika oštećenja. Zbog toga
soft starteri posjeduju podstrujnu zaštitu (kontrolu pumpe) te je pumpa zaštićena od
kavitacije.

3.3.6 Ušteda energije

Soft starteri koji uključuju optimizaciju energije mijenjaju radnu tačku motora. Ova
funkcija, kad je aktivirana, smanjuje napon motora, kako bi energija neophodna za
snadbijevanje polja bila proporcionalna zahtjevima tereta.

Kad je napon motora na svojoj nominalnoj vrijednosti i teret iziskuje maksimalni moment
za koji je motor dizajniran, radna tačka će biti definisana tačkom A na slici 17. Ako se
teret smanjuje i motor je obezbijeđen konstantnim naponom, brzina će se povećavati,
potreba za strujom će biti veća i radna tačka će se pomjeriti duž krive ka tački B. S
obzirom na razvijeni moment motora koji je proporcionalan kvadratu napona, ako se
smanji napon doći će do smanjivanja momenta. Ako je napon propisno smanjen, radna
tačka će biti u tački A'.
 Slika 17. Balans između momenta i napona

U praktičnim uslovima, optimizacija sa značajnim rezultatima može biti posmatrana kada

motor radi sa teretom koji je manji od 50 % nominalnog tereta. Ovo je jako teško pronaći
jer bi u tom slučaju motor bio ekstremno predimenzionisan, što se inače izbjegava pod
svaku cijenu, zbog gubitaka energije i faktora snage.

Vrlo je važno naglasiti da ovaj tip optimizacije energije ima neke nepogodne
karakteristike, posebno zbog pojave harmonika napona i struje i promjena faktora snage.
Harmonici mogu da izazovu probleme vezane uz oštećenja i smanjenje životnog vijeka
kondenzatora koji se koriste za popravljanje faktora snage, pregriavanje transformatora i
interfejsa elektroničke opreme.
 4.Primjene soft starter uređaja

Svi motori se koriste za pokretanje i rad različitih izvedbi pogona. Najčešće izvedbe su
ventilatori, pumpe, kompresori, pokretne trake, drobilice i mlinovi. Različite izvedbe pogona
rezultiraju različitim uslovima tereta. Postoje dva faktora koja se trebaju uzeti u obzir :

1. Moment opretećenja pri zaustavljanju i direktna sila kočenja na osovinu motora. Da bi

mogao ubrzati, motor mora biti jači od tereta. Moment ubrzanja je razlika između
momenta motora i momenta tereta.
2. Moment inercije zamajca također utiče na start. Što je veća inercija duže je vrijeme
pokretanja motora.

4.1 Centrifugalni ventilator

Za neke izvedbe pogona, motor starta sa smanjenim momentom tereta, tzv. neopterećeni
start. Veliki centrifugalni ventilatori često se pokreću sa zatvorenim amortizerom što
omogućava lakše pokretanje ali s obzirom da je moment inercije prisutan, vrijeme
pokretanja može da traje prilično dugo.

Ključ za rješavanje ovih problema je smanjiti početni moment motora tokom pokretanja.
Koristeći soft starter, napon je smanjen na manju vrijednost na početku pokretanja , koja
je dovoljno mala da bi izbjegla proklizavanje ali dovoljno velika da pokrene ventilator.
Soft starter osigurava mogućnost da se prilagodi bilo kojim uslovima pokretanja, i
neopterećenog i opterećenog pokretanja.

Slika 18. Karakteristika momenta i struje prilikom korištenja soft startera

Za ventilatore sa manjim ili srednje velikim i velikim zamajcem, soft starter se bira prema
snazi motora. Također moguće je odabrati soft starter za normalan start. Potrebno je
odabrati jedinicu sa za jednu veličinu većom snagom nego što je snaga motora i koristiti
nadstrujni relej klase 30.

Slika 19. Aplikacija soft startera sa centrifugalnim ventilatorom

4.2 Centrifugalna pumpa

Prilikom korištenja soft startera, napon je reduciran prilikom pokretanja što rezultira da se
smanji moment motora. Tokom pokretanja, softstarter povećava napon kako bi motor bio
dovoljno snažan da ubrza pumpu do nominalne brzine bez dobijanja maksimalnog
momenta ili maksimalne struje. Normalna struja pokretanja sa softstarterom kad je
centrifugalna pumpa potpuno opterećena je otprilike 4 puta veća od struje motora.
Također, prilikom zaustavljanja softstarter predstavlja dobro rješenje. Soft starter koji
koristi normalnu naponsku rampu će zasigurno smanjiti problem sa udarima vode ali u
mnogim sistemima pumpi to nije dovoljno dobro rješenje. Rješenje ovog problema je da
se koristi soft starter koji ima mogućnost kontrole momenta da bi se smanjio moment i
motor zaustavio na optimalan način.

Kao dodatak, na nekim soft starterima postoji podteretna zaštita koja detektuje da li
pumpa radi u praznom hodu i ta zaštita omogućuje udarni start da bi se pokrenula
blokirana pumpa te da bi se spriječilo da pumpa bude zaglavnjena prilikom rada.

Pumpe obično imaju veoma mali kotur sa malim momentom inercije. Ovo omogućuje
normalno pokretanje pumpe tako da se soft starter može odabrati shodno snazi u kW. Ako
se ima više od 10 pokretanja u toku jednog sata, preporučljivo je da se odabere soft starter
veći za jednu veličinu i kW.

Slika 20. Karakteristika momenta i struje u odnosu na brzinu prilikom korištenja soft
startera
 Slika 21. Izvedba soft startera sa centrifugalnom pumpom

4.3 Kompresor

Manji kompresori su često klipne izvedbe i sa momentom tereta koji se linearno povećava
sa brzinomdok se kod zavojnih kompresora koji se se često koriste kad je veća potreba za
protokom zraka, moment tereta povećava sa kvadratom brzine. Često se između motora i
kompresora postavlja remen ali i izvedba sa zupčanicima je također česta.

Korištenjem soft startera u pogonu sa kompresorom, moguće je ograničiti početni moment

koji je dovoljan za različite izvedbe pogona. Rezultat korištenja soft startera je manja
naprezanja na spojnicama, ležajevima i nema proklizavanja remena prilikom starta. Cijena
održavanja je svedena na minimum. Kada koristima soft starter kod pogona sa
kompresorom, početna struja je 3 do 4 puta veča nego struja motora.

Kompresor najčešće ima normalan start i tada se može uzeti odgovarajući soft starter
shodno snazi motora u kW. Ako je kompresor preopterećen prilikom pokretanja soft
starter bi trebao biti za jednu veličinu snage veći. To se odnosi i ako se kompresor pokreće
više od 10 puta u jednom satu.

Slika 22. Aplikacija soft startera sa kompresorom

4.4 Pokretna traka

Pokretna traka može imati mnogo različitih karakteristika. Dužina trake može varirati od
svega nekoliko metara pa do nekoliko kilometara te može biti horizontalna ili nagnuta.
Tipično, pokretna traka ima konstantan moment tereta sa malim i velikim momentom
zaustavljanja u zavisnosti od tereta.

Koristeći soft starter, početni moment se može smanjiti na minimalnu vrijednost ali da i
dalje može da pokrene traku. Značajne postavke soft startera omogućavaju da se podesi
moment na tačno određen nivo koji je potreban za start.Rezultat toga je najmanje moguće
naprezanje mjenjača brzine i spojnica te nema proklizavanja trake prilikom starta.
Troškovi održavanja su zbog ovoga minimalni. Pri korištenju soft startera dobija se struja
koja je 3 do 4 puta veća u odnosu na struju motora.

Kao dodatak, neki soft starteri su opremljeni faznon reverzibilnon zaštitom da bi se otkrilo
da li traka ide u pogrešnom smjeru. Također, soft starteri mogu imati podstrujnu ili
prekostrujnu zaštitu i udarni start da bi se pokrenula zaglavljena traka.

Pokretna traka može imati normalano pokretanje ili pokretanje pri punom opterećenju u
zavisnosti od karakteristika pogona. Za normalano pokretanje koristi se soft starter u
skladu sa snagom motora u kW, a za pokretanje pri punom opterećenju za jedanu jedinicu
veći, shodno snazi motora u kW.

Slika 23. Aplikacija soft startera sa pokretnom trakom

4.5 Drobilica i mlin

Drobilice i mlinovi često imaju konstante krive tereta. Ove izvedbe pogona imaju veoma
veliki zamajac i mogu imati pokretanje pri punom teretu. U mnogim slučajevima drobilice
i mlinovi kreću neopterećeni i kad je dostignuta puna brzina, priključuje se teret.

Soft starteri koji se koriste kod drobilica i mlinovaimaju mogućnost da ograniče početni
moment na vrijednosti koje odgovaraju za različite uvjete tereta. Rezultat toga je
smanjenje naprezanja mašine i znatno smanjena struja uključenja. Za neopterećeno
pokretanje početna struja se može smanjiti za otprilike 3 puta u odnosu na nominalnu, a
pri opterećenju za 5 puta u odnosu na nominalnu.

Drobilice, miskeri i mlinovi imaju obično veliki moment inercije pa soft starter mora biti
za jednu veličinu veći od motora u skladu sa snagom motora u kW. S obzirom da veliki
zamajci koji se mogu naći u ovim izvedbama, uzrokuju dug period zaustavljanja, stop
rampa se nikad ne bi smjela koristiti na ovakvim izvedbama.

Slika 24. Aplikacija drobilice i mlina sa soft starterom

5. Metodologija izbora soft starter uređaja

U normalnim uslovima soft starteri se trebaju birati prema snazi motora. U nekim
slučajevima potrebno je uzeti veći soft starter u odnosu na nominalnu snagu motora, u
zavisnosti od uslova pokretanja (start pri punom opterećenju, veliki broj pokretanja).
Također, početni kapacitet soft startera veoma zavisi kapaciteta tiristora i uređaja za
hlađenje. Pored ovih uslova, snage motora i vrste tereta i načina pokretanja, pri izboru soft
startera treba uzeti u obzir i još neke karakteristike kao što su : okolina, potrebe momenta,
radni ciklus, pregrijavanje.

Okolina u kojoj će motor i soft starter biti postavljeni mora biti primarna briga. Uslovi
poput temperature ambijenta, dovod zraka za hlađenje, prisutnost plinova, vlage i prašine
također se moraju uzeti u obzir kada biramo soft starter, kućište i zaštitne dijelove.

Moment pokretanja, maksimalni moment i moment ubrzanja su momenti koji se uzimaju

u obzir kada biramo soft starter. Uslovi momenta pokretanja mogu varirati od malih
procenataukupnog tereta do nekoliko vrijednosti ukupnog tereta. Maksimalni moment
također varira zbog promjene uslova teretaili zbog mehaničke prirode mašine.

Odabrati odgovarajući soft starter također zavisi od toga da li je teret konstantan, da li se

mijenja, prolazi kroz ciklus u određenom vremenu ili ima pulsirajući moment. Radni
ciklus, koji je definiran kao fiksni ponavljajući uzorak u datom vremenu izražen je kao
odnos vremena i perioda ciklusa.

Pored nabrojanih faktora koji se uzimaju u obzir pri izboru soft startera, također treba
voditi računa i o zagrijavanju motora čija temperatura je funkcija ventilacije i gubitaka.
Česta pokretanja ili visoka temperatura okoline također se uzimaju u obzir.

5.1. Odabir soft startera za mašinu

Aplikacija soft startera i motora za napajanje mašine može biti i mehanički i električni
problem. Kada se koristi soft starter, treba uzeti u obzir karakteristiku brzina-moment i
kako ona odgovara mašini.

Bitni parametri u ovoj analizi su :

1. Prekretni moment
2. Radni moment
3. Moment ubrzanja

Prekretni moment je moment koji je potreban da bi se mašina pokrenula. Obično je veći

od momenta potrebnog da se kretanje održi (radni moment). Prekretni moment zajedno sa
radnim momentom obično određuje kakav soft starter je potrebno koristiti. Ovdje je
potrebno naglasiti da mnogi soft starteri imaju udarni (kick) start funkciju koja dozvoljava
velike impulse struje za vrlo kratko vrijeme potrebno za pokretanje mašine, nakon čega se
vrijednost struje vrati na zadanu vrijednost.

Radni moment je potreban za vuču, guranje, kompresiju, savijanje ili druge pprocese koji
se dešavaju sa materijalom koji prolazi mašinom ili kroz mašinu. Na nekim mašinama,
ovaj moment je toliko značajan za određivanje snage motora. Na drugim mašinama to
opterećenje može biti beznačajno. Ovo se odnosi na bilo koje vršne vrijednosti tokom
normalnog rada, kao što je ulazak komada koji se obrađuje u mašinu ili miojenjanje
svojstava materijala. Potrebno je voditi računa ukoliko se mijenjaju karakteristike mašine
ili materijala periodično, kao npr. glazura na traci koja se nalazi na otvorenom, i zbog toga
treba odabrati motor i soft starter sa uračunatim uslovima rada.

Moment ubrzanja je moment potreban da dovede mašinu na radnu brzinu u zadanom

vremenu. Kod mnogih mašina, teret ima veliko trenje što se treba uzeti u obzir jer će
zahtjevi momenta ubrzanja biti mali. Ipak, određene mašine klasificirane kao mašine sa
„visokom inercijom“ koje imaju zamajac, „bull“ zupčanike ili neke druge velike rotirajuće
mase mogu zahtijevati odabir soft startera i motora u odnosu na snagu potrebnu da se
ubrza teret u određenom vremenskom periodu. Vrijeme ubrzanja je direktno
proporcionalno inerciji i inverzno proporcionalno dostupnom momentu.
6. Primjer korištenja soft startera na pokretanju asinhronog motora na

zamajcu mehaničke prese

U ovom dijelu rada biće opisan primjer korištenja soft startera na pokretanju asinhonog
motora koji se kooristi na zamajcu mehaničke prese. Ovaj pogon nalazi se u tvornici
„TMD Group Gradačac“ i predstavlja pogon za linijsku proizvodnju prstenova za
ležajeve. Proizvodna linija sastoji se od postrojenja za indukciono zagrijavanje komada
čelika cilindričnog oblika, prese za kovanje, valjaonice za valjanje prstenova i prese za
kalibrisanje prstenova.

Zbog same tematike ovog rada, pozornost će biti skrenuta na presu za kovanje koja je i
realizirana sa motorom kojeg pokreće soft starter. Dakle, ovaj dio pogona radi na principu
da soft starter pokreće motor pri sniženom naponu postepeno ga povećavajući i
ubrzavajući motor koji pokreće zamajac prese. Pri pokretanju imamo najveći moment i
opterećenje jer u ovom slučaju treba pokrenuti masu od nekoliko tona. Kad motor i
zamajac zajedno ubrzaju, zamajac posjeduje inerciju i iz te nagomilane kinetičke energije
daje najveći dio potrebne snage pri udarcu prese. Zbog konstante vrtnje motora te
povremenog porasta opterećenja, ovaj pogon spada u vrstu trajnog pogona sa
intermitiranim opterećenjem. U nastavku biće objašnjene pojedine komponente ovog
dijela pogona.

6.1. Soft starter

Soft starter u ovom pogonu predstavlja ključni dio za tzv. „meko pokretanje“ jer je napon
na početku pokretanja snižen, a obezbjeđuje se moment potreban za pokretanje
asinhronog motora. Soft starter koji se koristi je proizvođača „Danfoss“ i model je MCD
3000. Izgled glavnog panela dat je na slici 25.
 Slika 25. Izgled napena soft startera MCD 3000

Ovaj model soft startera predstavlja napredni elektronički sistem pokretanja motora.
Posjeduje 4 glavne funkcije :

1. Kontrolu pokretanja
2. Kontrolu zaustavljanja
3. Elektroničku zaštitu motora
4. Monitoring i interfejs sistema

Da bi soft starter pravilno radio potrebno ga je spojiti prema zadanoj šemi.

Slika 26. Šema soft startera MCD 3000
Slika 27. Soft starter instalisan u pogonu
Prilikom pokretanja motora sa ovim soft starterom snimana je pomoću osciloskopa
karakteristika napona jedne faze koja pokazuje snižen napon na početku pokretanja te
nepravilan izgled sinusoide napona. Nakon svake 4 ms snimana je ponovo karakteristika
napona te se može vidjeti postepeno povećanje napona i dobijanje pravilnog oblika
sinusoide napona.

Slika 28. Početak snimanja karakteristike napona

Slika 29. Pokretanje motora nakon 4 ms

 Slika 30. Početak formiranja pravilnog oblika sinusoide napona

Slika 31. Povećanje napona pri pokretanju

Slika 32. Završetak pokretanja motora i pravilan oblik sinusoide napona

6.2. Asinhroni motor

Asinhroni motor korišten u ovom pogonu je trofazni motor snage 37 kW, D/Y spoja
statora, nominalne brzine 1450 ob/min sa cos φ = 0.868. Nakon što je motor pokrenut soft
starterom, kao što je prije rečeno vrti zamajac konstantom brzinom i ima ulogu da
zamajcu nadoknadi brzinu koju je on izgubio pri udaru bata prese. Sa dislpeja soft startera
može se očitati da struja motora kada je ubrzao je 26 A po fazi, dok se pri udarcu bata
prese povećava do 90 A maksimalno. Pri pokretanju motora, struja dostiže i do 200 A.

Slika 33. Natpisna pločica motora

 Slika 33. Implementacija motora na zamajcu prese

6.3 Mehanička presa

Mehanička presa koju pokreće zamajac u ovom pogonu ima maksimalan udar od 400 tona.
Dakle, inercija koju ima zamajac prenosi se u vidu kinetičke energije na presu koja
određenom brzinom i snagom udara i oblikuje komad. Kod ovakvih vrsta presa, postoje dva
glavna dijela, stacionarno postolje i pomijerajući bat. Presa siječe, udara, formira i deformira
materijal u zavisnosti od elemenata postavljenih na postolje i bat. Ovakva mehanička presa
radi na principu recipročnog kretanja. Kada je dio postavljen u donji kalup, ručno, bat, sa
gornjim kalupom ide prema radnoj površini. Kad se donji i gornji kalup, pri određenoj snazi
spoje, formiraju potreban dio, u ovom slučaju prstena za ležajeve. Zatim se nepotrebni dio
materijala odvoji a novi komad postavlja na radnu površinu i proces se ponavlja. Pri ovom
procesu, na soft starteru može se očitati da pri udaru bata struja motora koji pokreće zamajac
dolazi do 90 A maksimalne vrijednosti.
Slika 34. Mehanička presa u pogonu
6.4. Implementacija soft startera u sistemu upravljanja

Slika 35. Šema implementacije soft startera u sistemu upravljanja

Preko F12 odvija se energetsko napajanje startera i motora. Pomoću F10 ide upravljački
napon na starter od 220 V. Start i stop motora ide preko releja kp0.0 koji se pali preko
izlaza PLC-a. Reset greške startera odvija se preko releja kp0.7. Zbog nedostatka
temperaturne sonde u motoru, termizaštita na starteru je brikovana te se preko relejnog
izlaza na starteru pali relej K1 preko čijeg kontakta se u PLC-u usljed greške javlja
upozorenje.

Zaključak

Soft starteri su dakle uređaji energetske elektronike koji se koriste za tzv. „meko“
pokretanje trofaznih asinhronih motora. Kada nam je potrebno da imamo snižen napon i
struju u određenom opsegu te ograničenje momenta kojim možemo manipulisati
koristimo soft stater koji pored ovih karakteristika može imati i dodatne funkcije u
zavisnosti od potrebe pogona.

Koristeći soft starter, imamo postepeno povećavanje ili smanjivanje napona ili struje u
zavisnosti od režima rada soft startera. Također, zbog današnje raznovrsnosti motora u
raznim pogonima, još jedna prednost soft startera je laka prilagodba raznim vrstama
motora i tipovima tereta. Čak i pri čestim pokretanjima, soft starter nudi vrlo pouzdana
rješenja.

Kada gledamo druga rješenja pokretanja motora sa smanjenim naponom, soft starteri
pružaju bolje mogućnosti zbog svojih ugrađenih funkcija kao što su : mekano
zaustavljanje, kočenje, zaštita motora i sistema, monitoring, te integracija sa uređajima za
komunikaciju što danas predstavlja bitnu stavku u savremenim pogonima.

Dakle, globalno gleadno, soft starteri pružaju rješenja pri pokretanju motora koja svakako
nude kvalitetna rješenja te male troškove održavanja i kvalitet pri radu zbog čega danas se
koriste u velikom broju u svim pogonima u svijetu.