Professional Documents
Culture Documents
GSD Metoda Engleski Za 20 Dana PDF
GSD Metoda Engleski Za 20 Dana PDF
ovor
G
vanje
e
azum
R IV nedelja
nje
Pisa zik
III nedelja i je
glesk
an je o en
Čit orim
II nedelja gov
god
dokle
e
I nedelja i traj
dana
g
prvo
je od
počin
i
je reč
n
Uče
Pošto sada znate istorijat metode sigurno ćete bolje razumeti o čemu se ovde
radi.Prvi đaci naše škole po ovoj metodi su upravo dali ovakve izjave:
„Šalite se, za 20 dana? Ali ja učim engleski čitavog života, a i dalje ne znam da pričam!“
„Ova metoda je za super genijalce, kako da običan čovek strpa toliko znanja u glavu za
samo 20 dana?“
„Zovem samo da čujem o kakvoj se prevari ovde radi?“
„Ja se upisujem iz opklade, samo da vidim šta to dajete za 20 dana.“
„Moje dete je bilo u svim privatnim školama, ali nema nade. Evo doći ćemo i kod Vas da
vidimo to čudo za 20 dana.“
„Ja ne verujem da ću progovoriti engleski jezik za 20 dana, ali upisaću se da naučim
nešto...!“
Ali preporuke i iskustva u svetu i u našoj školi polako ruše predrasude i strah od novog.
Setimo se samo kako su prihvaćena naučna otkrića( spaljivanjem na lomači) ali istina je da
se zemlja ipak okreće! Komentari ovih istih ljudi posle dvsdeset dana bili su:
„ Ne mogu da verujem da govorim engleski, čini mi se kao da ću sve da zaboravim!!! Kad
dođem kući pustim BBc ili Discovery kanal i slušam da bi se uverio da stvarno znam!!!“
„ Uzeo sam kurs“ Za tri meseca naučite sami engleski“ koji sam pokušavao da sam učim
na kasetama kod kuće. Tada mi ništa nije bilo jasno. Sada posle samo dvadeset dana
vidim koliko je sve prosto ali čovek ne može sam sebe da podučava nešto što profesori
studiraju da bi znali da podučavaju. Sad vidim da u tim knjigama fale objašnjenja, a ja na
času mogu sve da pitam. Sem toga kada sam čitao sada vidim da sam samo napamet kao
papagaj ponavljao iza kasete a to nije namena audio snimka. U Britanika školi ja sam
naučio da sam kažem i smislim svoju rečenicu a to je govor. Jedva čekam odmor da upišem
sledeći nivo jer mi je engleski sada privlačan ! U školi Britanika smo naučili i da koristimo
engleski: pisao sam sastave , pisma, svoj CV, učlanio sam se na engleski čet-klub na
internetu, skidao sam članke o Srbiji i prevodio ih, našao sam recepte devojci za engleske
kolače na engleskom... ljudi to ječitav novi svet kad znate engleski!!!!
„ Profesorka, sin mi je dobio četvorku u školi !! Cela škola da dođe kod nas da častimo!!
Pitali su ga na tabli pola sata jer nisu verovali da nije prepisao, ipak imao je čistog keca!
Nastavnik mu je rekao: Mile , ti si čudo!“
„ Alo ljudi,ovde Marija S. Vaš đak- zovem Vas iz Londona! Znate šta, moja drugarica
Andrea kaže da ste zakon! Našu knjigu i kurs konverzacije ona ovde plaća 250 funti a nije
tako dobro- jer profesor ne zna ni reč srpskog a ona ne zna engleski dobro! Kad se vratim
idemo dalje! Ja pričam pravilnije od nje, ona samo zvuči kao Englez ali ne zna da kaže to
što misli ! Ja (bre) furam 200 na sat!!“
Ako počinjete učenje jezika prvi put ne bojte se – nije ni rano ako imate barem 10
godina, a nije ni kasno ako imate preko 70. Naš najstariji đak je gospođa Drava Perišić iz
Beograda – 84 godina, koja je već na polovini kursa kupila avio kartu za Nju Jork direktno i
rekla ćerki da stiže. Motiv je bio ponovno viđenje posle pet godina sa unučićima koji
govore uglavnom samo engleski!!! Gospođa Drava je dolazila na časove u julu 2005 godine
kada je škola radila u Resavskoj ulici i pored spoljnje temperature od 35 stepeni morala je
još i da nosi dva para naočara –jedne za daljinu a druge za blizinu. Pored toga njena majka
je bila iz Slovenije, pa gospođa Drava kaže da je prvi put razumela i neke stvari u srpskom
jeziku koji joj nije maternji. Njen sastav na engleskom o usamljenom životu koji vodi koji je
napisala posle dve i po nedelje učenja, postideo je dva studenta u grupi- ne samo što je
sastav napisala sa dvesta reči već je on tako dirljiv da je cela grupa plakala na času!
Komentar gospođe Drave je bio : „E da sam znala da ćete da cmizdrite tu –ne bih se mučila
celi dan da pišem ovo! Šta ću da pišem o porodici kad sam sama!“ Ali i u njenim očima su
blistale suze –što zbog žalosti jer je sama, što zbog sreće jer je uspela da nauči jezik koji
joj je jedina šansa da razgovara sa unučićima. Njeni rezultati u tim godinama sa
zdravstvenim problemima kao apsolutnog početnika bili su bolji od dva mlada studenta u
toj grupi koji nisu prvi put učili engleski. Vaša volja i želja biće nam svima od pomoći a kad
se nešto zaista želi ne postoje razlozi za neuspeh.
Kada pročitate ove korisne strane koje smo posvetili Vama radi boljeg i detaljnijeg
informisanja o upisu i našoj školi, savetujemo da uradite i pozicioni test na sajtu koji će
Vam dati blagi opis znanja koje trenutno posedujete, ako Vi ipak niste apsolutni početnik.
Ovo nisu detaljni već ulazni ili pozicioni testovi koji se razlikuju od finalnih po obimu i
nameni.
Ulazni, pozicioni testovi su neophodni za bilo koji osim prvog kursa ( koji ide od samog
početka). To je prva i osnovna preporuka koja treba da se poštuje prilikom upisa polaznika
.Svako ko misli da može da upiše bilo koji kurs treba da se pomiri sa tim da je to onda
propala investicija! Primera radi to bi bilo kao kada bi student medicine preskočio prvu
godinu i bez položenih ispita pošao na drugu!!
Test koji radite na sajtu takođe nemojte traditi uz pomoć drugih jer će se to vrlo brzo
videti na kursu a to da ste radili test preko neta će pisati i u vašem fajlu. Mana net-
testova je što programi ne mogu da simuliraju konverzaciju a provera vašeg akcenta,
dikcije i brzine razumevanja i čitanja bi zahtevala veoma spor i glomazan fajl na sajtu.U
praksi je to svega 15 minuta više uz tridesetominutni pisani test . Najsigurnija provera
znanja zato se radi u prostorijama škole uz prisustvo profesora za tačno predviđeno
vreme od trideset minuta. Test je Paper & pen verzija po ALTE i Cambridge standardima .
Test je i transparentan jer se rezultati analiziraju pred vama uz pomoć folije a usmeni deo
i razgovor se radi sa profesorom lično. Na osnovu usmenog utiska se daje završno
mišljenje zato što pismeni testovi uvek bivaju bolji od govornih sposobnosti, a za jedan
mali procenat ljudi koji su putovali i učili jezik samo usmeno- pismeni deo zna da slaže, jer
takvi ljudi ne poznaju dobro pisani jezik.
Test koji ste radili možemo poslati i na Kembridžovo odeljenje za proveru ovog QPT
testa koji mi koristimo na adresu ESOL Validation Unit, 1 Hills Rd, Cambridge, CB1, 2EU;
ako želite da dobijete i međunarodnu ekspertizu Vaših rezultata jer ima i polaznika koji ne
žele da prihvate svoje realno znanje čak i posle tumačenja testa.
O međunarodnim ESOL Cambridge ispitima više možete naći na izvornom sajtu
www.CambridgeESOL.org ili dobiti detaljna objašnjenja u našoj školi direktno vezano za
pripremu u odnosu na nivo koji prijavljujete i kojim kursevima i testovima se možete
pripremiti za ESOL ispite.
Kao i sve druge nauke jezik ima svoje zakonitosti koje se nazivaju zajedničkim imenom
GRAMATIKA.U matematici pravila nazivamo formulama a u jeziku definicijama. Ali je
razlika između prirodnih nauka i jezika velika. Pogledajmo samo ovu prostu formulu
sabiranja u jezičkoj varijanti:
2+2=4
1. DVA I DVA SU ČETIRI
2. DVA I DVA ČINE ČETIRI
3. DVA PLUS DVA SU ČETIRI
4. DVA PLUS DVA JEDNAKO JE ČETIRI,
5. DVA PLUS DVA DAJU ČETIRI
dok je u matematici samo zapis 2+2=4 jedini tačan izraz.
Jezičke formule ili zakoni, pravila ili definicije su drugačiji jer sledeći samo jednu šemu
ili formulu koja je uvek tačna za hiljade primera, možemo stvoriti još hiljade varijacija .
DOKAZ: Subjekat+ predikat +objekat+ priloške odredbe za mesto vreme ili način
Ja učim engleski u školi Britanika svakoga dana.
I learn English at Britanicca school every day .
Ovo je formula pravilne prosto-proširene rečenice.Primenjujemo je na milion načina u
maternjem jeziku, samo to isto treba primeniti na strani jezik tim istim ili nešto
drugačijim pravilima.
Recimo u ovoj rečenici red reči je bio gotovo isti sem za objekat: mi kažemo prvo
opšti naziv: škola, pa vlastito ime Britanika, a englezi prvo navode vlastito ime pa
opšte: Britanicca school. Sve ostalo je isto u datom primeru- jezičke formule su za oba
jezika gotovo identične kada govorimo o vrstama reči , funkciji reči u rečenici i strukturi
rečenice a i glagolska vremena su bazično slična po upotrebi ali ih gradimo drugačije.
Samo se pravopis i pravila za čitanje razlikuju, ali ne toliko da ne možemo to da
naučimo, ako nam je lepo i jednostavno objašnjeno!!! I srpski i engleski spadaju u indo-
evropsku grupu jezika ili u jednu veliku porodicu a gramatiku smo i mi i englezi kao i
čitav zapadni svet preuzeli dobrim delom iz latinskog jezika. Ako tome dodamo još i 10
000 reči koje su skoro iste u srpskom i engleskom zbog globalnog mešanja kultura i
razmene dobara, dolazimo do toga da NIJEDAN BEDEM NIJE NEOSVOJIV- ZAVISI KAKO
BEDEM POSMATRATE, I ODAKLE MU PRILAZITE!
Mi uopšte nismo svesni koliko je stranih , engleskih reči u srpskom jeziku već tu,
samo treba savladati engleski izgovor, ili obnoviti gramatiku maternjeg jezika i već smo
na pola puta da govorimo engleski.
Naravno nisu sve reči baš ovako slične ali ih je mnogo koje jesu a čine naš
svakodnevni govor. Za one reči koje su baš strane, potpuno nepoznate mi
primenjujemo višestruke tehnike za formiranje bazičnog ili osnovnog fonda reči koji
moramo imati ako hoćemo da govorimo.
Da se vratimo na onaj bedem. Da li Vam je jasnije sada? Sve na svetu ima svoj
početak i kraj, ali učenje jezika ima definisan početak- šta se i kada i koliko uči ali
učenje jezika nema kraj!!!
Maternji jezik učimo čitavog života- a da li smete da kažete da znate sve reči i sva
pravila u srpskom?
1. Kako glasi množina imenice mačak?
2. Šta je pravi a šta nepravi objekat?
3. Recite mi šta je aorist : a) dođoh
b) dolazih
c) sam dolazio
d) sam došao
e) sam bio dolazio
Ako i posle pet minuta ne znate odgovore, pitanje je kako ćete to isto znati na
engleskom a zaboravili ste na sprskom? Odgovor je: naučićete strani i obnoviti maternji
u našoj školi jer ta dva su neodvojiva za svakoga koji želi da govori tečno!!!
Mi počinjemo učenje jezika na pravi način :od prostog ka složenom , od maternjeg
jezika prema stranom, od pravila koja smo uprostili za svakog prema primerima koje svako
može da uradi, od malog bazičnog fonda reči koji stalno povećevamo po malo i tako korak
po korak ali dan za danom stižemo do cilja.
Učenje mora da bude sa razumevanjem a nikako napamet jer je još Plutarh rekao :
UM NIJE POSUDA KOJU TREBA NAPUNITI VEĆ VATRA KOJU TREBA ZAPALITI!!!!
Procenat uspešnosti naših polaznika je upravo zato zapanjujući čak i za do sada
poznate rezultate ubrzanog učenja u svetu, zato što smo uveli i Test-teach-test metodu za
provere znanja tako da je naš monitoring -sistem praćenja napretka pojedinca u grupi
savršen a efekat krajnjeg rezultata je ravan TNT - eksplozija povezanih jedinica jezika u
vidu GOVORA! A govor je ipak prvi i osnovni cilj učenja jezika!
Naša škola prati Oxford programe jer su oni najčistiji i najpravilniji engleski jezik-
pravi engleski, za razliku od ostalih primljenih varijanti u Americi, Australiji, Novom
Zelandu....
Britanski engleski je sporiji, melodičniji i pravilnije akcentovan i ukoliko učimo
standardni književni Oxford English celi svet je naš! Sve druge varijante zavise od toga
gde idete i lako ćete ih prihvatiti, ako je temelj zdrav- odnosno je temelj British English.
Gramatika i izgovor drugih varijanti često su nepravilni i ako njih prvo učite teško ćete
kasnije usvojiti pravilan engleski.
Zato se Oxfordovi programi i kursevi prate širom sveta i jedini su neprikosnoveni na
svakom kraju sveta.
PO GSD METODI POLAZNIK PRVO MORA DA VIDI OKVIR GRADIVA KOJE UČI, DA BI VIDEO
KORAKE I CILJ UČENJA- ILI –UČENJE JE KAO SKLAPANJE SLAGALICE—ONAJ KOJI VIDI CELU
SLIKU ZAČAS ĆE SKLOPITI SLAGALICU, A ONAJ KOJI NEMA SLIKU SLAGALICE, SKLAPAĆE JE
MESECIMA!
U praksi nastave engleskog jezika predavači stalno moraju da uče nove stvari! Ne može
se ostati na onome što je profesor znao recimo 1970, 1990. kada je diplomirao... život,
nauka i civilizacija idu dalje!!
Ako tako već zna da se svet oko nas četiri puta brže menja u odnosu na škole, zna se i da
danas 90% državnih škola i privatnih specijalizovanih škola takođe kasni za svetom. Nisu
škole kao mesta u pitanju. Učionice i pomoćna sredstva je lako modernizovati!!! Stručni
kadar je taj koji kasni i ne želi da uči dalje od diplome fakulteta a profesorima kao da je cilj
da ne znate i ne naučite jezik a ne suprotno!!!
Svuda u svetu normalno je i da izgubite posao ako Vam u odeljenju više od 50% đaka
pokaže loše rezultate!!! Niko ne odgovara za katastrofalne rezultate koje inače ne bismo
trpeli u bilo kojoj drugoj profesiji. Kada bi rezultati operacija u Srbiji bili isti kao i rezultati
učenja engleskog sigurno je da bi došlo do hitne reforme zdravstva. Ali naši lekari koliko-
toliko prate svetska saznanja jer bi im pacijenti masovno umirali u sušprotnom , oni prate
seminare a profesori engleskog ne. Opravdanja da su putovanja i seminari skupi, i da
država ne pomaže- ne vrede, jer danas imamo Internet i trebamo ga koristiti za razmenu i
usavršavanje znanja, jer pri tom ne moramo uvek da putujemo radi boravka na seminaru
gde hotel košta isto koliko bi platili da poručite internetom najsavremeniju biblioteku sa
Oxforda za predavanje i podučavanje engleskog jezika. Internet je pomoć modernom
nastavniku engleskog – on ne služi samo za surfovanje po nisko-komercijalnim i zabavnim
sajtovima!!!!
I ne samo u jeziku, već mnoge škole u Srbiji još nemaju ni Pentium 1 u računarskoj
učionici pa uče i informatiku bez računara! Zato nam je i učenje jezika takvo kakvo jeste-
zastarelo i uštogljeno, neprilagođeno i često nestručno, jer deci najviše engleski predaju
oni koji su ga učili na kursu od 6 meseci a prvo učenje je tako bitno! Kod odraslih u Srbiji
se engleski uglavnom razume, poneki čitaju uz pomoć imitiranja kaseta, poneki znaju
pisanje i gramatiku- ali svi uglavnom ćute na engleskom! Većina ljudi razume i prevodi
engleski „odokativno“, govori ga mali procenat i to sa poteškoćama i isprekidano i
uglavnom netačno!
Ako se vratimo na to da je nauka otkrila i kako funkcioniše ljudski mozak i kako se
najbolje pamti šta onda još čekamo!!! Imamo hiljadu puta bolje uslove u odnosu na 1950,
1970, 1990... Ako se svet ubrzao četiri puta u odnosu na 1950 to znači da i učenje može da
ga prati i da se ubrza barem 4 puta!
Nije baš da čovek nije i ranije znao kako da uči, ali to su bila ili slučajna otkrića ili
ustaljene šeme koje su bile opšti obrasci za sve ljude, a sada se čak zna da postoji više
vrsta inteligencije,i da je intelekt svega 20% činilac uspešnog učenja- a dobar metod i
sistem, uslovi učenja , „klima“( emocionalno pozitivno ili negativno okruženje) na času
ono što je presudno uz Vaš lični trud!!
Sada se na primer zna i to da mozak bukvalno svakog čoveka na svetu poseduje
ASOCIJATIVNI KORTEKS zbog čega mozak jednostavno neće da pamti ništa što je dosadno,
nepovezano, nelogično- barem ne na duge staze- takav je prirodno! Dakle sve što se uči
nepovezano ne ostaje zabeleženo!
Ipak neke stvari u jeziku se ne menjaju tako brzo, temelji engleskog jezika leže na
nekim zakonitostima i analizom se došlo do toga šta je to neophodno da se jezik
progovori. Naučnici profesori engleskog i lingvističari , analizirali su i pribeležili sledeće
činjenice na osnovu ispitivanja živog , govornog engleskog jezika u 21 veku . Na osnovu
toga se formiraju svetski priznati programi a njih obilato koristi i ubrzana nastava jezika,
evo samo nekoliko tih činjenica:
„ Čim sam ušao profesor je počeo na engleskom. Razumeo sam da se zove Dragana.
Pošto su svi govorili svoja imena i ja sam reko svoje. Onda je nešto pisala po tabli a ja
prepisivao. Kad su svi otvorili knjige i ja sam ukapirao da to trebam da otvorim knjigu - a
koja strana nisam znao jer je sve bilo na engleskom. Pogledo sam kod kolegu u grupi i
video da nešto popunjava u knjizi. Do kraja časa sam se pravio da sam u toku. Kad sam
došao kući rekao sam ženi da se udala za gluperdu a ona mi je već sutra našla privatnog
profesora da mi pomaže dodatno. To mučenje između dve vatre trajalo je mesec i po. Ništa
nisam naučio sem par fraza. Jedno veče sam umesto na čas otišao na pivo. Ako je i bilo šta
za vajdu, bilo mi je dosta ! Glup sam pa to ti je!!!“
Još veći promašaj jeste uvesti nekvalifikovane strane predavače koji nisu profesori
engleskog, a drže kurseve kod nas??? Njima je najčešće engleski samo maternji jezik, ali
oni nisu predavači- niti su obučeni za to, i ne bi smeli da drže kurseve bilo kome. Tom
analogijom bi moja baka, koja naravno zna srpski odlično –mogla da predaje srpski
britanskom i američkom ambasadoru. Ali ipak nije tako! Zato na takvim kursevima
provodite vreme slušajući nastavu, ali učenja i napretka nema, niti je predavač odgovoran
za Vaš napredak. Ako bi ikako uveli strance kao goste-predavače oni bi mogli da vežbaju
sa Vama konverzaciju u vidu neobaveznih jezičkih radionica i to je sve.
Na kraju klasičnih kurseva svi koji su platili obično dobiju i sertifikat a završni testovi su
obično čisto prepoznavanje gradiva a ne provera znanja!!! Zato i većina ljudi na takav
način naravno ne progovori engleski -što znači da kurs nije bio uspešan! A strani
poslodavci se čude –u Srbiji svi imaju neki sertifikat za engleski jezik ali ga niko ne govori!
To pre zvuči kao čudo- nego da zagrejete stolicu dvadeset dana i naučite barem
elementarni govor ako nećete ništa više od toga!!
ZA NEVERNE TOME.......... JOŠ MALO POREĐENJA JEZIKOM BROJKI
početak kraj
Ubrzano 01.09.2006--------------- 01.10.2006
početak kraj
Tradicionalno 01.09.2006------------------------------------------------------------------------01.01.2007
test
učenje+obnova+provera+učenje+obnova+provera............................................................
..............*objedinjavanje
FOND ČASOVA
*** Sadržaj i tok časova se takođe razlikuju – na ubrzanom tečaju nema upisivanja
časa,praznih priča i slobodnih aktivnosti čisto da se ispuni fond časova- mi ne radimo da bi
smo popunili normu i odradili tečaj, već da bi postigli rezultate za koje škola garantuje
odnosno nema praznog hoda u toku časa.
PROFESOR JE MENADŽER UČENJA A POLAZNIK JE KLIJENT
Upravo takvo je pravilo naše škole. Svaki profesor odgovara za uspeh svojih
polaznika.!!!
Naši predavači imaju do najviše trideset godina kada krenu da rade kod nas- da bi
prihvatili taj princip kako mogli da rade sa vama svakog minuta aktivno; srpski i engleski
govore jednako dobro a traži se i odličan prosek sa fakulteta, a ne samo diploma ( dok u
indeksu preovladavaju šestice).
Naši profesori polagali su bez obzira na diplomu fakulteta najteže Oxford testove na
prijemu u školu, završili su specijalnu obuku za ubrzanu metodu učenja u teoriji i praksi,
odgovaraju za rezultate Vašeg rada, daju dodatne časove subotom besplatno u vidu
konsultacija, ali je najbolje to što kada vode čas svakog momenta razumete gramatiku-ona
se oživljava jezikom običnih ljudi koji ne uče jezike profi.. Naši profesori ne viču, nisu
nadmeni i oholi,a časovi su interesantni, puni znanja, vežbi i aktiviranja. Duhovitost i
bliskost sa ljudima su deo nastave. Nema praznih univerzitetskih fraza koje razumeju
samo autori silnih knjiga o engleskom iz kojih još niko nije progovorio, a definicije su im
takve da samo autor zna šta je hteo.
Naravno za dvadeset dana naučićete mnogo, ali nećete postati profesor engleskog. Mi
uvek težimo savršenstvu ali savršeni nisu ni profesori koji su studirali engleski jezik- jer i
oni moraju učiti dalje , pa ni 70 % engleza nije savršena u svom jeziku, tako da znate i ovo:
NEMOJTE DA BLOKIRATE SVOJ GOVOR ZBOG MANJIH GREŠAKA!
Ako Vas profesor i koriguje više puta - nemojte da stanete tu, kod te greške, idite dalje,
popravite je.
Moguće je da govorite engleski tačno i pravilno od prvog kursa, da Vi pitate predavača
šta god želite i da mu na pitanja odgovarate normalno. Za takvo znanje ne morate da
upišete studije jezika.
Takođe iz naših ranijih iskustava tradicionalnom metodom poznato je da većina
polaznika, više od 50% odustaje ne samo zbog dužine nastave, od minimum devet meseci
da bi se savladale osnove engleskog, već i zbog visoke cene koštanja ovakvih kurseva, a
najviše zbog toga što se tokom tradicionalnog učenja ne vidi kraj ni cilj kursa.
Tradicionalne metode više odgovaraju deci u redovnim državnim školama jer je čitavo
detinjstvo i mladost ispred njih za učenje jezika i ne samo jezika!!!!
U stvari deca u školi, osnovnoj i srednjoj već odavno imaju UBRZANU NASTAVU!!! Oni
svakoga dana idu u školu u kontinuitetu po 8 godina i dnevno uče po 6 do 8 časova
različitih nauka i imaju domaće za svaki predmet! A Vi dvadeset dana učite samo engleski
po dvočas u školi i 1 sat kod kuće!
Ne plašite se ako ipak imate malo više godina i počinjete engleski od nule,
Ili ste ga zaboravili u velikoj meri
ili ako ste školarac ili student koji je propustio mnogo
ili ste učili engleski godinama ali ga ne govorite
ili ako niste nikada sigurni da li ste pravilno nešto rekli
ili jednostavno želite da jezik naučite brzo i jednostavno :
- IZDVOJITE DVADESET DANA ZA REDOVNI DOLAZAK NA NASTAVU I BUDITE SPREMNI
ZA DRUŽENJE , USPEH , NAPREDAK I POBEDE SVAKOGA DANA!!
- PONESITE DOBRO RASPOLOŽENJE I ŽELJU DA NAUČITE ENGLESKI JEZIK- SVE OSTALO
JE NAŠ ZADATAK!
Smešno pitanje zar ne? Ali jezik ima svojih tajni i načina učenja koji su posebni za svaki
segment. Što pre ih dobijete od profesora pre ćete naučiti jezik.
Učenju treba pristupiti na sledeći način: malo redovnog učenja i rada SA RAZUMEVANJEM
svakoga dana posle časa donosi ogromne rezultate, dok učenje napamet i kampanjski ne
daje baš nikakave rezultate.
Svakoga dana više puta po samo tri četiri minuta ponavljajte iz sveske ili knjige i sve je u
redu!
DOKAZ: Da li znate neki broj mobilnog telefona napamet?
Napišite ga_____________________________
Sada pogledajte ovaj broj: 0643754783. Broj cifara je isti.10 znakova.
Prvi broj ste ponovili koliko puta dok ga niste naučili??? 5, 10, 15 puta?!
Sada ponovite drugi nepoznati broj barem pet do sedam puta na različite načine- napišite
ga drugačije:
064-37-54-783 ili 064 3-75-4-78-3. Pročitajte glasno dva puta.Zažmurite i zamislite cifre
tog broja.Napišite ga još jednom ovako: 064- 3 - 75- 4 -78- 3 . Da li sada znate ovaj broj?
Naravno da znate.
A reči u stranom jeziku imaju od dva do najviše petnaestak slova . Daklem, eto kako se sve
uči, a najbolje reči: ponavljanjem na više različitih Vama lično zanimljivih načina, ali je
bitno da sve što učimo razumemo( što je posao i zadatak predavača) da vežbamo- i
izvedemo pravilo na času, a kući da još jednom barem pročitamo , nacrtamo , obojimo ,
prepišemo , pročitamo naglas, provežbamo sa ukućanima, pročitamo i podvučemo u knjizi,
tj. da sve ponovimo na nekoliko različitih načina. Za učenje jezika je još jedno veoma
bitno:
SVE ŠTO UČITE -ČITAJTE NAGLAS-NIKAKO U SEBI, I PIŠITE SVE ŠTO UČITE!!!
ZAMKE U UČENJU
Vaše znanje se pokazuje na testovima koje dajemo dnevno i nedeljno. Većina ljudi
kada upisuje kurseve svoje znanje opisuje kao „ NEŠTO“ i kada se počne sa učenjem,
veoma često ali ne po pravilu polaznik koji zna već to“ nešto“ vremenom postaje lošiji a
oni koji počinju od početka postižu bolje rezultate. O čemu se ovde radi?
Lažno samopouzdanje zbog navodne prednosti (ZEC) dovodi često do zabune one
koji su učili jezik ali ga ne govore ili prosto ne znaju ga pravilno! Oni prepoznaju ali zbog
toga se ne trude dovoljno oko gradiva dok apsolutni početnici ( KORNJAČE) sve primaju
ozbiljno i sve im je bitno, jer prvi put čuju i ne znaju jezik, pa marljivo rade da nauče sve!!!
Pogledajmo jedan primer:
The Duke arrives tomorrow.-Vojvoda stiže sutra.
/ The duck arrived tomorrow/ Patka je stigla sutra????
Ovo je greška koju je napravio učenik sa predznanjem na više početnih kurseva, na
času ocenio kao malu grešku ( SAMO SLOVO!!).Vojvoda Ili patka? Stiže ili je stigao?
Nebitno zar ne?
PIGMALIONOV EFEKAT
Kada učite postoji samo jedan izbor : da li ćete biti ptica trkačica ili Pera kojot. Propali
genije.Taj izbor zavisi samo od Vas. U okviru grupe svi polaznici dobijaju jednako znanje
od profesora koji se ne obraća pojedincu u grupi nego svima jednako. Ako svi u grupi koji
su počeli sa istim znanjem (ili kao apsolutni početnici) postižu određene rezultate, a samo
Vi ispadate iz ritma onda trebate da sami sebe pitate gde ste pogrešili.
Istraživanje o profilu đaka i sklonostima uzvršeno je 90-tih godina na školskom uzrastu
od 8 do 11 godina na veoma neobičan način koji fascinira zbog postignute iskrenosti dece.
Naime video kamera je postavljena u kabinet gde je nekoliko grupa dece gledalo 10
crtanih filmova Ptice trkačice i Pere kojota.Nastavnik je samo posticao diskusiju i
opredeljivao decu za određene postupke i osećanja pitanjima. Na osnovu pitanja deca su
se burno delila na profile upravo tipa Ptica ili Kojot. BUDITE ISKRENI PREMA SEBI,
obeležite osobine koje Vas opisuju:
„Na času treba da preovladava atmosfera pažnje, topline, ohrabrenja i podrške, ali i
visoke discipline i međusobnog poštovanja. Timski rad traži da svaki polaznik daje sve od
sebe, onda je on deo grupe, a grupe uvek imaju bolje rezultate od usamljenih pojedinaca.
Sve škole, fakulteti, predškolske ustanove su zajednice ljudi gde je učenje na prvom
mestu, ali druženje i zabava su neophodan pratilac učenja kao i zbližavanje ljudi. Pošto
postojeći sistemi proizvode već postojeće rezultate, ako tražimo nešto bolje treba
promeniti sisteme.“
Sir Christopher Ball
1. Uvod u gramatiku
2. Vežbe i obrada materijala
3. Dodatna objašnjenja
4. Oživljavanje dijaloga
5. Unakrsno ispitivanje
6. Učenje reči putem asocijacija i dijagrama
7. Korekcija rešaka u hodu
8. Konstruktivna kritika
9. Tabelarni i šematski prikazi gramatike
10. Vremenska prava
11. Upotreba komparativne gramatike srpskog jezika
12. Završni rezime
13. Ravnopravnost u radu svih polaznika
14. Đaci kao nastavnici
15. Zanimljive igre
16. Slaba karika
17. Probijanje jezičke barijere
18. Pisanje samostalnih radova
19. Testiranja
20. Besplatne konsultacije
Naravno, čas je potpuno uspeo kada izađete iz učionice nasmejani i srećni što ste još
nešto naučili i dodali svom bogatstvu znanja jer čovek koji je zaista nešto naučio i sam zna
da zna!
Naša škola radi po Oxfordskom programu nivelizacije kurseva, koji poštuje čitava
Evropa a priznaje čitav svet- odnosno tačno se zna koliko gramatike, koliko reči i koji nivo
govora se očekuje od polaznika na svakom od nivoa. Nivo ili kurs po završetku treba pre
svega da donese znanje. Samo za stečeno znanje polazniku se dodeljuje sertifikat ili
diploma. Mi nismo škola u kojoj je svako ko je uplatio kurs dobija diplomu. Mi se staramo
da broj uspešnih bude preko 97,3% koliko je bilo do sada. Ali za neznanje niko neće dobiti
diplomu jer bi to bilo isto kao podizati spomenik zločincu , a ne heroju.
Diplome i sertifikati se razlikuju po ozbiljnosti testa ili završnog ispita po završetku
kursa. U našoj školi sem nedeljnih i dnevnih testiranja koja pokazuju napredak u toku
rada, ipak se daje i završni ispit. Pri upisu svi koji žele više kurseve moraju da urade
placement test- pozicioni test, izuzev za prvi kurs jer se tu počinje od alfabeta ..
Zato što se ne poštuje ovakva procedura u gro škola u Srbiji zato se sertifikati i diplome i
ne cene. Zamislite šok i zgroženost mnogih stranih kompanija kada na razgovor za posao
dođe osoba sa diplomom neke privatne a i državne škole sa garancijom imena i pečata
firme da je donosilac stekao znanje za recimo srednji 1 nivo. Poslodavci ga pitaju osnovne
stvari na engleskoma on ni da bekne!!!!Zato su ne samo naše privatne škole već i mnoge
škole i visoko-školske ustanove izgubile ugled i poštovanje! Znači, SLUŠATI KURS i IMATI
ZNANJE su dve različite stvari!!!
Samo prisustvo na času , ofrlje i odokativno znanje nisu naš cilj. Naš profesor Vam
neće reći : „ Bravo“ za nešto što ste pogodili slučajno! Znanje je precizno i tu nema
pogađanja: znam „malo“, „nešto“, „otprilike“ „mislim da je...“
Da se to ne bi desilo radimo ulazno testiranje koje recimo pokaže znanje od 30 % u
odnosu na željeni nivo. Tada se upisujete na kurs koji odgovara tom rezultatu. U toku
kursa se zatim meri koliko ste napredovali u odnosu na ulazni rezultat: korak po korak –
dnevno, ali se meri i nedeljni napredak - koji pokazuje koliko ste povezali te dnevne
jedinice. Završni ispit pokazuje surogat Vašeg znanja odnosno to je vaše AKTIVNO ZNANJE
koje pokažete samostalno na testu bez pomoći drugih i sa vremenskim ograničenjem.
Prolaznost se meri sa 70 % i više.
Značaj završnog ispita je u tome što se stečeno znanje ovim ispitom objedinjuje u
jedinstvenu celinu, koja u stvari predstavlja i Vašu govornu moć. Pismeni deo završnog
ispita u našoj školi sadrži od 300 do 600 pitanja, u zavisnosti od nivoa i polaže se od 3 do 5
sati. Usmeni deo ispita obuhvata govorne veštine: čitanje , prevod, slušanje, razumevanje
i razgovor, i radi se po svetskim standardima, što znači da su kriterijumi veoma visoki.
Oba dela ispita su korektivnog tipa, što znači da ako bilo koji niste položili, a imali ste
dobre rezultate u toku kursa, škola ponovo daje šansu za ispravak- u vidu garancije da
možete ponoviti kurs o trošku škole. Ako ste na pismenom delu položili test idete odmah
na usmeni, nakon čega škola daje savet za dalje napredovanje, materijale i knjige koje
ćete koristiti da bi ste održavali stečeno znanje. Ukoliko niste položili pismeni ispit
analiziraju se rezultati pa se određuju sledeći koraci:
1. Za veoma niske rezultate-ponovno slušanje kursa
2. Za rezultate koji su bliski granici između znanja i neznanja-konsultacije i ponovno
polaganje testa
3. Za malu procentualnu razliku-izlazak na usmeni radi popravljanja utiska
Po završetku celog procesa škola za svaki nivo izdaje diplomu koja je usklađena sa
evropskim okvirom rada za engleski jezik i ekvivalentno sa Cambridge i Oxford
sistemima nivelizacije znanja.
Završni ispiti su obrada materijala i testova koji se nalaze u gramatikama i
udžbenicima Oxford university press-a po viđenju elitnih engleskih gramatičara sa
Oxford i Cambridge univerziteta, a testovi progresa i kontrolne vežbe su izvorni iz
programa knjige.
Usmeni ispiti se održavaju po univerzitetskim propozicijama što znači da su javni, i
da je ocenjivanje standardno bez odstupanja, i da se prilikom dodele diploma poštuju
preporuke sadržane u GLOBAL SCALE-u ( cela skala se može naći na adresi
http://culture.coe.int/portfolio). ili globalnoj skali Evropskog saveta- organizacije koja
objedinjuje rad i mišljenja svih evropskih validnih i legalnih institucija obrazovnog
karaktera.
Zato što poštujemo ove standarde mnogi poslodavci ( koje možete naći među
našim preporukama) u Beogradu znaju da kad vide našu diplomu ne moraju da lupaju
glavu da li je istina to što piše!! Oni su se uverili u realnost i kvalitet koji pružamo, a to
su principi od kojih mi ne odstupamo.
a) SPECIJALNI KONVERZACIONI 1
b) POSLOVNI 1 ( Cambridge BEC 1 ili kurs koji prati Vašu struku specijalno iz ponude
Oxford uni.press-a za 2006 )
c) PRIPREMA ZA KET ILI IELTS( Cambridge ESOL ispiti)
d) IDETE DALJE NA SREDNJI
- - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
2. NIŽI SREDNJI KURS( ili srednji 1 ili predsrednji) - grupno ili individualno
-25 radnih dana, od pon. do pet. dvočas,
-10 sati bespl, konsultacija,
- pismeni- 4 sata / usmeni 60 min,
-diploma
*** POSLE SREDNJEG KURSA STEKLI STE ZNANJE I ZA UPIS SLEDEĆIH NIVOA:
a) SPECIJALNI KONVERZACIONI 2
b) POSLOVNI 2 ( Cambridge BEC 2 ili specijalni poslovni po struci)
c) PRIPREMA ZA PET, IELTS ILI CELS
d) IDETE DALJE NA SREDNJI 2
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
3. VIŠI SREDNJI KURS ( ili srednji 2 ili napredni srednji) - grupno ili individualno
- 30 radnih dana po dvočas
- 12 sati bespl. konsultacija
- pismeni 4 sata/usmeni 60 min.
- diploma
- - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Plan i program nastave su isto toliko bitni kao i dobar profesor. Izbor udžbenika se može
porediti sa izborom novina koje kupujete i informacijama koje dobijate iz njih:
-žuta štampa- loše, netačne informacije, subjektivna, iskrivljena stvarnost
-državna štampa- tačna, pouzdana ali štura i dosadna, često zastarela i neupotrebljiva
-niskotiražni nedeljnici: kvalitetni sadržaji , potpune informacije, originalnost,
kreativnost, vizionarstvo
Ili da pogledamo to ovako: profesori trebaju da prate šta se radi u svetu, postoje
standardne knjige koje moramo da sledimo jer su pouzdane i postoje knjige koje rade
grupe autora kao trend ili alertnativu svemu postojećem.
Istina je da se gramatika jezika ne menja tako brzo, možda se dopunjuje i usavršava, ali
kapitalnih promena nema. Zakon za sve autore su doktori Oxforda jer je njima engleski
maternji jezik, a i u studijama su dostigli najviše nivoe.
Mnogi programi udžbenika su već odbačeni, iako se nisu koristili dugo, recimo izvikani
Longmanov metod, koji je dao loše rezultate u svetu, a u Srbiji se i dalje primenjuje. U tim
udžbenicima polazniku se servira samo sirov tekst savremenog engleskog, bez jasne
gramatike, uvodi se neformalni jezik na velika vrata, dok se osnovne stvari podrazumevaju
i zanemaruje se red u učenju jezika...Pojavljuju se reči subkultura kao tetovaža, pirsing,
surfovanje a nema onih reči koje čine normalan razgovor....Umesto da tekst prati red u
gramatici, tema je u prvom planu a gramatika je haotično razbacana sa kraja na kraj
knjige!!!!
Nije ni čudo da nam zato mnogi studenti i srednjoškolci dolaze sluđeni i izgubljeni u
svemu tome, i da je po njima naša metoda dobila naziv „čudo“. Jer su tek pošto su
otpratili recimo Oxfordov „Headway“ udžbenik koji takođe koriste u školi sada uz punu
pomoć naših profesora i po GSD metodi, shvatili su da u engleskom jeziku postoji veliki
sistem i utvrđeni red- koji ako pratimo daje fenomenalne rezultate! Shvatili su da u svemu
postoji red i smisao, logos koji nas vodi kroz jezik, pravo napred bez trauma. Ako bi se
udžbenici poput Longmana i našli u nastavi, to bi trebali da budu dodatni časovi za one
koji su već savladali engleski i žele da ćaskaju o Supermenu, porodici Adams,
Simpsonovima, Madoni što su glavne teme kod Longmana. Naravno o ovome polaznik
često nije sposoban da odlučuje, jer nije u struci- ali oprez!
Takođe tek 2006 godine pojavio se Oxfodov englesko-srpski rečnik koji je jedini trenutno
tačan i precizan po svim parametrima. Zahvaljujući mnogim nelegalnim izdavačima i falš
kopijama polaznici kupuju netačne i loše rečnike.
Najgore je što polaznik koji pogrešno nauči teško može da shvati da se danas štampa
sve i svašta, dokle god se prodaje po niskoj ceni –sve je dobro! Često se polaznici bune i
kada im se pokaže greška- tvrde da je Oxford pogrešio a ne njihov rečnik!!! U tragi-
komičnim situacijama ipak na kraju polaznik shvati o čemu je reč ali se onda pita kako je
moguće da je to neko naštampao!!
Što se tiče multimedijalnih cd izdanja za engleski jezik ima svega i svačega kao na
vašaru- mi opet preporučujemo samo ono što nosi žig Oxford university press, a u našoj
zemlji distributer je “English book“ Beograd, (www.theenglishbook.co.yu). U raznovrsnoj
ponudi možete dobiti sjajne gramatike za samostalno učenje kao nastavak kursa, zatim
video, audio i kompjuterske programe ali i specijalizovana izdanja književnih bestselera
koji su prilagođeni za sve nivoe znanja. Radnja se nalazi u Čumićevom sokačetu a
predstavništvo na starom sajmištu i iskreno Vam preporučujemo da van kursa i obavezne
nastave zaronite u svet predivne engleske književnosti – pročitajte barem jednu knjigu na
engleskom i totalno ćete promeniti mišljenje o učenju jezika!!! Najpre zato što se
vokabular ne bogati bubetanjem silnih kolona reči iza teksta već strastvenim čitanjem
engleskih klasika kada ćete neosetno početi da gutate stranu za stranom i da uz pomoć
onoga što ste naučili razumete i naučite još 10 puta više reči kroz knjigu.
Inače na usmenim ispitima u školi Britanika neguje se pravi duh učenja jezika iz ljubavi i
interesovanja za svako novo znanje.
SVI POLAZNICI U ŠKOLI BRITANIKA POLAŽU NA USMENOM ISPITU : ČITANJE, PREVOD,
RAZUMEVANJE TEKSTA I KONVERZACIJU NA KNJIŽEVNIM ODLOMCIMA!!
Na ovaj način sve polaznike motivišemo za dalje čitanje i za konverzaciju koja je veoma
živa kada komentarišemu fabulu dela i dajemo lično mišljenje o knjizi. Sa ponosom
ističemo da smo izazvali žeđ za dobrom knjigom jer t ek kada smo zajedno na usmenom
ispitu načeli knjige kao slatke jabuke- polaznici su počeli da uživaju u njima i da se
interesuju da pročitaju celo delo. Izjava naše učenice: „ Ne mogu da opišem ponos i
zadovoljstvo što sam pročitala knjigu na engleskom. Nisam verovala da mogu. Htela sam
da odustanem ali sam se setila Vašeg saveta da čitam po malo svakog dana. Posle prve
nedelje redovnog čitanja više nisam prestala do kraja. Stranice su se ređale sve brže i
brže a čudno razumela sam i reči koje nisam tražila u rečniku. Bili ste potpuno u pravu .
Tek ovako mogu da naučim stotine reči bez napora. Tek sada vidim da je slaganje vremena
tako normalna stvar ali kada čitate priču a ne jednu rečenicu. Sva glagolska vremena sam
prepoznala i sad mi je jasno kako se stvarno upotrebljavaju. Oduševljena sam sobom!
( zabeleženo na audio snimku usmenog ispita januara 2006).
Za poboljšanje sposobnosti slušanja i razumevanja u prirodnoj brzini engleskog
preporučujemo filmove i ekranizovane drame u BBC produkciji . Komentari polaznika koji
nisu početnici često su bili da još uvek ne razumeju filmove, čak i kada su poznati naslovi
ili znaju sadržaj. Zajedno smo došli do zaključka da su gledali i slušali lošu holivudsku
nisko-budžetnu produkciju sa svim mogućim nepravilnostima street-talkinga i slenga, pa
nije ni čudno što nisu razumeli ništa sem osnovnih reči ( SVAKA TREĆA REČ OTPRILIKE). Da
bi smo zajedno rešili dileme sa jednom grupom polaznika organizovali smo odlazak na
premijeru filma“ Niske strasti 2“ u obližnjem Domu sindikata . Na pola filma naši polaznici
su počeli da otkrivaju različite dijalekte engleskog i da ih prepoznaju!!!! Jeste da se red
ispred nas čudio ali mi smo imali vanredni čas u bioskopu!
„ Profesorka kapiram: Šeronka cepa američki, psihić je Britanac, a ovaj što glumi drugog
psihića je gori od mene-zvuči kao Rus ili Bugarin! Pa ja pričam lepše od njega!!! E, ovo
nikad do sad nisam zapazio-čoveče ko da slušaš Zonu Zamfirovu i Mi nismo anđeli......“
„ Ćuti čoveče. Idi uči engleski kod kuće je....te!!!“, dobacio je neko sa strane.
Znači i slušanje traži pažljiv izbor i trening, ali rezultati neće izostati, a knjige i filmovi čine
učenje lepim.
Rekao bi neko koliko je jezik prost kada pričamo a kada se uči izgleda teže od atomske
fizike. Tako samo izgleda na početku. Ali ako svako zna da pronađe za sebe najbolji model
učenja rezultati učenja za bilo koju nauku će biti sjajni.
A to kako se uči niko ne predaje od osnovne škole pa nadalje. Najčešći problem svakog
polaznika svodi se na to da ne zna kako da uči, kako da sistematizuje znanje, kako da
rezimira i izvodi zaključke, kako da ponavlja gradivo a da pri tom ne uči napamet. Kod nas
je uvreženo mišljenje da je nešto naučeno kada se izvergla kao pesmica, ali u jeziku koji
traži razumevanje i povezivanje te veštine bubanja padaju. Govor , razgovor ,
konverzacija, dijalog sa ljudima na maternjem ili stranom nikako nije tekst koji smo naučili
iz knjige.
GOVOR JE PRENOS INFORMACIJA I MISLI IZMEĐU LJUDI IZRAŽEN GRAMATIČKIM
PRAVILIMA TAKO DA GOVOR IZRAŽAVA TAČAN PODATAK ILI MISAO.
Zato ako se pogrešno izrazimo, gramatički ili leksički informacija ili misao će biti
prenesena pogrešno. A sagovornik ne zna šta smo mi želeli da kažemo. Svakako da je
bitno i da učimo reči ali reči su delovi govora a ne i sami govor. Tako se i tehnike za učenje
gramatike razlikuju od tehnika za učenje reči. Vežbe za brzinu govora i akcenat nisu iste
kao i vežbe iz gramatike, pisanja ili razumevanja. Ali opet psihologija je toliko napredovala
u 21 veku da samo treba ubrati plodove njenih otkrića i primeniti ih u nastavi. Jezik kao
krunska nauka društvenog tipa upravo traži poznavanje tehnika učenja koje su specijalno
vezane za jezik a ne za prirodne nauke. Ipak ljudski mozak pokazuje uvek slične procese i
metode prihvatanja novih podataka:
Šta Šta
VIDIM DOTAKNEM
O O
Šta Šta
ČUJEM OMIRIŠEM
O O
Šta Šta
OKUSIM URADIM
O O
Ali i putem: MAŠTE, INTUICIJE i OSEĆANJA
Ili u procentima - mi naučimo:
-10 % od onoga što pročitamo
-20% od onoga što čujemo
-30 % od onoga što vidimo
-50 % od onoga što izgovorimo
-90% od onoga što izgovorimo i učinimo
Kada analiziramo grupu od 10-12 polaznika test koji određuje tip njihove inteligencije
pokazao bi kod svakog i različite osobine i sklonosti ka: auditivnom , vizuelnom ili
kinestetički-haptičkom stilu učenja. Kako bi ste sebe opisali?
Kom tipu inteligencije pripadate? Postoje: intuitivna, socijalna,
kinestetička,auditivna,vizuelna, matematička i lingvistička. Da li ste ikada probali da
prepoznate sebe u tom smislu? Ako i ne možete da odredite GSD metoda primenjuje sva
tri stila učenja: vizuelno, auditivno i haptički( putem iskustva, prakse) tako da čas
odgovara ljudima različitih tipova inteligencije i učenja.
I kada tako uspete da pronađete svoj stil učenja i upišete i kurs koji ima definisan red
i sistem učenja, a ne ustaljene knjiške fraze, pogodili ste dva puta u centar mete!
Ako je pri tom program (knjiga) kvalitetan skrojen po svetski priznatim standardima i
ako još imate i obučenog profesora iza koga stoji kvalitetna škola sa garancijom rezultata
rizici ne postoje.
Svako može da nauči engleski jezik i to onoliko dobro koliko zna srpski( ili svoj
maternji).
-Koliko dobro znate svoj jezik?
-Kom tipu inteligencije pripadate?
-Koji je vaš stil učenja?
-Da li stvarno želite da naučite engleski?
-Da li možete da odvojite jedan mesec za brzi kurs jezika?
ŠTA JOŠ ČEKATE??