Učenici s poremećajem pažnje /

hiperaktivnim ponašanjem

mr.sc. Snježana Sekušak-Galešev

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj
(ADHD)
Razvojni poremećaj s izraženim simptomima
 nepažnje
i/ili
 hiperaktivnosti-impulzivnosti
koji su
 maladaptivni (klinički značajno oštećenje
socijalnog, akademskog ili radnog
funkcioniranja -DSM IV,1994),
i
 ne odgovaraju razvojnom stupnju.
2
 Uzroci
Rezultati brojnih, posebno novijih istraživanja upućuju na
neurološku disfunkciju mozga
Može nastati pod utjecajem
 naslijeđa ili
 okolinskih činitelja a očituje se kroz
kemijsku neravnotežu mozga
slabiju moždanu aktivnost
razlike u strukturi mozga

3
Obuhvaćena su područja mozga odgovorna za
 održavanje pažnje,
 kontrolu motoričke aktivnosti i
 impulzivnost.

4
 Pojavnost
 Učestalost se procjenjuje različito, ali u
rasponu od 3-7% kod školske djece.
 Češći kod dječaka nego djevojčica - sadašnje
procjene sugeriraju odnos 4:1 do 5:1, 4 do 5 puta
češći kod dječaka nego kod djevojčica

5
 Prisutan kod adolescenata i odraslih – skupina
karakteristika mijenja se s odrastanjem, npr.
hiperaktivnost i impulzivnost imaju tendenciju
nestajnja s godinama, ali nepažnja i nedostatak
organizacije mogu trajati i dalje nepromijenjeni.

 Kronični problem – rana identifikacija i tretman

povećavaju mogućnosti djeteta da ostvari željeni
akademski, emocionalni i socijalni razvoj

6
Razvojne faze javljanja nedovoljne
inhibicije i poremećaja pažnje
 Problemi sa nedovoljnom inhibicijom
(hiperaktivnost i impulzivnost) uočavaju se
u dobi od tri do četiri godine
 Problemi vezani uz nepažnju uočavaju se
najčešće kasnije, s pet do sedam godina,
nakon ulaska u formalni sustav
obrazovanja

7
 Koji je osnovni psihološki
nedostatak?
 otežano samousmjeravanje
 nedostatan razvoj unutarnjeg govora
 oslabljena radna memorija
 nedostatna samokontrola
 nedostatna rekonstitucija (analiza i sinteza
ponašanja)

8
 Koji je osnovni psihološki
nedostatak?
 poremećaj izvođenja a ne znanja
 poremećaj spoznaje i perspektive vremena-
utjecaj trenutnih događaja prije nego
budućih. Ponašanje je više regulirano
trenutnim kontekstom.

9
 Definiranje osobina ADHD-a
 Poremećaji pažnje:
 Nemogućnost uskog usmjeravanja pažnje na detalje: greške
zbog nepažnje
 Teškoće u održavanju pažnje u zadacima ili u aktivnostima igre
i teškoće koncentracije: nedovoljna ustrajnost
 Sporo se vraća na zadatak ako je prije bio ometen ili mu se
uopće ne da vratiti zadatku
 Često se čini da ne sluša što mu se kaže
 Često ne prati upute ili kompletan školski uradak, obaveze ili
druge zadatke
 Često ima teškoća u organiziranju zadataka i aktivnosti

10
 Definiranje osobina ADHD-a
 Poremećaji pažnje:
 Često izbjegava i jako ne voli zadatke koji
zahtijevaju održavanje trajnijeg mentalnog napora
 Često gubi stvari koje su neophodne za izvođenje
zadataka ili aktivnosti, kao što su školski zadaci,
olovke,knjige, igračke ili pribor
 Lako ga je omesti vanjskim podražajima
 Zaboravan u tijeku dnevnih aktivnosti

11
 Definiranje osobina ADHD-a
Teškoće zbog nedostatka inhibicije – hiperaktivnost:
 Često se vrpolji rukama i nogama, meškolji se na sjedištu
 Napušta mjesto u razredu ili u drugim situacijama u kojima
se očekuje da je na mjestu
 Često trči uokolo i pretjerano se penje u situacijama u
kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslih
može se raditi samo o osjećaju nemira)
 Često bučan pri igri ili ima teškoća prilikom uključivanja u
akivnosti slobodnog vremena koje se provode u tišini –
previše priča
 Pokazuje stalni uzorak prekomjerne motoričke aktivnosti
koji se ne mijenja pod utjecajem socijalne okoline i
zahtjeva

12
 Definiranje osobina ADHD-a
Teškoće zbog nedostatka inhibicije – impulzivnost:
 Često odgovori prije nego što se završi pitanje, sklono
je prebrzim i prečestim odgovorima
 Često ne čeka na red u grupi i igrama
 Često ometa ili prekida ostale (igra ili razgovor)
 Često pretjerano govori bez odgovarajućeg odgovora na
socijalne ograde
 Teško prekida aktivnostkoja je u tijeku
 Teško odgađa zadovoljavanje – manjak planiranja ili
prosuđivanja
 Teškoće u odupiranju trenutnom iskušenju
 Niska tolerancija na frustraciju
13
 Teškoće vezane uz ADHD
 Ozbiljne teškoće u savladavanju školskog
gradiva. Padaju razred, dobivaju niže ocjene,
češće prekidaju školovanje, često imaju dijagnozu
teškoća u učenju
 Teškoće u stvaranju i održavanju očekivanih i
željenih veza s vršnjacima, nepopularni u društvu
druge djece
 Veze s odraslima često su socijalno nedovoljno
inhibirane, često s nedostatkom normalne doze
opreza i rezerviranosti, teškoće u odnosu s
članovima obitelji
14
 Gotovo sva djeca razvijaju nisko
samopoštovanje
 45-50% djece s ADHD-om imaju barem
još jedan dodatni psihijatrijski poremećaj
 Opozicijsko-protestno ponašanje (59%) i
 Konduktivni poremećaj (25%)
 Često se javljaju poremećaji raspoloženja,
anksioznost, poremećaji komunikacije

15
 Teškoće u obiteljima
djece s ADHD-om
 Veći rizik od bračnih problema
 Uzrokuje značajan stres u obitelji, posebno ako su
simptomi kod djeteta teški, ako su prisutne
dodatne teškoće i ako ostala djeca u obitelji
imaju poremećaj
 Zahtijeva vještine nošenja s problemom na duge
staze zbog kronične prirode poremećaja
 Samohrani roditelji su u posebno stresnoj situaciji

16
Teškoće u socijalnom funkcioniranju
djece s ADHD-om
 većina djece s ADHD-om proživljavaju ozbiljne
probleme u ostvarivanju socijalnih odnosa
 u velikoj mjeri su uključeni u ponašanja koja su
neočekivana, neprihvatljiva i općenito
nevrednovana od drugih
 kao rezultet većina doživljava veliki stupanj
odbijanja od vršnjaka i učitelja.
 roditelji su skloni odgovaranju na kontrolirajući i
negativan način što otežava emocionalni i
socijalni razvoj djece
17
 Protokol procjene za ADHD
 Osobna i obiteljska anamneza, godina pojave prvih
simptoma, stupanj djetetovih akademskih i socijalnih
vještina
 Izvještaji o akademskim dostignućima i izvještaji o
ponašanju( Conners-ova skala procjene roditelja i učitelja,
Conners DSM-IV skala simptoma za roditelje i učitelje)
 Cjelovit liječnički pregled (pedijatar, psihijatar,
neurolog…
 Psihološka, logopedska, edukacijska procjena
 Razgovor s roditeljima i djetetom

18
 Formalni dijagnostički kriteriji za
ADHD
 DSM-IV (dijagnostičko statistički priručnik
mentalnih poremećaja IV.izdanje)
 ADHD-kombinirani tip
(nepažnja,hiperaktivnost/impulzivnost)
 ADHD tip predominantne nepažnje
 ADHD tip predominantne
hiperaktivnosti/impulzivnosti

19
 Formalni dijagnostički kriteriji za
ADHD
 ICD –10 klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja
u ponašanju
 Hiperkinetički poremećaj - zahtijeva prisutnost nivoa
pažnje hiperaktivnosti i impulzivnosti koji ne odgovara
razvojnoj razini:
 s početkom ne kasnijim od 7. godine
 pojavljuje se u raznim situacijama: kuća - škola ili druge
kombinacije
 postojan u vremenu
 koji nije uzrokovan drugim poremećajima kao što je autizam ili
afektivnim poremećajima kao što je depresija, manija ili
anksioznost

20
 Povijesna terminologija
 Sindrom djeteta s povredom mozga
 Minimalna povreda mozga
 Poremećaj hiperkinetičkog impulsa
 Sindrom hiperkinetičkog djeteta
 Hiperkinetička reakcija djetinjstva
 Poremećaj pomanjkanja pažnje
 Poremećaj nedostatka pažnje - sa i bez
hiperaktivnosti

21
 Tipovi intervencija za ADHD
 stimulativni lijekovi
 drugi lijekovi
 struktura okoline
 intervencije zasnovane na ponašanju
 kombinacije
 potreban je timski rad - obitelj, škola,
liječnik, stručnjak za mentalno zdravlje
 liječenje se odražava na kronično stanje
prije nego akutno - zbog toga su intervencije
dugotrajne

22
 Psihoedukacijske intervencije
 Intervencije se događaju u prirodnoj
okolini(škola, dom) - mjesto gdje se ponašanje
događa.
 Kako su unutarnje kontrole slabe ili ih uopće
nema intervencije su usmjerene na promjene u
okolini

23
 Temeljne odrednice individualiziranog
pristupa i postupaka
 primjenjuje se u radu s učenicima kod kojih
nisu prisutne snižene kognitivne sposobnosti
već teškoće u učenju uvjetovane teškoćama
na području čitanja, pisanja, računanja
(npr.oštećenje vida, teškoće perceptivnog
zahvaćanja podataka uvjetovanih
cerebralnom paralizom, specifične teškoće
učenja kao npr.disleksija, disgrafija,
ADHD…
24
 POŽELJNI POSTUPCI INDIVIDUALIZACIJE:
 1.Zahtjevi s obzirom na samostalnost učenika:
stupnjevito pružanje pomoći i podrška pri
rješavanju zadataka, rukovanju geometrijskim
priborom…
 2.Zahtjevi s obzirom na vrijeme rada: predviđanje
produljenog vremena za rješavanje zadataka
osobito u pisanim provjerama znanja
 3.Zahtjevi obzirom na način rada: pojedinačno
zadavanje zadataka, odabir tipova zadataka po
principu lakši-teži-lakši; češće vježbanje i
ponavljanje (diktafon, kalkulator)

25
 4.Zahtjevi s obzirom na provjeravanje:
samo usmena provjera ili pružanje
mogućnosti da netko drugi čita (učenik s
disleksijom); češća provjera znanja u
kraćim vremenskim jedinicama i s manjim
brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju
 5.Zahtjevi s obzirom na aktivnost:
zajedničko planiranje rada s učenikom,
češće promjene aktivnosti; fizičko
približavanje učenika izvoru promatranja
(konstruiranje, mjerenje…)

26
 Perceptivno prilagođavanje
 primjena ciljanih, jednostavnih, preglednih,
interesantnih nastavnih sredstva bez suvišnih
detalja (slika, karata, crteža, shema)
 prilagođavanje tiska (povećani razmaci između
riječi, rečenica, redova teksta, uvećanje tiska,
sažimanje teksta, isticanje pravila podcrtavanjem,
označavanje osnovnog prostora za čitanje i
pisanje)

27
 primjereno uključivanje u rad (čitanje na
početku teksta, na početku odlomaka),
upućivanje na korištenje orijentira pri
čitanju (praćenje slijeda čitanja prstom,
povlačenje crta pri čitanju), usmjeravanje
na preglednost i čitkost napisanog (razmaci
pri pisanju, isticanje pravila, definicija)

28
 Psihoedukacijske intervencije
 Motivirati dijete:
 učiniti nagradu dostupnom na mjestu izvođenja
 upotrijebiti posljedice koje dijete cijeni
 stanke držati kratkim i trenutačnim
 usmjeriti djetetovo ponašanje budućim ciljevima
umjesto na trenutno zadovoljavanje (pohvale)
 polako prelaziti u socijalnu pohvalu i socijalno
pojačavanje.
 strukturirati zahtjeve za osiguravanje uspjeha npr.
ako može riješiti samo 3 problema dati mu 3
problema kako bi osigurali uspjeh

29
 Podupiranje psihičkog zdravlja djece s
ADHD-om
 Prihvaćanje djeteta kao vrijedne osobe
 Usmjeravanje na pozitivne osobine-omogućite
djetetu osjećaj kompetentnosti
 Modelirati pozitivno emocionalno ponašanje
posebno u situcijama sukoba
 Smirenost u komunikaciji
 Izložiti dijete raznim iskustvima koja izazivaju
pozitivne emocije

30
Podupiranje psihološkog zdravlja djece s
ADHD-om
 staviti naglasak na ono što dijete može radije nego na ono
što ne može učiniti
 omogućiti izbore u skladu sa mogućnostima djeteta kako
bi se smanjio doživljaj neuspjeha
 podupirati osjećaj osobne kontrole i odgovornosti kroz
zahtjeve primjerene djetetu
 omogućiti prilike za pomaganje drugima, za izražavanje
empatije
 aktivno podučavati vještine ophođenja s negativnim
osjećajima
 aktivno podučavati socijalne vještine ophođenja s
vršnjacima i odraslima.

31