Professional Documents
Culture Documents
Rogatica - Najstariji Nišani U BiH
Rogatica - Najstariji Nišani U BiH
1
Nišan Mahmuta Brankovića u Petrovom Polju kod RogaticeE oko 1460 godine
Uklesani natpis je dat u bosančici:
"I pogibe na bo (boju) despotovu. A she bil(e)g Mahmuta Brankovića na svojoj baštine(i)
Petrovu polju.
Da je bl(go)slovena ruka ko(koja)sijeće i pisa
2
Nišan iz Brankovića kod Rogatice
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)
3
Natpis u bosančici na nišanu viteza vojvode Radivoja Oprašića
selo Oprašići, okolina Rogatice, lokalitet Biljeg
4
Nišan iz Oprašića kod Rogatice
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)
5
6
Nišan braće Radilovića u Čadovini kod Rogatice.
Tekst pisan bosančicom i uklesan je na svih četiriju strana nišana. „Hasan i Ahmat
d(o)va Radilovićeva sina. I o(u)to stari Hasan umre. I šta bijaše uzur (uzor)h čoveke
(čovječe)a onace (junače) onaka. I toj (tu) ne rovo brata Ahmeta, velike žalosti radi
p(i)saše. I da je bla(go)sloven tko će pojiti. Proklet (k)oji će privaliti (nišan)“
Nišan Sulejmana Oškopice u selu Dumanjićima kod Rogatice, pisan bosnčicom -1582.
godina
lokalitet Brdo, na mjestu gdje je staro i novo muslimansko groblje
Na nišanu je isklesan sledeći natpis:"A si bileg Sulimana Oškopice".
Iznad natpisa isklesani su krugovi, a sa jedne strane nišana je tupasti mač.
7
Nišan M;ustaf-age, bega, sina Husref-pašina u Šetićima 1555.god. Na nišanu je isklesan
sljedeći natpis:"Vlasnik (ovog mezara) je Mustafa, aga, beg, sin Husref-pašin. Početkom
časnog mjeseca Šabana 962.god."Na uzglavnom je nišanu s jedne strane isklesan mač i
nadžak, a sa druge natpis na arapskom jeziku, preko kojega je uklesana kratki bodež-
kama.
8
Nišan M;ustaf-age, bega, sina Husref-pašina u Šetićima
9
Natpis na nišanu Rukije - 1585 godine
Natpis je isklesan na arapskom jeziku, kaligrafska varijanra nashi. Skopski kristalni
kamen.
Tekst natpisa: "Umrla Rukija, kće Alijina. Godine 993"
10
Ženski nišan kraj Tekijske džamije
Ovo je ženski nišan od kamena vapnenca, nađen na groblju iza Tekijske džamije,
vjerovatno potiče s kraja XVIII vijeka. Taj nišan je vrijedan po svojoj ornamentici na
čitavoj većoj plohi, koja koja prikazuje sviježu grančicu kako crpi sokove iz vodenog
suda-ibrika. Tu se u stvari radi o tzv. motivu drveta života. Ovaj je motiv vrlo rijedak u
našim krajevima, a u našem primjeru modifikovan je još u domaćem izrazui predstavljen
zajedno sa ibrikom, dakle sa predmetom koji je uvijek bio prezentan, pa kao takavi ušao
u sastav tog motiva.
11
12
Nišan Topčo-Sinanpaše - Žepa (Tulež) šehidski nišan koji pripada vojskovođi Sinan
Topal-paši. Nišan na sebi ima bajrak i buzdovan, što aludira da se radi o vojskovođi, sa
sve četiri strane ima četiri jabuke, što asocira na broj ranjavanja, a jabuka na vrhu
nišana je dokaz da je pao kao šehid.
13
14