You are on page 1of 13

KAKO DA NAM STRANI JEZIK POSTANE POPUT MATERNJEG

KAKO UOPŠTE UČITI,KAKO SE MOTIVISATI I PRIPREMITI ZA UČENJE

Učenje je mentalni proces koji zahteva prethodnu pripremu. To mnogi zaboravljaju i zbog toga imaju
problem sa pamćenjem gradiva. Učenje predstavlja proces prijema informacija i zadržavanje istih (
ponekad čak i porimenu istih).Jedan od najvažnijih faktora u samom prijemu ,koji u mnogome utiče i na
zadržavanje informacija ,predstavlja psihološko ili emocionalno stanje u koje se svrstava i
raspoloženje.Drugim rečima to jeste emocionalna situacija i zagrejanost ( motivisanost) učenika.
Da bi učenje bilo moguće,potrebna je koncentracija,a opet,da bi se do nje došlo, potrebni su određeni
koraci,mere,nivoi.Čitava ta procedura sastavljena je od više zadataka koje učenik mora proći u težnji da
sebe dovede u odgovarajuće i najpoželjnije stanje da bi se proces učenja mogao neometano i sa punom
uspešnošću realizovati.
Kako su telu, da bi moglo neometano pristupiti sticanju koncentracije ,potrebni odredjeni uslovi i
pogodnosti , u koje najčesće spadaju: sitost,odredjeni stepen telesne
toplote,svetlosti,odmor,temperatura u prostoriji za učenje,itd.,isto tako ,naš um ima određene ’’
zahteve’’ bez kojih on ni u krajnjem slučaju, čak ni pod pritiskom ne nastoji krenuti sa
koncentrisanjem,već naprotiv ,može pokazati odbojnost prema učenju, što poznajemo kao ’’lutajuće
misli’’.
Čovek je prvo um, pa tek onda telo.Ukoliko je umu ( srcu) lepo, Čovek neće imati problem da pretrpi
određene ’’ patnje tela’’ ,u većini slučajeva on ih nece ni primetiti ukoliko se um nalazi u euforiji i
zadovoljstvu.Kao primer za to možemo uzeti dvoje učenika iz srednje škole koji su zaljubljeni jedno u
drugo.Oboma bi teško palo da dobiju jedninicu iz nekog predmeta kao i smanjenu ocenu iz
vladanja.Međutim, jednoga dana između njih izbije svađa, pri čemu jedno od njih dvoje žurno odlazi iz
škole, pri čemu ostavljena osoba, želeći da izgladi odnose, juri za ovim prvim iz straha da ga ne izgubi. U
tom trenutku, recimo da je to dečak,iskače kroz proztor.Dečak biva upozoren od strane profesora da ne
pokušava da iskoči kroz prozor jer će dobiti smanjenu ocenu iz vladanja.Međutim, on za to ne haje
uopšte.Njega sada ne dotiču posledice kojih se on plašio moćda i celo svoje školovanje, jer je motiv
prešao na drugu stranu, te je strah za gubitkom voljene osobe znatno veći od straha zbog ocene.Dakle,
bitni su prioriteti.
Navešćemo nekoliko primera iz kojih možemo pokazati da telo igra maksimalno 20 % uloge u procesu
učenja, i pri tome još jednom dokazati da je raspoloženje uma glavno žariste problematike, ključ,rešenje
za pamcenje, delovanje.Jer raspoloženje uma odredjuje kvalitet života, a kakav nam je život ,takvi cemo
biti i mi.
Prvi primer kiriarhije uma nad telom je euforija- odredjen stepen radosti i sreće ,dovoljno velik da je um
tom stvari zaokupljen ,da on odbija da se vrati u realnost .ODBIJA DA SE VRATI-je nas cilj kod učenja-
dostići tačku gde je materija kojom smo zaokupljeni tokom učenja dovoljno jaka da nas nosi i da lagano
pristize u um i tu da ostane.
Vrste eufiorija mogu biti brojne, a navešćemo neke.Jedna od najčešćh euforičnih stvari je EROS.Kod
svakog će ,bez sumnje,izazvati pozitivna osećanja.Sve što je povezano sa erosom, seksom i

1
ljubavlju,mahom se lako da zapamtiti, ostaje tu dugo, a u mnogim slučajevima nikada ne bledi-što je i
nas cilj kod učenja-da se naučeno ne samo primi ,već DA ZAUVEK OSTANE TU.
Naveli smo eros kao jednu od najvećih motivacija za sve ; eros je glavni pokretač mnogih životnih
dela,odluka ; veliki je faktor u odredjivanju načina ophođenja prema drugim licima i može imati veliki
uticaj: ( Primer- Vama je u vašem životu najvažnija majka.Za majku bi život dali, obe ruke,glavu.
Medjutim,zaljubljujete se.Vaša majka vam stavlja do znanja da odredjena osoba nije za vas, pri tome
stavljajući jasne dokaze loseg uticaja vase voljene osobe po vas. U tom trenutku zaboravljate na
dosadašnje ( prim. Dvadesetpetogodišnje) sedenje vaše majke na tronu vašeg zivota , pri čemu
započinjete kavgu koja postaje sve opasnija i opasnija do trenutka kada vi jedino što od sada ,umesto
vaše majke,vidite jeste ,zapravo, jedna velika prepreka ka vašoj sreći,pri čemu brišete majku iz vašeg
života i pakujete stvari, spremni da se uselite u stan voljene osobe).
To je bio primer uticaja erosa na vas,vase zivotne odluke, vaša dosadasnja osecanja i uverenja koja ste
gajili punih (n prim. 25 godina).
Imamo primer sa jednim psom.
Recimo da imate komšinicu koja vam dolazi u goste jednom mesečno.Ona ima psa Bekija.Beki je veoma
cesto ime za psa.Vasa zainteresovanost za Bekija je ravna nuli i vi to ime stalno zabvoravljate.Šta se
dešava? Vaša zainteresovanost,zagrejanost i motivacija za pamcenjem neceg tako nevažnog kao što je
ime jednog tamo psa je ravna nuli.Pa šta,to je samo glupi,obični,čupavi pas!Tamo nečiji pas! .Šta ja imam
s njim???
Taj pas ima sasvim često ,veoma prirodno ime za psa-BEKI. Samo 4 slova : B E K I ,jako prosto.Ali,vaša
motivacija je ravna nuli.Da li ste sigurni kako se zove komšinica? Možda i ne.Viđate je samo jednom
mesečno,šta vi imate s njom? Zašto bi je uopste pamtili? Nema uticaj na vaše raspoloženje i zivot, ni ona
a ni njen pas.
Da je lako zapamtiti nešto što nam se sviđa i što nas opušta ,daćemo za primer dešavanje na velikom
odmoru:
Deca u školskom dvoristu razmenjuju sličice svojih omiljenih fudbalera.Verni su fanatici svojih klubova za
koje navijaju,redovno ih prate.Fejsbuk stranice njihovih fanova ispunjene su njihovim lajkovima i
komentarima.Mala družina koja u ovom momentu razmenjuje duplikate jedva iščekujući dan da
poslavši svoj kompletno popunjeni foto-album ,dobiju majicu,loptu ...
Svaki od ovih drugara DETALJNO je informisan o karijeri svojih fanova,o klubu u kom trenutno
igraju,znaju klubove u kojima su igrali ranije.To može dosezati dotle da su oni upoznati neretko i sa
njegovim privatnim životom,možda čak i sa porodičnim stablom pradede neke od njihovih bivših
devojaka.Mi to ne zamo.Ali oni DETALJNO vrlo dobro znaju imena svih igrača kluba za koji navijaju, pa
čak i štošta o onima koji u zadati klub treba da dodju.KAKO JE MOGUĆE DA ONI,MALENI LJUDI OD 10
GODINA ZNAJU SVE TE INFORMACIJE ???!!
Znate šta ne znaju ? Ne znaju matematiku,geografiju,fiziku-Jako je teško zapamtiti ko je je bio taj i taj,šta
je napisao,šta je izuimeo.Koga još to zanima??Kad je tobilo,ihiiiii !!Da je Tesla mozda igrao u
Zvezdi,eeeee,onda bi to znali.....To je srž naše današnje problematike-dokazati da nije problem u nama,
da smo neverovatno programirano rođeni sa veoma velikim sposobnostima, da je naša glava jedna
veoma velika memorijska kartica.Dakle,nije problem u težini i količini.Problem je u nedostatku
motivacije.Šta radi motivacija ? Zaokupirani odredjenom stvari koja nam se svidja, mi smo u srce doveli
odredjeno raspolozenje.Dakle-prvi uslov ispunjen :

2
JA ŽELIM OVO DA ZNAM!!!!
Uglavnom kada učimo, mi imamo stav : JA MORAM ovo da znam. ’’Moram’’ je reč koja sa sobom povlači
odredjene negativne stvarčice koje u mnogome smetaju daljem procesu pamćenja gradiva a te
posledice, nažalost,nemoguće je zaobići dok se to ’’MORAM ’’ ne iskoreni.Dakle, idi, ''MORAM'',bestraga
ti glava, oduvek si nam samo smetalo!!!
To je dakle naš prvi uslov –Doći od ’’moram ’’ do ’’želim ’’ to da znam.
’’Da’’-reći ćete, ’’To je ok ukoliko ja imam da učim ono što želim,ali ti budi pametan sad, pa me nateraj
DA ŽELIM ono što MORAM.
Kada vas vaš prijatelj počasti gorkom kafom,a vi pijete slatku,šta cete uraditi? To isto uradite i sa svojim
gradivom-pošećerite ga.Okitite ga,ublažite ga,namirišite ga,operite ga,zamaskirajte ga,preobucite
ga.Štagod! Samo učinite sa njim ono sto će vama da se sviđa da bi rekli : ’’E,ja jedva čekam da dođem
kući i da krenem sa čitanjem...’’
Vaše trenutno štivo koje pred sobom imate je jedna obična masa.Vi imate zadatak da od te mase
napravite neku figuru.Materijal od kog ćete praviti to ’’nešto’’ kao i ideja šta će to ’’nešto’’ da bude,
ostavljen je vama na volju.Dakle, vi birate,vi kontrolišete,vi podešavate i SAMO VI STE IZNAD SITUACIJE.
Razlog zbog kog je vama mrsko da ušite je taj što vi smatrate da ste ispod situacije,da tog neceg sto učite
ima mnogo, da je to preteško, osecate da vas sama pomisao na to pritiska, imate knedlu u grlu,o
ocenama na faxu nerado goorite a članove familije koji o tome pitanja postavljaju ,neretko vešto
izbegavate a kada ih ipak vidite ,iz osvete im udarate kontru pitanjem ’’Što si se ugoijo?? ’’
Pred ucenje se osecate kao dete pred vakcinu,kao svinja pred klanje,kao Kragujevčanin pred
streljanje,kao gurman pred post,kao nezaljubljena zena u budućeg supruga pred udaju...Na karju Kao
student pred učenje.Da niste gladni? Daaaa, jeste, sigurno!!! Pre samo 20 minuta ste pojeli pljeskavicu,3
bureka, 2 kifle, 7 palačinki, kinder jaje i lizalicu.Nema veze,ipak ste gladni jer učenje je tu,na
pomolu,spremno da vas zgrabi i odvede u ponor ada gde ćete morati zauvek da gledate vaseg profesora
koji ce vam iznova i iznova govoriti ’’Kolega(koleginice),izvucite pitanje...da vam ja ne bih izvukao jezik!!!
Buhahahahah !!!
Dakle,necemo to.Mi hoćemo da nam Beki bude važan u procesu učenja kao i jer je Beki neminovna i
neizbežna činjenica koja vam sutra može izaci kao pitanje na ispitu,a ako ispit padnete , možete i vi
slobodno da promenite facu plastičnom operacijom da vam vaši kod kuce ne bi zanovetali onim
čuvenim’’ MI SMO TI SVE OBEZBEDILI,TVOJE JE SAMO DA UČIŠ!!!!!’’
Hm,kako onda zapamtiti pored svih informacija i Bekija, kada imate knjigu od 300 strana za ispit?
Lepo,pošto je Beki nešto sasvim nezanimljivo,vi ćete ga svaki put kada ga budete učili vezati sa nečim što
volite.
Ako ja danas u dvanaest kazem ’’ Pera jede jagode sedeci na stepenicama’’,tesko da ce se neko setiti od
vas da mi istu recenicu i pionovi kao odgovor na moje pitanje ’’Koju recenicu sam izgovorio juce u
dvanaest’’
Ali ako kažem ’’ Ti ,pečurko moja mala, što si školjke sa morskim zecom brala, ne gladuj putujući po
tastaturi, već u usta svoja hranu turi’’, svi ce to zapamtiti ( Možda ne svi).
Da se malo uozbiljimo,a ? 'Ajde
Ukoliko imate nešto da naučite,najlakše je to naučiti tako što nećete uciti.
Nemojte reći sebi : E,aj ćao,odo’ učit’ ’’ Jer to odmah povlači za sobom ono pređašnje : ’’ Jooooj,lele
meni,eto učenja,Boze,baci ciglu i budi precizan...’’

3
Treba da kaže svako od nas pre polaska na učenje ’’ Odoh da se igram.’’
Igrajmo se.Što vise pažnju skrenete sa ozbiljnosti situacije ,što vise materiji koju valja zapamtiti dodate
primesa,to ce ucenje biti efikasnije.
Niko ne voli trčanje.Zaletiš se i juris u prazno.Dušu da ispustiš. Dok trčite, vi uvek mislite ’’ Joj, ja trčim,
valja istrčati.Kako ću ja to? Joj,koliko još ima vremena? Joj, samo da stanem,samo da sednem!
Vi stalno mislite o trčanju,o tome kako je trčanje muka, nešto negativno,nešto zlo.Ne razmišljate o
posledicama,ne razmisljate o blagodatima.Primer:
’’ Trčim da se svidim Sonji koja se svidja Đuri koji je uspešno muva.Ako ja trčim,smršam,nabacim
trbušnjake, onda će mene Sonja da juri a Đura će da izvisi i tako cu ja da imam Sonju...Uh,zamisli mene i
Sonju kako se ljubimo..aaaaaa ! A ,da, a i to će biti osveta Đuri jer me je u osnovnoj i srednjoj jurio
pužem golaćem, lažnom gumenom zmijom iz kineske prodavnice, savljao mi paukove u ranac i šestar na
stolicu’’.Već ovde imamo ne samo to da nas trčanje više ne muči, ovde imamo nešto više: MI ŽELIMO
TRČANJE, da bi rezultat koji želimo došao što pre moguce i da bi isti imao uspešan efekat u potpunosti.
To treba i uraditi sa učenjem.Pred sebe staviti sliku motivacije, što više motivacija...
Ako ovo naučim,položiću ispit,skinuću ga sa vrata- dela na kom stoji glava, ali i sa vrata sobe –bukvalno,
jer na njima stoji zalepljeno ’’ UČI,KONJU! Ispit je prekosutra !! ’’ , a ja to ne želim da vidim svaki put kad
prodjem kroz vrata.A ako položim ispit moji ce me ostaviti na miru, daće mi koju paru,ja cu sa parom da
izvedem Sonju, Sonju ću da ljubim i da se osvetim Đuri.Sve ove motivacije su spojene,zavisne jedna od
druge,povlače jedna drugu i sve vise nas teraju na rad.Takve motivacije imajmo uvek, nemojmo da nam
nedostaju!!
Kako sam ja (Radoje) dao 7 ispita u poslednjem roku ,kako sam usao na budzet?
Treba nam takav motiv.Ukoliko smo nabavili sve ove motive,nabrojali sebi razloge zbog kojih učimo,
dobar deo posla smo uradili, ali to je samo početak.To su motivacije da se uopšte krene sa učenjem.
Sada da vidimo kako najlakse NAUČITI I ZAPAMTITI.
Ono što treba odmah napomenuti , što je srž, što se ne sme zaboraviti je da mi ovde sve vreme radimo
na oraspoloživanju samih sebe, u povecanju volje koja će se na kraju pretvoriti u ČEŽNJU za učenjem.
Kada se nešto uči, veoma je važno zamišljati,praviti asocijacije koje će biti u vezi sa sledecim stvarima :
- Sa onim što volimo:
(Jer uvek smo zaokupirani tim,nesvesno se stalno mislima vraćamo na to, prijatno nam je kad na to
mislimo).
- Sa onim sto želimo:
(Naše stremljenje je uvek okrenuto ka tome, činimo moguće i nemoguće da to i ostvarimo
( Sonja..Kako je lepo zamišljati kako je ljubiš....Kako li je tek ljubiti je...Ah...)
- Sa onim što nam je smešno:
(Oslobađa nas od negativnih misli pa samim tim i od pritiska od učenja,prosto i ne osećčamo da je
učenje obaveza).
- Sa onim sto nam je neobično :
( setimo se recenice koju sam rekao juce u 12)
- Sa onim sa čime se često susrećemo ili smo u neprestanom kontaktu sa tim:
(To ne možes izbeći.Ukoliko zalepiš na vrata od sobe ili na svoj mobilni ’’ KUPI BUNDEVU’’ , nemoguće je
da je ne kupiš jer ti je natpis taj uvek pred nosem.Tako je i kada je asocijacija povezana sa nečim što
često susrećemo, uvek će nam na pamet pasti kad to nesto sretnemo ili vidimo).

4
KAKO PAMTITI REČI
Kako učiti 300 reči za 6 sati

Repetitio mater studiorum est.To je vrlo važno. Ako Donatelo,nindža kornjača udari nekog 4
puta motkom svojom po glavi ,jednostavno je nemoguće da posle nekoliko udaraca toj osobi ne
iskoči čvoruga.Nemoguće je, dakle, posle više puta činjenja istog ne videti rezultate.
Što neobičnije i uvrnutije bude to što učimo , to će rezultati doći pre.
Dajem svoj primer učenja reci:
Ukoliko pred sobom imamo stranu reč koju treba da naučimo, a igrom slučaja neki segmenti te
reči se već nalaze u našem jeziku ( uglavnom su to reči stranog porekla koje direktno koristimo
kao svoje, a u nekim slučajevima nemamo adekvatan prevod na srpski, a za to kao primere
možemo uzeti-kašika, špajz,mašina,činija...-ipak nam je potreban purizam), odmah nam je za
korak jasnije i lakše ćemo tu reč savladati jer se bez i malo sumnje u njoj providi naša asocijacija.
Reč se uči tako što se od svake ponaosob pravi rebus i asocijacija u cilju lakšeg pamćenja i lakšeg
prisećanja pri preslišavanju,što u datom slučaju nije potrebno.Navešcemo neke od primera :
''Gde si pošla tako sabajle?''-Na turskom sabah je zora,jutro,te se lako moze razumeti reč SABAH
i bez prevoda.
''Okuražio se posle jučerašnje pobede''.-Kuraž na francuskom znači ’’hrabrost-smelost’’

Evo nekih primera kako praviti rebuse.

Na grčkom ANASTENAZO Znači UZDISATI


Kao što se da primetiti,ova reč izrečena na 2 potpuno, po svemu razlicita jezika, nema nikave
sličnosti za koju bi se neko mogao uhvatiti te lakše je zapamtiti ,kao što je slučaj sa sledećim
primerima :
Razumeti-Capire ( kapire)-Italijanski –Mi često kažemo : ’’ Da li si skapirao šta sam ti rekao ?’’
Pošto u ovom slučaju nemamo nikakvu vezu između ANASTENAZO i UZDISATI, treba je izmisliti.
Prvo treba pronaći u zadatoj stranoj reči jednu ’’ podreč ’’,tj. Pronaći u zadatoj reči neku reč
koja je na prvi pogled uočljiva.U reči ANASTENAZO to su čak dve reči :
1. Ana-žensko ime
2. Stena –veliki kamen.
Ostaje sada ostatak-ZO sa kojim za sad ne znamo šta ćemo.U tom slučaju treba da ni od čega
napravimo nešto , da izmislimo novu reč dodajući na taj ’’ patrlj’’ nešto,oduzimajući mu,
menjajući ga ili kombinovati sve prethodno navedeno.

5
Dakle, ostaje nam ZO. Zo može biti svašta : Početna dva slova imena Zoran, zoo vrt,
zob,.Mogu biti poslednja slova reči i imena : Mario puZO, glupa koZO, o,lepa vinova loZO.
3. ZO- neka bude životinja jer je na grčkom ’’ zoo’’ životinja.
Dakle, ana, stena, zo....
Sad od svega toga treba napraviti priču : Ana se penje uz stenu i nosi oko ramena
prepredenu životinju koja joj se smeje . Preparirana životinja je teška za nošenje, a pošto se
Ana penje uz stenu, to joj zadaje još veću muku pa zato ona UZDIŠE.
Uzmimo sada drugi primer koji ćemo naučiti na sličan način:
Na engleskom se JESTI kaze IT.Kada dodamo slovo S ispred reci IT dobijemo SIT-onaj koji je
jeo. JESTI,IT SIT.
Na italijanskom SAMOĆA se kaze SOLITUDINE.
Iz ove reči ćemo izvući sledeće :
1. Soli ( trece lice mnozine prezenta aktiva od glagola SOLITI)
2. TU- Na grckom ’’ tu’’ znaci ’’ njegov’’ ili ’’ njemu ’’.
3. DINE- Od reci SARDINE ( vrsta ribe)
Dakle : Ona SOLI NJEMU SARDINE, on nju ne šljivi ni dva posto i pored toga što se ona
trudi da njemu lepo usoli sardine .Pored tako bezosećajnog muža ona oseća
SAMOĆU,USAMLJENOST.
Dakle- SamoĆa- SOLITUDINE.

- Već naučeno treba stalno prizivati u sećanje, kao kada imamo toplu vodu kojoj želimo da
održavamo temperaturu.Dakle, nije akcenat na tome da se ona zagreje,već je zagrejana, ali je
akcenat na tome da se ne ohladi, i zato treba ponavljati.Zamislite da imate kornjaču.Stavite je
na kraj stola koji je do vas.Ona će krenuti napred, ali, da kornjaca ne bi pala sa stola, potrebno ju
je ,kada ona stigne do kraja, ponovo vratiti na početak.
Ovaj primer učenja stranih reči sastoji se od smišljanja asocijacija,konstantnog preslišavanja u
periodama.

1. Najbolje je imati onaj maleni rečnik prazan,namenjen za samostalno upisivanje reči(Lici na


malecki tefter).
2. Rečnik obično ima na jednoj strani 15 ili 16 reči.
3. Ukoliko rečnik ima 15 reči po strani ,potrebno je stranu podeliti na 3 jednaka dela,dakle po 5
reči u jednan pravougaonik.Ukoliko pak,rečnik po strani ima 16 reči,u svakom od 4
pravougaonika biće 4 reči.
4. Posebno smisliti asocijaciju za svaku reč i nakon 4 ili 5 naučenih reci ( u zavisnosti od toga
koliko ih je u pravougaoniku) preslišati se svih 5 ili 4.
5. Proces ponoviti i kod sledećeg pravougaonika nakon čega se preslišavamo taj drugi naučeni
pravougaonik, a odmah zatim i onaj prethodni.
6. Tako redom posle svakog sledeceg naučenog pravougaonika preslišajmo se odmah poslednji
naučeni pa odmah zatim sve prethodne redom dok ne naučimo sto reči,čime smo zavrsili
prvu turu.Drugu turu ( sledecih 100 reči) učimo zasebno ( ostavljamo prvu turu po strani ’’da

6
se odmara’’, ne preslišavamo se više nju već se bavimo samo drugom turom.Nakon naučene
druge ture sledi treca.Pre treče ture preslišati se prve dve odjednom.Nakon naučene treće
ture preslišati se sve ture.Svakako posle svake naučene ture treba se preslišati celu turu.
7. Sutradan, ono nauceno prethodnog dana ( 3 ture) odmah se preslišati na sledeći nacin :
1. Recimo da smo svoju prvu rundu ( 300 naučenih reči ) imali u ponedeljak-ponedeljak je
bio prvi dan našeg učenja,naučili smo svojih prvih 300 reči).U utorak pre nego li
počnemo učiti novu rundu reči , a svaka runda ima 3 ture ,svaka tura ima 100
reči.Dakle,OBAVEZNO odmah prvo što budemo radili u procesu učenja sutradan je
preslišavanje svega juče naučenog.Preslišavajući se ,posle svake reči koju smo utvrdili da
smo zapamtili,tj. Ukoliko smo je se odmah setili, pored nje upisujemo broj 1 . To znači da
smo tu reč znali prvog dana tj. Odmah sutra, (utorak). Ukoliko se u utorak ne sećamo
reči koju smo učili juče ,u ponedeljak), tu reč odatle precrtavamo ili brišemo i ta reč
automatski postaje prva reč koju cemo danas učiti kao da je nismo učili juče,kao da
nikada nije postojala,kao da prvi put za nju čujemo a samim tim i prvi put učimo.Nakon
preslišavanja jučerašnjeg svega naučenog, nova tura reči može da počne.
2. U sredu preslišavamo se prvo reči koje smo ucili u ponedeljak, nakon toga reči koje smo
juce, u utorak učili. Ukoliko se i u sredu sećamo reči koje su u ponedeljak učene , u
utorak smo ih znali i pored njih napisali broj 1, ukoliko te reči i danas, u sredu znamo,
pored njih upisujemo broj 2- što znači da smo te reči znali i treci dan po njihovom učenju
( prekosutra ).Ukoliko u sredu naiđemo na reč koju smo učili prvi put u ponedeljak, a
utorak smo je znali i pored nje piše broj 1 , a ne znamo je danas, u sredu, ta reč se
precrtava i postaje prva koju ćemo danas ( u sredu) učiti ,bez obzira na to što smo je
znali juče.Nas cilj je zapravo,da se odredjenu rec preslisavamo 7 dana, da je svaki dan u
tih 7 dana znamo.
3. Ukoliko smo neku reč znali svih 7 dana u nedelji ,ta reč postaje ŽUTA REČ.To znači da tu
reč treba upisati u poseban mali rečnik i čitati je svaki dan u narednih mesec dana
jedanput dnevno. Nije nužno prslišavati se-smatra se već naučenom. Nakon što prođu
mesec dana u kom smo svaki dan čitali date reči,te reči postaju ZELENE REČI.
4. Zelena reč je ona reč koju drugog meseca treba pročitati jednom u tri dana ( nije nužno
preslišavati se-reč se smatra već naučenom ).Nakon drugog meseca zelene reči postaju
PLAVE RECI.
5. Plave reči su one reči koje u u trećem mesecu čitamo jednom nedeljno.Na kraju meseca
plave reči postaju CRVENE REČI.
6. CRVENE REČI su one reči koje čitamo jednom mesečno, tek toliko da, u slucaju
nemogucnosti komunikacije na datom jeziku i nedovoljno korišćenja istih reči u
konverzaciji ne zaboravimo.
7. Crvena rec se smatra zapečaćenom i deo je vašeg novog maternjeg jezika.Primer crvenih
reči su one reči stranog porekla koje u sred noći znate šta znače.Npr:
Bonžur-Bon djorno –Okej-Kalimera-Amor-Guten tag-Danke-Dojče-Arbajten.
Crvena reč se koristi bez razmišljanja ,’’ ispaljuje se kao iz topa’’.
8. Prilikom preslišavanja određene reči treba zamišljati situaciju,rebus,asocijaciju koju smo
zamisljali dok smo je učili.Takav način učenja treba imati u praksi sve dok se date reči ne

7
budemo iz prve setili ( najčešće je to dok data reč ne postane žuta reč( do kraja prve
nedelje učenja ).Ta navika će nam pomoći ukolkiko se desi da reč zaboravimo, pri čemu
ćemo se mnogo lakše setiti načina na koji smo je pamtili,slike koju smo,dok smo je učili,
zamišljali.
Dakle redosled reči je sledeci :
- Crna reč-Ne znamo je sutradan.
- Bela reč-Znamo je tokom prvih 6 dana.
- Žuta reč –Znamo je sedmog dana, takođe je znamo i svakog sedmog dana u prvih mesec dana.
- Zelena reč- Znamo je prvog dana i svakog sedmog dana u sledećem mesecu učenja.
- Plava reč- Znamo je prvog dana i svakog sedmog dana u trećem mesecu od meseca učenja.
- Crvena reč – Čitamo je samo jednom u mesecu u sledecih godinu dana,ona je naša nova
maternja reč.
Još jedna ideja za upotrebu reči,da se određene reči ne bi bubajući čitale,preporučujem da one
budu deo nekog veselog i smešnog teksta što ce potpomoći njihovom pamćenju i tako će se
ređe zaboravljati.Što uvrnutije i gluplje,to bolje !

Primer teksta koji sam lično koristio učeći grčki ) :

Hop mala bosonoga, gde li su nam ćilibari? Da li ih je četa ostruge i višnje posisala ili sa bandere
mačem jure vilinske konjice?Oj balavo srce moje, donesi nam uglja poderanog,da opletem vino
po ularu, neka pijuk zakrešti priklještivši očni palac.Pajserom te milujem po krastavcima, dok se
mesec ne pobije sa parčetom tikve.Jurim lepooku a ona grize čakšire od ćupa, gomilom
pradedinih mozgića na gulaš misleć’.
Prosim visibabu,njen me kurjak sanja.Morem lete skačući portiri,sardini batak iz kostiju
viri.Slušajte me oči , gledajte me,uši ,kazaću vam bol što mi je na duši.Ovaj tekst je glup i
tupav,ćelavac je svuda čupav.Neka lete svi volani,ti budi na mojoj strani. Košarkaš u sred bazena
trazi loptu,lopte nema.Baš je dobro što si došla,gledaj sada tudja posla, Pasulj trebi,sarmu
srči,pusti puža neka trči.Učiš jezik nov,tebi bravo,teksta kraj je, aj sad, zdravo!

KAKO PAMTITI ČLANOVE I RODOVE IMENICA

Engleski jezik nema rodove ali ih zato imaju razni drugi jezici, zato se smatra najlakšim jezikom
na svetu, a nema ni padeže. Za grčki i nemački kažu da su jedni od najtežih jezika zato što sadrže
i rodove, i padeže. Rodovi, nastavci za glagole,deklinacija glagola i samo pamćenje rodova
predstavalja ono što razdvaja ''teške'' od ''lakih'' jezika.Ukoliko neko nema problema sa
rodovima i deklinacijom glagola, za njega ne postoji težak jezika. Jezici se ne dele na lake i teške.
Svaki jezik ima svoj sistem funkcionisanja i svoju logiku.Jezik jednog naroda može nam reći dosta
o tome na koji način taj narod razmišlja, kako gleda na svet.
Uzmimo za to primer nemačkog jezika oko koga postoji večita polemika da li je težak jezik ili nije.
Mnogi će reći da jeste zato što u tom jeziku postoje tri roda, kraj reči ne određuje rod imenice
kao što je to slučaj sa, recimo, grčkim i italijanskim jezikom. Ukoliko na kraju imenice vidite slovo
O, znaje da se radi o imenici muškog roda, a ako u grčkom jeziku na kraju imenice vidite reč OS,

8
znajte da je i ona muškog roda. U nemačkom, nema pokazatelja koji će nam na jednostavan
način ukazati na rod te ga valja pamtiti zasebno.Šta više, nastavci, čestice i krajnji delovi reči,
kako ih ko naziva, mogu se naći u svakom rodu i mogu predstavljati kraj imenice u jednini, ali ista
ta čestica može biti i nastavak za množinu, čak i za genitiv jednine.Ako vam kažem da mnoge
imenice u množini menjaju(mutiraju) samoglasnik osnove, mnogima neće pasti na pamet da ga
uče.Međutim, samo polako, ima leka za sve.Složiće se mnogi od vas da je to jako komplikovano
da se ''uhvati''.istini za volju,radi se o jako kompleksnom jeziku koji ima najviše tih detalja koje
valja zapamtiti, zato ga smatram najboljim primerom da na takvim jeziku i eksperimentišemo.
Kao što već rekosmo, ne postoji pokazatelj koji će nam ukazati na rod imenice, te rod učimo
zajedno sa imenicom. Ukoliko se neka reč zaboravi, zajedno sa nijom zaboravlja se i rod.Zato je
veoma važno, kao što smo rekli i kod pamćenja reči, stalno se vraćati naučenom i posećivati
kutke koje smo pamtili, najvažnije je zapamtiti detaljne stvari jer se detalji i sitnice najlakše i
zaboravljaju, ali baš ti detalji mogu biti najvažnija stvar kod nečega što učimo i zato se
preporučuje da se na njih najčešće i vraćamo.
U nemačkom jeziku postoje tri roda i njihovi članovi su :
- DER za muški rod
- DIE za ženski rod
- DAS za srednji rod
To verovatno već svi znate.Međutim, lako to zaboravljate.Veoma je logično da se takve stvari
zaboravljaju, jer kao što smo rekli,zaboravlja se sve što nije u vezi sa nama samima.Zato ćemo se
sada malo ''zbližiti'' sa članovima, postaće nam dragi prijatelji te ih nećemo nikada zaboraviti.Mi
svoje prijatelje ne zaboravljamo, upravo iz tog razloga, jer su nam bliski.
Nađimo sada način da lako zbližimo te članove.
DER je član za muški rod. Izaberite jednu mušku osobu koja vam je najdraža, koju najviše volite.
DIE-Izaberite najdražu žensku osobu i
DAS- izaberite dete koje vam je najupadljivije, najzanimljivije,najveselije.
Već smo rekli kako se uče same reči.Sada ostaje da te reči povežemo sa rodovima, takođe u
jednu priču.Evo i nekoliko primera upravo iz nemačkog jezika, iz razloga jer kraj reči ne određuje
rod.

Recimo da ste za mušku osobu izabrali svog muža.

1. DER Bach (bah) – POTOK


Vaš muž mnogo voli da sluša klasičnu muziku, on prosto ludi za njom.Najradije on sluša
Baha.Kad čuje nešto što je iskomponovao BAH, njega ta melodija toliko pogodi da on skoči u
potok od miline. DER Bach- potok.

2. DER Arme- SIROMAH.


3. DER Arm je RUKA.

9
Vaš muž vas jako voli i širi ruke ka vama da vas zagrli.On kaže da bi te RUKE bile prazne bez vas,
da ste vi njegovo ajveće bogatstvo, i da bi baz vas on bio siromah jer, bez vas su mu prazne
RUKE(ARME) a on je bez vas SIROMAH.

4. DER Krieger-RATNIK.
Sumnjate da vas muž vara. On stalno nešto od vas KRIJE ( osnova reči RATNIK je KRIE).
Jednoga dana vraćate se sa posla ranije i vidite da neki GERman(Nemac) pije iz vaše saksije vodu
a vaš muž mu čuva stražu jer ne želi da vi to vidite. Vaš muž, budući da je rekao da ste mu
najdraže blago i da bi bez vas bio siromah, ne vara vas jer vas voli.Ali ne želi da vidite kako
Nemac koji se iscrpljen vraća iz RATA pije vodu iz vaših saksija.On to dugo KRIJE. Od vas. Vi njega
pitate zašto on krije tako nešto od vas, a on kaže da je razlog taj jer je KRIEGER jedan RATNIK.

Recimo da ste za žensku osobu izabrali vašu suprugu.

1. DIE Nadel-na nemačkom znači IGLA.


Nadel podseća na tenisera Nadala. Vaša supruga je strastveni lubitelj tenisa,rado ga gleda, a
najviše pažnje posvećuje mečevima ku kojima igra Rafael Nadal.Vi ste jako ljubomorni na
Nadala jer ona po tri sata sedi i gleda ga, viče i navija, prosipa kokice kad on gubi.Zbog njega
vam propada vikend koji ste isplanirali zajedno i posvetili ste ga idenju na izlet.Besni ste jer
vam žena ne posvećuje više pažnju i zato je bodete iglom pri čemu ona vrisne. Nadal ne
koristi rekete za tenis, on igra iglama. Jer je on NADAL a igla je NADEL a sve to gleda vaša
žena i zato je igla ženskog roda.

2. DIE Stärke ( čitaj sterke)- SNAGA,JAČINA.


Često volite da pravite šale na račun drugih, pri čemu umete dobro da preterate.I ovoga
puta je tako.Uvredili ste ukus svoje supruge, rekli ste da su njene STARKE ružne.Ona vas je
tim istim starkama tako spucala u koleno da ste povukli reč i jedino što od tada nosite na
nogama su STARKE.Vi nećete zaboraviti JAČINU udarca koji je usledio posle vaše opaske o
STARKAMA.
3. DIE Kerze ( kerce) -SVEĆA
Vraćate se sa posla i vidite da vaša žena nešto čudno radi.Pitate je zašto nema struje,
zašto drži sveću ? Ona vam blagim tonom kaže da budete tihi i da ne prekidate
čin.Gledate je čudno jer vam nije jasno o kakvom činu se radi. Objašnjava vam da je
morala da isključi struju i da KERU drži sveću jer, ako KER jede začin CE pod svećom, on
će praviti sveće jednoga dana.

Recimo da ste za srednji rod izabrali vaše dete.

1. DAS Dach(Dah)-na nemačkom znači KROV.

10
Vaše dete je jako živahno, voli svuda da se sakriva i penje.Jednom ste ga našli čak na krovu,
kada ste videli gde se vaše dete nalazi, kad se još doda činjenica da vaše dete na krovu
DAHće, vama je zastao DAH.. KROV= DACH, srednjeg je roda, zato se na krov ne penjete ni
vi, ni vaš muž.Vaše dete se rado penje na krov.Kad je več na krovu, recite mu da malo
pomeri antenu. 
2. DAS Böse ( boze )-ZLO
Vaše dete se vraća iz škole uplašeno i naređuje vam da odmah obujete nešto na
noge.Uznemireni ga pitate šta se dešava, gde gori? Ono vam objašnjava da bar za
sada ne gori nigde , ali da je grad zaposelo veliko ZLO, da određene KOZE idu od
kuće do kuće i proklinju, vršeći magijske rituale, da će prokletstvo da padne na sve
one koje KOZE zateknu BOSE. Međutim, nakon što se obujete, dolaze neke koze na
vrata i kucaju.Vaše dete im otvara i govori da nema opasnosti, da slobodno mogu da
se vrate odakle su došle jer su one, KOZE zadužene da kažnjavaju samo ukoliko
nekog zateknu BOSE.

Za kratko vreme smo naučili 9 reči, 4 muškog, 3 ženskog i 2 srednjeg roda.Uopšte nije bilo teško, bilo je,
nadam se, mnogima i zanimljivo.Zato sada svaki put kada učite nemački jezik, sećajte se osoba koje ste
zamišljali, a koje su vam drage. Na taj način se u isto vreme igrate,mislite na vama drage ljude, i učite
nove stvari.

KAKO UČITI NASTAVKE U STRANOM JEZIKU

KAKO UČITI ORTOGRAFIJU

Ima više recepata kako se uči ortografija,zavisno od toga o kakvoj se ortografiji radi, da li je to
ortografija sa više istih slova ( u grčkom postoje 5 slova '' i '' ( ι,η,υ,οι,ει ) , dva slova ' ' o ( ο,ω ) ,
dva slova'' e'' ( ε, αι ) ; ili se radi o ortografiji gde imaš dopje ( imaš ih i u grčkom : βάλλω- staviti,
απόρριμμα-otad, ( najbukvalnije - predmet odbačaja ). Ukoliko imaš višeslovnu ortografiju,kao
što je u grčkom reč, predlažem ti slovnu tabelu. Na jednoj strani ti je reč napisana ćirilicom
onako kako se u tom jeziku izgovara, a pored nje, odmah, odvojena jednom pregradom ( linijom
), su slova koja se kao ''čudna '' pojavljuju u toj reči, ito onim redom kojim se ona pojavljuju. Po
mogućstvu, neka jednom ravnom linijom budu slova odvojena, kako bi se prilikom preslišavanja
mogao imati bolji pregled. To bi ovako trebalo da izgleda : ( SLIKA ISPOD ).Sada, prema ovome,
ja mogu sebi da olakšam posao pa da kažem : U 80 % slučajeva, u grčkom slovo '' i '' predstavlja
jota ( I ) koja je i nakjčešće slovo,te reči koje sadrže to slovo samo , neću ni učiti,već ću ga mati

11
kao podrazumevano, tako da ako se desi da na ispitu dobijem neku reč a nisam siguran kako se
piše, ili se uopšte ne sećam da sam je učio, pišem jotu jer je ona sigurno. Drugo, obrati pažnju na
pravila u jeziku. Npr. Najčešće,u 95 % slučajeva, u grčkom kada čuješ '' DI '' , to je δι , kao što se
podrazumeva da se u italijanskom NJ piše sa GN ... Dakle, odmah odbacujemo ono što nam je
lako i što se nameće kao podrazumevano.
Sad, kako se pamte reči i pisanje : Svako '' čudno '' slovo , je jedna osoba. Recimo da sam ja η , a
profesor je υ. Reč ''Plithindikoos ( Πλυθηντικός) , može ukontekstu značiti i PERSIRANJE... Tako
da, kada učimo neku reč, mi smišljamo takvu priču koja nam odmah baca asocijacije. Npr , videli
smo da je prvo slovo bilo υ , a drugo η . ι - odbacujemo jer je I 1. najčešće slovo, 2. i da nije,
pridevi se u 90 % slučajeva završavaju na ικος , a ovo je poimeničen pridev. Dakle, υ - profesor, η
- ja.Tako slova stoje redom, pošto prvo imamo profesora u reči, zamišljamo njega kako sedi, a
onda dolazim ja i persiram mu. Dakle, on je PRVI jer je profa... Ako, npr. , uzmemo reč '' Apolia (
Απώλεια ) '' Videćemo da imamo prvo w, a onda ei. w neka je neki retard,budala, pijanica.. a ei
neka je flaša.... Reč '' apolia '' znači GUBITAK...Dakle, idemo redom slova kako su se pohavljivala
u reči : w,ei, sva ostala slova se pišu normalno, to znači da ne treba učiti celu reč. A se piše aA, p
se piše P, itd. Dakle, retardirani pijanac je izgubio flašu.... Praviš priču, prosto.
Preslišavanje je veoma obavezno, prvo ćeš tu tabelu podeliti na kocke. U svakoj kocki (
kutiji,odeljku), neka budu po 5 reči. Ako treba da naučiš 50 reči, imaćeš 10 odeljaka. Za svaki
odeljak smislićeš prvo asocijaciju. Onda ćeš prekriti desni deo-deo sa slovima , ostavićeš odeljak
sa rečima napisanim na ćirilici ili latinici, ali ako se radi o romanskim jezicima, poželjna je ćirilica ,
jer ne želimo na bilokoji način olakšamo sebi jer nam to pravi medveđu uslugu. Npr ako si nekad
videla reč Šuzepe -Giuseppe, Čim vidiš epe, odmah će ti blicnuti u glavi da ima dva p, a to
nećemo. Ne želimo da se oslanjamo na nešto do sada viđeno jer osećaj može dda prevari, tako
da se oslanjamo samo na učenje.Mnogi se oslanjaju na diktat profesora, pa padnu..dakle, samo
na sebe i svoje znanje se oslanjamo. Kada smo smislili asocijacije za prvu kutijicu, preslišavamo
se zamišljajući priču koju smo imali za svaku reč. Nakon prve kutijice,prelazimo na drugu i
ponavljamo isti postupak sa niom kao i sa prethodnom. Kada smo naučili i drugu kutijicu,
vraćamo se i preslipavamo prvu nakon druge. Dakle, postupak se ponavlja sve dok ne naučimo i
poslednju kutijicu, što znači da se nakon svake naučene kutijice preslipavamo svake kutiijice
ponaosob koju smo prethodno naučili. Ako smo naučili kutijicu 2 , potrebno je da se presliamo
ponovo i kutijiucu 1 i kutijicu 2. Ako smo naučili kutijicu 7, preslipavamo se, dakle, kutijicu 7, pa
zatim onda kutijice 1,2,3,4,5,6, i na kraju opet 7. Svako preslišpavanje je jedan ciklus,jedan
namotaj.Dakle, kutijica koju prvi putz učimo je , naravno, na početku novog ciklusa,međutim,
ona treba da bude i na kraju tog ciklusa. Preslišavanje deluje kao pričvršćivanje. Zamisli da imaš
zmaja koji leti. Postoji kanap za zmaja.Nemaš drškicu ( hvataljku ) za zmaja.Jedini načun je da ga
obmotaš oko ruke. Štoviše ga obmotavaš oko ruke, on će sve čvršće stajati na njj. Ako pecaš
ribu, a mamac je daleko, na polovini reke svakim namotajem će mamac sa ribom biti bliži
tebi.Ukoliko čekamo, iba se može osloboditi, na taj način gibmo ulpov
Dakle, što brže i što pre , ali sa pažnjom namoztavati ( preslišavati se , jer cilj nije da se brzo
nauči, već temeljno i detaljno ). Prilikom brzog učenja fdolazi do izvesnih propusta koji se kasnije
mogu pokazati kao vema bitni, Asocijacije deluju kao kuke o joje kaćiš materiju.Ako dođeš na
ispit, i ne znaš kako si naučila, naučila si napamet, budući da nemaš asocijaciju,pričicu, može da

12
se desi da ne znaš nešto. Ako ,pak, zaboraviš, onda se setiš priče koju si zamišljala učeći, te se
naknadno sećaš. Ukoliko neko prvi put čuje neku pesmu a gleda sliku neke osobe, svaki sledeći
put kada čujemo tu pesmu, setićemo se te osobe :)
Kod italijanskog imamo dopje. Za svako slovo treba smisliti neku osobu ili predmet. Dakle, neja
je NN - Nepoznata osoba ( kao NN lice ) i TT neka je poštar kao PTT , i ako imamo ime ANNETTE ,
onda je ANETA dete NEPOZNATE OSOBE I POŠTARA .

13

You might also like