Skupovi točaka u ravnini - definicije

RAVNINU-zamišljamo kao neomeđenu ravnu plohu. Pomoću lista papira možemo približno
pokazati dio ravnine.

TOČKU zamišljamo kao najmanji dio ravnine. Točke crtamo kao kružiće, a označavamo ih velikim
tiskanim slovima abecede.

PRAVAC je ravna crta neomeđena s obje strane. Pravce bilježimo malim slovom. Za točke koje
pripadaju pravcu još kažemo da pravac njima prolazi (ponekad kažemo i da točke leže na pravcu).
Kroz dvije točke prolazi točno jedan pravac. Zato pravac kroz točke A i B još nazivamo i pravac
AB.
PRESJECIŠTE- zajedničku točku dvaju pravaca zovemo njihovim presjecištem. Kad različiti
pravci imaju zajedničku točku, kažemo da se sijeku.

Dva pravca u ravnini se ne sijeku ili se sijeku u točno jednoj točki. Ako se pravac a i b ne sijeku tad
kažemo da su usporedni ili paralelni i pišemo a II b. Dogovor je i da kažemo da je pravac
usporedan samom sebi (aIIa).

PRUGA-dio ravnine između dva usporedna pravca.

Pravci a i b okomiti su ako se sijeku tako da ravninu djele na četiri jednaka dijela. Pišemo a ˩b, a
okomitost bilježimo tako da na presjecištu nacrtamo znak (str. 82).

POLUPRAVAC je ravna crta koja je s jedne strane omeđena, a s druge strane nije. Polupravce
označavamo malim slovima abecede ili s dva velika tiskana slova kojima smo imenovali početnu
točku i točku kroz koju prolazi taj polupravac.

DUŽINA je omeđena ravna crta. Pošto je omeđena s obje strane, ona ima dvije krajnje točke, A i B.

Dužina je najkraća spojnica dviju točaka . Najkraći put između točaka A iB je dužina kojoj su
krajnje točke Ai B. Potpuno je određena svojim krajnjim točkama pa je označavamo ¯AB. Njezinu
duljinu označavamo s IABI ili jednostavnije IABI. To je ujedno i udaljenost točaka A i B.

TOČKI t najbliža je na pravcu p točka O koja je presjecište pravca p i okomice na pravac p koja
prolazi točkom T. Udaljenost od točke T do pravca p upravo je udaljenost točke T do točke O.
Str. 85.

POLOVIŠTE DUŽINE je točka dužine jednako udaljena od njezinih krajeva. IAPI j jednako IPBI

SIMETRALA DUŽINE je pravac koji prolazi polovištem dužine i okomit je na nju.

Svaka točka simetrale dužine jednako je udaljena od krajnjih točaka te dužine IASI je jednako IBSI
str.87
KRUŽNICA- je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od neke točke koju zovemo
središtem kružnice.
POLUMJER KRUŽNICE-je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice.
Svi polumjeri jednako su dugi. Tu duljinu zovemo RADIJUSOM kružnice i označavamo slovom
r.

PROMJER- dužina koja spaja dvije točke kružnice i prolazi središtem kružnice. Duljinu promjera
najčešće označavmo slovom d i zovemo je dijametrom kružnice.

Duljina promjera kružnice jednaka je dvostrukoj duljini polumjera. d=2Xr r=d:2

KRUŽNI LUK je dio kružnice omeđen dvijema njezinim točkama Ai B. Dvije točke na kružnici
dijele kružnicu na dva kru
na luka (str. 91.)

KRUG je skup svih točaka ravnine koje su od središta kružnice udaljene najviše za njezin polumjer.
Krug je dio ravnine omeđen kružnicom. Kružnica je dio kruga.

TETIVA je dužina koja spaja dvije točke kružnice. Promjer je najdulja tetiva kružnice.

KRUŽNI ODSJEČAK je dio kruga omeđen tetivom i njoj pripadajućim kružnim lukom. Tetiva
dijeli krug na dva kružna odsječka.

POLUKRUG je dio kruga omeđen promjerom i njemu pripadajućim kružnim lukom.

KRUŽNI ISJEČAK je dio kruga omeđen dvama polumjerima i jednim pripadajućim kružnim
lukom. Dva polumjera dijele krug na dva kružna isječka. (str. 96.)

KRUŽNI VIJENAC- je dio kruga između dviju kružnica koje imaju isto središte, a različite
duljine polumjera.

PARALELOGRAM-je presjek dviju pruga koje nisu međusobno usporedne. Nasuprotne stranice
paralelograma usporedne su i jednakih duljina.

SUSJEDNE stranice paralelograma-one su njegove stranice koje imaju zajednički vrh.

NASUPROTNE STRANICE paralelograma- one su njegove stranice koje nemaju zajednički vrh..

SUSJEDNI VRHOVI paralelograma- oni su vrhovi koji leže na istoj stranici.

NASUPROTNI VRHOVI paralelograma- oni su vrhovi koji ne leže na istoj stranici.

DIJAGONALE PARALELOGRAMA su dužine koje spajaju nasuprotne vrhove. Dijagonale

paralelograma međusobno se raspolavljaju. (str. 100) AC i BD- dijagonale paralelograma ABCD,

OPSEG PARALELOGRAMA dvostruki je zbroj duljina njegovih susjednih stranica

o=2x(a+b) ili o=2xa+2xb

PRAVOKUTNIK je paralelogram čoje su susjedne stranice međusobno okomite.

DIJAGONALE PRAVOKUTNIKA jednakih su duljina i međusobno se raspolavljaju.

OPSEG PRAVOKUTNIKA računamo prema formuli o=2x(a+b) ili o=2xa+2xb
POVRŠINA PRAVOKUTNIKA je umnožak duljina njegovih dviju susjednih stranica. P=axb

KVADRAT JE je pravokutnik čije su sve stranice međusobno jednakih duljina.

OPSEG kvadrata jednak je zbroju duljina njegovih stranica. o=4xa

POVRŠINA kvadrata jednaka je umnošku dljuina njegovih dviju stranica P=axa

ROMB je paralelogram koji ima sve stranice jednakih duljina.

OPSEG romba jednak je četverostrukoj duljini stranice o=4xa