Seminarski rad iz kolegija

DRVO I DRVNI KOMPOZITI

ak. godina 2018/19.

ISPITIVANJE SAVOJNIH
SVOJSTAVA DRVA

Predmetni nastavnik: Prof. dr. sc. Vera Rede

Tomislav Hren
Martin Jurman
Filip Macuka
Luka Nemarnik
Jakov Starić

Zagreb, 20.5.2019.
Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

Sadržaj

1. Uvod ........................................................................................................................................ 3
2. Materijali i metode .................................................................................................................... 4
1.1. Testne epruvete ................................................................................................................ 4
1.2. Kidalica i ispitivanje savojnih svojstava ............................................................................. 5
1.3. Računski izrazi.................................................................................................................. 7
3. Rezultati i analiza rezultata ...................................................................................................... 8
4. Zaključak ............................................................................................................................... 11
Literatura ...................................................................................................................................... 12

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 2

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

1. Uvod
Drvo, kao sirovina koju čovjek eksploatira od samih početaka civilizacije, imalo je ključnu
ulogu kroz čitavu povijest i razvoj čovječanstva. Danas drvo kao samoodrživi i obnovljivi materijal
ponovno poprima važnu ulogu u industriji i graditeljstvu. Dolaskom klimatskih promjena i porastom
cijene konvencionalnih sirovina poput čelika, u budućnosti bi moglo poprimiti još veću važnost kao
tehnički materijal.
Uvidjevši da su mehanička svojstva drva relativno neistraženo područje te da postoji
skroman broj znanstvenih radova na tu temu, odlučili smo u sklopu kolegija „Drvo i drvni kompoziti“
provesti ispitivanje nekih mehaničkih svojstava drva. Odlučili smo ispitivati savojna svojstva drva
pošto je to najčešći način opterećivanja drvenih konstrukcija, posebice u slučaju statički
opterećenih konstrukcija. Cilj nam je bio obratiti pozornost na svojstva drva u različitim smjerovima
u odnosu na orijentaciju godova, stoga smo ispitivanje proveli za orijentaciju sile pod 0°, 45°, i 90°
u odnosu na godove. Odlučili smo ispitivati drvo smreke, pošto je ono vrlo jedno od
najzastupljenijih drva pri izradi drvenih konstrukcija, posebice raznih nosača, nadstrešnica, dijelova
krovova i sl.
U postojećoj literaturi, mehanička svojstva drva uglavnom su dana rasponom vrijednosti, a
ne konkretnom vrijednošću kao što je to slučaj za npr. čelik. Vođeni tom činjenicom, očekujemo da
će i rasipanja rezultata u našem ispitivanju postojati.
Modul elastičnosti važno je svojstvo materijala koje govori o njegovoj krutosti, tj. deformaciji
u odnosu na narinutu silu, stoga ima veliku važnost u inženjerskoj praksi. Označava se s E, a
mjerna jedinica je N/mm2. Direktno je ovisan o mikrostrukturi materijala, odnosno kod drva o udjelu
ranog i kasnog drva, veličini lumena, nesavršenostima drva i sl. Modul elastičnosti također
predstavlja koeficijent nagiba Hookeovog pravca u dijagramu naprezanje-istezanje.
Savojna čvrstoća svojstvo je materijala koje govori o njegovoj čvrstoći pri savijanju tj. govori
nam o granici naprezanja pri kojem dolazi do loma materijala. Označava se sa σs, a mjerna
jedinica je N/mm2. Direktno je ovisna o mikrostrukturi materijala, odnosno kod drva o udjelu ranog
odnosno kasnog drva, veličini lumena, nesavršenostima drva i sl.

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 3

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

2. Materijali i metode
1.1. Testne epruvete
Testne epruvete izrađene su iz drva smreke u dimenzijama 6x6x84 mm, pazeći pritom da budu
odrezane iz što homogenijeg komada drva, da budu odrezane uzdužno s godovima i da godovi
budu točno orijentirani na presjeku epruvete. Kako bi se umanjio utjecaj zareznog djelovanja (koji
posebno dolazi do izražaja pri manjim dimenzijama), sve epruvete su pobrušene brusnim papirom
gradacije 120, pazeći pritom da se ne naruše dimenzije i oblik presjeka epruvete.
Prije samog ispitivanja numerirali smo svaku epruvetu te izmjerili dimenzije poprečnog presjeka
svake epruvete pomičnom mjerkom preciznosti 0,02 mm. Te smo podatke kasnije koristili prilikom
izračunavanja vrijednosti modula elastičnosti i savojne čvrstoće. Epruvete prije ispitivanja
prikazane su na slici 1.

Slika 1 Epruvete spremne za ispitivanje

Epruvete su izrađene iz trupca smreke starosti oko 60 godina koja je rasla na području
Požege. Trupac je zadnjie 3 godine odležao u suhom, zatvorenom prostoru. Nakon što su iz njega
izrezane epruvete, odredili smo gustoću goda i širinu goda, a zatim i gustoću uzorka.
Gustoću smo odredili na način da smo odredili dimenzije testnog uzorka oblika kvadra, te na taj
način dobili njegov volumen. Izmjerili smo masu uzorka netom prije ispitivanja uzoraka na kidalici,
a zatim smo uzorke stavili u peć na temperaturu 103±2°C te sušili ih do stanja standardno suhog
drva odnosno dok se masa uzorka nije ustalila. Iz dobivenih podataka odredili smo udio vlage u
testnim uzorcima kako bi kasnije rezultate mogli svesti na stanje od 12% vlage.

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 4

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

1.2. Kidalica i ispitivanje savojnih svojstava

Ispitivanje smo proveli na univerzalnoj kidalici proizvođača Erichsen, tip 474-2kN. Navedeni
uređaj nalazi se u laboratoriju za ispitivanje mehaničkih svojstava materijala na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Kidalica korištena u ispitivanju prikazana je na slici 2.
Ispitivanje je rađeno prema normi ISO 13061.

Slika 2 Kidalica korištena u ispitivanju

Kako bi se oponašalo statičko opterećenje, parametar brzine pomicanja bilo je potrebno tako i
podesiti. Test se provodio pri brzini od 2 m/min. Oslonci na koje smo postavljali epruvete bili su
međusobno razmaknuti 74 mm, a radijus zaobljenja njihovih bridova bio je 5 mm. Prilikom
provedbe ispitivanja posebnu smo pažnju obratili da godovi budu položeni pod kutem od 0° u
odnosu na smjer sile, kao što je prikazanao na slici 3. Ispitivanje se provodilo pri temperaturi od
22°C i vlažnosti zraka od 65±2%.

Slika 3 Shema ispitivanja savijanjem u 3 točke

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 5

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

Kako bi kasnije odredili iznos modula elastičnosti i savojne čvrstoće, prilikom provedbe
eksperimenta bilo je potrebno mjeriti iznos sile koju primjenjujemo te progib epruvete koji je
uzrokovan tom istom silom. Pošto korištena kidalica nema mogućnost snimanja cijelog procesa,
već samo prikaza trenutnih vrijednosti sile i pomaka, video kamerom smo snimali zaslon uređaja te
kasnije iz videozapisa određivali potrebne veličine. Iz zabilježenih videozapisa očitali smo
vrijednosti progiba za 10% i 40% maksimalne primjenjene sile kao što je prikazano na grafu 1.
Epruvete nakon ispitivanja savijanjem u 3 točke prikazane su na slici 4.

Graf 1 Veza sila - progib

Slika 4 Epruvete nakon ispitivanja

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 6

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

1.3. Računski izrazi

Savojni modul elastičnosti izračunat je prema izrazu:

(𝐹 −𝐹 )∙𝑙3
𝐸 = 4∙𝑎∙𝑏2 3 ∙(𝑓1 −𝑓 )
2 1

gdje je: E – modul elastičnosti

F1,F2 – 0,1 i 0,4 Fmax
𝑎, 𝑏 – širina i visina epruvete
𝑙 – razmak između oslonaca

Savojna čvrstoća računata je prema izrazu:

3∙𝐹𝑚𝑎𝑥 ∙𝑙
𝜎𝑠 =
2∙𝑎∙𝑏2

gdje je: 𝐹𝑚𝑎𝑥 – maksimalna primjenjena sila

Nakon toga dobivene vrijednosti savojnog modula elastičnosti i čvrstoće sveli smo na standardni
sadržaj vlage od 12% prema izrazima:

𝐸𝑤
𝐸12 =
1−𝛼(𝑤−12)

gdje je: 𝐸12 – savojni modul elastičnosti pri 12% vlage

𝐸𝑤 – savojni modul elastičnosti pri w% vlage
𝛼 − korekcijski faktor (𝛼 = 0,02)
𝑤 − udio vlage (u postotcima)

𝜎𝑠,12 = 𝜎𝑠,𝑤 [1 − 𝛼(𝑤 − 12)]

gdje je: 𝜎𝑠,12 − savojna čvrstoća pri 12% vlage

𝜎𝑤,12 − savojna čvrstoća pri w% vlage

𝛼 − korekcijski faktor (𝛼 = 0,04)

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 7

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

3. Rezultati i analiza rezultata

Provedbom ispitivanja na univerzalnoj kidalici dobili smo vrijednosti prikazane u tablici 1.

Tablica 1 vrijednosti dobivene ispitivanjem

Broj
a b Fmax F1 f1 F2 f2
uzorka
1 5,92 6,18 209,8 22,32 0,36 83,6 0,82
2 6 6,18 172,7 17,2 0,25 70,2 0,75
3 5,84 6,08 172,6 18 0,3 68,5 0,81
4 6,1 6,2 157,1 16,1 0,24 62,3 0,69
5 6 6,1 170,6 18,4 0,22 69,8 0,68
6 6,08 6,16 166,6 16,4 0,22 68,2 0,63
7 6,08 6,06 179,9 20,1 0,29 71,6 0,71
8 6,1 6,2 203,3 21,3 0,32 80 0,75
9 6,06 6,1 208,8 20,8 0,25 84,5 0,77
10 6,12 6,08 192,3 18,8 0,23 77,7 0,77
11 5,98 6,12 191,5 18,6 0,31 76,8 0,81
12 5,96 6,1 199,4 19,3 0,26 79,3 0,8
13 6,01 6,16 186,7 18,9 0,26 74,3 0,83
14 5,9 6,1 185,5 18,3 0,24 74,7 0,79
15 6 6,08 221,3 22,6 0,25 89,2 0,76
16 6,02 6,01 184,4 18,9 0,27 73,1 0,87
17 6 6,04 168,6 16,5 0,24 67 0,77
18 6,16 6,08 162 16,3 0,27 64,2 0,76
19 6 6,02 162,7 16,9 0,33 66,1 0,82
20 6,12 6,03 215,6 20,6 0,24 85,9 0,79
21 6,08 6,1 201,8 19,8 0,27 80,6 0,79
22 6,12 6,14 156,7 15,7 0,25 62,8 0,77
23 6,02 6,12 220,7 22,9 0,25 88,3 0,76
24 5,98 6,13 199,3 20,5 0,31 78,3 0,79
25 5,7 6,1 177,9 17,5 0,26 71,9 0,73
26 5,84 6,18 185,7 19,1 0,28 75,3 0,73
27 6,1 6,12 194,5 19,4 0,37 77,8 0,86
28 6,08 6,1 151,5 15,2 0,19 60,4 0,68
29 6,08 6,08 163 16,2 0,22 64,6 0,68
30 6,18 6,2 168,3 16,7 0,23 67,4 0,73

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 8

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

Za Ispitivani uzorak odredili smo vrijednosti svojstava prikazanih u tablici 2.

Tablica 2 Svojstva ispitivanog drva

Udio vlage u uzorcima 7%

Srednja širina goda 2,58 mm

Obradom podataka dobivenih prethodno opisanim metodama dobili smo rezultate za 7% vlage te
smo ih sveli na standardni udio vlage od 12%. Podatci su prikazani u tablici 3.
Tablica 3 Svojstva drva za različite udjele vlage

w=7% w=12%
Savojni modul elastičnosti [GPa] 8,22 7,47
Savojna čvrstoća [N/mm2] 91,06 72,85
Gustoća [g/cm3] 0,46 0,47

Na dijagramu 1 prikazane su vrijednosti sile i pripadajućih progiba pri 0,1 Fmax i 0,4 Fmax. Iz
dijagrama je vidljivo rasipanje rezultata što je bilo očekivano za prirodni I nehomogeni materijal
poput drva. Također, prikazan je i srednja vrijednost Hookeovog pravca.

Dijagram 1 Rasipanje rezultata

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 9

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

Za svaki ispitni uzorak izračunate su vrijednsti savojnog modula elastičnosti i savojne čvrstoće.
Njihove vrijednosti i odstupanja su vidljiva su u dijagramima 2 i 3. Isprekidanom crtom prikazane su
srednje vrijednosti.
Dijagram 2 Vrijednosti savojnog modula elastičnosti

Dijagram 3 Vrijednosti savojne čvrstoće

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 10

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

4. Zaključak
Na temelju provedenih ispitivanja i dobivenih rezultata možemo zaključiti sljedeće:
1. Ispitivanjem je određeno da savojni modul elastičnosti smreke opterećen pod kutem od 0° u
odnosu na godove pri standardnom udjelu vlage od 12% iznosi 7,47 Gpa
2. Ispitivanjem je određeno da savojna čvrstoća smreke opterećene pod kutem od 0° u
odnosu na godove pri standardnom udjelu vlage od 12% iznosi 72,85 N/mm2
3. Rezultati dobiveni ispitivanjem bliski su rezultatima iz drugih istraživanja što ukazuje na
relevantnost našeg ispitivanja
4. Kao što je očekivano, rasipanja rezultata su dosta velika čemu doprinose nesavršenosti
drva kao materijala i njegova heterogenost

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 11

Tomislav Hren, Martin Jurman, Filip Macuka, Luka Nemarnik, Jakov Starić

Literatura
[1] Ćurković L.; Ivušić V.; Franz M.; Španiček Đ.: Materijali 1, FSB, Zagreb, 2012.
[2] Norma ISO 13061
[3] Mechanical Properties of Wood (David W. Green, Jerrold E. Winandy, and David E.
Kretschmann) https://www.fpl.fs.fed.us/documnts/fplgtr/fplgtr113/ch04.pdf
[4] Garab, J., Keunecke, D., Hering, S., Szalai, J., Niemz, P., 2010: Measurement of standard
and off-axis elastic moduli and Poisson’s ratios of spruce and yew wood in the transverse
plane, Wood. Sci. Technol. 44: 451–464.
[5] Grotta, A., Leichti, R.J., Gartner, B.L., Johnson, G.R., 2005: Effect of growth ring orientation
and placement of earlywood and latewood on MOE and MOR of very small clear Douglas fir
beams, Wood Fiber Sci. 37(2): 207-212.

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb 12