NASTAVNI PREDMET:

TEHNOLOGIJA STRUKE

RAZRED: PRVI

ZANIMANJE: ZIDAR, TESAR

3. NASTAVNO PISMO

NASTAVNE CJELINE: - 5.IZVEDBA TEMELJA

- 6. HIDROIZOLACIJA

IZVADAK IZ NASTAVNOG PLANA:

NASTAV

CJELINA
NASTAVN
E CJELINE

REDNI BROJ
REDNI
BROJ

NA

NASTAVNE JEDINICE NASTAVNOG

PISMA

5/1 Beton
5/2 Osnove armiračkih radova
5/3 Dubina temelja u raznim
IZVEDBA uvjetima, podbetoniranje temelja
5. TEMELJA 5/4 Betoniranje trakastih i temelja
samaca (s izradom i postavom
oplate i armiranjem) 3. N. P.
5/5 Temeljna kanalizacija i drenaţa
6/1 Materijali za hidroizolaciju
HIDRO - 6/2 Izvedba bitumenskih
6. IZOLACIJA hidroizolacija
6/3 Naknadno izvođenje HI

AUTOR: Tatjana Lukman, dipl. ing. arh.

Graditeljska škola Ĉakovec
1
NASTAVNI SADRŢAJI: BROJ STR: NASTAVNI SADRŢAJI: BROJ STR:
NASLOVNA STRANICA ……...................... 1 6 HIDROIZOLACIJA DIJELOVA
SADRŢAJ NASTAVNOG PISMA ............... 2 OBJEKTA U DODIRU S VODOM IZ
5/1 BETON I AB ……………………………… 3 ZEMLJE ……………………………….. 33
5/1/1 OBIĈAN BETON………………………. 3 6/1 HIDROIZOLACIJA (HI) GRAĐ.
5/1/2 AGREGAT ZA BETON……………….. 3 OBJEKTA ................................................... 33
5/1/3 NABIJANJE BETONA………………… 3 6/2 MATERIJALI ZA HI GRAĐEVINE 34-37
5/1/4 KONZISTENCIJA/ PLASTIĈNOST 6/3 TEHNOLOŠKI POSTUPAK
SVJ. BETONA………………………………… 3 IZVOĐENJA HI ………………………... 37-42
5/1/5 DODACI (ADITIVI) BETONU……… 4
5/1/6 ĈVRSTOĆA BETONA………………… 4 6/4 NAKNADNO IZVOĐENJE HI ……. 42
5/1/7 RAZRED ĈVRSTOĆE BETONA……. 4 6/4/1 INJEKTIRANJE …………………. 43
5/1/8 ARMIRANI BETON …………………... 5 HIDROIZOLACIJA –
5/1/9 PREDNAPREGNUTI ili PITANJA! ………………………. 44
PREDNAPETI BETON ……………………… 6 PISMENA PROVJERA ZA
5/1/10 TEŠKI BETON ………………………. 6 SAMOVREDNOVANJE 45-50
5/1/11 LAKI BETONI ……………………..... 6 ZNANJA! ……………………….
5/1/12 VRSTE ARMATURE PREMA ☺
NOSIVOSTI ………………………………… 7
BETON – PITANJA ! ……………… 8
5/2 OSNOVE ARMIRAĈKIH RADOVA .. 9
5/2/1 ARMIRAĈKI PRIBOR, ALAT,
STROJEVI ……………………………………. 9
5/2/2 PRIKAZ RUĈNOG ARMIRAĈKOG
ALATA ……………………………………….. 10
5/2/3 POSTUPAK RADA S ARMATUROM 10-12
OSNOVE ARMIRAĈKIH
RADOVA – PITANJA! …………… 13
5/3 TEMELJI 14
5/3/1 UVOD – ULOGA I VRSTE TEMELJA 14
5/3 /2 DUBINA TEMELJNIH STOPA NA
RAZNIM TERENIMA ………………………. 15
5/3/4 IZVEDBA TEMELJA OD
NABIJENOG BETONA …………………….. 16-17
5/3/5 BETONIRANJE TEM. U OPLATI ….. 18
5/3/6 OBLICI TEMELJNIH STOPA
TRAKASTIH TEMELJA OD NABIJENOG
BETONA ……………………………………… 19
5/377 TEMELJI OD AB ……………………… 19
5/3/8 MONTAŢNI TEMELJI ……………….. 20
TEMELJI – PITANJA! ……………… 21
5/4 TEMELJNA KANALIZACIJA ………… 22
5/4/1 SVRHA I PODJELA KANALIZACIJE 22
5/4/3 HORIZONTALNA / TEMELJNA
KANALIZACIJA …………………………….. 23
5/4/4 DVORIŠNI KANALIZACIJSKI
KANAL ……………………………………….. 24-25
5/4/5 KONTROLNA/REVIZIJSKA OKNA .. 26-27
TEMELJNA KANALIZACIJA –
PITANJA! …………………………….. 28
5/5 DRENAŢA ………………………………... 29-32
DRENAŢA – PITANJA! ……………. 32

2
5/1 BETON I AB
Beton je danas jedan od najvaţnijih građevnih materijala.

5/1/1 OBIĈAN BETON izrađuje se od: SASTAV

- cementa (PC ) koji je u njemu VEZIVO BETONA!
- šljunka pomiješanog s pijeskom (u raznim krupnočama, a max
12,5cm)koji se u njemu zove ISPUNA ili AGREGAT
- vode
5/1/2 AGREGAT ZA BETON:
Sva zrna agregata neke određene krupnoće (npr od 4 – 8 mm )
AGREGAT/
nazivamo izdvojak ili frakcija.
Ako sastav prikaţemo u obliku udjela pojedine frakcije u njemu u
ISPUNA!
postocima zovemo ga granulometrijski sastav agregata.. Najbolji je
takav koji sadrţi sve frakcije agregata jer je najmanja potrošnja
cementa . IZDVOJAK/
FRAKCIJA!

GRANULOMETRI
KRUPNA ZRNA - SITNA ZRNA – PUNO VIŠE FRAKCIJA -
VELIKE ŠUPLJINE – MALIH ŠUPLJINA – NAJMANJA
JSKI SASTAV
VELIKA POTROŠNJA VELIKA POTROŠNJA POTROŠNJA ISPUNE!
CEMENTA! CEMENTA! CEMENTA!

5/1/3 NABIJANJE BETONA:

Da bi svako zrno agregata sjelo na svoje mjesto i spriječila se pojava
šupljina koje oslabljuju čvrstoću betona treba ga dobro nabijati i to
ručnim nabijačima ili vibratorima

NABIJANJE
BETONA!

VIBRACIJSKA IGLA –
PER VIBRATOR
VIBRACIJSKA PLOĈA BETONIRANJE
5/1/4 KONZISTENCIJA/PLASTIĈNOST SVJEŢEG
PLASTIĈNOST/
BETONA KONZISTENCIJA
Ovisi o količini vode i obliku i hrapavosti površine zrna ispune -više SVJEŢEG BETONA!
vode, glatka i obla zrna – lakše oblikovanje,malo vode, gruba I
hrapava zrna – teţe oblikovanje.
Ovisno o metodi ispitivanja razlikujemo slijedeće vrste konzistencije
svjeţeg betona:

3
 RAZREDI KONZISTENCIJE
RAZRED RAZREDI RAZREDI
VEBE RAZREDI
SLIJEGANJEM ZBIJANJEM RASPROSTIRANJEM
Vebe Promjer
Slijeganje Stupanj
Razred Razred vrijeme Razred Razred rasprostiranja
(mm) zbijenosti
(sek) (mm)
S1 10 - 40 V0 > 31 C0 ≥ 1,46 F1 ≤ 340
S2 50 - 90 V1 30 – 21 C1 1,45 - 1,26 F2 350 - 410
S3 100 - 150 V2 20 – 11 C2 1,25 - 1,11 F3 420 - 480
S4 160 - 210 V3 10 – 6 C3 1,10 - 1,04 F4 490 - 550
S5 ≥ 220 V4 5–3 C4 <1,04 F5 560 - 620
- - - - - - F6 ≥ 630

5/1/5 DODACI (ADITIVI) BETONU:

Dodaju se betonu za postizanje nekih specijalnih svojstava. Ima ih
raznih vrsta:
a) regulatori vezanja – ubrzavaju ili usporavaju vezanje
DODACI /
betona
b) plastifikatori – omogučuju lakšu ugradnju/nabijanje
ADITIVI
betona sa smanjenom količinom vode BETONU!
c) zgušćivači – ispunjuju sitne šupljinice/pore u betonu i čine
ga vodonepropusnim
d) dodaci protiv smrzavanja – omogučuju betoniranje na
niskim temperaturama (ispod +5oC)
e) aeranti – uvlače zrak u unutrašnjost betona i tako prekidaju
kapilare tj smanjuju vodopropusnost a pomaţu i kod
spriječavanja segregacije.
5/1/6 ĈVRSTOĆA betona (kao i drugih materijala) je njegova
otpornost na djelovanje raznih vanjskih sila. Zbog toga razlikujemo
više vrsta čvrstoće a najčešće u graditeljstvu su slijedeće:
ĈVRSTOĆA NA PRITISAK/TLAK ĈVRSTOĆA KAO
ĈVRSTOĆA NA RAZVLAĈENJE
– TLAĈNA ĈVRSTOĆA
/VLAK SVOJSTVO
– VLAĈNA ĈVRSTOĆA MATERIJALA I
BETONA!

ĈVRSTOĆA NA IZVIJANJE

ĈVRSTOĆA NA SAVIJANJE

5/1/7 RAZRED ĈVRSTOĆE BETONA (nekad RAZRED

MARKA betona) – to je njegova čvrstoća na pritisak ĈVRSTOĆE
ispitivana nakon 28 dana (jer tada beton postiţe 90% svoje konačne BETONA!
čvrstoće).Ispituje se na betonskom valjku Ø 15cm visine 30cm i na
kocki brida 15cm. Oznaka joj je C . /. gdje prvi broj predstavlja
najmanju karakterističnu čvrstoću valjka a drugi kocke.
4
Po standardu postoje slijedeći razredi čvrstoće betona :
RAZREDI
TLAĈNE Najmanja Najmanja Odgovarajuća
ĈVRSTOĆE karakteristična karakteristična MARKA
čvrstoća valjka čvrstoća kocke BETONA
/ (N/mm2) (N/mm2) – stara oznaka

C 8 / 10 8 10
C 12 / 15 12 15 MB 15
C 16 / 20 16 20 MB 20
STANDARDIZIR
C 20 / 25 20 25
C 25 / 30 25 30 MB 30
ANI RAZREDI
C 30 / 37 30 37 MB 40 ĈVRSTOĆE
C 35 / 45 35 45 BETONA!
C 40 / 50 40 50 MB 50
C 45 / 55 45 55
C 50 / 60 50 60 MB 60
C 55 / 67 55 67
C 60 / 75 60 75
C 70 / 85 70 85
C 80 / 95 80 95
C 90 / 105 90 105
C 100 / 115 100 115

5/1/8 ARMIRANI BETON ( AB )

Običan beton ima dobru čvrstoću na pritisak (TLAK) ali dosta lošu na
razvlačenje (VLAK) zbog čega u njega ugrađujemo čelične šipke ARMIRANI
(armaturu) raznih oblika ( glatke, rebraste, mreţaste, BI- čelik).Takav BETON!
beton zovemo ARMIRANI BETON (AB).
VRSTE ARMATURE :
a) glatka

b)rebrasta

ARMATURA ZA
c)BI – čelik ARMIRANI
BETON!

d) mreţasta

5
PODMETAĈI ZA ARMATURU:

PODMETAĈI ZA
ARMATURU:

Osiguravaju min razmak od oplate do armature zbog osiguranja

tzv. zaštitnog sloja betona koji armaturu štiti od korozije.
5/1/9 PREDNAPREGNUTI ili PREDNAPETI
BETON
Poboljšani AB puno veće čvrstoće a koji se proizvodi strojnom
razvlačenjem armature u oplati prije betoniranja i njezinim
otpuštanjem nakon stvrdnjavanja betona . Razvlačenje šipki moţe se PREDNAPREGNU
vršiti i nakon betoniranja. Za njega se koristi specijalna armatura od TI BETON!
visokovrijednog čelika , manjih profila zbog puno veće vlačne
čvrstoće. Koristi se uglavnom za proizvodnju montaţnih
elemenata(prefabrikata). Prednaprezanjem se postiţe smanjenje
njihovih dimenzija.

usukana armatura za
prednapregnuti beton
- „sajle“
5/1/10 TEŠKI BETON:
Osim običnog betona mase 2,5 t/m3 postoje laki (300kg – 1,9 t/m3) i TEŠKI BETON!
teški betoni ( 3–5 t/ m3 ).
Kao agregat koriste drobljenu posebno tešku stijenu – barit / teţac a
koriste se kad ţelimo da beton bude nepropustan za ro”ntgensko,
radioaktina i ostala štetna zračenja.
5/1/11 LAKI BETONI
Običan i armirani beton su jako loši toplinski izolatori pa se
proizvode i LAKI BETONI koji su nešto manje čvrstoće ali su LAKI BETONI!
bolji toplinski izolatori . Umjesto šljunka upotrebljavaju druge
materijale : - drobljenu opeku
- drobljeni lagani i šupljikavi kamen (plovučac)
- drveno iverje (DRVOLIT/HERAKLIT beton)
- zrnca stiropora
- keramzit/ ekspandiranu glinu
- kremeni pijesak, a uz njega dodaju cementu vapno i YTONG - LAKI
aluminijev prah koje izaziva plinove i napuhavanje betona koji BETON!
postane lagan i šupljikav – YTONG.

KERAMZIT-EKSP.
GLINA DRVENO IVERJE PLOVUĈAC

6
 KERAMZIT
DRVOLIT BETON
BETON-LJUBIĈASTO YTONG BETON VRSTE
CRVEN
ARMATURE
5/1/12 VRSTE ARMATURE PREMA NOSIVOSTI:
a) GLAVNA ARMATURA – deblje šipke čija uloga u elementu je
PREMA
preuzimanje glavnih vlačnih sila . Najčešće je rebrasta. NOSIVOSTI!
b) RAZDJELNA ARMATURA – tanje šipke koje obavijaju šipke
glavne armature i tako osiguravaju
njezin ispravan poloţaj i nepomičnost u
armaturnom košu. U novije vrijeme
raspoređuju se tako da malo sudjeluju u
preuzimanju opterećenja. Ovisno o
elementu mogu biti ravne ili savinute.
Kod stropnih ploča su ravne i najčešće
zavarene na šipke glavne armature a kod
stupova su savinute u oblik stupa i zovu se vilice/spone, spirale,
čelični prstenovi. Najčešće su od običnog glatkog čelika.
c) MONTAŢNA ILI KONSTRUKTIVNA ARMATURA – ne
obavija šipke glavne armature ali se postavlja na takva mjesta gdje
je potrebna za lakše formiranje armaturnog koša. Po profilu je
poput razdjelne armature.
PALJENA ŢICA – sluţi za unakrsno 1-struko ili 2-struko međusobno
povezivanje (osim njome povezivanje se vrši i zavarivanjem) šipki
armature.
ARMATURA STUPA
ARMATURA GREDE:

PRIMJERI:

TLOCRT RAZVEDENOG STUPA:

7
PITANJA NA KOJA TREBA ZNATI ODGOVORITI:
1. Od ĉega se izraĊuje obiĉan beton?
2. Ĉamu u betonu sluţi ispuna i kako se još zove?
3. Koja je ispuna za obiĉan beton?
4. Što je to frakcija ili izdvojak ispune za beton?
5. Što je to granulometrijski sastav ispune i kakav je
najbolji?
6. Nabroji dodatke betonu i kako se još zovu?
7. Za svaku vrstu dodataka betonu navedi svrhu! BETON - PITANJA
8. Skiciraj i objasni slijedeće vrste ĉvrstoće materijala: NA KOJA TREBA
tlaĉna, vlaĉna, na savijanje i na izvijanje! ZNATI
ODGOVORITI!
9. Na koju vrstu ĉvrstoće se misli kad se ispituje razred
ĉvrstoće betona?
10. Zašto se razred ĉvrstoće ispituje nakon 28 dana i na
ĉemu?
11. Objasni oznaku bilo kojeg razreda ĉvrstoće - na što se
odnosi koji broj!
12. S kojim materijalom kombiniramo obiĉan beton i koja
mu je oznaka?
13. Koju ulogu u AB ima ĉeliĉna armatura!
14. Nabroji i prepoznaj najĉešće upotrebljavane vrste
armature prema izgledu!
15. Ĉemu sluţe podmetaĉi za armaturu?
16. Kakav je to prednapregnuti (prednapeti) beton, kako se
proizvodi, koja mu je svrha i upotreba?
17. Od ĉega se izraĊuje i za što se koristi teški beton?
18. Koje ispune koristimo za proizvodnju lakih betona!
19. Usporedi toplinsku izolaciju obiĉnog i lakog betona!
20. Što znaš reći o Ytong lakom betonu?
21. Objasni ulogu u AB elementu: glavne, razdjelne i
montaţne (konstruktivne) armature!
22. U kojem obliku sve moţe biti razdjelna armatura kod
AB stupova i greda?
23. Ĉime povezujemo šipke armature meĊusobno a kako se
to radi kod mreţaste armature?
24. Kakva armatura se koristi za prednapregnuti beton ?
od ĉega i u kojem obliku?

8
5/2 OSNOVE ARMIRAĈKIH RADOVA UVOD!
5/2/1 ARMIRAĈKI PRIBOR, ALAT,
STROJEVI
U novije vrijeme sva veća građevna poduzeća imaju
CENTRALNO SAVIJALIŠTE ZA ARMATURU. Iz njega se
pripremljena armatura šalje na gradilište. Ako je ona već povezana i
sloţena za svaki element – tzv ARMATURNI KOŠ s njom na
gradilištu nema mnogo posla – mora se samo paţljivo postaviti u
oplatu (prema planu armature) i paziti da se prilikom betoniranja ne
pomakne sa svog predviđenog mjesta. To ubrzava i pojeftinjuje
izradu i kvalitetu armature te smanjuje potreban broj kvalificiranih
radnika.
Ako armaturu ne dobivamo pripremljenu iz centralnog
savijališta moramo na gradilištu predvidjeti POSEBNO MJESTO ZA
PRIPREMU ARMATURE koje mora biti organizirano što sličnije
centralnom savijalištu.
Za svaku vrstu i kvalitetu armature treba imati strogo
odvojena savijališta jer tako neće doći do zabune i zamjene različitih
kvaliteta armature i nećemo ih ugraditi na pogrešno mjesto.
Armatura na gradilište dolazi u obliku:
- snopova ravnih šipki
- petlji
- kolutova
PETLJE

SNOPOVI

ARMATURNI KOŠ KOLUTOVI

9
 5/2/2 PRIKAZ RUĈNOG ARMIRAĈKOG
ALATA
„macola“ – bat za
razbijanje betona čekić ključ
(3-8kg)

ARMIRAĈKI
RUĈNI ALAT!
ţičana četka za
dlijeto kliješta i škare
čišćenje rđe

5/2/3 POSTUPAK RADA S

ARMATUROM:
Armaturu u kolutovima i petljama treba ISPRAVITI tj IZRAVNATI
A)ALAT, PRIBOR I STROJEVI ZA RAVNANJE
ARMATURE:
Armaturu u kolutovima i petljama ravnamo:
RUĈNO – čekićem na nakovnju (kod vrlo velikih profila uz
prethodno zagrijavanje)
- izvlačenjem pomoću vitla /kolotura (improvizira se
sidro/kuka na kraju šipke a drugi kraj se pričvrsti na vitlo pa se
ručnim okretanjem vitla šipka nateţe i tako ispravlja.

RAVNANJE
STROJNO – armaturu je ipak ARMATURE!
najbolje ravnati strojem za
ravnanje armature.

B) ALAT I PRIBOR ZA
ĈIŠĆENJE ARMATURE:
Izravnatu armaturu, u slučaju da je jako ĈIŠĆENJE
korodirala (zahrđavila) ,čistimo od rđe ARMATURE!
čeličnim četkama te krpama od ostalih
nečistoča, boja, ulja, blata ..

10
C) ALAT, PRIBOR I STROJEVI ZA REZANJE
ARMATURE:
Ravnu i čistu armaturu mjerimo metrom i reţemo na potrebne duţine
određene planom armature.
a) škare za rezanje armature – sluţe za ručno rezanje pomoću
poluge preko koje se sila prenosi na mehanizam s noţevima od
specijalno tvrdog čelika od kojih je jedan pokretan a drugi fiksni
(nepokretan). Za razne profile i čvrstoće čelika upotrebljavaju se
različite škare (u oznaci škara prvi broj se odnosi na godinu primjene
tog modela a drugi na max krupnoću profila čelične armature koja se
njima moţe odrezati). Na izbor škara utječe i čvrstoča čelika – što je
veća to se smanjuje veličina profila za pojedine škare.
PRIMJERI KLIJEŠTA ZA REZANJE ARMATURE: REZANJE
ARMATURE!

ŠKARE ZA
REZANJE - RUĈNO!
ARMATURE:

b) stroj za rezanje armature

- STROJNO!

D) ALAT, PRIBOR I STROJEVI ZA SAVIJANJE

ARMATURE:
Armaturu, nakon rezanja, savijamo – prema planu armature
Savijanje se moţe vršiti :

SAVIJANJE
ARMATURE!

11
a) ručno na armiračkim stolovima
(visine 90cm) za savijanje pomoću ključeva i
trnova
b) strojem za savijanje armature
Pokretan je elektromotorom a često je
kombiniran sa strojem za rezanje armature.

STROJ ZA
SAVIJANJE
ARMATURE

E) ALAT, PRIBOR I STROJEVI ZA VEZANJE

ARMATURE:
Savijene šipke istog oblika i pozicije veţu se ţicom u snopove i
označavaju.Vezanje armature vrši se paljenom čeličnom ţicom koja je
lako savitljiva. Kao ručni alat koristimo: VEZANJE
b) automatska sprava za ARMATURE U
a) Armiračka kliješta
vezanje ARMATURNI
KOŠ!

Sila kojom radnik povlači spravu izaziva okretanje osovine s

kukicom koja je provučena kroz kruţne čvorove na krajevima ţice
za vezanje.Okretanje osovine izaziva napinjanje ţice posebno
pripremljene za ovu spravu.
Ukoliko savijena armatura dugo
leţi neugrađena počet će
korodirati a moţe se opet i
zaprljati. U tom slučaju moramo
ju još 1 put očistiti.

Krajnji rezultat: GOTOV

ARMATURNI KOŠ!

12
PITANJA NA KOJA TREBA ZNATI
ODGOVORITI:
1. Nabroji vrste armature koja se najčešće koristi u
našoj zemlji!
2.U kakvom obliku je armatura uskladištena?
3. Koji je prvi postupak kod rada s armaturom u obliku OSNOVE
ARMIRAĈKIH
kolutova ili snopova?
RADOVA –
4. Ĉime se vrši ravnanje armature – ručno i strojno?
PITANJA NA
5. Ĉime se vrši čišćenje armature od nečistoća i
KOJA TREBA
korozije? ZNATI
6. Ĉime se vrši rezanje armature – ručno i strojno? ODGOVORITI!
7. Ĉime se vrši savijanje armature – ručno i strojno?
8. Ĉime se vrši povezivanje armature – alat i materijal?
9. Kako se zove gotov proizvod armirača?

13
5/3 TEMELJI
5/3/1 UVOD – ULOGA I VRSTE TEMELJA
DEFINICIJA: Temelji su najniţi nosivi dijelovi građevine,koji se
nalaze u zemljištu pa povezuju građevinu s njim,te preuzimaju na
sebe opterećenje cijele građevine i prenose ga, zajedno sa svojom
DEFINICIJA
vlastitom teţinom, na temeljno tlo.
TEMELJA I
TEMELJNO ( NOSIVO ) TLO:
To je svako tlo koje se od opterećenja “ ne sljegava “ tj čije
TEMELJNOG
sljegavanje pod pritiskom 1,5 – 3 kg/cm2 iznosi najviše 3 – 4cm. TLA!
Kod objekata velike površine a različite katnosti ( i mase ) pojedinih
dijelova – zbog različitog sljegavanja moţe doći do pucanja, pa se na
tim mjestima izvode razmaci ( tzv dilatacijske reške ili spojnice )
širine 2 – 3cm i to po cijeloj visini objekta.
VRSTE TEMELJA : a) plitki temelji
b) duboki temelji
A) PLITKI (OBIĈNI) TEMELJI
– temelji zgrada bez podruma dubine do 2m
- temelji ispod podruma zgrada dubine 50 do 60cm PODJELA
Tu spadaju : TEMELJA
a) TRAKASTI ( POJASNI ) TEMELJI-ispod nosivih zidova PREMA DUBINI!
b) TEMELJI SAMCI ( SOLITERI) – ispod stupova, nisu povezani-
stoje sami (solo )
c) REŠETKASTI TEMELJI ( ROŠTILJI ) – temelji samci povezani
međusobno temeljnim gredama( na slabije nosivim zemljištima)
d) AB TEMELJNE PLOĈE – ploče od AB ispod cijele građevine ( kod
visokih građevina malih tlocrtnih dimenzija)

PLITKI
TEMELJI!
AB TEMELJNE
TRAKASTI SAMCI ROŠTILJI PLOĈE

B) DUBOKI TEMELJI –temelji građevina u vodi i na zemljištu s

velikom dubinom nosivog tla. Tu spadaju:
a) TEMELJI PILOTI ( ŠIPOVI) – temelji u obliku dubokih stupova,
za močvarna zemljišta
b) TEMELJI BUNARI – temelji u obliku dubokih bunara ispunjenih
betonom ili šljunkom, za suha i rastresita zemljišta (pijesak).

DUBOKI
TEMELJI!

PILOTI BUNARI
14
NAZIVI DIJELOVA TEMELJA :
TEMELJNA STOPA – dio temelja koji se nalazi
u zemlji DIJELOVI
DNO TEMELJA –površina kojom temelj stoji TEMELJA!
na zemljištu- što je veća to je temelj stabilniji
jer se opterećenje prenosi na veću površinu
PODNOŢNI ZID( PODNOŢJE ili SOKL )-dio
temelja iznad tla a do visine poda prizemlja
MATERIJALI ZA TEMELJE:
Nekad su se temelji izrađivali od lomljenog kamena ( zidanog
MATERIJALI ZA
vapnenim mortom ili kao suhozid – bez morta ) ili od opeke (najbolje
klinker opeke - prepeke ).
TEMELJE!
Danas se temelji izrađuju od obiĉnog ili armiranog betona .
5/3 /2 DUBINA TEMELJNIH STOPA NA RAZNIM
TERENIMA
MINIMALNE DUBINE TEMELJA NA RAZNIM TERENIMA S
OBZIROM NA ZONU SMRZAVANJA:
Zona smrzavanja – dubina površinskog sloja zemlje koji se u zimi
smrzava.
a) NA STIJENI – dubina temelja je minimalna DUBINA
b) NA ŠLJUNKOVITOM TLU -dubina temelja je min 50cm,voda TEMELJA!
prolazi kroz procjedno tlo i nema opasnosti od smrzavanja
c) NA DOBRO NOSIVOM TLU OSTALIH VRSTA-dubina temelja je
min 80 – 100cm. Dno temeljne stope mora biti izvan zone smrzavanja
jer nakon otapanja leda nastaju šuplina među česticama zemlje koje
mogu prouzročiti poniranje objekta.
DUBINA NOVIH TEMELJI UZ POSTOJEĆI OBJEKAT:
Ukoliko građevinu ţelimo sagraditi tik uz postojeću
(interpolacija/umetanje između 2 građevine, dvojni objekti, stambeni
nizovi) temelji obje građevine moraju biti iste dubine.

U praksi se mogu dogoditi slijedeće situacije:

a) ukoliko su temelji postojećeg objekta dublji od projektiranih
temelja novog objekta, s temeljima novog objekta treba ići do dubine
postojećih temelja.

15
 b) ukoliko su temelji postojećeg objekta iznad temelja novog
objekta, u svrhu postizanje jednake dubine, temelje postojećeg objekta
treba spustiti do dubine novih. To se izvodi podbetoniranjem ili
podzidavanjem postojećih temelja ali obavezno postepeno i u fazama
da ne dođe do pucanja i rušenja objekta.
5/3/3 TEMELJI NA KOSOM ZEMLJIŠTU:
Pravilo je da se na kosom terenu objekat smještava tako da mu je na
kosini smještena kraća strana a dulja strana na horizontali ili blaţem
nagibu. Temelji se na kosini izvode stepenasti s horizontalnim dnom a
visinska razlika pojedinih stepenica mora biti 30 – 60cm. Najmanja
dubina temelja na svakom mjestu mora biti 80 – 100cm (zona
smrzavanja ). znimka je kod širokih temelja ( širi od 60cm ) na
kamenitom tlu da se temelji i u poprečnom presjeku izvode TEMELJI NA
stepenasto. KOSOM
ZEMLJIŠTU!

5/3/4 IZVEDBA TEMELJA OD NABIJENOG

BETONA
Način izvedbe ( upotreba oplate ) ovisi o kategoriji zemljišta:
- ukoliko se temelji izvode u zemljišti I i II kategorije bočne strane
iskopa se izvode kose ili stepenaste a cijeli temelj se izvodi u
oplati
- ukoliko se temelji izvode u zemljišti III - VII kategorije dio temelja koji
se nalazi u zemlji betonira se direktno u toĉno iskopane i oĉišćene
temeljne jame a oplata se koristi samo za dio temelja koji viri iz
zemlje
A) BETONIRANJE TEMELJA U ZEMLJI
Za betoniranje betonskih temelja najbolje je upotrijebiti beton s
najmanjom količinom vode (takav da se stiskanjem moţe oblikovati
u grudu). U praksi se betoniranje često vrši betonom iz kamiona
mIješalica -betonom s većom količinom vode ali veća količina vode od
one potrebne za vezanje oslabljuje čvrstoću betona.
Pripremljena mješavina se ubacuje
(tačkama, japanerima, ţlijebovima ili
transportnim trakama miksera ) u precizno
BETONIRANJE
iskopane i očišćene temeljne jame i
rasprostire u slojeve debljine 20 –
OBIĈNIH
25cm.Svaki sloj se mora dobro nabiti BETONSKIH
ručnim ili strojnim nabijačima TEMELJA!
(vibratorima).Svrha nabijanja je da svako
zrno agregata sjedne na svoje mjesto kako
bi se maksimalno ispunile šupljine među
zrncima i spriječio nastanak šupljina tzv
šupljih gnijezda.

Beton se nekad izrađivao ručno na licu mjesta (zastarjelo) a danas se

izrađuje strojno – miješalicama ili se naručuje gotov beton određenog
16
razreda čvrstoće iz tvornica betona – betonara koji se do gradilišta
transportira kamionima miješalicama ( mikseri ).
Nabijanje se vrši tako dugo dok se na površini ne pojavi
voda.Pri tom treba paziti da se u beton ne urušava zemlja, da na
njegovu površinu ne pada smeće jer to jako smanjuje čvrstoću betona.
Ukoliko kroz temelj prolaze cijevi ( temeljna kanalizacija,
vodovod ) ili trebaju biti izvedeni ţlijebovi treba ih izvesti odmah
jer je naknadno probijanje i izbijanje jako teško.
Kod završavanja svake etape
betoniranja treba nedovršene slojeve na
kraju nabiti pod koso ( pod kutem 45o) a
kod nastavka betoniranja prekinute
površine smočiti vodom i započeti ZAVRŠETAK
betoniranje betonom finije mješavine ( BETONIRANJA
sitniji agregat ) u tanjem sloju i dalje
normalno nastaviti betoniranje.

RUĈNI NABIJAĈi ZA
BETON
PER VIBRATOR VIBRO PLOĈA VIBRACIJSKI STOL

NABIJAĈI I
VIBRATORI ZA
BETON!
STROJNI NABIJAĈI ( VIBRATORI ):
Kvalitetnije je i puno lakše od ručnog nabijanja. Ovisno o vrsti
elementa koristimo razne vrste vibratora:
a) PERVIBRATORI - najčešće upotrebljavani vibratori. Rade tako da
se “igla” uvlaći u svjeţi beton.
b)OPLATNI VIBRATORI - ne uvlačimo ih u beton nego se
pričvršćuju izvana na oplatu pa vibriranjem oplate vibriraju
beton.Vibracije se tako prenose samo na sloj betona uz oplatu –
pogodni su samo za tanke elemente.
c) VIBRO PLOĈE - za nabijanje velikih površina a malih debljina
svjeţeg betona (s malo vode). Ploču postavljamo na površinu nasutog
betona pa ga treperenjem ploče vibriramo.
d) VIBRACIJSKI STOLOVI - koriste se u tvorniĉkoj proizvodnji
montaţnih elemenata .Na ploĉu stola se priĉvrsti kalup s betonom i stol
uključi na vibriranje.
e) STROJ ZA CENTRIFUGIRANJE BETONA - za montažne elemente.
Beton se stavlja u kalupe koji se zatim brzo rotiraju. Najpogodnije za cijevi
i stupove.
5/3/5 BETONIRANJE TEMELJA U OPLATI
PRIĈVRSNICE ZA PRIĈVRŠĆIVANJE I UKRUTU OPLATE-„ŢABICE“

17
 BETONIRANJE
TEMELJA U
OPLATI!
Oplatu koristimo za cijelu visinu temelja u zemljištima I i II kat a u
zemljištima III – VII kat samo za dio temelja iznad zemlje.
Za temelje se najčešće koriste tzv niske 2-strane oplate
sastavljene od unaprijed pripremljenih stranica.
Stranice se izrađuju od 2 ili više dasaka međusobno povezanih
prečkama od letvica (48x24 ili 48x28) na razmacima od 50-60 cm ili od
platica (48 mm) bez povezivanja.
Gotove stranice ili platice oplate postavljaju se po rubovima
budućih temelja točnim fiksiranjem (učvršćivanjem) njihovih krajeva uz
kontrolu viskom s konstrukcije nanosne skele.
Stranice se fiksiraju za zemlju zabijanjem kolčićima na
razmacima 80-100cm ( za platice 150cm). Kolčići su na svojem gornjem
kraju viši od stranice i po 2 nasuprotna se međusobno povezuju
letvicom pribijenom na njihovo tjeme .
Osim letvicom kolčići se mogu povezati i 2-strukom ţicom koja
se u sredini usuče čavlom. Danas se uglavnom koristi pričvršćivanje
čeličnom šipkom koja se na krajevima pritegne specijalnim
pričvrsnicama tzv “ţabicama”.
Da se sa usukivanjem ili pritezanjem ne bi pretjeralo treba
stranice oplate međusobno razuprijeti letvom skrojenom točno prema
širini temelja.
Stranice oplate moraju se povezati i na uglovima.

18
Oplata mora biti: točnih dimenzija, čvrsta, nepomična, lako
rastavljiva a prije betoniranja treba ju dobro namočiti vodom -kako
ne bi upijala vodu iz svjeţeg betona i kako bismo spriječili povezivanje
betona s oplatom i njegovo oštečivanje prilikom njezine demontaţe .
Princip betoniranja je potpuno isti kao i u zemlji .
5/3/6 OBLICI TEMELJNIH STOPA TRAKASTIH UĈVRŠĆIVANJE
OPLATE!
TEMELJA OD NABIJENOG BETONA:

PRAVOKUTNI STEPENIĈASTI TRAPEZNI

Prilikom predaje opterećenja temeljnom tlu poţeljno je da se to odvija
preko što veće površine dna temelja, što osigurava veću stabilnost
objekta(slično je kad čovjek stoji na skijama ili krpljama).
S obzirom na oblik razlikujemo 3 vrste temeljnih stopa:
a) STOPE PRAVOKUTNOG PRESJEKA –najčešće se koriste, za 10-
20cm su šire od zida sa svake strane
b) STOPE TRAPEZNOG PRESJEKA
-koriste se kad širina temeljnih stopa mora biti za više od 15cm veća
od zida.Donji dio stope izvodi se pravokutan (u samom iskopu) u visini
20-30cm, a gornji dio se nabija skošeno pod kutem od najviše 45o.
c) STOPE STEPENASTOG PRESJEKA
-za njih vrijedi isto što i za stope trapeznog presjeka samo što treba OBLICI
paziti da širina pojedine stepenice ne prelazi 15cm. PRESJEKA
5/3/7 TEMELJI OD ARMIRANOG BETONA TEMELJA!
U slučaju kad temelj mora preuzimati vrlo velika opterećenja morao bi
imati veliki volumen zbog čega se tada upotrebljavaju temelji od
armiranog betona, koji su male visine i volumena ali veće površine.
Svrha čelične armature je preuzimanje sila vlaka pa se stavlja na
mjesta opterećena na vlak a ovisno o vrsti temelja i opterećenju .

19
 AB TEMELJI!

PRIMJER ARMATURE AB TEMELJA SAMCA:

5/3/8 MONTAŢNI TEMELJI

PRIMJERI MONTAŢNIH TEMELJA:

20
 Kod montaţne izgradnje objekata temelji se najčešće izrađuju na
tradicionalan način – betoniranjem na gradilištu ali mogu se koristiti i
montaţni. MONTAŢNI
Na slici je primjer sandučastog montaţnog temelja , TEMELJI!
proizvedenog u tvornici, dizalicom se diţe i spušta u unaprijed
pripremljene temeljne jame, namještaju i učvršćuju zemljanim nasipom
oko stijenki temelja.
U šupljinu se u njih dizalicom polaţe montaţni stup, postavlja u
vertikalan poloţaj, privremeno učvršćuje drvenim klinovima i praznina
oko stupa zapuni betonom (uz eventualno umetanje čeličnih prstenova).
Ĉim se beton dovoljno ukruti odstranjuju se drveni klinovi.

PITANJA NA KOJA TREBA ZNATI ODGOVORITI:

1. 1. Što su i čemu sluţe temelji?
2. Kakvo je to temeljno tlo?
3. Nabroji plitke i duboke temelje!
TEMELJI -
4. Ispod kojih vertikalnih nosivih elemenata se postavljaju PITANJA NA
trakasti a ispod kojih temelji samci? KOJA TREBA
ZNATI
5. Ako temelje izvodimo u zemlji I i II kategorije, koji njihov
ODGOVORITI!
dio se izvodi u oplati?
6. Ako temelje izvodimo u zemlji III - VII kategorije, koji njihov
dio se izvodi u oplati?
7. Kakav beton , s obzirom na količinu vode, je najbolji za
temelje od običnog betona i zašto?
8. Ĉime i zašto beton prilikom betoniranja treba nabijati?
9. Nabroji i objasni vrste vibratora za beton!
10. Objasni izradu, postavu i način učvršćivanja oplate za
betoniranje temelja!
11. Kada se temelj mora armirati?
12. Objasni montaţne temelje samce!

21
5/4 TEMELJNA KANALIZACIJA
5/4/1 SVRHA I PODJELA KANALIZACIJE

SVRHA KANALIZACIJE: Kanalizacija je sistem cijevi a zadatak joj je SVRHA

da OTPADNU VODU što brţe i na higijenski način izvede iz objekta
KANALIZACIJE!
u septičku jamu taloţnicu ili gradsku kanalizaciju.
VRSTE OTPADNIH VODA:
A) SANITARNA/FEKALNA- otpadna voda od sanitarnih
elemenata (WC školjke, umivaonika, kade …) i kuhinje
(sudoper, perilica posuđa). Jako je zagađena i prije puštanja u VRSTE I
prirodu treba se pročistiti. ZBRINJAVANJE
B) OBORINSKA – otpadna voda od oborina (kiša, snijeg …). OTPADNIH
Odvodi se s krova građevine. Malo je zagađena (kisele kiše).
VODA!
ODVODNJA OTPADNIH VODA:
Sanitarna i oborinska voda, zbog različitog stupnja zagađenja ne
smiju se miješati. Sanitarna ide u sistem pročišćavanja (pročistač ili
septička jama) dok se oborinska pušta u potok, rijeku i sl.
5/4/2 SHEMA KUĆNE KANALIZACIJSKE MREŢE

SHEMA KUĆNE
KANALIZACIJSKE
MREŢE!

KM – KUĆNA KANALIZACIJASKA MREŢA

DM – DVORIŠNA KANALIZACIJSKA MREŢA
PK – PRIKLJUĈNI KANAL
UK – ULIĈNI KANAL

22
PRESJEK - SHEMA KUĆNE KANALIZACIJE
1 – PRIKLJUĆAK NA ULIĈNI
KANAL ILI SEPTIĈKU JAMU
2 – SUSTAV ZA ODVODNJU
OBORINSKE VODE
3,4,5 – GRANE I OGRANCI U
PODU PROSTORIJE
6 – GLAVNA KANALIZACIJSKA
VERTIKALA
7 – HORIZONTALNA TEMELJNA
KANALIZACIJA
8 – ODZRAĈNI KANALIZACIJSKI
VOD

5/4/3 HORIZONTALNA / TEMELJNA KANALIZACIJA

HORIZONTALNA / TEMELJNA KANALIZACIJA je dio sistema
kanalizacije – to je „horizontalna „ – zapravo lagano ukošena cijev
koja preuzima svu otpadnu vodu iz glavne vertikale i kroz
podrumski zid ili kroz temelj izlazi iz građevine i odvodi ju u HORIZONTALNA
dvorišni kanalizacijski kanal. / TEMELJNA
TLOCRT OKOMITOG (POD KUTEM PRESJEK OKOMITOG (POD KUTEM
KANALIZACIJA!
90o)PROLAZA KROZ BETONSKI ZID: 90o)PROLAZA KROZ BETONSKI ZID:

PRODOR
c – cijev temeljne kanalizacije- gb – gumeno brtvilo TEMELJNE
plastična KANALIZACIJE
čc – čelična cijev (prsten) KROZ ZID ILI
Najbolji prolaz cijevi temeljne kanalizacije je pod kutom 90o na zid. TEMELJ!
Kosi prodori se izbjegavaju jer se kod njih iznad mjesta prodora mora
izvesti AB nadvoj.
U oba slučaja prodor se izvodi na slijedeći način: Kako bi se cijev
zaštitila od loma uslijed slijeganja građevine, otvor u zidu mora biti
nešto veći od promjera cijevi. Kroz otvor se provuče komad čelićne
cijevi. Budući da je s vanjske strane zid obavezno hidroizoliran – da
se ne bi prekinula HI oko kanalizacijske cijevi se postavlja gumeno
prstenasto brtvilo.
Ukoliko kod betoniranja temelja nećemo odmah ugraditi cijev
temeljne kanalizacije da ne bi kasnije trebali probijati otvor na to se
mjesto (čitajući iz projekta instalacija) postavlja komad drveta,
staklena boca, vrećica s pijeskom i sl. što se kasnije moţe lakše izbiti!

23
 PRIMJERI
PROLASKA CIJEVI
KROZ TEMELJNU
STOPU:

5/4/4 DVORIŠNI KANALIZACIJSKI KANAL

Temeljne i dvorišne kanalizacijske cijevi polaţu se u prethodno
iskopane rovove/kanale (uske iskope).
Dno kanala izvodi se na dubini od :
- 50cm za temeljnu kanalizaciju (unutar građevine)
- 100cm za dvorišnu kanalizaciju (zbog smrzavanja)
OBILJEŢAVANJE KANALA:

Os kanala označi se prvo

po duţini – zabijanjem
kolčića iz čijeg središta
viri čavlić!

Iznad kolčića se postavlja

konstrukcija nanosne
skele na čijoj dasci je OBILJEŢAVANJE
čavlićem (o) označena os KANALA!
a s 2 vanjska širina kanala
(šr).
Između čavlića se
razapne ţica i poloţaj
čavlića spušta na zemlju
pomoću viska nakon čega
se na zemlji obiljeţi
pijukom ili štihačom.
Eventualna trava (tr) i
humus HM) skidaju se i
slaţu s jedne strane rova a ISKOP KANALA!
iskopana zemlja (z) na
drugu stranu i to
odmaknuti za 60cm od
ruba rova (zbog
urušavanja). Po završetku
polaganja cijevi isto se
vraća u rov!
Iskop kanala u zgradi vrši se ručno a van nje rovokopačem.
Iskop počinjemo na nizvodnom kraju kako bi se eventualna voda s dna
kanala slijevala prirodnim padom i ne bi ometala kopanje!
Minimalna širina kanala iznosi:
- 70cm u dvorištu
- 80cm u uličnom kanalu

24
 ZAŠTITA NA RADU :
Kod obezbjeđenja rova u zemlji
III – VII kat kopaju se vertikalno
– zbog lakšeg razupiranja. Do
dubine od 2m razupiru se
fosnama s po 1 razuporom
između njih. Kod većih dubina
na po 2 fosne umeće se
vertikalni podmetači a između ZAŠTITA
njih razupore. Najniţa razupora KANALA OD
se postavlja na dubini koja ne URUŠAVANJA!
smeta polaganju cijevi.
Iskopana zemlja izbacuje se na
improvizirane platforme (ravne
površine) preko razupora na
svakih 1,75 – 2m visine.
Ukoliko se u kanalu pojavi voda
mora se ispumpati. Jama za
crpku mora biti dublja od dna
kanala za min 80cm.
POLAGANJE CIJEVI NA DNO
KANALA: ODREĐIVANJE PADA CIJEVI:
POLAGANJE
CIJEVI!

Dno kanala treba prekriti

pijeskom i to 5cm na zemlji a
10cm na stijeni. Bočno od cijevi
zatrpava se pijeskom uz
polijevanje vodom da se slegne.
ZATRPAVANJE
Postavljene cijevi se zatrpavaju
pijeskom još 10cm iznad vrha KANALA!
cijevi uz vlaţenje vodom, bez
nabijanja. Pijesak štiti cijevi od
oštećenje pri zatrpavanju i za
ravnomjerno prenošenje
opterećenja.
Zatrpavanje rova počinje s do
50cm čiste sitne zemlje uz
paţljivo ručno nabijanje uz
stalno dodavanje zemlje u
slojevima 20cm i nabijanje do
vrha.

25
5/4/5 KONTROLNA/REVIZIJSKA OKNA
Sluţe za kontrolu, čišćenje i ispiranje kanalizacijskih cijevi a KONTROLNA/
postavljaju se na: REVIZIJSKA
- dugačkima ravnim potezima ovisno o promjeru (Ø) cijevi i to na OKNA!
svakih 20m (Ø100mm), 30m (Ø125), 40m (Ø150), 50m (Ø200)
- ako je građevina na ulici kod izlaska temeljne kanalizacije iz
građevine
- u podrumu građevine
- na svim promjenama pravca cijevi dvorišne kanalizacije kod kutova SVRHA!
oštrijih od 45o
- na mjestima spajanja 2 ili više kanala

MJESTA
POSTAVE!

- na promjenama Ø cijevi
- na promjenama nagiba kanala VRSTE!
- za ubacivanje snijega
VRSTE REVIZIJSKIH OKANA:
a) CIJEVNA – na

- CIJEVNA!

26
 spojevima cijevi
postavlja se posebna –
revizijska cijev.

REVIZIJSKE CIJEVI – to su
posebni (fazonski) komadi
cijevi s otvorom i poklopcem
na gornjoj strani cijevi

27
 presjek b) S KINETOM
tlocrt
Kineta je polukruţni kanal na - S KINETOM!
betonskom dnu okna a koji
odvodi otpadnu vodu na
otvoreni način.

K. cijevi se prekidaju kad

dođu do okna.
Dno kna se izvodi u padu
prema kineti.

PRIMJERI GOTOVIH – MONTAŢNIH REVIZIJSKIH OKANA:

PLASTIĈNA:

- MONTAŢNA!

BETONSKA:

28
PITANJA NA KOJA TREBA ZNATI ODGOVORITI:
1.Ĉemu sluţi kanalizacija?

2. Nabroji i objasni vrste otpadnih voda!

3. Koji dio kanalizacijske mreţe zovemo temeljna kanalizacija'

4. Kako je najispravnije izvesti prolaz temeljne kanalizacije kroz zid – van iz graĊevine?

5. Koja je min dubina dvorišnog kanalizacijskog kanala i zašto?

6.Što stavljamo na dno kanala ispod kanalizacijskih cijevi ia što boĉno i 10cm iznad njih i da li to
smijemo nabijati ili nešto drugo?

7.Ĉime zatrpavamo ostatak kanala – do vrha?

8. Kako osiguravamo kanale od urušavanja?

9. Kako odreĊujemo i provjeravamo pad kanalizacijskih cijevi u kanalu (2 naĉina)?

10.Ĉemu sluţe i kud se postavljaju revizijska okna?

11. Kakve su to revizijske cijevi?

12. Skiciraj i objasni cijevno revizijsko okno!

13. Što je to kineta?

14. Skiciraj i objasni revizijsko okno s kinetom!

29
5/5 DRENAŢA
Zemljišta koja sadrţe velike količine vode treba prije izvođenja
poljoprivrednih radova, gradnje stambenih ili sportskih objekata i puteva DEFINICIJA I
isušiti. SVRHA
DRENAŢA je sustav kanala za odvodnju visokog nivoa podzemne DRENAŢE!
vode štetne za objekat ili velikih količina oborinskih voda.
U visokogradnji odvode podzemnu vodu oko objekta a u
niskogradnji s cijelih površina zemljišta (poljoprivredna zemljišta).
PODZEMNA VODA je voda koja se nalazi na nekom nepropusnom
sloju ispod Zemljine površine. Razina joj varira ovisno o godišnjem
dobu tj. padalinama – visoka je u mjesecima jakih kiša i otapanja snijega.
PRIKAZ RAZNH PRINCIPA DRENAŢE GRAĐEVINE OVISNO O
TERENU:
- DRENAŢA OBJEKTA NA RAVNOM
TERENU
- OBUHVAĆA CIJELI OBJEKAT
POSTAVA
DRENAŢNIH
- DRENAŢA OBJEKTA NA KOSOM
TERENU KANALA!

- VRŠI SE SAMO S VIŠE STRANE - DRENAŢA ISPOD OBJEKTA

- KANALI SE IZVODE 30-50cm ISPOD
PODRUMA OBJEKTA

PRESJEK DRENAŢNOG KANALA OBJEKTA NA KOSOM TERENU

PRESJEK KROZ
DRENAŢNI
KANAL NA
KOSOM
TERENU!

30
 PRIMJER!

PRIMJER DRENAŢE CESTE U PRESJEKU:

DRENAŢNI KANALI – su kanali za odvodnju podzemne vode.
Nakon betoniranja temelja oko njih se izvedu kanali s padom 2-4
% od mjesta najjačeg pritjecanja vode prema niţoj strani a s nje se odvodi
u prirodnu odvodnju ili sistem kanalizacije.
Dno kanala se ispunjava slojem vodonepropusne gline u koju se DRENAŢNI
do polovice visine polaţu drenaţne cijevi. Svrha gline je da sprijeći KANAL!
protjecanje vode i njezino usmjeravanje u drenaţne cijevi.Umjesto gline u
novije vrijeme se koristi beton. Polaganje drenaţnih cijevi obavlja se
strojno ili ručno, što zavisi od površine koja se drenira. U poljoprivredi,
gdje su velike površine, vrši se strojno polaganje, jer je kvalitetnije i
mnogo brţe.
Cijevi mogu biti od raznih materijala (pečena glina,beton,
plastika), pune ili rupičaste (perforirane cijevi) na gornjoj polovici.
Ukoliko su pune postavljaju se razmaknute za 1cm. Danas se najčešće
upotrebljavaju fleksibilne (savitljive) perforirane plastične cijevi profila
ø10 cm. Za pojačanje odvodnje mogu se koristiti i drenaţne pumpe.
Drenaţne pumpe– uranjajući uređaji za pumpanje vode svih
vrsta uobičajenih nečistoća: pijeska, mulja, iverja itd.
Na svakih 50m cijevi izvode se tzv kontrolna ili revizijska okna
koja sluţe za kontrolu, čišćenje i odštopavanje cijevi.
Cijevi se zatrpavaju vodopropusnim materijalom (pijesak, šljunak,
drobljenac) s tim da najveće krupnoće (frakcije) dolaze na cijevi a zatim
sve sitnije i sitnije ali pridrţavajući se “filterskog pravila” a koje
određuje da svaka slijedeća – sitnija frakcija mora još uvijek biti
krupnija od najveće šupljine među zrncima prethodnog sloja – kako se
ne bi probila do cijevi i zaštopala je. Ti slojevi ujedno sluţe za filtriranje
podzemne vode.U novije vrijeme neposredno na cijevi se postavljja
prekrivač od geotekstila koji spriječava ulazak mulja u cijevi.Vrh kanala
ispunjavamo dobro nabijenom ilovačom koja sprijećava ulazak oborinske
vode u kanal.
PRIMJERI DRENAŢNIH CIJEVI:
a) PLASTIĈNE (PVC) –REBRASTE–SAVITLJIVE / FLEKSIBILNE DRENAŢNE
DRENAŢNE CIJEVI - MATERIJAL: tvrdi PVC BOJA: ţuta CIJEVI!

PRESJEK CIJEVI DETALJ PRESJEKA PRIKAZ CIJEVI

31
Posljednjih godina u područje drenaţe prodiru novi materijali kao i novi
tehnološki postupci. Sve veća primjena plastičnih materijala zamjenjuje
dosadašnje klasične materijale. Među plastičnim materijalima vaţno mjesto
zauzima PVC cijev za drenaţu. To su rebraste savitljive cijevi koje na
svakom perforiranom (probušenom) rebru imaju i dodatni utor-
uţljebljenje što bitno doprinosi brţem prilazu vode do proreza iz prostora
oko drenaţne cijevi. Istovremeno osiguravaju slobodan prostor oko
perforacije što smanjuje mogućnost začepljenja proreza. Uz upotrebu
granuliranog filtraciJskog materijala, perforirani dio rebraste drenaţne cijevi
kao i prostor direktno uz perforaciju uvijek su slobodni. U sklopu
proizvodnje cijevi nalaze se i svi spojni elementi.
b) RAUDRIL DRENAŢNE CIJEVI
- jednostavno spajanje cijevi
- cijevi ugradbene duljine od 5m s oblikovanim
utičnim kolčakom i kompletnim programom
fazonskih dijelova
- uzduţno sinusno rebrenje, poprečni prorez
u obliku tunela: dobra površina nalijeganja i veća
sigurnosti pri ugradnji
- ispiranje pod visokim tlakom: moţe se ispirati
pod 120 bar, a novi postupci dozvoljavaju i više pritiske
- stabilnost: cijevi su punih stijenki, te time neosjetljive na grubi materijal s
kojim se pokrivaju
c) Korugirane cijevi za drenaţu
„Wavin“ ima veliku ponudu sustava
korugiranih cijevi za drenaţu zemljišta, koje su
probušene radi sakupljanja i odvođenja
površinske vode. Perforirane cijevi mogu se
naručiti i s omotačem od PP (plastik a -
polipropilen) ili kokosovih vlakana.
d) TwinWall PE i PP
. Izrađuje se od polietilena ili polipropilena. Sustav se
isporučuje u promjerima od 150 do 800mm. Na
raspolaganju je veća ponuda svih spojnih elemenata.

e) BETONSKE DRENAŢNE CIJEVI

- - izrađene su postupkom tlačenja (prešanja) od prirodnog agregata,
cementa i dodataka. Jednostavno i brzo se ugrađuju. Proizvode se u
promjeru ø100mm, 150mm.

32
 SLIKOVNI PRIKAZ DRENAŽE

PRIMJER
IZVEDBE
DRENAŢNOG
KANALA!

PRIKAZ KANALA BEZ CIJEVI CIJEV NA DNU KANALA

CIJEV U KANALU ZATRPAVANJE CIJEVI

PITANJA NA KOJA TREBA ZNATI ODGOVORITI:

1. Ĉemu sluţi i kud se postavlja drenaţa?

1. 2. Što dolazi na dno drenaţnog kanala?

2. 3. Od kojih materijala i kakve sve mogu biti drenaţne cijevi?

3. 4. S čim se pokrivaju drenaţne cijevi i zašto?

4. 5. S čim se zatrpavaju drenaţne cijevi i po kojem pravilu?

5. 6. Kakvo je to filtersko pravilo?

6. 7. Razumijevanje slojeva drenaţnog kanala!

33
6 HIDROIZOLACIJA DIJELOVA
OBJEKTA U DODIRU S VODOM IZ
ZEMLJE
6/1 HIDROIZOLACIJA (HI) GRAĐ. OBJEKTA
HIDROIZOLACIJA – zaštita građevine od vlage ( oborinske, sanitarne
ili iz zemlje).
OBORINSKOJ VLAZI su izloţeni svi vanjski dijelovi građevine (fasadni
zidovi, ravni i kosi krovovi).
Fasadni zidovi štite se vodoonepropusnim završnim fasadnim slojevima a
kosi krovovi krovnim pokrovom i slojem bitumenske izolacijske trake ispod
njega.Kosi krovovi se izoliraju bitumenskim izolacijskim trakama ili
specijalnim sintetskim trakama.Vrlo ih je teško korektno izvesti. DEFINICIJA
SANITARNOJ VLAZI su izloţeni podovi u kupaonicama, perionicama I SVRHA HI!
rublja i sličnim prostorima s pojačanom upotrebom vode.Zaštita se provodi
na isti način kao i kod temlja ali u manjoj debljini.
VLAZI IZ ZEMLJE (oborinskoj i podzemnoj) izloţeni su svi dijelovi objekta u
dodiru sa zemljom: -podrumski zidovi i podovi
- prizemni podovi(ukoliko građevina nema podrum)
- gornje plohe temelja koje su u dodiru sa zidovima
- soklovi (podnoţja – dio fasadnog zida ispod poda prizemlja)
ŠTETNOST VLAGE ZA GRAĐEVINU – vlaga je 1 od največih neprijatelja
građevine. Uslijed upijene vlage , koja se na niskim temperaturama smrzne
(led ima veči volumen od vode – širi se) dolazi do razaranja materijala. U
podovima trunu drveni dijelovi koji razvijaju bakterije i plijesni zbog čega su
ti prostori nezdravi za ţivot.Vlaţni zidovi idealna su podloga za razvoj
gljivica plijesni a preveliki postotak vlage u prostoru nezdrav za dišne
organe.
SHEMATSKI PRIKAZ POSTAVE HI OBJEKTA :
GRAFIĈKA OZNAKA HIDROIZOLACIJE (HI) U NACRTIMA: MJESTA
POSTAVE
HI!

MJESTA POSTAVE HIDROIZOLACIJE:

34
6/2 MATERIJALI ZA HI GRAĐEVINE
OSNOVNE SIROVINE ZA HI:
A) ELASTIĈNI MATERIJALI ZA HI (SIROVINE)
a)BITUMEN – postoji prirodni (u podzemnim nalazištima) ali uglavnom se SIROVINE
koristi umjetni – dobiven preradom nafte. Na sobnoj temperaturi je kruta ZA HI
smolasta tvar crne boje.
MATERIJALE!
Vodonepropustan je. Zagrijavanjem na
140o – 180o prelazi u tekuće
stanje.Osnovna je sirovina za proizvodnju
bitumenskih(klasičnih i varenih)
izolacijskih traka, vručih i hladnih
premaza. To je od prošlosti a još i danas glavni materijal za HI u
visokogradnji.
Nedostaci bitumena su što je osjetljiv na promjene temperature – na ljetnoj
vručini se rastali i smekša a na zimskoj hladnoći postaje krhak. Budući da
se lijepi na betonsku podlogu zajedno s njom sudjeluje i u prijenosu
opterećenja.Zbog tih razloga se za HI ravnih krovova , gdje su izraţenije
temperaturne razlike, u novije vrijeme upotrebljavaju i drugi materijali.
b) KATRAN-tamna i dosta gusta tekućina, proizvodi se suhom destilacijom
kamenog ugljena. Zagrijava se na 70o – 110o i koristi uglavnom za vruče
premaze.
c) ASFALT – koristi se u niskogradnji (ceste) a zapravo je mješavina
bitumena, pijeska i krupnijih kamenčića. Zagrijava se na istu
temperaturu kao i bituman i ugrađuje valjanjem.
d) NATRIJ BENTONIT – neotrovna bubreća glina vulkanskog
porijekla nastala prije 200 milijuna godina. U kontaktu s vodom
ima svojstvo bubrenja i do 16 puta više od svog volumena u
suhom stanju te spriječava prolaz vode stvaranjem gustog,
nepropusnog gela. Koristi se u obliku izolacijskih traka.
e) SINTETSKA GUMA – potpuno umjetni proizvod
(TPO/termoplastični poliolefin na bazi polipropilena). Imaju
veliku otpornost na atmosferske utjecaje zbog čega se koriste za
HI ravnih krovova. U upotrebi su od kraja 20. stoljeća. Prodaju se
pod raznim nazivima: Ecoseal membrane, Firestone EPDM
membrane, Rhepanol , tekuća Everlast guma...
B) KRUTI MATERIJALI ZA HI
To su cementni mortovi i betoni s dodacima (aditivima) za
vodonepropusnost.Djeluju tako da aditivi zapunjavaju sitne pore i
kapilare u betonu i cementnom mortu.Koriste se uglavnom na
mjestima gdje iz konstruktivnih ili drugih razloga ne moţemo
upotrijebiti bitumenske HI materijale.U tu grupaciju spadaju i
završni slojevi fasadne ţbuke koji su slični HI mortu ali raznih boja
i sa specijalnim agregatima – zbog lijepog/estetskog izgleda.

35
TRADICIONALNI MATERIJALI ZA HI:
Do pred kraj 20. stoljeća od materijala za HI uglavnom se koristio
bitumen u vidu vručih premaza i klasičnih bitumenskih izolacijskih
traka/ljepenki te hladnih bitumenskih premaza/emulzija.
a) VRUĆI PREMAZI BITUMENA – kruti bitumen u bačvama
grijao se na vatri na temperaturi 140o – 180o do prelaska u
tekuće stanje. U vrućem- tekućem stanju se premazivao ili
razastirao na podlogu – kod HI od vlage iz zemlje u 3 sloja. Zbog
poboljšanja vlačne čvrstoće i lakšeg savladavanja neravnina
podloge između svaka 2 sloja vrućih premaza postavljale su se
klasične bitumenske ljepenke/izolacijske trake.
b) KLASIĈNE BITUMENSKE I ZOLACIJSKE
TRAKE/LJEPENKE – trake sa središnjim dijelom/uloškom od :
- kartona ( ter papira)
- jutene tkanine ( Juta je biljka zaproizvodnju
konopca i tkanine).
- aluminijske(Al) folije - KLASIĈNI HI
obostrano premazane tankim slojem MATERIJALI!
bitumena ili katrana i s obje strane posute
pijeskom.Pakirane su u obliku smotaka/rola širine 100cm ili
125cm a duţina do 150 m. Posip pijeskom štitio je ljepenke od
zaljepljivanja trake uslijed povišene temperature.Ove trake imaju
malu debljinu (oko 1mm) .Najslabije kvalitete su ljepenke s uloškom
od kartona jer kod savijanja na uglovima pucaju, nešto elastičnije su
one s uloškom od jute a najkvalitetnije su od Al folije.Ne dolaze u
obzir kao samostalan materijal za HI nego samo u kombinaciji s
vručim premazima bitumena.
c) HLADNI PREMAZI BITUMENA I KATRANA - EMULZIJE –
to su guste otopine bitumena ili katrana u jakim
otapalima. Sadrţe do 80% bitumena/katrana a
otapalo iz njih ishlapi u roku od 12 – 13 sati.Nanose
se na podlogu premazivanjem četkama ili
valjcima a pri radu ih zbog lake hlapljivosti treba
drţati zatvorenima. Nipošto se ne mogu
upotrijebiti kao jedini materijal za HI nego samo kao sredstvo
za pripremu koje neutralizira prašinu podloge i omogućuje lakše
zaljepljivanje bitumena za podlogu.Prodaju se pod raznim
imenima: RESITOL, IBITOL ...
MODERNI MATERIJALI ZA HI- DANAS
a) VARENE BITUMENSKE IZOLACIJSKE TRAKE/ LJEPENKE
– na prvi pogled se razlikuju od klasičnih po puno večoj debljini (3-
5mm).
Kao središnji uloţak koriste sljedeće
materijale: MODERNI HI
- Al foliju (koristi se kao tzv parna brana) MATERIJALI!
- tkaninu od staklenih niti
- stakleni voal (prešane staklene niti)
- poliesterski filc
S obje strane u debelom sloju su obloţene bitumenom ilibitumenom
prerađenim sintetskim materijalima.

36
Ne kombiniraju se s vručim premazom jer na sebi već sadrţe
dovoljno debeli sloj bitumena a na podlogu se postavljaju tzv
toplinskim zavarivanjem plamenom iz plamenika uslijed čega se
bitumen smekša i pritiskom lijepi za podlogu.
Kao zaštitu od zaljepljivanja koriste tanku najlonsku foliju a
isporučuju se , kao i klasične, u smotcima širine 100cm.S 1 ili obje
strane mogu biti posipane pijeskom ali ne u svrhu zaštite od
zaljepljivanja nego za upotrebu kod ravnih krovova kao zaštita od
smekšavanja na suncu.
Oznaka im se sastoji od slova i brojke gdje broj predstavlja
debljinu trake u mm a slova vrstu uloška (npr. V4 je traka s uloškom
od staklenog voala debljine 4mm, a Al5 – traka s uloškom od
aluminijske folije a debljine 5mm).
b) HLADNI BITUMENSKI ILI KATRANSKI PREMAZI/EMULZIJE
c) HIDROIZOLACIJSKE PASTE – nanose se na “hladni” način
kao zaštita mokrih čvorova (zahodi, kupaonice) i manji balkona i
lođa.
d) TRAKE OD PRIRODNOG NATRIJ BENTONITA
Waterstop RX traka od Natrij bentonita je hidroekspanzivna (širi
se – bubri uslijed utjecaja vlage) waterstop traka ) od spoja
prirodnog Natrij bentonita i butil gume.U dodiru s vodom traka
će nabubriti unutar svog zatvorenog prostora i potpunno
spriječiti prodor vode.
Voltex je hidroizolacijska membrana koja se sastoji od granula
Volclay bentonita zarobljenih između dva međusobno prošivena
geotekstila. Geotekstili štite Volclay od mehaničkih oštećenja te
mu daju fleksibilnost.
U fazi betoniranja, vlakna geotekstila se mehanički vežu za
beton. Na taj način se stvara kontinuirana(neprekinuta)
nepropusna membrana (stijenka, sloj, opna) koja prati rad
objekta i traje koliko i on sam. Ovakva membrana se može
formirati ispod ploče i na zidovima jednostavnim preklapanjem.
Kao zaštita i hidroizolacija podzemnih objekata od stalne ili
povremene vode Voltex može izdržati veliki pritisak vode.
e) IZOLACIJSKE TRAKE (MEMBRANE) OD SINTETSKE PJENE
ECOSEAL MEMBRANE - jednoslojne hidroizolacije na bazi
sintetičke gume za HI ravnih krovova. Ecoseal su armirane,
termozavarive završne krovne membrane od sintetičke gume (TPO-
termoplastičnog poliolefina na bazi polipropilena) dizajnirane za
trajnu zaštitu od svih postojećih vremenskih utjecaja. Na ravne
krovove se postavljaju mehaničkim pričvršćivanjem ili punoplošnim
ljepljenjem. Ecoseal membrane su potpuno vodonepropusne
hidroizolacije od ruba do ruba krova zbog homogenih(jednoličnih)
termozavarenih spojeva. . Smanjuju temperaturni šok na zgradu i
štede energiju za klimatizaciju, jer se ne zagrijavaju na suncu zbog
bijele reflektivne boje. Otporne su na sve vremenske uvjete i
temperature (od -45° do +100°C), kao i na leteći plamen.
37
 Armirane su čvrstom mrežicom što im daje otpornost na silu
podtlaka i vjetar.
Uz otpornost na agresivne kemikalije i mikro-organizme u
cijelosti su ekološki prihvatljive, jer ne sadrže ni jedan halogeni ili
kancerogeni sastojak.
Kompatibilne su(dobro se podnose) sa svim postojećim
materijalima koji se mogu naći na krovu i stabilne su na rad slojeva
ravnog krova. Kod sanacija ravnih krovova najčešće nije potrebno
rušiti postojeće slojeve (ukoliko je toplinska izolacija u zadovo-
ljavajućem stanju) što umnogome ubrzava i pojeftinjuje rad.
Konstrukciju ne opterećuje zbog izuzetno male težine (1,02 kg/m2).
Troškovi održavanja krova su minimalni, a u slučaju mehaničkog
oštećenja jednostavno se zavaruje i mnogo godina nakon ugradnje.
Ovakve, izvanredne karakteristike Ecoseal membrana omogućuju
formiranje suvremenijih i jedno-stavnijih sustava ravnih krovova, bez
obzira radilo se o novom ili sanaciji postojećeg. Omogućavaju 100%-
tnu zaštitu objekta na dugi rok (najmanje 40 godina).

6/3 TEHNOLOŠKI POSTUPAK IZVOĐENJA HI

PODJELA HI
PREMA
PODJELA HI OBJEKTA PREMA POLOŢAJU U PLOŢAJU!
OBJEKTU:

a) HORIZONTALNA –HI poda podruma (za zgrade s

podrumom)
- HI poda prizemlja (za zgrade bez podruma)
- HI spoja temelja i zidova
- HI podova mokrih čvorova (kupaonice)
- HI balkona i lođa
- HI ravnih krovova

b) VERTIKALNA HI – HI podrumskih zidova

- HI podnoţja (soklova)
HORIZONT.
HI!
A) IZVOĐENJE HORIZONTALNE HI ZGRADE
TRADICIONALNI NAĈIN:
6. VRUĈI PREMAZ BITUMENA
5. KLASIĈNA BITUMENSKA LJEPENKA
4. VRUĈI PREMAZ BITUMENA
3. KLASIĈNA BITUMENSKA LJEPENKA
2. VRUĈI PREMAZ BITUMENA
1. HLADNI PREMAZ
BITUMENA/NEOBAVEZAN
38
 DETALJ PRESJEKA KROZ SLOJEVE KLASIĈNE HI
U iskopani i nabijeni sloj zemlje između temeljnih traka prvo se postavlja
15-20cm krupniji drobljenac ili šljunak (BATUDA) koji se na vrhu
izravnava s 4-5cm pijeska (ili sitnog šljunka). Svrha mu je da velike
zračne šupljine između krupnih zrna sprijeće penjanje vlage iz zemlje.
Na njega dolazi betonska ili AB podloga (zaglađena) kao podloga za HI.
Ukoliko se radi o podu u stambenom prostoru, na nju polaţemo
TOPLINSKU IZOLACIJU (TI) koju PE (Polietilenskom/plastičnom)
folijom štitimo od vode iz podne podloge – CEMENTNOG
ESTRIHA/CEMENTNE GLAZURE koji na nju dolazi (ukoliko bi ZI
upila vodu prestala bi biti TI i postala bi vodič topline). Pod završava
slojem podne obloge (kamene, keramičke pločice, parket...)

Horizontalna hidroizolacija izvodi se iznad gornjih – horizontalnih

ploha temelja i ispod podnih podloga (glazura) u prizemlju ili podrumu
objekta (ovisno o tome da li zgrada ima podrum) a izloţenih vlazi.
Izvodi se na ravnoj, glatkoj i potpuno suhoj podlozi i to po suhom
vremenu.

Neravne površine se moraju izravnati slojem cementnog morta omjera 1: 2

debljine 1-2cm . Ravnu i glatku podlogu moţemo postići već kod
betoniranja temelja ili betonskih podloga za HI izvođenjem tzv “češke
glazure” tj pri završetku betoniranja , posipati po površini suhu smjesu
cementa i pijeska u omjeru 1 : 2 koju treba zagladiti gladilicom (kao
glazuru) čim upije dosta vode iz svjeţeg betona.

39
Za HI temelja treba smotak klasične ljepenke odrezati (piljenjem uz
polijevanje hladnom vodom ili rezanjem skalpelom razmotane ljepenke) u
širini temeljnih traka povečanoj za 10cm s unutarnje strane temelja (zbog IZVEDBA
spoja s HI poda) ili 20cm (po 10cm sa svake strane temelja ukoliko zgrada HORIZ. HI!
ima podrum pa će se ljepenke spajati s vertikalnom HI podrumskog zida).
Suha, ravna i očišćena podloga se prvo premazuje hladnim
premazom bitumena (nije obavezno) a zatim se smotana ljepenka prvo na
početku temelja zalijepi vručim premazom, nakon čega se naizmjenično
premazuje vručim bitumenom i , gaţenjem čizmama ili pritiskanjem
valjkom , razmata i lijepi za podlogu.
Prilikom nastavljanja duţine ljepenke se međusobno moraju
preklapati 10cm a preklop premazati vručim bitumenom.
Na isti način se izvodi horizontalna HI poda
podruma/prizemlja.Kod postavljanja ljepenke se preklapaju po širini i
duţini. Budući da se HI izvodi u 3 vruča premaza a 2 ljepenke – kod
postavljanja 2. sloja ljepenke treba paziti da preklopi ljepenki 2. sloja ne
dođu (ne poklope se) iznad preklopa u 1. sloju. To se moţe riješiti na 2
načina:
- u 2. sloju počnemo s ljepenkom širine 1/2
- u 2. sloju ljepenke okrenemo pod pravim kutem s obzirom na
ljepenku 1.sl.

MODERAN NAĈIN:

DETALJ PRESJEKA KROZ SLOJEVE MODERNE HI:

3. 2. MODERNA BITUMENSKA LJEPENKA

2. 1. MODERNA BITUMENSKA LJEPENKA
1. HLADNI PREMAZ BITUMENA

40
Na moderan način HI se izvodi na puno jednostavniji način:
- 1. se podloga (pripremljena na isti način kao i kod tradicionalnog
izvođenja) premaţe hladnom bitumenskom emulzijom (premazom)

- na to se nanose 2 sloja (u praksi često i samo 1 deblji) modernih -

varenih bitumenskih ljepenki toplinskim zavarivanjem pri čemu su
preklopi ljepenki na spojevima i načini izbjegavanja poklapanja u
uzastopnim slojevima isti kao i kod tradicionalnog načina.

B) IZVOĐENJE VERTIKALNE HI ZGRADE

VERTIKALNA
HI!

PRESJEK:

41
 Vertikalno izoliramo od vlage vanjske podrumske zidove i sokle
(dio vanjskog zida od zemlje do poda prizemlja) koje napada vlaga iz
zemlje s vanjske strane.
Vertikalna HI se mora spojiti s horizontalnom HI ispod
podrumskih zidova (ostavljenih 10 cm) tako da zajedno čine
vodonepropusni bazen. IZVOĐENJE
Za izvođenje vertikalne HI (a koja se izvodi s vanjske strane VERT. HI!
podrumskih zidova i sokla) potreban je s vanjske strane podrumskih
zidova radni prostor, koji je u ravnini horizontalne HI širok barem 40 cm i
širi se prema vrhu do širine od 60 cm (ili je po cijeloj visini min širine od
60cm).
Vanjske strane podrumskih zidova treba očistiti i oţbukati
cementnom ţbukom 1:2 u debljini 1-2 cm.Tada treba očistiti 10 cm
ostavljene ljepenke (klasične ili moderne) i priljepiti ju na zid (na klasičan
ili moderan način). Ljepenka se (kod klasičnog načina) polagala u
horizontalnim slojevima s preklopima od 10cm. Način izvedbe i slojevi HI
su isti kao i kod horizontalne HI.
Nakon postave vertikalne HI radni prostor se zatrpava. To je
jednostavno ukoliko u zemlji za zatrpavanje nema kamenja ni građevnog
otpada koji bi svojim oštrim rubovima mogli oštetiti HI. Da bi se HI
zaštitila od probijanja s vanjske strane se obzidava tankim zidom od
opeke ( sjekomično postavljene u debljini 6,5cm ili pljoštimično postaljene
u debljini 12cm) ili oblogom od nekog drugog materijala (lima, ytonga,
betona, lakih građevnih ploča,čvrstim sintetskim folijama ...).

Ĉepasta folija za zaštitu

hidroizolacije od specijalnog
HDPE materijala (polietilen visoke
gustoće) pogodnog za recikliranje,
crne boje, ravnih rubova.

Pakiranja: role od 20m duţine,

širine: 2.4, 2.0, 1.5, 1.0m

opeka okrenuta sjekomično opeka okrenuta pljoštimično

(“na kant”)

42
Ukoliko ţelimo izbjeći iskop radnog prostora postupak je slijedeći:
-1. zidamo zaštitni zid opekom NF debljine 12cm na vanjskom rubu
temelja IZVEDBA
-2. ţbukamo taj zid s unutarnje strane cementnom ţbukom 1:2 deblj. 2cm VERT. HI BEZ
-3. izvedemo vertikalnu HI RADNOG
-4. zidamo (ili betoniramo u 1-stranoj oplati) nosivi dio vanjskog
PROSTORA!
podrumskog zida

6/4 NAKNADNO IZVOĐENJE HI

NAKNADNA
NAKNADNA VODORAVNA HIDROIZOLACIJA PROTIV PENJUĆE IZVEDBA HI!
ILI TAKOZVANE KAPILARNE VLAGE:
Penjuća vlaga je vrlo često problematična točka koju susrećemo kod sokla
zida starih građevina i to blizu tla. Radi se o penjućoj kapilarnoj vodi koja
se iz vlaţnog tla uzdiţe i penje u temelje i u podrumske zidove
građevine,a sa sobom nosi štetne otopljene soli koje razaraju strukturu
građevinskog materijala. Za sigurnost apsolutnog uspjeha takozvanog
osušivanja građevine potrebna je ugradnja naknadne hidroizolacije u
vanjski zid, po mogućnosti u visini terena.
NAĈINI NAKNADNE HI:
- polaganje naknadne hidroizolacije rušenjem, po dijelovima, zida iznad
HI i njezinim zavarivanjem i preklapanjem
- ručno i strojno rezanje zida s uguravanjem raznih materijala i različitih
čeličnih limova, te različiti načini specijalnog rezanja zida
- natapanje izbušenih rupa. Time se pore i kapilare zida suţuju, a njihovi
otvori naprave vodoodbojnim, tako da penjuća vlaga tu barijeru ne moţe
preskočiti.

43
6/4/1 INJEKTIRANJE
INJEKTIRANJE- zaustavljanje prodora vode, obnova i
zaštita zidova i fasada. Najjednostavnija je metoda bušenje rupa u
razmaku od oko 12cm i punjenje sredstvom za injektiranje pomoću
injektora i umjerenog pritiska, što donosi prednost bušenja rupa manjih
presjeka.
Bušenje i natapanje bi trebalo izvršiti prije izbijanja postojeće stare ţbuke
i da se eventualno spriječi nepoţeljno otjecanje sredstva za injektiranje.
Rupe se buše pod nagibom od oko 30° prema dolje u dubini do nekih
5cm manje prije izlaţenja iz zida. Moguće je izvesti bušenje pomoću
jednorednog ili dvorednog rasporeda rupa.
Prvo se buši donji red direktno iznad gornjeg ruba terena odnosno razine
poda, gornji red nakon toga. Otvorene rupe se na kraju ispune tzv
Mauersanit vodoodbojnom emulzijom.
GRAFIĈKI PRIKAZ KOMBINIRANOG POSTUPKA STABILIZACIJE I
OBNOVE OŠTEĆENOG ZIDA S IMPREGNACIJOM PROTIV
KAPILARNE VLAGE:

1. bušenje provrta 2. umetanje pakera

INJEKTIRANJE!

3. injektiranje smjese za obnovu

4. provrt za impregnaciju
zida

5. impregnacija zida-zaustavljanje kapilarne vlage

44
 HIDROIZOLA-
PITANJA NA KOJA TREBA ZNATI ODGOVORITI: CIJA -
PITANJA NA
1. 1. Ĉemu sluţi hidroizolacija?
KOJA TREBA
2. 2. Mjesta postave HI na zgradi! ZNATI
ODGOVORITI!
3. 3. Sirovine za proizvodnju HI materijala!

4. 4. Klasični materijali za HI i njihova kombinacija i postava!

5. 5. Moderni materijali za HI i način njihove postave!

6. 6. Razlika između klasičnih i modernih – varenih ljepenki!

7. 7. Nastavljanje HI ljepenki po duţini i širini!

8. 8. Izvedba horizontalne Hi na klasičan način!

9. 9. Izvedba horizontalne Hi na moderan način!

10. 10. Izvedba vertikalne Hi na klasičan način!

11. 11. Izvedba vertikalne Hi na moderan način!

12. 12. Zaštita vertikalne HI s vanjske strane – čime i zašto?

13. 13. Izvedba vertikalne HI bez kopanja radnog prostora s vanjske strane
građevine!

14. 14. Načini naknadne izvedbe HI!

15. 15. Naknadna HI injektiranjem – mjesta bušenja, razmaci, dubina i kut

bušenja, ispunjavanje bušotina i načina djelovanja HI!

PRIMJER PISMENE SAMOPROVJERE PISMENA

ZNANJA NAUĈNIKA: PROVJERA!
Pozivamo Vas da obavezno nastavniku predate kontrolnu
zadaću prije ispita.
Ukoliko trebate pomoć, javite se nastavniku radi dodatnih
konzultacija!
Ţelimo Vam sretno i uspješno rješavanje zadataka!

45
1. DOPUNI: Običan beton kao vezivo koristi .................................,kao ispunu mješavinu
……………….. s ………………… a za pokretanje procesa vezanja ……… U armirani beton se,
osim prije spomenutog, još ugrađuje ...............…… ........ armatura.Armirani beton od običnog
ima bolju čvrstoću na ………………… (Odgovor na str. 3 i 5)
2. DOPUNI: Ukoliko ţelimo napraviti vodonepropustan beton u njega ugrađujemo
dodatak, tzv ………………....................... Odgovor na str. 4)
3. DOPUNI: Ukoliko ţelimo lakše nabijati beton s malom količinom vode u njega
ugrađujemo dodatak, tzv ……………………. (Odgovor na str. 4)
4. NA PRAZNO MJESTO UPIŠI SLOVO UZ ONAJ ODGOVOR KOJI JE NAJTOĈNIJI:
Razred čvrstoće betona je njegova ................
PONUĐENI ODGOVORI: ( Odgovor na str. 4 i 5)
a) Tvrdoća
b) Ĉvrstoća na razvlačenje ispitivana nakon 28 sati
c) Ĉvrstoća na pritisak ispitivana nakon 28 dana
d) Ĉvrstoća na tlak ispitivana nakon 28 sati
DOPUNI: Kod oznake za razred čvrstoće betonna C 100/115 broj 100 se odnosi na njegovu
čvrstoću ispitivanu na probnom uzorku u obliku ………………. a broj 115 na čvrstoću
ispitanu na uzorku u obliku …………………..
5. IMENUJ PRIKAZANE VRSTE ARMATURE: ( Odgovor na str. 5)

…………………… ……………………….. …………………...... ……………………..

TLOCRT AB STUPA
6. NA PRIKAZANOM PRIMJERU MENUJI ŠIPKE
GLAVNE ARMATURE, ŠIPKE RAZDJELNE (VILICE) TE
MONTAŢNE ARMATURE!
( Odgovor na str. 7)

7. DOPUNI:Određena krupnoća agregata za beton zove se .................................. Za izradu

betona najbolji je takav granulometrijski sastav agregata koji sadrţi sve .................................jer
se kod njega potroši najmanje ………………………..( Odgovor na str. 3)
8.DOPUNI :AB s povećanom čvrstoćom ,koja se postiţe napinjanjem šipki prije betoniranja
zove se ………………………………. ……beton . ( Odgovor na str. 6)
9. DOPUNI : Teški betoni kao ispunu koriste ………………………… ……………………………
Laki betoni su od običnog betona manje mase i čvrstoće ali su bolji ………………… izolatori.
( Odgovor na str.6)
10. Nabroji neke ispune za lake betone ! ( Odgovor na str. 6)
…………………………………………………………………………………………………………
11. Što znaš o Ytong betonu ? ( Odgovor na str. 6)
…………………………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………………………
12. IMENUJ PRIKAZANI OBLIK VRSTA SKLADIŠTENJA ARMATURE: ( Odgovor na str. 9)

46
13. POREDAJ OD 1 DO 5 POSTUPKE FAZE KOD IZRADE ARMATURNOG KOŠA: (
Odgovor na str. 10,11 i 12)
REZANJE ŠIPKI
RAVNANJE ŠIPKI
POVEZIVANJE ŠIPKI U ARMATURNI KOŠ
ĈIŠĆENJE ŠIPKI
SAVIJANJE ŠIPKI
14. ISPOD PRIKAZANOG ALATA ILI STROJA UPIŠI PRIPADAJUĆE MALO SLOVO: (
Odgovor na str. 11 i 12)

a) Alat za ručno povezivanje šipki armature

b) Stroj za ravnanje i rezanje armature
c) Škare za rezanje šipki
d) Stroj za savijanje šipki
15. DOPUNI: Na slici lijevo je prikazan gotov
proizvod armirača a nazivamo ga gotov
........................... ..................

( Odgovor na str. 12)

16. Ako betoniramo temelje u zemji od I-II kategorije za koji dio temelja treba upotrijebiti
oplatu?……………………………………………………………………………………………….
( Odgovor na str. 16)
17. Ako betoniramo temelje u zemji od III-VII kategorije za koji dio temelja treba upotrijebiti
oplatu?…………………………………………………………………………………………………
( Odgovor na str. 16)
18. DOPUNI : Za betoniranje temelja od običnog betona koristimo beton s …………..
količinom vode. ( Odgovor na str. 16)
19. DOPUNI : Prilikom betoniranja temelja beton treba dobro …………………….. ručnim
……………………….. ili strojno – raznim vrstama ………………………………………………..(
Odgovor na str. 16 i 17)

20. Pridruţi slikama nazive vibratora: PER VIBRATOR, VIBRO PLOĈA, VIBRACIJSKI
STOL, CENTRIFUGA BETONA( Odgovor na str. 20)

21.DOPUNI: Beton se kod ugradnje mora nabijati kako bi svako ..................... došlo na svoje
mjesto i spriječila se pojava ...................... u betonu! ( Odgovor na str. 16)
22. Kako se zovu temelji koji se najčešće koriste ispod nosivih zidova ? ……………………..
( Odgovor na str. 14)
47
23. Kako se zovu temelji koji se najčešće koriste ispod nosivih stupova? …………………..…
( Odgovor na str. 14)
24.DOPUNI: Tradicionalna oplata za temelje se izrađuje od drvenih ………………. ili
………………….. Daske se međusobno pričvršćuju …………………….. Stranice oplate se
nakon postavljanja međusobno učvršćuju …………………………. ili čeličnim šipkama s tzv
„………………….“ na krajevima. Mogu se učvrstiti i usukanom ……………………. između
prečki. Da bi se zadrţao točan razmak između stranica oplate između njih umećemo
……………………………….. od letvica. ( Odgovor na str. 18)
25. Imenuj prikazane oblike presjeka temelja: ( Odgovor na str. 19)

26. DOPUNI: Najčešći oblik presjeka trakastog ili temelja samca je …………………………… i
on je najjednostavniji za izvedbu. Teţe se izvode i kompliciraniji su ………………………….. i
……………………………… oblici ali im je prednost pred pravokutnim što se preuzeto
opterećenje prenosi na veću ……………………………………… ( Odgovor na str. 19)
27. DOPUNI: U glinovitom tlu kontinentalne klime minimalna dubina temelja zbog
smrzavanja tla na sjeveru Hrvatske iznosi …………………. cm. Veća dubina izvodi se samo
ako je tako izračunao ……………………….., velika je dubina ……………… tla ili naša
građevina stoji uz postojeću čiji su temelji ………………….. od naših! ( Odgovor na str. 15)
28. DOPUNI:Kada je dno temeljne stope šire od širine rasprostiranja opterećenja temelja –
on se ……………….. armirati. ( Odgovor na str. 20)
29. DOPUNI: Kanalizacija sluţi da najkraćim putem i na higijenski način iz građevine
odvede ……………………………………………………………..( Odgovor na str. 22)
30. DOPUNI: Otpadna voda od kiše, snijega i ostalih padalina zove se ………………….. a ona
iz sanitarnih uređaja ……………………. Otpadna voda! ( Odgovor na str. 22)
31. DOPUNI: Koji dio kućne kanalizacijske mreţe zovemo temeljna kanalizacija?
Onaj koji ide od glavne kanalizacijske ……………………. horizontalno/u laganom ……… i
kroz ……………………………. ili …………………….izlazi van iz kuće. ( Odgovor na str. 23)
32. UZ OZNAĈENE DIJELOVE PRESJEKA 33. UZ OZNAĈENE DIJELOVE PRESJEKA
PRODORA TEMELJNE KANALIZACIJE DVORIŠNOG KANALIZACIJSKOG
KROZ ZID UPIŠI MATERIJALE: ( Odgovor na KANALA UPIŠI MATERIJALE:
str. 23) ( Odgovor na str. 25)

34. DOPUNI: Revizijska okna sluţe za ……………….. i ………………….. kanalizacijskih

cijevi! Njihov razmak na dugim ravnim potezima ovisi o ………. cijevi. Postavljaju se na
48
mjesta gdje se cijevi najlakše ……………… a to je najčešće na …………………… i
promjenama …………… cijevi! ( Odgovor na str. 26 i 27)
35. Objasni što predstavlja ( Odgovor na str. 26 i 27)

slika!
36. Da li kroz cijevno revizijsko okno cijevi prolaze neprekinuto?...............................................
Da li kroz revizijsko okno s kinetom cijevi prolaze neprekinuto?...............................................
( Odgovor na str. 26 i 27)
37.ZAOKRUŢI TOĈAN ODGOVOR! ( Odgovor na str. 26 i 27)
Što je to kineta?
a) kosina na dnu revizijskog okna!
b) cijev s poklopcem na dnu revizijskog okna!
c) otvoreni polukruţni kanal na dnu revizijskog okna!
38. DOPUNI: DRENAŢA je sustav kanala za odvodnju visokog nivoa ………….vode štetne za
objekat ili velikih količina oborinskih voda. ( Odgovor na str. 29)
39. UZ OZNAĈENE DIJELOVE PRESJEKA DRENAŢNOG KANALA UPIŠI MATERIJALE:

( Odgovor na str. 29)

40. DOPUNI: Nekad su se drenaţne cijevi izvodile od peĉene …….. ili betona a danas se uglavnom
koriste od ………………………. Plastiĉne drenaţne cijevi najĉešće su fleksibilne -
………………………… a s gornje strane imaju ……………………….. – perforacije. ( Odgovor na
str. 30)
41. Ĉemu u drenaţnom kanalu sluţi geotekstil? ( Odgovor na str. 30)
………………………………………………………………………………………………………………
42. Zašto se na drenaţnu cijev slaţu granulacije šljunka ili drobljenog kamena upravo tim
redoslijedom a ne obrnuto? ( Odgovor na str. 30)
……………………………………………………………………………………………………………..
43. DOPUNI: “Filtersko pravilo” određuje da svaka slijedeća – sitnija frakcija mora još
uvijek biti krupnija od najveće …………………. među zrncima prethodnog sloja – kako se ne
bi probila do cijevi i …………………….. je. ( Odgovor na str. 30)

44. DOPUNI: Dno kanala se ispunjava slojem …………………………gline u koju se do

……………….. visine polaţu drenaţne …………... Svrha gline je da sprijeći protjecanje vode i

49
njezino usmjeravanje u drenaţne cijevi.Umjesto gline u novije vrijeme se koristi ………...

( Odgovor na str. 30)

45. DOPUNI: Hidroizolacija je zaštita građevine od…..…… iz ……..………. i iz ……..……

( Odgovor na str. 33)
46. U prikazani presjek građevine ucrtaj mjesta postave HI ! ( Odgovor na str. 33)

47. DOPUNI: 2 su glavne sirovine za HI- …………………… koji se proizvodi iz nafte i

………………….. koji se proizvodi iz kamenog ugljena. ( Odgovor na str. 34)
48. IZABERI ISPRAVAN ODGOVOR: ( Odgovor na str. 35)
Nekad se hidroizolacija temelja izvodila od slijedećih materijala:
a) 3 klasične bitumenske ljepenke i 2 vruća premaza
b) 2 klasične bitumenske ljepenke i 3 vruća premaza
c) 3 klasične bitumenske ljepenke i 3 vruća premaza
d) 2 klasične bitumenske ljepenke i 2 vruća premaza
49. DOPUNI:Kad danas izvodimo HI podlogu obavezno prvo premaţemo ………………..
……………a…………………. a na njega zatim postavljamo varenu …………………..
…………………………. toplinskim zavarivanjem pomoću ……………………………( Odgovor na
str. 35 i 36)

50. NAVEDENE KARAKTERISTIKE PRIDRUŢI LJEPENKAMA KOJIMA ODGOVARAJU:

tanke, debele, s uloškom od Al folije, s uloškom od kartona, s uloškom od jutene tkanine, s
uloškom od staklenog voala, s uloškom od staklene tkanine,postavljaju se toplinskim
zavarivanjem, postavljaju se u kombinaciji s vrućim premazima ( Odgovor na str. 35 i 36)
KLASIĈNE BITUMENSKE LJEPENKE VARENE BITUMENSKE LJEPENKE

51. ODGOVORI SA DA ILI NE : ( Odgovor na str. 35 i 36)

a) premaz bitumenskim emulzijama je dovoljna HI ……………..
b) bitumenske emulzije su na sobnoj temperaturi tekuće ………………….
52. ODABERI SLOVO ISPRED TOĈNOG ODGOVORA: ( Odgovor na str. 36)
Oznaka moderne bitumenske ljepenke V4 znači:
a) da se postavlja u 4 sloja vatrom
b) da joj je debljina 4mm a u sredini ima uloţak od staklenog voala
c) da joj je debljina 4cm a štiti od vode
53. OBJASNI KAKO SE VARENE BITUMENSKE LJEPENKE NASTAVLJAJU PO DULJINI I
PO ŠIRINI: ……………………………………………………………………………..
………………………………………………………………………………………………………….
( Odgovor na str. 39)

50
54. DOPUNI: Vertikalna HI postavlja se na …………….. ………….. zidove. Izvodi se s vanjske
strane zida a da bi radniku bio moguć rad on stoji u za to iskopanom ………………………
prostoru. Nakon izvođenja taj se prostor zatrpava. Da se pri tome ne bi oštetila HI trebamo ju
zaštititi s vanjske strane – nekad se to radilo …………………… …………
………………………………………………….. a danas ………………………………
( Odgovor na str. 40 i 41)
55. AKO SE HORIZONTALNA HI PODA PRIZEMLJA IZVODI VARENIM
BITUMENSKIM LJEPENKAMA U 2 SLOJA A PRVI SLOJ IZGLEDA KAO NA CRTEŢU,
PRIKAŢI U PRAZNE PRAVOKUTNIKE KAKO BI SE POSTAVILE LJEPENKE U 2. SLOJU
(2 NAĈINA): ( Odgovor na str. 39)

Tlocrt 1. sloja Tlocrt 2. sloja (1. varijanta) Tlocrt 2. sloja (2. varijanta)
56. DOPUNI:HI bi trebalo izvoditi na ravnoj podlozi zbog čega se zidani podrumski zidovi
prvo moraju ……………………….. (…………)…………… ţbukom). Trebala bi se izvoditi po
…………………………. i …………)…………. vremenu. ( Odgovor na str. 41)
57. U PRIKAZANI DETALJ VERTIKALNE HI ZGRADE S PODRUMOM (PRESJEK KROZ
VANJSKI PODRUMSKI ZID) UPIŠI ZNAĈENJE POJEDINIH SLOJEVA PODA I ZIDA:
( Odgovor na str. 40)

58. ODABERI SLOVO ISPRED TOĈNOG ODGOVORA: ( Odgovor na str. 42)

Ako ţelimo kod izvedbe vertikalne HI izbjeći kopanje radnog prostora s vanjske strane
podrumskog zida radimo to na slijedeći način:
a) na vanjski rub temelja zazidamo prvo tanki zaštitni zid od opeke 6,5cm, oţbukamo ga
vapnenom ţbukom, na nju postavimo HI i zatim tek zidamo (ili betoniramo) nosivi
podrumski zid
b) na vanjski rub temelja zazidamo prvo tanki zaštitni zid od opeke 12cm, oţbukamo ga
cementnom ţbukom, na nju postavimo HI i zatim tek zidamo (ili betoniramo) nosivi
podrumski zid
c) na vanjski rub temelja zazidamo prvo nosivi zid , oţbukamo ga vapnenom ţbukom, na nju
postavimo HI i zatim tek zidamo tanki zaštitni zid

51
59.KOJE POZNAJEŠ NAĈINE ZA NAKNADNO IZVOĐENJE HI GRAĐEVINE? ( Odgovor na
str. 42)

……………………………………………………………………………………………………………….
………………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………………………..
60.DOPUNI: Kod naknadne HI injektiranjem bušenje se najčešće vrši u ….. na razmaku
bušotina od …… cm. Bušenje se vrši pod kutem od …….o a dubine do ……cm od druge -
vanjske strane zida! HI djeluje tako da stvori ………………………………… barijeru vlazi!
( Odgovor na str. 40 i 43)

52