Sveuilite u Splitu

GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI
FAKULTET

Katedra

za betonske konstrukcije i mostove

Kolegij: Mostovi

Split, 2008.

SADRAJ
1. Uvod

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Opi podaci o mostovima . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.1 OPI POJMOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2 NAZIVI DIJELOVA MOSTA . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2.1 Donji ustroj mosta . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2.2 Gornji ustroj mosta . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3 PODJELA MOSTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3.1 Vrste mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3.1.1 Vrste mostova po svrsi .ili
. .po. prometu
. .
na
njima Vrste mostova po mjestu poloaju
2.3.1.2
. . . .i .vrsti
zapreke Vrste mostova po njihovom prometnom
2.3.1.3
. . . . . znaenju
2.3.1.4 Vrste mostova
. .po.veliini
. . . . .njihova
2.3.1.5 otvora
Vrste mostova po njihovoj projektiranoj
. . . . .
trajnosti
2.3.1.6
. . . .Vrste
. . .mostova
. . . .po. fiksnosti
.
2.3.1.7 Vrste mostova prema nainu oslanjanja.nosivog
. .
sklopa
2.3.1.8 Vrste mostova prema
. . oblikovnim
. . . . . stilovima
2.3.2 Tipovi mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3.2.1 Tipovi mostova po uzdunom
. . rasporedu
. . . . otvora
2.3.2.2 Tipovi
. . . .mostova
. . . .po. obliku
.
nivelete
2.3.2.3 Tipovi
. . mostova
. . . . po
. .poloaju
. .
kolnika
2.3.2.4 Tipovi mostova po tlocrtnom
. . .poloaju
. . . i
obliku
2.3.2.5
Tipovi mostova po pretenom gradivu. glavnog
. . . sklopa
2.3.2.6 Tipovi mostova prema nainu izrade glavne. . .
konstrukcije
2.3.2.7 Tipovi mostova prema tipu
. . nosive
. . . .konstrukcije
2.3.2.8 Tipovi mostova prema nainu prijenosa sila
s konstrukcije .mosta
. . .na. temeljno
. . . . .tlo
2.3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa
. . glavnog
. .
sklopa

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova . . . . . . . . . .

3.1 ZAHTJEVI NA MOSTOVE . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.1 Zahtjevi prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.2 Tehniki zahtjevi (sigurnost i mehanika otpornost) . . . . . . .
3.23.6.4
3.3
3.4
3.5
3.6
3.1.3
3.1.4
3.1.5
3.1.6
3.3.1
3.3.2
3.4.1
3.4.2
3.4.3
3.6.1
3.6.2
3.6.3
POTREBNE
IZBOR
TEMELJENJE
SLOBODNI
Estetski
Zahtjevi
Ekoloki
OUgao
Visinski
Odnosi
Osnovni
Slobodni
MJESTA
NIVELETE
izboru
PREDRADNJE
PROFILI
prijelaza
odluni
.oblici
I.profili
pravca
odnosi
ekonominosti
trajnosti
zahtjevi
POLOAJA
....nivelete
za
...za
...eljeznicu
ocjenu
popravke
pjeake
cestovna
.....vrijednosti
....vozila
i..odravanje
......nivelete
.....mostova
................... .

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

. . . . . . . . . . .

4.1 GREDNI MOSTOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4.1.1 Proste grede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.2 Proste grede s ploama za kontinuitet . . . . . . . . . . . .
4.1.3 Proste grede s prepustima . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.4 Grede sa zglobovima . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.5 Kontinuirane grede . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.6 Konzolne grede . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.7 Grede sa stolovima . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2 OKVIRNI MOSTOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1 Okviri s jednim poljem . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 4.2.1.1
. . . . Trozglobni
. . . . . .okviri
. . .
. . . 4.2.1.2
. . . . Dvozglobni
. . . . . .okviri
. . .
. . . . . .4.2.1.3
. . . .Upeti
. . .okviri
. . . . .
. . . 4.2.1.4
. . . . Zatvoreni
. . . . . okviri
. . . .
. 4.2.1.5
. . . . Elastino
. . . . . upeti
. . . okviri
.
4.2.2 Okviri s dva polja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.3 Okviri s tri polja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.3.1 Okviri s kratkim krajnjim profilima i uspravnim
. .
4.3 LUNI MOSTOVIstupovima
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.1 Upeti lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.2 Dvozglobni lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.3 Trozglobni lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.4 Elastino upeti lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.5 Lukovi sa zategom . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.6 Nielsenov luk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.7 Mostovi s lunim zidovima . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.8 Hennebiqueovi lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.9 Lukovi s preuzetim potiskom . . . . . . . . . . . . . .
4.4 VISEI I OVJEENI (ZAUZDANI) MOSTOVI . . . . . . . . . .
4.4.1 Ovjeeni mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.4.2 Visei mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

5. Dijelovi mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.1 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

6.5
6.
Graenje
mostova
.STUPOVA
.....i.I.KONSTRUKCIJE
..STUPOVA
......stupova
5.2
6.1
6.2
6.3
6.4
6.4.1
6.4.2
6.5.1
6.5.2
6.5.3
6.5.4
KOLOVOZNA
UVOD
OPI
GRAENJE
Openito
Izvedba
Dijelovi
Tipovi
. . .LUKOVA
POSTUPCI
TEMELJA
UPORNJAKA
KONSTRUKCIJA
.skela
stupova
polumontanih
mostova
.skele
GRADNJE
.I.UPORNJAKA
RASPONSKE
.Ina
..nepokretnim
licu
mjesta
montanih
.........6.5.4.2
6.4.1.1
6.4.1.2
6.4.1.3
6.5.4.1
.skelama
........eline
Potpuna
Sektorska
Klizna
Drvene
............
oplata
skele
.skele
oplata
....oplata
............ ... .. .

6.5.5
6.5.6
6.5.7
6.5.8

Izvedba
Izvedba
Izvedba
Izvedba

mostova
mostova
mostova
mostova

na pokretnim skelama . . . . . . . . . . .
pomou lansirnih skela . . . . . . . . . . .
pomou dizalica . . . . . . . . . . . . .
pomou lansirnih prenosila . . . . . . . . .
6.5.9.1 Betoniranje
. . . . . sektora
. . . . na
. licu mjesta
6.5.9.2
. . Montiranje
. . . . . .konzolnih
. . . . sektora
. .6.5.9.3
. . . .Statika
. . . . razmatranja
. . . . .
6.5.10 Izvedba mostova postupkom navlaenja (potiskivanja) . . . . . .
6.5.11 Izvedba lukova postupkom zaokretanja . . . . . . . . . . .
6.5.12 Neto na kraju . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7. Oprema mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.1 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2 LEAJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.2 Zglobovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 7.2.2.1
. . . . Betonski
. . . . .zglobovi
. . . .
. . . 7.2.2.2
. . . . elini
. . . . zglobovi
. . . . .
7.2.3 Armirani elastomerni leajevi . . . . . . . . . . . . . .
7.2.4 Lonasti leajevi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.5 Leajevi specijalne namjene . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.6 Rasporeivanje leajeva na mostu . . . . . . . . . . . . .
7.2.7 Proraun leajeva . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3 OGRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.2 Metalne ograde . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.3 Betonske ograde . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.4 Ograde od kombiniranih materijala (metal-beton) . . . . . . . .
7.4 RUBNJACI I ODBOJNICI . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5 RASVJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.1 Rasvjeta u naslonu ograda . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.2 Nizovi niskih kandelabra . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.3 Svjetla objeena na razapetim uadima . . . . . . . . . . .
7.5.4 Nizovi malih svjetiljaka . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.5 Rasvjeta na visokim stupovima . . . . . . . . . . . . . .
Rasvjeta
7.67.5.6
7.7
7.8
7.6.1
7.6.2
KOLOVOZ
PRIJELAZNI
ODVODNJA
Kolovozi
....UREAJI
.ispod
.cestovnih
eljeznikih
.....mosta
.....mostova
...7.6.1.2
.mostova
..7.6.2.6
7.6.1.1
7.6.1.3
7.6.2.1
7.6.2.2
7.6.2.3
7.6.2.4
7.6.2.5
......... ..eljezniki
......Poploenja
Provedena
Kolosijek
Neposredni
Tucaniki
Asfaltni
Betonski
...........................kolovozi
...kolovoz
posteljica
bez
kolosjek
...kolovoz
kolnika
parkiralita
.........pragova
...............bez
....... ....posteljice
. ..... .

8. Optereenja mostova

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

8.1 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2 PODJELA OPTEREENJA . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2.1 Osnovna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2.2 Dodatna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2.3 Izvanredna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.3 ZAJEDNIKI UTJECAJI VIE DJELOVANJA . . . . . . . . . .
8.4 STALNI TERET I VLASTITA TEINA NOSAA . . . . . . . . .
8.5 KORISNO (PROMETNO) OPTEREENJE . . . . . . . . . . .
8.5.1 Cestovni mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.5.2 Pjeaki mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.5.3 Mostovi za eljezniki i mjeoviti promet . . . . . . . . . .
8.6 SILE OD PREDNAPREZANJA . . . . . . . . . . . . . . .
8.7 DJELOVANJA ZBOG SKUPLJANJA (BUBRENJA)
I PUZANJA MATERIJALA . . . . . . . . . . . . . . . .
8.8 TEINA VODOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9 TLAK TLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.2 Vertikalni tlak tla . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.3 Aktivni tlak tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.4 Pasivni tlak tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.10 OPTEREENJE OD VODE . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.10.1 Djelovanje mirne vode (hidrostatiko djelovanje) . . . . . . .
8.10.2 Djelovanje tekue vode (hidrodinamiko djelovanje) . . . . . .
8.10.3 Uzgon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.11 OPTEREENJA NA OGRADU MOSTA . . . . . . . . . . . .
8.11.1 Djelovanje ljudi na ogradu . . . . . . . . . . . . . . .
8.11.2 Udar vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.11.3 Ostala djelovanje na ogradu . . . . . . . . . . . . . .
8.12 DEFORMACIJE NASTALE KAO
POSLJEDICA NAINA GRADNJE . . . . . . . . . . . . . .
8.13 DJELOVANJE PROMJENE TEMPERATURE . . . . . . . . . .
8.13.1 Jednolika promjena temperature . . . . . . . . . . . . .
8.13.2 Nejednolika promjena temperature . . . . . . . . . . . .
8.14
8.15
8.16
8.17
8.18
8.19
8.13.3
8.13.4
8.13.5
OPTEREENJE
OPTEREENJA
UDARI
POTRES
Montana
Proraunsko
Znaenje
VOZILA
. . .VEZANA
OD
SNIJEGOM
LEDOM
Itemperatura
.promjene
VJETRA
PLOVNIH
.znaenje
. S. KRETANJEM
..temperature
OBJEKATA
...promjene
.........za
temperature
...rjeenja
.........u..konstrukciji
.... . . . .... . . .

1. Uvod

1.

UVOD

Most je graevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za
mostovima
je
ovjek osjeao
potrebu od kada postoji. Graenje mostova bilo je oduvijek, a i
danas je,podruje graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele graevine koje
osobito
pobuuju
nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova ispreplie se
sa
sudbinom ljudi. Mnogi znaajni dogaaji vezani su s mostovima, njihovom
izgradnjom,
postojanjem i ruenjem. Dogaaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su
poneke
umjetnike, potakli legende i zanimljive prie obinih
ljudi.
Razvoj graenja mostova nije tekao bez potekoa. Dogodile su se mnoge
katastrofe
mostovima i njihovim graditeljima. Na sreu, neke velike nezgode dovele su do
vanih
otkria koritenih u gradnji novih mostova. Profesija graenja mostova zahtjevno
je
i
nemilosrdno
zanimanje. Most ne gradi samo jedan ovjek, niti su u procesu
graenja aktivni
samo oni koji ga neposredno izrauju.
Graenje mostova teklo je stoljeima svojim polaganim razvojem, preteito na
osnovi
iskustva s ve izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova
ogranieni
na
pjeakesuprijelaze i mostove. Pojava eljeznice i razvoj brzog cestovnog
prometa
uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti
brzo
sagraeni.
Graditeljstvo
je te zadatke rjeavalo novim gradivima i konstrukcijama raznolikih
sustava Stalni
i
oblika.
razvoj i zahtjevi cestovnog i eljeznikog prometa nametnuo je
potrebu
prijelazavrstog
esto veoma irokih i dubokih vodenih prepreka. Suvremena tehnika i
tehnoloka
postignua u graenju mostova, uz ukupni gospodarski napredak, omoguili su da
nekada
elje o vrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca,
uvala, zaljeva i
fjordova danas postanu stvarnost.
U tijeku je realizacija mnogih sloenih projekata, trokovi kojih se iskazuju u
milijardama
USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se
nekad samoRealizacija ovih projekata nije nikakav hir, ve se ponajprije temelji
matalo.
na gospodarskoj
opravdanosti.
Projektiranje mostova sloen je graevinsko-tehniki zadatak, koji treba
zadovoljitia ne
mnoge
zahtjeve,
samo tehniko rjeenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje
nosive
sigurnosti,
rjeavanje
projekata
Stoga
ekonominih
podruju
metoda
dinamike,
osobito
gotovo
nosivih
Mostovi,
Problemi
je
konstrukcije
konanih
rutinski
konstrukcija,
zahtjevan
neophodno
prorauna
kao
nuno
projektiranja
zahtjevi
takvih
linearne
trajnosti,
konstrukcija.
i
sve
zadatak.
jezahtjeva
elemenata,
inosivih
ukljuenje
poznavanje
meusobno
ibitan
druge
dugotrajan,
nelinearne
potrebna
ekonominosti,
iIako
Uje
graenja
graevine,
treba
konstrukcija.
potaknut
posljednje
preduvjet
su
veeg
su
razliitih
su
pritom
suprotstavljeni
vladati
analize
graditelji
im
nosivih
broja
ekspanzijom
trebaju
mnogo
estetike
postojanja
esto
vrijeme
disciplina
konstrukcija.
irokim
Razvoj
strunjaka
konstrukcija
ira
mostova
zadovoljiti
i dominantni
iosobito
raunala,
saznanja
numerikih
pa
saznanjima,
ekologije
mosta.
ih
unajdirektnije
razliitih
cilju
valja
Proraun
je
sastavni
zahtjeve
uTaj
dio
znaajan
omoguava
(utjecaja
metoda
cilju
postizanja
kompromisno
auvjet,
projekta
unosivih
specijalnosti.
sluaju
postizanja
su
vezani
prorauna,
veliki
pouzdane
iako
dio
namosta,
pouzdanih,
okoli).
graenja
za
prijeko
veiha i
pouzdane
potreban,
funkcionalnosti,
Za
sloenijih
Navedeni
mostova.
trajnih
napredak
osobito
statike
konstrukcija,
danas
proraun
optimalnog
uspjeno
jeinjegovih
iunije
postao
uskladiti.
nekad
dovoljan za uporabnu vrijednost mosta.
rjeenja.
1

1. Uvod

Graditelj mostova treba dobro poznavati gradiva za izradu nosivih konstrukcija i

sklopova,
te postupke izrade. Nedopustivo je neopravdano nametanje nekih gradiva i
postupaka
izvoenja. Naalost, ovo je ponekad prisutno jer su konstruktori danas
specijalizirani samo pojedine
za
materijale, a izvoai nameu svoje postupke
izrade.
Princip ekonominosti nedvojbeno je jedan od sredinjih zahtjeva na most.
Ekonominost
jeftinoa nisui isti pojmovi iako ih naalost neki ponekad poistovjeuju. Naime,
mnoga jeftina
projektna
rjeenja mostova u uporabi su zahtijevala velike trokove odravanja,
to
se kasnije
pokazalo
sveukupno neekonominim. U ukupnu cijenu mosta, osim trokova izrade,
treba
uraunati i oekivane trokove odravanja. Stoga, pri izradi projekta mosta
posebnu
panju trajnosti, a osobito kod mostova u agresivnom okoliu. S tim u
treba posvetiti
svezi, nuno
je
detaljno
propisati
i u izvoenju provesti mjere osiguranja i kontrole kvalitete.
Ispravno
poneto poveana ulaganja u fazi izrade mosta, u konanosti bi se trebalo
pokazati sveukupno
ekonominijim rjeenjem.
U svezi ekonominosti povezano je i pitanje brzine graenja. Pod argumentima
brzine
i
tedljivosti
nerijetko su proturena rjeenja za koja se kasnije ustanovilo da
nisu bilaninibrzo
takogotova, kako se unaprijed obeavalo. Posljedice su toga
jeftina,
nepovratno
i trajno
manje vrijedne
graevine, a sve za asovite probitke. Brzina graenja ne smije
utjecati
kvalitetu,najer jednom kad graevina bude dovrena vremenski rok njene izgradnje
nikome
nee biti interesantan, ve njena sveukupna i trajna
vrijednost.
Kao utilitarne graevine mostovi moraju biti prikladno oblikovani. Pod pojmom
oblikovanja ukljueni su razliiti imbenici koji uvjetuju opu vrijednost mosta.
Osim
svoje ljepote, most treba biti skladno uklopljen u okoli. Oblikovna
unutranje
vrijednost
prvenstvenomosta
ovisi o projektantu, njegovoj konstruktorskoj i estetskoj obdarenosti
i shvaanju,
ali isto tako i o investitoru i
izvoau.
Estetski zahtjevi na most ponekad moraju biti odluujui, a osobito kod gradskih
mostova.
U izvjesnim sluajevima potrebno je u postupku izrade projekta mosta ukljuiti
arhitekta. U
svakom sluaju, nedopustivo je graenje runih mostova.

2. Opi podaci o mostovima

2.

OPI PODACI O MOSTOVIMA

Na poetku pregleda opih podataka o mostovima dat e se prikaz uobiajenih

naziva
pojmova i dijelova mosta. Neki od njih su oznaeni na crteima 2.1-2.4, koji
pokazuju
razliite mostove i njihove dijelove.

Crte 2.1: Primjer armirano betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi

dijelova

Crte 2.2: Primjer kombiniranog

konstrukcijom
cestovno-eljeznikog
i kolnikom dolje,
mosta
pojmovi
s elinom
i nazivi
reetkastom
dijelova
3

2. Opi podaci o mostovima

Crte 2.3: Primjer uzdune dispozicije betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi
dijelova

Crte 2.4: Poprena dispozicija betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi

dijelova
Crte 2.5: Betonski gredni most sanduastog poprenog presjeka, pojmovi i nazivi
dijelova
4

2. Opi podaci o mostovima

2.1 OPI POJMOVI

Most je graevina kojom prelazimo neku zapreku.
Propust je most malog otvora, do oko 4-10 m.
Otvor mosta je razmak izmeu unutranjih ploha stupova. Ako most sadri vie
otvora, govorimo i o ukupnom otvoru koji ini zbroj duljina svih pojedinih
otvora.
Duljina mosta je razmak izmeu osi leaja na upornjacima.
Ukupna duljina mosta je razmak izmeu rubova krila na upornjacima.
Raspon mosta je razmak izmeu osi leajeva rasponske konstrukcije, odnosno izmeu
osi
stupova. Ako most ima vie otvora, imat e njegova rasponska konstrukcija toliko
i raspona.
Rasponska konstrukcija ili glavna konstrukcija je nosiva struktura koja
premotava
otvor mosta.
irina mosta je razmak izmeu unutranjih ploha ograda. Razlikuju se i irine
kolnika,
hodnika, traka, prostora za ogradu, meupojasa i
sl.
Niveleta mosta je linija koja prolazi sredinom kolnika u pogledu sa strane. To je
osnovna
linija u njegovom uzdunom presjeku.
Nagib nivelete predstavlja uspone i padove nivelete po duini
mosta.
Uzdizanje nivelete je visinska razlika najnie i najvie toke nivelete na
mostu.
Os prometnice je tlocrtna linija sredine kolnika prometnice koje prelazi preko
mosta. Ta
os postoji i na mostu.
Os mosta obino je simetrala mosta na pogledu sa strane na mostu.
Uzduna dispozicija mosta ili uzduni razmjetaj, je raspored otvora i stupova
mosta u
pogledu sa strane na most.
Poprena dispozicija mosta ili popreni razmjetaj mosta, je razdioba irine
mosta na
hodnike, trake i kolnike za razne prometne svrhe.
Poprena dispozicija konstrukcije mosta je raspored sastavnih dijelova nosive
Gornji
Pomost
Konstrukcija
Slobodni
Prilazi
ustroj
ine
mosta
profil
oni
kolnika
mosta
dijelovi
jerampe,
otvor
razlikuje
ine
jepoprenom
nosiva
mosta
su
onisektori
kroz
dijelovi
slobodni
kojeg
konstrukcija
koji
prometnice
se
moe
mosta
profil
nalaze
prolaziti
preko
koji
na
izmeu
preko
mostu
sekoje
promet
nalaze
glavnih
kojih
iseslobodni
iznad
optereenja
iznad
senosaa
s ili
otvorene
vrha
profil
mosta
ispod
leajeva
s kolnika
ispod
ceste
imosta.
plohai
konstrukcije
uili
njenom
presjeku.
Razlikujemo
nagibe
kolnika,
hodnika,
Donji se
rasponske
kolnika
hodnika
Stoga
nailazi
ustroj
do
mosta ine
mosta.
oni mosta.
meupojasa
ikonstrukcije.
prenosi
dijelovi
hodnika.
nakoji
glavne
i sl.
se nalaze
nosae ispod
mosta.vrha leajeva rasponske
5

2. Opi podaci o mostovima

2.2 NAZIVI DIJELOVA MOSTA

Dijelovi svakog mosta mogu se globalno svrstati u gornji i donji ustroj. Najei
sastavni
dijelovi i njihovi nazivi su nie navedeni, a neki od njih su prikazani na
crteima 2.1-2.13.

Crte 2.6: Primjer kombiniranog mosta za cestovni promet, tramvaj i pjeake - pojmovi i
nazivi dijelova. Most ima uputeni kolnik i punostijene glavne eline nosae grednog
sustava

Crte 2.7: Primjer poprene dispozicije mosta

Crteiz2.8:
punostijenih
Neki dijelovi
elinih
mostagrednih
i njihovi
nosaa
spregnutih s
betonskomnazivi
kolnikom ploom - pojmovi i nazivi 6dijelova

2. Opi podaci o mostovima

Crte 2.9: Primjeri lunih mostova kojima su glavni

nosai
masivni svodovi - pojmovi i nazivi
dijelova

Crte 2.10: Primjeri suvremenog lunog mosta - pojmovi i nazivi

dijelova

Crte 2.11: Primjer ovjeenog (zauzdanog) mosta - pojmovi i nazivi

dijelova

2. Opi podaci o mostovima

2.2.1 Donji ustroj mosta

Upornjaci su krajnji stupovi na koje se oslanja rasponska konstrukcija. Na njima
prestaje
nasip i poinje most. Mogu se sastojati od ovih
dijelova:
Stup upornjaka
Krilo upornjaka
Temelj stupa upornjaka
Temelj krila upornjaka
unj pokosa nasipa
Podnoni zidi pokosa nasipa
Zidi upornjaka
Leajna greda
Leajni kvader
Klupica
Stupovi su dijelovi mosta koji podupiru rasponsku konstrukciju izmeu upornjaka.
Mogu
biti temeljeni na suhom i u vodi. U drvenim mostovima za stupove se koriste
nazivi jaram i
stupite, ovisno o njihovoj konstrukciji. Stupovi mogu
imati:
Temelj stupa
Tijelo stupa, stup u uem smislu.
Leajnu gredu, nosivi blok na kojeg se naslanja leaj ili leajna klupica.
Obino je
smjeten unutar leajne grede.
Leajna klupica, uzdignuti dio iznad vrha stupa na kojeg se neposredno oslanja
leaj.
Preke i druge spojne elemente kod sloenih stupova.
Ledobran i ledolom, posebne dijelove uzvodno od (ispred) stupa zbog zatite od
leda,
plovnih predmeta ili plovila
Kod viseih i ovjeenih mostova glavni stupovi koji se uzdiu visoko iznad
razine
kolnika zovu se piloni. Preko njih je objeena uad za vjeanje rasponske
konstrukcije mosta.
Leajevi su posebni dijelovi na koje se neposredno naslanja rasponska
konstrukcija.
Prijelazne
oslanjaju
pomaka
Njihajui
izmeu
naploe

upornjak,
krute
Linijski
Tokasti
ili
sui konstrukcije
armiranobetonske
pendl
leaj
aleaj
preostalim
leaj,
doputa
doputa
mosta
formiran
dijelom
okretanje
ploe
okretanje
i elastinog
od
na
nakratkog
nasipu
rasponske
nasip.
rasponskog
nasipa,
iza
obostrano
Slue
upornjaka.
konstrukcije
sklopa
za
izjednaavanje
zglobno
u svim
za
Jednim
oko
sigurnost
jedne
se u
Spram
mogunosti
naina
relativnog
pomicanja
okretanja
rasponskog
Crte
2.12:
Primjer
viseeg
mosta
- odnosno
pojmovi
isklopa,
nazivi
rubom
ivertikalnih
udobnost

prikljuenog
Klizni
Nepokretni
stupa,
crte.
pravcima.
Pokretni
leaj
omoguava
leaj
omoguava
leaj
ne
pomicanje
prijelaza
doputa
doputa
pomak iodnosu
rasponske
nikakva
pomicanje
kretanje
s mosta
strukcije
klizanjem.
nameusobna
donji
konstrukcije
na
rasponskog
rasponskog
nasip.
iustroj
donjeg
pomicanja
sklopa
sklopa
razlikujemo:
uustroja.
eljenom
rasponske
u eljenom
pravcu
konpravcu.
dijelova
87pravcu.

2. Opi podaci o mostovima

2.2.2 Gornji ustroj mosta

Glavni nosai slue za prijenos sila s gornjeg ustroja na stupove i upornjake. Za
njih
se jo
koriste
nazivi: rasponski nosai, rasponska konstrukcija, glavna nosiva
konstrukcija
ili(ovaj
pak pojam ukljuuje i druge konstruktivne elemente gornjeg
rasponski
sklop
ustroja). Kod
glavne konstrukcije susreu se sljedei nazivi:
Sustav nosaa je njegov raunski (statiki)
Pojasevi nosaa su njegovisustav.
rubni dijelovi po visini. Razlikuje se gornji i
donji pojas
nosaa.
Visina nosaa je visinski razmak njegovih pojaseva. Moe biti stalna ili
promjenjiva
po duljini nosaa.
Ispuna nosaa je dio nosaa izmeu pojaseva. Moe biti puna (obino se naziva
hrbat
ili rebro) i oupljena (najee je
reetkasta).
irina nosaa se obino odnosi na
irinu njegovog gornjeg pojasa, donjeg
pojasa ili
ispune (hrpta).
Osni ili svijetli razmak nosaa je njihov odgovarajui razmak u poprenom
presjeku
mosta.
Tip konstrukcije ili sustav konstrukcije, je naziv obino vezan za nain
njenog
noenja (ploasta, gredna, okvirna, luna, zavjeena, visea
itd.). je greda povezana s ploom. Jo se zove i rebrasti
Greda T presjeka
nosa.nosa je nosa sanduastog poprenog presjeka. Tvori ga kolnika
Sanduasti
ploa,
rebra i donja ploa.
Ploasti nosa je nosa kod kojeg ploa premotava otvor
Okvirni nosa mosta.
je obino formiran od rasponske konstrukcije koja premotava
otvor
mosta, stupova i upornjaka mosta.
Luni nosa je nosa zakrivljenog oblika. Kad je takav nosa znaajno irok u
odnosu na njegov raspon, nazivamo ga svodom.
Ovjeen nosa je nosa ovjeen s pomou kosih uadi.
Visei nosa je nosa objeen o lananicu.
Zategnuti nosa ili prednapregnuta traka je nosa kod kojeg je lananica i
kolnika
konstrukcija sadrana u jednom nosivom elementu.
U svoenim
Popreni
nekih
Poduni
Hodnik,
seili
nosai,
nosai
sklopova
plonik,
ili
uzduno
sulunim
ili
mogu
dijelovi
sekundarni
je
Kolovoz
eoni
razlikovati
kao
ploha
konstrukcijama
Unutranja
inosivog
zidovi
glavni
namijenjena
je
uzduni
gornji
Strelica,
osnovni
ili
sklopa
ploha,
nosai,
nosai,
ispandrel,
stroj
mostovima
prolazu
(obino
koji
vanjska
ali
intrados,
kolnika
sumeusobno
nisu
nadozid,
dijelovi
ljudi.
nad
ploha,
postoje
ukljueni
po
ekstrados,
leajima)
Ponekad
kojemu
povezuju
tjeme,
nadsloj,
nosivog
i drugi
u se
se
ibokovi,
glavni
ossekundarni
sklopa
glavne
odvija
nazivi
tedni
naziva
lukaprijenos
pete,
ili
nosae.
koji
iotvori
i
pojmovi,ustaza. sila.itd.
Kod
(obino
lee
pjeaka
itd.
promet.
Kod polju)
ovjeenih
Kolnik
svoda.
popreni
primjerice:
jemostova
ploha
nosai.
namijenjena
susreu se jo
vozilima.
pojmovi: kosa9 uad.

2. Opi podaci o mostovima

Rubnjak je uvreni rub pjeakih hodnika na spoju s kolnikom.

Ograda je dio koji sprjeava pad s mosta.
Odbojnik je element koji titi od izlijetanja
vozila.
Vijenac je postrani zavretak hodnika ili traka
mosta.
Zatitni trak je rubni prostor uz kolnik koji je predvien radi osiguranja da
vozila ne
zalaze u prostor za pjeake, u ograde ili u
nosae.
Dilatacijska naprava, ili prijelazni ureaj, slui za premotenje reke u plohi
kolnika
na
spoju rasponske
konstrukcije i upornjaka, a kod dugih mostova i izmeu dijelova
rasponske
konstrukcije.
Izolacija je vodonepropusni sloj izmeu kolnike ploe i
betona.
Odvodnja mosta je sustav za uklanjanje voda s gornjih povrina mosta.
Konzola hodnika je poprena istaka na kojoj se nalazi hodnik.
Kapa je betonska ploa na konzoli hodnika.
Vjetrovni spreg, ili vjetrovni vez, je nosa koji preuzima horizontalne sile
vjetra.
Popreni vez, ili popreni spreg, je nosa koji ukruuje most u poprenom
smjeru.
Portali mosta su nosai koji osiguravaju prijenos sila i stabilnost popreno na
most.
Obino se sastavljaju na krajevima mosta ili na osloncima rasponske
konstrukcije.
Koni spreg je nosa koji prenosi uzdune kone sile s konstrukcije kolnika na
glavne
nosae.
Spreg vijuganja je nosa koji preuzima bone udarce s podunih nosaa na
poprene.
Iz priloenih slika moe se uoiti da svaki most ne mora imati sve prethodno
navedene
dijelove. Kod velikih mostova neki dijelovi mogu sluiti za vie svrha.
Primjerice,
u
ploastim armiranobetonskim
mostovima glavna ploa koja premouje otvor djelovat
e i kao: glavni nosa, konstrukcja kolnika, popreni nosai, vjetrovni i koni
spreg.
10

2. Opi podaci o mostovima

Neke uobiajene visine kod mostova posebno su prikazane na slici 2.13. To

su:
Ukupna visina (vu) je visina od dna najnieg temelja do najvie toke nosivog
sklopa.
Visina konstrukcije (vk) je visina od donjeg do gornjeg ruba nosivog
rasponskog
sklopa. Moe biti razliita uzdu mosta.
Slobodna visina (vs) je visina od plohe donje prometnice, ili od mjerodavne
visine
vode, do donjeg ruba rasponskog sklopa. Moe biti razliita uzdu
mosta.
Raspoloiva
visina (vr) je visina od mjerodavne razine vode, ili donje
prometnice, do
nivelete mosta.
Graevna visina (vg) je visina od dna temelja do
Konstruktivna visinanivelete.
(vv) je visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije do
nivelete. Debljina kolovoza (dk) obino je ukljuena u ovu
visinu.

Crte 2.13: Neke uobiajene visine kod mostova

2.3

PODJELA MOSTOVA

Sistematizacija mostova moe se vriti na razliite naine, a uobiajena je po

dva osnovna
kriterija na: vrste mostova i tipove mostova.
podjela
Po
tipovima
znaenju,
odnosi
mostove
dijelimo
veliini,
zapravo
moemo
mostove
natrajnosti
podijeliti
glavnu
premarasponsku
ili
osobitostima
nafiksnosti.
razne
konstrukciju
naine;
njihove
Tako primjerice
seinosive
dobivaju
prvenstveno
konstrukcije.
prema
ove je
grupacije
svrsi,
Ova
Po vrstama
vrstama,
mostove
dijelimo
prema
vanjskim
okolnostima.
To
je podjela
openitog
se mostova:
zanimljiva
mjestu,
2.3.1.1
znaenja
graditeljima
2.3.1

Cestovni
eljezniki
Pjeaki
Mostovi
Vrste
mosta
Vrste
mostova.
mostova
kao
za
mostovi
mostova
kombinirani
vodovode
utilitarne
mostovi
po svrsi
i kanale
graevine.
promet
ili po(akvadukti)
prometu na
11 njima

2. Opi podaci o mostovima

Zatitni mostovi
Kranski mostovi
Mostovi prenosila
Kombinirani mostovi

2.3.1.2 Vrste mostova

po mjestu, poloaju i vrsti zapreke
Gradski mostovi
Mostovi preko rijeka i vodotoka
Mostovi nad udolinama i obroncima (vijadukti)
Mostovi preko prometnica
njaci
(nadvo
i podvonjaci)
Mostovi na prilazima (ram
pama)
Mostovi nad provalijama
Mostovi preko morskih tje
snaca
Mostovi na inundacijam
a
Mostovi u parkovima
Tvravni mostovi
evodi
prometnicu
Nadvonjaci;
iznadnadvonjak
razine okolnog
pr
terena na kojem
se nalazi druga prometnica.
Podvonjaci; podvonjak prevodi prometnicu ispod razine okolnog terena na
kojem
se nalazi druga prometnica. Ponekad se za isti objekt koriste oba termina.
Primjerice,
znike pruge,
pri prolazu
govori se
ceste
o cestovnom
iznad elje
nadvonjaku ili pak
eljeznikom podvonjaku

2.3.1.3 Vrste mostova

po njihovom prometnom znaenju

Lokalni mostovi
Tranzitni mostovi
Magistralni most
ovi
Sabirni mostovi
Industrijski mostovi

2.3.1.4 Vrste mostova po veliini njihova otvora

Mali
mostovi
iliprojektima.
propusti.
Propusti
su
mostovi
otvora
odzbog
oko
6konstrukcija,
10ali
m.
Obino

Sa
grade
trajnosti
Provizorni
Polustalni
Stalni
stanovita
po
tipskim
mostovi
gradiva
mostovi
projektom
su
od
e oni
su
veliine
kojeg
oni
predviene
mostovi
su
kod
mostovi
irina
otvora;
nainjeni.
kojih
koje
raunske
koje
i gradimo
je
obino
visina
predvien
gradimo
Obino
sigurnosti
nadvonjaci,
otvora
s tenjom
se
daperiod
grade
traju
obino
nosivih
da
uporabe
to
podvonjaci
traju
se due,
odreuju
potrebe
u-krai
daleku
ili
to
na
od
ne
se
vremena

propisima
unedogled.
budunost.
temelju
hitnijeg
Privremeni
su mostovi
Takvi vijadukti
su
su primjerice
2.3.1.5
onitr
obino
eba
koje
Vrste
ih
ojedine
predviamo
definirani
zahtjeva
uspostavljanja
trajnosti
nekog
mostovi
Mostovi
Veliki
definirati
mostova
kategorije
objekta.
mostovi
koje
osrednj
propusnosti
grae.
za
koeficijenti
po
u odreeni
trebamo
dogovoru
njihovoj
prometa.
objekata.
ili
samo
period,
ssigurnosti
projektiranoj
investitorom.
prometnih
za
Ukoliko
vrijeme
kraiza
pak
zahtjeva.
odgradnje
ptrajnosti
nisu,
vremena
12

2. Opi podaci o mostovima

2.3.1.6 Vrste mostova po fiksnosti.

Nepokretni mostovi su oni mostovi iji su svi dijelovi
nepokretni.
Pokretni mostovi
su oni mostovi kod kojih se moe vriti premjetanje dijelova
(obino rasponskog sklopa) radi poveanja slobodnog prostora za prolaz prometa
ispod mosta. Pomicanje rasponskog sklopa moe se vriti na razliite naine
uvlaenjem, dizanjem, okretanjem, rasklapanjem i sl.

2.3.1.7 Vrste mostova prema nainu oslanjanja nosivog sklopa

Klasini mostovi imaju potpore temeljene na vrstom tlu.
Plutajui (pontonski) mostovi su oni mostovi kod kojih je rasponska
konstrukcija
oslonjena na plutajue pontone.
Uronjeni mostovi (uronjeni tuneli) su oni mostovi kod kojih je zatvorena
uplja
cijev,
kao glavna
rasponska konstrukcija, uronjena ispod vode. Cijev je od isplivavanja
osigurana sidrenjem za dno vodene prepreke, ili je pak oslonjena na glavu pilona
ja kroz
cijev.
2.3.1.8 Vrste mostova prema oblikovnim stilovima
(vlastita
masa vea
Zapravo, nekih jasnih stilova tokom stoljea u mostovima nema, u onom smislu
koji
od
postoji u arhitekturi. Ipak, postoje naini graenja i nazori u mostovima
kroz
uzgona).
povijest iz kojih
rezultiraju
razlike izmeu mostova pojedinih epoha i pokrajina. Tako se Promet
neki se
mostovi mogu
ocijeniti kao:
odvi
Mostovi orijentalnog tipa
Mostovi rimskog doba
Mostovi srednjeg vije
ka
Mostovi Renesanse
Mostovi novog doba

aju
kolnika:2
Po tipu mostove moemo takoer podijeliti na razne naine..3.2.3
Primjerice, prema
Tipovi
otvorima,
poloaju kolnika, tlocrtnom poloaju i obliku, obliku glavnih
nosaa, tipu
mostova
konstrukcije,
nosive sklopove,
statikom
sustavu
za
itd.
se
mogu
dobiti
ove
Mostovi
gradiva
mo
Mostovi

2.3.2.1
2.3.2.2
stova:
saMostovi
zaobljenom,
Simetrini
Mostovi
s ravnom,
Tipovi
promjenjivog
sTako
uputenog
mostova
jednim
dva
kolnikom
vodoravnom
izboenom
i nesimetrini
i vie
otvorom
po
uzdunog
kolnika
gore
dolje
nom
uzdu
obliku
ili
jednakih
ili
porasporedu
udubljenom
polo
nagnutom
mostovi
poloaja
zliitih
nivelete:
iligrupacije
ra
otvora:
niveletom
niveletom
kolnika
otvora
13
2.3.2 Tipovi mostova

2. Opi podaci o mostovima

Pokriveni mostovi
Viekatni mostovi

2.3.2.4 Tipovi mostova

po tlocrtnom poloaju i obliku:

Okomiti mostovi
Kosi mostovi
Mostovi u pravcu
Mostovi u zavoju

2.3.2.5 Tipovi mostova po pretenom gradivu glavnog

opa: skl
Drveni mostovi (podjela
ema vrsti
pr drveta i grae)
Metalni mostovi
:
od lijevanogvoa
g
od elika
od aluminija
Masivni mostovi:
od prirodnog kamena
od opeke
od nearmiranog beto
na
od klasino armiranog betona
prednapeti mostovi
Mostovi od kombiniranih materijala

2.3.2.6 pTiovi
ma mostova
nainu izrade
pre
glavne konstrukcije
Drveni nosai:
tesarski vezani
avlani
spojeni vijc
ima i modanicima
lijepljeni
Metalni nosai:
zakivani
zavareni sanduasti, punostijeni,
Gredni mostovi (rebrasti,
reetkasti)
2.3.2.7
Mostovi
Zategnuti
Tipovi
Masivni
Ploasti
Okvirni
Luni
Visei
Ovjeeni
predgotovljeni
spojeni
zidani
betonirani
mostovi
mostova
mostovi
sloenih
nosai:
mostovi
mostovi
(napeti)
(svijcima
vertikalnim
prema
na
tipova
(mostovi
(puni
mostovi
mjestu
(obini
itipu
monolitizirani
inosivih
uplji)
inosive
s kosim
kosom
i prednapeti)
sklopova
konstrukcije
stupovima)
uadi)14

2. Opi podaci o mostovima

2.3.2.8 Tipovi mostova

onstrukcije
prema mosta
nainunaprijenosa
temeljno sila
s k
tlo:
Nosai bez potiska (horizontalnih sila) na
tlo: slobodno poloeni nosai sa i bez
ustaprep
kontinuirani nosai sa i globova
bez z
okviri i lukovi sa zategama
visei nosai u sebe
usidreni
ovjeeni nosai
Nosai s potiskom na tlo:
luni nosai bez zatega
okvirni nosai bez
atega
z
visei nosai
2.3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa
g sklopa:
glavno
Mostovi s ravnim nosaima konstantne visine
Mostovi s ravnim nosaima ojaani vutama uz leaje
Mostovi s ravnim nosaima promjenjive visine
Mostovi sa zakrivljenim nosaima konstantne i promjenjive
visine

15

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.

Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.1

ZAHTJEVI NA MOSTOVE

Mostovi moraju zadovoljiti razliitim zahtjevima koje na njih postavljaju razni

korisnici.
Zadovoljenje samo minimalnih uvjeta moe biti izvorite znatno smanjene
vrijednosti
graevine. Stoga je ispravnije nastojanje za pronalaenjem najprikladnijih
zahtjevazbiru
koji e
u
skupnom
osigurati
optimalno rjeenje mosta. Na rjeenje svakog mosta
postavljaju se
slijedei temeljni zahtjevi:

3.1.1 Zahtjevi prometa

Kao prometni objekti, mostovi ponajprije moraju optimalno, a ne samo minimalno
zadovoljiti prometne ili funkcionalne potrebe. U tome se ogleda uporabna
vrijednostprijelaza
itavog i mosta u njemu. Uz osiguranje samog nasunog prijelaza, u
rjeenja
vrijednost
mosta ulaze pitanja sigurnosti i udobnosti. Pored zadovoljenja minimalnog
slobodnog
za
prijelazprofila
pjeaka, vozila i radova, treba voditi rauna o: preglednosti,
dojmovima,
usklaenosti s navikama i drugim komponentama.
U zahtjeve prometa treba ukljuiti ravnost prometne plohe i njezin oblik u svakom
asu
upotrebe. Kod toga je zanimljiva veliina deformacije nosivih konstrukcija i
titranja
toprometom.
ih ona U promatranje vrijednosti nosive konstrukcije treba uzeti u
dobiva pod
obzir
izoblienje nivelete mosta po itavoj duljini pod prometnim optereenjem. O ovome
ovisi
brzina i sigurnost prometa, a time i vrijednost
mosta.
Na prometnu vrijednost mosta utie njegova trajnost, odnosno potreba odravanja.
Naime,
ako mostove treba popravljati u kratkim razdobljima, pa bili to samo i sitni
popravci
kolovoza, izazvat e to smetnje u prometu.

3.1.2 Tehniki zahtjevi (sigurnost i mehanika otpornost)

U primarne zahtjeve koje treba zadovoljiti svaki most ulazi njegova sigurnost i
mehanika
otpornost, odnosno njegova sposobnost da podnosi sva optereenje koja ga mogu
zadesiti.
Touvjet postojanja mosta, koji neupitno mora biti to bolje ostvaren.
je
osnovni
koeficijenti
dokazi
Za
najmanje
odgovarajuih
je
vrijednosti
armiranih
Konstrukcije
graninih
pridravati
dimenzije
granina
potrebno
sigurnosti
jednaka
stanja
elemenata).
stanja
pomaka
uobiajenih
nosivih
kontrolirati
sigurnosti
se
sila
uuraunskom
Razlikuju
konstrukcija
pravilu
nosivosti
uporabi.
odelemenata
(izoblienja),
Kod
uporabnih
konstrukcija
pravila,
itoga
dimenzioniraju
stabilnost
graninom
se
Pri
treba
granina
su
koncipirani
odabiru
teko
optereenja
odnosno
takoer
vibracija,
dokazati
mosta
optereenju.
odreenih
mogu
stanja
dimenzija
prema
one
odgovarajuim
su
definirani
da
itrebaju
naprezanja
zadovoljiti
na
pripadajuih
nosivosti
graninim
je
dijelova
proraun
presjeka
raunska
Onobiti
su
segradiva
propisima
imosta
stanjima
odgovarajuim
dobiva
uprema
granina
granina
koeficijenata
nosivih
uobiajenim
promatranih
ikao
graninim
definirana
irina
nosivosti,
elemenata
stanja
nosivost
zbroj
propisima.
okvirima.
pukotina
ukaouz
Optereenja
i
Suvremeni
stanjima.
konstrukcije
umnoaka
sigurnosti.
kruto
Za
(kod
proraunska
dokaz
treba
Premale
uporabe
granina
se
tijelo
i prometne
Takoer
stanjauporabi.
upotrebe uporabna
(prevrtanje,
treba dokazati
optereenja
klizanje,
da konstrukcija
i njihove
odizanje).
raunske
zadovoljava
kombinacije.
propisane
16

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

zahtjeve, tj. zahtjeve trajnosti. Pretjerana tednja na visini (krutosti) nosivih

elemenata je
tetna i nedopustiva.

3.1.3 Zahtjevi ekonominosti

Pri projektiranju mosta treba nastojati to vie smanjiti utroak novca na
njegovu
realizaciju. Naime,
treba nastojati to vie smanjiti utroak materijalnih sredstava i
radne
snage.
Trokovi
materijala i trokovi izgradnje su u stanovitoj povezanosti. Pretjerana
tednja u nije ekonomina, a pogotovu ako to iziskuje povean rad. Suvremeni
materijalu
postupci
graenja tee jednostavnosti i brzini gradnje, ak i po cijenu poveanih trokova
materijala.
Razvojem tehnologije i civilizacije, trokovi radne snage su sve vei a cijena
materijala sve
manja.
Kako je ve reeno, u ukupne trokove treba ukljuiti trokove gradnje i trokove
odravanja. Stoga se ne moe govoriti o ekonominosti rjeenja ako nisu sagledani svi
trokovi
zavijek njegove upotrebe. Pretjerano inzistiranje na ekonominosti,
predvieni
ponekad
moe
uzrokovati
velike trokove odravanja i znaajno umanjiti opu vrijednost
mosta.
3.1.4 Estetski zahtjevi
Estetika spada u podruje filozofije, fiziologije i psihologije. Ona zahvaa u
podruje
osjeaja. Stoga se na pitanje to je lijepo ne moe odgovoriti na nain kao u
podruju
egzaktnih znanosti. Ipak, analize estetskih vrijednosti graevina koje su
openito
ocijenjene
kao
lijepe,
ukazuju na odreene elemente oblikovanja: proporcije, ritam,
kontraste,
ponavljanja,simetrije,
obrise, doivljaje, osjeaje i slino. Za ocjenu estetske
vrijednostiodreena
mostovanaela
valja i zakonitosti oblikovanja. Uz prikladnost opih linija
poznavati
imostova,
obrisa te njihov sklad s okolinom, u problemima oblikovanja valja rijeiti
unutranje
odnose, proporcije dijelova i cjelina. Osobito je vaan izgled vidljivih ploha i
rjeenje detalja.
Oblikovna vrijednost mosta ocjenjuje se prema doivljaju prolaznika po mostu, te
ispod
pokrajinjega. Jedna od neophodnih komponenti pri tom je kvaliteta radova,
kvaliteta
materijala, te briljivost i tonost izvedbe. Oblikovni zahtjevi mogu izazvati
neko
poveanje
izdataka,
ali s njima se postiu realne vrijednosti koje sadre odreen dobitak.
Ljepota
je
trajna vrijednost
za koju uloena sredstva nisu uzaludno potroena. Dakako da
nema izmeu
uske jeftinog i runog, skupog i lijepog, ili pak jeftinog i lijepog.
veze
Iako
valja
na
konstruktora
umjetno,
Ne
obrisa
smatrati
mostovi,
Na
jasna,
sklad.
valja
estetsku
umusvaki
usko
Pretjerano
da
njegove
jednostavna
ikakvih
imati
najveim
da
pa
jesuraivati
projektant
su
igraenje
vrijednost
ioni
predrasude
arhitekta
odreeni
nosive
dodatnih
mogu
koji
inzistiranje
dijelom
i ralanjena,
biti
mostova
streba
konstrukcije
su
mosta
arhitektom
tipovi
ulaganja
biti
da
vie
kao
lijepi
dobro
su
vaan
shvatljivija.
samo
rezultat
na
mosta
prilagoeni
neki
mogla
ako
raunski
poznavati
pri
utjecaj
(primjerice
jedan
kako
mostovi
apriori
su
emu
pogrenog
postii
bi
udio
skladu
suvremenim
optimalnim
ima
svi
se
Razlike
naela
lijepi
runi
graditeljstva,
postiglo
luni
njegova
elementi
oblikovno
odgoja
s (primjerice
oblikovanja,
okolinom
sami
izmeu
ili
oblicima
zahtjevima
nosiva
optimalno
ivisei
trebaju
po
daleko
kritinog
graevinara
pa
sebi,
i konstrukcija.
prikladno
montani
konstrukcije
e
mostovi).
istodobno
upovoljnija
tehnike
estetsko
potreba
odnosno
odreenim
stava
igredni
iIsto
utvoriti
zbog
duha
Ona
moe
esto
su
se
bez
sluajevima
rjeenje.
suradnje
arhitekata
graditeljskoj
oblika
tako
mostovi).
vremena,
treba
prostorni
dovesti
pogreno
biti
irjeenja.
doValja
Svi
stvorene
jeimati
oblikovani.
su
struci. njene estetske vrijednosti.
umanjenja
17

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.1.5 Zahtjevi trajnosti

Trajnost mosta definira se njegovom sposobnou da posjeduje zahtijevanu razinu
sigurnosti i upotrebljivosti u odreenom vremenskom razdoblju. O trajnosti
mostova naalost
donedavno
nije voena dovoljna briga. To je imalo za posljedicu brzo propadanje
brojnih
mostova, a osobito klasino armiranih i prednapetih konstrukcija u agresivnom
okoliu.
Rezultat takvog odnosa najee je granienje ili potpuno zatvaranje prometa
preko takovih mostova, te znatni izdaci za njihovu sloenu i ponekad upitnu
sanaciju.
Trajnost konstrukcija danas se regulira propisima. Obino se smatra da trajnost
stalnih
mostova treba biti oko 80-100 godina, odnosno da vijek trajanja mosta bude
otprilike
jednakovjeka. U izvjesnim sluajevima projektiranu trajnost mosta
ivotnom vijeku
treba
dogovoriti s investitorom. U svakom sluaju u ukupna ulaganja za most treba
ukljuiti
trokove njegove izgradnje i odravanja. Kako bi trokove odravanja sveli na to
manju
mjeru, a time poveali i uporabnu vrijednost objekta, dobro je poneto poveati
poetna
ulaganja za most, a sve u cilju njegove poveane trajnosti i sveukupne
racionalnosti.
Zbog osiguravanja potrebna trajnosti i upotrebljivosti, posebice radi zatite
klasinearmature
i
napete
od korozije, kod svih se armiranobetonskih i prednapetih
elemenata
proraunava granino stanje irine pukotina. Iskustva su pokazala da su ovakvi
prorauni
jo
uvijek dvojbeni
i nepouzdani, te da ne manju panju treba posvetiti odreenim
konstruktivnim
zahtjevima primjerice: dovoljna krutost (visina) ili s dovoljno veliki zatitni
sloj
dobrojbetona,
zbijenosti i nepropusnosti betona, dobroj prionjivosti betona, dobroj
prionjivosti
betona i armature, tanjim profilima armature slino u cilju postizanja trajne,
pouzdane i
uporabljive konstrukcije.

3.1.6 Ekoloki zahtjevi

Izgradnja mosta, vie ili manje, remeti postojee uvjete njegove prirodne
sredine.
Za
vrijeme izgradnje
mosta treba nastojati u najveoj mjeri sauvati postojei
prirodni
okoli.odgovarajuom
To
se
moe postii
organizacijom gradilita, te primjenom prikladnih
tehnologija
izrade. Svako imalo znaajnije naruavanje postojeeg okolia treba nastojati
izbjei, a u
suprotnom je potrebna njegova sanacija.
Kao stalna graevina most takoer moe remetiti postojee uvjete okolia. Posebno
treba
biti
oprezan
pri izgradnji
mosta
uprometom,
naselju.
Uzatite
tom smislu
treba
voditi
rauna
o s
rjeenju
vjetra
nazatite
ograde
iododbojnike,
buke izazvane
zatiti
sigurnoj
od izlijetanja
i zatvorenoj
s od
odvodnji
mosta
eventualnih
i svih
otpadnih
zvukova
pri
voda
adekvatnom
udarcima
mosta,
slino.
18

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.2

POTREBNE PREDRADNJE

Da bi se to bolje udovoljilo zadanim zahtjevima potrebno je, prije samog

pristupanja
projektiranju izvriti odreene predradnje. Ove predradnje mogu biti manjeg ili
veegprema
opsega,
ve
konkretnoj situaciji, a nekad mogu biti i vrlo detaljne. Osnovne
predradnje su:
Skupljanje podataka o zahtjevima na prijelaz i most; definiranje prometnih
uvjeta
mostu na
i ispod njega te definiranje nivelete, slobodnog profila i sl. Izbor
mogueg
poloaja mosta.
Skupljanje podataka o tlu na kojem treba sagraditi most, podataka vezanih za
temeljenje mosta, te podataka o moebitnom vodotoku preko kojeg se most
gradi.terenske situacije (geodetska podloga), reljefa terena i okolnih
Snimka
sadraja.
Konani izbor poloaja mosta.
Podaci o korisnom optereenju mosta (definiranje prometa na mostu) i
odreivanje
ostalih optereenja kojima e most biti podvrgnut.
Podaci o pogodnim i raspoloivim gradivima, te ostalim iniocima zanimljivim
za
gradnju.
Nakon podrobne analize prikupljenih podataka, prelazi se na projektiranje mosta.
Tok
radova na projektiranju moe se ovako prikazati:
Izbor poprenog presjeka mosta i uzdune dispozicije. Izbor broja otvora,
njihova
veliina i raspored stupova. Izbor broja i oblika glavnih nosaa. Izbor ograde i
ostalih
funkcionalnih dijelova mosta, sve u jednoj ili vie
varijanti.
Izbor tipa mosta, statikog
sustava glavnog nosivog sklopa, izbor gradiva i
izbor
sustava graenja. Takoer u jednoj ili vie
varijanti.
Statika provjera svih nosivih
elemenata. Izbor dimenzija elemenata. Kontrola
nosivosti, deformabilnosti i stabilnosti.
Predmjeri radova i gradiva, podaci za ocjenu ekonominosti rjeenja u odnosu
na
zahtijevani rok dovretka i potrebna sredstva.

19

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.3

IZBOR MJESTA I POLOAJA

Izbor mjesta za prijelaz izabire se esto jednom za uvijek, jer se pri

rekonstrukciji
koriste raniji obino
prijelazi. Prva dunost projektanta je da neposredno na terenu
ispita mogunost
najpogodnijeg poloaja mosta u smislu svih zahtjeva koji su ranije
nabrojani.
Treba imati na umu da neki sam po sebi povoljan poloaj ne mora biti takav u
odnosu
na
opi projekt
radova. Tako, kod cesta vee vanosti prednost emo dati trasi
ceste, a uklopiti
most
pokuati
kako najbolje znamo. Kod cesta nie vanosti prednost emo dati
poloaju
mosta, a onda emo cestu uklopiti prema njemu.

3.3.1 Ugao prijelaza

Openito je najpogodnije most smjestiti okomito na zapreku, jer je tada
konstrukcija
mostaa ujedno je most i najkrai. Meutim, ne treba po svaku cijenu
najjednostavnija,
nastojati
most postaviti okomito na zapreku. Trase modernih prometnica imaju svoje
zakonitosti
(radijuse krivina, duljine prijelaznica) koje je esto potrebno mijenjati na vrlo
dugom
potezu
da
bi se
neki most postavilo okomito na zapreku. Kod gradskih prometnica kosi
prijelazi i
kosi mostovi su vrlo esti.
Na kosim krianjima moemo predvidjeti kosi ali i okomiti most, samo to se tada
poveavaju rasponi mosta. Zorni prikaz prikazan je na crteu 3.1. Lv je irina
prepreke,
L0 otvor ispod mosta, Lk raspon konstrukcije, s irina mosta i kut
svijetli
krianja.
sss

Lk
L0

su

LV

LkLk
L0L0
LVLV
susu

Sa

konstrukcije,
cijama
Podruje
konstrukterskog
okomitih
bilo
krianja
uvee
konstrukcijama
mostova,
stajalita,
visine
9070
od
ispod
doali
nosaa,
40
70je
do
-40
mosta
s-redovito
pri
obzirom
prema
pa
- konstrukcije
provjeri
ili
e okomitim
most
una
zahtijeva
provoenju
veliinu
biti
nosivih
rjeenjima
mostova
i predvianje
skuplji
kuta
sklopova
vodotoka
su
,
beznaajne
nego
obino
razlikujemo
potrebno
tj.
nekih
nadonje
sline
okomitom
posebnih
suraunati
razlike
usljedee
konstrukrjeenja,
Ako
prijelazu.
s na kosom
prometnice.
krianju predvidimo
mogunosti
okomiti
konstrukcijama
utjecajem
krianja:
mostkosine;
imamo:
mostova;
dulji
most,mosta
veisraspon
Crte
3.1:
Krianje
preprekom
20

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Ako na kosom krianju predvidimo kosi most imamo: dulji donji ustroj, razliita
krila
upornjaka, kompliciraniju konstrukciju, opsenije proraune i openito most e
bitiizvesti
tee nego okomiti most. Uz to, postoje i odreene potekoe oblikovanja
mosta.
Oevidno je da su kosa krianja ispravna s obzirom na uporabnu vrijednost
prometnice
omoguavajujer
optimalno voenje linije trase. Problemi koji se pri tome nameu
graditeljima
mostova mogu biti sloeni. Takoer postoje problemi osiguranja dobre preglednosti
na
prometnici/vodotoku koji prolazi ispod mosta. Ovakvi problemi se obino rjeavaju
tankim
pojedinanim stupovima kojima se ostvaruju otvoreni vidici.

3.3.2 O izboru pravca

S gledita izgradnje teimo to jednostavnijim mostovima, koji su dakako i
najjeftiniji.
Stoga je najpogodnije da se most nalazi u pravcu. Meutim, iz slinih razloga
koji
su u prethodnom potpoglavlju, mostove je potrebno smjetati u razliitim
nabrojani
zavojima,
prijelaznicama i meupravcima. U tom sluaju, osim komplikacija koje nastaju na
samoj
konstrukciji, javljaju se i problemi osiguranja dobre preglednosti koja je u
uskoj vezi s vrstom
prometa koji se na mostu odvija.
U zavojima je ploha kolnika nagnuta prema sreditu zavoja, ali hodnici s
vijencima
ne
moraju slijediti
takvo nagibanje, pa se mijenjaju visinski odnosi izmeu osnovnih
linija
odnosu una one kada je most u pravcu (problemi zadiranja u slobodni profil
vizualno i
stvarno).
Sloene okolnosti kada vitoperenje zahvaa most, za usklaenje odnosa linija
najbolje je nacrtati svaku posebno (naslon, ograde, vijenac, rubnjak) i
uskladiti ih.
Neki opi sluajevi postavljanja mosta u razliitim tlocrtnim dispozicijama
prikazani su na
crteu 3.2.

rjeenje rasponske
Postavljanje
rasponske
konstrukcije
konstrukcije
u poprenom
u sluaju
presjeku
zavojitog
za za
mosta
nagnuti
prikazano
kolnik
prikazano
je na
Crte
3.3:
Rjeenje
rasponske
konstrukcije
mostove
s nagnutim
crteu
je
na 3.4, a kolnikom
crteu 3.3. Crte 3.2: Mogue tlocrtne dispozicije
21 mosta

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Crte 3.4: Tlocrtno rjeenje mostova u zavoju

3.4

IZBOR NIVELETE

Niveleta je, u principu, linija sredine kolnika. Za ukupnu vrijednost mosta

znaajnioblici
su
plohe gledani sa strane na most, a njihov odraz je upravo linija
nivelete.
Pri polaganju nivelete potrebno je voditi rauna o nizu stvari: slobodnom profilu
ispod
mosta, visini nosaa rasponske konstrukcije, opim voenjem trase, reljefom
terena
sl..potrebno
Na
osnovi injih,
je pronai najpogodnije odnose i poloiti optimalne linije
nivelete
prijelaza. Osim estetskog znaaja, linija nivelete je vana za sigurnost prometa,
za trokove
odravanja i za udobnost prijelaza.

3.4.1 Visinski odnosi

Za ocjenu
Visinski
iznad
visinski
ime
dubokih
prijelaza
se
iliuvala
skrauju
poloaj
ispod
plitkih
vrijednosti
preporuljivo
Osnovni
razine
kolnika
uuvala
prilazne
odnosu
nivelete,
oblik,
okolnog
to
zadan
povrine
rampe,
na

vrlo
jeteren.
Strmina
mjesto
terena.
je
rasponski
teko
asmanjuje

nekim
time
Radijus
ili
Potrebno
prijeloma
uspona
postii,
se
esto
iopim
ocjenu
sklop
vjea
nasip,
zakrivljenosti
inam
je
uvjetima,
padova
tangenti
pa
smjestiti
oukupne
nastojati
ove
te
pilone
sesmanjuju
rasponski
odnose
(%)
vrijednosti
ipa
(visei
ispod
i(R)
poloaj
da
mostovi
veliina
diktira
uzdizanje
usponi
i prometne
sklop
duina
itoke
ovjeeni
mosta
mogu
prometnica,
iizdizanja
smjeta
padovi.
nivelete
razine,
biti
mogu Kod
se
smjeteni
tj.
bude
prijelaza
dok
iznad
postaviti
njen
jeto
prometne
kodmanje,
kulminacije, mostovi).
(c),
neki3.4.2
zaobljenja,
parametri
Odnosi
Odnosina
oblika
odluni
prilazima,
nivelete,
za ocjenu
a to
vrijednosti
su:
nivelete
22

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Crte 3.5: Prikaz osnovnih veliina vezanih za niveletu

mosta
Ovi parametri se uglavnom odnose na cestovne mostove. Kod eljeznikih mostova
potrebno je imati male uspone i padove, pa su i visinske razlike u niveleti
male.
Pri projektiranju mostova dobro je potivati sljedee
preporuke:
Kratka zaobljenja nivelete djeluju kao prijelomi,
Izbjegavati svako naglo mijenjanje nivelete,
Detaljno razmotriti problem odvodnje oborinskih voda,
Detaljno razmotriti problem preglednosti,

3.4.3 Osnovni oblici nivelete

Po osnovnom obliku nivelete mogu biti ravne, i to vodoravne ili nagnute, zatim
konveksne ili konkavne. Uz to postoje i valovite linije koje ubrajamo u sloene
oblike.

Crte 3.6: Osnovni oblici nivelete i njihova

obiljeja
23

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

a) Niveleta u pravcu
Potpuno horizontalne nivelete pogodne su za eljeznike mostove s otvorenim
kolnikom.
Za cestovne mostove potrebno je prometnoj plohi dati uzduni pad od barem 0.5%
zbog
odvodnje. Pri tome treba imati na umu da neravnost kolovoza koja nastaje kod
uporabe
pospjeuje zadravanje vode na kolniku.
Visinski odnosi izmeu krajeva mosta, slobodni profil ili drugi razlozi mogu
uzrokovati
jednostrano ili dvostrano nagnutu niveletu.

b) Konveksna niveleta
Ovaj oblik nivelete je pogodan i za izgled mosta i za odvodnju. Ako se toka
kulminacije
nalazi u simetrali mosta, konstrukcija e biti simetrina. Zaobljenja ne smiju
biti jaka zbogceste. Preporua se da usponi i padovi ne budu vei od 3%, naroito
preglednosti
ako na
mostu imamo i pjeaki promet.

c) Konkavna niveleta
Primjenjuje se na mjestima gdje se prometnica sputa s obje strane prema
prijelazu
(mostu). Vrlo je povoljna zbog preglednosti, ali nepovoljna za odvodnju (na
najniem dijelu
potrebno
poveati broj i veliinu slivnika i potrebno kvalitetno odravanje).
Problem
odvodnje se esto moe izbjei postavljanjem najnie toke izvan
mosta.
d) Sloeni oblici
Kod dugih mostova mogu nastati valoviti oblici nivelete (kombinacije konveksnih
konkavnih i nivelete u pravcu). Mnogobrojne su kombinacije oblika, naroito u
voritima
gdje se krakovi ceste isprepliu tlocrtno i
visinski.

3.5

TEMELJENJE

O uvjetima temeljenja bitno ovisi prikladnost uzdune dispozicije, veliina

otvora,
gradiva,izbor
tip i statiki sustav rasponske konstrukcije, trokovi i vrijeme
graenja.tlo
Akovrsta
je
temeljno
stijena, tada na njega moemo predati velike vertikalne i
horizontalne
sile,
pa moemo razmiljati
o mostovima osebujnih rasponskih sklopova. Naprotiv, na
loem
tlu
prisiljeni
temeljenje
Openita
globalna
idejno
Terenska

svakog
Zamulju
mostove
rjeenje
upornjaka
ocjena
je
istraivanja
ili
moe
smo
praksa
30-100
movarnim
graditi
mosta
karakteristika
predstavljati
ispitivanja.
(ako
dam obino
se
(jedno
po
mostove
je
tlima
na
jedna
nepoznat
temelju
se
ili
Openito
najkompleksniji
(ipovi,
temeljnog
jednostavnih
buotina
sastoje
vie
poloaj
geolokih
njih),
se
bunari),
od
dubine
tla
preporua
geotehnikih
stupova
statikih
na
iikarata
odredi
10-15
osnovi
najskuplji
ili isljedei
temeljenje
iupornjaka,
mnain
sustava
vizualnog
kojeg
kod
buotina
dio
svakog
temeljenja.
broj
se
imosta,
umanjih
donose
buotine
pregleda
ivodi
i upornjaka
raspored
kao
ili
raspona.
odluke
je
terena
npr.
moru
io
Ponekad
temeljenje
da
Projektant
nainu
seizmogeolokih
bar

potrebno
Za(kesoni).
mostove
i opsegu
utada
do izrauje
dulje
buotina:
30 od
m, 100
po jedna
mvrenja
po jedna
buotina
eventualno
jedna
postavljati
istranih
buotina
udubine
sredini;
radova.
jedna
na
kod
10razmaku
msvakog
uispod
sredini;
15-20
stupa
svakog
m);
i po
upornjaka
dvije 24kod
i

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Za velike i iroke mostove po dvije buotine ispred i iza svakog stupa i

upornjaka.
Seizmogeoloka ispitivanja obino se provode du trase mosta, i sa rezultatima iz
buotina
daju geoloku sliku terena na kojem se most gradi. Ako geoloki sastav tla nije u
potpunosti
jasan, tada treba poveati broj i dubinu buotina. Pri tome je potrebno u nosivi
sloj tla ui bar
3 m, a u liticu u predjelima kra bar 4 m.
Geotehnikim ispitivanjima potrebno je definirati parametre nosivog tla kao
to su:
Nosivost tla,
Slijeganje,
Vodopropusnost,
Vodostaj podzemne ili nadzemne vode,
Prirodna vlanost tla,
Sposobnost upijanja vode,
Zapreminska teina,
Sastav zrnatosti,
Granicu plastinosti,
Adheziju, koheziju i unutranje trenje,
itd.
Jedan od osnovnih parametara koje ova istraivanja trebaju ispitati je veliina
slijeganja
temeljnog tla. Razliiti sustavi konstrukcija su razliito osjetljivi na
slijeganje, pa slijeganja
je veliinaje direktno vezana za odabir konstruktivnog sustava
mosta.
Takoer bitna stvar kod temeljenja je nivo podzemne i/ili nadzemne vode. Vano je
napomenuti da nije podesno raditi temelje bez crpljenja vode (betoniranje u
vodi).
Prisutnost
nepropusnih
slojeva na dohvatnoj dubini znai bitno olakanje radova. Treba imati
na umu radova
da
cijena
kad je prisutna voda raste priblino s kvadratom dubine raunajui
od povrine
vode.
U nekim rjeenjima nosivih sklopova mostova teko je odijeliti temelje od ostalog
donjeg
ustroja, a ponegdje i od gornjeg ustroja mosta. Tada su i promatranja problema
temeljenja
ograniena na mogunosti izgradnje, a funkcioniranje nosive konstrukcije je
cjelina koju kao
takvu treba i provjeravati.
prolaze
Slobodni
preko
oblikom
Za
razliite
odreeni
mosta
za
tako
profili
odravanje,
broj
ili
vrste
i dimenzijama.
ispod
predstavljaju
mostova,
mostova
no
njega.
ienje
preporuljivo
npr.
Ovdje
iProjektant
razliiti
Slobodne
minimalne
sanduasti
i3.6
epopravke.
se profile
navesti
je
promet
otvore
odabrati
duan
gredni
Minimalne
na
propisuju
samo
kroz
potivati
njima,
mostovi,
inajosnovniji
vee
koje
dimenzije
slobodni
uprave
dimenzije
barem
moe
luniza
prolaziti
otvora
minimalne
mostovi,
slobodni
profili
ije
od koje
potrebe
treba
odreeni
su treba
ti
SLOBODNI
PROFILI
promet slue.
prolazi
razliiti
slobodne
predvidjeti
profile,
kako
minimalnih.
3.6.1
profili.
dane su
Slobodni
na crteu
profili
3.7. za popravke i odravanje 25
mostova

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Crte 3.7: Dimenzije otvora na mostovima za prolaz, ienje i

popravke

3.6.2 Slobodni profili za pjeake

Minimalna irina za jednog prolaznika je 75 cm, ali se openito moe preporuiti
80 cm niz
za prolaznika (crte 3.8). Kad se pjeaki hodnici nalaze u sastavu
jedan
kolnika,
osnovnoj
irini moramo
dodati i zatitni trak, koji je obino irok barem 25 cm, pa je
minimalna irina
hodnika 100 cm.

Crte 3.8: Minimalni slobodni profili za prolaz

pjeaka
Kada se uz rubove kolnika postavljaju odbojnici za njih se rezervira posebni trak
irok
obino 50 cm, a snjegove vanjske strane se predvia pjeaki hodnik. Primjeri su
vidljivi na
crteu 3.9.
Crte 3.9: Primjeri nekih minimalnih dimenzija pjeakih prolaza uz cestovne
kolnike
26

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.6.3 Slobodni profili za cestovna vozila

irinu cestovnog mosta potrebno je uskladiti s irinom ceste na otvorenim
potezima
prometnica. irina kolnika je ista, a rubne trake, zatitne trake, trake za
smjetaj prolazi
odbojnika,
pjeaki
i hodnici obino se razlikuju. Jedan primjer slobodnog profila
za autoceste i
mostove nad njima (nadvonjaci) prikazan je na crteu 3.10.

Crte 3.10: Slobodni profili za autoceste

3.6.4 Slobodni profili za eljeznicu

Za eljeznike mostove kod nas se koriste slobodni profili koje propisuje Unija
europskih
eljeznica. Na crteu 3.11 prikazan je orijentacioni slobodni profil za pruge
normalnog
kolosijeka.

Crte 3.11: Slobodni profili za

eljeznice

27

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.

Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.1 GREDNI MOSTOVI

U presjecima rasponske konstrukcije grednih mostova pojavljuju se praktino samo

momenti savijanja i poprene sile, eventualno momenti torzije, dok su uzdune
sile male zanemarive.
i
praktino
Osnovna koncepcija formiranja nosivog poprenog presjeka
ovih
kon- sastoji se u izboru dostatno visokog nosaa velike krutosti na
strukcija
savijanje
i zadovo-na posmik. U tom smislu odabiru se presjeci s dovoljno irokim
ljavajue krutosti
pojasevima
i relativno uskim rebrom, a sve u cilju manjeg utroka i racionalnog koritenja
gradiva.
U
sluaju vee
torzije koriste se sanduasti presjeci gredne rasponske
konstrukcije.
Teoretski
gledano
moe se
openito rei da su za izradu grednih konstrukcija najoptimalnija
gradiva
koja imaju podjednaku tlanu i vlanu vrstou. U tom pogledu prednost imaju
metalne
gredne konstrukcije. Kako bi se to vie smanjio utroak gradiva za gredne
konstrukcije,
a vlastite mase nosaa, ekonomina je upotreba reetkaste ispune
time i sile od
nosaa.
Za masivne gredne mostove moglo bi se na prvi pogled rei da nisu tako povoljni
pri
savijanju, jer beton ima malu vlanu vrstou pa u vlanim zonama zahtijevaju
relativno
veliku armaturu a imaju i znaajna naprezanja od vlastite teine. Naime, logina
je
i efikasna
primjena
betona u nosivim sustavima s preteitim utjecajem prirodne uzdune
tlane sile u lunim nosaima). Meutim, primjenom umjetnog prednapinjanja
(primjerice
betonskih
nosaa s pomou visokovrijednog elika izaziva se predtlak gotovo u itavom
presjeku
nosaa. Ovo omoguava znaajno smanjenje i bolju iskoristivost betona, manju masu
nosaa
i svladavanja veih raspona, te znatno trajniju konstrukciju u odnosu na
mogunost
onu
iz armiranog betona. Ipak, do raspona od oko 20-tak metara u naim su
klasino
prilikama
jo
uvijek
racionalnije
klasino armirane konstrukcije u odnosu na prednapete. Razlog
ovomu
je relativno velika cijena prednapete armature i elemenata za njeno
uglavnom
usidrenje,
koji se
kod
nas ne proizvode,
ali i stanovita inercija projektanata i izvoaa u primjeni
prednapetog
betona.
Armiranobetonske, klasine i prednapete gredne konstrukcije imaju veliku prednost
ujednostavnosti i brzini njihove izrade, te lakoi formiranja konstruktivno i
oblikovno
povoljnih
formi
nosaa.
Primjenom
montane
gradnje
relativno
manjih
manje
(primjerice
grede
pomodarstvo,
rasponima
Unadvonjaka,
Najvei
je
da
objektivno
izvoenja
tehnologije
cilju
danas
najvei
je
ikod
trokove
raspona,
konzolni
rasponi
smanjenja
grednog
seelinih
veliine
nas
iraspon
ponekad
vezivanja
potiskivanje
podvonjaka
nedovoljno
ve
relativno
graenja.
grednih
betonski
mosta
stolovi).
njihova
vlastite
postignut
grednih
do
koriste
ioko
postignut
konstrukcija
zavarivanja
mala
snana
itavog
gredni
Tome
racionalnost
i200
Mnotvo
mostova
vijadukata
teine
reetkasta
nazastupljenost
posebno
m.
mostu
izvoaka
mostovi
je
rasponskog
Kod
betonskih
njihove
izvedenih
ulimova
postiu
nas
Quebec
Australiji
na
idoprinose
ispuna
imaju
logian
prometnicama.
ione
isu
elinih
montaerska
grednih
sklopa)
Railway
profila,
se
betonskih
praktino
iz
velike
sve
slijed
sneki
preko
predgotovljenih
krae
pomou
mostova,
grednih
uiprednosti.
novi
postupaka
Kanadi
neki
rijeke
grednih
tehnolokog
Do
dominiraju
poduzea.
vrijeme
elinih
sada
suvremeni
novi
mostova
ilaganih
umjesto
Brisdane
iznosi
mostova
najvei
Razvojem
brze
izvedbe
sustavi
betonskih
Jednostavnost
glavnih
pri
napretka
upostupci
iitavih
punostijenog
549
odnosu
izradi
iuracionalne
raspon
iiznosi
svijetu
m.
nosaa.
unai
glavnih
nosaa
sveukupno
graenja
(primjerice
stoga
Moe
graditeljstvu.
klasinih
betonskog
hrpta
Do
Valja
betonske,
brzina
suvremene
montae
elemenata.
sada
se
priznati
nije
slobodno
260
sve
alikonzolne
m. rei da su betonske gredne konstrukcije vrlo konkurentne 28
na svim

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

(primjerice s pomou konzolnog postupka ili navlaenjem itavog rasponskog

sklopa) kao
i
postupka
pouzdane
i trajne antikorozivne zatite, osigurava se jo svjetlija
perspektiva
primjene elinih grednih mostova.
Zbog najboljeg iskoritenja prirodnih naponsko-deformacijskih osobina i vrstoa
nosivih
gradiva logino se namee upotreba kompozitnih presjeka grednih mostova. U tom
smislu
poodavnovese efikasno koriste tzv. spregnute konstrukcije. To su najee
konstrukcije
iz kod ega se globalno beton koristi za preuzimanje tlaka a elik
elika
i betona,
za
preuzimanje
posmika
i vlaka. S tim u svezi vri se sprezanje betonske kolnike ploe s
laganim
punostijenim ili reetkastim elinim nosaima. Ovakve konstrukcije imaju sve
dobre osobine
betonskih
i elinih konstrukcija (primjerice: relativno su lagane; jednostavno,
brzo
se
izvodei ilako
montiraju,
trajne su i pouzdane), to ih ini jednima od najoptimalnijih
grednih
konstrukcija.
Za izradu grednih mostova koriste se glavne grede slijedeih nosivih (statikih)
sustava:
4.1.1 Proste grede
Prosta greda, zapravo slobodno oslonjena greda na dva oslonca najee je
primjenjivani
nosivi sustav konstrukcija mostova (vidi crte 4.1). Koristi se za mostove s
jednim ili
vie
otvora,
a osobito
kod montane gradnje. Prednosti ovog sustava su jednostavnost
izvedbe
i prefabrikacije velikog broja jednakih elemenata. Nedostaci su mu neto
mogunost
poveana
visina konstrukcije, jer je treba dimenzionirati na punu vrijednost momenta, te
pojava
poprenih prekida u kolniku iznad oslonca u koje treba ugraditi dilatacijske
naprave.
se prostaRaunski
greda najee tretira s jednim pokretnim leajem, a ponekad s oba
nepokretna
leaja. U stvarnosti su svi leajevi najee elastino pokretni, bilo da su
neoprenski
ili
klasini betonski
zglobovi na vrhu horizontalno pominih stupova upornjaka. Za
proste
grededa imaju konstantnu visinu, odnosno da su im pojasevi usporedni du
je najbolje
itave
duljine. O obliku nivelete mosta ovisit e da li e linije pojasa biti vodoravne,
nagnute
ilizakrivljene. Eventualno mogu biti zanimljiva i rjeenja s promjenjivom
vertikalno
visinom po
duljini greda, prilagoenoj momentima savijanja.

ll

optereenja
Kako
redovita
mosta
vijek
sklopa.
Jedno
kraja
jeuvrstiti
trajanja
od
i nameu
Ove
ve
pojava
moguih
se
sreeno,
kolovozne
reke
ipotrebu
poprenih
prednapetim
rjeenja
najea
jedan
mogu
ugradnje
plohe,
su
od
reki
premostiti
jevijcima
mjesta
osnovnih
s tankim
te
ubrojnih
kolniku
okretanja
oteenja
zasploama
nedostataka
kolniku
pomou
dilatacijskih
iznad
susjednih
tankih
iz
kolnika
stupova.
plou,
elinog
mostova
ploa
naprava,
ikako
rasponskih
prodora
One
lima.
iz
za
bi
umanjuju
prostih
kontinuitet
koje
mogli
Ploe
vode
nosaa
pak
preuzeti
greda
uprometnu
jeimaju
na
potrebno
koje
s vie
se
M0M0
polja
vrijednost
ogranien
unutranjost
mogu
na
horizontalna
leaju.
obajeOva nosivog
4.1.2
na Proste
vie
naina.
grede greda
s ploama
za kontinuitet
Crte
4.1:
Prosta
(slobodno
poloena 29
greda)
l rijeiti
M0

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

uvrenja trebaju biti tako rijeena da je mogua brza i jednostavna zamjena

ploa u sluaju
njihova oteenja.
Kod krute veze tanke ploe za kontinuitet i rasponske konstrukcije velike
krutosti
dobivastatiki neodreeni sustav kod kojeg kontinuitetna ploa prima
se specifian
znaajne
vlane
sile.
Ovakav
se sustav smije koristiti kod oslanjanja rasponskih nosaa na
pokretne
elastinoili
pokretne leajeve u smjeru pruanja mosta. Teoretski nepomini leajevi
izazvalisilu
bi kod klasinog kontinuiranog nosaa. Stoga treba nastojati da u
vlanu
sluaju
ovakvihploa leajevi pruaju to manji otpor uzdunom pomicanju i
kontinuitetnih
okretanju
rasponskih nosaa na leaju.
Pri proraunu presjeka glavnih rasponskih nosaa u polju, utjecaj ploa za
kontinuitet
se Kontinuitetne
ne
uzima u obzir.
ploe treba proraunati na lokalno savijanje od
vertikalnog
optereenja, te istovremene vlane sile uslijed savijanja glavnih rasponskih
nosaa.
Posljedica neadekvatnog prorauna i armiranja armiranobetonskih ploa za
kontinuitet
esto je bila pojava u njima znaajnih oteenja (pukotina), to je neke navodilo
na pogrene
zakljuke kako ovakva rjeenja globalno nisu dobra.
Precizni proraun ovakvih sustava, ukljuujui u obzir i dugotrajne efekte u
betonu,
danas
nebi
trebao
predstavljati veu potekou. Da bi se to vie smanjile irine
eventualnih
pukotina, plou za kontinuitet je dobro armirati sa to tanjim profilima na
manjem
razmaku,poprenom
ili pak uzduno prednapeti (ovo komplicira i poskupljuje izvedbu, pa se
rijetko
koristi).
Betonske ploe za kontinuitet mogu se izvesti i sa zglobovima na krajevima.
Ovakva
rjeenja su za izvedbu sloenija od prethodno navedenih. Neka rjeenja sa zglobno
vezanim
kontinuitetnim ploama prikazana su na crteu 4.2.
Ovakve se ploe prvenstveno raunaju na lokalno savijanje od vertikalnog
optereenja.

I1I2I2I2I1I2I1I2
l1l2l2l1

l1

I2

I1

M0M0
Ovakve
obliku
momenti
dopustivim
moe
moment
Grede
ovisno
Kod
veih
greda
skratiti
sgrede
oprepusta
na
savijanja
prepustima
estetskim
sraspona
leaju.
progibanjem
protuutezima
nastaju
akoiliobino
uNedostatak
se
takoer
zahtjevima,
konzole
polju,
kada
izakonzolnog
upornjaka
(vidi
se
semogu
pa
(vidi
koriste
na
ovakvog
greda
crte
nainu
prostoj
imati
nosaa
crte
izvede
nosai
moe
4.4)
rjeenja
izvedbe
nosae
4.3).
gredi
naimati
protuuteg
prepusti
promjenjive
mjestu
konstantne
Zbog
iprodui
jemanju
zahtijevanom
poveana
prijelaza
su
negativnih
koji
visinu.
obino
konstrukcija
visine
ili
moe
teina
promjenjive
sa
slobodnom
Duljina
skriveni
momenata
iizazvati
mosta
zakrivljenog
rasponske
izvan
prepusta
na
krilima
profilu
eljeni
na
visine
nasip.
oslonaca
leaju
I1I2I2
I1I2po
u semosta.
smanjuju
ograniena
Ona
negativni
konstrukcije,
duljini,
ispod
donjeg
upornjaka.
pojasa.
seje
zbog ega
4.1.3Crte
seProste
poveavaju
dimenzije
s prepustima
leaja iza upornjaka.
4.2:grede
Proste
grede sl1l2l1
ploama
kontinuitet
30

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

l2l1l1
M0

Crte 4.3: Proste grede s prepustima

l2l1l1

Crte 4.4: Greda s protuutezima

4.1.4 Grede sa zglobovima

Grede sa zglobovima ili tzv. Gerberove grede (vidi crte 4.5), su statiki
odreeni
Umetanjemnosai.
zglobova na odreenim mjestima moe se postii povoljna razdioba
momenata
savijanja po duljini grede. Nedostatak ovih sustava je odreeni broj poprenih
prekida u
kolniku, te konstrukcija samih zglobova.

Ujednostavno
moment
za
greda
neodreenosti
to
odnosu
poprenim
jeomoguava
zapravo
nanapolja
niz
mogu
razdjelnicama
grede
glavni
prostih
injihovu
podii
leajeve
javljaju
nedostatak
nosai
veu
greda,
upase
kolniku
graninu
mogu
iznad
kontinuirane
uovog
njoj
imati
iznad
oslonca
sigurnost.
sustava.
dopunske
manju
stupova.
grede
i podloiti
Obzirom
visinu
sile
S(vidi
druge
Statika
uslijed
konstrukcije.
da
crte
leajevi,
pak
se neodreenost
hidraulikim
strane,
eventualnog
4.6) imaju
ovo
Kod
zbog
senjih
danas
preama
i
raspodijeljen
otpada
kontinuiranih
statike
slijeganja
vrlo
ne
smatra
potreba
oslonaca,
4.1.5 Kontinuirane Crte
grede 4.5:
l2l1l1Grede sM0zglobovima
31

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

njihovim velikim nedostatkom. U nedostatak kontinuiranih greda u odnosu na

proste, njihova
spada i sloenija izvedba zbog potrebe osiguranja kontinuiteta iznad
stupova.
Jednaki rasponi

llll

M0M0M0

Kraa krajnja polja

l12=0.8 ll2l2l2

M02M01M02M02

Crte 4.6: Kontinuirane grede

Kontinuirani nosai manjih i srednjih raspona najee se rade s konstantnom

visinom mosta.
po
duljini
Pri tome svi rasponi mogu biti jednaki ili se pak krajnji rasponi
mogu
izvesti
oko 20%
kraizada bi se izjednaili momenti savijanja u poljima. Ponekad se
promjenjive
potiskivanja
Isto
Odnos
prometnog
manja
Kontinuirani
armiraju
raspona
koristi
uzdune
armatura
tako
ovih
odsarmature
nosai
predgotovljeni
srednjih.
klasinom
kod
optereenja.
Rasponi
visina
visine,
ili
betonski
mostova
racionalnosti.
suuz
unaguravanja
ovisi
obino
esto
Za
armaturom,
monolitnoj
savrijeme
gredni
veeg
ravnim
gredni
Kod
oovise
konstantne
odnosu
ovog
raspona
nosai
itavog
Valja
izvedbe
nosa,
ili
ao tzv.
kolnikoj
preko
obliku
vlastite
zakrivljenim
imati
raspona
svisine.
arasponskog
balansnog
nuno
konzolnim
ovog
kontinuitet
uvale
ploi.
nateine
raspona
do
Za
umu
jepa
oko
donjim
raspone
postupka
Kod
privremeno
sklopa
da
nainom
nije
nosaa,
nad
je
toga
se
20-tak
mogue
pojasom.
kolnika
prednapreu.
osloncima
do
nosai
se
izvoenja
dopunskog
oko
ukljetenje
metara
najee
dati
40
moraju
ploa
Osim
mobino
kod
"formulu"
krajnja
racionalno
stalnog
kod
Kod
koristi
oiznad
nas
imati
grede
rasponu,
nas
manjih
sese
su
tereta
se
za
naje
i
koriste
izbog
ravni
nosai
vutama
oslonce.
Kod
mostova
veih
raspona
glavni
su
nosai
najee
oblik sa
nosaa
konstantnu
irjeenje
polja
spoju
srednjih
najee
postie
klasina
oslonca
glavnih
upola
zavisi
preko
uzduno
s njih.
visinu.
o slobodnom
velikom visinom
profilu
stupom.nosaa
ispod mosta
iznad ioslonaca
nainu izvedbe.
i malom visinom
Tako za upostupke
polju.
32

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

vlano optereena, pa treba voditi rauna o tetnim pukotinama i mjerama poveane

trajnosti
mosta. Zbog pojednostavljenja oplate, kontinuirani nosai konstantne visine rade
se
i na do oko 100 m. Kod velikih raspona najee se koriste nosai
rasponima
promjenjive visine
sa zakrivljenim donjim pojasom i konzolni postupak izvedbe.
Na crteu 4.7 prikazan je primjer kontinuirane grede s tri otvora, pri emu su
krajnji
jednaki i manji od srednjeg.

l1l1l2

Crte 4.7: Kontinuirane grede

4.1.6 Konzolne grede

Konzolnim gredama (vidi crte 4.8) nazivamo grede koje su upete u stupove, a u
sredinama polja imaju zglobove koji mogu prenositi samo poprene sile.
Dakle, na mjestu zgloba osiguran je samo zajedniki vertikalni pomak konzola, dok
su
okretanja i horizontalni pomaci rebara konzola nezavisni. Ovaj statiki sustav
nije
uobiajen
u
elinim,
spregnutim
konstrukcijama. Proizaao je iz konzolnog naina izvedbe
rasponskih
konstrukcija mostova iz prednapetog betona i vrlo se esto koristi u gradnji
masivnih
najveih mostova
raspona. Osnovna je prednost ovog sustava statika odreenost za
djelovanje
i skupljanjapuzanja
betona, te jednolike promjene temperature. Veliki mu je nedostatak
dilatacijska
naprava u sredini svakog polja.
U cilju poboljanja ovog rjeenja, mogua je i izvedba ploa za kontinuitet iznad
na
Udonjim
privremena
upeta
Najvei
odnosu
spoju
upojasom.
jedan
raspon
konzola.
naukljetenja
kontinuirane
uski
betonskog
Visina
Rasponska
ili iroki
grede
konstrukcije
grede
grednog
konstrukcija
ustup
koje
stupmosta
ili
je
usesredini
ona
pak
izvode
sje
konzolnim
usudva
njim
polja
konzolnim
pravilu
elegantna
trajno
je
gredama
promjenjive
minimalna.
postupkom,
kruto
paralelna
izveden
povezana.
Konzolne
visine,
ovdje
jestupa
preko
nisu
Konzola
sa
se
na
zglobova
zakrivljenim
grede
potrebna
moe
malom
jezera
biti
mogu
razmaku.
izraditiu iJapanu
Hamana
sa ravnim
i iznosi
vutama.
240 m.
33

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Grede upete u pojedinane stupove

l12=0.5 l

l2

l2

Grede upete u udvojene stupove

l12=0.5 l

l2aa

l2

Crte 4.8: Konzolne grede

4.1.7 Grede sa stolovima

Grede sa stolovima (vidi crte 4.9) primjenjuju se u montanoj gradnji kada s
prefabriciranim elementima manje teine treba svladati vee raspone.
oslonjenim
prekida
neoprenski
iznad
konstrukcije
grede
nepokretnog
manja
umoe
svakom
leajevi
na
oduimati
krute
visine
kojima
polju
oslonca
promjenjivu
za
stolove
stola
stol
oslanjanje
rasponskog
izvesti
ikoje
koja
srednja
visinu
formiranju
je
srednjeg
ploa
sklopa
najee
greda
pozaveliki
duljini,
kontinuitet
montanog
imaju
stupovi
promjenjiva
sujednaku
prilagoenu
nedostatak
idijela
dijelovi
i time
po
visinu.
rasponske
duljini.
upola
ovog
momentima
rasponskog
Obino
sustava.
smanjiti
Srednja
jesklopa.
visina
Ako
broj
Naime,
Po
se
konstrukcije,
poprenih
Oblik
srednje
greda
dvatakoer
koriste
greda
u savijanja.
ovom
samoe
se
stolovima
sustavu
se
moe
sredina
prekida
se formirati
polja
kolnika.
premotava
na vieelegantnim
naina. Najjednostavnije
gredama zglobno
34 su

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.9: Grede sa stolovima

Most Konrad Adenauer, Njemaka

35

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.2 OKVIRNI MOSTOVI

Okvirni sklopovi nastaju krutim povezivanjem rasponske konstrukcije sa stupovima
ili
upornjacima mosta. Najee se koriste kod mostova s jednim otvorom, ponekad kod
mostova
s dva i tri otvora, a rijetko kod mostova s nizom otvora. Za razliku od grednih
mostova
u rasponske konstrukcije okvirnih mostova pojavljuju se znaajne uzdune
presjecima
sile.
Raspodjela momenata savijanja u okviru bitno ovisi o odnosu krutosti greda i
stupova Tako
(vidise primjerice kod nadvonjaka i podvonjaka mogu postii male visine
sliku).
rasponske
konstrukcije ako se upne u vrlo krute stupove (upornjake). Kod novih tehnikih
izvedenih
objekata postignute su ak vitkosti l/h > 50. Izvode se kao statiki odreene i
statiki
neodreene konstrukcije.
Statiki odreeni okviri u pravilu su povoljniji kod manje kvalitetnog temeljnog
tla
s
mogunou
poputanja i razmicanja oslonaca. Zahtijevaju neto vee visine
presjeka
nosivog
sklopa, ali
imaju racionalnije temelje. Statiki neodreeni okviri imaju manju
visinu nosivih
presjeka
elemenata, ali zato zahtijevaju neto vee temelje (kod potpune ili
elastine
napetostisu na eventualna diferencijalna slijeganja i razmicanja
stupa). Osjetljivi
oslonaca,
su
pogodni
kodtekvalitetnog
temeljnog tla. Imaju poveanu stvarnu sigurnost na slom
zbog
svojeneodreenosti. Okviri koji imaju krajnje stupove upete, a posebice ako
statike
su
niski,su osjetljivi na temperaturne promjene i skupljanje betona rasponske
osobito
konstrukcije.
Stoga se koriste samo za mostove manje duljine.
Stupovi okvira mogu biti vertikalni i kosi. Presjeci nosivih elemenata mogu biti
konstantne
i promjenjive visine po duljini, s vutama ili zakrivljenim donjim pojasom
rasponske
konstrukcije.
Kod okvirnih mostova najee se koriste nie navedeni nosivi sustavi, koji su
prikazani na
slikama.
Kvalitativno skicirani momenti savijanja elemenata okvira odnose se samo na
stalno
vertikalno optereenje, bez utjecaja prometnog optereenja, potiska tla i drugih
utjecaja.
4.2.1 Okviri s jednim poljem
Okvirimostova.
veih
Trozglobni
nikakve
utjecaja
konstrukciji
javljaju
zglobovi
konstrukcija
Dvozglobni
temperaturne
odnosu
sna
dodatne
jednim
puzanja
se
su
trozglobne
susamo
najee
promjene,
iiznad
okviri
stupovi
Na
poljem
sile
iuslijed
crteu
zgloba
skupljanja
statiki
jedanput
od
okvire
napravljeni
kod
vrlo
su
razliita
jednolike
4.10
promjene
unajee
manjih
preki
esto
imaju
odreene
statiki
betona.
prikazani
slijeganja
od
raspona
promjene
prednost
se
kuta
okvira.
promjenjive
betona,
koriste
Nedostatak
neodreeni
konstrukcije,
zaokreta
sumogu
Relativne
neki
jer
temperature,
temelja,
akod
kod
biti
im
visine,
najee
konstrukcije.
ovog
podvonjaka,
sustavi.
metalnih
kolnik
i ve
deformacije
ukonstantne
sustava
kojima
prilagoeni
poputanja
samo
iznad
koriteni
Nisu
i drvenih
se
je
Kod
na
ali
rasponske
osjetljivi
visine
kolnika
stoga
prekid
razmicanje
betonskih
imomentima
tipovi
ikod
iz
razmicanja
ne
po
elika.
una
ovakvih
na
nadvonjaka
okvira,
pojavljuju
oslonaca,
kolnikoj
mjestu
mostova
Rasponska
savijanja,
jednolike
oslonaca.
konstrukcije
prekida
ija
Ute
ali
inije
duljini.
su osnovna
4.2.1.1
4.2.1.2
obiljeja
Trozglobni
Dvozglobni
ukratko
okviri
opisana.
Crte 4.10:
Nekinie
primjeri
grednih
mostova
Most
Brisbane
Cook,
Australija
36

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

prekinut. Greda je najee konstantne visine presjeka po duljini. Stupovi su

obino
promjenjive visine prilagoene momentima savijanja.

4.2.1.3 Upeti okviri

Upeti su okviri posebno prikladni za manje podvonjake. Zbog nepovoljnog utjecaja
temperaturnih promjena i skupljanja betonske rasponske konstrukcije, esto je
nuno
krutostsmanjiti
stupova i okvira. Ako upornjak ima paralelna ili kosa krila nuno ih je
dilatirati
od
stupa
upornjaka.
U odnosu na dvozglobne okvire imaju bolje izjednaene momente
savijanja
u gredi, koja time moe biti neto manje visine, ali i vee izmjere temelja jer
su oni ovdje
optereeni i momentima savijanja.

4.2.1.4 Zatvoreni okviri

Zatvoreni se okviri primjenjuju kod pothodnika i drugih prolaza manjeg otvora pri
loem
temeljnom tlu ili pri visokoj podzemnoj vodi. Ovi se sustavi takoer koriste i
kod
prevoenja
podzemne
eljeznice ispod gradskih ulica. Donja ploa okvira kod njih ujedno
predstavlja
i
temeljnu
plou. Zatvoreni okviri prenose na tlo samo vertikalno
optereenje.
4.2.1.5 Elastino upeti okviri
Da bi se izbjegli nepoeljni zglobovi kod dvozglobnih i trozglobnih okvira moe
se na
njihovom
mjestu znatno smanjiti krutost presjeka, a time i veliine momenta
savijanja
svestiOvakva
u
eljene okvire.
rjeenja sa tzv. elastinim zglobom posebno su prikladna
kod
betonskih mostova manjih i srednjih raspona. Ona pojednostavljuju i pojeftinjuju
izvedbu, tetrajnost objekta. Pozornost treba obratiti ispravnom armiranju zona
produljuju
elastinih
zglobova.

37

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

M0

M0M0

M0

Trozglobni okviriUpeti okviriDvozglobni okviri

M0
M0
Dvozglobni

Dvozglobni okvir s zategom

M0

M0

mosta
Mostovi
ovih
osloniti
pak
savijanje
povoljnije
elastino
greda
okvira
i sestetskog
preko
kruto
iz
upeti.
dva
jeprikazani
slinih
da
otvora
pominih
vezana
grede,
Povoljno
krajnji
doimanja
razloga.
nisu
su
sa
pri
leaja
na
stupovi
stupom
povoljni
je
objekta.
emu
crteu
da
Zbog
radi
srednji
oni
budu
upornjaka,
negativnog
seliminiranja
4.11.
Primjena
ne
oblikovnog
zglobno
smiju
stup
U 4.11:
sluaju
povoljno
Vne
zadirati
utjecaja
vezani
stupova
stanovita
bude
utjecaja
krutih
preirok
je
s utemperature
omoguava
temeljem
da
slobodni
dilatiranja
upornjaka
ionrijetko
radi
bude
ili
skraenje
profil
ibolje
to
pak
skupljanja
se
rasponskog
manje
koriste.
da
ispod
okvira
budu
krut
u
Crte
Neki
primjeri
okvira
spreku
jednim
Neki tipovi
treba
sklopa.
na
betona
njih
preglednosti
raspona
naAko
glavne
njihje
ispod
mosta.
4.2.2
Okviri
s dva polja
poljem
Zatvoreni
okviri
Elastino
Trozglobni
upeti 38
okviri

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

lll
M0

ll

M0M0

M0

ll

M0M0

Crte 4.12: Neki okviri s dva polja

4.2.3 Okviri s tri polja

Okviri s tri polja esto se primjenjuju kod nadvonjaka, te mostova manjeg i
srednjeg
raspona. Kod toga su krajnja polja redovito kratka, dok je srednje polje znatno
due.
Odnosi
raspona
obino ovise o karakteru prepreke koju treba premostiti. Ovakav odnos
otvora jes estetskog stanovita, te se ovakve uzdune dispozicije mostova esto
povoljan
koriste.
Stupovi
mogu
biti
uspravni
ili
kosi,
zglobno
vezani
sNeki
gredom
iimajuU
U betonskim
redukcijom
tipovi
Stupovi
pruanja
momente
te
stoga
krutih
ovakvih
ovakvih
savijanja
mogu
manjeg
visine
mostovima
upornjaka
biti
okvira
mostova
otpora
4.2.3.1
presjeka
od
tanjih
vertikalnog
prikazani
umjesto
preke
dilatiranju
najee
Okviri
dimenzija.
i pojaanom
okvira
klasinih
ssuoptereenja,
su
kratkim
na
rasponske
zglobno
treba
Ovo
crteu
armaturom
zglobova
je
krajnjim
napovoljno
spojeni
4.12.
konstrukcije.
njih
kaoili
esto
uiprofilima
osloniti
Unjegovoj
dopunske
skruto
nastavku
itemeljem,
sseoblikovnog
koriste
Srednji
szoni.
iutjecaje
pomou
e
uspravnim
ase
osobito
elastini
stupovi
ukratko
stanovita.
pokretnih
zbog
ee
rubni
temeljem.
zglobovi
koriteni
navesti
zbog
manje
dilatiranja
sluaju
leaja.
njihova
vrlo
s grede,
stupovima osnovna obiljeja.
39

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

lslklk
Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim
poljima i uspravnim stupovima
lslklk
Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim
poljima
i kosim stupovima

lslklk
Kontinuirani okvir s zglobno prikljuenim
krajnjim stupovima

lslklk
Upeti okviri s kratkim krajnjim
poljima
i kosim stupovima

lslklklslklk
okviri s kratkim krajnjim
Dvozglobni okviri Dvozglobni
s kratkim krajnjim
poljima
poljima
i V stupovima
i V stupovima

Crte 4.13: Neki okviri s tri

polja
40

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.3 LUNI MOSTOVI

Luni mostovi su konstrukcije kojima je osnovni nosivi sustav luk ili svod. Iako
ne
postoji
strogo
razgranienje izmeu luka i svoda, moe se rei da je luk male, a svod
vee irine.
Openito, moe se rei da su luni nosai zakrivljeni nosai velikog radijusa u
odnosu
na poprenog presjeka. Optereenje izaziva uzdunu tlanu silu u luku koja
dimenzije
dominira
odnosu naumomente i poprene sile. Ta pojava, tzv. luno (svodno) djelovanje
nastaje oslanjanja
zbog
fiksnog
i zakrivljenosti osi luka, koja je najee oblika krunog
luka,
parabole
polinoma
vieg ili
reda. Sama os luka se odreuje iz statikih uvjeta za odreena
optereenja.
Kod mostova prijenos sila na luk vri se preko kolovozne konstrukcije. Prijenos
sila
se ili kruto vezanih tapova ili preko vjealjki. S obzirom na odnos
prekovri
zglobno
krutosti
kolovozne grede i luka mogu nastati razliiti sluajevi prikazani na crteu 4.13.
Crtei
a ispregu
b
prikazuju
krutog luka i mekanog kolovoznog pojasa, c i d mekanog (tapnog)
luka
kruteikolovozne konstrukcije, e i f krutog luka i krute kolovozne konstrukcije,
te g i hkrutog
spreguluka i krute kolovozne konstrukcije s krutom vezom
stupova/vjealjki.
a)

c)

e)

g)

b)

d)

f)

h)

Crte 4.15: Sprega luka i kolovozne

konstrukcije
Kolnik
konstrukcija
na
Lune
sile,
sile
osjetljivi
poiva
stupovima,
sekoje
konstrukcije
moe
preuzimaju
nana
sebiti
vjealjkama.
sepomake
a dijelom
predaju
oslanja
iznad
naidirektno
pomou
osloncima,
luka,
zakretanje
na
je
)Stupovi
posebnih
naziva
stupove,
objeena
uputen
naosim
ise
tlo
oslonaca
zatega.
vjealjke
kad
ostanjenost
ili
velikih
vjealjke,
preko
je
ispod
Karakteristika
kolnik
tim
peta
obino
vertikalnih
luka.
vie
ili
auputen,
luka.
kad
spljotenost,
to
su
Kada
Uje
vertikalni,
sunekim
prenose
je
lunih
kolnik
kolovozna
imkolnik
rasponi
lunim
mostova
ispod
ai ali
odnos
velike
iznad
konstrukcija
sustavima
vei,
luka
mogu
je
luka
da
abiti
su
lsmjelost
kolovozna
je
cijela
horizontalne
posebno
strelica
idijelom
kosi.
konstrukcija
manja.
strelice
kvadrata
Odnosi strelice
raspona
) naziva
luka
i 4.14:
raspona
f/l2
( seNeki
luka
f/l
( luka
4.14).
Crte
Crte
4.16:
primjeri
Raspon
okvirnih
if(crte
strelica
mostova
luka
Most
Rjeina,
Rijeka,
Hrvatska
41

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Betonski lukovi su racionalna i uspjena rjeenja do raspona od oko 350 m, dok

elini
lukovi mogu predstavljati uspjena rjeenja i preko 450 m. Najvei raspon
betonskog
luka
postignut je
u Kini, most Wanxian, 420 m, dok je na drugom mjestu veliki otvor
Krkog
mosta s 390 m. Najvei raspon eline lune konstrukcije postignut je na mostu
New River
Gorge u SAD, 518 m.

4.3.1 Upeti lukovi

Upeti lukovi (vidi crte 4.15) su najjednostavniji i najjeftiniji i posebno
pogodni
za izvedbu
od armiranog
betona, jer nema skupih zglobova i peta luka moe doi i pod vodu.
Najea
izvedba je kruti luk i mekana kolovozna konstrukcija, pri emu luk preuzima i
uzdune sile
momente.
Ako isu i luk i kolovozna konstrukcija kruti, tada momente preuzimaju
obje
konstrukcije u odnosu njihovih krutosti.
Nedostaci upetih lukova su velika osjetljivost na poputanje ili zakretanje
oslonaca i
osjetljivost na temperaturne promjene.
Starije izvedbe lunih mostova pratile su liniju momenata, pa su este izvedbe
srpastih
lukova (R. Vallete i R. Maillart). Dananji lukovi su najee konstantnog
vanjskog
presjeka,
dok se debljina
stijenki mijenja prema promjeni momenta (pri petama deblje, a pri
tjemenu
tanje).
Ovakve lune konstrukcije na temelje prenose i momente savijanja.

Kolnik goreUputeni kolnikKolnik dolje

Crte 4.17: Upeti lukovi

4.3.2 Dvozglobni lukovi

Primjenjuju se za mostove s velikom stanjenosti. Dodatni momenti zbog skupljanja
ipuzanja tada su najmanji. Zglobovi su smjeteni u petama luka. Debljina luka je
konstantna ili
se poveava prema tjemenu, analogno anvelopi maksimalnih momenata.
pova. Zglobovi
odreen
razmicanja
znatno
petasuluka.
Maillartovim
smjeteni
smanjeni
Visinadodatni
uluka
obje
lukovima
moe
petebiti
utjecaji
gdje
i u konstantna
zbog
tjemenu
je najvea
skupljanja
luka.
ili
visina
Budui
promjenjiva,
betona,
u etvrtinama
da promjene
je sustav
kao npr.
statiki Kolnik
utemperature
i Kolnik
luka.
ne visine,
stu
Pogodni
te4.3.3
kad su
postoji
Trozglobni
za male
opasnost
graev
lukovi
slijeganja
upornjaka
i
Crte
Crteod4.18:
4.19:
Dvozglobni
Trozglobni
lukovi
lukovi
goreUputeni
kolnikKolnik
dolje
42
goreUputeni
kolnikKolnik
dolje

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.3.4 Elastino upeti lukovi

Smanjenjem momenta inercije na nekom mjestu lunog nosaa smanjuju se i momenti
savijanja na tom mjestu. Ovi lukovi mogu biti ekonomini i na velikim rasponima,
asmanjuju
znatno se
utjecaji od temperature, puzanja i skupljanja betona, kao i od
poputanja oslonaca u
odnosu na upete lukove.

4.3.5 Lukovi sa zategom

Grade se sa sva tri poloaja kolnika. Bit ovog sustava je da horizontalnu silu
preuzima
zatega, koja je obino smjetena unutar kolovoznih nosaa. Zbog toga na
leajevima
pojavljuju se
samo vertikalne sile, pa je luk sa zategom pogodan kad su stupovi
visoki
ili kad
tlo
slabo.
Mogujese graditi kao upeti, sa dva ili tri zgloba. Prema potrebi, gradi
se
krutikolovozna
luk i
mekana
konstrukcija, mekani luk i kruta kolovozna konstrukcija
("Langerova
greda"), te te kruti luk i kruta kolovozna
konstrukcija.

Langerova greda

Luk sa zategom iznad njega

Crte 4.20: Lukovi sa zategom

Kad je kolnik uputen ili kad se nalazi ispod luka, armatura zatege je smjetena
u rubne(betonski mostovi) ili rubni nosai sami predstavljaju zatege (elini
nosae
mostovi).
Vjealjke mogu biti od armiranog ili prednapregnutog betona ili od elika. Ako su
od
armiranog betona betoniraju se naknadno, nakon otputanja skele, da beton ne bi
popucao
zbog vlanih naprezanja.

4.3.6 Nielsenov luk

Nielsenov
luklunih
je
sustav
kosim
vjealjkama
po
pronalazau
Nielsenu.
Uili
konstrukciji,
vertikalnim
Upostava
vertikalnih
Prema
statikom
statikom
zgloba
vjealjkama
pogledu
zbog
usustavu
kolniku
zidova
utjecaja
predstavljaju
islukovi
na
povezanih
uteda
uzdune
sredini
su
betona
kombinaciju
dvozglobni
ploom
sile,
raspona
kod
momenti
snazvan
pri
ab
gornje
ili
luka
mostova
emu
trozglobni,
su
istrane,
se
zida.
znatno
je
uzduna
oko
Sastoje
koja
manji
a15%.
mogu
sila
osigurava
nego
se
Varijantno
imati
tada
odkod
dva
iprenosi
takvoj
konstrukcije
rjeenje
na
vie
stabilnost
prepust
koji
jelukova.
s
upornjake.
omoguava
4.3.7vezu
Mostovi
s prilaznim
s lunimnasipom.
zidovima
Crte
4.21: Nielsenov43luk

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Luni zid

Crte 4.22: Most s lunim zidovima

4.3.8 Hennebiqueovi lukovi

Hennebiqueovi (Enebikovi) lukovi su posebne lune konstrukcije koje se sastoje od
tankog
svoda iznad kojeg se nalaze vertikalni zidovi kao lukovi rebra, te kolovozna
ploa.
U optereenja na glavnom rasponu aktivira se cijeli popreni presjek
prijenosu
konstrukcije.
Rebro
Svod

Crte 4.23: Hennebiqueov luk

4.3.9 Lukovi s preuzetim potiskom

Osnovna odlika ovakvog sustava je jedan ili vie stupova i polulukovi koji su u
nivou
tjemena spojeni zategom. Dva susjedna poluluka su u ravnotei za optereenje
vlastitom
teinom, to znatno smanjuje horizontalne sile koje se prenose na stupove.
Oslanjanje
polulukova na stup moe biti upeto ili zglobno, a veza pojedinih dijelova sustava
(presjek 1-1
na crteu 4.22) takoer moe biti upeta ili
zglobna.
Na slinom principu danas se grade veliki mostovi po konzolnom postupku. Ovakvi
sustavi su posebno pogodni za visoke stupove i slabije temeljno
tlo.
Kolovozna 1konst.
Zatega
1
Poluluk

MostCrte
Kobe, 4.24:
Japan Lukovi s preuzetim potiskom
44

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.4 VISEI I OVJEENI (ZAUZDANI) MOSTOVI

Visei i ovjeeni mostovi su nosivi sklopovi s kojima prevladavamo najvee
raspone.
Ovjeeni (zauzdani) mostovi grade se od raspona koji su granini za ravne gredne
rasponske
konstrukcije (150 200 m) i racionalna su i uspjena rjeenja do cca 700 m.
Ovjeeni
s
najveim most
rasponom
je Tatara u Japanu, 890 m, a odmah za njim je Ponte de
Normandie
u 856 m. Razvoj ovjeenih mostova je jo u toku, pa se mogu oekivati i
Francuskoj,
vei
rasponi i smjelija rjeenja.
Ekonominost primjene viseih mostova poima s oko 300 m, a do sada je postignut
najvei raspon 1990 m u Japanu, most Akashi-Kaikyo. Sljedei je Izmit Bay u
Turskoj sa
1668 m.
Sustavi viseeg i ovjeenog mosta se jednako uspjeno moe primijeniti i za manje
raspone
(50-200 m), posebice za pjeake mostove (primjer: pjeaki most u Trilju preko
Cetine).
Meusobna slinost ova dva sustava esto dovodi laike u zabunu, pa se i ovjeeni
i viseitrpaju pod zajedniko ime viseih mostova. Razlike ova dva sklopa su i u
mostovi
konstruktivnom i u statikom pogledu. Kod ovjeenih mostova osnovni elementi
sustava
grede
zasu
ukruenje, piloni i vjealjke. U viseih sustava su grede za ukruenje,
piloni i kabel
kao primarni element te vjealjke kao sekundarni elementi.
Razlika je i u aerodinaminim svojstvima. Visei mostovi su meki i imaju slabiji
sustav
priguenja, stoga moraju imati aerodinamini popreni presjek. Ovjeeni mostovi
su
znatno
krui,
s dobrim sustavom priguenja (posebno moderni mostovi), pa im
aerodinamini presjek
uglavnom nije potreban.

4.4.1 Ovjeeni mostovi

Uzduna dispozicija ovjeenih mostova ovisi o vrsti i obliku prepreke, doputenim
gabaritima i sl. Razlikuju se etiri osnovna
sustava:
simetrian most s dva raspona,
nesimetrian most s dva raspona,
simetrian most s tri raspona,
Optimalni
je
pokretnog
Visina
poveavaju
piloni,
Vjealjke
Raspored
veih
primaju
se
2/5-1/2.
sve
momenata
pilona
vjealjke
naprotiv,
istu
vjealjki
odnos
se
optereenja
trokove
Kad
silu,
mogu
obino
savijanja
je
izmeu
sijeku
smanjuju
rasporediti
upa
taj
svoje
obliku
se
mogu
uveavaju
odnos
veliina
kree
uuizgradnje,
jednoj
biti
troak
pilonu,
Dispozicije
harfe
manji,
od
nakrajnjih
istog
momenti
2/5
toki
se
svoje
iako
podiu
naina
ali
rjee
do
poprenog
na
sje
savijanja
1/2
izgradnje
izato
vie
pilonu,
se
srednjeg
sa
primjenjuje
iduine
to
smanjuju
krajnji
stanovita
odmost
presjeka.
utri
tehniki
greda
ali
obliku
veeg
polja
leajevi,
znatno
potrebnu
zbog
ivjealjki
raspona.
kod
harfe,
naprezanja
Raspored
jevee
poveavaju
se
teko
simetrinog
apovrinu
vrlo
lepeze
teine
ako
Vii
povoljan,
uizvediv,
uobliku
rijetko
jepiloni
ili
vjealjki
potrebnu
vea,
mosta
iste
pri
jers
tri
nesimetrian
sraspona
tri
raspona.
trirelativno
onda
vjealjkama
znatno
vjealjki.
povrinu
ipseudolepeze
sve
lepeze,
emu
polja
vjealjke
se gdje
je
iodpilon
Nii
u
krajnjim
vjealjki.
(crte
izvode.4.23).
poljima.
Crte 4.25: Neki
primjeri
lunih
mostova
Most
Maslenica,
Hrvatska
45

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

nepovoljno optereen. Najee se izvodi pseudolepezasti raspored vjealjki, gdje

su vjealjke
rasporeene na izvjesnoj visini gornjeg dijela
pilona.
Prvi ovjeeni mostovi projektirani su s malim brojem vjealjki na veem
meusobnom
razmaku. Moderne tendencije kreu k smanjivanju razmaka vjealjki. Prednost
guih
vjealjki je u znatnom smanjenju dimenzija grede, to vodi smanjenju vlastite
teine,
manjimjednostavnijem njihovom usidrenju te znatno jednostavnijoj zamjeni
vjealjkama,
vjealjki.
Harfa

Lepeza

Pseudolepeza

Crte 4.26: Tipovi ovjeenih mostova

obino glavni
Ponekad
se izvode
kraksimetrini
iznad matice
ilirijeke.
asimetrini
Na Dong,
sporednom
ovjeeni
kraku
most svjealjke
dva Njemaka
raspona.
se -mogu
Pri
Most Shin
Most
??? -Beeckerwerther
pseudolepeza
harfa
tome je
rasporediti
i
na vieMost
otvora.
Crte Japan
4.27:Neki
primjeri
ovjeenih mostova
Tatara,
simetrini
most
46

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Ovjeeni mostovi se mogu raditi u raznim kombinacijama materijala: elik-elik,

elikbeton (obino prednapregnuti) i beton-beton. Do raspona od oko 450.0 m betonska
greda konkurira elinoj konstrukciji jer je djelovanje tlanih sila povoljno za
beton.
Vjealjke se, u poprenoj dispoziciji, mogu postaviti u dvije ravnine (lateralno)
usidrene nosaa,
na
rubovima
ili u jednoj ravnini (aksijalno) usidrene u sredini mosta. Prvo
rjeenje
je
jednostavnije
i povoljnije. Budui da vjealjke pruaju vrstu potporu gredi za
ukruenje
njezine su deformacije male, a i sa gledita aerodinamine stabilnosti nije
potrebna torzijski
kruta greda, pa njen presjek moe biti jednostavan.
U sluaju aksijalnog vjeanja, zbog nesimetrinog optereenja nastaju znatni
torzijski
momenti. Popreni presjek stoga mora imati odgovarajuu torzijsku krutost, to za
sobom
povlai sloeniji presjek. Neki primjeri lateralnog i aksijalnog vjeanja
prikazani
su na crteu
4.24. Korisno
je napomenuti da su prikazani popreni presjeci izvedenih
mostova.

Crte 4.29: Popreni presjeci ovjeenih mostova

Oblik pilona ovjeenih mostova moe biti raznolik. Na crteima 4.25 i 4.26
prikazani
neki oblicisupilona, s obzirom na nain vjeanja glavne rasponske konstrukcije. Na
crteu 4.27
su pilona
neki naini
sidrenja
zatega
na pilon
Crte 4.30:prikazani
Neki oblici
ovjeenih
mostova
kod lateralnog
vjeanja .
Crte
4.28: NekiHrvatska,
primjeri- ovjeenih
mostova
Most Dubrovnik,
nesimetrini
47 most

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.31: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod aksijalnog

vjeanja

Crte 4.32: Neki naini sidrenja zatega na

pilon
Most Milwaukee
vjeanje
aksijalno
Detalj
Most
lateralno
vjealjke
Replot vjeanje
Broen,
Dubrovaki
48 most

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Greda s kosim zategama, ovjeena o pilon je viestruko neodreeni statiki

sustav.
Osnovna pretpostavka prorauna je da svaka zatega ima dovoljnu rezervu vlane
sile
od optereenja i da e ova sila uvijek biti vea od tlane sile koja se u
stalnog
zatezi moe
pojaviti od ostalih utjecaja (prometno optereenje i
sl.).
Horizontalne sile od zatega izazivaju u gredi znatne, ali korisne tlane sile.
Kako
se danas
sve vie
grade betonske grede od prefabriciranih segmenata, tlane sile u
spojevima izazivaju
korisna tlana naprezanja.

4.4.2 Visei mostovi

Znaajna karakteristika viseih mostova su velike deformacije pod pokretnim
optereenjem i pod utjecajem vjetra, to izaziva vibracije. Stoga se ovi sustavi
koriste
iskljuivo za cestovni i pjeaki promet, a ne i za
eljezniki.
Sustavi viseih (kao i sustavi ovjeenih mostova) razvili su se iz sustava
lananih
mostova,
gdje su glavni
nosivi sustav predstavljali metalni lanci. Razvojem tehnologije
proizvodnje
elika, metalne lance su zamijenila elina uad.
U zavisnosti o nainu sidrenja krajeva nosivog kabela razlikujemo (crte
4.28):
Pravi visei mostovi kod kojih je kabel sidren u
tlo,
Visei mostovi
sidreni u gredi za ukruenje (prividni visei
mostovi).
Ako su uvjeti za sidrenje dobri (kvalitetno tlo) tada uvijek treba teiti
rjeenju s pravim
viseim mostom.
Oblik pilona viseih (i ovjeenih) mostova moe biti raznolik. Meutim, za
razliku odmostova, visei mostovi se uvijek obostrano vjeaju zbog svoje velike
ovjeenih
deformabilnosti.
Kod viseih mostova kabel preuzima ukupnu teinu mosta, a rasponska konstrukcija
je
objeena o njega preko vjealjki (to je bitna konstruktivna razlika u odnosu na
ovjeene
mostove). Oblik presjeka kolovozne konstrukcije bitno ovisi o rasponima, a
najee jeili reetkasti elini nosa ukruen ortotropnom ploom. Kod manjih
punostjeni
raspona
presjek moe biti i spregnuti u kombinaciji elik-beton. U novije vrijeme posebna
panja se aerodinaminom oblikovanju poprenog presjeka, tako da on bude to
posveuje
manje
Piloni viseih
Vjealjke
deformabilnosti,
su
ue.
elementi
mostova
Posebno
neophodno
sustava
koji
su
sloen
najee
sile
je
geometrijska
sustav
konstruktivni
s kolovozne
portali
promatrati
nelinearnost
sakonstrukcije
detalj
prekama
po teoriji
je spoj
po
naroito
prenose
visini
II
vjealjke
reda.
dolazi
inanaglavni
Naime,
umjestu
do
glavnog
nosivi
kod
osjetljiv
na djelovanje
vjetra.
oslanjanja
sustav
Pri
ovakvih
proraunu
ueta.
viseih izraaja.
mostova,
kolovozne
upravo
konstrukcije.
zbog
njihove
male krutosti,
tj. velike
Crte
4.33:
Neki naini
vjeanja ovjeenih
49mostova

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.34: Sustavi viseih mostova

Most Golden Gate, Most

SAD Tsing Ma, - Hong Kong

Crte 4.35: Neki primjeri viseih mostova

50

5. Dijelovi mostova

5.

Konstruktivni dijelovi mostova i njihov proraun

5.1 UVOD

U prethodnom poglavlju nabrojane su karakteristike nosivih konstrukcija mostova.

Iz
izlaganja je vidljivo da svaki konstruktivni sustav nema sve nabrojane dijelove,
aneki
istokonstruktivni
tako da
dijelovi mostova se javljaju u razliitim konstruktivnim
sustavima.pokuat
U ovom emo malo pribliiti razliita rjeenja konstruktivnih dijelova
poglavlju
mostova
aspektimas njihove pojave u raznim konstruktivnim sustavima, te ukratko opisati
osnove
njihovog prorauna.

5.2 OPENITO O PRORAUNU MOSTOVA

Proraun mostova, kao i drugih inenjerskih konstrukcija, predstavlja znanstveni
postupak
zasnovan na postavkama otpornosti materijala, graevne mehanike i statike. Njegov
cilj je
dokazivanje
dostatne otpornosti i stabilnosti graevine na oekivana djelovanja
(vanjska
optereenja i djelovanja). Kako je prikazano u Poglavlju 4, razliite nosive
konstrukcije
mostova razliito se ponaaju za pojedina optereenja, pa stoga proraun mostova
nije
unificirani postupak za sve vrste mostova ve ovisi o nizu
imbenika.
Klasini nain prorauna mostova je njegova ralamba na osnovne konstruktivne
dijelove,
koji u konstruktivnom pogledu predstavljaju jednostavne (lako izraunjive)
sustave.
primjer: Na
prostu gredu, konzolu, kontinuirani nosa, itd. Ovakav pristup je u
velikoj imjeri
zadran
danas, iako je modernim software-om mogua analiza mosta kao cjeline.
Prednosti
klasinog naina su:
isti konstruktivni sustav to pridonosi jednostavnosti
prorauna,
dodatna sigurnost konstrukcije, to je posljedica pojednostavljenja koja se
uvijek
vre na strani vee sigurnosti, te
jednostavna
kontrola
dobivenih
rezultata.
nizjedan
Valja
se
Cjelovit
MKE
dijelovi
konstrukcije.
izvesti
sustava.
je
takoer
sustava
svakako
proraunski
Kao
ovdje
ili
i napomenuti
faza.
ostale
neki
i
sloen.
moe
ne
No
konstrukcija
nain
su
vrlo
Pa,
prorauni
preporua
unedostaci
paket
drugi
graevine,
predstavljati
To
dok
meuvezi,
sloeni
pristupa
Pregled
dasmo
dakako
koji
numeriki
klasini
koji
poetniku.
statiki
cjelovitog
kod
ne
koriste,
ni
iproraunu
dobivenih
vodi
kod
promatra
analiza
zgrada
most
pravu
pristup
nain
strogog
ekonominijoj
sustav,
ne
uvijek
I
pristupa
mru.
to
mostova
daje
rezultata
cjelovito,
iskusniji
prorauna
nastaje
esto
proraunu.
klasinog
znatno
moraju
ijisu
Stoga,
spremni
neodvojivo
konstrukciji.
odjednom,
korisnici,
je
te
upravo
ne
ve
realistiniju
koritenje
poznavati
upis
ocjena
nisu
Mostu
iskljuuje
ralanjena
zaboraviti
uprednosti
mogui,
je
ve
se
raunalo
njihove
bez
vezan
nivo
tu
Kod
sloenih
tokom
obzira
raunalne
pristupa
sliku
kao
ovakvog
na
ioekivanog
klasinog.
valjanosti
uz
izgradu
svoje
svoje
npr.
kontrola
moderni
programskih
ponaanja
koliko
kao
pristupa
proraune,
prava
gradnje
sastavne
rezultata
cjelini,
Potpuni
ponekad
dobro
software
ve takvih
idijelove
svi
cjelovite
mogu
dinamika
model
unesenih
kod
paketa
poznavali
(oekivane
prolazi
proraunavamo
samo
njegovi
semosta
sekroz
podataka
analiza
u
ukljuujui
granice).
dakako
njihove
meuveze.
Crte 4.36:
Sidreni
blok Mosta
Verazzano narrows,
51 SAD

5. Dijelovi mostova

njenom zavrnom stanju, kod mostova to nije sluaj. Mostovi se moraju

proraunavati
s izvedbe, tj. proraun mora pratiti nain izvedbe. Stoga je
obzirom na faze
logino da mosta mora dobro poznavati uobiajene i specijalne naine gradnje
projektant
mostova,
te u
svakom pojedinanom
sluaju propisati nain gradnje kako bi se ostvarile sve
pretpostavke
prorauna. Pojedini mostovi imaju najkritiniju fazu ba tijekom gradnje, tj.
tijekom gradnje djeluju najvee sile te se ostvaruju najvea naprezanja i
deformacije.
Valja uvijek imati na umu da proraun mosta nije sam sebi svrha. Prvi korak pri
projektiranju mosta je idejno rjeenje, gdje se za isti prijelaz definira
nekoliko
rjeenja razliitih
mostova, istog ili razliitog nosivog sustava. Projektant ve u ovoj
fazi mora dimenzije
odrediti svih nosivih elemenata. Kasniji detaljni proraun (u fazi
pribline
glavnog
projekta)
mora potvrditi
odabrane dimenzije ili ih tek neznatno korigirati, to ne smije
utjecati na
konceptualno rjeenje.
Poetno dimenzioniranje se moe napraviti na osnovu iskustva i preporuka iz
raznih
knjiga, ili na osnovu preliminarnog prorauna. U svakom sluaju poetno
odreivanje
dimenzija je vrlo bitno i potrebno mu je posvetiti posebnu panju. U novije
vrijeme
snanom urazvoju su i tzv. ekspertni sustavi, raunalni programi koji pruaju
podrku
odluivanju i projektiranju.

5.3 OSVRT NA FAZE GRADNJE

Kao to je ve reeno, faze gradnje predstavljaju bitan faktor pri proraunu
mosta.
Na prikazan je tipian viadukt koji se gradi polumontano lansirnim
crteu 5.1
prenosilom.
Naime, na prethodno izraene stupove montira se lansirna reetka (prenoslilo).
Dijelovi
rasponske konstrukcije (glavni nosai) se izvode sa strane, dovode na most, te
pomou
lansirnog prenosila montiraju u svoj konani poloaj. Nakon postavljanja svih
glavnih
vri se nosaa,
izvedba betonske ploe i poprenih nosaa, koji slue za monolitizaciju,
tj.
povezivanje nosaa u jednu cjelinu. Ako promotrimo nosivi sustav mosta u trenutku
neposredno nakon to smo izveli plou i popreni nosa, moemo zakljuiti da je
tip
prenosa i dalje prosta greda. Naime, cjelokupno optereenje i dalje prenose
optereenja
samo glavni
montani
nosai jer je beton ploe jo mekan i predstavlja samo optereenje. Ovo
nam
predstavlja I fazu prorauna za rasponsku konstrukciju. U ovoj fazi montane
nosae
moramo
tako proraunati
da budu sposobni prenijeti svoju vlastitu teinu te teinu
betonske ploe.
14
25
36
Crte 5.1: Faze izvedbe grednog 52
mosta

5. Dijelovi mostova

Na izvedenu betonsku plou postavlja se hidroizolacija, asfaltni zastor, pjeaki

hodnici,
odbojnici, ograda i sl., to predstavlja dodatno stalno optereenje mosta.
Konano, most
na potpuno
zavreni
se puta promet. Dodatno stalno i prometno optereenje djeluju na
statikom
sustavu koji nije vie prosta greda ve kontinuirani nosa, jer se beton betonske
ploe i nosaa stvrdnuo i preuzeo dio nosive funkcije. Ovo predstavlja II fazu
poprenog
prorauna.
Dakle, u II fazi montani nosa, ali sada potpomognut i betonskom ploom koja je
sspregnuta
njim
mora izdrati ukupno optereenje vlastitu teinu nosaa i ploe (iz
I faze), te
dodatno stalno i prometno optereenje.
Ukupna gradnja je podijeljena u 6 osnovnih faza:
1. faza izgradnja upornjaka i temelja
stupova;
2. faza izgradnja stupova;
3. faza izgradnja naglavnica na stupovima;
4. faza montiranje rasponskih nosaa;
5. faza monolitizacija rasponskih nosaa betoniranje kolovozne
ploe;
6. faza asfaltiranje kolnikog zastora; ugradnja ograda, odbojnika i
ostale
opreme.
Kod prethodnog primjera moglo bi se ak rei da je situacija jednostavna, jer se
cijeli
proraun rasponske konstrukcije moe svesti na dvije faze. Na sljedeem primjeru
lunog
mosta moe se pokazati kako nekad proraun moe imati prilino mnogo faza. Na
crteu
5.2su faze izgradnje luka jednog lunog mosta. Zbog jednostavnosti
prikazane
prikaza, izgradnja
je ovdje podijeljena u samo 10
faza.
1

3prvih
2.

faza
4.3.
1.faza

faza
faza
izgradnja

petnog

izgradnja
izgradnja
izgradnja
stupa;
stupova
drugih
upornjaka,
zatege
i priprema
segmenata
segmenata
se sidre
temelja
geotehnikih
luka
luka
u stijenu
stupova
ss pridravanjem
pridravanjem
sidara
preko
i temelja
geotehnikih
za pridranje
zategama
zategama
luka
(pete
8
zatega;
preko
preko
luka);
sidara;
petnog
4 9
Crte
5.2:stupa;
Faze izvedbe lunog
105 53
mosta

5. Dijelovi mostova

5. faza izgradnja treih segmenata luka. Njihovo pridravanje izvodi se

preko
privremenog pilona koji se postavlja na petne stupove;
6. faza konano spajanje luka;
7. faza otputanje zatega luka i izgradnja stupova na
luku;
8. faza nagurivanje kolnike konstrukcije s lijeve
strane;
9. faza nagurivanje kolnike konstrukcije s desne
strane;
10. faza spajanje kolnike konstrukcije i izvedba betonske ploe;
asfaltiranje
kolnikog zastora; ugradnja ograda, odbojnika i ostale
opreme.
Proraun dakako mora pratiti svaku fazu izvedbe. Tako na primjer u svakoj fazi
betoniranja segmenta luka potrebno je dimenzionirati segment, pratiti njegove
progibe, te po
potrebi zatezati zatege.

5.4 UPORNJACI
Upornjaci su krajnji stupovi mosta. Njihova konstruktivna rjeenja bitno ovise o
veliini
mosta, smjetaju mosta (grad ili otvorena prometnica), tipu mosta, pa ak i o
vrsti
na mostova upornjaci sami za sebe predstavljaju impozantne i
mostu.prometa
Kod velikih
zahtjevne
konstrukcije. Kod mostova u gradu upornjaci moraju zadovoljiti i estetskim
zahtjevima, a
esto u njima mogu biti smjeteni razni sadraji.
Upornjaci grednih mostova preuzimaju i prenose na tlo vlastitu teinu, aktivni
tla, kao
itlak
vlastitu
teinu konstrukcije i korisno optereenje na mostu. Zavisno o
konstruktivnog
rjeenja mosta mogu preuzimati i sile promjene temperaturne, sile koenja, kao i
utjecaje
puzanja, skupljanja, poputanja leajeva i sl. Upornjaci lunih mostova
preuzimaju i velike
horizontalne potiske.
Osnovni dijelovi upornjaka su: temelj, trup (koji moe biti puni zid ili u vidu
stupova s
proputenim
nasipom), leajne grede, leajni kvaderi, parapetni zid (zidi) i
krila upornjaka
(crte 5.3). Na upornjacima se jo nalaze leajevi i dilatacijske
naprave.
temelj krila
moeupornjaka
biti tako

U pogledu sa strane upornjak

su skriveni
(crte 5.4).

krilo upornjaka
krilo upornjaka

oblikovan
da se krilomsa
leajevisamostojecim
vide ili da
i ovjeenim
Crte
5.3:
Aksonometrijski
crte
upornjaka
Masivni
upornjak
krilom
Upornjak
s temelj
proputenim
nasipom
54
zidic upornjakazidic
temelj
naglavna
tijelo
stup
upornjaka
upornjaka
upornjaka
upornjaka
upornjaka
greda

5. Dijelovi mostova

Crte 5.4: Vidljivi i skriveni leajevi na

upornjaku

5.4.1 Tipovi upornjaka

Upornjaci malih mostova su obino jednostavne izvedbe, a esto su vezani s
rasponskom
konstrukcijom. Na crteu 5.4 prikazana su neka rjeenja upornjaka malih
mostova.

slika Vladica
Crte 5.5: Upornjaci malih mostova

Ovisno o izvedbi trupa upornjaka, upornjaci mogu biti masivni (puni, klasini),
upornjaci
proputenims nasipom (minimalni, utopljeni), laki upornjaci i upornjaci svoenih
mostova.
Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne graevine.
Aksonometrijski prikaz masivnih upornjaka i upornjaka s proputenim nasipom
prikazan je
na crteu 5.3.
Masivni ili klasini upornjaci su upornjaci koji se sastoje od masivnog tijela i
krila,
te nasip. Krila se najee rade paralelno, ali se za manje mostove,
zadravaju
propuste iliokolnostima
u
specijalnim
mogu
ilikoja
okomito,
a mogu
oblika (crte
potrebne
koliine
5.5).materijala.
estokrila
Jedan
se izrauju
Kad
nacrt
supostaviti
klasinog
paralelna
i viseakoso
upornjaka
krila
dugaka,
prikazan
su vrlo
potrebno
je
ekonomina
nabiti
ih
crteu
jei zbog
specijalnog
male
dilatirati
od trupa.
5.5.
55

5. Dijelovi mostova

Crte 5.6: Vrste krila

PresjekPogled
70-100

1:1.51:1.5

Tlocrt

konstrukcija
Upornjaci
klasinih
sluajevima
uvjete,
kaoupornjaka.
s npr.
proputenim
plitkih
toliko
kodproduljuje
udolina,
nadvonjaka
Izvodimo
nasipom
kao
ih
koliko
su
uiiznad
sluajevima
uznatno
sluajevima
je
auto-cesta
upornjak
jednostavniji
kada
kada
(crte
uvuen
nije
je(ipotrebno
5.8).
u jeftiniji)
nasip,
Manato
zaustavljati
osigurati
imza
je
jezorno
dadobre
se
izvoenje
nasip,
prometne
rasponska
prikazano
tj.od
na
u
crteu 5.9.
Crte 5.7: Masivni upornjak
56

5. Dijelovi mostova
Uzduni presjekPogled

Poprecni presjek
70-100

1:1.51:1.5

Tlocrt

Crte 5.8: Upornjak s proputenim nasipom

Za cestovne Crte
mostove
mogu
setakav
u literaturi
primjer nai
preuzet
orijentacijske
iz literature
dimenzije
dan
je na
upornjaka.
crteu
5.9:
Usporedba
konstrukcije
klasinog
i upornjaka
s proputenim
Jedan
5.9.
slike....
nasipom
57

5. Dijelovi mostova

slika Koboevi
Crte 5.10: Orijentacijske dimenzije masivnog upornjaka

Na sljedeih nekoliko slika prikazani su razliiti

upornjaci.

5. Dijelovi mostova

Crte 5.11: Masivni upornjak s paralelnim 58

krilima

5. Dijelovi mostova

5.4.2.2 Specijalni upornjaci

Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne konstrukcije u kojima se mogu
nalaziti
razni sadraji. Neki primjeri prikazani su na crteu
5.14.

Crte 5.12: Masivni upornjak s okomitim krilima (u

gradnji)

5.4.2 Neki specijalni tipovi upornjaka

5.4.2.1 Laki upornjaci
Kod pojedinih mostova, posebice velikih mostova zanimljivo je ponekad smanjiti
teinu
samih upornjaka da bi ukupno optereenje na tlo bilo manje. To se moe postii
gradnjom
upornjaka s proputenim nasipom, to nije uvijek pogodno rjeenje, ili olakanjem
zidova
upornjaka, tako da u sklopu upornjaka ostavimo neke prazne prostore. S time se
smanjuje gradiva
i
koliina
za izradu upornjaka, no to emo morati nadoknaditi poveanjem
oplate,
Crte 5.14:
specijalni
upornjaci
boljim gradivom i sloenijim radovima na izvoenju.
Neki Neki
primjeri
prikazani
su na
crteu
5.13.
5.4.3 Upornjaci svoenih mostova (pete luka/svoda)
Kod lunih i svoenih mostova upornjaci osim vertikalnih sila na tlo predaju i
horizontalne
luka
Na
pogodan
modeliramo
oblik
potiske.
proiriti
tako
peteda
Uluka
peti
slijedi
dovoljno
(svoda)
lukatlanu
djeluje
da
veliki
pritisak
liniju
rezultantna
utjecaj
(crte
na tlo
ima5.15).
ostane
sila
stinjenost
koja
Osnovna
u dozvoljenim
je
luka.
usmjerena
ideja
Nekije dno
velike
koso. Stoga,
temelja
primjeri
odnosa
petu
granicama. luka i pete prikazani
su naNeki
crteu
5.16.
Crte 5.13:
Crte
5.15:
primjeri
Tokovi
sila
lakihu upornjaka
peti
59 luka
60

5. Dijelovi mostova

Crte 5.16: Opi oblici peta lukova/svodova

Jo jedan primjer pete luka prikazan je na crteu

5.17.

Crte 5.17: Peta luka

5.4.4 Prijelazi na nasip

Da bi prijelaz s mosta (kruta konstrukcija) na nasip (fleksibilna konstrukcija)
bio to
neprimjetniji,
potrebno je na nasipu iza upornjaka izraditi prijelazne ploe koje
ujednaavaju
slijeganje. Jedan primjer moderne prijelazne ploe prikazan je na crteu
5.18.
U1
KT-80

10 %

30

1:1.5

Crte 5.18:
ploa
600210 Prijelazna 61

MS > 8
80 MPa12

5. Dijelovi mostova

5.5 STUPOVI
Stupovi slue za prijenos vertikalnog i horizontalnog optereenja s rasponske
konstrukcije
na tlo. Dijelovi stupova su: temelj, tijelo, leina greda i leini kvader
(crte 5.19).
Oblikovise
i
dimenzije
stupova
o nizu faktora, kao npr.: statikom sustavu glavnih
nosaa,
materijala
od kojeg
je stup izgraen, vrste tla na kojem se temelji, rasponima, visini
stupova itd.
Oblik temelja zavisi o dubini i vrsti temeljenja (bunari, kesoni, piloti), te
nosivosti
temeljnog tla, te eventualno dubini vode. Na plovnim rijekama i morima, gdje je
mogu
broda,udar
ili na rijekama na kojima je mogu udar leda grade se masivni jednodijelni
stupovi sakoji mogu amortizirati udare (ledobrani). Stupovi oko kojih protie
istacima,
voda potrebno je
oblikovati tako da sa tlak vode daje to manju silu na
stup.
Stupovi se mogu izraivati od raznih materijala: opeka, kamen, beton i armirani
beton te
elik.
U novije vrijeme uglavnom se koriste armirani beton i elik, s eventualnim
oblaganjem
kamenom.
U nastavku, razdioba stupova je provedena prema obliku stupova u pogledu sprijeda
i
izgledu u poprenom presjeku mosta.
leajni kvader

leajna greda

tijelo stupa

nepovezani.
Laki
presjeka,
to
rebrastih
Pogodni
Nepogodni
Ako
dasemasivni
im
stup
su
jesu
sza
rasponskih
plou
teina
Povezivanje
tim
sastoji
stupovi
za
viadukte
da
vodotokove,
treba
svedena
suod
sadre
konstrukcija
razlike
ivie
dimenzionirati
senadvonjake
na
moe
jedan
pojedinanih
jer
dimenzija
minimum.
zbog
vriti
ili
(ispod
ispod
malih
vie
da
Mogu
naglavnom
stranica
stupaca,
svakog
prenosi
kojih
stupova
dimenzija
se projektirati
rebra
male.
je
gredom,
optereenje
stupci
krunog,
potrebno
tejedan
Kod
eventualnih
se
teovog
mogu
ikvadratinog
stup),
horizontalnim
osigurati
ibez
utipa
povezati
poprenom
naglavne
ili
udara
stupova
ispod
dobru
ili
ili
plovnih
grede
sloenog pri
karakteristino
kod
ploastih,
preglednost.
objekata
ostaviti
kosim
smjeru.
emu
je
brzo propadaju.
5.5.1 Laki stupovi
Crte
5.19:
62 stupa
temelj
stupaAksonometrijski crte

5. Dijelovi mostova

prekama, to se esto koristi kod stupova lunih mostova, kao i kod pilona
viseih i
ovjeenih mostova.
Treba napomenuti da je kod grednih mostova najee nepomini leaj smjeten na
upornjacima, tako da se na stupovima od horizontalnih sila s rasponske
konstrukcije
prenose
samo
sile otpora
leajeva, to omoguava vrlo elegantne dimenzije ovih stupova.
Dakako,
ovdje valja imati mjeru i ne pretjerivati u izboru minimalnih
dimenzija.
Neki primjeri lakih stupova prikazani su na crteu 5.20, a primjeri presjeka
stupova na
crteu 5.21.

Tonkovi, MMOP, crte 235, str 198

Crte 5.20: Neke oblikovne varijante lakih
stupova

U nastavku, na crteu
neki mostovi
s armiranobetonskih
razliitim oblicima
i
Crte5.22
5.21:prikazani
Raznolikisupopreni
presjeci
lakih
uklapanjima
lakih stupova. Tonkovi, MMOP, crte 247, str 63
204
stupova

5. Dijelovi mostova

64

Most Zdakov, eka primjer luinog mosta s

lakim
stupovima

Primjer suvremene pasarele s lakim

pojedinanim stupovima

5. Dijelovi mostova

5.5.3 Masivni stupovi

Povijesno gledano, prvi stupovi koji su se pojavili kod masivnih mostova su
masivni
stupovi. Ovi stupovi mogu biti izraeni, osim od armiranog betona i elika, i od
kamena,
opeke ili nearmiranog betona.
Klasini forma gradnje masivnih stupova je da im debljina raste od vrha prema
dnu,
gdje
su najdeblji.
Varijantno rjeenje je jednaka debljina ili obratna forma gdje
debljina raste
prema vrhu stupa (moderni mostovi).
Prednost ovih stupova je njihova dugotrajnost, posebno ako su izgraeni ili
obloeni
prirodnim kamenom. Nedostatak je njihova velika teina.

Pont du Gard
Zidani SAD
kameni
stupovi betonski stupovi
MostBayone,
masivni

Crte 5.24: Neki primjeri masivnih stupova

Most Sando, vedska primjer luinog mosta s

lakim stupovima

5.5.4 Olakani stupovi

Crte 5.22: Neki primjeri lakih stupova

Dakle, masivni stupovi su vrlo teki i zahtijevaju vrlo iroke temelje, posebice
za grednegdje su stupovi visoki. Da
mostove
bi se
smanjila
5.5.2
Lake
stijenenjihova teina mogue je
predvidjeti
tedne ili predvidjeti uplje stupove. Kod modernih armiranobetonskih
otvore u stupovima
Drugi
stupova,
prikladannain
za gredne
rasponskekarakteristike
konstrukcije oba
jesumaterijala:
lake stijene.
stupova,
upljitip
stupovi
na najbolji
iskoritavaju
Takvi
stupovi
takoer tanki,
ali immogue
je irina
znatno vea,
dakle,
umjesto
tapne
elika
betona.
Modernimisu
tehnologijama
graenja
je postii
i visoke
uplje
stupove
ovdje
je rije
o
ploastoj
konstrukciji.
Ovi dimenzija.
su stupovi povoljniji za vodotokove i mjesta na
promjenjivih
izloeni
Lake
mogu po irini
Armatura
Po
pratiti
visini
u 5.23:
njima
irinu
mogu
je biti
zatienija
mosta
ravnih,
ili
mogu
nego
zakoenih
biti
u stupcima,
ili sloenih
a vlastita
od
kojimastijene
suoteenjima.
stupovi
Crte
Gredni
most
sa stupovima
u sastavljene
obliku
lakih
teinadijelova.
vie
im je
linija.
jo uvijekMost
malena.
Tonkovi,
stijena
Maslenica,
Hrvatska OM, crte 60, str 67

5. Dijelovi mostova

Most Arbois, Francuska

Most Raaaaa-aan, vedska

Most Pyung Yeo 2, Koreja

Osim prethodno izloenihoblika.

oblika,
Neki
u mostogradnji
od primjeri
njih su prikazani
su
se pojavili
na sljedeim
i sstupovi
Crte
5.25:
Neki
modernih
mostova
upljim vrlo
osebujnih
primjerima.
stupovima5.5.5 Stupovi osebujnih
Mostoblika
Neckarbrucke, Njemaka
65
66

5. Dijelovi mostova

5.5.6 Piloni
Piloni su stupovi kod ovjeenih i viseih mostova koji se uzdiu visoko nad
niveletom.
Neki oblici pilona prikazani su na crteima 5.27 - 5.33. Njihov oblik moe biti
raznolik,
a o nainu vjeanja glavne rasponske konstrukcije (lateralno ili
ovisi
aksijalno).
Piloni su optereeni tlanom silom koju im predaju vjealjke (ili glavno ue), te
horizontalnim silama vjetra i potresa.

Most preko Korane kod Slunja, Hrvatska

Crte 5.26: Osebujni oblici stupova nekih mostova

Akashi Kaikyo, Japan

Verrazano Narrows, USA

Brooklyn Hga
Bridge,
Kusten
USA Bridge, vedska

5. Dijelovi mostova

Tatara, Japan

Crte Xupu,
5.27: Kina
Oblici pilona nekih viseih 67
mostova
Pont de Normandie, Francuska

5. Dijelovi mostova

resund, Danska

Meiko Chuo, Japan

CrteLeban
5.28:Bridge,
ObliciSaud.
pilona
nekih
ovjeenih
mostova
Wadi
Most
Arabija
Flughafen,
Njemaka
68

5. Dijelovi mostova

Crte 5.31: Oblici pilona ovjeenih mostova H

piloni

Crte 5.32: Oblici pilona ovjeenih mostova A piloni (obrnuti Y

piloni)

Crte 5.33:Crte
Oblici
5.30:
pilona
Oblici
ovjeenih
pilona mostova
ovjeenih
mostova
neki osebujni
I
piloni
piloni
Crte 5.29: Oblici pilona nekih ovjeenih mostova
69
70

5. Dijelovi mostova

5.6 LUKOVI I SVODOVI

5.7 RASPONSKA KONSTRUKCIJA
Dimenzije i broj raspona ovise o funkcionalnim, estetskim i ekonomskim
zahtjevima.
Za ili prometnice minimalni rasponi uvjetovani su njihovim
prijelaz
rijeke
gabaritima.
Kad
minimalni rasponi
nisu odreeni gabaritom, raspone, a o njima ovisi i broj
stupova, da
treba
takotrokovi donjeg i gornjeg ustroja budu minimalni (crte 5.34).
odabrati
ukupni
Na
trokove
donjeg
ustroja utjee dubina temeljena i nosivost tla, a na trokove gornjeg
ustroja rasponi,
irina mosta, optereenje, materijal nosive konstrukcije i statiki
sustav.
vi
ko
tro

Ukupni troak
Minimalni troak
Gornji ustroj
Donji ustroj
rasponi

Crte 5.34: Dijagram optimalne dispozicije mosta

Rasponska konstrukcija premotava raspone, a ovisno o njihovoj veliini biraju se

popreni
presjeci rasponske konstrukcije. U nastavku su prikazani neki presjeci rasponskih
konstrukcija
i rasponi na kojima su optimalni.

5.7.1 Ploasti presjeci

Najjednostavnija rasponska konstrukcija je puna ploa. Armatura je jednostavna,
potrebna
je najmanja koliina oplate i ugradnja betona je laka. S druge strane zahtjeva
veliku to
koliinu
betona
poveava vlastitu teinu, te rezne sile u konstrukciji. Nije
preporuljivo
suvie velike graditi
konzole za smjetaj pjeakih staza, jer su tada rubovi ploa vrlo
optereeni. U
estetskom pogledu povoljno djeluju trapezasti i zaobljeni
presjeci.
Svrha vee
ploa
pomou
upljih
limenih
od 70
ploa
ilicm.
kartonskih
jeupljine
smanjenje
prilikom
cijevi
moguvlastite
biti
betoniranja
s izolacijom.
okrugle
teineili
ne
(iPotrbno
izbaci
nekog
do 30%).
drugog
iz
ihPrimjenjuju
njihovog
je oblika.
dobro usidriti
se
upljine
kada
su ih
se
da
debljine
izvode
uzgon
poloaja.
Crte
5.35: Puna
betonska
ploa
PREDNAPREGNUTI
ARMIRANI
15-25
visina

BETON
Raspon
Konst.
h2515l
2015
[m]
l
[m]
71h
50-100
50-10050-100
h
b (po
potrebi)
50-100
h5-20