Srednja škola „ Jure Kaštelan “ Omiš

ZAVRŠNI RAD

ZVUČNICI

MENTORI: Dijana Jurić, prof. Učenik: Kristian Borovac

Dražen Borčić, prof. Razred: 4C

OMIŠ, SVIBANJ 2018

SADRŽAJ:

1. UVOD……………………………………………….....………........................……….2

2. VRSTE ZVUČNIKA

2.1 Dinamički zvučnik……………………………………...…………………………. ..3

2.2 Elektrostatski zvučnik…………………………………………………....………….4

2.3 Piezoelektrični zvučnik…………………………………………............................5

3. KARAKTERISTIKE ZVUČNIKA
3.1 Impedancija zvučnika……………………………………………...........................7
3.2 ​
Akustička impedancija.......................................................................................7
3.3 Usmjerenost zvučnika…………………………………………….......................…8
3.4 Snaga zvučnika…………………………………………………….................…….9
3.5 Korisnost i osljetljivost zvučnika……………………………………….................10
3.6 Izobličenja zvučnika…………………………………………………….................11
3.7 Frekvencijska karakteristika……………………………………………................11

4. UGRADNJA ZVUČNIKA
4.1 Ugradnja u ravnu ploču…………………………………………………............…13
4.2 Ugradnja u otvorenu kutiju………………………………………………...........…13
4.3 Ugradnja u zatvorenu kutiju………………………………………………............14

5. PRAKTIČNI DIO:​​TROSUSTAVNE SKRETNICE ZA STEREO ZVUČNIKE.........16

6. ZAKLJUČAK..........................................................................................................22

1
7. LITERATURA........................................................................................................23

1.UVOD

Zvučnici su elektroaukustički pretvarači koji pretvaraju električnu energiju u

aukustičnu,tj. emitiraju energiju u obliku zvučnih valova tako da najprije električne
signale pretvara u mehaničke titraje,koji zatim pobuđuju okolni prostor na titranje
stvarajući zvučne valove.​​Najvažniji dijelovi zvučnika su magnet, zavojnica,
membrana, ovjes i košara. Magnet i zavojnica zajedno čine motor zvučnika di je
magnet statični dio, a zavojnica pomični. Dolaskom električne energije (izmjenična
struja) u zavojnicu, ona se giba unutar magnetskog polja jer sama postaje
elektromagnet te se ovisno o trenutnom polaritetu giba gore-dolje u procjepu
magneta. Broj tih pomaka gore-dolje određuje frekvenciju koju zvučnik trenutno
reproducira, to je gibanje najčešće kompleksno te zbog toga zvučnik može svirati
više frekvencija odjednom (npr. pozadinska glazba i vokal u isto vrijeme).​​U smislu
kvalitete reprodukcije od zvučnika se zahtijeva da reproducirani zvuk bude što vjerniji
originalu.Prva izvedba zvučnika ostvarena je 1860.g.(Ph.Reis),a 1874.g. Ernst
Werner Siemens patentirao je zvučnik koji je radio na elekrodinamičkom načelu te
ga usavršio 1877.g. ugradnjom permanentnog magneta.Prvi dinamički zvučnik,
konstrukcije slične današnjoj,ostvaren je 1924.g. (C.W.Rice i E.W.Kellog).Današnji
napredak zvučnika nastoji pratiti dostignuća digitalne audiotehnike,koja uvjetuje
vrhunsku kvalitetu zvučnika.Većina zvučnika radi na istim načelima
elektro-mehaničko-aukustičke pretvorbe kao i mikrofoni.U nekim specijalnim
primjenama isti element služi i kao mikrofon i kao zvučnik.

2
2.VRSTE ZVUČNIKA

2.1 DINAMIČKI ZVUČNIK

Kod dinamičkog zvučnika, membrana je pomoću elastičnih elemenata ovješena s
gornje i donje strane na kućište, u obliku konusa.Na membranu je učvršćen cilindar
na koji je namotana titrajna zavojnica.Cilindar sa zavojnicom nalazi se unutar
zračnog raspora permanentnog magneta prstenastog oblika i može se aksijalno
pomicati u tom rasporu.

Budući da se zavojnica nalazi u magnetskom polju permanentnog magneta,

protjecanjem struje kroz nju ostvaruje se sila koja pomiče zavojnicu u jednome ili
drugom smjeru, ovisno o smjeru struje.Titrajna zavojnica tako titra u ritmu pobudnog
signala i ostvaruje elektro-mehaničku pretvorbu.Kako je zavojnica namotana na
valjak na koji se nastavlja membrana, membrana zvučnika titra u istom ritmu te tako

3
na titranje pobuđuje okolni prostor, čime se obavlja mehaničko-aukustička pretvorba
i stvaraju zvučni valovi.
Membrane zvučnika za niske frekvencije izrađuju se od mekšeg i težeg posebno
obrađenog papira, a membrane visokotonskih zvučnika izrađuju se od krućeg i
lakšeg papira.Krutost,težina i rezonancijska frekvencija membrane bitno utječu na
konačne karakteristike zvučnika.
Centratori su elastični rubovi membrane i izvode se od istoga ili sličnog materijala
kao i membrana.U njima se pri pomicanju membrane pojavljulje otpor trenja.
Permanentni magnet treba dati što veću magnetsku indukciju u rasporu.Izrađuje se
od legura željeza ili keramičkih magnetskih materijala.
Zavojnica se mota oko fine lakirane bakrene žice i mora biti precizno izvedena i
centrirana unutar raspora.Na njezinu radnom otporu troši se najveći dio električne
energije privedene zvučniku.
U zvučnika za šire frekvencijske opsege nastaje problem jer ista membrana na višim
frekvencijama ne titra više kao kruti štap, već se uvija, što uzrokuje nepovoljno
interferiranje zbog različite faze signala različitih frekvencija.Taj se nedostatak
djelomično uklanja specifičnim izvedbama membrane,npr.
Nawi-membranom,membranom s utorima ili naborima kojima se ona dijeli na
nekoliko prstena.Prikladnije rješenje je upotreba zvučničkih skretnica.

2.2 ELEKTROSTATSKI ZVUČNIK

Elektrostatski zvučnik radi na načelu elektrostatičkih sila među nabojima.Između

dvije perforirane i nepokretne paralelne ploče nalazi se elastična ploča učvršćena na
dva suprotna kraja.Ta elastična ploča čini membranu zvučnika.Na vanjske
(nepokretne) ploče dovodi se tonfrekvencijski signal iz transformatora, a na elastičnu
ploču djeluju jednake i suprotne sile pa ona miruje.Pojavom razlike potencijala među
nepokretnim pločama, pozitivno nabijena elastična ploča otklanja se prema
nepokretnoj ploči nižeg potencijala.Na taj način elastična ploča,kao membrana, titra
u ritmu tonfrekvencijskog signala i pobuđuje okolni zrak,odnosno ostvaruje
elektro-mehaničko-aukustičku pretvorbu.

4
Prednosti elektrostatskih zvučnika uključuju relativno malu težinu i posebno linearnu
amplitudnu i faznu frekvencijsku karakteristiku. Posebno su dobre prijelazne
karakteristike, gdje membrana zvučnika treba slijediti izrazito brze promjene
reproduciranog tonskog signala, a zahvaljujući posebno laganoj membrani
elektrostatskog zvučnika.
Nedostatak je elektrostatskih zvučnika što u području nižih frekvencija dolazi do
poništavanja zračenja prednjeg i stražnjeg dijela membrane, a iz razloga nedostatka
zatvorene zvučničke kutije u kakvu je, na primjer, ugrađen dinamički zvučnik.
Navedeni nedostaci pokušavaju se riješiti električnim zvučničkim sustavima gdje se
za reprodukciju nižeg frekvencijskog područja koristi klasični dinamički niskotonski
zvučnik, a za reprodukciju preostalog dijela tonskog spektra koristi se elektrostatski
zvučnik. Dodatni je nedostatak elektrostatskih zvučnika osjetljivost na prašinu i vlagu
te uvijek prisutna opasnost od strujnog udara visokog napona.
Frekvencijska karakteristika iznad donje granične frekvencije potpuno je linearna,
čak do iznad 20 kHz, ali niska granična frekvencija zahtijeva veliku površinu
membrane. Površina membrane elektrostatičkih zvučnika iznosi oko 0,5 m​2​.

5
2.3 PIEZOELEKTRIČNI ZVUČNIK

Piezoelektrički zvučnici se često koriste kao visokotonski zvučnici u komercijalnim

zvučničkim sustavima ili kao zvučnici za reprodukciju zvuka s računala i manjih
prijenosnih radio aparata. Otporni su na preopterećenje koje bi inače uništilo
osjetljive visokotonske dinamičke zvučnike te se mogu priključiti na pojačalo snage
bez zvučničke skretnice. Radi na načelu inverznog piezoelektričnog efekta, tj. zbog
utjecaja naboja na površinama kristala, kristal se savija. Kristal je polukružnim
sistemom povezan s membranom, pa se tako titranja kristala prenose u okolni
prostor.
Zbog velike mehaničke impedancije kristala prikladni su za rad s velikim silama i
malim pomacima pa često služe i kao podvodni zvučnici.Osim toga, piezoelektrični
su elementi vrlo lomljivi i temperaturno osjetljivi. Titraju vrlo malim amplitudama, a

napon prevelike amplitude može ih trajno oštetiti pa se upotrbljavaju samo za

reprodukciju visokofrekvencijskih tonova.

6
3.KARAKTERISTIKE ZVUČNIKA

3.1 IMPEDANCIJA ZVUČNIKA

Zbog interakcija između električnog i mehaničkog sustava, zvučnik ima svoju

karakterističnu impedanciju koju čine induktivna, kapacitivna i radna
komponenta.Podatak o impedanciji je vrlo važan za pravilnu prilagodbu zvučnika na
pojačalo. Najveći prijenos snage ostvaruje se uz jednakost impedancije zvučnika i
izlazne impedancije pojačala. Uz na primjer dvostruko veću impedanciju zvučnika
izlazne impedancije pojačala snaga padne za 3 Db tj. dvostruko. Ne dopušta se,
međutim, priključenje zvučnika manje impedancije nego što je impedancija pojačala
jer to može uzrokovati preopterećenje pojačala.

7
3.2 AKUSTIČKA IMPEDANCIJA

Membrana zvučnika svojim titranjem pobuđuje titranje okolnog prostora.Na taj način
nastaje širenje zvučnih valova. Kako okolni prostor pruža mehanički otpor kretanju
membrane zvučnik, samo je dio privedene energije iskoristiv za membranu i pretvara
se u akustičku energiju, a preostali je dio energije reaktivan i vraća se izvoru.Osim
toga,postoji i radni otpor zavojnice na kojemu se troši najveći dio privedene energije i
pretvara u toplinu. Otpor okolnog zraka na membranu zvučnika označava akustičku
impedanciju, koja ima realnu i imaginarnu komponentu. Reakni dio čini otpor
isijavanja, koji nastaje zbog trenja čestica zraka. Taj otpor uvjetuje korisno isijavanje
akustičke energije. Proporcionalan je površini membrane i karakterističnoj valnoj ili
akustičkoj impedanciji zraka, odnosno okolnog prostora. Reaktivni dio uzrokuje masa
zraka pobuđena na titranje, koja pokazuje induktivni karakter. Ta komponenta
impedancije proporcionalna je s frekvencijom signala i masom zraka ispred
membrane.

Z​A​=R​0​+jωm

8
3.3 USMJERENOST ZVUČNIKA

Isijavanje akustičke energije u okolinu zvučnika prikazuje se usmjerenim

karakteristikama ili dijagramima zračenja. Točke jednakoga zvučnog tlaka u prostoru
oko zvučnika povezuje krivulja usmjerene karakteristike. Usmjerenost ovisi o
frekvenciji. Pri valnim dužinama većim od veličine zvučničke membrane, tj. pri nižim
frekvencijama, zvučnik približno jednako zrači akustičku energiju u svim smjerovima.
Što je valna dužina emitiranog zvuka manja od membrane, usmjerenost se
povećava u smjeru djelovanja membrane. U odnosu spram usmjerenosti, zvučnicima
se definira kut pokrivanja ili kut isijavanja. To je kut oko osi u smjeru djelovanja
membrane unutar kojega zvučni tlak ne pada za više od 6 dB/okt. u odnosu na tlak u
osi maksimalnog zračenja,tj. u osi djelovanja membrane. Podatak u kutu pokrivanja
olakšava odabiranje pravilnog prostornog rasporeda više zvučnika emitirani zvuk
pokrije prostor predviđen za slušanje.

9
3.4 SNAGA ZVUČNIKA

Snaga zvučnika jedan je od osnovnih i najvažnijih podataka. Proizvedeni zvučni tlak

ovisi o električnoj snazi privedenoj i iz pojačala, koja predstavlja opterećenje
zvučnika.

Nazivna ili nominalna snaga je konstantna maksimalna snaga koju zvučnik može
trajno podnijeti bez oštećenja. Određuje ju signal ružičastog šuma definirane
spektralne raspodijele energija. To znači da se zvučnik ne smije opteretiti npr.
sinusnim signalom snage jednake nazivnoj snazi zvučnika na svim frekvencijama.
Signal za određivanje nazivne snage ima takvu energetsku raspodjelu koja odgovara
signalu u klasičnoj glazbi. Takav signal zvučnik pri ispitivanju mora izdržati tijekom
100 sati tako da periodički 1 minutu radi, a 2 minute nema signala. Ispitivanje se
provodi u težim uvjetima,tj. Kada se privodi signal spektralne raspodijele koja
odgovara modernoj pop-glazbi.

Nazivnu snagu zvučnika navodi proizvođač i taj podatak označava dopušteno

opterećenje ugrađenog zvučnika, tj. ono koje se pri pogonu ne smije prekoračiti.

Nazivna snaga zvučnika mora biti veća od nazivne izlazne snage pojačala na koje
se zvučnik priključuje, zbog opasnosti od preopterećenja zvučnika. Najprikladnije je

10
odabrati zvučnik približno dvostruko veće nazivne snage od nazivne snage pojačala
jer su tada izobličenja najmanja.

Glazbena snaga označava dopušteno maksimalno kratkotrajno opterećenje veće od

nazivne snage koju zvučnik može podnijeti bez oštećenja. Sa impulsnim jednim
signalom u trajanju od 2 s, koji je ograničen niskopropusnim filtron na 250 Hz. Taj
signal simulira kratkotrajno preopterećenje zbog snažnih tranzijenata koji postoje pri
niskim frekvencijama.

Maksimalna akustička snaga određuje razinu zvučnog tlaka koju zvučnik može
ostvariti određenim uvjetima, označava se u decibelima. Prostorni uvjeti te namjena
zvučnika zahtijevaju određeni zvučni tlak,a time i određenu akustičku snagu
zvučnika. Na primjer, monitor ski koncertni zvučnik mora osigurati akustički snagu
veću od 100 dB, digitalni audio sustav i zahtjevaju zvučnu razinu i do 120 dB, a za
glasnoću u stambenim prostorijama potreban je zvučni tlak, odnosno akustička
snaga 70-90 dB,a za vrlo glasnu i vjernu reprodukciju glazbe 90-100 dB.

Pogonska snaga je po budna električna snaga izražena u vatima(W), potrebna da se

ostvari zvučni tlak od 1,2 Pa, što odgovara zvučnoj razini od 96 dB iznad praga
čujnosti, na udaljenosti 1 m u osi zvučnika. Tim načinom određuje i korisnost
zvučnika. Mjerenje pogonske snage provodi se u gluhoj komori sinusnim signalom.

Sinusna snaga za zvučnik je nedovoljno definiran pojam. Upotrebljava se podatak za

snagu pojačala.

3.5 KORISNOST I OSJETLJIVOST ZVUČNIKA

Korisnost zvučnika je omjer akustičke izlazne snage i pobudne električne snage pri
određenoj frekvenciji.

n=(P​A​/P​E​)*100%

P​-akustička snaga
A​

P​-pobudna električna snaga

E​

Osjetljivost je podatak koji pokazuje učinkovito zvučnika u smislu elektroakustični

pretvorbe. Mjerni signal za određivanje osjetljivosti je ružičasti šum, širine
frekvencijskog opsega 250 Hz-6 kHz,napona 2,83 V, što odgovara snazi 1 W.

Osjetljivost je tada dana ostvarenim zvučnim tlakom na udaljenosti 1 m od zvučnika i

drugog korijena pobudne električne snage.

c=p/√P

11
Ponekad se umjesto osjetljivosti definira reprodukcija zvučnika kao omjer zvučnog
tlaka i napona na priključnicama zvučnika.

3.6 IZOBLIČENJA ZVUČNIKA

Zvučnik pri reprodukciji nužno unosi izobličenja signala s obzirom na privedeni

signal. Da li za obraćenja mogu biti linearna,nelinearna i tranzijentna.

Zbog nesavršenosti zvučničkog mehaničkog sustava najizraženija su harmonička,

intermodulacijska i tranzijentna izobličenja.

Osim navedenih karakteristika zvučnika, za proračun i konstrukciju zvučničkih

sustava važni su i drugi parametri koje ćemo samo nabrojiti. To su: rezonancijska
frekvencija, mehanička elastičnost membrane, elektromehanički faktor
pretvorbe,masa mehaničkog titrajnog sustava i ukupni faktor dobrote. Osim toga, za
kvalitetu zvučnika bitan je i subjektivni ili slušni test koji ovisi o izboru slušatelja,
prostorije, izboru glazbe te postupku testa.

-​
prag osjeta faznih izobličenja i maksimalna fazna izobličenja zvučnika

3.7 FREKVENCIJSKA KARAKTERISTIKA ​ZVUČNIKA

Frekvencijska karakteristika je krivulja koja pokazuje ovisnost zvučnog tlaka o

frekvenciji,uz stalan napon na stezaljkama zvučnika.U prijenosnom području
(između donje i gornje granične frekvencije) mora biti što ravnija.Frekvencijska
karakteristika stoga podrazumijeva podatak o odstupanju od idealne karakteristike u
decibelima.

12
13
4.UGRADNJA ZVUČNIKA

4.1 UGRADNJA U RAVNU PLOČU

Membrana neugrađenog zvučnika ne može dovoljno dijeliti prednju od stražnje

strane zvučnika. Isijavanje zvuka s prednje i stražnje strane membrane međusobno
je protufazno. Kada se membrana kreće naprijed, ispred zvučnika nastaje sabijanje
zraka, a sa stražnje strane istodobno nastaje razrjeđenje. Zbog te razlike zvučni se
tlak izjednačavati najkraćim putem pa se zvuk stoga širi slabijim intenzitetom.
Izjednačavanje protufaznih tlakova ne ugrađenog zvučnika naziva se akustički kratki
spoj. On je to izraženiji što je valna dužina veća od puta između prednje i stražnje
strane membrane. Akustički kratki spoj može se spriječiti ugradnju zvučnika u ploču
dovoljno velikih dimenzija, koja međusobno razdvaja prednju i stražnju stranu
membrane.

-​Ugradnja zvučnika u ravnu ploču

4.2 UGRADNJA U OTVORENU KUTIJU

Umjesto ravne ploče koristimo i otvorenu kutiju. Vlastita rezonancija takve kutije
mora biti niža od rezonancijske frekvencije zvučnika. Otvorena kutija nema
prigušenja među suprotnim stijenama, nastaju rezonancije s emitiranim zvukom, što
narušava reprodukciju. Osim toga, stražnji otvor ne sprečava on je zvuka u tom
smjeru reflektira od obližnjih zidova prostorije i okolnih predmeta. Sve to narušava
kvalitetu reprodukcije. Zato se ugradnja zvučnika u otvorene kutije i ravne ploče
primjenjuje samo iznimno.

14
 -Ugradnja u zvučnika u otvorenu kutiju

4.3 UGRADNJA U ZATVORENU KUTIJU

Zvučnici se najčešće ugrađuju u zatvorene kutije od tvrdog materijala. Onaj akustički

odjeljuju prednju i stražnju stranu membrane, pa nema akustičkog kratkog spoja, a
zatvoreni volumen zraka djeluje kao elastični jastuk na membranu zvučnika.

Krutost zračnog jastuka unutar kutije i povisuje rezonancijski frekvenciju zvučnika.

To se ublažuje većim volumenom kutije. Dimenzije kutije treba pravilno odabrati
kako ne bi nastali stojni valovi između stijenke kutije,tj. vlastita rezonancija. Ta se
pojava dodatno ublažava umetanjem apsorbirajućih materijala u kutiju( spužve,
mineralne vune i sl.).

Oblik kutije utječe na frekvencijsku karakteristiku zvučnika. Kutije najčešće imaju

oblik parali paralelepipeda, a zvučnici se smještaju s jedne strane tog
paralelepipeda. Volumen kutije ponajprije ovisi o snazi upotrebljenog zvučnika, zatim
o rezonancijskoj frekvenciji zvučnika, promjeru membrane, izvedbi zvučnika koji se
ugrađuje i sl.

15
16
PRAKTI​Č​
NI RAD: TROSUSTAVNE SKRETNICE ZA STEREO-ZVUČNIKE

Skretnica 12 dB /oct.

Skretnice drugog reda (12 dB / oct.) najćešći su oblik skretnica. Karakteristika ovih
skretnica je da se visokotonski( a ponekad i srednjetonski) zvučnik spaja u protufazi
s niskotonskim zvučnikom. Kompenzacija induktiviteta titrajne zavojnice bi se trebala
izvesti ukoliko koji od zvučnika ima induktivitet veći od 0,5 mH

Elementi skretnica se montiraju na specijalno izrađene tiskane pločice koje imaju

deblje izvedene vodove zbog većih struja koje prolaze kroz skretnicu. Bilo bi
poželjno što je više moguće odvojiti vodove koji vode prema različitim zvučnicima.
Komponente za Hi-End skretnice trebale bi biti lemljene lemom s velikim postotkom
srebra, direktno jedna na drugu i na ulazne stezaljke. Svi elementi moraju biti dobro
učvršćeni (po mogućnosti i zaliveni plastičnim ljepilom).
Vrijednosti dobivene iz proračuna moraju se, štoje više moguće(pogotovo
kondezatori) poštivati. Da bi se dobila što točnija specifikacija teba više kondezatora
spojiti paralelno.
Kondezatori na putu signala (za hi-end skretnice) trebali bi biti polipropilenski. Bilo bi
dobro i kad bi otpori u seriji s zvučnikom bili metal-film, samo što se oni ne proizvode
za tako velike snage kolike su potrebne u skretnicama. Da bi dobili snagu koja nam
je potrebna trebamo više jednakih paralelno spojenih metal-film otpornika staviti u
seriju s zvučnikom(npr. 10 otpornika od 0,6W daju 6W).
Za srednjetonske zvučnike, kao što se vidi iz sheme, u jednoj grani imamo filtere za
rezanje niskog i visokog djela spektra, zbog toga moramo obratiti pozornost da pri

17
proračunu dobro pazimo na to koju ćemo graničnu frekvenciju dodjeliti kojoj grani
filtera.

Skretnica 18dB/oct.

Ovaj tip skretnice koristi se kad je potrebno vrlo strmo odrezati neki dio zvučnog
spektra, npr.kad nam neki zvučnik ima neku deformaciju krivulje na recimo 1000Hz ,
a nama je potrebno da prenosi frekvencije do 800Hz(bas). Kad bi u tom slučaju
koristili skretnice nižeg reda, njihova strmina nebi dovoljno prigušila tu deformaciju,
te bi se ona čula pri reprodukciji. Pažljivim odabirom drivera, potreba za ovako
kompliciranim (skupim skretnicama potpuno se eliminira.

Formule:

18
Materijal

1.Zavojnice se mogu kupiti, ali se mogu i jednostavno izraditi. Za izradu zavojnice

možemo koristiti prazne kolutove od izolir trake. Debljina žice ovisi o snazi koju
želimo da skretnica podnosi (vodič od 0,7mm podnosi snagu od kojih 100W),ali treba
paziti da vodič ne bude predebel zbog skin-efekta (za hi-end skretnice treba koristiti
široku i tanku traku(tkzv. Alpha-core)).

2.Kondezatori su od prvorazredne važnosti za kvalitetu skretnice, one za manje

kvalitetne namjene mogu se izvesti sa bipolarnim elektrolitskim kondezatorima i to s
onima koji su posebno namjenjeni za te svrhe. Hi-end skretnice tebale bi imati
polipropilenske ili slične izvedbe foliskih kondezatora. Odgovarajući kapacitet
potreban za skretnicu dobiva se peralelnim spajanjem više kondezatora i to tako da
se što točnije moguće ostvari tražena nazivna vrijednost iz proračuna. Nazivni napon
kondezatora bi trebao biti : 100V za snagu do 100W/4 ohma, odnosno 50W/8
ohma,a za one jače potrebni su kondezatori s višim probojnim naponom (160V ili
većim).

3.Kompenzacija induktiviteta zvučnika. Ovisno o vrsti i izvedbi pasivnog filtera može

se ukazati potreba za kompenzacijom induktivne komponente zvučnika.
Kompenzaciju u tom smislu treba izvesti filterskim mrežama gdje je jedan ili više
induktiviteta spojeno u seriju s zvučnikom.tamo gdje je paralelno zvučniku ili u seriju
s njim spojen nrki od kapaciteta iz filtarske mreže ne treba izvesti kompenzaciju.
To znači da se dvostazne skretnice drugog reda (12dB/oct.) mogu izvesti i bez

19
kompenzacije. Dok bi za skretnice od 18dB/oct. trebala raditi kompenzacija.
Obično se kompenzacija vrši s RC članom gdje je nazivna vrijednost otpora R mora
biti jednaka nazivnoj impedanciji zvučnika(4 ili 8 ohma). Nazivna opteretivost
otpornika R bira se tako da bude otprilike u rasponu od 1/3 do 1/10 nazivne snage
pojačala što ovisi o raspodjeli snage unutar tonskog spektra.
Uz poznatu nazivnu vrijednost induktiviteta titrajne zavojnice zvučnika, nazivna
vrijednost kapaciteta za kompenzaciju lako se može izračunati prema jednakosti
C=L/(R²).

-Skretnica

Opis: BAS ZVUČNIK

20
Dynavox DY-103-9A

Max. snaga: 30W

Impedancija: 4 Ohm
Osjetljivost: 91dB/W/M+/-3dB
Frekvencijski raspon: 60Hz-4KHz
Dimenzije: 10.5cm x 10.5cm x 5cm
Ugradbena dimenzija: 100mm (membrana) x 46mm(dubina)
Težina: 0,42Kg.

Opis: ZVUČNIK (SREDNJOTONAC)

Impedancija: 8 Ohm
Snaga max: 100W
Rezonantna frekvencija: 90Hz
Frekvencijski raspon: 90 - 12.000 Hz
Promjer: 100mm
Ugradbena dimenzija: 97mm
Dubina ugradnje: 46mm
Težina: 0.456 Kg.

21
Opis: ZVUČNIK (VISOKOTONAC)

PIEZO
Impedancija: 4-8 Ohm
Snaga: 75/150W
Frekvencija: 4kHz-40kHz
Osjetljivost: 105dB (2,83V/1m)
Dimenzije: 85 x 85mm
Dubina: 68mm
Razmak rupa: 76mm
Težina: 70g.

22
6. ZAKLJUČAK

U vrijeme kada je elektronika uglavnom korstila programabilne sklopove,može se

ovaj zadatak činiti običnim ,jer koristi samo pasivne komponente
(otpornike,kondezatore i zavojnice), u kombinaciji sa odgovarajućim zvučnicima.No, i
takva klasična elektronika zahtjeva dobro poznavanje struke, jer se temelji na njenim
osnovnim postavkama.Skromna materijalna sredstva u mnogome određuju kvalitetu
sklopa, no edukativna namjena je zasigurno ostvarena, čime sam osobno vrlo
zadovoljan.

23
7. LITERATURA

-Audiotehnika i televizijska tehnika –uvod-, Ivica Kne​že​vi​ć

http://www.elmatis.hr/Products.aspx?categoryId=172http://www.elmatis.hr/Products.
aspx?categoryId=172

https://informatika00.weebly.com/zvu269nik.html

http://www.audiofil.net/how_news_item.asp?NewsID=6

24