M. Kljajin & M.

Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme Oblikovanje za recikliranje

3. Oblikovanje za recikliranje Recikliranje za vrijeme uporabe proizvoda je ponovna uporaba proizvoda ili
dijelova proizvoda u novom stupnju uporabe kada se korištenjem zadržava oblik
Design for recycling proizvoda, npr. već korišteni dijelovi .
Recikliranje starih materijala ponovna uporaba već korištenih proizvoda,
Problemi ograničenih prirodnih resursa te potrebe održivog razvoja proizvoda
odnosno stari materijali u novom proizvodnom procesu, npr. pretvaranje auto
potiču i razvoj proizvoda pogodnih razgradnji i oporabi (recikliranju – u nastavku
otpada u nove materijale.
će se koristiti uvriježeniji izraz recikliranje). Cilj je što veći dio proizvoda
Takvi sekundarni materijali ili dijelovi ne bi trebali zaostajati za kvalitetom
iskoristiti nakon kraja životnog vijeka proizvoda (EOL – End of Life) kao gotov
novih materijala. Svi navedeni načini recikliranja mogu biti izvedeni procesom
oblik ili kao sirovinu, koji će ponovo ući u proces proizvodnje istog ili novog
preoblikovanja i prerade sirovina i materijala. Određena količina materijala nastala
proizvoda. Pri tome neuporabivi dio proizvoda za daljnju uporabu ili za okoliš
recikliranjem završava na deponiju, odnosno biosferi. Oni bi se eventualno u
štetni dio proizvoda treba smanjiti na što manju mjeru. Kako bi se ovaj proces i
budućnosti mogli koristiti kao resursi vrlo slabe iskoristivosti.
tehnički i ekonomski uspješno proveo na prvom mjestu je odgovoran konstruktor
koji mora istražiti mogućnosti smanjenja broja dijelova, vrsta materijala, količine
materijala, načine spajanja dijelova, povećanje efikasnosti demontaže (brzine,
stupnja automatiziranosti, fleksibilnosti), snošljivosti materijala i slično.
Zato treba proučiti metode razvoja proizvoda, konstruiranja, razgradnji
podobnih proizvoda te:
• definirati pojam razgradnje (rastavljanja, demontaže) proizvoda
• sistematizirati preporuke za konstruiranje razgradnji podobnih proizvoda
• analizirati preporuke vrednovanja razgradljivosti proizvoda
• odrediti ili uvažiti kriterije vrednovanja razgradnji podobnih proizvoda
• evaluirati kriterije na odabranim primjerima gotovih proizvoda
• sistematizirati pravila konstruiranja i oblikovanja novih, razgradnji podobnih
proizvoda.

3.1 Osnovni pojmovi

Nakon isteka životnog vijeka nekog proizvoda (EOL), s ciljem uštede i

ponovne uporabe sirovina te ekološki svjesnog ponašanja, treba pokušati u što
većoj mjeri taj proizvod ponovo iskoristiti, odnosno reciklirati. Stoga se još u fazi
razvoja proizvoda mora misliti na to, tako da već u fazi konstruiranja i oblikovanja
dolaze u obzir sljedeće glavne mjere [1, 2, 16, 17, 18, 19, 22, 23]:
• Smanjenje količine materijala boljim iskorištenjem materijala i s manje otpada
prilikom obrade
• Supstitucija materijala, koji moraju biti proizvedeni od skupih sirovina,
jeftinijim
• Ponovna uporaba recikliranih proizvoda ili dijelova proizvoda.
Slika 3.1. Mogućnosti recikliranja prema [1, 2]

VDI - smjernici 2243 razlikuju [2] (slika 3.1.): Unutar kružnog toka recikliranja su mogući različiti oblici recikliranja:
Recikliranje otpadaka u proizvodnji kao ponovne uporabe tvorničkog otpada u Primjena je označena zadržavanjem oblika proizvoda. Taj način recikliranja
novom proizvodnom procesu, npr. otpaci koji nastanu rezanjem lima, strugotina, počinje na visokoj vrijednosnoj razini i zato treba težiti ovom načinu recikliranja.
otpad od štancanja. Ovisno da li kod nove primjene proizvod ispunjava istu ili drugu funkciju

11 12
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme Oblikovanje za recikliranje

razlikujemo ponovnu uporabu (npr. staklene boce) i daljnju uporabu (automobilske
gume kao zaštita broda kada pristaje).
Iskorištavanje uništava oblik proizvoda, što je u prvom redu povezano s većim
gubitkom vrijednosti. Ovisno o tome hoće li se kod iskorištavanja proizvesti isti ili
drugi proizvod razlikujemo ponovno iskorištavanje (auto otpad) i daljnje
iskorištavanje (proizvodnja ulja od starih sirovina postupkom pirolize).
materijala u kombinaciji s demontažom i pripremnih radnji.
Pod demontažom se podrazumijeva rastavljanje proizvoda sa svim pomoćnim
poslovima sa svrhom dovođenja u stanje prije montaže. Trošak i kvaliteta
demontaže ovise o načinu i broju montažnih operacija kao i o njihovoj provedbi.
Način i broj operacija ovise o strukturi stroja i načina izrade (pojedinačna i serijska
proizvodnja) proizvoda.

3.2 Postupak recikliranja

3.2.1 Priprema

Iskorištavanje tvorničkog otpada i otpadnog materijala uopće, zavisi o

postupcima pripreme koji mogu biti [1, 2, 21]:
Zbijanje (tlačenje) otpada postiže se prešanjem. Ovaj postupak olakšava
punjenje metalurške peći kod ponovne prerade, ali ne omogućava razdvajanje
materijala iz mješavine različitog otpadnog materijala. Ovaj postupak je pogodan
za recikliranje istovrsnog tvorničkog otpada i lima razvrstanog po vrstama (npr.
limenke).
Usitnjavanje teškog ili glomaznog otpada postiže se rezanjem ili taljenjem.
Ovo su postupci pripreme već razvrstanog materijala.
Razdvajanje postiže se tako da rotirajući čekići rascjepljuju dotrajale dijelove
(mlinovi čekićari). Ovdje spadaju uređaji za uklanjanje prašine, magnetni uređaji
koji izdvajaju magnetske komponente iz otpada, pokretne vrpce za ručno sortiranje
metala, plastike i drugih materijala. Ovo su kvalitetne vrste otpadnog materijala
koji se odlikuju velikom čistoćom. Na ovaj način reciklira se 80 % starih
automobila i do 20 % kućanskih aparata.
Uređaji na bazi razlike specifičnih težina služe za bolje razvrstavanje metalnih
i nemetalnih komponenti, te za usitnjene otpatke.
Slika 3.2. prikazuje kao primjer postupke i principe rada jednog postrojenja za
usitnjavanje (šredanje) s prikazom realiziranog toka materijala [2, 3].
Recikliranje polimernog otpada ima veliko značenje [4, 5] zbog sve većeg
nastanka takvog otpada. Općenito, pripremne radnje mogu se bez problema izvesti
usitnjavanjem, pranjem, sušenjem i granuliranjem kad se radi o već sortiranom
otpadu. Međutim, to je teško izvedivo kod kućnog otpada. Priprema pomiješanog
polimernog otpada može se postići mehaničkim razdvajanjem, usitnjavanjem,
sortiranjem, kao i postupkom elektrostatičkog razdvajanja. Ove tehnologije još su u
fazi razvoja tako da je još uvijek nužno sakupljanje već sortiranog otpada. Za
duroplaste i elastomere značajna je kemijska priprema [6]. Slika 3.2. Postupci i principi rada s prikazom toka materijala jednog postrojenja za usitnjavanje
Najbolja kvaliteta šrota i otpada s najboljim rezultatima prerade postiže se (šredanje). Gdje je: a - usitjivač (šreder) (1 - odstranjivanje prašine, 2 – pokretna traka za sortiranje),
demontažom starih proizvoda. Na taj se način mogu sortirati istovrsni materijali i b - magnetni separator, c - uređaj na bazi razlike specifičnih težina i d – rotacijska peć za sušenje
ili različiti materijali koji se međusobno podnose. [2, 3].
Pretpostavka za ekonomski isplativu demontažu mora se postići tako da
konstruktor pravilno izabere građevnu strukturu i tehnologiju za povezivanje
dijelova. Ekonomski isplativa demontaža sastoji se od pripreme starih proizvoda i

13 14
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme Oblikovanje za recikliranje

3.2.2 Obnova (remont)

Ponovno i daljnje iskorištavanje proizvoda (za vrijeme korištenja proizvoda)

sastoji se od [1, 2, 3]:
• potpune demontaže
• čišćenja
• kontrole
• ponovne uporabe dijelova, popravaka dijelova koji se troše, izrade dijelova
prema uzorku, zamjene dijelova novima
• ponovne montaže i
• ispitivanja.

Kod obnove u specijalnim pogonima ili kod proizvođača prakticiraju se dva

načina. Jednu mogućnost predstavlja zadržavanje identiteta starog proizvoda, tj.
zamjena ili izrada dijelova prema uzorku. Npr. da na taj način izrađeni motor
zadrži svoj prijašnji serijski broj. Druga se mogućnost sastoji u tome da se tako
izrađeni dijelovi tretiraju kao novi proizvodi. Ovakav način obnove trebao bi
pripadati budućnosti.

3.3 Pravilno konstruiranje za recikliranje postrojenja

Da bi se omogućili navedeni postupci pripreme i obnove, mora se predvidjeti

mogućnost iskorištavanja starih dijelova već u fazi razvoja proizvoda. To mora biti
usklađeno s ostalim postavljenim ciljevima i uvjetima tzv. Liste zahtjeva [3].
Posebno se mora paziti na ekonomičnost proizvodnje i uporabe proizvoda.

3.3.1 Orijentacija na recikliranje kod procesa konstruiranja

Zadaci koji se odnose na recikliranje moraju se ispuniti u svim fazama procesa

konstruiranja. Slika 3.3. prikazuje takve zadatke prema smjernicama VDI 2221 [7].

3.3.2 Upute za pripremu konstrukcije proizvoda

Sljedeće upute mogu se odnositi na cijeli proizvod ili na pojedine sastavne

grupe. Primjenjive su pojedinačno ili u kombinaciji i služe za poboljšanje pripreme
ili neposredno za iskorištavanje otpada.
Podnošljivost (kompatibilnost) materijala: Rijetko je da se proizvod proizvodi
od samo jedne vrste materijala koji se može lako iskoristiti. Češće se koriste razne
kombinacije materijala spojenih u jednu neodvojivu cjelinu i zato je potrebno da se
takvi materijali međusobno dobro podnose prilikom postupka iskorištavanja i da
osiguraju visoku kvalitetu.
Slika 3.3. Zadaci koji se odnose na recikliranje kod procesa razvoja i konstruiranj
(prema smjernicama VDI 2221 [7, 20, 24]).

15 16
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme
Da bi se taj cilj ispunio moraju biti poznati tehnički zahtjevi postupka
iskorištavanja. Od pomoći može biti i definicija takozvanih grupa starih i matričnih
materijala. Dok se ne utvrdi primjenjivost takvih grupa starih materijala, mora se
utvrditi podnošljivost materijala od strane konstruktora i odgovarajućih stručnih
ljudi. To se pogotovu isplati kod serijski proizvedenih proizvoda koji su važni za
recikliranje. Slika 3.4. prikazuje tablicu podnošljivosti ili spojivosti
(kompatibilnosti) za polimerne materijale.
Slika 3.4. Kompatibilnosti polimernih materijala [8, 2]
Slika 3.5. Mjesta spajanja koja omogućavanju lakšu demontažu (rastavljanje) [9, 10].
Gdje je: a - vijak, b – 1/4 spone koja se zakreće, c - spona koja se pritisne i zakreće,
d - stezaljka, e - tlačna spona, f - vrpca sa zatvaračem, g - spona sa čičkom, h - spona na škljocanje,
i - zglobna spona, j - ekscentrična spona, k - sigurnosni prsten, l - spona i m - spona na škljocanje.
17
Oblikovanje za recikliranje
Odvajanje materijala: Ako se neodvojivi dijelovi proizvoda i proizvodnih
grupa ne podnose, onda je potrebno demontažom i razdvajanjem omogućiti
odvajanje materijala koji nisu kompatibilni.
Pravilna priprema mjesta spajanja (sklapanja): Mjesta spajanja moraju biti
prilagođena ekonomičnijoj obnovi, lakšoj demontaži i boljoj pristupačnosti.
Primjeri spojeva za lakšu demontažu dani su na slici 3.5. i slic 3.6. Takve
konstrukcije zahtijevaju općenito i veće troškove recikliranja koje treba izbjeći.
Za ekonomičnu demontažu treba omogućiti takove postupke i jednostavne
uređaje, i/ili automatskie uređaje koje mogu biti opsluživane od strane manje
educiranog osoblja. Ovo posljednje vrijedi pogotovu za demontažu na mjestima
gdje se prikuplja otpad.
Visokovrijedni materijali: Vrijedni materijali se moraju jako dobro raščlaniti i
označiti.
Opasni materijali: Materijali koji bi prilikom prerade predstavljali opasnost za
ljude, uređaje i okolinu u svakom se slučaju moraju razdvojiti i označiti.
Slika 3.6. Spojevi podesni za ponovnu uporabu [9, 10].
3.3.3 Upute za preradu proizvoda
Demontaža mora biti takva da ne uništi proizvod. Slika 3.7. prikazuje pravila
za demontažu mjesta spajanja.
Čišćenje je predviđeno za sve dijelove koji će se ponovno upotrijebiti i to tako
da ne ošteti dijelove.
Sortiranje treba omogućiti i olakšati samom konstrukcijom dijelova.
Omogućiti ponovnu montažu s proizvodima proizvedenim pojedinačno ili
maloserijski.
18
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme
Slika 3.7. Upute za pravilnu demontažu proizvoda [9, 10].
19
Oblikovanje za recikliranje
Za smanjenje troškova novih dijelova mogu pomoći sljedeće mjere:
• usmjeriti trošenje na lako zamjenjive dijelove
• istrošeni dio učiniti lako uočljivim
• omogućiti stavljanje prilagođenih osnovnih materijala na istrošena mjesta
• zaštiti dijelove od korozije da bi se mogli ponovno upotrijebiti
• rastavljive dijelove učiniti uporabljivima u cijelom životnom vijeku proizvoda
i da proizvod nakon rastavljanja bude izdržljiv.
a) b)
Slika 3.8. a) Simbol koji mora biti na e-uređajima radi posebnog sakupljanja b) Primjer za
označavanje polimernih sastavnih dijelova
prema DIN ISO 11469, DIN 7728 T.1 i DIN ISO 1043
3.3.4 Označavanje svojstava potrebnih za recikliranje
Sklopovi, podsklopovi, dijelovi i ugradbene grupe mogu se označiti ovisno o
njihovim svojstvima i postupcima recikliranja i ovisno o strategiji recikliranja koju
je predvidio konstruktor. Na taj se način brže i sigurnije mogu izabrati potrebni
procesi i postupci. Primjer za označavanje sastavnih elemenata izrađenih od
polimernih materijala prikazuje slika 3.8.
3.4 Primjer pravilne konstrukcije za recikliranje
3.4.1 Recikliranje materijala i proizvoda iz kućanskih aparata
Kućanski aparati kao što su perilice rublja, perilice posuđa i štednjaci su
isplativi za recikliranje, jer se sastoje od visokovrijednih materijala. Slika 3.9.
prikazuje udio masa pojedinih materijala u ukupnoj masi starije perilice posuđa.
Zbog postojanja mnoštva nemetalnih materijala i legura čelika, nije pogodna bilo
kakva prerada, jer se legure čelika ne mogu razdvojiti, a neželjezni metali (NM)
smetnja su u procesu prerade i povećavaju troškove. Zbog toga je potrebno da
struktura proizvoda bude takva da se materijali lako mogu razdvojiti, odnosno
20
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme Oblikovanje za recikliranje

demontirati da bi se mogli izvesti postupci usitnjavanja. Moguća je i ponovna

uporaba pojedinih komponenti ili cijelog proizvoda.
Varijanta konstrukcije perilice posuđa prilagođene recikliranju prikazana je na
slici 3.10. [3]. Kod nje su u jednom dijelu (1) postavljeni svi dodatni agregati kao
što su pumpa (2), vrh pumpe (3), pumpa (4) i priključna tehnika (5). Pri tome je
montažna podloga postavljena tako da nije potreban ni jedan element za
učvršćivanje agregata, nego se agregat drži na podlozi kućišta. Kućište i podloga se
mogu otvoriti i zatvoriti nagibanjem. Kada se kućište otvori nagibanjem svi
agregati se mogu lako montirati ili uzeti za recikliranje.

Slika 3.10. Varijanta konstrukcije perilice posuđa prilagođene recikliranju [3]

Slika 3.9. Prikaz udjela masa pojedinih materijala u ukupnoj masi starije perilice posuđa
(AEG, Model 1997./80. [1, 3]

21 22
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme Oblikovanje za recikliranje

Daljnji primjer iz područja kućanskih aparata je perilica rublja, prikazana na

slici 3.11. Kod perilice rublja varirana je konstrukcija kućišta i raspored funkcijskih
elemenata. Varijanta b pokazala se prema jednoj analizi kao najbolja, jer ima
najmanji broj dijelova i najmanje troškove održavanja i demontaže [3].

3.5 Vrednovanje ovisno o mogućnosti recikliranja

Poželjno je još tijekom razvoja novog proizvoda vrednovati konstrukcijska

rješenja i prema svojstvima recikljivosti proizvoda [9, 11]. To je moguće pomoću
postupaka i kriterija vrednovanja usmjerenim na recikliranje. Slika 3.12. prikazuje
upravo kriterije za vrednovanje s obzirom na mogućnost recikliranja, kako
materijala tako i proizvoda u cjelini.

Recikliranje proizvoda Recikliranje materijala

- funkcionalna struktura proizvoda
- stupnjevita struktura
- kompleksnost
- posao koji prethodi demontaži
- demontiranje
- demontaža bez uništavanja dijelova
- mogućnost čišćenja
- mogućnosti provjere
- mogućnost identificiranja
- mogućnost sortiranja
- mogućnosti prerade
- mogućnost ponovne montaže
- mogućnost zamjene dijelova
- prepoznavanje istrošenih dijelova
- uporaba normiranih dijelova
- automatizacija radnih koraka
Poslovi demontaže
- broj operacija kod demontiranja
- broj uputa za demontiranje
- broj različitih operacija kod demontiranja
- broj vezivnih elemenata
- broj različitih vezivnih elemenata
- pristupačnost
- automatizacija poslova demontaže
- rastavljanje
- troškovi demontaže
- broj potrebnih alata za demontiranje
Razdvojivost
- broj i trošak postupaka razdvajanja
- mogućnost prepoznavanja materijala
- broj materijala koji se mogu razdvojiti
- broj materijala koji se ne mogu razdvojiti

Iskoristivost
- ponovna iskoristivost
- daljnje iskorištavanje
- potrebni procesi iskorištavanja
- stupanj postignutih rezultata
- smanjenje kvalitete
- stupanj onečišćenja

Slika 3.12. Kriteriji za vrednovanje mogućnosti recikliranja proizvoda i materijala [9, 11].

Za procjenu ukupne ocjene, ocjena mogućnosti recikliranja mora biti

Slika 3.11. Struktura perilice rublja [3]. Gdje je: 1 - ... rezervoar, 2 - programator, 3 - .., 4 - vrata
prostora za pranje, 5 - kutija za priključenje s osiguračima, 6 - upravljačka elektronika, 7 - lužinska
pumpa, 8 - ...., 9 - .... i 10 - središnja električna jedinica.
integrirana s tehničko-ekonomskom ocjenom. Za jasno prikazivanje pojedinačnih
ocjena i ukupne ocjene služe dijagrami vrednovanja i profilni grafovi ocjena koji
prikazuju međusobna odstupanje različitih varijanti rješenja u odnosu na idealno
rješenje [11, 12]. Ovakvi postupci vrednovanja mogu se primjeniti i na ocjenu
ukupnog proizvoda [11, 13, 14, 15].

23 24
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme Oblikovanje za recikliranje

Literatura

[1] Meyer, H.: Recyclingorientierte Productgestaltung, VDI-Fortschrittsberichte

Reihe 1, Nr. 98., VDI-Verlag, Düsseldorf, 1983.
[2] ***: VDI-Rictlinie 2243: Konstruieren recyclinggerechter technisher Producte,

Slika 3.13. Analiza proizvoda – dijagram toka za vrednovanje mogućnosti recikliranja [3]
VDI-Verlag, Düsseldorf, 1993.
[3] Pahl, G.; Beitz, W.: Engineering Design – A Systematic Approach, 2nd Ed.
(Translated by Ken Wallace, Luciënne Blessing and Frank Bauert), Edited by
Ken Wallace, Springer-Verlag London Ltd., London, 1996.
[4] Birnkraut, H. W.: Wiederverwerten von Kunststoff-Abfällen. Kunststoffe 72
(1982) 415-419.
[5] Flemming, M.; Zigg, M.: Recycling von faserverstärkten Kunststoffen.
Konstruktion 49 (1997) H. 5,21-25.
[6] Menges, G.; Michaeli, W.; Bittner, M.: Recycling von Kunststoffen. München:
C. Hauser 1992.
[7] ***: VDI-Richtlinie 2221: Methodik zum Entwickeln technischer Systeme
und Produkte, VDI-Verlag, Düsseldorf, 1993.
[8] Käufer, H.: Recycling von Kunststoffen, integriert in Konstruction und
Anwendungstechnik, Konstruktion 42 (1990) 415-420.
[9] Nickel, W. (Hrsg.): Recycling-Handbuch – Strategien-Technologien, VDI-
Verlag, Düsseldorf, 1996.
[10] Schmidt-Kretschmer, M.: Untersuchungen an recyclingunterstützenden
Bauteilver bindungen. (Diss. TU Berlin). Schriftenreihe Konstruktionstechnik
(Hrsg. W. Beitz), H. 26, TU Berlin 1994.
[11] Grieger, S.: Strategien zur Entwicklung recyclingfähiger Produkte,beispielhaft
gezeigt an Elektrowerkzeugen. Diss. TU Berlin,VDI-Fortschritt-Berichte
Nr.270, Reihe 1, VDI-Verlag, Düsseldorf. 1996.
[12] Beitz, W.; Grieger, S.: Günstige Recyclingeigenschaften erhöhen die Produkt-
qualität. Konstruktion 45 (1993) 415-422.
[13] Spath, D.; Hartel, M.: Entwicklungsbegleitende Beurteilung der ökologischen
Eignung technischer Produkte als Bestandteil des ganzheitlichen Gestaltens.
Konstruktion 47 (1995)105-110.
[14] Spath, D.; Trender, L.: Checklisten - Wissensspeicher und methodisches
Werkzeug für die recyclinggerechte Konstruktion 48 (1996) 224-228.
[15] Wende, A.; Schierschke, V: Produktfolgenabschätzung als Bestandteil eines
recycling-orienterten Produktmodells. Konstruktion 46 (1994) 92-98.
Dijagram toka postupka analize mogućnosti recikliranja kod električnih [16] Jorden, W: Recyclinggerechtes Konstruieren - Utopie oder Notwendigkeit.
uređaja prikazan je na slici 3.13. [3]. Koristeći ocjene dobivene vrednovanjem u Schweizer Maschinenmarkt (1984) 23-25,32-33.
pojedinim koracima analize, može se dobiti i ukupna ocjena mogućnosti [17] Jorden, W.: Recyclinggerechtes Konstruieren als vordringliche Aufgabe zum
recikliranja. Ova ukupna ocjena pokazuje izvedivost i ekonomičnost sljedećih Einsparen von Rohstoffen. Maschinenmarkt 89 (1983) 1406-1409.
mogućnosti: predrastavljanje (predemontaža), rastavljanje (demontaža), raščlanba [18] Lindemann, U.; Mörtl, M.: Ganzheitliche Methodik zur umweltgerechten
(odvajanje), ponovna uporaba i prerada. Produktent wicklung. Konstruktion (2001), Heft 11/12, 64- 67.

25 26
 M. Kljajin & M. Opalić: Recikliranje otpada iz električne i elektroničke opreme

[19] Pourshirazi, M.: Recycling und Werkstoffsubstitution bei technischen

Produkten als Beitrag zur Ressourcenschonung. Schriftenreihe Konstruk-
tionstechnik Heft 12 (Hrsg. W. Beitz). Berlin: TU Berlin 1987.
[20] Suhr, M.: Wissensbasierte Unterstützung recyclingorientierter Produkt-
gestaltung. Schriftenreihe Konstruktionstechnik (Hrsg. W. Beitz), Nr. 33,
TU Berlin 1996 (Diss.).
[21] Thome-Kozmiensky, K.-J. (Hrsg.): Materialrecycling durch Abfallaufbereit-
ung. Tagungsband TU Berlin 1983.
[22] VDI-Richtlinie 2343, Recycling elektrischer und elektronischer Geräte Blatt l
(Grund lagen und Begriffe), Blatt 2 (Externe und interne Logistik), Blatt 3,
Entwurf (Demon tage und Aufbereitung), Blatt 4 (Vermarktung). Düsseldorf:
VDI-Verlag 1999-2001.
[23] Weege,R.-D.: Recyclinggerechtes Konstruieren. Düsseldorf: VDI-Verlag 1981
[24] Wende, A.: Integration der recyclingorientierten Produktgestaltung in dem
methodi schen Konstruktionsprozess. VDI-Fortschritt-Berichte, Reihe l,
Nr.239. Düsseldorf: VDI-Verlag 1994 (Diss. TU Berlin 1994).

27