Klinicka projena..

Sastoji se od:
Psihodijagnostike (patologije I zdravlja)
Opisa licnosti
Predikcije
Funkcija :
Razymjevanja osobe u njenom kontestu
Da pomogne u donesenju odluka znacajnih za pojedinca ;;

Psihometrijski pristup..
Naglas na testovima I medodologiji, te prikljupljanju podataka I kranji product. Ovaj pristup ne
yanima specificni contest u kojem se pojavlju pojava kod osobe. ;;
Klinicki pritup..
Procjenjuje se pojedinac u jednistvenom zivotnom kontekstu. Te mu se pokusava dobijenim
informacijama pomoci u kontaktu sa problemima. Testovi su samo nacin prikupljanja
informacija. ;;
Zadatci klinicke procjene..
Dijagnosticka klasifikacija, po kriterijumu Dsm ili icd. U poynatim kategorija dati su opisi
dominantih simpoma.
Opis licnosti, sadrzi kohirentan opis pojedinca sa crtama licnosti I klinicke aspekte.
Predikcija, koja predstavlja validnost klinicke procjene. Njen uspjeh je veci u globalnom, nego u
specificnom predvidjanju ponasanja;;
U kojim se podrucijma obavlja klinicka procjena? ..
Psihijatrijsa, neuroogija, skolske ustanove sa naglaskom na djecu sa poteskocama u ucenju, te
forenzicka procjena. ;;
Psihijatrijski contest ?..
Obavljase radi dijagnoze ili diferencijalne dijagnoze u skladu sa postojecim klasifikacima dsm
icd, sa ciljem psihoterapije ili faramako tereapije;;
Neuroloski kontekst?..
Odnosi se na pricejenu psihickih funkcija, koje su povezane sa odredjenim podrucijima I
lezijama. Sluzi za pracenje tretmana I evolucije mozdanog ostecenja. ;;
Klinicka procjena u cmz..
Ovde se susrecu razlicite vrste procjena. Tradicionalna, dijagnosticka, diferencionalne
dijgnostike, bivioralna analiza;;
Forenzicki kontekst..
Bavi se procjenim licnosti I svjesnosti pojedinca u odnosu na krvicno djelo. Takodje njegove
sposobnosti da se brani I shvati znacaj optuzbe. ;;
Procjena u socijalnoj zastiti..
Najcesce fokusirana na djecu I to da li su zadovoljene njihove razvojne potrebe, procjenjuje se
roditelj I njegovsa sposobnost da zadovolji ove potrebe. Procjena mentalne zaostalosti . u
gernaloskoim domovima procjena sposobnosti za brigu o sebi. ;;
Koji su koraci u klinickoj procjeni?..
Cetri su koraka:
Procedura planiranja skupljanja podataka
Skupljanje podataka
Obrada podataka
Saopstavanje podataka ;;
Zamke u interpretaciji podataka..
Fiksijranje na nekoliko prvih informacija, te uklapanje ostalih u kontekst
Oslanjanje na ranija iskustva sa drugim klijentima ( slicno podaci drugog klijenka postaju dokaz
da je rijec o istoj vrsti problema)
Kontekst procjene( procjena u kontekstu psihoterapije dovodi do tendencioznog trazenja
patologije._
Pol ispitanika;;
…………………………………………………………
Intuicija I empatija..
Intuicija predstavlja neposrednu svjest o nekoj pojavi, koja je nastala bez svjestnog procesa.
Prilikom toga, osoba ne zna zasto zna nesto, ali zna da zna. Ovako znanje je nalik na telepatsko I
ekstrasenzosrino.
Empatija je sposobnost klinicara da se uzivi u emocije I licnost klijenta. Smatra se da pociva na
indetifikaciji. Ovakvo razmjevanje je alat klinicara u njegovom radu. Opasnos se nalazi u
prevelikom uzivljavanju tako da klinicar mora da poznaje granice, takodje I pretjerana distanca
je nepozeljna jer osujecuje rad klinicara. ;;
Koliko imamo validnostii klincke procjene I koje su..
Ima tri validnosti klinicke procjene, a to su : konsezualna, kongurenta I prediktivna. ;;
Kozesualna validnost predstavlja sta..
Pociva na koncesuzu misljenja dijagnosticara I autoritra, koji moze biti predstavljen grupom ili
jednim eksertom. Ukoliko je postignut koncenzus u procjeni validnost je potvrdjena. Medjutim
ova validacija boluje od arbitrarnosti I cirkularne validacije. Slozenost vise ljudi predstavlja
zajednicki stav, prema pojavi koji se formira na osnovu slicnog znanja. ;;
Kongurenta validacija..
Ista pojava se procjenjuje sa dvije razlicite metode, ako se podudara rezultat onda dolazi do
kongurentosti. Navodi se primjer cerblarnog ostecenja koje moze biti potvrdjeno ekg-om. ;;
Prediktivna validacija..
Ovaj tip validacije se smatra najbolim. On predstavlja procjenjivanje predstojece pojave, razvoja,
u odnosu na zakljucak. Ona se validira u budcem potvrdjivanju o ovom nagadjajnju.
;;
Koje su vrste nevalidnih procjena..
Lazno pozitivne, simulira se poremecaj
Lazno negativne, negiranje osobine poremecaja, simulira se zdravljest
………………………………………………………………………………..
Studija slucaja je..
Ispitivanje pojedinca, njegove razvojne istorije zdravih I patoloskih djelova I osobina u
aktuelnom zivotnom kontekstu, pri tome koristi se longitudinalnim I trasnverzalnim pristupom.
Sve ovo se odvija u cilju razjesavanja problema u kojem se nali pojedinac;;
Koji su sve izvori podataka u eksporaciji pojedinca..
Anameza, heteroanamneza, posmatranje, testovi, licna I medicinska dokumentacija;;

Anamneza..
Predstavlja skup podataka, koji je prikpljen putem intervijua a od strane pojedinca. Ovaj set se
odnosi na ukupno funkcionisanje pojedinca, socijalno, rani razvoj, traumatska iskusta, psihicke
smenje I drugo. ;;
Heteroanamneza..
Su podatci o pojedincu, koji se dobijaju od strane drugih osoba iz njegovog zivotnog konteksta
ili aktuelnog okruzenja. Na primer socijalni radnici, roditetlji ili prijatelji.;;
Posmatranje..
Je najautetnticniji oblik prikupljanja podataka, njabolje se odvija u prirodnoj situaciji, situaciji od
intersa. Na primjer posmatranje interakcije djeta sa roditeljima ili drugom djecom. ;;
Testovi..
Obezbjedjuju stadardizaciju stimulisa na koji se odgovara, te pretvaranjem odgovora u skor
normiranje. Na ovaj nacin se izbjegava subjektivnost, I daje se uvid u pojavu u odnosu na
referentnost drugi. U klinickoj primjeni najbolje se koriste u sirom kontekstu. ;;
Lcina, medicinska I druga dokumentacija..
Moze doprinjeti u skracivanju procedure ispitivanja. Najcesce se koristi kod predhodnih
hospitalizacija. Konkretni primjeri su raniji nalazi psiholga, sudiski psisi, ekg, ct I drugi.;;
Eticki problem u klinickoj procjeni..
-dozan je da objasni klijentu ko je narucilac I kom ce biti predate podaci
- ukazuje se klijentu na njegovo parvo da ne prihvati procjenu
- upoznaje se sa mogucnostima I ogranicenjima procjene
- klincar mora drzati profesionalnost, objektivnost I neutralnost
- klijent ima parvo da bude upoznat sa rezultatima I da mu se objasne zakljuci;;
……………………………….
Intervju..
Je metod za prikupljanje podataka, koje ne mozemo drugacije dobiti. Pored toga na ovaj nacin
se stvara povoljna klima I dobija uvid u dominant problem koji se treba rijesti. ;;
Nestruktuirani interviju..
Je fleksibilan I pruzam mogucnost da se dobiju autenticni odgovori sa jedinstvenim detaljima.
Problem ovakog intervjua je sa njegovom pouzdanoscu I validnoscu;;
Predsnosti I mane nestruktuiranog intervjua..
Pozitvno je da stavlja fokus na pojedinca, lako se primjenjuje I brzo prirema, samim tim ne
zahtjeva mnogo vremena I praktican je.
Nedostatak je cesta mogucnost halo efekta kod klinicara I skotomizacija podataka iz licnih
razloga te pridavanje znacaja nevaznim podacima;;
Struktuirani intevju njegove prednosti I nedostaci..
Najveca prednost je objektivnost u pogledu zakljucaka na osnovu dobijenih podataka.
Nemogucnost autenticnog ispojavljanja klijenta I uvda u autetnicnu licnost. Takodje ne pomaze
atmosferi koja se stvara izmedju klijenta I klinicara, jer se klijentu ne odgovara na sablonska
pitanja. ;;
Faktoriji koji odredjuju vodjenje intervijua..
-teorijska orijentacija klinicara
-razlike u licnim karakteristika
-kvalitet relacije koja se ostvaruje sa klijentom ;;
Tehnicki detalji vodjenja intervjua..
- Adekvatan prostorija I odstojanje klinicar/klijent
- Definisanje kako se se oslavlaju
- Objasniti svrhu I ocekivanja
- Objasniti povjerljivost informacija
- Objasniti metode koje ce se koristiti
- Upoznati ga sa ciljem uslge I dobiti saglasnost za placan

………………………………..
Otvorena pitanja..
Zahtjevajau da se klijen sam izrazi. Te ne pomazu kao pitanja zatvorenog tipa, time se ostavlja
mogucnost da se pokazu jedinstveni aspekti licnosti ispitanika. Nacin na koji odgovara, rijecnik,
flientnost I mngoe druge sposobnosti se mogu viidjeti kroz ovaj pristup. ;;
Facilitacija..
Predstavlja postupak ohrabrivanja konverzacija i podstakne klijent na istu. (recite mi nesto vise,
nastavite..) ;;
Empatija..
Sluzi da se klijent razumije I treba je pokazati u svrhu o;alsavanja komunikacije.;;
Konfrotacija..
Kod izvjesnih nedosljednosti u informacijama ili ponasanju svrha je dobijanje informacija o
klijentu.;;
Direktna I zatvorena pitanja.. mogu se postaviti da popune pukotine u razumjevanju onoga sto je
klijent saopstio. ;;
Pitanje tipa “zasto” ..
Izbjegavaju se zato sto su kriticka ili cak optuzujuca, sto mogu stvoriti odbrambeni stav kod
klijenta. Te podsticu da se pomjera sa emocija na intelektualiziranje. ;;
Pitanja tipa kako ste vi to svatili.. podstice klijenta na opisivanje problema umjesto na
opravdavanje odredjenih ponasanja;;
Opservacija I procjena tokom statusa intervijua..
Neposredna opservacija odvija se tokom obavljanja intervijua I ona uz dobijene podatke pomaze
procjeni, aktuelnog mentalnoog zdravlja. Ona moze pomoci u orijentaciji koje metode mogu biti
od koristi. ;;
Koje su kljucne komponente za procjenou mentalnog statusa..
Izgled I ponasanje, emocionalna sfera, perceprcija, procjena intelekta funkciju.,orijentacija,
memorija paznja I koncetracija, kratikicki uvid I procjena, forma I sadrzaj misljenja. ;;
Izgled I ponasanje.. kako se oblaci , gestovi , drzanje , govor gleda se koliko je u skladu sa
normama;;
Emocionalna sfera..
Na osnovu pokreta, facijalne ekspresije na osnovu fomre I sadrzaja misljenja;;
Percepcja..
Mogucnost iskrivljene percepcije, pa treba obratiti paznju na iluzije I halucinacije;;
Procjena intelekt.funkcionisanja..
Treba dovesti u kontekst obrazovanja klijenta I soc. Ekonomskom statusa, culture. Intelekt se
procjenjuje orijentaciono razumjevanjem informacija, bogastvo rijecnika klijenta. ;;
Orijentacija, koja su tri aspekta I sta je senzorijum..
- Orijentacija prema licnostima (ko je on I ko su ljudi oko njega)
- Orijentacija u prostoru (gdje se klijent nalazi)
- Orijentacija u vremenu kada su se javili (odredjeni dogadjaji u proslosti I dan, mjesec,
godina u vrijeme obavljanja intervjua)
Sezorijom je u uskoj vezi sa orijentacijom I predstavlja ocuvanost procesa koji ucestvuju u
integraciji infromacija;;
Memorija, paznja I koncetracija..
Uzajemo su povezane
Dugorocna se procjenjuje na osnovu fonda opstih informacija, gdje je ispitanik bio sta je radio,
zanacajni dogradjaji prije 10 godina I slicno
Kratkorocna kako je dosao na sesiju, sta je imao za rucak;;
Kriticki uvid I procjena..
Predstavlja mogucnost stvaranja hipoteza o svom I tudjem ponasanju te testiranja istih. Takodje,
predstavlja mogucnost povezivanja biografskih dogadjaja sa sadasnjim poteskocama.;;
Forma I sadrzaj misljenja..
Klijentov govor je u uskoj vezi sa nacinom misljenja, moze biti brz, spor, kohirentan, razumljiv.
Poremecaje misljenjea djelimo na
- Po sadrzaju: sumanutost, ospesivne misli, halucinacije, ruminacije
- Po formi: asocijativni skoskovi, siromastvo ideja I detalja.;;
Testovi u klinickoj procjeni..
Predstavlja stadardizovan oblik ispitivanja ponasanja licnosti.
Najcesce se koriste testovi sposobnosti I licnosti
Razlikujemo dvije vrste konstukcije
- Analiticku: je deduktivan process, koristi se svi ajtemi koji porivaju aspekte
odbrembenog domena.
- Empirijski se sastoji po principu izdvajanja ajetema u dvije grupe na empirijskoj osnovi;;
Pouzdanost testa..
Odnosi se na konzistentnost, pouzdanost, provjerljivost testa I tacnost. Daje odgovor na to u
kojoj se mjeri rezultati testa podudarauju, sto je podudaranje vece pouzdanost teta je veca.
Metode za provjeru pouzdanosti su: test-retest, alternativne forme pouzdanosti, homogena
pouzdanost, interrater;;
…………………………………………………….
Sta smatra veskler i od cega se sastoji njegov test..
Smatra da se ne moze mjeriti cista inteligencija I da se moze mjeriti samo preko svojih efekata.
Napravio je test od 11 subsetova 6 verbalin I 5 neverbalnih. Inteligenciju definise kao sposobnost
da funkcionis racionalno I svrhoshodno u odnosu na svoju okolinu. Davanje setova je
naizmjenicno ;;
Od cega se sastoji verbalni subset vesklerove skale..
Sastoji se od testova:
- Informacija (opsta informisanost)
- Rjecnik (razumjevanje pojedinih pojmova)
- Shvatanje (sposobnost logickog razmisljanja)
- Brojevi (sposobdnost mehanickog verbalnog pamcenja)
- Artimetrica (izvodjenje jednostavnih operacija)
- Slicnost (sposobnost koceptualizacije I pronalazenja slicnosti) ;;
Nevrbalni subset se sastoji..
- Dopuna (na slikama nedostaju detalji)
- Kocka mozaik (zahtjeva sklapanje kocki po modelu)
- Sastavljanje predmeta (sastavljanje figure od djelova)
- Strip (slaganje slika u logicnu pricu)
- Sifra (kombinacija broj-znak) ;;
Koje tipove iq-a dobija iz veskerlovg testa..
- Verbalni iq
- Neverbalni iq
- Ukupni iq ;;
Sta nam govori velika razlika izmedju verbalnog I neverbalnog iq-a..
Znacajna razlika izmedju ova dva subseta je do izmedju 15 I 20 podioka I ukazuje na patologiju.
Prilikom interpretacije razlike treba uzeti cjelokupni kontekst osobe, ;;
Sta je intertestna varijabilnost I sta pokazuje..
Predstavlja odstupanje pojedinih testova od skora na ukupnom testu. Da bi se pravilno
interpretirala potrebno je koristiti rezultate iz drugih izvora kao I rezultata na subtestu. Radi se
samo ako se registruju znacajne razlike. ;;
Intrasubtesna analaza..
Je analiza pojedincnih ajtema u okviru jednog testa. Omogucava dobijanje dodatnih rezultata. ;;
Kvalitativna analiza..
Znacanji su subtestovi informacije, rjecnik shvatanje I slicnosti. Vrsi se u ukupnom kontekstu
informacija o licnosti. Moze ukazati na psihoticne poremecaje I cerebralno ostecenje. ;;
Verbalna skala dominantno mjeri..
- Sposobnost oprisanja apstraktnim simbolima
- Opste obrazovanje
- Verbalno pamcenje
- Verbalnu fluentnost
Ucinak na ovoj skali je podlozan kulturalnim uticaju;;
Neverbalna skala dominantno mjere..
- Stepen I kvalitet kontakta sa sa oklinom
- Sposobnost integracije perceptivnih stimulisa sa motornim reakcijama
- Trazenja resenja za konkretne situacije
- Mentalnu brzinu
- Mogucnost da evaluiraju vizuo-spacijalne informacije ;;
…………………………………….

Neuropsiholoska procjena se sastoji..

Od proucavanja odnosa izmedju procesa u mozgu I ljudskog ponasanja I psiholoskog
funkcionisanja;;
Klincika neuropsihologija se bavi..
Procjenom kako se ostecenje ispoljava u emocionalnoj , kognitivnoj I bihevioralnoj sferi;;
Sta su 3l..
Dio neuroloske procjene koji obuhvata tri aspekta:
Lezije , Lokalizacija ,Laterizacija ;;
Lokizacije funkcija..
Okcipatalni lobusi- obrada vizulna
Partijenalni lobusi- vizuelni, auditivni I senzorni iput primaju I integrisu u percepciju. Ingra
ulogu u paznji I prostornoj orijentaciji, ostecenje se ispoljavaju kao jednostrano zanemarivanje,
procjena se vrsi oreko bentonovog testa prepozanvanja.
Temporalni-kategorisu, klasifikuju I skladise info u dugorocnu memoriju. Ostecenje dovodi do
prekida memorije. Znacanjni za pripisivanje emocionalnog ili motivacionog znacenja stimulisu.
Frontalni lobus-planiranje,ogranizacija sekvenci ponaanja, primaju inpute iz razlicitih djelova
tako da njihovo ostecenje dovodi do niza posljedica u funkcionisanju;;
ljeva hemisfera..
Upravljanje lingvisticnim sposobnostima
Medijator verbalnih funkcija, govor, pamcenje,logicnko I analiticko misljenje
Funkcije su vise lokalizovane, pa ostecenja pokazuju jasne djelove
Ostecenja uzrokuju snizenu I verbalnu fluentnost smenjuje verbalno pamcenje, smetnje citanja,
pisanja racunanja;;

Desna hemisfera..
Analiziranje neverbalnih prostornih informacija
Specjalizovana za opazanje gestalta
Dekodira ton glasa, facijalnu ekspreciju, govor tjela, integrase u kohirentnu poruku
Razumjevanje metafora, humora
Ostecenje dovodi do nemogucnosti shvatanja prenesenog znacja ne se poruke shvataju bukvalno.
;;
Sta su otporni I neotporni subsetovi I sta se njima postize..
Predstavljaju susetove vesklerove skale. Otporni su informacije, rjecnik, shvatanje, dopuna I
sklapanje figure. Neotporni su brojevi, artimetrika, kocka mozaik, sifra . uz pomooc ovih
subsetova je moguce procjeniti mozdano ostecenje. ;;
Sa kojim subsetom su ostecenjea hemisfera povezana..
Desna sa neverbalnim a verbalna sa ljevim;;
Sta je bender vizuomotorni gestalt test..
Instrument koji se koristi za otkrivanje organiciteta, a sdrzi 12 indikatora.;;
Perservacija je..
Produzenje odredjene vrste reakcije izvan ocekivanog vremena. Ima dva tipa.
Tip a (prezervacija) oblik prelazici na sljedecu kartu. Poznat I kao interdizajin.
Tip b(intradizajn) kada nastavlja da crta figure izvan ogranicenja specificnih za stimulis. ;;
Neuropsiholoske baterije..
Dvije su napoznatije:
Halsted-reitan baterija- kod osoba iznad 15 godina, postoje verzije za mladje.
Lukrija- nebreaksa bazirana na lurijnim metodama I kvalitavino klinickom pristupu.
……………………………………
Na sta se odnosi objektivnost kod testova licnosti..
Misli se na objektivno odnos prema rezultatima subjektivne slike svje I sebe. ;;
Sta su teorijski testovi..
Testovi koji proizlaze Iz konceptualizacije pojave. Ajtemi u njima opisuju konstrukt , a ne
ponasanje. Takvi su testovi ego snage, upitnik zivotnog stila. ;;
Empirisjki testovi se konstruisu..
Oni su ateorijski, iz velikog spiska ajtema izvlace se oni na koje odgovaraju najcesce razlicite
dijagnozovae kategorijske grupe I izdvajaju se oni na koje ciljna grupa daje razlicite odgovore.
Zbog nedostatka teorije ajtemi su iskustveni I proizvoljno se stavljaju.
Faktorsko analiticki se konstruisu..
Tako sto se na osnovu faktorske analize obrazuju klasteri od mase ajtema. Na osnovu kojih se
formiraju testovi. Oni sluze za procjenjivanje stabilnih dimenzija, nikad stanja. Cesto su prozirni
I podlozini manipulaciji. ;;
Prema dimenzionalnosti, testovi mogu biti..
Monodimezionalni I multidimenzionalni;;
………………………………………
Mmpi, koje su mu karateristike..
- Ateorijski
- Nema dublje veze izmedju ajtema I simptoma
- Konstruisanji na osnovu odgovora na ajteme izmedju zdravih I dijagnostifikovanih
pacijenata.
- Sadrzi klinicku I kontrolnu skalu;;

Od cega se sastoji kontrolna skala..

- Skala neodlucnosti ?
- Skala lazi L
- Skala rjetkih odgovora F
- Skala korekcije K(odrazava odbrambeni stav ispitanika) napravljena poredjenjem
odgovora pshickih bolesnika I normalnih ispitanika;;
Sta je simulativni profil..
Pokazuje da se ispitanik pokusao prikazati u sto gorem svjetlu. Vidi se iz skala L I K su ispod
skora od 45, Fskala je iznad 70, najmanje 6 klinickih skala je iznad 70, nijedna nije ispod 50;;
Koje su karakteristike disimulativnog profila..
Pokazuje da je osoba se pokusala predstaviti u sto boljem svjetrlu
- L I K su iznad 60
- F ispod 45
- Najmanje 6 klinickih ispod 50
- Niti jedna klinicka ne prelazi skor od 60;;

Mcmi karakteristike ovog invetara..

- Ima teorijsku osnovu
- Empirijski se validira
- Procjenjuje vise osovina po dsm klasifikaciji, a narucito osovinu 2.
 - Neophodan je siri kontekst za razumjevanje licnosti, poviseni skorovi na jednoj dimenziji
nisu pokazatelj;;
Teorijska strana mcmi..
Fokusira se na funkcionisanje licnosti po 3 bipolarne dimenzije aktivan-pasivan, self-drugi,
zadovoljstvo-bol.;;
Opste kakrakteristike projektivnih testova..
- Osjetljivisu na nesvjesne dimenzije licnosti
- Nemaju specifican obim reakcije
- Mjere razlicte aspekte
- Klijenti nisu svjesni znacenja odgovora
- Daju kompleksne podatke
- Sastoje se od dvosmislenih stimulisa
- Licnost se intpretira kao cjelina
- Mame fantazijski material od klijenta
- Nema tacnih I pogresnih odgovora;;
Rorshah test I njegove karakteristike..
-multidimenzionalan
-sastoji se od 10 slika, koje se izlazu po rasporedu
-slike su bez jasne forme I znacenja
-u manje od 14 odgovora na testu se smatra nevalidnim
-poslje izlaganja slika vrsi se provjera odgovra I trazenju objasnjenja.
Rorsah je smatrao test projektivnim, jer je mislio da odrazva perceptivni stil ispitanika, a da je
stil opet povezan sa odredjenim licnostima.;;
Kako se skoruje rorshaov test..
Po cetri dimenzije:
- Lokalizacije, odnosi se na podrucije mrlje kojoj se pridaje znacenje
- Determinata, na karakteristiku mrljekoja utice na odgovor
- Sadrzaj, na objekat koji ispitanik vidi
- Popularnost, na frekfeniciju slicnog odgovora kod drugih ispitanika;;
Na sta se odnosi pojam specjalni skorovi..
Na neobicne devijantne neobicne karakteristike odgovora.;;
Kako se odvija interpretacija..
Prema dimenzijama I prema njihovim odnosima, takodje u aktuelnom kontekstu. ;;
Koja je je podjela skorova..
Na nizak R( skorovi za odrasle manje od 17 I za djecu manje od 15) sugerise defanzivnost,
organicitet. Sugerise se intrpretacija verbalnog sadrzaja I da se test ponovi
Visok R(vise od 33) sugerise introverziju, visoka inteligencija, visoko akademsko postignuce .
Povezuje se sa dobrim ego funkcionianjem, ukljucujuci sposobnost planiranja, kontrola impulse,
toleraniciju na stress. Ali se veziuje za opsesivne, manicne I kompulsivne tipove.
………………………………………
Tat, karakteristike I tvorac..
- Tvorac Marej
- Baziran na teoriji Mareja”potrebe I pritisci”
- Sastoji se od 20 slika
- Namjenjen je razlicitim kategorijama M,F,B&G
- Prva polivina karti se odnosi na svakodneve situacije, druga je bliza untrasnjem sadrzaju
- Od pojednica se trazi da stvori pricu na osnovu karti;;
Sta prica treba da sadrzi da bi bila upotrebljiva za interpretaciju..
- Sadasnju situaciju
- Misli I osjecanja likova u prici(motivaciju)
- Predhodni dogadjaji
- Ishod price ;;
Teorija “potreba I pritisaka”
- Potrebe (agresija, destrukcija, pomoci)
o Mogu biti pokrenute untrasnjim procesima
o Ili spoljnim priticima
- Pritici(agresija, dominacija, oskudica)
o Komplementarni su porebama pojedinca.
;;
Kako se rasporedjuju podaci iz price..
U 4 sljedece kategorije:
- Vodeci lik, heroj
- Podrebe I stremljenja
- Prtisci
- Tema price I tematski kompleksi
- Ishod price ;;
;
Literalni izvjesta..
Je tip izvjesta u kojem vlada svakodnevni jezik, nema upotrebe strucnih termina. Zanimljiv je za
citanje, ali strucno nije upotrebljiv. Cesto dovodi do literalizacije, odnosno literaltnog
pretjerivanju. ;;
Klinicki izvjestaj..
Naglasava patologiju I fokusira se na nju. Daje informacije o podrucijma koja zajtevaju klinicu
terapiju, ali su jednostrani jer je u centru patologija a ne kompletna licnost. ;;
Naucni izvjestaj..
On se fokusira na davanje podataka, poredjenje sa normama, rezultata sa testova, razdvaja licnost
od kognicije. Licnost se predva u set brojeva, I podataka. ;;
Profesionalni izvjestaj..
Najadekvatnija forma, oblikuje se kratkim recenicama. Svaki pasoss razradjuje jedan dio
koncepta, ili jedan koncept. Koristi se svakodnevni govor, sa svakodnevnim rjecima koje su
jasno definisane.;;