Professional Documents
Culture Documents
Josef Matuz Osmansko Carstvo PDF
Josef Matuz Osmansko Carstvo PDF
..
~~ v
<:
N
<:
g
.....
:;;
::::::
~_.- --- - - "
.. ,. .f
.'
-
','
-
, -.
>~2">~
'.
~.3,~
- . .'
:~.
-;S'
-
!";,
.-.
..
-
f'
c-
.
;:j ;:3
":>
'U
"::;>
..- <:>
cl) c
s ..,
,c::; -:.;.
tt;.
c
....
b
-I
V;;.J
PREDGOVOR
I. .
'
n...
Id
!d
.1
':.J
.."
II rasponu od dva stoljeca.Jedna od brojnih auadolskih sitnih kndevina t.\li"sk~h t1
sl.ocara-nornada raz':Jla sc u veliku silu 1:oja je povremeno odlucno \[tjec:.}a 1\"- .
:J
bod evropske, pa. i svjetske povijesti. Uspon i propadanje Osmallskog Carstv"
\10 vrcmcna nastanka Thrske Republike tvore sadržaj ove knjige. Osim cinjel\'c.1.
!,nliticke povijesti, velika se vrijednost pridaje predstavljanju društvcnog i ~ospo- L
);.;
darskog razvitka, a takoder vjere te duhovnog nastrojenja. islama.. Zbog nec!osl;aLk:J.
r<.
V'I
prostora, medutim, izostao je opširniji osvrt na druge kulturno-povijesne probleme,
koji su obradeni samo uzgred, utoliko ukoliko su važni za spomenuta pitanja.
,
Premaillltorovojzamisli.knjigatrebadaispunitriglavnazadatka:i)..L1.
posluži lmo prvi uvod islamistima. pred usavršavanjem, (2) da kao op,:a orijentacija
;'1
posluži neorijentalistima zaintercsiranima za povijest (npr. historicarima, nas!.aVnl-
cima i studentima povijest.i, publicistima itd.), pri cemu sc nc pretpostavlja. preJ-
znanje, te ~I.oga.treba da. bllde opcerazumljiva, (3) da. bude na raspolaganju hw <"
.. I
prirucnik za brzo snalaženje. Posljcdnjoj svrsi služe iscrpni prilozi: karte, tablicni r'7"
prikazi i, nc na. posljednjem mjestu, kronološka ta.blica koja sadrii mal(simalno :..:~
tocne datumc, pa i mnoge koji se radi vece citljivosti ne pojavljujll II td;slua.ll1on1
dijelu.
Tekst je knjige nastao u sklopu predavanja i kolokvija koje je pisac driao od . ~
ti:
~-..
1D72. do UHS. godine na Sveucilištu Freiburg im I3reisgau. Vrijedui prilozi diskusi- ,.;
~
jama, brojna pitanja i kriticki dodaci sudionika uvelike su utjecali na obliko\l(\nje
djela. Svima njima, koje ovdje ne mogu poimenicno spomenuti, srdacno za.hvalju-
jcm. Osobito isti cem cetvoricu svojih bivših ucenika koji su uvelike sudjelovali Il
oblikovanju tekst.a: dr. Armina Kcsslera, dr. Haralda Lista., dr. Winfrieda Riester- r:'j
[;
era i dr. Klausa Schwarza. Gospoda List, Riestercr i Schwarz Lakoder su procit"li
probne otiske. Gospodinu Listu usto 2.ahvaljujem na izradi kazala. LaI:l.uri Wi8-
"iell.~chaftlicl&cBuch!Jcsellsch<tf1zahvaljujem na hrojnim stilistickim i predmetni!..]
primjedbama koje su, svakako, poprilicno pridonijele lcvaliLeti knjige.
~
Zahvaljujem freiburškoj Uni1lcrsitats6ibliothck na prilJavljauju bezbrojnih, po-
ncl.ad teiiko pristupa.cnih naslova. Karte je, prema autorovim sl;icanw, uacrt.LO nje-
gov necak J utius Csal;6y. Svojoj supruzi Klari zahvaljujem na napornom, kat.lw.ch [-
doista teškom poslu prijepisa i njezinn znatnom udjelu u grand.om ohlil:ovanju ~~I
priložcnih tablicnih prikaza. SJ
Posebna zahvalnost pripada, medutim, mojem ujal;u JO$efu K,wacsll, koji.ic
svojom žccti za znanjem, osjecajem za. istinu i pravednost t~ sv<ojoIU covj~\;o!jo.;L.;-
vc.:i.:uodlucno utjecao na moj duhovui razvitak.
]
Freiburg i. Dr., u veljaci 1985. Jos4.\!ilh!Z
.
f
f:
'- ,
c.' TH.Ml:;jUUI'CI.11 OSMJ\NSKO-TU1tSI\IH VLASTITJII
~.::..mNA 1. .rU.J E(~l*
rL
Z" t.f'll\skripcijl\ oSI1IIJnsko-t.nrskih viIJst.it.ih iml'lIlJ i sf.rui:nih (<'('m!tla pri.!!:
.:""11'11:' jI" "'I\'I'f'l11l'lH\ turska latinica. Zel1lljopistll\ i,"{'n" 11,101011\""('11" u hrv:nskoltl
. ~n prf"no~~ ~~ \\ l"ltv\I ob1ik\J. V~cilla se glasov;\ ~! turd~Ollt i'~:;:ovar~' J;;\O I!
L r"~I.:c;koTl! ;(l7.i1;II:t)d :.O~~:\?11i\ll1iji' nd~f.ltpajl1 ~aI11f~:
-_ n:~')
__ L (i7
--- }. ':.
~. j ~l rij~;':fna, ~ ...j-:;(.,kirn ~anlot;iMnicirna; 11rij~cirna s nj~ki:1t F:'\lnc.c,l:1snir.:rn:!
11 i7.'.C'''"0P' '11' gllbi, "Z iSl.o<lobllo produljivanje pret.ho<lll()!~ satl:O!;\hL,;uik"
r ..- h. .; J,,'jIJvijllje sc i kan \'eliko s!OYO, il t.ada sc piše: i
= 111\1.kh i. '''!g;o\'nra ruskom bi; Imo \'diko slovo pi,;c SI':
L h. {;
= !~(l0 n "~f""'-'''.."':k01JI/.'
h. :'::.
.. dnt;') "
k~('1 H Ilj(>I\I:\f"':kn!lW
-- h. j
Pr'" (,:~110jI' na.l;I;L~ell 1'0~ljcclllji ~log.
..\rapslm i pt'rzjj~ka vlilst.it.a illl{'lIa OP(:C!Iit.o ~{' nll\,fj,J" \J ~Id"d\! '''' n,,<I('I\')\'ill1
I:: .~\:~;:'\VOillt~ :'~'1!;krjpcljt~.
I
,..
1,
L
._----
, U r~rl.i~,..(\-1,1 .i~ Irl)It"laiprjj:\ pt'tl\f'o;t."m",Jif-h-irnnn " ~Id"d\t ~ prn\'Him;;\ t~r...t\t!'d:o.1;;.i~1.i1(".
l. (?r;.". pr \".j
...
1.UVOD
9
Thrske Republike, nasljednice države Osmanlija., trebalo bi da bude obradena u
posebnoj knjizi.
Qoprec.i s ReB.\!blikoI:ILThrskom. Qrg.~I!i.zira.!l...Q!!1 nil--Ð.!ci.Q!!.I!!.I!Q.l!.!..t~'!1~lju,~-
'!l~J'o Carstvo obuhvacala je.pogryga kola nisu naseljavali s~l1.10Thrc~,_ Niz
!!!ugih naroda, poimence Arapi, balkanski Slaveni, Grci, Rumunji, Madari, Ar-
m~ci, tako<!.erje krace ilidulj!; vrije.me živio p.o.4vta.~avinom Osmanlij~ Razu!llije
se, Ila te se narode možemo osvrnuti samo utoliko ukoliko su znacajni za povijesna
zbivanjau cjeliniCarstva.Stoga'ImeThr;fa,u-EvroPi
nekoc:kao i dan'as,'cestci
upotre~ljaY.~1l2.J.a O§'!!1ansI~().
Cil~1i.tyo,njj<!ispravnE, a usto ni same Osman lije nisu
nikada tako oznacavale vlastitu državu. .-
2. ISLAM
10
U borbi izmedu dobra i zla zastupljeni su i andeli i davoli, kojima sc, svakal.o, r
pridružuju' dobri i zli dusi (džinni), koji potjecu iz predislamsl:ih vjerskih predodžbi
arapskih plemenskih kultova.
Sveto je pismo islama f( ur'an (=citanje, odlomak za citanje, knjiga), podijeljen
Il sure (poglavlja). On sadrži božanske objave koje je prorok Muhammed navodno ~-~
Il [Cl
ej
r Po islamskom shvacanju, svi su IIItlslil1l:!.ni pred Bogom jednalti. Stoga nije
!Jilo i nema nikakva sveceniclwg staleža, cijim bi pripndnicinHl. dopnla uloga posreu-
l- nika izmedu noga i vjernika. Imiimi, voditelji pojedinih zajednica, nisu posebno
po.'veccne osobe; oni pri bogoslužju fingiraju samo kao predvodnici molitve i propov-
"'J... jednici. Duduci da u rallo doba islama svjetovna i duhovna vlast u principu nisu
I bije razdvojene, nisu se ni osnivale vjerske organizacije usporedivI" s kršcan:;killl
L ';rkvama. 'l:"1kose i ne može govoriti o islamskom kleru, iako se II zapadnim zem-
1],1)11<1
tnj termin cesto upotrebljava za islamske vjerske ucenja\cc. Teolozi (u/emil
I
'1l/tlnla') - istodobno pravni strucnjaci - ili kao profesori djeluju u teološkim viso\cilll
I školama ili !mo Inuftijr. izdaju obvezatna pravna mišljenjn na temelju vjerskog za-
l_ !;0!!:1 u po~ledu njima podnesenih, osobito teških pravnih s!ucaj('v<l, ali pritom
n"'111p.jusudackf! funkcije. Svjetovno sudovanje p\'ip:ll!a stlcima (1a\/i kl:dijtl), koji
':d;.)oer rasp"ll1ž\I odredenolIl teološko-pravnom naobrazhom.
TJi~lallmk(1rt\drušf.vn r.jeJokupna podrncja život.a podlijei\l odredbama ~erijat:\.
,:'U (,znaka I.<!,im7.!nci predanost, naime neop;mnifenn predano~t vjemika Dogu.
'Jd IHlredaba ~a privredni livot spomenimo ol'oje samo zabranI! lihvarst.v:l.. j{a
.'"'Jimom porlntcjll treba posebno istaknuti zabranu pijcuj:1.vina i jrden.ia svinj,;ko;!;
r
,
, '"rsa te ?abr<lnll slikovnog prikazil'anja. 1\<10što pol;ilwje islamska povijest uil1jet.-
! ',c":1,i.n1nOI;i"I' umjetnici. napose šiitski, nisu, naravno, driali tog propisa.
l.._ ~!dapan.ie braka 11\OI<1mnnije sakralni cin, ono se samo ugovorno ure(\!lje.
;:,)j.\ dni lTIu~limalli s!Iliju Istodohno imati f"tiri supruge i povrh toga teoret.~I,i
. .0:;rani<:l'ne mnogo robinja kao suložnice ako t.o omogucuje imovno ~tanje 1'0-
J,,'d;n()i~mušbl'l:<1, što je, dal,ako, ra7.mjerno rijet.ko. U socijalno slabijim slojc\'il!li\
.!'.n[;u ženu, po praviiII, uzimaju samo ako u prvome braku nije bilo djece - najve.:e.c;
)!:"~()slova Z:\"j"rujllce mIlslimane. Nasuprottoll1(" žeuc ~lJIijllistodobno hiti udan'~
<;,mo za jedno:;a j,.,dillo!\ muškarca. One mu moraju bit.i s,L~vim podredene. Ini,
':j;d.iva za r:'7.Vod hraka, naravno, pripada IJIUŽU,a Ile žcni. Razvod se pro\lodi
n:' %JII.,vi jednost.avne izjavc muževe volje. Svakako, u tom slucaju on I.relw d".
.. ,'d'.';k!loj ženi 7.a nje7.ino i7.držav~nj{, izruci tzv. svadbeni dar, na isplat.u kr.>jcgase
'''!'-II::; obvp7,".o 1/ "raclIom ugovoru.
"1;
r :\Ji jc-l:ul1:Iij,. ost:lO pošl.c(tenshi7.me. O~illl p\'avovjernih .ounil,!.kojima pri-
:)~,hj:: i Tml:!. kao oLcijepljeni pravac najl'ainiji su .,ill!. Suprot.no Sllllits lv11,
L
;'~t',l1a shv,jI'anju hojega t.ren11tno najbolji clan islamske zajednice treba da postanI'
!,'tuh:..mmed()'lim rliwljeclnikom, dakle haliJom' , ~iit.i kao jedine ovlaštene nasljed-
r nike Proroka priznaju samo potomke Alija, necaka i 7.cl.a !l\uharnmedova". Na7.iv
I, ~iiti (od ši'a:-= stfi\nka) upucuje n:\ to vlastito shvacanje i time iskazano pristajanje
L_ 'I'.,Alija. Za f,iit,.,je Aji prvi halif i istodobnoiII/am, kako šiiti zov\I vrhovnog vOllu
.;ij..'Je islamske njE'(hlicc.1o Obojicu njegovih sinova, Hasuna i Huseina, štuju kao
,'ru:;og, 0dnosno treceg imama. Pojedini se ogranci iiie r:1.zlikuju samo time št.o
-
l i;; imama prekidaju na razlicitim mjest.irna. Tako j~ prema na.uku šiita
)"l1il:~ r~l.l)ri~E', još zvanih :nidilil1, hilo uknpno pet imama, PQ mišljenju slj".J-
"ni!:a Sw]mnrir", ko.iiril<lpripadaju ismnrl1l;11, sp-dam, a prelila duod~(:illlalnin'
sIjcd-
r
R Od nrnp.lmf.1\ '!alfja, šlo 7.n"ci nll.lIljesni!,!n".Ij.dnik.
L ~ AH j,..:bir. 01.f'njfm F<'ttimom. Prorokrwom kc.,rL
1'J U O"'Ol1lznacenju ne slI\ije se zllInijf"niti 5 pl"co\'oclniciml\ pojedjnih i~liunsk,h T.ajert"jr:\,
12
~.
l
'"
šiitima, najvecoj šiitskoj zajednici, dvanaest. Šia Dvanaestorice je pocetkom 16.
:. stoljeca postala. državnom vjerom u Perziji, pa je i za vlast Osmanlija u istocnoj
Anadoliji znacila veliku pogibelj. Prema šiitskom naucavanju, trenutno posljednji
imam u nizu ne smatra. se mrtvim, nego nestalim, te se ponovo ocekuje na kraju
vremena kao Mahdija - što odgovara židovskoj predodžbi o Mesiji. Rasprostranje-
na shvacanje prema kojemu se glavna razlika izmedu sunita i šiita sastoji u tome
što posljednji ne priznaju sunnIl i ne oslanja.ju se na Kur'an nema temelja. Šiiti ne
priznaju kao alltenticna samo predanja koja proturjece stavovima njihova nauka.
Osim toga, oni za opravdanje sunne primjenjuju vlastita mjerila: po njima predaj"
valja pripisati clanovima Muhammedove obitelji.
U sunnita postoje cetiri pravnc škole, kojc sc m"dllsobno razlikuju samo II
pojedinim pravnim pitanjima le na podrucju kulta II pogledu obreda; inace se
uzajamno priznaju. Turci opcenito pripadaju lzv. hancfilskoPJ pravnoj školi, II
~irijsko-ljbanonskom prostoru, Donjem Egiptu, južnoj Arabiji i juiuoj Aziji pre-
vladava .~afiilska, a u Gornjem Egiptu i sjevcrozapadnoj Africi malikil.,ka škola.
.\Jala, ali to jaca Iranbalil.ska pravna škola zastupljena je II Siriji, Iraku i na Ara-
pskom poluotoku, gdje je inace udomacen i vfl/ltlbil.~ki pokret, koji je proizašao iz
hilnbalizma.
Dok je sunitska orlodoksija razvila religioznost s lIagl;1!;\;ollt na razumu, tri-
je7.nu, snažno izvanjski i pravno izraienu, n sklopu islama irna i !telerodok.mi!t
tendellcija. Ovamo pripada, osim štovanja svetaca i lIIa!;ijskih predodžbi puckog
vjp.rovanja,i islamska mistika (la~aUlw!LJ),koja je nadasve važna za vjerski ambi-
jCllt dcrviških l-edova. Premda to tzv. sulijstvo pokazuje veliku srodnost sa slicnim
tendencijama u šii, ortodoksija ga sama podnosi kao sn.sl,avni dio snuitst.va.
13 Tako je nazvana prema pravniku Ab.. Hanif1, koji je utemeljio tu pravnu šltol.. (umro
767). Druge su pravnf! školt':t..'\kodernlt1.vaneJ'lreml\osnh'nciJna: a.~-Samll, Ma1iku ibn Anasu,
f)r1110StlO
ibn Ha.nbalu.
13
II. POCECI POVIJESTI TURAKA
la~om",lsl<ih plemen.y..:..
:I'a .se prya turska udrž~va" uskoro1l9slije osniv'!.nja,
raspala ~a istocni dio, kojijc obuhvacao podrucie k:umijp M~ije,Ln1l: zapadni
.dio, sto se PfJ1ŽaOdo Oksusa, dan8ŠnJeAmu-Darje) cak 4Q$~Rijsko!!:j~,..!..~
~Jzanlom)~evf!S> ,Qdržavao ygovinu :iVTIOrn i p'!:.~ve4iPIQmatsk~ odnose s Car~0.!!b
lU. ~l. ita.lj:su obie.~'udione drža'y~" pod kinesku vrhovnu vlast. Godine 682,.istocni
1'.!Mt.i-.~~_k9.<ku!a~.y."'!.1iK o/.;-Tur~p ~.iznova. 5U!l.spost'!-~a.vu, ali se ona nije
lXlP~osve 0510bQ..diJLkineskog.utjecaja. Središte te državne tvorevine nalazilo
se u sjevernor,l dijelu danasnje Mongolske Nil, na Orhonu2, pritoku Selenge. Ta
je staroturska država otprilike sredinom 8. st. uništena pri upadu srednjoazijskih
turskih naroda.
Na. mjestG_Kok.X1Lraka..s.tllpin JI' 744 _turski narod Ujg.uri, PCYiTh.rci Koji"slI
došli u.do.ilir s, vlš..Qn.1..!"eligijom.Godine 762. taj jt' turski narod, dotad, vjero-_
jatno, šamanis/icki3, rrimio manihejstvo'. Država Ujgura 'postojaJa je !]1a!lje o~t
14
-- --
;,:..
",
"
t1Qlj~ca. -_~.10. g. njih su iz domovine potisnuli takoder tursld Kirgizi, koji su [:~
prije toga živjeli na gornjem Jeniseju. Potom su se Ujguri oko 840.860. na::;e!iii
u Ta.rimskoj zavali-te onkraj pustinje Gobi u Kini. gdje su se povremeno obliko- .
vale nove države. Najznacajnija se održala u sadašnjem istocnom Turlccst~,nu - ~ f../I.
...,.
Ttirfanoms kao središtem -
dokje nisu 1028. uništili Tanguti.tibetsld
je ujgurska. državna tvorba uspostavljena u sjevernoj Kini. približno na. podrucju
narod. Druga O
LI
.
gdje leži današnji kineski grad Kanchou. U Kini su dotad nomadski Ujguri prešli
na. sjedilacki nacin života. Pomiješali su se s domacim stanovništvom i stvcr:li
razmjerno dobro razvijenu agramu kulturu. Otvoreni prema svijetu i t.oler?ntw, ; J
......
održavali su intenzivne veze s pretežno budistickim Kinezima i s drugim, I.akac-er
budistickim narodima. Zbog tih dodira do Il. sL. golema vecina pmniJaje blldc,w/,
ali se moglo održati i manihejstvo. Manji dio Ujgura obratio se na lIcsloJ'ijansk,,; :. :I
kršcanstvo. Ujguri naseljeni u sjevernoj Killi bili su u 13. st. prisiljeni stupiLi cl ,
vazaini odnos prema Mongo/imwj njihova se država stoljece l:asnije r<\spa1a n:t p::._ w
tuljaste Imeževine koje su s vremenom išcezle.
'finskim narodim.il prošlosti pripadajui [lazari. Oni su izmedu 6, i 11. sl."
j\jin.oi Rusiji uspost:.<lyiIL;lE~E~jnudr~"vu 'koja je imai" vaZIlli posreanicku U!O(li
II trgQYjni.j~l1edu_Sjevera_LQ.lŠi~!!..t~. U haza.rskoj su driavi uzvladajuci ::,pad- .....
n()tuIskisloj živjeli,_9gurski narodi. koji su se on'amo prije doselili. Njihov jezik
vjerojatno, pripada grupi turkijških jeiika.danas u žiiaii'slvencj 'literaturi nazvanoj ..
bugarsko-turskom. a prema drugom shvacanju hazarskom. U vjerskom_~l!..pogffigJ:!,
f.',j
IJftz;ui hili doist<Lt.qJerantni.: ži<l.ovsl5l!..mr.a,,kršc'!!1~Yo i isl~ID,bil.LsumeJu J!.lim,,- i.'t
......
podjednako zastu,pljeni. '
,- V-ažnU:-p'ovifesnu ulogu imaju i Turci koji su pri arapskom .prodoru premil
Transoksanijj' pali u zarobljeništvo i kao plijen. odnosno danak stigli u Bagdad, , ~-~
gdje 511postali robovi abasidskih halifa.lo. Od tih Turaka.. koji su se iskazali kao ; ~...
-J
;.Ii
i
\
L
.-
I
L
._-
ji J7.r1t'l.ditlnn irna ti i!lllnmskomc svijetu d,o., g1n\'I1" znAcenja.: 1. zbirJtA pje:taJ\\Q. pje:mjJV\ ili
~7,j~a fi1()logn. i 2. \'rhovni organ upra\'~, obicno savjelndavl\o vijece dritwne h'orbe iU poltrnjinr:.
:i? Tako n:t1;yani prent.'} ~lavnon\t~ gr3dn Ga7.ni \J Afga.nistanu. jugoupndno o(ll<nhnl".
L,
Hi
"
III. DOBA SELDŽUKA
17
stanovništvQ, ~;.Y.,ak.rilai, TiPJII.voslavnUtanicari,pf<lt8jflo ar.ro~sk9&'pQ4rijetllb
bili s~ fanaticni borci za. vjeru i usto au žudieli za. p1iienom l podvizima.. U.Armcniji,
koja danll5 sa.mo svojim zapadnim dijelom pripada Turskoj Republici, nearmenske
grupe stanovništva nisu imale nikakve uloge; na tom su podr\lcju .do tada posto-
jala. razlicita. samostalna cisto armeflSka kraljevstva, koja je sada pokorio Bizant.
Podrucje cisto armenskog naseljavanja bila je i tzv. Mala Armcnija. u Kilikiji, sre-
dozemnom priobalju na. jugoistoku Anadolije.
Tl1rkmenski konjanici - u islamskim izvorima islamizirane Oguze n~!~~jl~
ru.r~~.:.~.~ma_:- vcc. su krajem dvadcsetih_~?dil\.~J !~~h.'p'~duz~!LI~jac.!Wki po-
hod u armensko-~zantslto kra.jišt~ gdjc.~u.se 9.d cetrcL~~tih gQ.f:H.I13!.
ta!.<ytpr~;L.dl
vidno pove~ali. Njihova. je posljedica nakraju morala biti kraj vladavine Bizanta
u Anadoliji. .Alp Arslan (1063-1072), neC<i.ki uz to nasljednik Togrll-b~ga, ra.zi:Ji9
je bizantske snagc 1071. godine krajManzikerta2. Sljedecih godina Malu Azijusu
preplavili Turltrri~ni'."U elnickom' pogleduanl su turski dio'šta.novništva današnje
Turske.
Država Velikih Scldž\lka nije se dugo održala jer je bice države suviše ovisilo
o osobi jednog snažnog vladara. Cim više nije. bilo sui tana koji bi mogao bes-
pogovomo vladati, .postale su vidljive pojave raspa.danja. 'Tek štQje Malikšah...
sin i~~~.Jje~ni.!t ,AIJ>2 Arsla!!~,JQ.92~oš~_!l ~~_t!1ek,Qlikl:l.:..~~!!Iica!!.~~g svqg~
vezira, v!:!.ikog_orga,!i.~ator'!-i.l!}ec.~!!e znanost~J'iizaml! al:.~ulk~, ._vec.su osva.nuli
brojnipr.etendentinil.: razne dijelovesel~~ck~ države,:J)jelo~YQrR.o vlaqanlfLM.Q~
hammeda. (l105-11l8),sina Ma1ikša.ha, m~g!~~j~_s.a.m_o P'!iv!..emeno_zl!ustaviti poja~c.
rll5padanja.. Mohammedov brat i nasljednik Sa,!1džar.(111.~11571 J1.!.~g~j~ svoj u
vlast održati još samo u Horasa.nu. Poslije.njegove IImrti i ondje se ubrzo r~p'alo
'državno ustrojs~vo. Drža.va.__Ye!i~ihSeld~y'ka. neopQ.ziy'~se rll§pa~.J!I!..ID~d.!!~91m.CI
sukobljene patulJaste kneževine. Oblikovalesu se zemlje pod dominacijom horasan-
skih, kermanskih, sirijskih, irackih i anadolskih Seldžuka.,sudbina kojih nas ovdje
posebno zanima.
Iz turkmcnskogjc naseljavanja Anadolije nakon bitke kraj Manzi\certa.proizišlo
više malih kneževina.: Danišmendidi su svoju državu uspostavili oko Mala.tye,
Mcngucekidi na gornjem toku Eufrata, Saltukidi na.podrucju Erzeruma, a Ortokidi
oko Mardina.
Za.dalji.raz\!,ojdogadaja u .Ma.lojAziji na.jvažnije.jestvaranje..države u zapad-
.D.9jAnadoIUi...k2i\!Je Q[PPY1!P.seJ<lžucki.princSiileym!1n, dalji r.stdak Alpa Arslana..
SiileVn:L~<!iga.o iz. ra~mje!llo,*romnih prilika. .Najprije je bio vojskovoda
Velikih Seldžuka. u zapadnoj Anadoliji. U sedamdesetim je godinama Il. st. \I
vrlo kratkom vremenu proširio podrucje' kojim je gospodario, pri cemu se najprije
sporazumio s Bizantskim Carstvom. Od Siileymanove drža.ve postupno je nastao
su/tanat alladolskih Sddiuka. Ta se no{,a1ližavnalvorl>a.morala ucvrstiti spram
Bizanta. i emirataspomenutih i>~nišmendidana"is-toku.N~ Seldžuci su 1176.kraj
~M!!i!>ke!a.!?n~3~*li ~.a'~tLnc.ima.iotp~n~.pir;,.z, ~_~~..Qd~ije godine }casni}.e
(I178)1Ikvi<hrallsu I damsmendulsku knezevJnu. Opasnost.od BIzanta za..maloazIJ-
ske je'SeldŽiike-bHadokraja' uKlonjenakadluu križari u cetvrtom križarskom ratu,
zajedno s Mleca.nima, 1204.godineo8vojili Carigrad. .Razdoblje vladavine sultana.
~a~d.d.~na Kejk~~~J1220-1237) može 6e, nema sunm)e7oznaffif JCaO Vliililiac
~11
:;.
~j;
b
, Naziv Rum pOljece od.rcdnjo6rc./lal. Rome/Roma. (Rim); podl1lcjo j. IICJ;O~bito" po>i""u
Biul\la. (l.tocuocimskog Carstva).
5 SU8tav alo ne pokazuje zajcdnicJdh 'VOj$t4v~ s kasnijom osmÐ.l\sL:oul us(..a.nOVOlU muJ.;.1t.~.:I.
Pa ipak, obje su rijeci etimoloik.i ..odne, it.vcdcne od lri lirl1P5lcakorijensIt", s..slusni\"" " I i "a;'". '1:.1
SclJiucki 6ustav ikI. moicmo prije usporceliti 5 osmAn"konl prAksom lim.,". f ~J
--- Gpfeslliit~-;;-~cifk~g pjeSlJbMe;j'in~ C-;;iileddina RUl\lijA(1207-1273) l>t'Uialu.m odreJ.lli
uvid U duhovno nastrojenjc scldiucke elite. Najvunija su njegova djda na perzij.kome, Lek I\e~t"
malo pisao je na materinskome turskom jeziku ili na perzijsko-twskoj mješavini.
1~; ~1
..
i2i~&~.
r'
i L
Ne- doba procvat.a nije dugo trajalo. Vec šestgo.di.lla \Jo1!!.ik.$Ill.t!iI~I'jk.UJ)l1(l,~
t !2l2:mlili ~u l\lonl!:oli i 1243. razbili seld~\!fl<.lIvojskun~ Ko~da!u7. Seldžucimll
Hi;> preostalo drugo doli da r,c pokore j postanu njihovi vazali. Sada su postale
11,i1ucujuce latentne snage razdom, koje nistl izbijale na s\'jetlo dana u vrijenlC
l'1adavine snažnih vladarskih licnosti. . DržaY!.Ul.lladolskih Seldžuka_.r~aJ.a._~tLJ\a
'c~~ni1.dnii.i§tocni.fu_u~!zll-1rmakom kao J!ranicno!T1~.kom. Zapadna je država
te 0t11pib u savez .. vec zbog zemljopisnih razloga - s Nikejskim C.lrstvOI11, Il istocna
.i'~ lJ~i\'ala naklonost mongolskih vrhovnih gospodara. Velikodostojnik Muinud-
r di!. 8i.i\eyman uspio je, doduše, jer je bio istodobno povjerenik Mongola, obnoviti
i dr;;(wno jedinst,\,o anado\skih Seldžuka. No poslije provale mamelllckog sultalla
L D"ibarsa II Malu Azijll, Mnilluddin je - po pravilu, prema svojem naslovn, zvali
P''I'f'ane8 - bio opt.užen zn izdaju i 1271. pogubljen. Otada ce Mongoli provoditi
":!I.riji rdim u j\nadoliji, što ce za Seldžuke znaciti postupno gubljenje teritorija.
! i,: f'c'r;:anii'.ni1l1SIJse pol!rucjil1111.~blikQ~'1k.~ faci<2..!!.ezavi§ne sl!!Jd~.~ievillih.l,Q..b
'- ',:'I'ijS)O5~o.l.i~~~e vl~...~!~~LQ..oliticko.msc!!!l01!1 u Mi\19iAzilL.§~!laQri~v.!,:..<,.nadolskliJ '
C.;ddbb. n\~~.\HLr-Živ() se,iJližil<l,s.Yomg)::raj!1. U prxom desetljecnJ4. st.. 0o!ougl.1li
';ic:t! ';i;'e nikoga.J1.0:;ta.v)j<}l,i na seldžucko prijestolje, nego ,sa 5ar.ni !,rt'!,zeli~mr"::J:
r
)'odrlJi'ja hi\'Št~(h.:žaveana~IQI.g,iliSe!d?,n&1.
I
L.'
iO
r
,
-II
L..
!':
umdi osjecali sndnu odbojnost spram sjcdill\ckog stanovništva; Turkmeni Ana-
dolije takoder su bili posebno revni borci za vjeru kao "prozeliti" koji su- ne-
davno primili islam. S VreU1e.fi9mje rlioJ\lrkme!ls,kili,.pastirskjJl!!Q.ma.da..po~l~
~p..r.oJesi.oJ)aIlli.lJl r.~tniciJ:mu,!... v.i.!!!~ (gazI). !'jevez.!!olli.AASjedDyanje.IJlJlekretnina..L
~lim bo~avištem.. o~ S,U~eprek!~no vodi~L!!1a~e...!!1tov.~~~i!!la!i pljackaške
poho4.e i[se ~j~ljlv!l-.!!."1~I~enici. Stoga je samo po sebi razumljivo što
se interesi seldžuckog sultanata nisu uvijek poklapali s turkrnenskim interesima.
Jedna je skupina Turkm~a"p~ tra!liaEPsao !!.$.!!sti!",~agp-c!!renjel!epogod"im
- ..- -
clnadolskimšumama; kao drvosjece i ugljenari. Iz te su skupine potom regrutirani
nadnicnnugraaoVIma. -,
Št.o se tice društvene strukture, Anadolije, pobjeda anadolskih Seldžuka nad
Dallišmelldidima tl.178), spomenuta u prethodnom poglavlju, znacila je ne samo
završetak medudržavnog sukobljavnnja nego istodobno - u najmanju ruku privre-
menu - pobjedu sjedilaštva i poljodjelstva nad nomadskim st.ocarstvom. Medutim,
s olmmnjcm Danišmendida t.urkmellski je, to jest lIomadski problem za državu
clnadolskih Seldžuka bio samo odgoden. Naime, vec je nepuno desetljece kns-
lIijl~,sredinom osamdesetih godina 12. st., osvanuo turkmcnski starješina po imenu
H.ii$t.em, koji je sa svojim nomadskim prisLa.~ama ti istoctloj Anadoliji, Kilikiji i
sjevernoj Siriji bezobzirno zatirao rjelokupnc sjedilncko st.anovništvo muslimanske -
Kurde i kršcanske Gruzijce.
Pocclkom t.rideseLih godina 13. st. nOI1l'!5!~ldT!frkfl~~I!LAna~o.lije ~IOQiYaj.!!
znat.rl'opofacanje:'kao plemenske slmpine, grupe ili pojedinci li Malu Aziju rlo.laze
b-'-;;JJuThrci,JiJeŽ'ecCp~e.!! JViongoiiina. Medu bfeg]!!1!=ima nije bilo2arn.Q_.Qgy~a.,
,!cgo.i pripadnika drugih turskih naroda., koje .su kasnije apsorbirali oguski..:I\ar,~~
!Ileni. Zbog neprekidnog doseljavanja Turaka. Anadolija se 11etnickom pogledu
'yidncipro.mue!~,lliii sc <l<\'Te turskiudiou stanovništvuv~c prije pojave Osman-
!iia bio veci od bizantsko-a.rmel1skog udjela.
. [u brojcanomomjeru i~medu sjedilackog i no!uadskog dij~.l.aslcanovništ,ya do-
.,gQ!.lliL§~..p.9ml1,L!L!s.orist
nomada, što je donijelo teške socijalne teškoce Brojni.
nomadi - za sredinu J}.!1 P.!.o.cjel}ai~J)osi.§..ed!\mde§gLlisu~ajat.or-'1,.- nužno su
za svoja v~lik~~ta.~_a treba.I~ sve više ,p~~lj~~a, kojih, medutim. nije bilo na raspo-
.lM.lillj.!.l. Preobrazba seoske obradive površine u pasišta nije dolazila u obzir jer
je seldžucka država bila zainteresirana prije za održavanje zemljoradnje nego za
ekstenzivno stocarstvo nomada. Tome je pridošla obveza Turkmena da vlasti is-
porucuju ovce, što je bio težak i za opstanak opasan danak. Sve vece nezadovoljstvo
Turkrnena još su raspirivale sufijske vjerske tendencije.
Sufijstvo je misticko-asketski pravac islama, cest.o s više ili manje izraženim
šiitskim obilježjima.. Sufi, tj. /\Sket, onaj koji nosi grubu ,'ullenu odjecu, postavlja
sehi kao cilj da još za života potpuno i neposredno išcezne u Bogu. Najvišem stup-
nju savršenstva, sjedinjenju s Dogom, 011ce sc postupno približiti kontemplacijom
i t'kstazom. Oni koji sudjeluju n sufijskoIll nacinu iivota i odricu se svjetovnih
dobara oznacavaju se perzijskom rjecju dCl}!iš.ili arapskim izrazom fakir. Derviši
se organiziraju u derviiike redove, koji razlicito vrednuju religijske- postupke pri
napredovanju kroz stupnjeve usavršavanja. Zato se redovi zovu tariJ:a, što Ila. arap-
skome znaci put, metoda. lako se sufijstvo, po pravilu, prildanji\\;'nacinu života
povucenom od svijeta, u njemu je bilo smjerova s izrazitim svjet.sko-spasite1jskim
nagnucima, pa su pojedini redovi na svjetovnom podrucju zastupali društveno re-
volucionarnu misao.
Uvjetovan napetom politickom atmosferom, medu Turkmenima je 1240. izbio
v.!erski snažno obojen usta\lak..protiv uvelike persificimnog i urbnniziranog seldžliC:
21
koga državnog vrhovništva, nazvan, prema njegovu vodi Baba ishaku, ustanak
Bdai. Taje.pobuna bila, doduše, krvavo8uzbijena, no time nije postignuto. rješenje
turkmen8kog problema. .
Seldžucki je vladajuci sloj takvom primjenom-sileuspijevao, svakako, ukrotiti
nemirne Turkmene sve dok je državna moc bila netaknuta. No ta.je moc išcezla
.poslijeporaza protiv ~gola ~~i~ g.-Svese višerazbija.osustav nada.rbina.ikta,
koji je dotad garantirao državno jedinstvo. Zbog uznapredovalog slabljenja. cen-
tralne vlasti mnogo je ikta preobraženo u privatni zemljoposjed; usporedo s tim
pokla.njale su se državne domene. Državnim mjerama nedosljedno ogranicavano
gospodarenje veleposjednika imanjima stvaralo je pogodno tlo. za oblikovanje go-
tovo nezavisnih lokalnih državnih tvorevina.
Po~~kom~ezd~.etih godina, ~ada je- država anadolskih Seldžuka privremeno
. \; . " . ,-'
,.,1-.. ~\~ V'.~ ,..y,
..J~'\..-V bila _p.94jj=lje.n:~.!Iadvoje,
nastali sn - osobito ~~.zap~.~_\l.
-:.prvi tur~me.n~ku~i-
>;... ( (er rati. Takav razvitak pospje.šiloje i to š~o se. prilikom spomenute po<iie!e...y.ojl}j
l.:\~'. ..\ :;;\~::.\ gornji sloj pretežno prikljucio istocnoj udionoj državi, koju su štitili i M_0.!1gQjl.
\;0 0.,~.!.~. ~ Dakle, zapadni je ~io, zapravo, bio ~!:.z.~j!.1ili'yo.decih
snaga: U nevolji se, stoga,
.\ '"> ondje narod poslužio starješinama 1\lrkmena, koji su postavljeni za emire. Kad sc
"'- država, zahvaljujuci vještini Pervane spomenutoga u prethodnom poglavlju, opeL
\~j~din!la,.c~-,\tEalnavlast više nije mogla potpuno. staviti pod kontrolu zapadna
kraj išta, a Lurkmenskisu se poglavari vidno osamostalili. Tom procesu jedva su sc
mogli suprotstaviti i mongolskivrhovni gospodari, jer je njihova.snagabi1a znatno
oslabljena teškim porazom: 1260.g. potukli 6Uih Mamcluci kraj Golijatova.lzvora~.
Proces o6amostaljivanja Thrkmena. predvodili su. Karamaniu}\igoiapad!!9j
Anadoliji:. Povijest nastajanja-liaramanskog emi~ata uJedru)pruža dobar uvid u
anadolske prilike u drugoj polovici 13. st. . Ka!.~l!Ianska.~ dinasti1!-x...~ja.ce se
k~~mije ~~zv~ti_ti opasn~g,.s~p~'.!.!k~_Osm!..n.m.!, bH!jednostavnog porijekla: njez~n
le osn[yac i eponil11.bio tur~l)1el.!.s!.! I;Igljenar.koji se potom odlikovao kao voda
drum~kih razbojnj~a. Vješt, borbi vi~a'Ldelija posta,.v.ljenje poce.tkomšez~esetih
&?~~n.a~~:s~.:..3=~e).!}i.r~. Unuk toga Karaman-bega10,prema. djedu nazvan Kara-
mani Mehmet-beg, preuzeo je vodstvo onih Turkmena koji su se 1.277.pobunili
protiv )i!o'Iiiola:'-.Stavustanika nije bio ni "nacionalisticki" ni odlucno antimongol-
šlci-;Qi1i'suse samo željeli osloboditi teških nameta koje su morali davati lIhanima -
kako se nazivaju mongolski vladari Perzije - i njihovu vazalu, seldžuckOmsulta'nu.
Mongolska reakcija na uskracivanje poreza nije izostala; izbio je oružani sukob, n
kojemu su Turkmeni pobijedili I1h~~. s njihovim perzijskim najamnicima, Kara-
mani Mehmet-beg nije pomišljao na to da se vine do položaja sultana seldžucke
države. Povezao se s pretendentom na prijestolJe, navodnim seldžuckim princom
po imenu Ci!JIri,kojega je postavio na prijestolje pod imenom.Giyasuddin Siyavu~,
a sa.m se zadovoljio položajem vezira. K2~.1!1~otad~nji gla.vnigrad anadol.skiJl
SeldžukaJ nato su zaposjeli "barbarski" Turkmeni.-Koji.su podržavali. vladavinu
_Cimrija! I~~r.'!..f!1.i\.!!!!-.
U toku tog preuzimanja,vlasti j dotad3Šnjije perzijski službeni
jezik zamijenjen turskim jezikom - u skladu s ubuduce vodecom ulogom 1\ukmena.
Nakon te jezicno-politicke odluke službeni je jezik u Turskoj ostao turski.
Mongoli se nisu htjeli pomiriti s time da im u Anadoliji izmakne moc iz ruku.
Pokušali su ponovo uspostaviti vlast svojih va.zala,"legalne" vladajuce kuce r.!!~-
,..
11 Nasl3U ud pen.. na~ll)va pttJij,.,}(, u znacenju \'cliki \'laJar, okrujc1IUtFJ H i'l.S':H'~n;. ..'
"
.)'",
-\.; !.
.
:~..r Hf\i3TANAIUPOCECI OSlvIAt~SKE DR.ŽAVE
-~-_.__. \(),,,,1,
..,~C''!,'
VX....
\,a\i~
,;>.\"3-
. ~.~iJ~J
'Xvl~
"'.:E.TIIOU!iJC'I OSr\IANO\'I~ DINMjTIJE , '..
Privre-
: r"~r!Oje išIo1'no od podrucja naseljavanja Siileymanovih Turlcmena nastao p'Jliticki
IL_
"nk\llllll: Cingiz-hanovaje
.:.2:!:J.L kolUst.ar.!l!:..:Jadao
smrt (1227) privrr.meno omela ekspanziju
,,~juD.o~"P_~!' Isto..~~bno su "Pa(~I!Jd~ciz;\f.1.~!i
7.:..a.I?!lc1!!ptn
Per~jonL_S.ili~~jtih
Mongola dalje
težak p-ol{1.unocnol1l.HorwTI-
Qkq!no~l ornog~io je
r- ---
j' D,~I\('.5
J\fr.r!' 11 Turlclltel1!tkoj SSH.
J l!"rtznt..ia..~ jr: \.bdl\.o driavom Icojn j~ nn..sl3la prilikom I"aspnda. rlržnvr. Vt~liItih ~t:kl7.nlc.1.
;,~~'.:ii()... : lort!7.11,.ii:1h "nljec~ ati in,..,m po(\nl(~~jA Ilor(!'1.tn, !\redi~l1jl! '1.cmlje nu."f.tu nj~:";hum Ih).
[ d'lJj~.:jl1l;\, 1!'J'je !"~ nnh7.iln s ohj~ 'lrl\n~ dnnjcg lOM Amu.J):n'jc.
...
,
i~
l
'\
Si!leJm.~!:t1,l
da sa.!lvoji,m Ij'!.4ima iznIOgostoljubivoga brdskog kraja istQc1leAnadolii~
po~1c I!.!dstok~mll plodnoiMezopotl!mUi. Pri pr~zU_Rtelm I;:ufrata, .bJint
Alepa, okoJ23l. godine.Sii1~yman se utopiQ.! N!M-CL§cnj~QYa plemenska...gru-
pa~jja ~~I!,-..NekLnj.!!goviJj.I!.9iP.Q.šlisu ~~,$ir~~. a dnlgi !I.IUlUIatilLu. Anadoliju.
, Ertog.rul (uinI.0)2~J7), jedau o<lcct!ori<;'e Si!!.eY!:I1<J,novih sillo~a, kre..!!!!9je s
makIl9ID..!!.ILurilll9..m
itp-odrugejs.~9f!!..O o<Ul~~Ju.!o!m~b
gdje.IDL§~d\djc vci.kme Ql!:yilL
nom~ds~i.m.~~gca~illem... .NJl.ypdnojc ,{\la~qslinJ):t!,i}{\-Ib.~dI, sllltanJtuln-S~ldžukn..
-p~~av;1ru ErtMnt!!l za ~3!I~rko}~).<;.,st~QJL.Q~!l~!..9.1 (\<~~2!~_'Lq~!~"~9.J.\~
~a.!0oJ~
postici dvostruki5U se cilj:
nalazllek~~ta,
trebaTo Je se žucku blizu Esk1§elnra.
državu Vjerojatno
oslohoditi nemirnih JeThrRmena,
time htio
a IIZ to SII Ertogrulovi ljudi mogli pridonijeti nastanjivanjll tampon-zone koja je
dijelila seldžucku državu od "nevjernika" Nikejskog.CarsJ:Ya.
Ert.2.grul nijeprekor.:\cio okvire svoga prvobiLuoga društven~g pO)9.~aja: bio
k...L ostao pE.~lavar. II drl!:~ven'?E:' i ~nickom J)().g~III.[Jrij~ s,yega jed.\!.'2~ve..noga.
maloga pastirskog plemena, koje je i Lada nosilo imc [(aYI. Cini sc da je nomadski
nacrii-ii~'ota II novom ki~j\l p.!'t'stao ro~tojt\tijcr ondjcVe7 nala~.illlo jMnc znakov~
privJ~(I~ sezqnskih migracija: pleme je ljeti nt\p(l.salo svojll stol\!.! na planinskom
I'l\~nj;\kll (yaylak),a zimi na zimskom (kr~lak).
Cini se da je Ertogrul bio miroljubivi pl,~!nenskil'f)gl~YI'r kOjo,!JlII1 je bio stran
"":Iki vjerski fallati~am. Navodno je njegova t.rp('ljivosL ~pralll sltsj~tlnih kršcana
biJ; tolika da ih jI' štit.io od vlastitih islovjernika, Turkmclpt iz Gcrmiyant\ ili Tatara..
2. OD E!vIIH.ATADO SULTANATi\
Dok su podaci o mnom osmanskorn r:w.doblju n.. samo oskudni nego i posve
prolurjecni, o vremenu vladavine Ol!!Jlil1!a~(1281'1-1326) ima vec bitno tocnijih
obavijesti. On je imao više od tridcset..&.odina kad je postao poglavar plemena
poslije smrti svog jeoca~e Er~?~~ula:-
OC"VII.Osmanovo 10 takoSpoCelkaj;C)smanova moc jedva
malo da je SVIIsvoju I.eško nad maši
prcnosivu vala
imovinu
moglo ostaviti na cllvanje kod slIsjednoga kršcanskoga zemaljskoga gospodaras kad
je ljeti polazilo na planinski pašnjak.
Suprotno svome ocu, Osman je, svakako, pripadao aktivnim borcima za vjeru,
jer iCJ1..Q.~iona.di!11ak Gazi, kOJls!< tad.1!.(!Qbh.'!\"<L~~mO akQ Q.L.tJ\9-postavLo_sebikao.
životni ciJH.i!cnje ls[amac~ilom oružja. U svakom slucaju, Osman je bio pobožni
musliman; na to upucuje cinjenica što se oicnio kceri šejha Edebaha, starješine
jedne zajednice derviša.. ~~9.~icn() hrabroiQ§mana bespogov.orno su ~Iijedili rie
samo vlastiti podložnici nego su mu pristupali i mnogi Turci iz susjednih krajeva.
kako bi sudjelovali u njegovim uspješnim vojnim pothvatima.. S pritjecanjem velikog
. iHoja ratnika O~'man je postavio novi zadatak: od poglavara beznacajnog pastirskog
-
plemena razvio se, na neki nacin, kondotjer, koji je sa svojim plijena željnim subor-
cima bio stalno upleten II male ratove. Iako je bio borac za vjeri!, sukobljavao se i
s islamskim suparnicima u susjedstvu. On se, ist.o tako, mogt:OjHigo<lice ponašati
~ Prelila drugoj predaji, moida se nije ni vratio. On" ""i. d" je Sii1cYlllnm\ah ir.p;nbioiivot
"" Eufratu vec prije, prilikom pohoda U Anadoliju. .
5 Oblik imena Otomar. potjece od pogreike u citanju, ili od lI.ltoga dijalektnlllog oblik...
r. Rij,.c jI!'!.
o gospod",". Bile~jkA.grlula nko ROkm i~to;:'f10od Ounu~.
25
---
~
.
r
!
'1I.j""i1j Dizanta. Svakako, nije samo u Brusi i drug;im vif,c ili manje mirno f1teuz('.
! ir;! hižalllskilll gradovima, poput Nikomedijc i Nikeje, zatccen n.)taknut upravni
,'- "pi>rat, nCl!;o j.~ i vodenje dvora i drža.vne uprave hizal1tskog cara, OrhanoYI>. !.asta.
:'.1""Jri1:oostaviti trajni dojam na emira i njegovu pratnju.
r
, Kal", hilo da hilu, prhan j~1I oS'lI)~ost!ll.iivnI}1~.Jl~an!!.J)0.illi~ke I.!.!('.!'jot.išao
I
I
"I !:.z!:.:>.kdaltod O'HII:}lIa. Pritof!~ IHII JC o50lnto POIIIOgtO IIzllnpredoVillor;.~~padan.ie
(lr:!,av'll1h~rJr.!!uJ:i1d<lšnjilr ~!lrov!l.H' ggspQilara.. 1'a1<o gaJl~~Qn,7~I!UZeC-1}J).j,US~~rJ
J~LW;:Qmaou
koyanju IJ.2vca\~c. Dakle, osimpropoviicdi p'rJili!icirao
.ilil!:.J.!..goislan1;~J<~ispoljaval1ie suvereniteta, l(toJ:11u se met1u.9smal\ti.ial]:la prvi
;-;']\, !",srec" nas!()v salll~~~lt0.ih:'-amsk.Qg'!I}Q!I.a..r!la: P!07~i}<;>..,!e!!.tdJ.lllwmll, !nad,,-
I "r"!tla islarnslcilll pravnim predodibama više ili manjc"U7,urp1i.ror;;id, s tim št.o !liti
L ".j 1I,,~.:kwnije dodijclioJmJif. .
[- . J "~'.~(~Il
!1 ~'I'''."'I!('I
lo
pri.i~~Hiint ,n'~lpn~f<wk.,m"t nijr. ir1r.ntj~hn ~ Orhnnovirn hrt\l.\11\ AI;\f~,I(IiIt.
"!.~
J-
L.
..
aimao više_sa~jetodaynu ne!!:!)~!!š!!.!.LflJnkcij!l,..!\niieB~mllir
-1357). .~~~;~y
miješati. I ' !Ut.Im
.. Toje bila, poput vrhovnogrukovodenjadržavnomup-
ravom, kao i prije, nadležnost beglerboga. I(ao savielodn'lno liielo vladaru i njegovu
'!w,itl\ I>ioje na.L~polaggniy -Ðttg'L(g~,avllo~ik~)..J<asnila $0 pQdjela JI,a..p.okra-
jj~kode.L.<?bli~9vlil~ ~,;9rti,'ll!!i.vo...
,!rjjt;.l!1e,_Osvoje.n.i.grJl.doviL9.~olnQm.~emljom
dO..9.ijoljen.i
nova dužnost:liUtzy~džllk!.el1otJiIll413.
u adu s direktivama kojimaje osimoni
vode države, zapovijedanja trupama
su se u.svojim pripala
provincijama.
o~ada..naziY!!.~i!na;~di~~i -=.1llQ.@lLh.unuti za..o.državanie rerla~ln. r!vil,nnl1:WM
_drL.1c.J.!!,
Ta sc mJesavmn vOjnog poretka I civilne uprave n osmanskoj drzavl održala
~ima. Za sudovanie 1Lgradovima ~\!.post~~ljendilldii(1, iskJiucjyo..zastupnici
islam...s..k.!L..ortQ!!.2ks.Ue.
Uz tu trijeznll, racionalištickureligloznost, bila je sufijski
obojena heterodoksija ~ posebno utjecr.jna u RlImeliji.
- I vojlJa_se or$auizncij~,dalje 1~g~~(tb'1l1au yrijcl1]e Q!.h;!-!lQY~'y'!as.!:i,Vec je
spomenuto da se plemenska grupacija r<lSpo.lavec pod Osmauom, te da se postupno
prdazi na nagradivanje nadarbinamo. ratnika koji su S~ iskazali. Tako je bilo i pod
OrIJanam, nI) uz to se, lakol1er, slvarajup.!11.c,cni pješadijski o.rl~qi (!laya_ili p-!'ya4e).
i placeno l(Onj~~li!l:vo(n~li.~e{!eml4)r~!!i p.!?vc~anj'.luda~ne moci ;m!~ije. PripaiIii.ici'
t.ilipješadijskih i konjanicld!ljedinic~prir:n.a1lsu placu samo II t.ok\1pohoda,. U miru
su mogli o!>radiy,,\ti seoska imanja. koja s.ldm,se. do(Ueljiva\a u vlasništvo (riftlik),
a I~r:.it.9me nisuJ!!Qrali~avati inace lIohica.i!"~p.odav3!lIja,F,:"
r~La=-mi~~t.o..Qctlau!l. stupio j~ mladi,sill Murat I (I 36'O-138!!), j~r ie stariji,
~\il~yma!I~2!1:~a,rauo umro.. Tridesetpetogodlfrlj~l'at Ilije imao lagan posao u
treuutku stupanja na prijestolje. Naime, ~~dni,l:!'La!ili!(.I!.L\n~~j, ItQja je istom
prije pola desetljeca bila ukljuceno. u osmansku driavu, uzela je smjenu ua pri-
jestolj\lkaopov6d <!'!-svoj gralLos,!Qbogi o;;maus.kc vlasti.ls .loš uije objašnjeno
7.aiit.Qje, zapravo, izbila ta. pobuna ~aj nije iskljuceno do. su Osmanlije u Ankari,
kao i inace, provodile'preošto.r režim, te su sc ahi stoga smatrali zapostavljeni ma.
!'rjJiJ~91nte bune ahije su podr-žavali Karam~l}.i, 1.0.koje je brzi uspon Osma.!!liia
znacio :;J.~'y'~~QglQ.e.!.i, NJ? Muratu niie bilo teško slomiti ot.pori ucvrslili vlast\!..
An]wi. K~je zadobio siynrnn..7.al~oliji, mogao je n,astavili pAn%iju
II Traki"i balkanskom odruc'u' 1~elfTcmaMa[ICe i odoJ2$koga I!:<ll!h.
Za to a 'auu nudila osobito povoljna. politicka konstelacija: nizant je bio
oslabljen trajnim grn<tanskim ratom. Istodobno, sa smrcu slavoljubivogo. srpskoga
C<lraStefana. Duša1lao(1355) - koji je težio za.dobivanju istocnorirnskog prijestolja-
lH\StajefeudahlOi-'asulona sla.venskompodrucju. .
Nije cudno što je 11tim okolnostima be.Klerbcg Lala. ahin 1361. :~io_~auz~t~
drugi po važnosti hizantski grad Jedreue (Ime). .
.Jedva cetiri !odine posliie.toga
premjestio je Mura.t [sjedište šiiltanai7J3.tlrse u tai ~rad, le Je od tog"vremena li
osmanskoj držav~vropska po(ovicii Cars~a vece znacenje od azijske polovice.
Sam Bizant je još mogao ocnvati svoju nezavisnost.; za mladu oSlIIansku vojnu
5ilu sno.žne su obrambene naprave metropole na Bosporll još hile nadasve nerješiv
problem. Objema je silama preostalo samo to do. se slože privremeno provodili
miroljubivo dobrosusjedstvo: Bl:~".tJ;~.~~I~!,-~~plac':.?_dan~..La za. protu~lslugu
Osmanlije su grad opskrbljivaleziT;aricama, jer je 011 raspolagao JOSsamo matlm
~... ----
29
J
zaledem. Inace je Lala Sahin uveo u evropske predjele osmanske države uzga.janjc
riže,. ali je spocetka. sadnjI. -riže bil&do~a. samo'mualimanim&.
Kako sada u 08manskom osvjl.jackom pr~tisk~'Više~lJ88t&Ja.ra na'putu nikakva
spomena vrijedna zapreka,:ekspanzi"ase:mri"g!;i'~n8$t-livitFii'ij;fDa/llieveruj
!13~3..&WL
rukeOsmanWa.paoje~v. atoJe'papl!- r an' ,;iP9ml2?uaa.n&.!'l.,~kll:'~tali
opce pomanjkanje in.~~resa~zl!P~!1ih' sila:takv~J!lkJ>'o~v~tu.,dosudiI~jleuspje.b,!6
Grad Dubrovnik je, štoviše, pohitao.sklcipitisaaultanom trgov~ki ugovor.
Godil1.e1371. moc Osmanlija osjetili su Srbi: udružene vojske.srpskibu4ionih
država posve su potucene na.Marici..'fomje pol?jedomOsmanlijama dopala Make-
~ Osamdesetih su j;odina zauzeli Solun i Sofiju. No dok.se ~urat I. bavlOj)O-
'l\odimauAiiadol1}l;"vofskezdruŽenilislavensklh balkanskih naroda. (Bugara, Srba
i Bošnjaka) uspjciesu uništiti znatnu osmansku,vojsku na'rije~!"-~rd~~u,' Nije tre-
balo dugo cekati osmanski protuudar, uskoro potom Bugari'su .se morali.potciniti
Osmanlijama i prihvatiti osmansko vrhovništvo. Onda se !:l~~", Muratj>ojll,Y!ona
Kosovu poliuJ7 i suprotstavio se udruženoj srpskoj, bosanskoj,',bugarskoji albanskoj
Vcijnojši11.Ovaj put na.bojnom polju nisu bili samo osmanski odredi.stacionirani \I
Evropi, negoje Bultan doveo i anadolsk!l.pomocnetrupe. Unatoc brojcanoj premo.ci
odreda kršcanske koalicije, strogo vodena osmanska a.rmija pobijedila je neurednu
masu protivnickih jedinica. S,!!!p'jna.§rbiie,bila je_time ,zap,~cacena- pala je na
s~pani.:-:a~a~~.~ž.E:::.~_~~nlija. Muratu nije bilo sudeno da.uživa IItom vojnom
uspjehu. Izdvojeni srpski boracprobo.ga je još u toku ili nedugo nakon bitke.
I \I Maloj Aziji sc u vrijeme vladavine Mllratanastojalo zn~!.lo.,.pr\?širiti 95-
mansko državno podrllc.j~,.Kao metcda ekspanzije ondje nije služio samo oruiani
sukob, osmanska je država 't"adobivalaznatna podrucja i miroljubivim putem: Po-
voljna. polazna. pozicija za to bio je porast moci u Evropi i s tim Il vezi Bveveci
ugled osmanskog vladara. S.v..og,!~i.na Baj~zita Muratje~te.!lioj~c!no~_P.E~c~
Germiyana, cime je najveci dio te kneževine dopao Osmanlijama. {13~1). Sedam
godina prije toga osmanski je državni vrh vec m.ogao'~tecijQ.š jedan e.1,I11rat:g'2.5:I)0~
da.r Hamita izjavio je da je spreman odstupiti ono podrucje .5voje _4.!.~~ve.koje je
-
prije pripadalo emiratu E§refu za gotovinu osamdeset tlsuca,zlatnika..'~.,T.il1!~ Sll
Osmanlije dospjele u neposredno susjedstvo Karama.na,.državna tvorevina kojih
je takoder doživljavala.nagli uspon. .lGfamamm;Jeka.o. naruceno došlo to što se
Sa.vc!".M.'!!2.l..~i,!,",g~v..~r!).e~,
tLs~!ldž~~_b~g_Burse.oko1385:_g~pobuni~ P!otiy
oca..Medutim. nije'mu.pciin'oglani njihova.potpora,."Savcl riije oio <IOr"ast":O.,?cn.
K{'ura.tje uništio pobunjenike u AnadQliji kraj Konye~l' U}om je sukoblI. ~,f~r~~
prvi put u osmanskoj ratnoj .povijestiupotrijebio to~.
-mn1i-a.TEi-se-osmansk6rtiieževine--poa-Muratom I. razvila. velika država. ~oja
I?e.1389.g. u vrijeme fimrti suitana, protezala -.ne rac.unajuci vazaine zemlje -
. na V1~eod 260 000 km2, podrucjeveceoqteritorija. SR Njemacke,da navedemo
suvremen-Š-pr"i'mJer:Tako ne zacuduje što je vladar otada tra.jno imao_~aslov Sll/t~.
. - i1i,perzijsk.i, hudavcndigizr (vla4a!.f.'-.
Znatna. su proširenja teritoriJa. nametala dalj'l,korake u izgradnji.unutrašnje
organi~~cije države. Cinjenica. što je težište državne moci nedvosmisleno bilo u voj-
30
['I,."'
'-' I
noj oblasti pokazala se i u tome da.je najvažniji l!red. civilnog pravosuda bio spojcn s
odgovarajucim vojnirq' na.dlci4tvom:poce~~o~ š~d~s~.~ii!.~gdil}a :- },ost~l().tn p~cma
seldžucko~uzoru -imenovan je j~dan vojni 8udac( laduiskcr'ili kaZ!1s.tCT') , koji je Ir."
I.
,I,
,j
istodobno bio vrhovni 8udac,osman8ke države. Ta.novostVQ.rena funkcija uajpri-
jelepoyjerena. Qanaarlr Kara'lIalilu{ijll.y.feddin);~~q"ij~~uf!l.e bio ie dotada
najviša sudska funkcija.-D@(še"dotid pri donošenju presuda primjenjivao samo
-šerij"iin, ponekad~-obiCajno.pravo (§rf), 5~_<!.~,se" za srnca.ieve_za lcoJe nije bilo
šerijatskih odredaba. donosl!:..~~vje~~~~i" zakoni (kanun),: I udrža.vnoj su upravI
provedene'znacajne promjene. Vezir j!1dotad imao samo savjet.odavnu funkciju, ~,
Murat izmedu 1381. i 138i. g. na svoga novoimenovanog vezira prenosi rulwvolicnje
aržavnom upravom:-TiiHi' novi vezir bio Qandarh Kara Halil, dot.adašnji lca2asl;~r,
itoji je-pri prijelazu na vezirsku dužnost' dol)ro)"ii~lQ.v paš~. Ot.ada pa do lG. :::t. I
I
vczir 1paša su ostali pojmovno sinoiiimi. N~jvišC-vojno zapovjedništvo i dalje je "-'
pf'ipad'illo beglerbegu. Ipak, da bi se udovoijilo sve vecim poTrebama..l-r:fS~').g. je
za probleme evropskih teritorij~.imenovaJ1, drugi beglerbeg=-. b~glerbegJl~'meJi~~'a.
, -1
Nadležnost njegova kolege po funkciji ubuduce je ogranicena na Anadoliju, te ce iI
nadalje nositi službeni uaziv beglerbeg Anadolije. Buduci da je evropska polovic.;:. ..J
države više znacila, rumeJijski je beglerbeg zadobio vrhovnu komandu nad cijelom
osmanskom armijom. Ji!l tu je najyišu vginll [unkciiu postavljen dotadašnji vezir,
isku:mi Candarh Kara Halil. ,"!
~ Pod-M'Ur;lQffi" C j;;Tii~arski sustav zadobio svoj konacni oblil:. Z'!l(onolJl,.Le
lI~\'rd-~no.~a,!_~uducesv!ikl.bor!,:(; koj~"s~.o~!! I~~je}noie)ostavi tl.~a.l!~ni zahtj tV za
dobLv!lnje ~~a~cn~d.a~~i~eJtilll~r~I), ua Ilzvratje imao služiti !cao \;onja;nik s ienorn
(spahi). Za više vojne poloiaje ,~~1ratje 13J_~.:...uveo velike nadarbille.(.:i.1U!ct:~): Is-
V tom kasnije postali SI1i civilni cinovnici uživaoci dotad st.rogo vojnic\;oga timarskog;
t.... I susLava. Ratni je plijen za l1živaoce lena nakon sveop.:eg uvodenja Limars\;og 5115- -
\1"
" " tav~o, naravno, još samo vrlo poželjna dodatna dobit. Tako je nustao poselJan
, ~" 1 oblik feudalizma koji, slicno odgovarajucem seldžllckorn sustavu, pokazuje znatne
~~ \ oLldone spram evropskoga lenskog sustava. Buduci d:!. ce se o I.om sisl.emu još
--;.; I podrobnije raspravljati, islaknut cemo samo da doznacene domene nisu bile lena, k.1
.....
nego n:!.da.rbine. Uživaoci su mogli od svojih seljaka zahtijevati samo fiksnu relit.\!, a
nisu imali prava raspolagati tim osobama. Nadar.Qjne, nadalje, nisu bile nasljedne;
I
osim što su se 11svako. doba mogle oduzeti, one su sa smrcu uživaoca auLomatsl;i f<1
I pripadale tisku, kako bi se mogle, nanovo dodjeljivati. Timarski se susLav, prij~ tJ
I svega, primjenjivao u evro.psldm posjedima ~manskedtŽa;v.e, gdje su I..šcans\;a
i zemaljska gospoda. prilikom osma.nskog osvojenja, po pravilu, napllšlala svoje pos-
I jede. U nekadašnjim malim kneževinama zauzetima na podrucju Anadolije vecin~
, zemljištaostalli1e u'privatiiom posjedu Cmiilk). p-
.~
~,,~.
- Os!~ ve~ postoj~~iiHo~~~a ~.~j~~~,sp.ahija,. m_~~~1.1e'!!.~J'.!!_ya_L a~~!:cja (U<7
.cl~cene, p2!u!egul~.Lne lake konjice ~ijlje glavni za~atak bilo u;~lemir.a.val1je nepri-
jat~Ja.), obJj.ls.QY!li
su 5~er.Qiatno.o.d v..~!Jm.~na.
Murata, I, kasnije toliI(o.~astraf.lIjll~i \;.
jan~~~~?:. Taj!~ novi...rj~a~~~i od~~d bi~_!~~ legi~e"stranaca. U prvim je "f.:;
m
",.
pustio je Dayezit I. Anadoliju. Pohitao je na evropsku frontu i - u skladu sa svojim
nadimkom - ponovno u najkracem vremenu osvojio teritorije koji su mu bili oduzeti
u jugoistocnoj Evropi. K tomu je H93. osmn.nskoj državi prikljucena A\lgarsko,:. ~- \U~~~V
Vli\Ška sc morala 1394. ~. porill!iLi sa~m vazall1..: Sadaje Aayei:i(preg~ nQS
Q,'OO>..iliLCarigrad.Y ill.je s'y~!!.!J!l~Lg 4.aE na azij~oj obali Q9~pora JI!),gra<li1i
lli~nu utvrdu'n~ Anadolu_H~~I'1 (AI!.~dolsk!Ltv~dn.vn.). l'!.().opsjedanj.l:..gra~a,
ako vec nije bilo posy.~ obustavljelto, mQ.ro,loje hiti vcQma srnauj'illQg intcnziteta.:_
opasnosti su zaprijetile sa sjeverozapadllih granica. od kraljevine Ugarskc, moc koje
još nije b ilIl slomljcnll. _Sil!;ismu.nd.ma.~'-I,\!.s.kL~r.a1j i kll!!Ilik11.i!:!!h1fJs..L\d1I.~izirao
jr. 1:196. ji, protiv Osman\ij(,l. križarski r~'yite~9vi11",'\JU'j~adma, I(pji su pritjecali
IZ clJ('IiU~y.!opq, Ipak .nlJc ~io dosuden uspjeh, njihova je vojslmkrn.jem rujnn. 1396.
kril,j Nikopolia na Dunavu .P!ctrpjela.. potpuni poraz, ua što su osmanske IH]ariie
E(b!li.~,..!.!IQ.reci.lP1\J:cj, pro(!!'loesy'c r.kl.Qri.':kcj Srijema. Za t.aj je uspjeh, navodno,
l!Iarionetski ahasidslci haliC u Kairu al-Mutawakkilll. 'osrnanskolll vladaru službeno
podario naslov su\tana"Rimske zemlje" (= Rum).
Ollolnost šlo su Osmanlijama ratnim sukobima II Evrnpi bile wza.!!<.' ruk.t;;.lZIl9Va
~u js]wri~tjJiK<l:tama!lLd~ svoj!1rn suparniku Op"l. ot!Hu./~)!kar'!. No pošLo je Bayezil
1'0J.>jc.t,lom.tJ I;vropi "teka.<!.slobodu djelovanja, upravio je svoju vojnu mo~ protiv
1)'~tJ.!:.ija!:!ili!!na istoku. Ka. ani sn I :!!J7 >retr ,jdiJako .!\,lI.astrof~lan >oraz
se njihova država raspala, i najvc"i dio 'iijezina pouncp !'!IC)g:\oJ~_.>it.i pnpojcn
~smal1skoJ cJrzavl. --' .
. U vrclnenu koje je slijedilo Osmanlijama je pripao i hiviH el11iratE,ctIJa.. Kadi
Burhaneddin (1381.1398). visokoobra.zovani .;ovjek koji se bavio i-!(njiŽ-cvnošcu,
',.jnllosc, nairnc; s položaja ka.dijcdo na.~\jedllikaemira Eret.ne i postao jednom od
lIaj1.l1<Lcajnijihvladajucih licnosti medu sitnim anado\skim vla.darima. No prilikom
orllžanng sukoba s tnrkmenskom plemenskom grupacijom po imenu nijeli9v.l\n
("Hor!,"'/II) izgubioje Diirhaneddin,živ.ot.na.%osu njegovi po,lal\ici predali zemlju
IIlo<'nim Osmanlijama. .
Cinilo sc da osmanskon~()svajackomlIa.l;onuviše nema granica. Sada su hila
zaposjednuta cak i podrucja koja su - poput Ma.latye ili Elhist:tna - dotad pripadala
mameluckoj državi što je, svakn.ko, patila od pojave teških unut.rašnjih razdora.
Kad,\ je Bayczit 11.9.o..g., rri dal.i.i".!JJot!!.vatimn, prigr~l?io i Erzincan, sukobio...§~. L
sa silom Tilnura, jer se to podrucje smatral~tnjc,gP~I\)..s.felQlnutjecaja. j
Osnia-nski se sultan tada usredolocio nasukob s tim mocnim protivnikom. Tako
.~t\OLi.lngr;q' pO~p'i-~kill.I,l~1J
op~adu..i:::arig!~da,k~ja je,~ini Sc, trajala punih
,jest )~odiua. Scare"lJ,.1an~1~~JI.. sk)opioje m.ir, koji je teško IIgroženom.gra-du
na Zlatnom ro~u donio ztili!Jeve z~ novim.lIst~PJ:l!IJa.._Dizant se moraoobvezati
napff~puštanje novih podrucja j novo placanje danka. Osim toga, carski grad
Illorao le prihvatiti da se unutar njegovih zidina sagradi dž,trnij~ ?on.mlls.limanske
~Iikc i. da-bude posCavljen jedan kadija. Da bi OŽIVIOGgovlnu, l3ayezit I. jc
~a P!>!!!ucje ~si.!!~"-ske_drž~y'e dodiieli;;'pen,~vlj!lnima i DlIhroyc,anim~cdalekosežl!~
t:!gQ\'acls.u!.rivilcg!k., .
(;::. dl
(' - .....
..,.. - c
33
3. TIMUR. PRIVREMENI RASPAD OSMANSKE DRŽAVE
Bayezl~1.sUP!.c:'!&tavio
se Ti~}l~u(\!mroJ405) p~ve 8amop.o~,d~no. ~~PQkon:
raspolagao Je podrucjem koje je za tadašnje odnose snaga zuaci!o've\ijcu.moc. Os-
ma.l!l!kajedržavaobuhvacaiane samo gotovo cijeluAnadoliju2'ne~o Fvelikedijelove
-
Balkana podrucje vece ()d 690 000'km2; mnogo pro$tranije od'današnje površine
Francuske i država Beneluksa zajedno. Osmanlije'.snraspolagale dostatnim privred-
nim resursima i dobro organiziranom, iskušanom armijom, kojeje vojskama susjeda
bila u svaleompogledu dorasla.
Isprva nije bilo vecih sukoba izmedu obje sile.. Na. neko vrijeme Timur se
zadovoljiotime što je 1400.g. poduzeo kazneni pohod protiv Erzincana i Sivasa, koji
su pripojenjem !mcževine Kadi Biirhaneddina.postali osmanski, i to uz primjenu
svjesnog terora: stanovnike osvojenih podrucja 'koji mu se' nisu smjesta predali
dao je okrutno poubijati. Zatim je napao mamelucko carstvo, cime su, medutim,
Osmanlije dobile samo kratku odgodu kazne. Naime, 'doskora je Timur zahtijevao
od osmanskoga sulta.na.da mu se potcini i da bivšim anadolskim sitnim vladarima
vrati zemlju koju ~\l.oni izgubili u korist Osmanlija. Više je anadolskih emira,
naime, pošto su ih Osman lije lišile posjeda, uteklo Timuru i potražilo od njega
-
zaštitu. Samoakoispunile uvjete- porucivaoje Timur moci ce osmanski sultan
zadržati jezgru svoje zemlje.
Dakako, Timurov je ucjenjivacki prijedlog za mocnog osmanskog sullana. bio
neprihvatljiv. Tako je izbio oružani sukob. Ipak, Bayezit l. sasvim je pogrešno
procijenio odnos snaga. Zemlja je Osmanlija bila, doduše, znatna i za tadašnja
mjerila'izvanredno organizirana, ali ipak samo regionalna velicina. U to je vrijeme
Timurovo carstvo, medutim, vec imalo razmjere svjetske sile. Timur je kao sin
poglavara beznacajnoga latarskog plemena Bar/as svojem zavicaju Tr:1I1soksaniji
kao osvajac postepeno pripojio istocni Thrkestan, Horezm, cijelu Perziju, Gruziju,
Armeniju, sjevernu Mezopotamiju i sjevernu Indiju. On je raspolagao višestrukom
vojnom premoci, a. IIZto je i njegov privredni potencijal bio nerazmjerno veci.
Timurove su se cete sastojale pretežno od Thraka koji su potjecali iz Turkesta.na.
Mongolski kontingenti nisu bili osobito brojnj2t. Ni sam Timur nije bio MongoPD,
etnicki je takoder pripadao turkijstvu. I njegovoje ime turskoga podrijetla., potjece
od srednjoturske rijeci temiir, što znaci željezo. Kakoje hriimao, dobio je perzijski
nadimak Lang (Hromi). Potom je od imena Timur Langnastalo evropsko ime ve-
-
likog osvajaca Tamerlan. Timur je bio fanaticni musliman u njega.ima i suf1jskih
crta. - koji je po svaku cijenu ielio širiti islam medu '4nevjernicima". Osmanlije
je smatrao dekadenlima jer su povremeno održavali 'prijateljsko odnose s "nevjer-
nicima". Timurove se poslovicne okrutnosti ne'smiju, dakako, tumaciti samo tim
vjerskim nastrojenjem jer su one za nj bile istodobno trijezno sracunate mjere zas-
trašivanja, osiguravale su mu bezuvjetnu poslušnost vlastitih podanika i utjerivale
neprijateljskom stanovništvu panicni strah u kosti. Islamskoje pravovjerje, a tinie i
osmanski državni vrh, medutim, upravo le surovosti zbog vjersko-moralnih razloga
odlucno otklanjalo, što je još pojacavalo volju Osmanlija za otpor. Ako Timura do
danas historiografija karakterizira barbarskim i nekulturnim, onda to valja izvoditi
28 U 10 vrijeme samo jugoistocno obalno podrucje u Maloj Aziji ..ije pripadAlo Jrlavi Os-
manljja.
.20 Drojc...,o .u Mougoli uvijek bili lIIala etnicka skupitla..
30 On se, neopravda.no. i..da.vaoza potoJUk.aCjngjz-hana.
34
-j
!
prije svega.iz terora. I.oji je širio. S druge stra.ne, on je \lna.predivao- nad<.l$vcu
-
Transoksaniji, svom središnjem podrucju zanate, znauosti i umjetnosti: tako je
dao preseliti brojne 'zilllatIije i umjetnike iZ'osvojenih zemalja.u svoju prijestolnicu '(
i<
Snmarkarid. Kako bilo da bilo, Timur se, svakako, može oznaciti kao jedan od
najgenijalnijih vojskovoda svjetsl.e povijesti.
SultanJ;!ayezit - takoder valjani vojskovoda.- nije bio dorastao geniju poput
Timura.. Pll ipo~y~ brojcano bita je Timurova oružana siia Irui'ogonaclmocnija.cd
Bayezitoy,e: o~~nanski je vladar,_mogao podici samo oko 70 000 ljudi protiv 160000
Timurovih ratnika. Uz to je osmanska vojska bila veoma desetkovana jer su :;vi
ratnici koji su potjecali iz nedavno osvojenih emirata prebjegli na neprijaleljs!t\l
) stranu. Zato nije bilo cudno što su Osmanlije potkraj srpnja 1402. u bitki !.r;lj .
Anka,re pretrpjeli potpuni poraz, Pri tome je sultan dopao zarobljeni,sJYll.Timm ~..-
"
mu je iznova ponudio ugovor o vazalstvu, no Bayczit ga je i tada odbio. Nato Je
Timur postupao s bivšim sultanom kao sa zarobljenikom, kojega je pri pohodima
zbog predostrožnosti vodio sa sobom, pri cemu je, navodno, naredio da ga - '-<\0
poniženje -
nose u ženskoj nosiljci; naposljetku je umro u zarobljenišLvu.
f.~~
Q.!!,manska drž.lva nije mogla preboljeti taj katastrofaIni poraz i raspala sc. ...;"
1:.imurje emirima. koje su Osmanlije razvlastile vratio njihove zemli!;. 1 lrojici je
~a:r~zitovih ~nova Tin:.ur_~o~ij.!;li~UL~ljede: Siileyman je dobio e'lropske posiede,
,is;t osmansim djedovinu oko Burse, _a Mehmet središnju Anadoliju s Am~orn I
'rokatom, I-.ad Je llmur suzbio pogibelj koja. mu je mogla zapriJetiti od st,mne f~~~
~nažne I ujcdinjcnc osmanske države, oslobodio je - -
osim Bayezita protivni.:i,~
ratne zarobljenike i udario na Smirnu (i~mir), na egejskoj obali, koja. se nalazi:a
Il rukama rodsldh vitezova ivanovaca. Pošto je osvojio grad, uprilicio je pokolj: i
ondje je, na tragu jedne od svojih zastraSujucih navada, dao od lubauja ubijenih ;.1
protivnika podici piramidu Imo grozni znak svoje volje za moci.
Kada je zatim Timur 1403. g. sa svojom kn'ožednom vojslwm napus\.io A:~,..-
doliju, da bi udario preko kontinenta na. istok, hoteci osvojiti Kinu, ostavio je za h:
sobom zemlju I;oja je J;rvarila iz mnogih rana, opuslosenu ratnim pohodima, sada t;
1.q
poharanu i kugom, No Evropa je mogla predahnuti jer je opasnost šlo je dotada
prijetila od Osmanlija barem za neko vrijeme bila. odstranjena.
Tck što je Timur napustio Anadoliju, vec su izbili sukobi medli novonast,llim,
.
..
udnosllo no,!ooživlj~nimdrŽav.icama.fosmanski su prtncevi bili upleLeniu horbe. ,,
.
Pri tome, svakako, nije bilo posrijedi samo osobno suparništvo. Siileyma.n31,Da- . 1
.~~:.
r / IIilI,("" 7rtaq.o):.[tf'1l/4
I .I {t$ck(,' llIr1.trk I)~f!l()."
I
r Y~ //J"'l~
~
It' lie
1E77ll";'~"': f"'v /A.- ~~~(Z..~ "'Ltr6:z.W&~',/',- I
rI tfh,~r,a;.t.t.} aA k .1A~'I :J-~'f I~r~ ~?' 6-;;
~;/!VP
L
/tC/?k ii]: 1-'1k~(;/ /Je
r Ntll/J)ll f.~rct-.~ ItrNl"i' Ittlt(t(pLlv Ir tC~o tlm1?),o,t 'r
l. f~ // dd7~ ~ tt6~~r~ -'1..- ij~#lk,~' ~ Jtuu-(c.-rG.j.i
I'PI.- /lt.(t2.~Ut- ".' 9D~~ .
L Ira{~u' /~~pu. kcl #(Frt.--, 7/"-1~/~ ~ ~t:\- Itl ;t.u. /
", ~ ___0.____
I(uCAiq,,; l1aJ?l~ pedtft, ."
3:: ~..1._1';. j'" ",'jl"dl1'"' c "(."~rn pito U Tilll1lt""':to 1:;tr()I'lj!:lti~l\'it. r'c.~Hj~' njl"'h(!';I' ,.oPlf"fi (Id.,b,);!"'n
.;... \"°;'tliti
'" ~.. ,.~,.,;:o,.. \1 AI1.td,_)lijll.
l. ;\~ T:1li:-."' ~::tmflkt\"i'. oko r;o km jU'.IW 1\.] ~-:Orijf:.
r ;<6
l.
"
V.-OSM1\NSKAVELIKA SILA
Illl31rJ-
r
,
,J(:
. o ItW.i)j r ali.t~ {..t.I'l~ ter_Ul!!! L
C
/ '0/1
.,.-;c- "'I ":1,,,.11
vl{..l"i)"~( "'~"
~t/t)v ~ JI. tJAC~ liU '-"
/ /Llr..;,jl"- Ii..tlfCI{t'-u /
,lJ~k:'. .// l'V tC/~C-dI}1~.
/ft.J',,--I rLr'Y
37
-
38
" (: Vi ,
/ ;"'V"iI"'\-" "'''j' / ~ ,.-- ,d..-~-.._...
osmanskoj državi još vrlo brojna, kojima.je dugovao svoje pocetne uspjehe. Bizantl1
je,'ta!coder,odgovaralo Mustafino 'zahtijevanje polovice Carstva jer sc time nadao
rasterecenju sebe sama. Gledano sa stajališta državnog razloga, Murat je slijedio
pravilnu' politiku, jer bi podjela nužno vodila u raspad države i upravo izazvala. ~
strane sile da sc domognu tih dijelova. Za stanovništvo je pak.povoljniji bio mir za-
jamcen jakom centralnom vlašcu nego opasnost od stalnih malih ratova u fel1do.lnoj
anarhiji.
I;Otdasu se ~lainom"
. Mustafi
. ill:ikl.wcili.uqsma~to
'
Ko.ji ce prin eip nadvia da t~.ntra.l i za_eija, ili uSitnJa. vanJ ~J-.!!D~Pd
.
ma 11bJ'JO )&'ono
Cal'.§lYoukJjuceni v~
_ u
.
raLi A vdm i Tckke,_ kao i emirati J~araman,.'Candar:'Ment~~! .. . Smirna, ..!;.Qlpnl
.
121
'
~og odreda, nisu bile ~orasle r.egularnqLa!miji osm,!nske centralne vlasli. K~da je
Mustafa
raz, nakon stanovitih
zarobljenjei IIspjeha~22.
poMuratovuna g. krenuo Nanovoje
oguobješen} na Bursu, pr.eLrpioje potpuni
uspostavljena po-
vrhovna.
l
.
f.':,
t j
39
rl.
r-
i Ponovno je jacanje Osmanskog Carslva izazvalo slrah ne SI\IIIO u Bizantu nego
l i u Veneciji. Dotada sn veze H.epuQlik~ Sv JrIj\rlm~UYllijnma hile prijateljske,
\l(:uedja je zdnšno lrgovala s orijentalnim par!.nerom. Naoc.ir.;led osmnnske cl<sp:m-
~.-.. ~ije, Venc.cij~je ot]c~pila_~ol':I~_d..!!i~~I~tinnr.a, k.gji su sc lJiIi iznova dOI!l2.!iliJ.2.!;'~\
I ,~r(\<fa naJwn poraza što gaje Tirnur zadao Osmanlijama
JeRcp\ilJliI(;\sv:r;:rarJ,astelda
1402. g. kraj Ank:\fe. Tili1/'
mo.~(ohran prohv osmanš~og"prlTISkn u rvf.:i1:edoniji.
L
i;-IIct.aclm se I:~Hlir;a ipak nije ost_varilajer S~I 9.smanlije pocele gradil.i ~'yo.iu nO!.I!,
(- le 5\1 nakon nekih carkil1. egejsko!~.I!~I:~!~J1.J~n~
m:"lski :;n odredi u nas!.avku I.og osvajackog
jllriš zau7:~~.0.Sol~~n. os-
pohoda zauzeli Janjinu6 u Epiru i di0
,\ ibaBi.i'~, Venecij~jf>:..I'~~2.);. .~r..'.'la.J)~ihval.iti l11.ir~.?lij(> _OSIHlli.2:"!,,:-ol\'0I'i:,
L :"i,'(.ul~~a J~:lr~~..
Od sukoblj:w1\nja s Vcnecijol11 možda j(~ još opasnije hil" 0110 S Ug"rskoltl,
~
- .1"" ~lI ti lOI\\ sl\1c:>ju OSITI"nlije imale posi" s ravnopravnom kOI\tincntalnom silo!!!.
! !T~!,l'kos 1'0",l.oj(:ce1l1 primirju, obj~ su sc sile iznovi\ sukobile p05lo je c,\r Sigismuml,
,.iedno u~~,;,ki Iw\lj, 1-120-1427. g. od srpsko)!;" dcspot.1\ Stefaua Lazi1rnicÐ. lI~e') lli!
".I\';".je ...i;;c ul.\'r<1enih grauo\'a kuje Srbi više nisu mogli uraniti od OSIIl1\nlija.. l\:oj-
"[\;".lIija je oll t.ih obrambenih tocaka bio Beograd, bastien protiv l11og\1CeO!illlalu;k.:
i .,;'.,,:)an~i.ie \l7.v()dllo uz D\1l1aV prema 5r~dnjoj Evropi. Na_~11(1\r5Iw pff~uzilll'\llj"
:Ti,"kih )!;r~JoYa osm<lnska je st.rana o(kovari!a osva ianj'~.!!LY~Ii!~pg~li jela Srhi i... ili:1
j., t:ldaf.!1j:'-J~l.~t..?III.i.ca ~ledere'::P_osvnj..r;\1Ec.1j!~.g, g. U,;\dLsprec;),vanj!.\ PQ.!.!.<'~l"t',
,~n!.>itlr,utog lcrit~t?~!ia, zf:'mlja jC...!1~l0:'..lašt.e!~i J!.ved'::!J je voj!.!ii.'l(i t.l~'::0.r?\;i Sllsl1~
\'
P;:!_:!.i~~":;lr~f,\:'1i:;if.r) o..__
jt~ ~~II(1.c.iJo .. .. _
Sln~Jlji""ulje rf.i1lnC'ga dol!()n{a..iaTiTcal~.. f\'lllral. jr' _
1.:.:
;.. '_._'~ o'_
.; 'jar. }"";!I", r;r;-". i",111:1;1I,r: ,,~t1l;\ !,okr;tjiIH\ Erir J._.:~j 11;) ~j'''\'I~I07~pa''l1 ,!,UI.1.:;'lIj,. (~I'-b:'III:'
.' i~~''''.'!:.koi r,r:11Iil:":i.
7 ~'1"'H1.:'1.;:lu SU~td" 'F\ jll(~(.i~lnkll i\'In.d.'r~kc, hli~lI d1\IIf\:~njf: jtlgo5103\"~I1~I\t;~ ~r.'nkc, N("!d
rl. ;., \.:,,:.l1ic1lri 11 '1()\'ij~ ':rijr.1I1*" lIi\l.i\":"jll t.1.j mir 111i1"l.IIHli F.:tli,.".n.ma, jf!r jP. Sl!ltillt ()l1d.i~ dan izdat i
1:1;!"P';)I'~ .\nl:lIllw"I(',
-' -. . ~:01
l1I?ra~I 14i5.
nurn rel a. g.još)ed~nput,
Godmu dan3KaslUJe ~ada dopotcmlO
sl~~ti.' preuzet~lnstlbr~nnti. se-za povratak
je despota MoreJc",' Paleologa I<on-
-;;LantinB,koji je nekoliko godina kasnije, na 8ultll.nov poticaj, imao postati posljed-
njim hizantskim carem. Go<!jne !148._~gnoje i7:IlQYl!.~ill!Q!! J!lmyadi na 9!!tvat!!nje
svo~~ivotnog cilj~otiskjvanje Osman)ija~Ev~)e. ~~ i ta.j je pok.uš~p!l:Q
jer j~ IIu!1.ya~ij~ v.0~~~.J~!..~~!.l?jel~eža~ J!~ra~J~~ 1~9sovlI p~lj~.'. Tom je pob-
jedom za stoljeca unaprijed bila zapecacena osrnanslta hegemonija na jugoistoku
f,vrope.
I(;ida je..M_ll!..'!Ul.,.g~ine 111!J. n~occkiv'lli.o!!lI1rQ,..Q.staYiQje_~.Q.!IliLlnladOl!L
Si!.l!1}\lehl,!!tJtu Il. dr7:a.vu koja se o~.J!!>ra.jala me~!1 ~Zl\at1.!.ili .!?iJeII EvroJ)U.-!!.
z!\.l2il.dno0i;.i.ii,-Osm.i!!!sk_~.Carstvo obuhvaci1Jo je vi~~.Q!1pola milijuna ~.tvolnih
kilomctara i bilo veliko kao dana.~nja Francuska. Gllbitak teritorija uzrIJkovan Ti-
'l1UrOVllllUpadom bie je gotovo posve nadoknaden.
Znatni uspjesi koje su osmal\ske armije postizalc Ila bojnim poljima hili SIIIIve-
like reZl1llal forsiranc iZ,l!;radnjevojne organizacij". Vf": 51110spomclIldi uldjucivanje
:::qHI 1.1osmanskll armiju i nastanak janicarsko,l!; korpusa. Poslij.. 1'1:.18.g. u jani-
(:arskoll1 JI'!odredu, u koji su se dot.ada Hzimali mladi kršcanski zarohljenici, I1S[)OS-
t;wlj..n nOv nac.in regrutacije, jer je uobicajena praksa novacenja prijecila dostatno
proširr~njl~odreda. Ta se nova praksa sastojala. n t.zv. prliwpljanju djet:akaIO(dev-
~irmr)' llio!! djecaka kršcanskih, preležno seljac.kih podanika na ()alh;uill '- i to
tjelesno 1\duševno dobro razvijenih - uzimao se kao danak. Iako je laj postupak,
nesumnjivo, znacio veliku nesrecu za pogodenu djecu i obilelji", ipRk bi hilo jed-
lIostrano gledati na prikupljanje djecaka SRmo s tc st.rane. Naime, rcgrutacija je
lIIo!!,l"1.IIaciti i društveni uspon, i to ne samo za ouc koji su potjemli iz siromašnih
obilelji. Naime, postojala je stvarna mO,l!;ucnosl.da na.johdareniji kršcanski djecaci
Ile budu dodijeljeni janicarima nego dvorskoj školi. odakle je vodio ut.rti pnt. do
najviših položaja u državi.
:\-1ednjanicarima.je rastao utjecaj derviškoga reda (,rI:(q~I", ,ilo SP.vc,: U prvoj
polovici lfl. st. moglo opaziti u punoj ošlrini. Df't\'išl bek(n.~1mogli su izborit.i
t.aj uI.jecaj, nema sumnje, zato što sn janicari bili podlu;~ni sufijstvu. Njihov je
nljecaj bio tako velik da su organizacijski model, oblacenje i cinovi janicara slijedili ~1!e}ftl1 '
nzor derviša bckla~l. Osmanskije vodeci sloj bio blagonaklon prema takvu razvitku
slvari jer se time smanjivala opasnost za driavni poredak od Itrivovjernih i nemirnih
derviša, a ujedno je njihova kanaliziraua ideološlcapnergij;t ucinjena korisnom za
"Iil.ist.ic'-kusamosvijest janic;tra, i tako upregnI/ta u kola državnih interesa.
41
2. OD LOKALNE DO VELIKE SILE
-r-~
Gcrmiyan i Mcntc~e. Kada je, medutim, Mehmet na celu velike vojske napao
Karamane, njima je preostalo samo da se pred takvom premoci povuku i mole za
mir, koji je imao biti otkupljen znatnim gubitkom teritorija. Otpadnicka podrucja
~6-~ Aydm, Germiyan i Mente~ekao sandžaci ponovo postaju cvrsti sastavni dijelovi
carstva Osmanlija.
Sada se mladi sultan mogao nesmetano posvetiti želji svoga srca: osvajanju
Carigrada. To što je mladic skupio smjelosti za taj - u svako doba. - ludo odvažni
pothvat, nesumnjivoje vezano uz dpživljaj frustracije u razdoblju sazrijevanja: 011je
vec dvaput zatajio pošto mujc otac natovario teret sultanata. Sadaje htio dokazati
da je kaovojskovodaravansvojimprethodnicirna.Bilobi, svakako,pogrešno pret-
postaviti da se osvajanje Carigrada može svesti samo na taj subjektivni faktor,
psihicku konstelaciju mladoga vladara. Politicka. je situa.cija. za takav pothvat II
svakom pogledu bila sazrela. Osmanska se vojska u meduvremenu razvila u armij.!!
rm>ci,c!JHsu je-~gru.!v.9rile
!~nimne...!l.Q_~m.c stro1todisci\>linir~ne,regula.~ejet!!l1ice
:.nalmes~ij~.~ e1i~niO~~~~U<,i.!.1Kara.
Ta armija više nije imala ništ.~ zajednicko s
nekadašnjim trupama gazija koje su otprilike jedno stoljece prije toga izvršile prva
osvajanja. Misao o zauzecu carskoga grada takocter je. vjerojatno, ležala na obzorju
ocekiva.nja osmanske javnosti i to ne samo zato što je Bizant, to nekoc vrlo mocno
carstvo, sveden na maleni državni teritorij koji je, u cijelosti okružen osmansltim
podrucjem, tvorio još samo strano tijelo u osmanskoj driavi što ga je vec valjalo "
odstraniti. Carigrad je, više od toga, bio legenda.rna Zlatna jabuka (Kw/. B/mn,
doslovno: Crvena jabuka), velik, bogat grad kršcanskog svijeta koji leži nadohvat, r
privlacan objekt osmanskih stratega.
No osmanski velikodostojnici nisu bili jednodušni u pogledu pravog trenutka. za.
'JJJ takav pothvat. UžjYR9ci'p!ivatnog_~!JmlioDosie4~ (mulA:)nastupali 6Ul,ao -5;Qlubo-
~L..: U to se vrijeme sloj privatnih zem\joposjednikasastojao od clanova osmanske
A.,\}\t0:~ dinastije, s djecom i muževima osma.nskihprinceza, te od vezira, visokih vojnih
~~ }{~~C- zapovjednika, pripadnika najviš~ državne birokracije, potomaka komandanata i:6
~
~ ~,
1~{tA d"~'" doba naseljenja, ostataka turske plemenske aristokracije Anadolije još iz predos-
manskog vremena, dvorskih službenika, šejhova i derviša. Taj se sloj protivio
odlucnoj vojnoj akciji protiv Bizanta.jer se, vjerojatno, plašio da. ce eventualno
,pr osvojcnje Carigrada okrenuti cijelu Evropu protiv Osmanskoga.Carstva, pri cemu
f 42
.,-- '..
. :;aitJe/J' '
' '
\.,.
~:.
0
hi mogao biti ugrožen njihov osobni posjed. Stor;a je ~.;yiza Lib zelIllioJ>§ie4!IL~
bila ."zadržati i ne povecavati" .
'U
tj
la ~'rvl.S.uprotno
Oni susutada
shvac~e zastupali <Iostojanstvenici~i .~r~istekli
im i..!Ilo@o~!!!!!skil.!.5astr~ova:. iz danka
Nis,!!.!mali_priv~n~
rJ
a, zemljopos~da, nego su prema položaj.!!.,prima.1i vel.ike_~_a~Ebine(ziame_t)iJLllildar-
u bine_ za. n3:j~~c..~ostojans~vo (~~) do_~oziva,. ~,akq.~a JI? nov!!>elita bi!LP9_S\'c
io zavisna od sultana, ciITllad je mogla prigrabi ti iz!>,jmnu moc,odnQsuo vlast Moj
a iivotom i smrcu svojih podložni ka i raspolagati znatnim priho~ima. Ti cl~novi -.1
I.e novogadljela Ceilaalnog'sloJa bili SU IStrgnuti iz okvira svojih prvobitnih društ\'cnih -.:J
iv veza,a nisu ih odredivaleobiteljskei plemensketradicijei interesi. ZaLosu 0111
1, mnogo više voljeli rizik nego veliki privatni zemljoposjednjei. Pri Lome ~u ljudI
:0 iz danka u krvi u daljoj ekspanziji vidjeli kljuc za proširenje svoje - makar i iJC- I
sigurne - moci i prihoda, to više što je ukupno zemljište što se moglo preda.!.;\I ..J
,- vidu nadarbina upravo dostajala za namirenje vlastitog poLomstva,ali ne i za dalji
j- priraštaj i nadolazece generacije iz danka u krvi.
I, SuHan_ie...!>~o potpU!)O na s~.r,!:ni "jasyebova", ne samo zato. što se up.r.~vu (HI
o tJ
njih moga~adati velikoj podršci 'Svo~L~..!!lilj§I~()j zal!.lls!\.:JI:Q.je lTIanj~J>.U<l.n!Q.': :J
il. zemljovlasnika,što se višezemljištamoglopodijelitiu oblikunadarbineopoziveu
a ~vako_dci1)a~.toj~jam>io~V:-p~k>ž~fiT~ vec~.!1je~ovaosobna mQc.' ----
1\ ~ao ~~~s.!~!lIi_~<?!,lužilaje~~~!lmetu tzv. Orhano"a afer;&..G_ar Konstar.tin :~~I. I
revno je provodio prokušanu bizantsku poliliku talaca; takoje u vri,ieme Mehmctov;,
Il ~e~ntsLvaar2a.o-na§vome 4voru()~~~IT~osmanskog princa;!;il;Obi u nuždi mo. j
II gao ucjenjivati sultana'. On je pak placao uzdržavanje, službeno za potporu priucl!,
C no u stvarnosti zato da princ ostane u bizantskom pritvoru i tako ue uzmogne $nl-
Li tanu osporiti prijestolje. ~adl!j~ Meh~el..lf!el1uQ.u Qgho<!.prQ.tiyK~rama{l1!,,-bazil~.i
,- je (!.r~.? d~ je pr~~L.cas.za.d!:a.:>_H~.!.1o~.i!j!!l1jezahtieva za uzdria~n.je. Jn~~ bi j
r, Orhan imao nastllpiti kao pretendent na prijestolje. Mehmet je još dobro pamtio
II iiegaIWne pOš1jCdiCcobijifareFa u'veZi s MustaTom, a. nikako nije želio riskiraLijoti
!! jedan gradanski rat. Tako je kao p!..v.!!mjeru dao ela.se 14&2.g" u samo celiri_ '
'"
>"
.-.'..
e mjeseca, nedaleko od ca~~~oga ,grada!_sadana evropskojoba.li Bospora, p~<!!g!!.:: ~.
,.:
s snažna tvrdava!> kao mostobran. Car Konstantin je uzalud lražio saveznike. On
a je,d'Oduše, sliiopl05papomvjerski mirI', ali mu je malo pomogao. Tako pono~n i
u ca.rskigrad na Zlatnome rogu nije niogao odoljeti divovskoj vojsci koju su polm:nllk '
o Osmanlije. Poslije9Psade duge 54.E.'!.na,1?al~_":"Zlatn.!Jabuka." 2!J. svi\1njal.:lli;t. 1-:...
.
!:"
O.
TI u ru~e Osmanlija. Pri_t0!1lJ=~ i Konstantin, posl~d.!!ji istocnc;>ril}'!skLc;ar.
Stanovništvo je Carigrada. bilo opsadom i borbama veoma prorijedeno. Radi
I,
L,
o
a
t ponovllo~ naseljavanJa.grada,mooilizirani su nesamo Turci nego i mnogi Ga1kanskl
STaveni;-z1dovri GrcI- ne samoOiUlWjisu p01ifcgJi Iz samoga-gi-aClanegoi Cll:Jc!OVj"
~~no~mštva d~!ckih_g~dQYa. TLs,! se G!ci.!1as~fliCucetvrtLr~.~~Ii9L
H
EJ
cegi~~.~va!li fanarioti,;.Onice.k~nije u po!!!ic!;0l!1...životu Osmans!~o!@...;:~~~~,~
1- još.~nati važnuu!9gu. Ðe!.10v!jau~~I!'!.~~1i z~driati svoju !;~lu_niJ.'!.
II qn.la~~,_:;_
~~~J
.e
~.1
h
LI
:.\
l- H Podaci izvora o Lome ciji je sin hio t..aj Orhan pl'alurj~c1\i su. t.1'cogduj~ lo tit: t:~.t:.L
I3G)'~ZiL"I; navodno je nasLr"dao 1453.g. prigodom zauze':" C..rig,.......
o ..:
o sLnu.; i;:~~r~dI0
U f{mltc1i I'Hsu., nA5uprot lvr~avc A"nadolu Hisar_. koju jI.:na m..alu.:&:r.ijsl;uj ,'-..'
Bay(oziLI. .~..
U
lG Od 1054.postojecu shi1:lI1uizmet1u zapadne i i6Locnc,rk\'c t ;balu j,=~loldnuli vc~ r-in=uli~'I..
.kom unijom I 43!1.g., Iwja se u bit..ome svodila na napuštanje l,..avosl"v"('1( vjcl'O\'anjll i prijeld1."
na rimokAtolitku konfe.ij\l. U..ija. je 1452. li Carigradu .L&\'ljc,ia ..a s..al>\I.
I-.;.'
I'
"1
"Tf.' I,'t
:,,;;n!.!!):laf.n0l;!1- rog1\, 1\ uz~o ~m je, uZ '.!.Y.jd. daJ~!.~c'.ljn.glavarinl1, bila rI~~~~
~ ~j~r$ka S31!!QUpr,ava l~ sIQu(),lalrgQ.~allj~.
Stjllall'~1ehmel II, koji je zb~~8.\!zeca carsko~g~~ dobio lIadimak Os.
:::~'i!"\f.1FriIi'7t), prCIl1~f.i()..k-.~a.da .svgje..sjedišle iz ,J!)d..r!tna_ti~rigradt li1>.!!.PJlcc
i-:!,':.te7.l1ozva!0J~~~bt~I~~2l~Ov!!..iš~vf?_ uže p~~I~!~jezgre .yil.2j~_5ada preležno.
i~:;tlTts~~q~le!l1a crkva sv. So!~e {!Iagia Sophia) .I!retvor~na j~ u Q~'\mij!LI!.Q.~!
;111<:'110111 Ayasof.JJ.a. Osil!!..~ga, li ~~~kornje središt.u podignut.jHcJna ori.iental~o.!!l
obicaiu,.nadsvo<1eni uazar (Napali Gar~I).
Osvoj.cEj~~rigr::ul~!.ii~-..!!p.nijelo_p.Qsljedjcc_~oiih SII se bojali 7.cl!ili2vlas-
~~fi. Up~a...o.Rup~~lno!.2.l1Ojej.Q~. nt!rst.ilo p2.!()laj O::>!.!illnskogCarslY1\lL.B..YTillli.
"\.i~wcijaje rož~l.rjl~ s}dori~~ ngo:::p!..5..nOV()I.1I eV~opsl(g1l1vele::;.iIOIJ1.Ona je n.'.,.
""iJi:ci Sv. [\'1arka zato zaj1\lllcila ne samo slobodu t.rgovunja nego i hescarinski
; "!lzil.. Prehrambeni proi~voJi, posebno žitarice, bili sn izn~eli iz slohodnor,a
!'.:.bnog rr"l1l('ta: I\'lehmet ]1. je zabranio i7.\,"1 takve robe, pod prijet.njom n:1jstro-
-i..:>;"Ji7.I\t', da hi 0si,~lIjao opskc.bu vlastitoj!:), ~taliovništva. napose vojske. ~(' d~~ bi
.-':.ra!.io !,o!.p"rl1 c\'enll1:1Inoj neprijateljskoj opskrhi."'
;.;'Ibn \,,'libuls1.vene pobje<I., n vidu osvoj:",ja Q!Higrad:~.':\lelu.nd II. j~.lH;)V.,.)
.':.:tr(1.snjopoiii.ickn rekonstrlikciju. Kmtk.im postupkom slllijenit)je~.li~'?,g vc~ra
::::';1.TiirTi" Ilalila'-( 1'138~1,153), ekspOnel1La kbsezemljo'd:1snika, i. !Iare~l.h) (ju~
!"'.<;Hbi-:- \,,,1 i[i \',~i.lr:ko}; je f.n riBIi,ciju oh:l\'l.I;\o jo§ pod Mnralo!ll 11, bio .iI' "
-;;-:J.!dll osv:\janj'l Cari)~mda~la\'!li prot.ivni!; sullana. Vosl.alolll, SI1I:d\l1I1CPj" bik,
C',:::'<;lIj"la ,,~vl'la. N :wne. r;:andarlt !J alil je ~vojedohno pof.al:ao ~.lnr:\1.a !I. ,la
.':ciil1itivl1o pren::r!!e vlast pošlo je I\1l)hm~lIL kao !Illadic dvaplll zata.jjo II vršcnjn
:::sti. ~'i:I~rljank!!! C~lli.'lrl., IL1!lla ostagj~cl2i?,-Iill!)jQylasl1i1m beUlcl!t.j,:.!iQ,.Illpr.i,
1:onst. '~el1f.r"ln" uprave osma lisice države, i tO) lIPopozivo. Novoimenovani ie ,'diki
.:;!r.';)otl~ojz dar:~a n krvi.~]to cc:..post.at.iprakš'a ;Jsljedecim~,oljecillla1~.
OsvQjel1j.~ Carigrada dalo je pocetni zamah širokoj vojnoj aler.iji na Balkann,
.,..:\b,ko ~ prlJ!IIjenjivorn ratnom sN'com. Vrhunac je pQhoda bih opsada Beograda
, i ':5G), tadašnje vojne baze Ugarske na Balkallu. Operacija je, medntim, propala
.i'~r ~'lt [,mllio<:i, pod vodst.vom iskusnog ugarskog vojskovo(1e .J;\nos;~ I!unyadija, us-
",idi odbiti napad brojbnojace osrnanslcc \'ojske.20 Ipak, ~~J.l,1Q!L..i~~evsrJ.12~1?r,k~
,; ~;::ava, koj,,)~ spram Port.e mogla barem odriavati va~!,lni status, bija ~lkl.iucpniL \I
nS!II:tnsko drž:wno podrucje, a zemlja novog teritorija pretežno podijeljena spahi.
j~ma 'ii.vidu-t.imara. Go~lifHI-(j:ina k.;ši!ije ista je Šullb;m;'zaJešihi'bT?aill.sI(U-ae~!;o..
',",::inn r.I<;r"!~, dak.le !,od~llcj,:. pploponez1\.:. :rime JI' B.izan.1. najza(~,i7.gllhio o~f.al.h
';""oV"O~i.: Il ".\'1'''1'1. 1'lJsliedl~p o<t~~k kOjU;' od IstoCIIOrtl1~lcnS C.;)\'~t.\'a pP~o'tiH)
-----
1t.\,,:.JI:I'.\' od gl'f."ko~a i_o;~il1 pf}lin, što doslovno 7,;mti: li rad. NI, iUH: J.~en<;tantil1l)pol
-,!:,~,'~pr ~.:: ~mf)I.!'!~b!ji\\"i\}o S"'~ do kr.lja sultanaLa. u obliku I\'o(n .sttt71lJniy,-,.
I:: "Etnb(';rgp" H:i jZ\-C'1. Tat.nog ntat.crijnla koji je vrijedio od ]6. do 1:3. ~t., ."\oc;im 'Ž.i\'r.iuih
'L'TI~:nd,:<\ !i \,J ""!I!...fH\rH je ohuh\'.1.t.;o i Qf\l7.jC, 0)0\'1), barut, ){Onjc, pamulc. i ,h.. [1oljr.c(' (HI t{'
IP;~!".' Mt.J"","_;t fl. O t.ome IISp_ J. II. l\'1onll1f1ann, Zwd o~tf11\uischp. rm;\'Ioh-idl~ ."tli~ d.~UI XVf.
I 1,..h1!T1fkrt. 1!: r\tif.t,~ihll1~~t:"H ZUr oSlI1anischcn t:escltidltr., ~V. I, 19?1..1922. sl." 177'~2f)t.
1f1 f.:rlj,+.ld" 'i1l j rnf1~~lIi 'hll"d imr.no\'i1ni \'clik~1I1 n'7.irima, pOpUl" r~c!1IIn. ;\;fel"p,:, I "".';.
:.,..;,I~t'd!ijl'f~:o.. 'l'f'Jil;o~ \,(.:tIra l\aralJ1<'\l1i ~lehmct.~pa.~~.
:\'1 Pri nhn'.!!i jr:, takn(":"I. vdiku ulngq iml\o l:t!ijan~ki rrt'Jtjl~w,c ~\'alll(:lpj~tran {(..q"i~'_!:~!t:')L
:-.<;5i 3;: ~\":)j;H1 Pi-0f'()\'ijr.dim" potiu\o ~orlji\'osl branitcfja. ~.le~1ut.iln. Ile lI\oit! ~;". [)rki.i'1li siro!w
~u':pnJ~~tr.'_f1;"n() mis.lj~ni(~ da. je papn 1<...Jiksl III. odr~dio po(ll\~vno 7.Yonjenj~ 7-n. w~pt")m~lItl U~
;, 1);..,).., pro,l n~nr;r;I,lo",. On j~ "'cc tri tjt:dll8. prij(! tog.'\ U\'CI,,) 1.nal< 7.VOtta 1t podu:> ki\fJ !tf1,-j,-
...j"Pli,..jrn:\ Otl !Holit"" 211 kriiall~ hoji ~I('!bore prot,i\' 05uHmlija. Tn ~(' ntm~k<\ 1,\"011""" ~\O~t~pr:!lO
:'! {~r";k, :. p..d'}<"'ni!n 7.,"nnj('lIj(>l1\ ;m~dl\~"_
I~~i,ii ---
carstvu -.-Trl\pe~u~Ca..r8tvo C!'ra;zon)
Osmanhja pripoJeni su (tako. er na ::.J>ropao je 1<161.12:
Crnom-meru) Malo prije toga
(1enovljanskntrgoV3Ck&"
naseobina Amastris (Amasra) i turkmenski emirat isfendiyar, kako se u Lo vrijeme
zvao Candar. Tako je djela zapadna polovica Anadolije postaJa podrucje pod os-
mallskim suverenitetom. Svakako, \lklanj~n.ie Trapezuntsko~ Carslva doniielo ie
sultanu !!o!~neprijat~Jja n~ is~ocn.ojgranici, E...~~Uzun'!..lla"anau;~~arl!.
turkmenske države Bijelog QVl1a (Akkoyun~u).
U Maloj Aziji je zakrnlko valjalo prekinuli vojne operacije kad se osamostalilo.
Vlaško. - od vremena Mehmeta I. vazal osrnanskog snlLalla - pod Vladom IV, novim
vojvodom11. Ipak, nedugo zatim mrzitelju Turaka Vladun zadan je tal<o težak
poraz da je morao pobjcti u Ugarsku, dok je njegov nasljednik spremno priznao
osm1\lIsko vrhovništvo.
Sada je Mehmet Ilastavio svoju politikll širellja Ila Balkallu. On je 1-163. g.
:VllecD.nimaoduzeo gra,1 Argos, dana.~lIji Navpliol1, 111\.jever0istoku Peloponeza i
~im... dospio u sukob s Lom snažnom pomorskom silom. koja je takO(!"r nastojala
IJkljuj~it.i l3o.lkall u vlastitu interesnu srcm. Istom se lada do~odilo ono cega Sl1
se bojali predst.avnici .sloja zemljovlasnika prije osvojenja Carigrada:f,vf2.!l;1. k
1't)k~~a os.Lv~jtLJ-'rotuo~mansku koaliciju, k..!ja.J_~I~I~1.Ia, '~sim n~a kršcanskih
dr7.l1.ya, obuhvatit.i i državu Bjjelog Ovna te. j5:rims_ki TIan at., p'!. da okru~i c!.!:~"1.~
OSl11anl!E.:,. Zb~g.J>0~ebni!~lteresa sila~ionica nij!~, ~(lu.!:i!!!.. b!!o jedinstvene.
akci.is"pll sc Vp:ne01i:..!I'I.~lase!.am OSI!l~!llij~~~like prep.uštcna samojs,::bi. Samg,k
1;lpr5ki..kralj~1~Lij<IŠ I<orvil~(T45.8- HDO), sin ,];\~osa Hunyadija, I 46.:!.. g. podu?:,e,,?
-.-!!.cu,,5pješni - up;ld u .!:losn~!-blV~u vazaInu dr7.~vu ugarsl,,~ krtll!!', Koju ~! J!>i
OSIIHl.nlile hile oduzele.
,Uostalom, velill j~ dio stallo"y.nlš~va Bosne, pošto s,u Osmanlije osvojile njihovu
Will) i!L-E.eš1o na isl,<1.m._~'\.J:eci ni~!1~,_v je~2j~"1.tn2.".!!!pžtc.J)rotu m aci t.i.~..!!a1.noll}
!:.~prostr~nlenošcu tzv. J2Jurnil.~t!JIIJ.~medu niima. Pri tome j" rije~ o rlualistickoj
vjeri u kojoj su bila pomiješana tlcenja kršcanst.V:1.i manihejstva. Vecin'l zptnljovlas-
!lika koji su pripadali bogumilski obojenoj Crkll! llO.5II1J.<koj, kQju jl' progonila ka-
lolicka crkva, dobrovoljno je primila islam. Mnngi su SPstanovnici Dosne iz ,Jrugih
društvenih slojeva prikljucili tom koraku, medu njima mnogi predsl.avnici t<lkoder
uvelike bogumilskog seljaštva, Seljaci su, naime, morali trpjeti dvostruko ugnjet.a-
v<lnje: kao kmeLovi od strane zemljovlasnika, a kao bogumili od katolicke ugarske
driavne sile. Islalll, hitno toleranLniji od srednjovjelcovlJ(>g katolicizma, bogumilima
SI', svakako, cinio kao pravo oslobo.1enje.21
Još jedna nada Mlecan!l, tj. dace pomocu pohlllljl'nih Albanaca barem omesti
zamah osmanske ek-ŠPiii1ž1}"e;takodp.fje bila osmfcnOln:':-pro»;;;!. jer 'sj;' OSI1J~-;;
~Iije Šti1i-TISkendCrhp.ga(H6SGlmfiil;-ilslanilt.. koji ".I~iIT)ez--;;:;;,k Xlbanci
'1 Voj\'()fla. IH\.<;lovre:E;.t~l1ll\\1 kršcan~killl \':\7.alnim kI1C7.cvill<'\mn. NMluv ji! sl(\V~l1skog po-
,)rijt:ll.1 i i'l.vorno O'l.l1aCi\VAvoc.1u vojskr..
n Vlad je zbog svojih zvjcrstava pr01.VIlJ\ r-rq (što 7,nl1.6 n1lhijac nn k...I'1<:)ili Dr.k..t {davo)j
'1d tnl'; vojvode -"krvopijc" potjece zlop;lllsni lik varnpira Dmkllle II !rivijalnnj litera!nr;,
23 Ovdje se ne Hložemo haviti tim.. koliko je '1pr.1vrlano govori!i o hug.mil".II II Bosni. Za
t"j p.."blcln u l1o\'ije \'rijeme usp.: Franjo Šunjek, L~s IIchrcticJls bO!fuil\que.,," et le mouYement
C.1lh1\TCall Moyen Age, \I Rev\le de l'hisloire de. religion., CLXXXI1/1, Pari., 1971, .Ir. 131-181.
2& Ov(lje vAlja podsjetiti "It to da ~U Boinj"ci i nAkon prihvocanja is1ama u!'ItrajaJi na
pro,oor1enjn lcupU~nj" djecAKA u Bosni. To hi ~e mORio po\°e.7.ac.i . cinj~nic(\m da je bosAnako
pl1\l1in4iko !l;tl1novni~tvo bilo vrlo sirorn3.~lIo.
45
su kao drugi narod u Evropi prihvatili islam da spasu što se spasiti dade; oni ce
zajedno s .Bošnjacima imati ulogu islamske predstraže..na Balkanu.
Dvije godine potom morala.je Venecija. ispaštati zbog tog~'što je nastupala kao
pokretac protuosmanskib koalicija.:' Osmanskaje egejska. flota s otokom Negropon-
te2& pomorskoj sili oduzela važno uporište.
Sada su Osman lije, svakako, morale voditi rat na. dvije fronte. Kad je umro
djelotvorni emir ibrahim, izbili su u kneževini Karaman sukobi zbog. nasljedstva..
Mehmet-Il je is~orlštloltCslguri1U-iltu~]u d~-Šei46t[-g:~riješr.t'og sii:parmk.~.
No ovajP.!1L se više nije zadovoljio time da. karamansku zemlju ucini vazarnom
državonl. Krai:k'imTe potezom pretvorio zemlju ii vilayei, -ir: 'veliku pokrajinu.
Jedan je k~raJl1!o\n~I~LE!iri5j~k.ug!io- prebIc;.~1Uzunu H~i1Ul~ nj~g'!-i~~~~Va~i
pomo~.pr9Li v Q~l1lanIij~.
Ako je dotada težišle osmanskih aktivnosti pretežno bilo u jugoistocnoj Evropi
i zapadnoj Anadoliji, oLada se državni vrh u Carigradu bio prisiljen obazirati na
istocnu Anadoliju, gdje je \I meduvremenu turlcmenski plemenski savez osnovao
državu pod imenom Bijeli Ovan (Akkoyunlu26), jer je time nastala potencijalna
opasnost.
Ta je državna tvorevina formirana u vrijeme nereda koji su u tridesetim godi-
nama 14. st. uzrokovali raspad mognolskog carstva Ilhana u lranu.27 Istodobno se
na zapadu nekadašnjega carstva IIhana pojavio turkmenski plemenski savez naz-
van Crni Ovan (I(lIrakoyunlu), cija su nomadska plemena od sedamdesetih godina
14. st. napasala svoja stada izmedu Mosula u sjevernom Iraku i jezera Vana Il
istocnoj Anadoliji. Zapadno odatle nomadski su živjela plemena sunits.koga Bijelog
Ovna. Njihovo je središte bilo Il Diya.rbekiru (današnjem Diyarbakiru). Isprva je
vecu pQliticku težilllI imao inace šiitski Crni Ovan. On je pocetkom 15. st. uspio
zaposjesti Azerbajdžan, s glavnim gradom Tebrizom, pošto se raspalo Timurovo
carst vo.
Istom je pod vodstvom Uzuna Hasana, tj. Dugog Hasana (1453-1478), plemen-
ski savez Bijelog Ovna postao dominantan. Godine 1467. uspio je uništiti svoga
protivnika?' tako da sc ta državna. tvorevina. posve raspala.28 No time se UZlln
Hasan sukobio s timuridskim vladarom Abu Saidom30, gospodarom 1hnsoksanije,
istocnoperzijske pokrajine Horasana i Afganistana, koji se.smatrao vrhovnim gospo-
darom Crnog Ovna. Abu Sa.idje 1468. krenuo u pobod.protiv Uzuna Hasana, ali
ga je ovaj potukao. Sada je Uzun Hasan mogao premjestiti svoju prijestolnicu u
Tebriz, tadašnji perzijski glavni grad, te se proglasiti vladarem Perzije. Nije to
ucinio s nepravom jer je on - premda je pri tome mogla biti posrijedi samo vrlo
labava državna tvorba - zavladao je ne samo podrucjem od istocne Anadolije do
46
r,.
r:;1
Sirije nego i južnim i zapadnim dijelom Perzije te s oba Iraka.3l, zajedno s prije:>t.ol-
b
nicom Bagdadom.
Mehmetu Osvajacu nije se dopadalo oblikovanje velike sile na istocnoj gra.nici
.k o
njegova'carstva. Tome treba pridodati i to daje odnos medu dvjema silama nakon k ,
tJ "
uništenja. Trapezuntskog Carstva bio vrlo napet: naime, supruga Uzuna. IIasan:\ bi\,L
je trapezuntska princeza. Povod oružanog sukoba bila je spremnost Uzuna Hasana
lla. pomogne Karamanima kada su se oni htjeli osloboditi osmanskoga jarma, ..
-
,
:,!
,..I
" vodilir:!!!3!:!~g,.EI!~tr~lab~, pove~allQ
nomadi, \I priyrednom je i u svakom~1I.r.kmenskocars.w. Bijelo~_I~~,e
organizacijskom pogledu 521
Iona mnogl)
nižem-razvojno'iii 'šiupnjll o(Cosmanske driave. Ono ie doživielo pr.enagH \l5\)On
I!.Qliticke' moci i oiz -r--= -.- ',- -;;-:-;- .., vol'no centralizirano. 1'iilw
\ f.
g e ~no,nj;~?_vt~ki por~z lfl3.' u,~pc~ ne za.c'!duj~.JS.adI~ Uzu.!!.1!!~:>!1.n_.!1ep_':!..n'lh
, pola dCSetTJecazatim umro (147Sf,njegova. se država raspala, a države-nasljednjce U
je u prvim godInama 16. st. zaližeo ša:favld" Sali Ismaiil:-No'Anadoliju su'Z-;;=-
lovo' cijehl~ ukljucivši Mahi-Armenijll'- zapcisjeie Osrn;rliije;-;;~~10'j;;-Još emI= .,.
raLZu-lkadr32 mogao neko vrijeme izmicati' osmailskom utjecaju jer je 'bio pod
man1eiUffiiTiVrhovniŠtvom:---
-
-, ' ,
Od clanova ani.'io6manskekoalicije preostao je još samo [(rimski lianaL, dio
-- J
nckadašnj~a~ongorsk<?g ca.r~~~/a~!le Horde. Ona je poslije Cingiz-hanove mnrti
na:;lijedila zapadne krajeve mongolskoga imperija. Njezina je država obuhvacala i~ !
Ilaj veci clio današnje evropske Rusije i jugozapadnog Sibira.. Ka.da je moc Zla.tll~
!Jorde sredinom 15. st. bila definitivno slomljena, nastalo je više udionih dria.va,
koje ce još imati neku ulogu u osmanskoj povijesti. Osim hanatalzv. Velike lI.ord", s
gradom Sarajem na donjoj Volgi kao središtem, nastala. su još tri samostalna hanata :
Krim, Kazan i Astraha.n. l<rimski Hanat, koji je obuhvacao ne samo Krim ner;o
S~ pružao i preko prostranih podrucja današnje Ukrajine, naša.o se tri desetljeca j
nal.on svoga. postanka (1441) zapletelI u dinasticke borbe, što je 1478, g. dalo prili:;u
osmanslcom sultanll da'hana Mengli Giraya33 podvrgne svojoj vlasti. Taj ce vazalski r'
odnos potrajati oko tri stoljeca, sve do druge polovice 18. st. Južni je obaini poja:;
poluotolcaoko l<a.lfe(današnje Feodosije), dotada u posjcdu Genove, bio neposredno
(-'.
i.;
;..; l
ukljucen u carstvo Osmanlija. !:!.klap.!~je !(rima uJ)o.!!r.uši~_m~!1~ke..!!!oci bilo-je
~zi\ncma.rivši znacenje za povijesni razvitak II istocnoj Evropi- važno zato što je ,..
kriinsko-tatarska. konjica, kojuJe li cijerofEvropnJiozastr.l.šuJ~lclgias, od '16.- st: !:~4
djelovala..J!..s~u cjelokupne oši1}anske voIge. ,- U
Venecija, koja je ostala sama, sada više nije mogla dalje vodiLi raL s Osmanli-
jama, koji se odugovlacio desetljcce i pol. M~~I{,ova~publikaj~~'!..7jJ, g. s VisokQI~1
~ortom skl.2.~!~ n!ir kojim je, osim ,!st'!!p!-nja podru~j~ u AI~anJj!..i na Pe!E.rEnel.l!... F!
morala pristati na placanje ratne odštete i danka. Zauzvrat je dobila pmvo na 5\0-
bodiiii1rgovinu-i1i"Osmanskom državiiom-teritoriju, !,Op-Iltsup_arn~ka 1)1!.QrQ.vriIkn,
U
i-'Flrenze~ J(O}ISU takve pov!asii'ce 'dobili od' bsinan[fa -ža:I1jihova dugog l'c.t::. i;
"\iCiiCcUOrn:- - -, --- .-- --, '. --
Ostalim vojnim akcijama koje je poduzimao Mehmet II. nije bio doslldcn us- [1
pjeh. Otok Rhodo:>,li neposrednoj blizinijugoistocne Anadolijc, zuacio je t.ru.jnu tJ
opasnost za sigurnost osmanske države jer je bio u posjedu mocno~ rcd... i'iano-
o"
~::'
~"
.11 Tz.v. arapski lrhlc i (zv. pet-zijski Jr~k, blizu llcUl\adana. i b(.Jh.Uit~1 i:otu':u\'..GJ borju Zc;gr-vSi~. rÐ
32 P..vobitno Du/g.d.., oko Ma \I j\lgoi.tocnoj Anadoliji.
33 Gir., je ime \'Iada.iute dinastije na Krimu, koje $U k..im.ki TAtu; j~g"v""r"li C,,"...
"
~':
.,.!.., ,
~.
V,,"Cc.'"i dobro utvrden. Vojn<1operacija protiv oLoka u godini 1480. propala je
zbog obrambene snage vitezova-redovnika. Sulta.u je morao prihvatiti poraz i 0<1
U,..,..m.-Armija placenika kralja_ ~1atijaš~_!<or_vil~,-~jaje ulijevala strah, od po..
0t!<.:\_~~_vede~~til.!.J~odinazV"II~~~9r~ ~s~n.", uspjeL~jc~~.Q!!!~!\.tQLT! CI!X~g
_,o Y.<:~~10v~lc.Pavla. Ki'!iz.:'!ii~,.zv~og. "ll.~bje4n~( Turak~', odhiti l1Iunjc.o.SJl1.<lnS~\~
prodor~. Naimc, od J~~~a kraj Be()~la l456. ~. Mchml!.t!l. višeJ.!.D!~~
poduzimati velike navale prot,iv mocne u~arskc drža.ve. Time se može objasniLI
šlo sc madarski kralj s\'c višc pos\'ecivao evropskoj "olil.ici te šlo mu je ofivajanje
;:,1.0:"1Srednje Evrope 1'051.<110 nll1o~o važnije od sna njegova oca .1:\n05a llunyadij~
"):'. 1I\11.i5ncOSI!l<1niijc i7. Evrope.~'
1] pocel.ku se ('illilo da više uspjeha obet:~l\'a vojni pohod Ila južnu Jtaliju.
Pedije z1\uzcca Carigrada sull"n je prenio politicku Il1ct.aforu o "Zlatnoj jabuci" IH'
r;.im. želeci 0svojiti i Laj ~rad. Isprva su Osmanlije z~ista \lspjde zadohit.i Otr:lntr!
'I j\J:"n,)j Ilaliji, kao Jnostohran. :'0 taj pocetni I1spjdl oni niSI1 1I1.)~li t!a.lje razvili
jr>r .ii' 1.181. b' \!~hmet preminuo \J pet!eselprvoj god:ni.
. Osve.jaccrll .iI' iH'st.ala nrsurlllljivonajv'linija vlad<\rska figura oSIII<\ns!w povi-
.:";! TJ.l.,VI) "f~ vrednovnnje nje;;C' .. osobe ne osniva sarlll) na osvajanjima. iako .i"
!""n~"l\ski t.eritorij pud njel;uvilll sUll~Ulatorll POVebll1 7.a ijO pust.o. 'Lircnut.ku slIIrt.i_
. :..111:~,t1\J.!.. iwosilnj':J\~vr!ii~~~.I\"p_o~!eth1Ega..driavnog podrucj'.l.:l~,-f!.!)OO krll?, :ilo
.,d::,(>vnra velicini fr<1nc.uske, Si\. N.i~lIIacke i država. rkncluksa zajedno. Teritorijall\i
.." i,i t.,,]( uaSIN' Tilllllro\'oll1 pro\'alorll ne salllo ~I.oje bio lI"dol<l1a<1(,1Ivec .1(' i dr'l'lVa
)~n1;'I\!ij" hil:' ' 'a nel;o ikada prije.'" Zaj"dn" s \'az:d!1im .Jriav<llll". prij... s':ega s
.,1. ."'.'r pro>,I,;-"nllll I\r1Illskirll lIallaloul, f\SlUi\li:<b jf' dr?av:! t.ada II ll:,'jl."'l'Iiall1"l11
.j" f,jb.'li,.i::;I.;'\ ifll!'t'7.;\nlll;1.
~:: ..':isn!:1I 5U "0;'."111 \kllnll'l.:! 11. mjcrnd"\'II': mjere. kojil1laj~ iz,J.,.!tlC'J.bJ)ro!!.!i:
:.:i~:~ ":.~~!.!..!!.:'J~0!1 :"'.n~~Lf.!!_ ~\'.!.d',' 'Jr7._a~:_p ,_.V,.,:j~~fe?I~1<'I1I1t.oda je ~.lehl1u~t. 1f. ~~t.'i.ed
:";':~ !"'nl f':tllltl._V!:1~t, p,)d~l,pir~o ,0ogt~bnf,t\"~~1ike .i~~,?.PQ&.e~~.I.~!, koji._~.u, p_n)i~3'J.:~lj
~~ ti i,f\'T"j );l"1r,-'d, nj~;g; .i"osv~_ z~1.~,'isn"i.tJ'~ 'i!~!...~:~~ra.v.illJ ill~lr?aval1 ie j~~d"šlli)
',!, c!~rll§:i~:ozi':e_n~i.!.iir-bi~,; -~;(; ("\;0 je kolicille> mSl'olo7.ivo~ zl,tn!jišta bih
:''':i:C~I''\. 5111l<\1I:'~. ol'it,), smat.r:!o pnsiljt'nim povcr:ali je osvajanjima.
Dn!~" IIlr'.!r),I,,_ko.i.oll!:<;>Mel\ln~J:1LrosI1l~~:'..?:!:,:st.j~'ranjc ZCIII)j()bilaje odred"I!~
J'.rn(\ rpfor 1\11\'" najprijcJ!;-1J.kllP1\Q r,a.~pQ..I(Ji.i'yQ. zgl\l!jišLe !w.n.lb('i!~1!!Q..J:Ji,~e.. t.1'
;'.:.;,r!l'" rekn n', Il1j<:r'1da"nesu bile t r1.imovinske k;!l<:r,Qri.iJ:.;.Jlri vnJ.JLiPO;ill~!.Ul!.!..~i.(-).
:':':.J"'; 7.~dlli~I.!!l..'ll!'..r!.kf, IIIn~_'!.1J::n/) i drž;n:ni p,?sjr:rl (~:-iYlin).
I. li ::>I
II\.aj 11~emljišta koje je bilo HIl/lk imao jI' lJosjC'dnik ncogla.ni"!'lIo pra.n
!:':;pohr.;anja. Najveci dil) HIIL/kotln bio je II '\lIauoliji.
:2. !'ro~l.r:\tle z('lIdjišne povl"ine prii}:tdal~sn \'jC'r~kiIlIol.i\'iranirn. t.zv. JlfJl'0~"ill1
':v!lI~bin:!llla, pa su t.ako bile. nilsijednopravno gledano, HItllI!L.~ J/lQ)'(US (Imb':!
i'uk'J). dakle nislI se smjele podijelit.i kao uRsljedsl.v.) uiti otuuiti. Prvobilna je
'1!lmjenZl tzv. polwiuih z<lduibina, koje još i sada postoje li isl:unskim zemljama,
bila op.:a dohrohil. (\'jerska, opskrha. kulturna dobrohil.). Utemeljitelj se odric.nl)
pr~va raspolag:l1Ij:1 odret1,'nilll dl1hrii1l" što donose dobit. (dakle ne SilOIl1 zemljom,
~. r{at"licl<i \'ite;;ki nod (ho.pitaJci). osno\'I\I\\I 11..1. \I ~hetoj 'I.emlji. koji je 1310-157'2.
~'o~'j,~I.II~\'.'\onho<ll'5. rosl.u ~\I OS1U3nlije o~vojile ot.ok, ivnuo\'ci !lU p~ltjjeli syoje glllvno sjert.HH.e
I\:~ rvL'\h.ll, f1c1akle potjeCl: nnziv 1U\snijel;l\ kl\tolickog oSl"aJ1ka reda lUallc.šk.i vit.ezovi (IIIRltci:U1i).
.,.~ NjeGov .i. P0rlL.t "IO"i. kao i IJrOP<,\j pokušaj lil\ Sc rIomO(;nfl njemacko-rimsl,,, krune. illlao
r :1';.1:, 1:,,1(0 sc gdjegrije tvrdi, posllliili osposobljavanjem vl tite vojne sile d" bi drhvi Osml\l1lijl!.
\'" ':;'.d.'11:'uni~tA\'aj\l~i UdRI":tr.. lJ tome ga je on\ela iznenadna ~ntrt 1.190. g.
L ~r. Olti,) '20% w~r.l\ I1f"JIO,;t.11je hila rrij~ bitke kl'i\j Ankare.
.:i~:
I
I.
l
nego i drugil1;lnekretninama, poput cesmi, mlinova, duclI.na itd.) II.nalaze se u
njegovu privatnom posjedu (mulk), te ih je predavao jednoj pravnoj osobi, upravo
zaduibiui. Uživaoce zadužbine odred.io bi njezin utemeljitelj. Kako su zauuibine
kao vjerskoupravno utemeljene ustanove, suprotno privatnom posjedu. bile manje
izložene opasnosti ou razvlašcivanja i k tomu oslobodene podavanjn, pn su cak
smjele utjerivati neke poreze, vec se zarana pristupilo utemeljivlI.nju zadužbinn ne
samo u dobrotvorne svrhe nego i radi zbrinjavnnjn vlastitog potomstva. Naime, po-
tomstvo je utemeljitelj odredivno da bude korisnik z,~dužbine. IJz to se tako moglo
zaobici šerijatsko nasljedno prnvo, koje je predvidalo diobu nll5ljedstva, t.e sprijeciti
usi tnjavanje zemljoposjedIl.
3. Na.pokon, valja spomenuti zemlju koju je posjedovala sama država (arz-i
mir'i). Postojale su dvije vrste državnog zemljišta: državne dornerlf~(hn.H IlIimnyrm),
odaltl~ je suttanu pritjecao novac za uzdržavanje dvora i za druge centrlllne državne
izdane, i nadarbinska zemlja (timarU), koja se dijelila u vidu na.darbina.. Kako
je spomennto, timarski se sustav osobito primjenjivao na Balkanu. Naime, hivši
su kršcanski zemljoposjednici pri osmanskom osvojenju pohj'~gli,JA t.ako da sn sc
njihovi posjedi mogli pretvoriti n nadarbinsko zemljište.
U zamahu svoje reforme Mehmet je ollredio dajoš samo int.enzivl1o iskoriiit.ava-
no zemljište, poput. vinograda~~ri.~... od!1osno.~~ucci zg!.:"!-(!~
koi'! ~!!!.7:Lobrw(mlinovi,
d'l<~ari{karnvallsaraji), smije ostati \I pr.!.;'atnom p'osjedu ili kao z:\dn7.l~ina. Zemlja,
pTllilarno proizvodno sredstvo pret.ežno agrarno~:\ društva Osmanskog Carstva,
prevedena je u državno vlasništvo. Najveci je dio podrž;l\'ljel1og zemljišta podi.
jelj'!Il u vidu uvijek opozivih nadarbina, nmjt'sto place. Seljaštvo je bilo posvp-
zadovoljno takvim opcim uvo(1enjem timarskog sustava, i 1.0zalo što je bilo manje
izloženo samovolji nživalaca nadarbina nego zernljovla"nilm LI!zalo što sn im ob.
veze podavanja bile m1\nje i, prije svega, I.o~nij" ,!t.vrd"ne ncg0 pod despotskim
zmnljovlasnicima.
Ideja t.e."agrarne reformc" nije pot.jecala osobno od. ,"It.ann, 1Iegoju je iznio
posljed!)ji ~~_h~_()tp~vel~ki vez~~ f(ar!l:.m.~l!!.M~n}.et.p,!~aJJsla~n~~i!:.e..olog iz 'J(g!JYt~:5"9
No la okolnost nimalo ne smanjuje zasluge sultan3 illehrncta. On jI:, naime, spoz-
n:\o znacenje takve mjere za u(":vršcenje države i proveo je ti djelo kOllzekventno,
silom svog auLoriteta i moci.
1'emcljilom promjenom zemljoposjednickih odllosa završila je prva faza os-
IllIInskoga feudalizma.. Nju je obilježavalo prevladavanje privat.nog vlasništva nad
zelllljom, iako su istodobno sve vece znncenje dobivalc nadarhine. !iada je udržq~i_
9sma!!!Ua potpun.C?_.prove.d.en!eud~lizllm nlldarbil\.'l.: ~aL~~~_vi~tllpallj, timar.fki
.<!L..ln~.i.Ue ~os~ao op~evaž-,:ci"~toljecin~~ ceol:ilježa.v~llJ._.drll~l.veno-"kon;o!tlske
o<fiiOsc\I držaVIOsmanllJa. NOVIsn sc posJedovIlI OdlWSIodrazIli na IlInoglm.po-
drucjima drušLvenog I državnog života., Cinjenica što je ~jedila.~tvo nadvladalo nad
nomadskim životom, koji je dominirao još \I vrijeme 1\oluraLa11,'0 Illora se povezati
s I.illl prestrul\tnriranjem zemljoposjednic.kih odno~a.
49
13
Osim nadarbin.a., u osman.sko.!1).j~.nadarbins~om ~!1dalizmu 04 vr~~~~M.~I!-
meta n. takoder v!!Jnu Illogu imalo davanjl!u:lOakup.porf'Z~tiprihoda,.:tzv;P"Q!!l.Zni
i
zakup iltizam). Ustanova porezno~'zakupa sliižila)e.p~anurivanj~ potreba driav-
nog aparata za gotovinom, prije svega:'za.troikove stlijaee ~mije. ,uk!jpc\vši place.
Doba vl~da!.inc ~hIPetaJJ. odJikovalo5ltHaljiml.i!gr~njp.!11_drža~e .ul>.ra~
napose pra.vos.~da. U sklopu jakih tendencija centralizaciji,.tj~ poravnanju'pOlobja
dotada. vrlo raznorodnih teritorija, Mehmet nije donio samobrojnc'pro(a.ne zakone
.(kanun), obvezaLne za cijelu državu, nego je kcidificirao rmno e vec osto 'ece o' e-
dinacne zakone. Time su oni postali prin\JenJlvl za sre lenja i lokalna nadleštva. U
lo S\l vrijeme sastavljeni mnogi profani zakonici (kanunname) razlicita sadržaja.u
Sveopce uvod,mjc timarskoga sustava postaviloje pred osmansku' državu vrlo
težak zadatak i u upravno-tehnickom pogledu. Postalo je nužno utvrditi tocne
podatke o uživaocima nada.rbina i visini prihoda ovih posljednjih. Nadalje, pokazalo
se nužnim tocno poznavanje mogucnosti privrede, napose zemljoradnje, kako bi se
pri dodjeljivanju nadarbina omogucilo neometano odvijanje postupka. Zbog toga
su se poceli sastavljati popisi za svaki sandžak, te za. svako selo utvrdivati što
poimence navelIeni seljaci moraju dati na ime podavanja. .
Sastavljanje i vodenje tih popisa zahtijevalo je poreznu upravu koja dobro
funkcionira. I u drugim se podrucjima postepeno izgradivala uprava, to više što
su pisani upravni postupci opcenito posta.jali sve važniji. S obzirom na veliko
prosLranstvo Osmanskoga. Carstva. više se nisu mogle usmeno izrica.ti, odnosno po-
duzimati naredbe, Ilkazi, imenovanja, unapredenja itd. .D~ I?,i.se uzmog!L!li!š~i
prispjeli pism~ni zadaci, poceo se stog!\ izgradivatisustav ure~a, na celoJcoj«:g~ je
postavljen za IHedstojnika državni tajnik za vladarski monogram (ni~aIJC1).
-Snažni porast moci i autoriteta vladara. na privrednom i ukupnom unutrašnjem
podrucju odrazio se i u stilu vladavine te u protokolu. Sada je uklonjena stara
ga.zijska tradicija. prema kojoj je bilo koji podanik bez ustrucavanja' smio stupiti
pred osmanskog vladara, Sultan je prestao osobno izricati pravdu, prenijevši tu
dužnost, zajedno s predsjedanjem Divanu, na. velikog vezira.. Ipak, su1tan je i dalje
nadzirao sjednice državnog vijeca, promatrajuci savjetovanja iza rešetke ili za.vjese.
Dotada razmjerno jednostavni oblici ophodenja ustupili su mjesto sofisticiranom
dvorskom ceremonijalu po bizantskome uzoru.
Ovdje valja istaknuti da.je Mehmet sa svojom vjerSkom politikom -
propisanom
u šerijatu - bio potpuno na tragu tolerantne tradicije prethodnika i nasljednika.
Nisu samo vjerski velikodostojnici kršcana. (poput pravoslavnoga. ca.rigradskog pa-
trija.I'ha) i Židova. dobili znatne povlastice. Nemuslimanske su vjerske zajednice
imale cak pravo sudov;lI1ja \cad su bili posrijedi njihovi vjernici. P~ž~.tne_musl!-
m~ih pod~l\ik~ (zi.!!!'!l!t lI.ije bio_gori, n~~o.p.rii!..!Jolji od p~o~ja kmetova. u
~!šcanski.!!l ~emJJam3'-' Oni,su 1!"-0I'l!~~an2.. moglLl!!ovpditi ~-Y.9j~ligiozn~_obrede i
niSU mo!,a.Ii':!do-'!':2li!lvativecem Qrqju obveza od pripadnika istih§~.9jeva. u sr~njQj
J;v~.
Novosti l(Qjeje Mehmet Il. uveo nisu na.sVImEodrucjima neometano Cunkcioni-
rale.Prestrojavanje je'btlo preveliko a. da.bl&eu kratkom vremenu moglo izvesti
bez -lcomplikacija..Osob' 'e bilo teško namaknuti sredstva nužna za..provodenje
rerorm e oce ". novac sl& Ije vr-ije DOSH' nil no m a I za. vrc -
niji nEvli:tkoji s.enala.ziou_opticaju. ~vre !VaDl~Y~!~2..J_e OpCIporast,
50
,
I,
<_o
''"")1 I I', .,,' l. ~."' "'
-09-2006 .,\-
J ~
E.jena., j(ojUe. uzr..olcovaoI!manji~!1je~~lnogc!<?.h~~~~,.l.!!nogib_c:?!1!!!n.~kih~~~I1.ika..
Od infta.cijesu posebno trpjeli pripa.dnici placenih ulužbi i trgovci koji 8\1 za svoju -
djelatnostpriD1ali 'pla.cu u gotoVU. Timarnici i seljaci bili su manje pogodeni jer jc o'
u poljoprivredi JOŠ.prevladavala. naturalna.renta. S.
~.'
Neke novosti,..odnosno njihove posljedice, izazvale su odredeno nezadovoljstV()
razlicitih društveni1,1 grupa. (vec je bilo govora. o žrtvama inflacije), Njima valja
pribrojiti zemljoposjednike koje su vec prije pogodile mjere razvlašcivanja. K tomu i
pri dolaze i oni koji su bili nezadovoljni tendencijom biroltratiziranja. i form:lliz:ranja ';,1
stila vladavine. I medu derviškim je rcdovima postojao izraženi otkion spram nOVQI~ '-OI
razvitka; pa oni su bili cuvari gazijskih predaja koje su ncstajale! Neraspoloicllj\!
derviša pridonijelo je i to što ih je pogodila kontiskacija zemlje; mnogi su pos-
jedi zadužbina pali žrtvom reforme u agraru.l3.,uduci da su s~ l\1..ehm_e~_u_pripisi-
'yale slobodq!lI1!!I_~sklonost~,n .!!.3:Svimlak()_može biti istine u govorl:anju da..~!l ga --j
9.!!qv~i hete,:o~I~ni dcrviši,~al~etije (1481). Isto se tako ne može posve isldju':lol
nagadnnje da je pri uklanjanju sui tana odlucno sndjelovao njegov stariji sin princ ,
13ayezit, potonji sultan Bayezit II. Dovoljno je poznata uska povezanost princc,,;; ::1
upravo sa spomenutim derviškim redom. Dayezit se s pravom mogao bojati da Ce ..J
pri nasljedivanju biti favoriziran, na njegovu štetu, Mehmctov mladi sin princ Cem
koji je bio miljenik ne sa.mo svog oca nego i utjecajnoga velikog vezira [(araman
Mehmet-paše. Uistinu bi spretni Cem mnogo bolje odgovarao novoj koacepcij
driave nego bigotni Ba.yezit,
J
:t OD SULTANATADO HALIFATA J i
-."\
'-'
Radi osiguranja nasljedstva na prijestolju, princu Cemu je dodijeljeno v.un0
mjesto nall1ješiiil;a-Karamana, sa šjediŠtiffi II-Konyi'. Stariji se'BayeziCinoraozad.).
voljitTmiiiije važnimioaglavnoga gra<fa vrlo udaljenim namjesništvom Am<J.~Yc,
na sjeveru centralne Anadolije. Dakle, Cemove 8Ušanse da u danom trenutku prvi .U
osvane u Istanbulu, i tako za sebe osigura sultanat, bile mnogo povoljnije. ,K<I!L.i!
~lIlt~.'! umr,,-, vel!!>ije vezir IS..,,:ramani_Me~.!!l~t"~aša,!1ai~ij~yrit!io njegovu smrt
\I prIjestolnici te poslao -!o>Jod()~n.Q.s,viješ,cu..!~ Bay~ita - tain~g~!).ika..gel!!.u.
U~iljm)Lg~ k,po!:l!!;!'p"Q!!<:~!Ld'!~Q.~lita_u Ist~nbul- No Bayezitove su {>ri~ta~e
..'.,
,
U
uhva~l!e pi~~ z~ge!!1_a:...Kad ~j!,-nica!! s~nali,za dv~struku igr~,-vel!!tQgvezir\\,_
pobunili s~e i smak~uli ~g_ veli,k~d..ost.ojni~a.Nije sasvim jasno jesu li se janitari
kao elita, koja se postepeno razvila. II državu u državi, zauzeli za Bayezita zato što
je, po njihovu shvacanju, kao stariji tražio prijestolje, ili pak zato što su više voljeli
vladarsku licnost !taja se smatra slabom nego jaku, Kako bilo da bilo, s njil\9.Y.Qlll
~
je pO!TIo.c!L B.l!Yezit lU lj_81~1~!.~_Lm.()g~Q...2:11,!}jS!'ti .!!a.Q~m~!!§.ko piliestolje.
PrvUe..~~ez nE!~g~ sultana bilo ~jelol1Jic!10poništenje agrar~,~ r~form~,!2.ie-
gov~~0.E.~:._~p.!!!isciranoje ~m.!ii!~vratio d.en:.l$kiauedov.ima.. Taj je cin jasno
odražavao usku povezanost sultana s derviškim redovima, osobito s redom hah'cti- ~-
jan. Stoga nije cudno što je Bayezit dobio nadimak Veli, tj. SveLi. Ipak, Bayezit
nije mogao sasvim uništiti Mehmetovo veliko djelo reforme. On je, doduše, i dio .
~:J
4~ Osian 5 ulen1om. on se cesto t1rui,o I grckinl i hUJ\\.1J~js..ickhuuceuj4iCilua.U2 lo, gorlji\'tr.\ &.4
je \.jernicima bilo Lm u oku iLo je dao .likaLi Creske, pa cak j vlasLili pOI'Lr.'.
n Nazvan Pl a osnivacu reda O...aru lIalvedju, koji je pripadao najužem lu'usu .ejh..
S..r.ja, osnivaca reda saCAvi. r ,.,
~-
.
f.(
.~
51 ;.'!
. !;enil5ciranoga mulkovnog zcmljišla vratio 7.cmljoposjcdnicil1J:J.,110vccilll\jt' parceh\
ipa!; ostala u državnom posjcdu. U OsmanskolU Carstvu I)rivatno je vlasnh;t\!o nad
?o~mJjomsljedecih stoljeca opcenito !Ji10razmjerno malo zastupljene.
Sada 5n ilnadolski veleposjcdnici, veoma razocarani II svojim išceldvanjima,
Dr.yczitu olucnuli leda i udruiili sc s Ccmom. Piilo nfL!II.wra."!.aj!tci,pQ!,\ijd.m.ili:_
lH<J.nsko Ca!:§!~~l.l!l!.~s!.i se pri1lf..!!~O us.!ogl~iJ!..!JJ!mUHa.j~J.!1 svibn.icU1.8!dh...SJ..mi.i.i
~t SUr!Q~~~il..Ylo i n-'~J!'!p..}lIIiš~avajR?ipw.~C~!m1JJs9jL~~. ~aJ!.y'QjLrnJ!.~r~dovith!1
t~npallla lili!lJl!o(';3oodJ!P..riieti voi!!Qjsili .m.IILana,..I>riie sVe~a Jf1;nicat'ima.. Cem je
I'i)tri\žio prihjdir.Lc kod 1IIamc\uk:i. (14B2) pokušao je s njihO\'om
Nešto kasnijc
pomocu još jedanput. doci do upe'rišLa u Anadoliji. Ni t.ada Ilije uspio, lH\f.to .I'"
,;,mvijek napust.io OSl1lansko Carsl\:o."
BavezitQ\~JM'illa, koj'LiQ lraj~la više od triJt~t..,g9.ilit1a,l.!ijc 'U..]!. \'allj:
<;o['~li.licko!ll ni li 111111tmšnjoRolitickgm p_ogl~J!!..bili\,~p<:kt,1\kul1\rJJI\. Na,;lo ~irl'nj,~
d:'zavnor,a podrucja, b.rakt.eristicno za dot1\da.~nji tok osmallske povijesti, nije se
n~;;t:1vilo. Dobici lerit.orijasl!_n~~'[I1\t.ni, JLQ.puLll!iI2.2jcnj!1 .I12rr,c~ovine (HB:n i
l:.l'F,,~(a dviju va;:lIih luka. l(iliipiAJ~kc.wJ,IIl;\...JI:;l sJcvcJQzap,l.<tJt9j..,Q!l;.\IU,;;rnog'L
-i'\1':.n\. Osvajanje t,ih I;radova, uostalOI11 s tatarskol1l pomoci, bilo je nu~.na kako hi
O":;;prijecio pokušaj Poljske dastckll<: uporište u tim krajevima. ,Jošl!,!j~d"n P9Jlsl;j (:d .f"1
",-I1Od U-197..14!)2,)" rlHhz.lLuzeca 1\IQldaY§.~~,J)ro.l~o z!Jq,g USIIIJ!IISkogotPIJ.ra. Taha ~.'!II
I[Je I '!c.-vv
j,' propao poljsl;j san o vIadaviIIi naIl Moldavskolll.'~
IZllH',1u ({vii,: mt.nc akrijl' P~O~!V Polj~~~zbio sc~or,I.ajl!i sukob O~lnallliilL s
"",.::lelucl.0111 J:;l~ipt.()1O (H8;)-I'I!)!). Ca.~ils belli log rata bila jf:.-::.510dušc, f.i!!j(>l1jc~.
-~ -, ';I!Jl-lal1!c!ul2.erinQJ ~~.nllpri lJij~Yl'ru7.iliJ...lt.()šišt.e poš!.o g;~je Bayc?:Hl!: p~i
i_ :l.U'~~r;l7.io IJ8L!;. ~LrlliJ ~J!k. p()~_.izllo\'a_l2lQ.v<lLUlad1.ogJ:...l!lill:..Q,'ilnansk('
~. '~"E.pra\,(J je P2~!ijt~di,yil.aprevlr\§.tu j~t9~noj!\n!llioliji.~J2pbij.clilir,1!
~l.J2!~ci..J~lmo št.o S!!-Y§.tUrlLzadr7d~i!,QIJt.rgJIIn(\~_..r;lTIirat.olll
Zulbdr ,-~go
2 :.>..IJiiIn Ii.i.'l'.11"jr)š"; oQuzeli lIlaW31_J!..QQr...!!.cj;.l.
>;,\ Osm:1l1li.k je n,-,;lo uspješniji hio pOlIJlIrski rat protiv Venccije (Ht19-1ii02),
". '.,''';n!lj.? ~ilj I,io zaokrll7.pujP podmtja oSl\lall~ke hegemonijc na poluotoku Moreji,
!ll<ckoll1 relt.'pollezu. Vc,: dugo vrel\l~na prije ot.pocinja!lja rat;~ bila je izgraden;l
"".;no sposobna nSl1Ianska morIIarica, koja j~ odmah na pocet.ku (kraj~1II kolovoza
.., '.1:):') uspjela ~nu?.~ti 1\1I~lacku bazu Lepi\nlo'6 u Korillt.skorn zalje\'u. Osmanlije ~u
~:". iI,'lllltil1l, l\Iorale zadovoljiti SfllllO malim teritorijaluirn dohicima na PcloponC'zu
.;"1'j,' na papiII prilisak 1:i01. g. Ugarska stupila u rat na stmui VenecijI', a OsmaIIIije
"i:;'.I sl\I"-t.rale pogodnim rat.o\'allje 11<\dvije fronte."
i1
Vladavina IJayezit.a II. sasvim jasno pokazuje kakvu je ulogu 5nll1\n tada z;1do..
L h,r.." 0SI11;wslwltl driavllom sklopn. Sva se p"noca moci države usredot.ocila II
!;j,',;ovoj ,-",)bi. Nj('gova je rijec bila zakon, koji podanici nisu sl\lj~li dovoditi \I pi-
i "".i,:. Jal,.) \,1;>.1;,1'"" svojim .sa\'jctodaycil11:lllij", r.I(Jno~io odluke bl'spo!.\o\'omo, ip~k
\os C~1lI je n.~jpri.i'~ olišao "o'iHlo\.cimil IH\ Rlwdo:)'s, 7.at.im 11 Francusku. ;\ 111'\kraju p:'pi (Ino-
r:':l\tu VII). lcoji .it~ spremno prihvatio bjcguw:n, Ile sami) l.~to što j~ Bayez.it [I. 7.1\~\"o(;a hrnU).
1.1n:!t\U placao hJ"ani1rinu nego i stoga da u danom lrt:utl U7.fnognc ucijcnjivilti 5ultanl1. J<acl..\ jP.
j{,'1r1o VIlI, frnBC\1sld kralj l.t911. g. provalio u Itnliju. Ccm je postl\O podJo7.nn Ilj~mu. Nc~t.nlajc
r T>i\di\ za po\'rntl\]( \1 elomovinu; Ccm je muro 149.'5. g. " Italiji. Pr~n"'\ govorlml1jima, 01\0 Ga j(~
L, <:t.rc ;\ti p1tpn J\Jek~andar VI. Borgia na I\:tgo\'or Baye1.ita II.
1~ Taj jr. fi)t. i1.J\1.\-aOsukob i1.tncl1u Banala I<rima i Velike Horde, knj.'\ se udrui,i1a o:;POlj5KOII\.
ti loku tih borbi Vdikil Horda nestAla je 5 potitji:kep()1.0rHic'~,
L...:..
~~ S VCI1~ri.i()m jr mir ~Idorl.if'n 14. pro"ill~;,\ l;.-fJ't, a" t'~':\I'!'knm 22. "dj-°d:r. J[)U:J.
:-IL:
.;
je 011sam lI~ppsljetku odredivao smjernice politike. Bayezitova silna osobna moc
nije nimalo :taOst.ajala-za moci njegova oca ili Selima 1, njegova sina i nasljednika.
Na raspolaganju mu je bio cijeli državni aparat i isti resursi kao i Mehmetu II. Ako
je Bayezit i provodio bitno pasivnu vanjsku politiku, te se odrekao osvajanja. us-
poredivih s onima njegovih prethodnika, to uije za.visilo od vanjskih okolnosti, nego
SJlmo od osobe sullana. Njegovoj je miroljubivoj naravi više ougovaralo da cuva
ono što posjeduje nego da to proširuje. Da bi odbio moguce neprijateljske napade,
držao je armiju spremnom; ona je bila uvelike opremljena vatrenim oružjem. Osim r' I
\.ol\a. .!}~ziili ~ vlastiloj ~riavi.i 11ino,z_':!!Istv~obit.o n evropskill!...zeml.@_m~d! -1'\J r;vl
kojima je inace održavao diplomat.ske odnose, uzdržavao veliku špijllnsku mrežu4l.
Dugotrajne SII goaine IIliraomogucile zamaiinll grmlil.i>ljskll djelatnost, prije svega
~Ht:/(U~ ., '1. ti
:J..
11prijestolnicama lstnnhulu, .1.,drel1l1i Hmsi." Tako.1f'r sc IIlIapre<1ivala izgradnja (-' !~-I~
':t'slovnih komunikacija.OG / IJ
U lInutra:injopolit.ickom pogledu glavni 511.n.~p~).rU;).aye?-ilaJ.LIla poce~ku vla-
don'ine bili .l,I.~"!),iereni
na 11~lallja!!je nf'z:"\.d.~voijs~~akS'~, se.širilojJ().lI5131j vlada~i~,
\Ichllletall. Tako je - kakoje spomenuto - djelomicno vraceno konl1sciranozem-
Il- l.iB1e:'lziiova. je pi~~!~n _IL'p~!il~:!.nOV:'lc. s_ veillTl izno.~onLPJ.t:!i;.r.!T0-ovinei t.a1<9
7.:tnstavljana inflacija. Ako je t.a mjera i bila korisna Za privretll)i ".ivQl, ško.dila je
;DL-LI..
drhmojblagajni. Napose je nedost.ajalo novca za iZy'anl1'(!m~.Rl!~1ieve,primjerke
E "lod~nj~.~~~. ~at.o...ie 1501. g., prema odluci Carskog divlU1a, uV$dc.l)izvanredni
J20rez {al'a'~!t~tk(Jji se, prot.ivno normalnim, šP.rijat.~.kilIt.vnl"l!jnl vJsJama pori>za,
llLirao ne sa/1lood odredenog_krugaosoba .neSQ_o.:.i.s-.:lI,1 po,dm1ika,
-o:ibi;o', takva je polit.ika jzvanrednih nameta vodil:1- obnovljenom nezado-
voljst.vu, ovaj pul st.anovništva srednje i ist.ocne i\nadolije, koje se pret.ežno sasto-
.:alo od t.urkmenskih nomadskih plemena. Dot.ada oni nisu placali nikakvih poreza.
Vec zbog vjerskih razloga post.ojala je napetost izmedu log dijela stanovništva i
oS\!I:tnske vrhovne vlast.i. TlIrkmenska plemena nisu, naime, priznavala driavnu
vjeru, sunitsko pravovjerje, nego su zastupala milita11tuo-e!{stmmisLicku sektu koja
jI' pripadala šiit.stvu Dvanaestorice. Prema avenim kapama koje su nosili clanovi
sekt.e nazvani su "crvenoglavi" (klzllblL~). Sekt:1-sp. razvila oko reda safavi (Safawi),
nazvanoga prema osnivacu šcjhu Safiju'.2; gtavno podrucje na kojemu se red proširio
hio je Azerbajdžan.53 Kau je propao Bijeli Ovan, mladi se Ismail, poglavar reda.,
dokopao i svjetovne vlasti i 1501. se uzvisio do položaja iranskoga šaha. Anadol-
~ki kizilbaše, zapravo osmanski podanici, ponadali su se da ce ih spasiti t.aj novi
!I1o(:nik. Kako se u prvom deset.ljecu lG. st.. njihov poloiaj osobil.o pogor~ao zhog
prirodnih kat.astrofa, bili su lo više spremni vidjet.i 1\ Ismailu ocekivanoga Mahdija"
(Mesiju), te su ga stali štovati kao boianst.vo.
Takoje nast.ala cudnovata situacija da je upravo f3ayezit, kaji je bio najt.ješnje
\'('zan uz drrvi~ke redovc, napose halvetijske, !I1or:!oiSl.lIpit.i prol.iv drugog reda. K
53
tomu je halvetijski red bio u bliskomsrodstvu sa safavidskim redom. No driavni je
razlog imao prednost pred vjerskim uvjer~njeni, Valjalqje sprijeciti da 8f;/iredl\ia i
istocna Anadolija odmetnu i obrate novom perzijskom~ahu. Uskoro pošto'je Iamail
o~v~~i~~!~ poc~,i~_progo.n_ki2il~~\!:1;p-rtcem1,1
su qm~gLanaaols.ki:crYeno~"
pr~elJem na ~efopooez. UJcdno Je ~.Iz.!!ba.šama z~b.ral1J~n.C?..:.da..
odlaz~ u Pe!VJ!!...!.s-
madu.U~_p.rotiv~riv~~l!..ri~kizil~~a ucvrio~n je pol~žaj o~~~~ij~: služ~e
vjerskog I pravosudnog znacaja zaposjedali su još samo sunitski teolozi (ulema).
Tako ne zacudiijeŠlo sut;C"lcAke odmazde, vezane uz nepoši.edno utjerivanje noVO-
uvedenih izvanrednih poreza (avan:), izazvale žestok ustanak kizilbaša ustanak -
$ahku/l 1511. g. u okolici Antalye, nazvan prema predvodniku $ahJ:ullju, cije ime
znaci šahov rob (tj. lsmailov). Osmanski je državni aparat stajalo muke da nau-
vlaua bunu.
Posli~dnjih gQilina svoje vladavine povukao se bole2ljivi.stari Bayezi.LII._od
vl~_darskil~pos~~1 ~~~!!..!Ijeg()vi si.!l~~L~hmet, ](~~~!l.t i Sel!1l\ z~podjeli ogorcen
spor zbog nasljedstva. Dayezitu je napokon preostalo samo to da 1512. odstupi u
~Q!'!o~t:>i!!~Seli!!l3:t miljellik~ janjcara. Novijel?ultan rea,girao na s~ojn~~rn..L~~ko
što je, vjerojatno, nešto k1!-S!,ijedao otrovati svog oca..
Sa Selimom I. opeije-ddao na vlaSt sultan koji je nastavio ekspanzionisticku
tradiciju svojih prethodnika. Premda je njegova. v.ladavTiiapotrajala ~a~o o~~~_g"§"-
dina (1512-1520), bilaje iznimno važna za konsolidiranje osmanske pozicije svjetske
sile. - 'u .
Pri Selirnovu stupanju na prijestolje državnoj~j~.Qj!l~'2. OI!.!!!~1?~~g.~C~rstva
bilo ponovo ugroženo. Njegova su braca pokušala pri.grabiti vlast. Jedan od njih,
vrlo uljuden i opcenito pomirljivi Ahmet, uS"pioJ~_:rC?s.!adm~st~!~~feuct~~_~,ir~-
menske aristokracije zauzeti Konyu i tako prakticki ~~odariti
o Anadolijom.
bpetje -za'prifelil~ opa~!l0st i od pokr~t!J.kiz!lbaša=i1 isJQ~..!1oj
o _Anadoliji, jerena
još nije bila uklonjena gušenjem ustanka $ahkulija. Situacija je postala osobito ne-
osigurnom kadaje princ Murat, sultanov necak~4,stao na celo maloazijskih kizilbaša.
U meduvremenu su "crvenoglavci" u istocnoj Anadoliji stekli 'toliku moc da je 1\
njihovu središtu Amasyi cak kadija morao nositi crvenu kapu reda safavi.
Selim jeQlo!@o iz?:cLlli\J~.raL~.nogili.efu1.im-po~V!!!l1!..la..!.~t!.J!L~amo
zah:
~juci bruta.ln.oj vojnickgjJ.l.aravi - od koje se izvodi!1jegov_!!.a~im_~~g!,~i
(Yavu.:) - nego mnogo više cvrstom, centraliziranom državnom aparatu koji mu
je bio na r~ol<1-M-_nju.Ra.zlikaizmeduOsmanskoga:~Carstva 16..st. i ziiSi1ivanja.
-
država evroazijskih konjanickih nomada poput carstava Buna, Cingiz-hana, Ti-
mura i BijelogOvna - sastojala se upravo u tome što su posljednja uveli~e zavisi1a
od licnosti Imainog vladara i nisu raspolagala izgradenim državnim aparatom. Zbog
toga su se tvorevine moci nomada nakon smrti snažnih vla.darskih licnosti ubrzo
raspadale.
Selim je uvijek iznova uspijevao svladati opasnosti koje su prijetile s raznih
strana. Pobl}njeni se Id~ilbaše, unatoc .l~otporišaha ISr.!1aila,nisu mogli. cJugQ.
održati; ni pril!~u MULa~.!Lnije preC!.~.tal()dr..!!go doIiA.B. u.teknej!lma.J!y~eliIJ1ov je
bra.t Ahmet, koji se uvijek distancirao od safavida,takoder bio pobijeden i na.kon
'z~r.9!>'!javanja uQavIjen~' !!lta Je .sudbinazacfiisua::arugog .br~ta_ Korkuta;. k.__t?:~u
je Selif!1!!~pog~iti sve necak~<?ji s!-,_mu ~mn~do~u1_.p~~ak i .~tvori~
v!astit.i~ sinova. Iak_o je I>re~B.zak~!!!~u M~la!"e~aj)..!v}~Jac~!las!Jeds~vol!!!.~~ bitI
o'O§jgurano 111nu.m.m~niku Suleymanu.
54
1
~
Tek što je Selim zadobio moc nad cijelim Carstvom, stao se obracunava.,ti s
kizilbdama;-Pri tome treba potasnitrdali.ikako I!,ijej>"&posrijedi opci !?rogon šiiLa..
U<Iilr "crvenoglavce" niJe tako jako. pogodio zbog njihova beterodoksnaga vjerskog
shvacanja, nego zato što su .kao predstraža.šaha Ismaila unutar granica CarsLv:L -~
znacili trajnu opasnost za osmansku moc u Anadoliji. Kizilbaše su najprije bili
primorani dopustiti da ib popišu. Tada su kizilbaše - kojih je bilo, moida., cetrdeset
tisuca~$ - zbog hereze djelomicno pozatvara.li, a djelomicno pogubili.
Progon kizilbDŠa velikih razmjera, cime su imala biti rasterecena leda. osman-
skoj armiji. otvorio je Selimu 'put prema izravnom oruzanom sukobu s perzijskiw
šahom. Osmanska je vojsl<a, ukupne jacine 140000 ljudi, mogla u proljece 1514. I~.
prodrijeti duboko na podrucje kojim je on gospodario u istocnoj Anadoliji a da nije
naišla na otpor. Kako bi poštedio svoju ;umiju, .iah Ismail je izbjegavao bit,ku Ila
otvorenom polju i služio se strategijom "spaljene zemlje". Ismail se našao prisilje-
1 nim na tu mjeru vec zato što je driava Safavida5G morala voditi rat na dvije frome:
.
f..~-; t{J~
-.-- --
1. DRŽAVA,SULTAN,SREDIŠNJA UPRAVA J
Rrž!l-v~)oiu k za s(Jbom oSlaviQ Seli.m I. !!brajala..se medu~ajj~c_e sile u sv.ijE.~u:
Osmansko Carstvo rasprostiralo se preko tri kontinenta, odArmenije do Beograda i
od ukr~inske s~eV_~~)(Qj~"\ je pripadala podrucju vlasti vazainoga Krimšltog Hana~~~
- sve do dalekog Egipta i Ar,!psko!...polyotqJ.a.
Najvažnijim je uacelima osmanskedržave na vanjskopolitickompodr~~j'!.-[!ri-
padala ekspanzija, a na unutr~~jem održavanje postojecih odnosa.
Neprestano teritorijalno širenje bilo je vezano uz cinjenicu što je Osmansko
Carstvo kao islamska driava vec šerijatom bilo obvezano na ekspanziju. Prema is-
lamskomje pravnom shvacanju, svakako, bolje izaci u susret iskazivanju pokornosti
pripadnika monoLcisticke ~religije knjige" te im pružiti zaštitu nego ih pokora-
vati si-lom oružja. Tako valja razumjeti pravo II4 opstanak koje je Porta privoljela
kršcanskim vazainim državama. Naime, one su priznale osmansko, tj. islamsko
vrhovništvo i stoga državnopravno vrijedile kao islamsko, a ne "vojno" podrucje.
Nalog da se "vojno" podrucje pretvori II islamsku zemlju nije inace bio strogo
rastumacen. Postupalo se pragmaticki, II skladu s unutrašnjom i vanjskom po-
litickom konstelacijom. Tome je pripadala i praksa Porte' da - uglavnom radi
-
slobodnog zaleda za operacije na drugim frontama zakljucuje s razlicitim evrop-
skim državama vremenski ogranicene mirovne ugovore. Pri tome je ona unapri-
jed bila odlucila da neke ugovore prekrši prvom zgodnom prilikom. Ta je P!aksa
spram neprijatelja- osnovana na principu miidaral (pretvaranja, zapravo neiskrenc
1jubaznosti) -
li islamskom pravu bila moralno nadasve pozitivna vrijednost.
Na unutrašnjll se__.!'g_lIktu.~_I.I.
o~anske države posve dadcU.!..fimijeniy poj'Lm
"država masa" ne samo zbog iznimnoga geografskog rasprostiranja i broja sta-
novnika nego prije svega zbog snažne centralizacije, koja je neizbježno vodila do
stanovitog omasovljenja. Osim nekoliko vazainih država, najveci je dio Carstva bio
organiziran prema jedinstvenoj, autokratski obojcnoj shemi. .
Za .unlltr~~ s~m_~!Iriranje i sta.kiillost n.\.ši.~ml1llje.gjj~ Rila v~žna cl!!Jenica
da je 05manska država - mjereno tadašnjim mjerilima - bila pra.vna državi!:. Posto-
,JaOTecvrst zakonskiporedak, kojemusc morao podvrcisvatko, pa.i sultan. Osnovu
icotoga I>oretkaTInr.~.§~rijii'.Pravni pfQii!eml~!Io
koj~ u reill~{iiIi!k!ill~ odreg~~<,I1
r~ava!i .s~_~.~ako je spomenuto, pomo~u "syjetovnih ~a.konJ." (kanun)izda~jh u
58
(;,1
~.
...
i.!.~ sui tana, a..a~o_oni nisu .~ili do!olj~~.. pomagll.!gje m.i~sno ~bic.ALlJi'-l1.rav.Q
( ~!J).
P..Q..pr..avilu,.izbj~gavalesU se odluke ad hocj.veliku su ulogu. imali presedani.
-
Za održavanje unutraanjeg reda takoder su služile modernim rjecnikom rekavši ''
- mjere socijalne zaštite. Evropske klišeizirane predodžbe prema kojima je osman-
ska država zapravo bila samo vladavina nad velikombarbarskom hordom, bez prava
e
I~;
..
t);;ohiJ-;: ~;;-;:-;;;:;;fo~-(TorJla(:ili;;;,\'a
sa.~t.ojalob,.z-iz;,iu,kc od u!'s]"boduih ,,,,,1';1..
;' '::illll.sj ,al,~pnl'~r. sluia\'ki, kao}-.2]it;\' i 11..ilisl!H<>ll<:'I'\U:,!;;slIif.l.\'o. (,Ei,ai;, ~i1 osohl}"
I 'Ini!i (.2,'. voj!!l.!2!'o.:.i t~l).
L Sr,~djšllja jn drža\'ua upraV:I bila j;.ISI10 od\'oj,'u;, ,)tI su.ll.aIlUVi! uomacil!sl.vfL
J'>.\;0 se dadar Ilije mvgao osobno haviti svim problcmirnas\"oga prosl.rallog carst.va,
,;,.1,.";;1r;1Oje razli,'it.C' z~,dat.kes ja<IIOollre..1cllorn nadležnošcu. VouelIje je pral(~it'rlt
.LiliLj.l;,i:_./.!I.!~d"l""('likou.w.:~i.t!I. O.J)k LO r..iuiQJJaQ§JJQvi~lJ,u~.r.u.i!;,."\ kQ.i(: hi l!1JJ
l!1','.!.II'Jdl1o dao su11.:1I1. Razmj('ri PlInine lIIo,:i \'clikog;a ve7.ira. vadrali S\l o\'i~;!IO ()
iJ.i".~o\'oj li'~IIr)Sli. _I;illallrii~ka .je polit.ika IHCI1I'Sella na gla~'n0!L'!cf(c/'l/~'(!, Samo je
.---
;:o. ni.it~(': plJr.j~~ce od i~kvlll'(mogn pf':r7.ij~lwJ(u. $('TCfV. n. tt IH':m,,\II:.I(I)j je .i~~i~tllnj Ilpnlf"f.I.-j
..;:.!n.':.;w;'.!" f-;H!"ku p~.llit':1I 11 Carif,l'l\rll1, dt'\1H1§ t\':I.11U 7c.pkdrr Sa.ra!1l.
of []I\;tt'n}!,., tln.~I(I'''IIO zt1a;.j \'rtl",; pl'\'ohitl1() "" rrip.1f\lIid lor, ndr~c1i\ im;l!i !'!.JH'!i;t! i r'\:!n1..'!'
't vrti.!.
!;n
pn'i IIIuRija Osm.anskoga CEstv_~1 .~~y/l1ilislalJl,_!!~odnos'LJl.l'emavl:lllaru_~p()J.!!;
gao s~lL.!!9vitol1lsamostalJ:lošcu. Suprotno njemu, oba su "vojna suca", nadlcžna u
vjerskim, odnosno pravnim stvarima, jednako bili neposredni organi sultl\nl\.
Važnije politicke odluke navedeni visoki sluibenici, svakako, nisn sami donosili.
I(ao i u drugim islamskim državama, i u Osmanskom Carstvu ad vrell1~~ Q..r.hnnJ1
Josto'alo 'e drža.vno vrece tzv. Carski"(\ivan divan-h.,imlll un :I<ao što je spo-
m-ciilito, ta usta.nova iliJe bi a O_..!!.C.lili!.~.'1.
!!e~o :mrno savjetoo_avni or~al1 u važnin.L
državnim l>osj,ov.i1J!!:
IS.tom~j~na..fu!gi~ kao .1Ii!:iyišLcivi!ni
sud. CarskT1e ___7
divan, tako(ter, primao poSInnikestranih sila, Islamskih kao i kršcanskih. Diva~
(}//c.VW'1l)
z.asj':<Jao ..!.1\'anj~k9.!!.t~!i?JE :?~r~.0..1L.YrjjelT!.e_ dRIa§h!L!!~ prijec§tolie Siil~yrn..~na
't~lic1!.nstv.'~n!?S- (~~20) cl!!iJi ~ ga. ~i.i1a!.!.~i: ,velikiyezir ,_ltO.ii je~e~dav~g, dvrK1"ik;' r!/Vf(,
~~,~1( l/'
qya. ()o_ tri._ ve?-ira kUJ>ole1 J~ko_!!azvani pr'lm.!!. 1"!JP<!!ii.znad_dv9rane za sjedni~e),
,!I)ll_rfffter'd'lm .U:.L..J~.lIrne~ij~j AI~d9IijcL~~t ,xg.i.!ill..~J~a i IIjšandžii~ (lIi~allcl).
1771 J1LG4.'J I
-
Sr.yh,ilis(rim, vrhovni muftija Carst:vll' po r~~I.gu~.i~i od oboji.ce vojni.h ~.!Lda~ i Zjl- 1/ '-,
I'r:tvo.i!!.top;a r;u'gaka.:~2dik~.~~zir1.nije_b!.'?_cl~n ~i::all.a za!.tJ.jlq_~~. b~ iQj~~li1Jcivo. .7- 3 I/'tii,'t.
š"rijn Iskopravnirn pitllnjhn~I.1\ zadaci su državnog vij~caJ)ili posve politick.e.lIJ\.!'a-
~l.ijet!!.<:.sii.~y_m~!la Vcli~a'lst..:"nog u državno su vijeclJ p.~imljeni i beglerbeg - !l'j_:t.
n.ulllclije te glavni zapovjednik not.e (kapl!dan pn~a). Na sj(~dni~alTla Divana drugi -- t(~/ t'/:/al !
~;i. slu~.benic.i prisust.vovali kaC?j.?-~šni_ organi, no oninislI smjeli zauzimaLi IIIjest.a
et/Ji _ IfIM"c/'';
i. uklillcivatL.:!~u savjct.c:,~!lje. OVdj~1 je rijec () zapovjedniku dvorskih furai.era
(nl!lt~fcrril.:a) i cauša, zatim o cuvarima kapija, sckretarilna
11;197al1_ol;ill'Uat.i~vakocluc';.!ii:l~sar§.ke
Divllna (krilI!,). koji Sll
poslove,-t.e o janicarskom' agi", koji je Qcfgo-
-
it (Uel JtU'tt'
'3f."'<) 7.,t sigurnost. državl1()ga vijeca. Sje:lnic,!m~'\ Divan3 prisusf.vovao je inmjst.or _ If i .i/~ l.,.dL1}C
n'Tl1m~ (le§l'ifll!JI)~,i..:~..ie.na sulf.al_1..sko!~!.~~.oru i u ()sl11allsko~ržavnoj upr~.vi
prnf.<;>k91arno pod!~.šic hilo vrlo. važno.
5'.I1tan je nakon vremena M('hmct.a Osvajaca Sall~() rijef.ko sudjelovao .lIa sjed-
lIie'un;t Pivana. I\ako je vec spomenuto, on je ponekad ipai" radi kontrole, prat.io
sj('d'-li.; neopazice, iza rešet.ke u dvorani vijeca ili u poljskom logoru i7.a 7.avj~se.
Da hi obavijestio sni tana o rezultatima savjet.ov<lnja Divana i postigao privolu za
svoju odluku, odnosno izdavanje n;tredbe, vdiki hi 11111 v('zir pot\a~l.ro najvažnije
pr,,~lIllCf.~ prigodom svccane audij~nr.ije (Ul';).
Golema površina Carst.va, s jedne, i snaina centralizacija. s druge strane,
djdo\'ale su t.ako da se od vremcna MeilIneta. Osvajaca II oSl1lanskoj državi ob-
likovao birokr1\tski apar.at s jasnim kOlllpetencijama. Ol.ada. se sve više upravnih
predmet.a obraduje pismeno. Centrahl'!. jc driavna kancelarija regulirala višestruke
pismene zadatke, npr. sastavljanje naloga mjesnim nadleštvim:t, imenovanja voj-
nih, vjerskih i civilnih, napose fiskalnih cinovnika, ~f.avovf' spr:Jm brojnih peticija
podloinika. Onaje bila podrectena Carskom divallll. Državnaje kailcclarija takoc1er
bila zadužcna za korespondenciju koja se VCI: odavno vodila sa stranim silama,
snažno proširenu pod Siileymanom Velicanstvenim. Taj je IIred 1;0(lišnje sastavljao
\.i,:;c oci 3 000 spisa, što je na evropskom podrucju dosegla samo papinsim kancelarija.
Na. ;''''.11je oS\lla.L!.>~ke
drtavn~k'!,.!lcelarije bio vrlo ugblni državni sf'kret.ar za c;,arski
GI
monogram (ni§ancIO), cija se zadaca nije sastojala sam!) U brizj za neometa.~~_9dy.i.
.i.!si~~~ŽIj2g!pi~enog~!l,Qbr!-fi!-jlb negc:d~J ta~oder lIJPrao provJeriti. ~~~onitost
~p'isa izdanlh usuitanovo .L11!.e ~el~,p"jeriti carskim 'mon~~amom. Sultan nije
Izravno potpisivao. Istom u doba Suleymana Velicanstven9g'ni,ancl je dodatno
zadužen da nužne nove svjetovne zakone (kanim) raZradij kodificira.
!zvan ~ompetencije Qivana bila je financijska uprava,IO neposredno podredena
o~oj~..ciAeft~rd~.r.a: rumelijskom za-'evropsJ(" ran~cro~~o"i!1~~,_z~-azi.f~ka,pOdrucj~
Carstva. Defterdar Rumelije, takoder zvan glavni defterdar Uas defterdar), ujedno
je-p.tovodio vrhominadzor-na(f ukupnim fiskomuOsmanskom Carstvu. U prvim
godinama vl<UitiSiileymana Velicanstvenogdodatno je za netOm'osvojena arapska.
podrucja uspostavljen položaj c.IerterdaraAlepa.
Defterdarov je djelolaug bio razno'lrstan. Obuhvacao je upravu državnih Ji.
nancija i državnih domena (has.a IlIlmayun), osobito obracunavanje gotovinskog
prihoda, koji je dospijevao na ime danka (haraf) vazainih država, poreznog, carin-
skog i dohotka od najamnine le od zakupa poreza. Ovamo pripada i knjigovodstvo
gotovinskih izdataka, tj. place i nadnice, održavanje carskogsaraja, pokloni, nabava
robe i materijala, osobito za vojne svrhe i dr. Fisku je takoder dopalo evidenli~apje
zemljišnog posjeda. Za obavljanje tog zadatka u vrijeme SiileymanaVelicanstv~llog
postavljaju se posebni deHerdari za evidentiranje nadarbina koje treba dodijeliti
(timar defterdari).
Da bi se mogla utvrditi i predati vrijednost prinosa zemljišta u okvirima
timarskog sustava, postalo je nužno tocno registrirati dohotke koji se ocekuju
od poljoprivrede. Potrebni su popisi, svrha kojih se dade usporediti s urbarima
(zemljišnim knjigama) iz razdoblja evropskoga feudalizma, u Osmanskom Carstvu
sastavij.mi za svaki vilajet, odnosno za svaki sandžak. Oni su sadržavali zakonske
odredbe (kallullnalllc) u vezi s podavanjimaodredene teritorijalne jedinice. Nabro-
jene su bile ne samo najmanje teritorijalne jedinice Carstva (nalliye) nego i svi
lokaliteti, s poimence navedenim poreznim obveznicima i vrstama poreza.
Q§im tzv. detaljnih Jl.QQ.isa (dcfter-i IlIlIfassa/),postojali su i drugi ~egis~ri_~l
k,()ji1!1ase~l!..ma.ruo na~<?dila razdioba. imenovanih prihoda, sumarni registri (defterc.i
icmai).
Cjelokupni je središnji aparat osmanskih nadleštava bio u vrijeme Siileymana
Velicanstvenog toliko kompliciran da se u njemu nisu lako mogli snaci cak ni
novoimenovani veliki veziri. Taj je mebanizam nadlešlava pretpostavljao temeljito
strucno osposobljcne i okretne cinovnike,cije je znanje moralo uvelike nadmašivati
usku strucnost: oni su poznavali i islamsku teologiju. arapski, odnosno perzijski
jezik i književnost, povijest i zemljopis. Svi su službenici središnje uprave nosili
n<Uilovr-e/clli, a tek su II k<Uinijcvrijeme nazvani efcndi. Posljednja je oznaka isprva
pristajala samo predstavnicima islamskoga duhovništva.
Za sastavljanje naredaba osmanske centralne uprave mjesnim je nadleštvima
na raspolaganju bilo dobro školovano osoblje, koje su tvorili po rangu viši dvorski
fur&žeri (mutcferrika) i potcinjeni dvorski glasnici, tzv. cauši.
Vec je spomenuto da je Osmansko Carstvo kao islamska država bilo sasvim
podložiio~erijatii".- StC!ga nij~ Clld!Jo §to je postojao, osim centralnog upravnog
° Ured poglava", Jivau.kih .ekrelara (...i../kVIIAp). kao uspored811 s dalje posLojeci", ure-
dom 1Ii,A1I..j., sLvOl'enje istom u vrijeme SiileYD1I1.na Velicanstveno,;.
10 S"It.~uova.je priv4Lna riznica bila. jasno odijeljena. od dri.avl1ogtiska.
II U nijeme B"yeziLa II. poilijeljen je ured ~'J'enlArA, prvobiLno uveden zA jednog
Cw,kciol1Ara,na ti> dva podmcja.
62
'~
aparata <Jkojelpu je upravo bilo rijeci, opsežni vjerski upravni aparat, koji je bio
posv~ uJul,a~.~ pravoJjer~euleme: TU)[.ip~~~ici ,teciloš~';'p!:a~nog::'~'islllJ!l~im
term anom receno znanstvenog '- ul!~JerenJa. .Wm(!le) SVOJ..811dJ~lokrllg m:etežno {'.:
i1iIiižll1Da.tr["poarifci.i.!i .~ visok«;!!J1ikoll!tv'h_8udstvq i u pravnoj ekspertizi, s tim eJ
što su bile trl0gucepromjene.djelatnosti unutar tih parcijalnih podrucja. n
U islamskim su visokim školama (medre6e) profesori (muderris) predavali ne
samo razne teološke discipline, poput kur'anske egzegeze, nauka. o tradiciji (hadis,
prim. prev.), islamskog prava i liturgike, nego i etiku, nauk o državi, prirodne t~1
znanosti, matematiku, znanost o arapskomjezikll i književnosti, retoriku i sti\istikll,
povijest i kaligrafiju. U te su visoke škole, prema nivou vrlo razlicite, mogla dospje,'
samo ona djeca koja su u tzv. kur'anskim školama (mek/ep) naucila pisati i citat,:
te stekla neka znanja. iz Kur'ana. Nivo je tih osnovnih škola, koje su bile pod
Iladzorom mjesnoga kadije, uglavnom bio samo prosjecan; ne samo zbog didaktil,e ~
temeljene na ucenju napamet nego i zbog cesto poslovicne neukosti ucitelja. Oui,
naravno, nisu pripadali staležu uleme. Takvih je kur'anskih škola hilo posvuda n
gradovima, no pretežni je dio stanovništva osta.jao nepismen, ponajprije 'lalo ,;t"
niži slojevi nisu II svojim zanimanjima trebali školske izobrazbe. j
Drugo je podrucje djelatnosti ult!me bilo sudstvo. Mnogi su fingiraH kltOkadije
na cel,!IJ?oje(!i!!~h
s!!~benih?~r~ga (kaza),~ Kadije nisu imali samo sudacke funkcije,
uego su se smatrali i osobama.od povjerenja Visoke Porte, koja je ieljela I :ti oba-
viještena o djelatnosti visokih i najviših dostojanstvenika i o raspoloienju naroda,
Oni su, istodobno, vodili driavnu upravu u sudllenim okruzima, ollavljali notarske i
maticarske poslove te kontrolirali državnu upravu, ukljucivši mjesni fisk. Zaduženi
da pomažu mjesnim službenim organima pri njihovim mi\Ogostrukim zadacima,
f ,
morali su djelovati dosljedno prema nacelu jednakosti ljudi pred Bogom i zakonom.
lako su I;adije bili obvezani na strogo poštovanje zakona, ipak su osobe socijalnog U
višeg sloja od osoba maloga drnštvenog ugleda te muslimani spram nemuslimana
uživali balgonakloniji postupak. Uz to, kadije su poslije jedne do dvije godiJ:e
IIredo\'anja po pravilu bili suspendirani najednako razdoblje, i to bez place. Stoga
nije cudno što su oni nastojali da za vrijeme službovanja steknu toliko sredstava u
da uzmognu podmirivati troškove u razdoblju privremenog mirovanja. Zna.li su
unovciti svoj povjerljivi položaj, iako im se opetovano zabranjivalo primanje mil;a
>
I
(l"1j~lIet).
f,. i
K~(!!je.su b~i, podredenUovisno~geogratškoI!1J).010žaju svojih sudllenih o!m~- U
ga) nadležuin2,vojnim sucim~. (!adlask~alas~(~) R~!:!!je,_o~lnosllo A.uadolije.
lako oznaka vOjni sudac to pretpostavlja, njima nije pripadalo samo najviše uprav-
ljanje sudstvom II vojsci nego i u civiluom podrucju u cijelom dijelu Carstvn !!Oji r:
im je bio dodijeljen. Oznaka vojni sudac bila je u to vrijeme salL10 preostaLak
iz ranog razdoblja osmanske države, lcada je u godinamn vladavine Murata L bio W
postavljen posebni sudac za pravosude na vojnom podrucju. Taj je položaj zatim, li
toku nagle ekspanzije Carstva posljednjih godina Mehmeta Osvajaca, bio dvostruko [
zaposjednut. Osim opceg nadzora nad djelatnošcu kadija i medresa, oba su vojna
, ~~
suca. bila zaduiena. i za imenovanja kadija i muderisa. ~
S vremenom se od pO_~l"Ucjadjelatnosti lcadija potpuno odvojip djclokrug"rnuf-
tij.a.!..k2ji sc ".:i~enisu .miješali \I prakticno sudovanje. Njihov je zadatal, hio teo-
rijske naravi: oni 51\, kako je u\aatka spomenuto, na zahtjev stranaka \I sporu, 2,',
~i;I
.
~.
1:1To !liU, Iivalull(u, o..lnWti 5cU"O na podrucje: 11 OSU\AuskolU Ca.rslvu vodece },oJilCJihk.: ).i(uV!\t:
školu. Ovdje se ne možemo baviti p.-ilikama U drugim pra,'nim školama.' 0..(
'
63 '~:~
le'.:1
I~
,'~~ ol)7,ir:). na I'jihov llrustveni poloiaj, li komplicirl\lIim pravnim IIlucajevima iz.
[\,;:\Ii 1\[\ 1\erijaLu csuovana lIIi~ljenja nazvalla Jetua. felve 1111ouvezivale kaciij~ pri
01l0$el1j\l prellnde. Dugo se vremena cinilo da 511oSlI1l\nski muftije prisutni salllO -
veliI.im gradovima -
djelovali l\uton01l\110, Ila vla.sl.itu odgovornosI.. U vrijeme
r. \i)reYI1HU1a Velicanstvenog carigradski muft.ija postavljen je za vrlwvu')g II1uftiju
I .l"!,i!uli.slli1ll). On je otada ne 3al1\0 imenovao sve mnrtije nego i o<lrediv'lo t.!:n ce
i.
.'!H',:irsti višI' I:adijske I'olohje - mlll/c.
,...
!>I
i odgovarajucim službenicima. Cak je i uredovanje 11~vilT1pojedinostima hilo odraz
- l'1J~lupk!l.središnje uprave.
I Egipat sc smatrao vilajelom, iako taj dio Carstva nije bio ukljucen u osmallski
limarski suslav. Duduci da su se mamelucki emiri, pošto su Osmanlije osvojile
njihovu zemlju (1517), pomirili s novim odnosom snaga, bilo im je dopušteno da
svoj posebni položaj, slaru slrukturu gospodstva i društveni poredak svoje zemlje
zadrže i pod osmanskom vlašcu. Zauzvrat su MameilIci imali osmanskom fisku
predavali oveci godišnji danak (stiliyrillr.).u
Glavni j~ grad Car.!..~~adtv~io p.:'s~b!1U.l~!~ra~~:.!.1 jed)nicu kol~~ ll!.h'lI!.od.l,Q.Žl!!l
izravno Porti. VCI1ki -
je vezir cesto odsutan, jer je, po pravilu, morao predvoditi
:oj!lC pohode -:Ii-r~t.im vr(-meila prepuštao nadzor nad uprav?rnJ;~~nog~gE.ada
C~~5'II1C znstupni,k~C.k~!!ml\ktlm), Uza nj su st.ajali razlicili ,duzbcniei. z:\duicni da st:
hrinu (oopskrbi grada (izgradnji, opskrhi vodom i živežuim namirnicama, cišcenju),
a. hili su potcinjeni );n\(tskom I'ovjen.niim (~c;"'nlli"'i 1'\ ><iržavanju javnoga reda
hrinllo sr janicarski a~a,
Dok se osmanska provincijska IIpI'iIV;1osialljaia ne, w'jnll ')q~allizaciju, u nižim
o ,vor iii nnsioc i S
SIJ lI,pr,1\'nilll jcdinican:la, kak ~e rec~ r~o, hazu I
sval\! S~ sandiak sl1.s~oJa'?_..2.'Lv(~Cel~
. . . hroJ!!..::'IHljJl'n.1h..okrn!!.a
.. . . ...
'lIdb?,nih fllnk~ija: Y k:-;:::;:::"
(.~Il:Il)kOJIsu,
. svakI za .;tv' -v'
J.e h/
~,~~1i pod jedniJI1 J;a~jom:..Sudbe'~ sn ukruzi obul~1...C;tiiviše,'2.kružja (7ItI/ziye»_ t'a. t<-<.~j;..
J;qililli!-_1i!luPt\\vlialis1,!gac,~ipq,yjercni,ci(7Illl]J), Oni su, hllduci da su imali pravnu t4;tt~"yLi "":-f''''''I
prednaobrazbu, izricali prvostepene presudl\, odredi vali leo.zne,uglavnom batinanje . ",'!
ili g]ooe, koje su sami utjerivali -
ako to nisu cinili bdije, U tu bi se svrhu 1'0- j/fI/Pl
javljivali u selima li pralnji skupine orllinilm, pri cemll su (;(,sto preleoracivali svoja
ovhL5tcnja. Sloga 511medu stanov\l,i~tvOl~ "I\ibi ,l~i~!.lq_21~POI~~!,}DIJ.,
Za održavanjc javnog reda izvau prijestolnice bili 511odgovorni mjesni sandžak-
hezi, 0-;; su tariiida~k pre\lo:~iii2!:.:,~ta!jcšine 7:\'aue..:.III'!!.,{!,
od k0jili sc po' jedan
lHtlazioJl s\!aKom sudbenolJ.l okružju.
Kako je'vcc spomenuto, v'1.zalnc Sll driave imale donekI" sP"':Jj,!lni po.ložaj jer
~!dJ.iI~Jw?-et~ gd uciGibjcnog j;'dinstv~\lo~ sU~,tava teritorijalne uprave, U vri-
jeme st:lpanja na vlast Siileymana Vdicanslvenog bilo je malo osmanskih vazatnih
država, ~p~ne mje~~~ja ~~~nl.en~ti I(rims~,i. Hana!., podrucje kojega se
protezalo na najvecem dijelu poluotoka, ali i na sjeveTllom kopnenom teritoriju,
te uzduž sjeverne obale Crnog mora od Moldavslte do Kavkaza. .Inžni je llio
Krimskog poluotoka prilikom osvojenja 1.178, g, neposredno uldjucen n Osman- cia.""",;'i., ~
~ko CarsLvo. Porta je slobodno mogla svrgnuti jednoga hana i ustoliciti drugoga,
6' /K. ;:i::7
svakako s ogra.nicenjem da cast hanC\ može pripasti sall10 clanovima dinastije~
koja je pot.jecala od Cingiz-hana. U državnopravnom smisln krirnslti 5n sc"hauovi
'~l1Iatrali suvereniilIa, pa sn stoga bili ovlašt.,'ni odr7.avat.i diplollmtske odnose sa.
Kt.ranim silama.
U Anadoliji su postojale još samo turl\luenske \'<:I'zaluckneževinc Ramazan i
Zlllk;;~I;:--P[va,' koja sc prostiral<L oko AcIane, bilaje -!,r\'ohilno mameluc!ti pro:'
t.choi-at, te je pripala osmanskoj državi zhog osmausko-l11llmeluckog sukoblja-
vanja. Slicno vrijedi za Zulkadr u podrucju Elbislall:\ i f\1ara.~a, Obje su turk-
mcnslte knežcvine imale mnogo manju politicku reput.aciju, (,dnos\lo mallja politicka
ovlaštenja od Krimskog Billlata.
1.'"tJnat.oc: tnl1lf!. Egipat se nije !lI11Atrnn VII.7."llIomdd.l\vom j r ondje lIij~ ,-Iadn'" domAca
din:\~l.ij~t nego v:\lijl\. veliki gU\'f'rnr:r, koj~gl\ jP. pO$tnvljnln. Portn. pl\ zemlja SlogA nije imala
:\.11t.onnlnijr..
65
. To je t~l<~!!E..~vriie.!!ilp_za__Kneževin'L.Yl~.ku_-:-.p-otkr!Lj YlIi4aV!.I!IL~eHm~t
jedino ~.~~.§al1!1kop~drucj~svazahlil11,statlls,~m-::jako je 9.!l1i~pC?!~g~~ 8~!!!~iwm
un~g!lŠl,1jPrn i vanjsltopolitickom slobodom djelov;mja; Kilcževin~_Molda;'lt8ka,-:ao"
duše, od druge polovice 15. st. Vispkoj Porti placa d.li!lak, no u strogom j~8mish;
postala vazalna~ržava istom,,1&38.g, .
Osim toga! u ,0smanskom Carstvu bilo je pO,drucja koja sE bila više ili. manje
a.l1ton~mna, npr: Kurdistan, gdje. SII lokalniemiri upravljali sVQjim nasljednim
državama(Il1ikumet) ti rangu sa.ndžak~~ga.Posebni je. položaj uživa4)šerif Mekke,
kojemu je bio podreden, osim najsvetijega grada islama, cijeli. Hedžaz; svakako, pod
snainirrio'šmanskim-utjecajem~'-po pi-mei putem postavljanja-jednog sandžakbega
sa sjedištem li Ožiddi, te smještanjem osmanskih garnizona i odašiljanjem osman-
skih kadija. .
3. VOJSKA /
Viso~~ll!!!.Lr~zyitka oSf!l.1Lnskevojne O!ga,B.izacije v~zall j!: ..~zeksP!l~ziju
kao ~!avlll ciIL~~lTla!.1ske~rž!':~~<l:os!!1!1-nslf.u su drža,vu ra,t!li PP~oAi -l}e<?Yi~nqo
šerijatskoj motivaciji- bili nužni zato što dobra koja su proizvodih vlastiti podanici
o~~o m.su dosfiijala iii prilnje~nl! ~pskrbu golemQ~~vojn()g.~~ki.ora-t~ drr~viie i_
vjerske birokracije. Ona je tako bila upucena. na proizvodnju stan~>vništva novoosvo-
jenih podrucja! 11aratni plijen, koji, svakako, nakon vremena Murata. L više nije bio
ta.ko velik. Bilo je nuino voditi rat istodobno i zbog socijalno-psiholoških razloga.
Naime, kada trupe ne bi bile zaposlC}nezanimanjem za koje su bile osposobljene,
tj. ratovanjem, morala bi prije ili kasnije izbiti pobuna.. Zato, što su više jacale
oružane snage, to je bilo potrebno više osvajanja, no što je bilo više osvajanja, to
je jaca morala biti oružana sila..
Osmanskaje organizacija vojske do vremcna.Siileymana Velicanstvenog I.akoder
bila vrlo komplicira.na. Ovdje se može raspravlja.ti sa.mo o glavnim obilježjima.
Armij_il,_~~~,?j,!-lil o~ dv~ gla."n.!l,.dije.1a,staja.ce_,y'~j~k~centralne vlasti ~j.:.lrue.a
EY.. Portll!i11 rql>.()va(kapukulu), iod,.provjncijskih odreda. Dok §u se'l..~hro šf{Olo~
vane central!!!t trupe_Q.dlikoval~"yecom..;..udar!!plTlm9~ip'rovinsii~Ð 51!..2.d!'.~,~j i.l!1_ali
odlu8!!:l.,~~!Ll!..Erij~>~~!:~_z~g,~oje
broj~o~:i:. . . .
P~ tadašl!,Jll!! "rnet!una!:oqnj'ffil'.
mJerl1.lII!~,_v.'?Jsk<!:~!.v. Port.I~I!.!! robova b:.la
.i! u !Y2!!!...Ylel!!~nunajbolja; bila ie dQ.~ro.p1~cena., te su se vojnici mogli posvetiti
iskljucivo svojim vojnim dužnostima. Nadalje, ona je bila uvijek u punom broju
pod o~m i smještena ~~,~oja!.l!e
_~~z~~o.~,,~jek!i2r.~m~0>9a~!{gj~J~!9t!.1.0
taaašnnm ~~I!t pfii2inlckim trupama, o.d..kojillje..u...miru~biQ,.uvijek.svr.ema.
samo kOrnandnikadar. Osmanski su "Portinirobovi" bilipažljivo oda.brani, bilo
Uškfcpudankau kf"vi, bif.o medu'!.nJ~~Jm rai!li1T!_~aro~r~.i~i!:na. O~lr~:r~Š~~'bi!~
su pril!}~.2. obuceni i di~c!p.U!1.iraJ!rG,
što se ne bi baš moglo tvrditi za evrop5ke
placenike. .
66
~.
dvorske 5kole. Tada. je bio izjednacen sa. I!andža.kbegom i imao, približno, rang
evropskoga generala.. Kasnije.u J\iegov ugled i utjecaj uveli1~e porasli. Janilarski
e korpus (ocak), u {>rvot p-olo~ici 16. at.Y.Ebliin02Q. OO.~di.. aast~a.o.. o.~ ~ri'
(l'rvizlJe,".Na.lveca. divIzIJa, ~maat Jd.o.a!~no gr_'!P.!l'J'Ea!I?~U_ ~rtl s!!,lSlu.\ ~Ullra ~
j~~ot?Jo ,~vij~ tr~cil!~ .~or.l.?US!.-Ð.ij~!ila se "!lo .ko~panije ~or!~d)O ::~o do .7P.Ij.'!.:!!.
POJedml!.J~.ort~b~!1p.~!!!I?~!1_11, p'o...J~~!!.oms:!!!:~ac.1(sto znacI: corbadzl]al7). D\VLZI1a
tzv. ]Jsetara (sekball ili segmell) bila je mno~o_.m~!!i!;_teuko lJetine janj.~a.r~, I
Prvobitno su se "psetari" brinuli o carskim lovackim psima. Njihova se formacija
kasnije razvila. u sultanovu gardijsku jedinicu, koja. ga je pratila u lov ili u raLo ~
Trec~pram. ce~a_'!ta ta,kode.!. !J'ania divi}ija., zvala se Mine kOffipanijell zaJo što
ie bila Jlfm..og~dl12...
na raspolawil!.agi. .~riedDiku ja!lj.f.ar~.. Za"poP'.!!nJav!.~t1jc.
t.,.
i<!9i~11r.$kihj~~iniclUJ.\I~joje vec spomenuti odred regcuta (aecmi oeaOI), li kojerm.l
su izobra~b~,,-~obival.?. dj~ca i~danka u uLvii ~ar~Ueni mladi kršc.ani.
Medu centralnim trupama vrijedi spomenuti, osim janicara, jedinicu oruž<>.I'<I
~
t:';"
,....
G:j
[
varenje pojedinog pothvat.a, primjerice osvajanje neke jake tvrdave ili uništenje
protivnicke vojske u bitki nil otvorenom polju, ostajalo je pri tromosti goleme voj-
ske tek malo vremena, jer se vojska pravovremeno morala povuci, prije hla.dnoga.
godišnjeg doba. Zbog klimatskih se i logisticltih razloga, po pravilu, nije razma.-
trala mogucnost prezimljavanja u neprijate1jskoj zem1ji.23Tako postaje jasnim da
je prvobitni cilj, na primjer opsadu tvrda.veili progon neprijatelja, osmanska vojska
opetovano morala napuštati neobavljena posla. Isto tako, tom obicaju valja pripisa-
I t.icinjenicu što cak ni veliki uspjeh nije mogao navcsti osmansko ratno rukovodstvo
1I dn prt~koraciprvobitni cilj i poduzme dalja osvlI.janja.
Ovdjc se nc moiemo bavit.i t.aktikomosrnanske vojske. Ipak, trel>aspomcnuti
~ ria je i naoruianje osmanske armije bilo IH\tehnickom nivou njezinih evropskih ili
l~~li~~lr'.alniliYrotivnika.
.'Tol~f vW~:'sam.6 Z~snažnu ilrtiJ[erifil; v~je ~a.~ir:-no
1>1ToI rucno v;:\Lfcno oruŽje. EhtlllJc o<lred jillllCara - prvobItno opremljen InkovIma
.:o~ kaslioga Ifj. st. hio'naoružan !T\ušketallla.l'occtkopl T6. st. I;ilaje ta proTnje;m
vec završena.
Vodstvo armijl' je do ! G. ~t. bilo u ruk:llna sui Lana, koji i'~ Zi\ 1.0 IlllŽUU kvalifiki\-
ciju sLjccao kao \J"pravitelj pro\:it;~ij~c prije -SLnp~i\ I~a !~rij~sl.olje. Sulta.n je pri
wojim oliliiltami\ tražio Si\vjct prije svega od v,'lil(O!!;vezira. ali i QUdrugih clanovi\
Div<ln;\, jcr jc državl'o vijece uvijek sudjelov~.iQ 11 pohodima i im<J.lo ulogu neke
vrste I;eneralštaba. 1illl"~n jc o50buosndjclo\'ao cak i II bitki, okružel~.i _zaiit.iccr\
Flllici1rilna. .
Posebna s~ ..':~nos~_J~\Va!a prik1.!.pljanju ohavij~~tG>..~rnoll1 ili..rillJen~i-
jalnol12..1lc'prijaLe.lju.Torne l~ služilo - ?~!.II),svabko, R95VC Li\kLickcobavještajne
.iliclatnostia.li.i!}jžiia .. .!s~itivl.\uje r~t.0JLzar'2.b1jel!ika, kr~jese odvijalo.l.!}._"!ycC?lIje,
Lc široko rasprostranjena špijunska.lnrf~a. agcnti koji su sknpljali vijcsl.i u svim
~i~;"in~_cvrop5kim "(iJ.žavarna.. .
Prije vremena Siileymana Velicanst.vcnog imala je kopncna oružana sila mnogo
i v("~eznacenje od note; posljednja je, dodušc, bila uspješno vojno Orll(te, kako 511
I" pokazale operacije kraj Negroponta 1.liO. i Lepanta 1.19!.!.r,., na veliki je uspon
I osrnanskc mOflli\ricc otpocco istom u vrijeme Suieymanovc vladavine.
I
:
.1. PRIVREDA I DRUŠTVO
70
e -~
ieriva1i OP'!!lo~()~nici.,<!!!!.i~LOd !rel1!e'l~ !!tehm~!~ 11.to je p~~~ov~e uglavnol?
o . IU!lJm!~..!lQ.J\I;Iklopy.~!!9m.a,PC?.!e,!a?!..Hlti!I!~1.'P~]a!.upu pot~a1\š~Efzl!-dUEVIW
~ po iednog zakup-nika Ðore~Jd.!!!!l(t~~im):.z!!o~~e4iJ\i~'~o"a'yaro'Q.4!lj~lt9..m:' (m1ik!l-
Il ~~.1 ~. O!lje...mOI:ao'utjer..iYMi'po.r.eze i t!ruge držayne'priho~e,_~ao.~.to !u ~arine,
a. __o~
naja~~in~z~javne' ne.!cret~in~itd: Za svoju,je 8lu~bu zakupnik poreza primao
J. stanoviti dOhodak, a zauzvrat je morao utjerati ~ajviši mogUciiznos i predati ga
O drža~i. Zakupniku poreza bio je nadreden upravitelj dobara. pojedinih državnih
a. domen 11.,vojvoda (voyvoda),koji je trebalo da. knjiži placa.nja zakupnika poreza za
II financijsku upravu. Kako je zakupnik po pravilu - ne posve legalno utjerivao više- ~
aego što je isporucivao drža.vi,. njegova. je djelatnost bila. unosa.n posao. Imucni 5U
sc poduzetnici toliko otimali za zakup poreza 'da je nsk poceo mjesta zalmpnika
n poreza prodavati na javnim dražbama onima koji bi najviše ponudili. Kako bi se
I izbjegle prevelike zloupotrebe, djelatnost su zakupnika-'poreza' nadzirali kontrolori ~
(mufctti§). U toj su funkciji najcešce nastupale kadije drugih sudb~nih okruga.
i vršeci dodatnu ulogu da bi tako osigurali poštenje kontrolnog organ'}. U osman-
) skom je privrednom sustavu zakup poreza imao važnu ulogu jer su uvelike porasli
1
6;1
porezni prihodi nakon podržavljenja poljoprivredno isl{ori'stivog tla pod Mehmc-
lom II. @j
Poloiaj osmanskih seljaka u 16. sl., u usporedbi s evropskim seljašlvom is-
loga doba, uopce nije bio loš. Kmeto'!Uraya:~) o(gQl1podara zemlje (.ial.ib.i ar:). ,:
~...
qobivali su. po pravilI!. je<lno~lištc (~iftli/.:) i time komad zl!mlje koji su mogli
obradi~i~r9m volovac Oni, doduše. nisu smjeli to selište svojevoljno napustili, "
pa su prakticno bili vezani za zemlju, no zemaljski je gospodar bio ovlašten tim
š' scljacima oduzeti doznacenu zcmlju samo onda akoje ne bi obradivali. l<nw.tov.i
,I
IL9smal!skom Cars.!Y.!!.Eisu bili osobno z~visni, n~go osobno.l?!avl!Q !!obod!1knl . 1.
('~'I
p~~cinieni, vlasnici~a, nadarbina~ni~od nj~h z!wi!illi. Napose, oni DlSUbili podloini ,~b,
sudbenoj vlasti gospodara zemlje. To su temeljne razlike u usporedbi s kmetovima
n Evropi.
Za iskorištavanje zemljišta imali su podložnici u Osmanskom Carslv\J uglavuom
davali šerijatom odredena podavanja zemljovlasnicima, odnosno poreze tlsku. Od
f.~1
~
takve su uredbe bila izuzeta samo slobodna selišta vojnika kategorije mtisel/em.
odnosno yaya: ona nisu pripadala nadarbini, pa nisu morala davati feuda.lnedazbine.
-- U skladu sa seija.ckom naturalnom privredom, u 16. st. kao poda vanje još je
prevladavala naturalna renta, iako se od prve polovice toga stoljeca povremeno
zahtijevalo podavanje u gotovini. ~
Kad bi I>odložnik preuzeo neko selište, morao bi zemljovlasniku najprije pla.titi
jednokratnu, razmjerno visoku taksu za prepuštanjc imanja (resm-i topu). Time
bi obradivac zemljišta stupio li neraskidiv i nasljedni zakupnicki odnos na osnovi
udjela. Osim toga, bio je dužan redovito davati dace, na prvome mjestu dažbinu od
~
ti
selišta, koja se u muslimana. zvala rcsm-i ~ift, 30U kršcanskih podložIlika ispence3I, za
koje je ona bila nešto viša nego za muslimanske podložnike. Povrh toga, podložnici
su zemljovlasnicima još morali placati desetinu i druge dace, u skladu s razlicitim
proizvodima koje su proizvodili. Kakoje receno, do krajaJ.~:.!L.vlasnici nadarbina .~
28 U oz.nanosti,SVaka1~OI
nelna sloge o tOJl1e&.re:lJa.
li uslauuvu faltlicki ~U1alrali z4L~pC)Tti... r.::
20 Osmanska muhlu nema nikakve ve'l.esa leldiuckim suslavom ikI.. @j
30 I'l.raz "'Y' 'l.apravo nije oznacavaD lamo podloinike, nego Ive porezne ob,'etnike. ~-1
31 Podrijetlo rijeci i.,ollco uije jasno. (Moida. ipak. poljoce od rijeci speusa, spcnaa =
lrMa\<. Prim. prev.)
I;.
,:1.
7l .....
~
'-"1
nisu imali ~.~!!!!jekoj~ bi sal11i 0_~r~~!!:ili:..I$:\O_!m21!jjei!!dr.~Y.1.!iE.i..!!.o\'nicioni.~~ ~j
tada JQŠ nisu lli mQ II ni h~j,:1ibnnuti,g .P21J~PJivredi. U tCttllt!.je bila prednest za. -1.
jYc>dlož1l\te ler se (JahUh ~etovoi nisu ,?:ahtii.e.Dle..sl"-~dJlk1e.J..la.kn: morali sn
~;jmo sedam dana godišnje utrošiti na prebacivanje žetve uspahijin amba.r, odnosno
Ila gradevinske radove na njegovu delilu. Uz te sc, svakako, tlaka mogla otkupiti I
f" nQvcem. Inace su seljl\ci snQsili sve hQškove proizvodnje, jer vla.~llicima nauarbina
I
73
"
vrlo, uglednih potomaka Proroka (seyuit, odnosno ,cri/U) teško Sj! može iako se
to povremeno cini -
usporediti S'~vl'C!Pskimplcmstvomjer njezint pripadnici eesto
-
nisu pripadali vladajucoj 'klasi;'nego su'lIc'regf1ltira.li iz svih društvenih slojeva i
cesto su se bavili društveno nižim:zanimanjima..; .
32 Skupin& Jeyyit pOljece od Prorokov& unuka Ha.saina, ,eri1 pak od Prorokov.. unuka 11..-
sana, a obojica su sil10vi Prorokovc kceri FaLima i Prorokova braLiCAAlijA.
33 Cak se istupalo protiv prelatenja na i_Iam ako bi ono pOLjecalo1&1I\0od go.poda.n;k.ih n'O-
liv..; U'p. Franz Babinger. GrossheJTliche SdluLzvcrschriCLCegan l1uLzniesaUchenGlaubeuswedlSeI,
u: Der Orient in der F'orschwlC (Fest_clllifL OHo Spics), WIesbaden, 1967. SLr. 1.8.
74
-~
_. -I
e autonomne samo u pitanjima vjerovanja i obreda,. nego im se, uz uvjet da nisu
o upleleni i muslimani, priznavalo i pravo 8udbenosli nad vlastitim suvjernicima.
_OIUnlID!lkoC!\~tvQ bi1o.R.pocetkom JL!lL. .n~umniiYQ.je9mLQcl .n.ajboJj~
i
o..rga1}~im,illL.ci~a..YDibtvorevin.tI" 1IJ9i.1la.cakpriv_~~roeDQ D~ajboljeor.gan,~i.ralla...!!.
m~tskiJl!. !'~mjerima.._V_ toj su _dr~vnoj tvcire~Jni _\.!lli:~vat vojna org!tl!!~'!..cija, I
J
J
~eh.QYiili nemuslimanske. vjerske zajedgice pbuhvatili sve ,stanovništvo, gomje i
donje_sloje.Ye. Ne samo što je carstvo Qsmanlija bilo gQtovo savršena država reda
a
nego se na. tu dtžavnu tvorbu može potpuno primijeniti oznaka oblikovano društvo. t,
f;,
:1 Cini se da u tom oblikovanom društvu nije bilo mjesta ni za. koga tlm bi ostao po i"
...
strani.
\J Osvrcuci se na. dosadašnje izlaganje, pisac smatra da. je lemelj osmanskoga
drušlva. bio fcuda/i:am.3' Pri tome pod pojmom feudalizma ne treba razumijevati ~~
samo feudalnu "anarhiju", koja je samo jedna varijanta. feudalizma. Visok slu- ~~
panj centralizacije i feudalizam ne iskljucuju se uzajamno. Ono što je zajeunicko
ev.!..oQ~koj, q,s!!'1':pskoj~rsti fellda.lizma sasl~ji s~ u t~me što su feudalna _gospoda
i ovdje..l_5mdje ..raspolagala _<!jj~.I~.!!!-pri!!..~a..!~~I!!Ij~la: orn su obradi!.l!clma tla
.1
prepuštali dio zemlje i od njih zauzvrat'zahtijevalrdio prinosa; lzv. feudalnu rentu.
,-
~ii
...
. Odgovara'r. sena pitanje PoJa.vljuje li se u jednom društvu"fenomeli feudalizma. ili
ne pojavljuje, odlucujuci je kr~terij praksa/euda/lae rente.
U glavnoj osinanskoj proizvodnoj grani poljoprivredi nisu imali bitno znacenje
ni robovski ni placeni rad. Feudalnaje renla, dakle, i kvantitativno imala središnju r~
ulogu za funkcioniranje drušlvene konstrukcije. !:..
Po sebi se razumije da je izmedu evropske i osmanske vrsle feudalizma bilo i
krupnih razlika. No' te razlike ipak ne pogadaju bit feudalizma, nego samo sadrže
Jodatne specificne elemente. Suprotno svojim evropskim sudruzima, ~~lTIanskafeu- ~.~
dalna gospoda nisu imala staleških privilegija. Seljaci nisu bili njihovo vlasništvo [:
niti su od njih osobno pravno zavisili. Isto tako, osmanska feudalna gospoda nisu
imala sudbene vlasti, jer su pravo sudovanja imali iskljucivo kadije. 1li!!1a...i.!".a.~~ .
mjerno najvažnija razlika. spram evropskog feudalizma sastojala !le, medutim, u
tOmeštoosmans1'ii'feuilalci nisu svoje posjede stjecali kao nasljedna lena, nego kao ~,
nadarbine (prehende) podložne opozivu. Stoga se cini ispravnim oznaciti drugu fazu
~
osmanskoga feudalizma, dijeleci je od evropskoga lenskog feudalizma, kao nadaT-bin.
ski feuda/izam (ili prebendalnl Jeuda/izam).
~~
~-'"
~-...
t
f,'"'
.~
3i U pogledu to!?;atreba li o driavi Osmaulija uopce govoriLi kao o j...d411..j državi, mišljenja ~;~
se istraživaca veoma razlikuju. U vezi s tinl spomenimo ovdje nekoliko vaiuijih stajališta: Bistra .
fh~
A. Cvetkova, Sur certaines reformes du regime Conder du te\Dps de MeIunellI., u: Journal oCthe
EcouonUc and Sodal History oC the Orient, sv. IV, 1963, str. 104-\20; Cl. Caheu, Au seuil de
la troisleme annee: ReJJexionssur l'usage du mot Ceodalite, isto, ov. Ul, 1960, otr. 2-lOj NicoarX '~
Beldiceanu, Recherche.s ~ la reConn.. (onde d.. Mehmed II., u Acta Historica - Sodetas Aca.- J'~'
.7
<iemia Dacoromana, MundIen, sv. IV, 1965, &tr. 27-39; Hakk. I{e.skin, Die Turkei, Berliu, bez ~,
dalurua, Itl'. 11. i dalje, 'I u novije vrijeme: J. Matuz, The Nature and Stages aC Otl.uman reu-
dali."" u: A.i..n and ACrican Studies, Journal of the Israel Oriental Society, br. 16, 1&82. .tr.
281-292. '
fF
75 wl~
l
,. 'VII. OSl\IANSKO CARSTVO SVJETSKA SILA ;
'~sy'elntegr~ran~. . . .. davTte:
.. . !3..egle.Leg tsg_YIJaJ~la, .-..anb~!.(\.1.
. . .. ... . .
. .. j:;:i~.:~t!-;-prvob.1tno .
utJ!:- 8Jl\\ ";,IS
6r.~\()I
;',ini mamelucki emir, koji je pravodobno P!i,ZI1~oSel!.!!I.aI.Jj!, vl.ad!\~a te inI! je ~'~
[TiTOj)cvJereiio na.mjesnickomjeslo, progl~io sena vij!!,sto S.~1im()voj.sI1!Lti suve-
rcniiil \'1adarorn i smjerao snovl\ \ispostavili.J.1~1c!4~l1iu_mJlmel\lcI<Y driav.u .po.d
r ~~i3JffivQ'i@:vorii:~,.~~nai.1skr'n ~upama niie biI9_.tciIcQ)!!.v.cliiih~lill!.QnijlLOs.::
L il11\115lcogn Carstva u Siriji; Canberdi Gazali je neposluh ['latioživ()t,o.!Il.:;:ultan
S\Jlt');lllau ilije osobno suu elova~ u "smmv:iiifu: ~lriJ~l~r.ic\)io l1.src~prjprJ:m;u;<J.
r:\~.:; . vro!Jom 'ao pravcem udara, -.--.
r- Zl\ ~;lll~;nove vladavJl\elznova sc volja za eks(Jauzijol1l usmjerila osobito
""Aiv nevj~rJlih "I;aura". Osmnnsl:om je prodoru, prije svega, pogodovalo lo štn
L_
I 1:log,,,,je u ovom pog!lwlj\l djelomicno potjece iz pišceva clanka pod naslovom: "SilIeyml\lI
i- ..\... PJ'iichtige (Soliman)", objavljenogn u enciklopediji Die Gro.sen der Weltge.chichle, .v. IV.
Ziirich. 197:.1..t.r, 961-977. Ondje.e nalltze brojne \lpnte na literaturu o SiileYlllanovoj osohi i
L po...ijcsnoj uJozi
~ f\'1odern:\&:\hisloriogrNijn O'l.nACuje prvim tO~AimenA. Prije 8CobicA\'310gQvoritio njenm
;'n() SiilC}'I11IUIU II, jer se \I redove osmallsldh sultaua ubrl\jlOOi princ SilIeyman. jed"u od ,ino\'"
B~)'czj~a J. Princ SUleyman bio je jedan od pretr.ndenata u vrijeme desetogodišnjeg intctl'egnuma
!>o.lije .lIIrti Bayezila J. godine 1403.
L ~ Na jll:1,no.inbnli I<rim",
lG
r.
!
l
; J
su vodece evropske :>.em!j?,novonastnl~ habsburška svjetska _s.ila ~.~uska, bil~ _. ~~
medusobno zavadene.te msu mogle obhkovatlfeUiiiStvenu frontu protiv osmanskog eiE4jtt /.'I"'j i:f
osvajaca. Protestants.!s.!..i~ ref~'!l!!:ij!,.u. EV!Q2i.Y!lDiehu osmansk.s ekspanziieP!i-
dQnij~!~ u.t9Iik!>..!~~illcO;su~.!~}rl1pek.oJe!l1!JJabsburgc;>,y,citna.hitM .t~ebale_tU>orp'.i
protiv Osmanlija morale upotrijebiti protiv..p.rotestanata. S druge strane, valja
i:išivrarusa -proleSl&zlti:'nliiu.suradivalis' Osmanlijama. Doduše, bilo je glasova
koji su izražavali mišljenje.da je osmanski osvajacki pohod posebna Božja milost
u korist širenja. protestantizma. . Medutim, niemacki su pro~estanti principiieln!?:
un!\toc~uprotnos~i U ~~~oisp.c>v!)~i :- p~r~av~1i Hab~b,!rgov~e~.<!!L2kr.IID~
od Osr~.!in~ma~.a. ih .Je ~u}tan {I_,?~!V~.
!H".~()!.bl!.pr.otiv.~~ls.!\t().lišk.~I1. U tome
za Osman lije nije bila važna samo komponenta politike moci, nego i vjerski razlozi:
sa stajališta islama - nasuprot i u toj tocki negat.ivnonnstrojenom protestantizmu
- katolici su upravo zbog svog kulta svetaca bili idolopoklonici. !WQrm<\cija,.Jl
svakom slucaj!!, svoje širenje p~.prilicno nr.izravnozahvaljuje upravo QS.~l1anlijama,
kojis!.! <?br~TI!b~numoc Ilabsburgovac~ržali pQ.(ill1jeod §f~<!nje Evrope.
Dru~ ok~lnos,~ kojaje omogucila oSI!1anskip.rodor \I srce Evrope iest ~!I}icni<;a J..6~/'/~ (;t1~tCCl
&.toje otada ekspanzivno-po1iticka racunica ~?e.Jima1. 11pogledLl..Azije bila pod-
n:rirena!~ sl!.3!!atni izvori bog~tstv~ nov90~v.!>j'=.!!i.!lz~IEalia,~lrij~i. Egipta, omo~ f"{{(CjIv .." /14
,gucili novi osmanski ratni pol!odJl j1,!goistocnoj Evropi.
Tad~,!ji su se osmanski,ekspanz!vninapoE~ollkretizir~li na tri glayue.fronte: 'I.
~ra sjeverozapadu države, najprije protiv Ug!:\rske, a pQtom proth' Habsburga-
.~~.a u .~ust !ij i;~. u.Sre?~ze mlju " ~ajp.rije pro tiv Oto!{.~ Rhodosa, il zatim ~rotiv
~ ./? .J"tl.,-74
7"
'f
Mle~ke. l1~u!lhke..>..!.l.
. . .. Izn!>vurotly.Safavl.d,a.JLPe.r.z.!.lt,
... .. . . . Ipak, osmn.nsko drzavno J
vodstvo izbjegavalo je rodenje rab. na više fronta kako hi uzmoglo usredotociti
nuinu mlarnu moc oružane sile na pojedinacnom ratištu. Ratne sukobe koji su se
više godina otezali bez.opipljiva uspjeha završavali SIImirovIlim lIgovorima knko bi
omogucili koncentraciju snaga nl\ jednoj fronti.
Iv ,
er.ri je prodor poduzet na sjeverozapadnoj fwuti i. 15.2.1..g. usmjeren pro-o
\1).1. tiy tada ugarskeJyrdav~ Beograda, kojaje. zatvaral.1l Pl!t prema Ug.;!.rskoj i dalje
I\()\I~
l~.!i~!!CU._Što nije pošlo za rukom S!!.!.!!ymanovupr.adj.!1.du,osvajacu Carigr~da Ir.
Mehl~etu Il..1!~pkI.o je...!'1ladom Siileymnnll, naim~... osvajanje važne tyr9~yezbog'
,;,\rf'
~u §e ~esJovodi\e. borbe. Svakako, Il 15. st. prilike Sll bile drugacije. Zemlja ~(fZ+cf NZl
Mehmeta Osvajaca, iako vec znatna regionalna. država, još nije posjedovala snagu
svjetskI: sile kao u Siileymanovo doba. A na protivnickoj stmni sada više nije staja.la ..c ~~l' {; .fZt
srednjovjekovna ugarska velika sila. U toj je zemlji jaka centralna vlast, djelo kralja I,{-~f~?-i~' ~
MatijaSa, poslije njegove smrti (1490) IIbrzo ustllknula. pred feudalnom anarhijom .,;-Izr.ucoI '.IfJ(7f</
haruna. Povrh svega toga, 1514. pobunili su se teško ugnjetavani ma(1arski selja- tltftuv../' t/.<ift(C4.
ci pod vodstvom sitnog plemica Gyorgya D6zse. Nakon poraza njihova ustanka,
seljaci su vezani za zemlju, stavljeni u potpunu zavisnost i razoružani. Sada, narav-
no, obespravljeni i osiromaSeni ugarski seljaci više nisu osjecali potrebe da brane
zemlju svojih ugnjetac&. Nakon~s!&a!l.i.!~e~r_~~ae.rgQ..or.!lij~.I1~tavlje.n dalje_~.
ligJwiliy zbog 8~omenutih nacela osl!l.l!n!!.~ogaratQY.!!.IJ.i.!!.
Sliedece g,odin~(1522) došao je na red Rhodo!!...Q..!Q~jt;jltio za:!,I?;~ivec Sp'limJ.
"f. bcltl
ili.i~!!,k~ priprema umro. Ta.j otok, koji sy nj,cgovig?~R'?1ariivanovc.ii~gr?:dili
kao isturem bastion kršcanske Evrope, bio je Osmanlijama tr!1.puoku; k tomu ie ;.r.tt
~do.~ m~gao bloKirati"vezu morem izmedu prijes~olni~.eCarigr~da LI1<lY.,oslli-<l.I!Qg
~!E.ta~._~ak~mt~~e o.r.sadei~novci~a nije preo~t_alog{ug9.Aoli.dJLO.tQlcptedaju
05m8.lIsklmoružamm snagama, uz za.Jamcenoslo~odllo povlacen~na Maltu_.Time
je osi~urana OS~MsKatll;jemoiiija ~~~tocriomSredozen~
77
-L
Poslije tog uspjeba oružje je mirovaJo pune.cetiri.godine, barem prema vani,
jer je u to vrijeme vojna snaga osmanske driav<d)iIa'opet p'o~feb!1I1.J~ sp~cavanje
poj!1vaunut~~.nje. dezi~teg~~ije.",.~~ .1524. ()!p~~ništ.Y~~J~.f!'y.et!~!~ip~t
~P~Pll,.t 5.1fIJe, JOŠ D1Je b.lo.posve' JntegriraD;~' U taJ separat!S~!.~J~i:P.Q'iUšaJ...!11S}l.
svak~k9.J)iIi umiiešani samo'Mamelucine~ i AhJl1~t-paš~ biyji: il nn~..~ tJ
'. v.Mll"'pvik.gOQiI!U>9$tok~upj.Q.na vlas~i' iile man 'e!,lmirovio Piri Mehmet-
.pašu..y~H.k-9ltyezirasvog~~JJljegovQ: mj~to p9.rierip. ._' uil1~t. v~~!.Qgvezira,
'd.- 'i
.~ fC. V~/
Ibrahimu.
takoder svomes I,>\iskom
racunao prijatelju iz mJadosti~2H931!),~hm~t-e...aša.~oji
tom visokomfunkcijom, bioje je
b!!glerbegpreD1J~tenu Egipat,
,'n'/..
:/tiff. 'f'ek"jto ieta.i auboko"'p'ovriiejfeni'~vjekstiglWii'Raifo, ?9iID1raoj~podršk~'~ij.e!:\.
Mame!uka i proglasio se suverenim'suJtanom Egipt'a..No osmanskaje armija, po.d
z~PQvjedniš!..vom novog velil(Qg vezirI!.Jbra..hima. uspjela_z!logospodari~i si.~!cIacijo~ u
Egiptu... . .
' Istom po slije sm iriv anja II.rapski h posjeda moglo se snova pomiš!j'ati n a tra J niji
napad na protivnika na sjeverozapadu države. Nakon bitke \traj Mohaca .(Moh~S;)
'2.1.; J(lG 29~. . za 26. Ygars~a je nestala . s politicke nice kao nezavisl1l~državna
.. . ..
.
. .
{ . o . .
I_ugars
jom. Posli' e moha.fke bitke U arska.' e odi' er ena nadvo' e. Jl..I:)u!!>;>ce
di.o...Q!'.i'pad~tl.ratu cara Karla V. kral' u Ferdina.ndu Habsburš
om ma.lrnatu Ivanu,Zap0w.JZap.o.Y!L
~ za[lad.?~
a .stocnLcho
II. o, ~_~van.S.zal.!?lyai),~~k9~;r i~a-
\, u@no.m..,ga
osigur~no da. .!!g,arskog krall.3:,_ko~"Je
se ubuduce priznao
ugars a nizina možeosmansko
iskoristiti vr~QXIJ.jt!lV8:Time Je bilo
kao istureno podrucje za
pohode protiv Habsburgovaca; tako' gledano , tada nije bilo nužno izravno pripajaLi
zemlju Osmanskome CarstvlI.5
Istom I5~_9.,go Osman lije su se osjecale dovoUllo jakima da poduzmu veliki
p'oho~iileymal\ Velicanstveni cijelog je života sanjao o osvojenju toga
~ l,,-ti" g~a, ~.9ji ce z~.!Ij ubu~uce biti '"'Zfa:ina labuka" ,-a.uz to je na takav votl~va~Tzazl-
. ~V I~~' ~
v~Ja.J!af!1'!c cinj~nica .~to je Ka!l!:LY".vec ~Qdina.!!111:ratoY!1o s. [raJ1E\l!IftQ,!!. te IJjk~~o
nije mogao pomoci svome bratu Ferdinandu. Utokq pohoda.lIabsburgovcima.je
~ ~(\'\'{\ !
i ()d.~er-au.:rrmQlidašnja prijestolni~a Ogarske,'i p~eilan'v~alDom kr!1lju Ivanu.~~
p.olii..ko.iiie. u.Budimu stupio na.tradicionalno_ugarsko prijestolje. No opsadi Beca,
zb.o&:Y!lR.isŠnoltotpora. Habsburgovaca, qijebio dosuden :uspjeh, što je okolnos!
}~\
,~ . if' t ~~, n~a_s..!!mll.i.eLy_alj~pr!p.~~~Lopcepgviiesl1~,
dQ!11!šaj.
'Vtv . Otada je u pogledu ravnoteŽe snag!J.- ni 'Habsburgovci nisu bili dovoljno jaki
-
da ovladaju cijelom Ugarskom u ob~irdolazilo diplcimatsko rješenje. Doduše,
pregovori su izmedu Habsburgovaca i osmanske p.orte propali, no oni su zahtijevali
najozbiljniji pristup, što ce se ticati buduceg odnosa evropskih.sila spram osma.nske
države. Naime, u toku pregovora.,koje je s9smanske strane vodio veliki vezir
Ibrahim, morali su Habsburgovcispoznati da se ne 8uceJja.vajus gomilom barba.ra,
nego s posve ravnopravnom silom.
· Sav~ zakljucen 22. svibnja 1526. izmedu pape, Francuske, Venecije, Firenze i Milana.
· O tome vidjeti J. Maluz, Der Venicbl SUleyman. du Prichli, ..ur die Annui"" Ungam.,
u: U..gamjahrbud.. br, 6, 1914-1976, .~r. 38-41.
_. 6 Mad, Butlo, tur. Butlun, danas dio B..tlimpd~e. Ila zapadnoj obali Dunava.
1 . .
:
, 78
? ;
""'o' ,
- -.-
.
L _o, ~~
ni, ibrahimd()_do.D1..9r~, <Jq!!!.<>
je na QSrnanskL ~;tv9r P!ltem danita \I kryi. Kao
l
!je 1 ~1~YD1anov lavni komor!1ik hllS .oda 6al) brz~oJ~s~eka.2.!1je~~op()yjcrtni2,
S
lat .og po ožaja 8itnog~._dvorJ~mna Olt s~.. usp~_ dO.J\_ajv.š.\ga. dQ5toJl!D.st:v.a.u -drža.yi f~
I!J, l?2sl1j~.s..tilta.~a.Dodu~e. on za tu visoku funkciju nije imao dovoljno iskustva, L
Lt. je uspio postici da elegantno i djelotvorno odreduje prakticnu politiku velike sile
:Ia Osmanskoga Carstva. Tada je bio oblikovan i vanjski oblik u kojemu se pol:azivala
J.d osmanska moc, i to svjesno: pri primanju stranih diplomata. - ne samo austrijskih
U - sultan bi dao prikazati svu raskoš, koja.ce uskoro postati legendarna. Pri tomc
nije toliku ulogu imala sultanova osobna.sklonost raskoši nego mnogo više želja da ..
iji stranom svijetu pokažc svoju moc i moc svoje države. fu.ru..c.!Y<J!:!Li-,~~ab_r.!ln.Qj
s) odjeci sultal1a i njegovih dvorjana treba pri(>isati cinjenicu šlo jc 01\ u evrollsk1l
la ..
li~t9riografijii"'ušao kao..:Ye!i.~nstve~i'~. .
.ti NlI:.k
_o n. prop as ti .p..r.egovoraizm e d u.. Beca i Isl a I.l _b.\!Ia,.. k.OJ.i. SII za p oc eli kra..J em ~:,1
-
o
~Qili!lli.Lda. se preda,.. .!lskoro p.~tom za.~lj!c'cenoje j.oš
.. je~I~!i!!}l!j~~
!M-
IO i pf! cem~. s!l se Habsburgovci !J1orah
k.a.oprotuuslugu_da. godine koje slijede
. . ..
. obvezatI na placatJje_go~išnJ..eg.da.nlta,O
.
y~ogl!!!..prQvesti
.
... ..
u miru,
...
. . ..o~e
\
!- . To je priD1irje postalo prijeko potrebno i osptanskoj državi. jer su se na drugim
lo fronta.ma zbivale pogibelj ne stvari. I,lsreAQ;.cmnQn1je PfQStO!.yKarlo_V I.uznemiren
:a rQt~njem ivan':1v~ otoka.' R.llQd9sa...!lJ!.1~!!'Lr~.m.~u U:lliUm~cltOgpo-
Li ,!!J0rca Andreu Doriu, s velikim mornar!cklm o~'p'.!?!.i.aj~_usp.i..<>.iz~ti osva.-
anja mi (ie(oponezu {1532. Kako bi mu.6io pružendjelotvora.n otpor, Porta ~e f
ki u u uce vrstozadužI I vodl~ gusara Hayredd~.lgos~!.I. Tak.oje oJ! pljackaša
;a kOJIJe Evropljiinimaucinio zapa.dno SredozemlJe nesIgurnim postao beglerbeg Al~ira
1- ilslodobno admira1 osmanske flot~, sa sjealštemli Carskom dI-
:0 vanu. Vojl!a. i~n~n~iilJ.ka p~d'r~~a, il pciptil\Cno i moralno okrilje Porte, oJP.?gucjH
Le s!U1_QJ!op~cenomadmiralu da sYQju flotu, koja se ~otada. '8astoj~ Samo oal1}alih
- })iratskih brodova, pretvori u 'ubojitu ratnu mornaricu s vecim jedinicama,. Osim
, Dii.što~a talijanskih obala,flota Hayreddina Bar~\\rosse uspjela je zadobiti 1Y..I1W, f.,~
i!
Q~j~ i!lapadno.Srcdozemlje
bHomogucedržati Thnisjer jeuvelike
KarloV,dospjelopQd
pribo' os.!J1anskurazlogom,
..' . . kontrol\I..l1)~,
da. ce bije
iti
ej :?'MiYIJ1).
o Isnu. IZ re ozem -a :- , enin:r rotuu(farom ižnova-z!'\uz~ograd.
," Sac!..a,:s~ i Ptl I e na Isto~noj granici Osmans 'og Ca.rsl~~ 'p.Qcele izazIva. luzne- .'~
~'::
li miren$J~t~~lc@_.I~2_6.-::godil!e rl1tas Ugarsk~m - u Anadoliji susej;noya ras- t~..;
'.e J.>lamsal!:.!l.1zneJ!un.e~iitllkill"her~tj~~Heterodoksno se mišljenje infiltriralo ca!(
'.r i medu ortodoksne tcologe i proširilo se sve do prijeslolnice Istanbula. Pripadnik
\, uleme Kablz Mol\ajavnoje 1527.g. izjavio u Istanbulu daje Isus mjeroda.vniprorok :t:i
umjesto Muhammeda. Njegovisu izvodi ostavili lakav dojam na stanovništvo Istan- ~.t
bula. da su izbili nemiri, a. u prijestolnici sc pocela..prinijecivatiopca.politicka uzne-
mirenost. Buduci da se to zbivalo u vrijeme kada.su šiitske smutnje i u Ana.doliji
zadobile opasne razmjere, osmanskoje državno vodstvo u naziranjima Kablza.Molle
moralo vidjeti veliku javnu pogibelj. Teolog je pred Carskim divanom osuden nn. t~\~
" .:.
I, smrt i pogubljen. No tinte nisu bili zaustavljeni šiilski nemiri u Maloj Aziji. ~
se 1532. p~~r~tina Bitlis {is.!oc!,o od jez..!:!.aVal},~)pr~~ljucHa.§afavidima II Per~ili,
~I~j je hegemoniji u istoc.noanadolsk?,mero~t.oruza-erijetilao(>asnost._Toje
79 fE~
R.+
hio pOVQdl~o\'~g osrnanskog pohod~.pr~~.ivjafav~a.U~3.1). p~.d 7.3P.2.vjedniiit\'ol1l
~_u.~ y~!a Ibrah.il!tl!š-e, L~r.!'.h.il!L.u 9vojsLv~'t.r.hovnoj; zapovjednika (sefasker)
'illtanrednim ctvl~~eJljima. ~I!io ie~dQd.uše...Z1\posicsti safo.vids\cu.prijesLoI.uic.u
'~',~bri7!, Perzijski šah Tahmasp I, koji je vladao nakon smrti svog oca Ismaila I, sli-
-.- .:~dl!ci 1I1udru strategiju, nije se upuštao u otvorenu bit.ku s nadmocnim protivnikom.
i.J!'ugtLO.5J!1(\\lsltt\ vojs.ka. P9dJ.~Qn~t!..~Jll ~~mQg sullaIJt\,i.stodohl!o ~.S~lraY.idim~
od uzell\..JD"\$1!~;}gg9,~OI,l}.
U to je vrijeme sklopljen prvi Uj;ovoro prijateljst.vu izmedu Osml\nlija i fran-
~":'kog kralja. Francusku je na taj korak navela konstelacija odnosa politicke
i'!<),:iu Evropi. U sukobu s lIabsburškom Monarhijom, koja je postala svjetskom
"ilom, i7.~ubila.ip.francuska svoje talijanske posjede (1525),a uz to su je lIabshur-
...o\,,:i ukliještili. ~~~~~~::2~~!!s~ir.!!_I!g~v?r?.!!' ~.I~!~plj~l}i.m 15,~~ g'L_u,l!~h\l!~1 '"
" ';1(lal;n iolU t(~nli!10IogiJQ.rILQ.\IrQJ2§.k!l"'hlstQIU$.k!tlil~mt\lr~ Jl.<)'~y.~t!il1)J;,gJllitl!a.:ija'
. I
1nhd!!..!!!.!!f),n3!;la51\ se oba protivnika Habsburgovaca, u svom aktualnom tradi-
-;.",kom _sklopu -,'rTo..razllg~, zdl:iiž-~n~u prih(e..)js"~on~s1\v~u,j};oJe 1;ljer9<i~Vl}o
"d"'~l.tivaL.iVC?&.. ,?biju siLa Lu ~1.i!2ec-inL~tolkcim!!:: llililliu!.!tj:ij9n s franCll~kp!1I
~ 'l"'.Jinitivn,o je provedeno priznanje Osmanskoga Carstva kaoevropske sile.
:\Iedutim, kapitulacija s Francuskom ima i zbog drugog razloga veliko znacenje '(,
,:a osmansku povijest. Naime. upravo je ta kapitulacija- madajuje isposlovllo samo \,
-
'!('Iiki vezir, a sultan je nije ratificirao postala ne salTlopoliticki djelotvorna negoje
"b\lduee sluiila kao predložak za slicne kapitulacije s drugim evropskim zemljama,
i0duf.e.,::\ko je yp.c spomenuto, osmanski su sultaui i prije poJedinim skupinama
:~.r~ltac:\ koji su živjeli u osmanskoj državi dodjeljivali povlastice. npr. llayezit I. ili
: :dnl1et II. No privilegije koje je osmanska strana odobrila gradanima talijauskih
.. !.rr;ovackih republika. ipak nikada nisu predstavljali tako opsežan ugovorni instru.
rn('nt. poput kapitulacije s Francuskom iz godine 1536. Ti rani ugovori takol1er nisu
';n",]i tako veliki dotllašaj jer su uredivali samo unutrašnje stvari omnanske drf.3vI.,
" 11':'\1bili medudriavni sPQrazumi.
Zbo~ središnje uloge kapitulacije 5 francuskol\l za buduce oblikovauje V"23 ~
, hi 11anskog? Carstva s evropsldm silama valjllukratko sldcirati glavue odredbe. ..-".
r\I'l.<1~1
OSlnanskim Carstvom i francuskom dogo,'orena je_;!.J.Qbodnaplovidha
,
.u:.I,)i!o,dl\lI .hrgovina p,odi\l\ika abj!) clržaye,pr.i.. C!:!I.\1~1
hi oni u ~inl l.\rii\vall1a imali ....
Hhc'i\~.i<?.am.2 o!!pli.k.Q..dažbinaJ_gliko i vlas~jt,i.grll~t1!I!L -:::
cr,~n.0Jsl;i s.t.1konzulitlobili !leogrM~e.I\Q.pravo sudenj.\ fraIlc\ls.kinl.p_odal\i~in\,\ ;)
\1:1usnHUlskoUl lIn, Imko n pl'jvalnin!, I\I\p'os~,lrgQv!lckoJ>ravniru.ta.IIOiJI krivicno-
1~"~:!.!.li!.lLPrcdlJ\elin1l\!ako Sll II pdgoyn.r1\jucoj ~v_a.ri_s~ldjel()vali.~amo Francuzi.
CLlV!lt.!1Qpravnipredmeti 111.<:>raH 5\1,doduše,doci p,rednndležnog kadijll. no pri~ut- "
~
!i~_'sl.je francuskog t.umaea bila. uvkt. Kazneni procesi na kojima su se pojavljiva.li \.
i'nl:1ClI2i i osnu\IIski podanici imo.lisu potpadat.i neposredno pod nadležnost Visoke ,
~ ~
i
J""'~e. Nadalje je dogovorcno dn Francuzi ili francuski konzul ne mogu odgovarati 7.a
,
dl1!;ove pobjcglog sUI~rrodnjaka. Osim toga, svaki Francuz ovla.~ten je Un oporucno
o:;!,;wi s\'Oju ost:wštinu francuskome konwlu. Obje su ugovOlne 9lm.n~.i!:I!gle_Q§lQ,-
IJO" tti. r~~ezaroblj~ni.k(! koji, bi potje..c;ali L~d!.!!.gg,dl!,gOV(l!:I'l'<,Irž~ve,~r: ~I,b.I!.~hlce.I!~,
IJzim3,k! ra.tl1~.E.t9l1.111J"like,
L 1\;11Jilit.13
~.!l'l!1~i.
cil!Uz.J!ja(lz.__d~l\\jc.fr.\\
r~n1l~!.I~kl\.il:st~ll\n..
Il~l5k91.LQ~Ul1Jlb'\kQlJl,C1\rt;t
pr~~109t;t JI l~valltskQj
y..u_Q~J.ipJj.ivt;_
~tgovil\i.J;to.;~!.:.
t
I1Q!.!.ajitti. 'I
j O\'dj~ I'njt\ltl ImpituJad.ia. ~ ob7.irOIU ti" I)O\.ijr.st rijeci, ima VC1.Cft hOlnonhnom prcclnjl\,
[ p(_'lti;:~.U1jt oHdjiJ I1tQIiI{o !ito S\1 ti oh" 5hlCl\ji\ posrjjedi ugovori sc'\.oqlavljcu.ipo rrOf;lavtjilnn
(1:l\piI.1Itimf\).
'~;o
r
!.
5to!jec~!11a, ~ Porta se nadala da ~e.djelatn_~stfr_all~lJ~kih
1><?!l.lov~.ihJj~di~
manskom državnom odru"~\LQŽ1YJtlD'ezi vl\I\'sku tr ovinu i ov~cati carinske
~. nje, t~. više što njez.u~.!.v!8,:;titi.p.2da.nici. &QtQ'yQJ!.Q~I~i!lu Jr&~yalLu'
.
.,mat ~PJIh.im
QZ.IJJ s.':llta1!o.(,iJ:t~in1!1i
~~~!!!1Il11iv.Q., priia,teJj, I~ude
va!ia_pri!lisaf,i po kr.atkom
Rokselani I)ostuplcu
.što nijedan buduci smaknut
,~~l~n?!lna Velicanstvenog nije mog:l? Rostici t.oliku mol: koliku je bio .postig,tQ
(u_
veliki vezU:
81
,
--
, .YladavinaSiileymanaVelicanstvenog.
kojaje trajala.46godina.nijebil8:~a
samo z.bo,g,..;tn1!t.l1og
prQširenja držav.nog.p-odrucja na.go..}.z.b.Qg,priJX!je~nihunutr~
~2Iiti.c~ih in2yacija. . Najyažnija je, sv~~l<9. ~ila.9I?Se~!la;zak()nogID:naAj~
l.!.tnost, zbog cega je Siileymanu turska, histori!>gr!-\jij~ nadjenul.iI:. nJ1dimak Jia-
n~ni (Zakonoda.vac). Veliki zakonik. koji je nazvali pO')lfemu , bayio s.e,p!,ije
svega, z~.!D1jišnim,fin~l1cijskirn,j,fi!kal~.P!!l...,~m'C9-dr.~~b~_9 grga!!~a~iji središnje
'!Prave.. o kaznenom PJ3VU preteino s.u vec bile~ ur~dene. 'zakon.~,~Lir!-~
~meta.II). Osim toga, u sklopu I!op'isa poreza, što je bHojoš,važn,ij~ kodifici!ano
8 O osmanskom Budimu usp.: L. Fekete. Buda and Peat wld.r Turkish Rule (Studi.. Turco-
-Hunlanca. III), BudaptOlt, 1976.
8 Takoder zvana Trl>J1ssilvanija. I\r~j se madarski zove Erdil,. odakle putjece tu...ki naziv
ErJ.1 i rumunjsko ime Ard.dl.
10Poimence, Temišvar i Szolnok dnili su 1552. pod osmansku vlast, dok se Eler uspio odriati
unatoc brojcanoj nadmoci usman.ke vojske koja ga je opsjcla.
82
- - - -
I. -, 11
je ~.!1Jjes!l.Q.E~icajno ,prl!Y.(). p_rije~.!eg<\ u.p~gledu d.užnosti pod:l:ya~ja" Takvi su uc
I- popisi, dodu!e. sporadicno vec'sastavljali i prije epohe Siileymana Velicanstvcnog,
o. no obuhvacanje Osmanskog.Carstva poreznim sustavom doista velikih razmjcra,
; ukljucivši inovostecena podrucja.. bilo je po~uzeto istom u doba vlade Kanunija.
o ZaEgipat.;kojije imaoposebnistatus, sastavljenje posebnizakonik.Uskladus te- .' ~
ritorijalnim širenjem države, uspostavljeno je više novih vilajeta, primjerice Budim
I,
ili Temišvaru historijskojUgarskoj,Sivas, Erzurumi Van u istocnojAna.doliji,
., Bagdad u [raku. Alžir, Tripolitanija, Jemen i "Abesinija", pod cime treba. razum.
:, jeti obalno podrucje Sudana. i Eritreje. vodeni 6U kao vilajeti s obvezom danica tjf-~
i
v (stiliycine). Lokalne su kneževine u Gilanu, na južnoj obali Kaspijskog jezera, i u
e \;avkaskomeŠirvanu, kao i kneževina Basra u Perzijskom'zaljevu, priznale osman-
sku vrhovnuvlast, dokje dotadašnjavazainakneževinaZulkadrl1vec na pocetku
vlada.vineSiileymana pretvorena u redoviti, neautonomni vilajet. -~~1
Snažno jc bujanje administrativnih zadataka, uvjetovano popisima, zakono-
davstvom i, ne na posljednjem mjestu, stalnim širenjem diplomatskog saobracaja
sa st'ranim silama, sa sobom donijelo dalju izgradnju pirokrac:ije. Posebno va)j<J.
e pribilježiti promjenu naglaska na polju djelatnosti ni§~nclja.,Zadatak se.t2e;d()sto.
,.~
~> ;
. j anstvenika prije vremena 'Siileymana. VeliCanstve:nog~astojao ,prije svega u vQden.iJ,1 f'".~
S
drzavne'kancelaiije, kontroli i ovjeri naredaba izdanih u ime sultana. Sadaje na nj
dodatno'preba?cn op se~n. i posao ko~jfr~iranj~ s~jet ov'fu1g ~rav.!~~@uCi da. niia1lc I
1 zbog svoga posla na. kodificiranju gotovo više nije imao v.~~'!!..en~_
. . . d~2§vet.j .
, c.I!!~~.illl..!.lar~abalrta:;,
uveden je - kako bi se izbj~glo zapostavljanje,kancelarijskgg
~;,J
.,
I -
p-osla ured na~!:lnlki\Jajnikakancelarije'(reisulkiiltap),koji se ubuduce imao
\ brInuti ,o kancelariji, sVj!.kakopOti vrhovnim nadzorom lIi§,anc:.1ja. Prvobitno po.
, drucje njegovih zadataka nije prelazilo tu granicu. .Tako u to vrijeme reisulkulta!, I" r
još nije pripadao najvišim dostojanstvenicima države Takoder još nije zapoceo :';:'~I
e ni kasniji razvitak razdoblja Siileymana Velicanstvenog, naime lIOncentracija vanj-
e skih poslova u rukama nacelnika tajnika kancelarije, zbog cega se on obicavao iz-
1 jedndcavati s evropskim ministrom vanjskih poslova. Tada je, po pravilu, vanjsl(t! '1
e poslovc još vodio osobno veliki vezir. Što se tice brige o vanjskim kontal(tima, Vi.
(~}:j
t soka Porta služila.se krugom osoba koje su ne samo besprijekorno vladale evrop~kirn
C jezicima nego su bile i neograniceno lojaine interesima osmanske države. Zalo je 1\
e vrijeme Siileymana Velicanstvenog znantno proširena institucija Portinih tumaca,
koja je postojala od vremena vladavine'Bayezita II.
il Pod S~leymanomje zapocela i izg~~!lj~ kanala vel\lt.ihrazmjga, kQji\.jcima.la Jd
omo~uci!i()psgbIUJ.rijcstolnice vodom. Ov~je valla.,t~kl!spllt Sl!omenutip..9dizanje
brojnih vje,rskih,gradevina!.medu njima velicanstvene džamije Siiteymaniye II Is-
tanbulu. ''''
11 D"'ga. Anadoh,kav"zaJn~ knciC!viuA, Hantaz.au, l\1ogla. se odriali jt)Š (Iv pvceLl,a 17. st.
...
83 t..;iJ
~.~
Thinlla~lip'rinc,llqkselallil! sin, tako(1crYlt" popul.~ran~h~i~j?još~~ccva. život~
Zi~sebe 98igur~ti nasljedstvo-protiv br~.~a 8.!lil1!a.,1.,gjiJL'll!:ko.!!..Si1JeYE:1_~1!.~.!!lrJ..l.
:,;~uni9.!la prii~~olje U~~Q)ka.Q..§elLm II. Pgslij~"yojl}Puor~~ !!&ez~je. m\jeili~
pobjega~~~~idima:_~o_š~I~~a. J!!j~rucj~ Os~u!jj 1l!!.'~0.I!:mt\s~!!!}je_~~C?j.E:.!~~
~!O_ t,e(,ji~vn9 "pQstlgnutl1)!tID~riato je..Day.ezi.t...so
s..vo.i01D
-,lincom_
pao ~!!.v9f!1 krv.f.lik2.vt!j!_zl~~;~~l!.v\jl!!!j~
056V.
1J_~1!ljucIIQ.LQ.!iliIDimQgy.~p..!!.~!imuc!l Q.sJlliillI!1~države !!-Y.ilieme vladavine
:3j\I<:.wl1Ua.Vclical).~tvgl)og ocije'!Itj kaq zl1,,!kt.~,J'Qdrucje j~.Q!;%'lnslc~Jll~L.J2I2:
iir..eno na dobar ~io karpalskog baz~,!a, ~Jralt,jI!~1111 Arabiju, i .I.l,~gotovo dj~.ItI
fjeverozap-a~ml Afri~!1_ I!kup~,1\ polovic.!!.(lotl\g~.ch,.jeg~91iavno!;, p-odlli~ja, n.!}
vi~c o1.?,25_!lIiJij\!IH1.km:>.terit.orij otpriU~e dcvetputl\ veci 09~R Njent:ltke. Tl!luc
jo~ tl'cJ,,!\pril,rojiti vazaine držaye: .Krim, E.uJe1j, Vlašku i Molclnvsku.
Državu. O~nlanlijl\, dotada smat.rana barbarskim st.rauim tijelom, odsada ,:"
[.il.i Pl',wim sast:wnim dijelom polit.ike evropskih drŽaVi\. Prešu1.no je priznata bn
,'-;ropska sila s hojom 8e UllJže st,upit.i u sav,~zi Ila koju mogu mcuuat.i evrnpsk,~
l'hovorue strane.
Za održanje iIIcvršcelIje unut.rašnjih odnosa vlasti sasl.;wljt'U jI' novi 7.al:r".ski
i'lsi.rul1lPl1t, l,' se pristupilo ouuhvacanju Jrži\vl) k:\t.astrom. Proevl\l. dož;vljav:\
"r:-.dcvinska djd:,t.nof.t., umjelno:,l i književni ii vol..
Ipak, hilo hi l'og!'l'šno poslignuca osmans!ce driavl) li vrijemc ~;iilt')'JIlaIlOl. V.~li-
~ansLvenol~ sl1tl\tr(\t.i višima nego 1\ prijašnjim epohnm;\. Osmjanja koja. se 11l",~\I
.usporedit.i sa SiileYll1unovil1losvajanjima hilo je i za dot.adašnjih RlIllana, pril1ljl'ric1'
[.,!du1\\"ta Osvajaca ili Selima Strogog. Ukljucivanje Osmanskoga CarRtva II evrop'
';!;.!. poli Liku bio je fenomen koji sc 1\ pot.punosti zbio istom pod Siileymanoll1. To
\.~ treba zahvaliti samo sprel.nosti osmanske diplomacije, jer je t.o mnogo više biJo
.' \'czi s konst.elacijom rnedudržavnih odnosa tadašnjill cI'ropskih sila. J,a. OSili'!!.!"
,:;~~.tOnoda~:sl.vo zakonik Mehmeta Osv.!,\ja.fa!!.iie bio nišLa }uMjeznacajall (0-
;~;ileYlllim9va ~!\kQ!!ikl\' I u por;ledu graditeljske djelatnosti epohe dMlgih sultana
IJ\t'!~\Ipotpnno izdržati uspor'!dhu sa Suleymallovom erolll: neka 511oJ najljepših
dj,da oSl11ansltOga ~rarlit.eljstva nastala upravo pod bezl1acajliim vlad:uima.'2 U
';\'1\1<011Islucaju, i:ini nam se nužnim distancirati se od pretjerano visokog vredno-
\'anja SiileyrOl,.lIove epohe. To vrijedi i za osobn sultal1a, jer se uspjesi, o kojima
'.. "ri objektivnom promatranju vremena IIjegove vladal'iue Lakoder valja govoriti,
III~mogu pripisati samo njemu, jelI noj jedinoj osobi, cak ni kada sc uzme li obzir
n.iegova gotovo bezgranicna moc. Ne smije se zaboraviti da Suleyma.n nije lli iz
cega st.vorio državu na celll koje je bio 46 godina. U njegovu je slucaju posrijedi
i'osve drukcija situacija nego, recimo, Aleksandra Velikoga, Cingiz-hana ili Timnfa.
~ji;l~yman je od samoga pocetka rl1spol(\gao do~ro IIr~(1~~r!! d!jav~I!!...1! koj~j je on,
'.:Ecno svojim prethodnici rna, imao održava,tj pr~vrcdne, iližavn!!, r.lruštvr:.!t(Li vj!!rske
r".Jno'ic tejkit.i po'c1rl:!~je nj,!zj)le mo~i,
Su\tan je obicno sudjelovao u vojnim pohodima, za koje inicijativu, nema
<"ItnIlje,prije t.rebapripisatitadašnjimvelikimvezirimanegosamomSiileymanu,
~
no ojno bi vodstvo prepuštao svojim vojskovodama. Podjednako se malo bavio
, ll'('i!uoržavnim odnosima; njimasn se bavili njegoviveliki veziri.~važuj.i.u~ vani,-
~po~~ti~]~L~~I~jeh '.J.veopce..priznfl;n.i!.9~~~~~_nrstva .I~.:evro~~"5ire liio ~ ~0~ ,Ce
l._
)Hii.e ,;v.p.ga za!'lnl~:~ ,jil~!oll~~I~v~o ol~larCl'!'Qga y.cJ.ik?.,g_yezira.JI>'Ea.I!il}!:>, Tako(1el'
12 Tako je s:\~r,u1('nn golema. džamijA Sdimiyt ti Edirnnnu\, djelo grnditcljll Mimara SluMa,
r...... pnrl rijil.1lCel1\ Selimom J.1, a r"!lko~n'-' Plavn dt.'uuijl\ (tur. S"llan Jlhtnl't Carnii) II l:'itnnhulu porl
nI" be'wac~.illi'lI s"llallolll k"lmv je bio Ahmel J.
~>~
~
l..
nc treba odviše cijeniti osobni SUleymanov udio u zakonodavstvlkYažniiej~ š1Q.
~ILIJlIU\UASPj)1Ilg!1n[ubltili.v~!lre4riUPccij~listL?:JLvjeJ::lkoTs'yjetovno...pIlOOl.
. Siil~YI!1~e. svakako, bi~~?~1\ ~rijan ~. ~!!!.i.~tl.~~'._Y~!!.cm~!ty~_e_gra:
dev.\!le njcgova(fu\)a h.asta!~81,l Jcunozna.cl1o na nje.g9'.:I.tžclju. Imao je prvo-
rt\zrE!dne arhitekte, nadl\Sve cuvenoga Sinana Mimara. Siileyman se sam okušao
u pjesništvu'3, u cemu se može usporediti s prethodnicima. No važnije je bilo nje-
govo mecenat.stvo za kulturu i znanost, što, medutim, ostaje potpuno u sklopu
tradicije drugih islamskih vladara.
Siileyman lIij~ bio genit~L~n ni suvj!e '!.ez3:~~an kao v Iadar..:. Illi~.k solidanpros-
jel! i posjedovao je o~redeni instinkt za. moc, što dokazuje cilljenic1,\ da.je sustavn!?
\§JsU\!Eiv~].ve.l sva~oga ~o bi mogao postati opasan za nj igsmansk.u državu.
\] lome bi bilo pogrešno primjenjivati mjerila modernoga humanitarnog naziranja.
Takoder se S!9_~.Q!!.!l.O!!1ože zahvaliti.59leymanovu instil1ktu.za mo~ štoj.~,.l!.Q.I!.IIJ
. ~volihp.Elhodnikn. dobro umio r.ostaviti na važna mjesta d~žavnoga vrha sposobne
licnosti i pustiti da dalje slobodno djeluju pod njegovim nadzorom.
. VJerojatn'o se 'na Slneymana obicno gleda kao na !Hljve~;;-g'~~mansl!Ogsultl\na
zbo,~ okolnosti što je vrlo dugo živio, i lo u vrijeme lwd je Osmausko Carst.vo bilo
1\11vrhuncu moci.
Mnogi historicari obicno pocetak propadanja oSIlHlnske države smještaju u
treuutal! Siileymanove smrti, jer je - kako se cesto cuje - s ujim završio niz sp6sohnih
osmanskih sultana; poslijc njcga su, navodno, na prijestolje dospijevali s/uno slabici
i glupani. Površno gledano, to mišljenje doista ima nckog smislI\.; spomeni samo
Siileymanovc ncposredne nasljcdnike: njegov sin Sclim Il. bio je pijanica, a unuk
Murat 111. doista slabic, kojega je zanimao samo harcm.
Unatoc tome, bilo ~.iP9grešno propadanje osma.!!ske dr~!.'\lcpovezivati samo
s delmdencijom osmanske dinastije. Da je, naimc, struktura vlasti unutar d"riave'
~~'fala netakn!!~n, oSg:ll!,nskabL~ržavll. nlogla dohro preholjcti ovo..gili onog "~Iabog-
sU!.t~u.l"a,pri.mje!i.cc kao ~to j~. podnijela. 13ayer.itn II, za kojega se ni uz najbolju
volju ue može tvrditi da je bio istaknut.a vladarsk11 licnost. T:\ko gledano, vrlo je
;,;'sigu-;no "d;fi bi Siileyman bio jednako velika vladarsb licnost da jc, na primjer,
bio ro(ten stoljece ili dya stoljeca kasnijc.
2. POCETAK PROPADAN.lA
85
Jia.jma...W'unkciju-trgova.c~ogputa.. Kao što je 'receno, osm'anskO'"fuskosukoblja-
"I vanje isprv&j~ostalo !a~o epi~~da~~bi~ zato:'~to~q,ftf~~/ra.tari,y~a.1i Porte~
~. roskih'
Dp ~pah u ~IJU
Kozalia I spallh::r.us~u',p'~IJestoh~lcu~M~~Y~,t'~van~
nil. oama.nsk\"tentorlJ -:ponekacUak)!pred18l.nb1d S~ upa~1
nisu zbl- -
vali na inicijMivu Moskve, jer oni niSu bUi'u savez1J".:f.ioskvom;"nego"suna. tzv,
slobodnoj zemlji u Ukrajini, pod nominalnim vrhovništvom poljske krune, vodili
politicki gotovo nezavisan,polunomadskiživot. II
.. ~~n je b~ooSl11anski
poh~dgodi~e~ protiv mletackogo.~ok~
Cip,ra}
lioJI ~~o ~urenl.~~~!,)n EvroplJ.!1naQ Istocnom bazenu SredozemlJa.I poslao
osmanskim \ll1ut~ašnjim,mo~~m.Qsvajanje je ot~ka, svakako, urodilo stvaranjem
protuosmanske lige (Papins.ka.država, Venecija i Spanjolska.),koja se oblikovala.na
poticaj pape Pija V. Cak je snaina flota pod Don Juanom Austrijskim uspjela
kraj Lepanta 1571.g. uništiti osmansku flotu koja.je prodrla.,u Jadran. No kako se
p05Iije~e"p"'0~deIi)!;arasp~'-'!.Os!!!an1.ije
su m<?glez~~~~~ svoi~.~tece!ine, zajedno
8 qipro.m: ~.ahvaljuj!:!cios~~nom za~imanjuvelikog vezi!:!.S'okollur;1~m~t-pašc1
Osmanlije su u loku salJ:lojedne go~.in~uspjele,izgraditi novuJio~u.. Y~n_~~ija s~ InI
uskoro pomirila sa siluacijom, 1573. s Portom zakljucila mir te se, s iznova za- IF:.
jamcenim povlasticama, sedam desetljeca il niIru bavila trgovinom s Osrii'i'iišklIT'
Q~~t.!..~m. Španjols.kaje 1574. uza!udno pokuš~la.osmanlijam.a preoteti ~_~70.g.
'?~vojenigrad Thni:sID.Ona se nato od Sredozemljakoncentrirala na politiku PE~ma
Por~ugalu i Engleskoj.
PoJt.o j~ 1574. umro_5~limJJ, QjI.prijC1!~()Jj~.se.usp~o_Mu!.atJII (1574-1595), kao
najstariji sin. On je, II skla~u s nasljednil11 pravom osmanske dinastije, 4~)p()g,ubiti
petoricu svoje brace. r pod novim je sultanom veliki vezir ostao S_o~ollu Meh.~et~.
-.E!š!" koji je {aktiCki-s~m. vladao. U prvim g9dina!.l1a~vQje 'ylj!.<!.~vine P11!Pllstio_~~ '
Murat J n .po~~e utjecal,:, svoje ljul,>il11iceS,afiY~..s.!!I~a.I1'
Lodene Ml!;canke._ }(asnij~
su za nj Ijubavl~amb!cii~~l1o i;!>,i.~vi pl~~, 1'akoj~ nast~~eka vrsta
~esed~na: vecini! je ~asnijih sultal),a živjela, u zlatnom ka.yez_uh!'-r.ema,gQ!.Q~_se
uopce ne brinuci o državnim poslovima. Murat Hl. se više nije ~enio PI~I1!a.šerij~tll;
u tom su ga simptomaticnom otklonu od tradicije oponašali nasljednici, koji su svoje
l1.a.jdraže suložnice p()'pra.vi!.!1_
uzdi1,ali.u rang miljenic!,- (!lasekl}.:'o
, Veliki' vezir Sokol\u Mehmet-paša. postigao je nove diplomatsk~ uspjehe: 1577,
produžen je mirovni ug2.,Vors Austrijom za osam godina te sklopljen ugovor s
poiJslfOrn. kralLkoje j'&~-tva.n Bat!iory big ,i..p ~~šo,~jl.l!19j I1l!iji, e!delj!!~ij.:~z~h!!
knez_po~.e.21 GodineU580.\nastala . .
je prva kapitulaciia 8, En~~l.tQm-,.
UnatoLsvgigjQpcenltoj J\cbrizi o politici,_odluciQ.~«: ..Murat !l~iv volje
.$okollu.Mehmet-paše, za poho!l protiv Perzije (1578-1.§.~.9),
koja.se nalazila u teškoj
krizi nakon smrti šaha Tahmaspa (1576). Za tu odluku "ije bilo beznacajno to što
je Rimska kurija od pocetka sedamdeselih godina željela i Perziju i Rusiju uvuci u
antiosmansku ligu. Porta.je uspjela posve iskljuciti perzijski'utjecaj na Kavkazu i
ondje se istodobno suprotsla:viti mogucoj ruskoj invaziji, pošto je Gruzija vec 1577.
stala pod osmllnsku "zaštitu". Godine 1585. Safavidima je oduzet Azerhajdžan,
dok su na istoku bili pod pritiskom Uzbeka, Il Porta. se udružila' s njihovim hanom
Abdullahom II, da. izbjegne politici okruienja. Mir zakli!l~~n..~~a~.I1Y!\l)zI.J1edu
90
koblja- Yisokc Porte i Perzije .1~!!.O.&:~ankci9!1iI.~ieJ.;L 9s..Y!j~n.i!jk tomu je šii tskim Perzi- J
Porte, jancima zabranjeno polemizirati protiv naU\a. Bunne. y'e1iki:'y!zi!,-Sokollu.M.Mmet-
upadi -p~a.,nije' doživiQ ,zav!!E!..talstoga raJ!:, u listopadu lli7..~. prob(l,..ga,je neki IIvrgmltL
lUzbi- bosanskitimarnik. .,' ,
,a tzv, .' U.'svojoj posvemašnjoj ~v.!!nosti ~haremu sultanje postajao sve nepovjerljiviji
vodili prema velikim vezirima. Pod njegovo~ je vlašcu funkcija promijenila. nosioca deset
p.uta. Prosjecni uredovni vijekv~likihy~Jt:a.j~.n.ElI~O je.p"ce!~i .od t~7~.~~punll ~~
~ipra! _~inu Lpol. Mur.at III. je s velikim vezirima sa.obracaouglavnomjoš samo pismen.o:
.ostao davao jc da ga o najvainijim predstojecim mjerama informira.ju putem kratl:ih pred-
mJem stavki (t~lhjs). Odluke o najvažnijim državnim poslovima donosile 511se uglavnom
lla na u haremu, najprije uz sudjelovanje favoritkinje, apotom sultanije-majke, glavnoga
;pjela crnog eunuha. i drugih dvorjana. olia'ko'a. 'e ocela II Muratom III. ne naziva. ,;e
.kose .pez.razlo a.razrlQh 'em v. avine žen . OdatJeje nastali diskontinuitet u temeljnom ~
!Z
'edno po ltickom odlucivanjiJ pridonio zaoštravanju krize u cijelom tijelu države. S vaka!;o ,
pase, znacilo bi poricanje stvarnih strukturnih problema kada bi se propadanje osman::;[;"
ja s~ InG države preteino ili cak iskljucivo pripisivalo slaboj licnosti Murata III, odno::;no .,
1 za. IF3 . sla.bosti njegovih nasljednika. o ~
r,.'
šk1iTl Godine 1593. iznova su se ,:aspJams'!Je bor.!>~s .A.l,Ist!ij~!.~_~~g pogr~~i':l1!.h
O.g, s.!llwb.2--'-Usprkos dvokratnom produljenju mirovnog ugovora, 157<1.i 1584. g"
'cma oružje, dakako, nije posvema. šutjelo. Izmedu Austrije i Osmanskoga Carstva li
V,
meduvremenu se obrazovala neka. vrsta vojne krajine22 na podrucju na kojemu je
kao vladao trajni mali rat. Osmauska je vojska uspjela 1594. g. zauzeti grad Gyoroa,
§
.biti To sjedište odmah uspostavljenog vi1aj~ta ipak je vec 1598. ponovo izgubljeno 11
net- korist Habsburgovaca. 'p!!n~y~kc ~nežeyi!!e ~rd~Jj, Moldavs\t!!- i Vlaška zbacile Sll
Q..~e. 15Q4. g. Pgrtino vrbo.Y,!1ištvq"K~..I.L~2.i!l0g~\!kobliavanja koje je nato uslijedilo, \I -;:'"
I!ijc: sk12P.u tzv, pet.!!aestQgo~~!:Ij()g ili dug,Qgtatl!. 111\rI§PQ.,godillc, Murat III. više nije .'.
rsta doživio.
Lse !\'lehmc.!:.~.1(1595-1603), sili Murata III, 4!l?j_':...p~~!j~.~h~i_os~lIsk~_~I~...rkoji
~tu; je ZfLP'Plo.~ sultal!a ioš..!>io pripremljcn-E~p'ri~l~dall na~in: (>d..16. godin~~lo ~.
t;.~
"
.oje s~.!.I~~ja _!1_~pr~j,~t~t«?bio je 5and~a~b=g u ~al~!s~ (zap. Anadol!ja). Njelfove' S\~ .
n~lj~!!!likeod.$~.ta.!Uoš..sa.m_o.u
carsko~,sar.a.m~nhutu. .
.17. Nakon obvezatnog br.lltoub~js~va, l1_gvL~~I!!t~2.~~yoje _Cl"~2.g04isnj~ ':..~:,t-
r s d;\yll}c,..Mi.cmu~.c;u,.j~.va_J!Q.I!fc zanimao državnim poslQ.vim_~o .2.l yamuj!L!l19~ I'-.~
.M.!lrlltQ.rnJLI. . :--- ~f
!lie ~ vrijeme Mehmeta III. 11.a.jvainiji je~io_dug9.!!'~j!1L__~.;'y":... p~!!!.~LQgC).dišQji
.'.da jI.' 11;\ dnevni red došao vec poo SiileYlllanol11 t!(,bii'ajelli p'Jstupak da $'~
.'k~LcT1icima ""lItralll~ upravI'. koji su prije bili placcni IIOVfcm, u pomalljk:\IIju
.''',-'v\ne <Indijcli neka Iladarbina. i\lel1ulim, kako od 1:141.j prakt.ii:llj \'i~e i nije
;n <):;vajal1.i~,ostala jl~ konstanlna vdirinil 7.f.'inljišLakoji!u se r!\~poll\J!;:lio 11 vidu
,,,.ivl\I1:J.. :\kn je p.'\k t.r!'balo d()(lijdil.i nad:lrhiii'li ,:..,C('m broju osoba ne)!,o dot.ada.
'..) ,.> I!loglo osl.varili S:\IJ}O.smanjivanjem rosLoje~ih 1I:\oarbill;l. SI,oga SII beglcrbezi,
r:ulk;'r.i za dodj,'111 manjih limara, cesto odvajali dio prinosa prvohitnih lIadar!>iu:1,
:ii p"k dijelili tilllare i dodjdjivali lek djelic \lr:r lI!hl.l'!\. St.1i'!JalL(I~y.!1-lri7'!l
:;~):,o\'o više Ilije bilo Limara rrvohitne velicine.
!J~gle.rbpzi ~1.!.iskoris~illsi!:!lacij!!~7.~s~be'i110dj~ljivali -u~!!.(\mo li o~iloj suprot,-
!Iost; pf\'ohitnoj svrsi limarskoJ!; sustava -manje t,imare. vla.~tiLim službenicima,
i::!od(1bno uZlirpir~\ViiiPr.:~ (!~..I!o..djeljli}u} v!~..Lilllar~, šLo }~=r()rl..a-zapriiV'()GJf.,\
!Hidriala sebi. Pri t.ome 511cesto beglcrbego\'i i snlldžI\kbegovi ljudi služili Iwo 11-
:;ur:ml.i: od seljaka hi utjerivali prihod sa USyojc~" lirnara za vlaslitoga gospodara,
'C).iibi im za to placao, svakako, malljll S\'Ot.,.I.a prisvajao razliku."
JI !ill..lIvllol11" l'pilliliL." t.il.!!.!1r.QI!l.§.h2!!lIIpgI>Jihpda clotadanije bilp I(\ko.s lill1
1.,rW!2.ri.pIU..D.9,hlliriti
trošk2..~~..!}opren!..l!budklovanjw u po.hQ.<!i!110., (m~io. k19..J_.
,,J)7.irOIn na smanjeIII' l1..agi\rhinel.ln.llacibLP9§tal() gotovolI~nl()g~!~e. St.oga dobar
di" ,pahija višI' Ilije, kao prije, vidio li nadarbini
r li (1 p(ll.iodjel~1 V\I. 111\1\0
bi porligli razinu ~vojih prihoda koji su sc smanji vali. Sve
samo "f-lllit. Sada su ~e više brinu-
,.,
.-,L
F
L._
tajaE. Taj sc postupak, dakako, kažnjavao svrgnucem ako...spa4ij.~ne bi uspio
konfiskacijusprijeciti potkupljivl1njem. Drojni drugi spahije koji nisu mogli živjeti
od prcmalenog prihoda sa svojih timara pokušali su prijeci II redove trupa placenih
u gotovu (kapIkulu), dotnda rezerviranih za mladice iz danka u krvi. Zastrašujuce.
iU!.<:!.rastao 1~!~.Lonih spahija. koji nis.!! vidjelLdrugog izLa~a ~ioli da. napuste til1la~.
Oni..J!!L§.!U!lOra!i p,rikli'!.citi plja.c!aškim ba!.'da.ll1,~ lev~!1ti. SirQI!9...r~P!osL!!!!.i_~
I~~~enost ratom zahv.~!il~j~i.'p!ipa~nike pomoc!1il!.trllp~ (yaygdlltis~lkm), kQji
w ~fl voi!!Uslužb.!! dobivali na raspolaganj~L~~tinu2.~!oboC!.~I!!I poda.v!1nja. Imanje
onog:t koji se unatoc pozivu ne bi javio na vojnu Porta nije oduzimala, nego bi
vlasnika degradirala na stupanj podloinika - porcznog obveznib (mya).
Položaj je podložnika takoder opcenito postao još nepounošljiviji. Ako su
till1alllici U Siilcyrnanovo doba još preLežno kupili .reuelez/lluI'r.ntu u lIaluri, sada
BU poceli od seljalm tražiti gotov Ilovac. Uz 1.0, bilo je i samovoljnih povecanja
s<:'ljackih podavanja. Dotada samo iznimno tražena tlaka postaje sv", cešca: sve
više t.illlarnika ne prepušta obra(tivanjesvoga I.imara podložnici ma sa 1110uz fcudalna
poda'lituja, nego t.raže tlaku pod osobnim nadzorom.
I?,vn,nredni porC;,z,koji se vec u d9.!>~S\ileym,flna Velicanstvenqg zahtijevao više
:
[)I,lta a!'lInz-!. div.I!.!!.Uir.),J!l>.~r.~~e
jQi,~i~e: osmanski je lisk u posljednjoj r.etvrtini
16. st., u vrijeme neprt"Stanih ratov1l s Habsburgovcirna, odnosno sa S1lfavidima,
ul.jC'rivao izvanredni porcz godišnje, ponekad cak i više od jedanput u godini, Il
nat.nri ili -cak u got.ovlni. Pri torne bi st.anovnici cijelog sela morali placati za one
koji su pobjegli sa zemlje. T1lli9-.-5.Q.5hl,Žl!Qa~J?.Qd'1Yi.\l1ni porezni terC'U\el.hktJ.__Qd
[[ISO.uo oko 1600...,g:..!)0"y~anLp.!:..q~1!~uo.šest ljuta.
Krajnja je nevolja tjerala podložnike u ruke lihvara (rib<!/uu') koji su, umjesto
kamMe od 10 do 15% koju je dopuštao šerijatski zakon25, tražili lihvarsku kamatu od
25%, ce$to do 60%, a iznimno i više (od :100%), naravno s imovinom bo zalogom.
Sdjake. je lihvar mogao prisiliti da dospjelu kamatu odrade, št.o ih JI' ometalo u
\'Q.1I'uju vlastitoga gospodarstva.
:vlnogim je podložnicima kao je,lini spas pre(1 prezad uži vanjem osl.aji.lo bijeg,
koji jl~ donosio mnoga lišavanja, pri cemu je covjek još mogao hit.i sretan ako je za
ost.avljenu imovinu dobio nešto žita. Sada je bjegunaca sa zemlje hilo !Ilnogo više
nego u posljednjim desetljecima Siileymanove ere.
Dakako, hj$g velikog broj!!JjI,l~\i sa zemlje po.,g!ls1aoje i timarnike vrlo teško.
~'?!~!l~~odavanja ~IL§ p..!:.e~pj(':!.i,
o~jet!!.~_g~bitke prihoda. Dok je zbog
navedenih razloga sve manje spahija bilo sklono preuzeti timar, u nekim se drugim
skupinama st.anovništva povecao interes za stjecanje nadarbina. Vec su od otprilike
1550. g. ovdje-ondje timar dobivale osobe koje nisu bile spahije. Pretežni je dio
malih nad arbi na, medutim,još bio predodreden za uzdriavanje provincijske konjice.
7,a perzijskog rata 1571. g. taj je princip uvelike narušen jer su se timarske nadarbine
za razue usluge dodjeljivale i neovlaštenim civilima (erllcbi). Ugled je timara uvelike
- -
smanjen; fisk je bio zadovoljan ako je i za najsitnije usluge uopce mogao dodijeliti
nekn sitnu nadarbinu. U skupini ecnebibiloje cak cigana, skitnica i drumskih
razhojnika. Novimje vlasnicima nada.rbina bilo stalo samo do tolV'\da izvuku što
je moguce više iz svojih timara - po mogucnosti bez prolulIsluge lIriavi.
S (Lrugestrane, u vrijeme tih privrednih i društvenih prevrata trajno je pri-
vlacno djelovablcijena zemljišta. Stjecanje zemljeobf!cavaloje dohar posao'ne samo
93
:---
zbog opce inflacije, koja je oduzimala smisao gomilanju bezvrijedne gotovinc, nego
i zbog kretanja cijena. na. tržištu na.mirnica, lukrativnoga za PfO~!lvoda.ca. .
Z~~ Iltiecal.~_na._~~!!.g~!;'J!a.ciJ1~Q!!i
imuc!!i.::.m.~~jjina:je bilo poje-
dil1ih b.E.g~~~h~l.asni~~ nadarbina, zakul.J.nikaP.orezai'DID.O~~'~!i!()!!,-;q~l?!ostOje~1h
driavnih cinovnik~o..sebno iz redov~'.i.!!!.~arai~'ydaca-Dalazili su' novca i nacina
d~L~.sp'.rkos.to~u pro..~ivni!l'~ako~~inLodredbama. o koriš~.1!...z~~,J~~!!ju
imaDj!..preza.du~en.i!1 i o<lbjeglll!..po<!lo!njka.
.SAr.u~_sjt~.!t~..'!!'g1~.s~_~~azice
ovlG~ati upra.žnjenim timarima: . mnogiJIUod njih pod lažnimimenomste.kli20-30
timara, svaka~., u.z pO~Il.1!§vanj!! .!.1ad!!!.~nih.
Takav je razvitak bio vrlo znacajan za preoblikovanje osmanskih posjedovnih
odnosa na zemlji koji Sll, Il bitnome, postojali još od vremena Mehmeta Osvajaca.
N aime, postu.l!.!I().se()blikoval~ n~~ vrst~priY~m0lty~~p_osjeda. zemljoposjed <:if!.lik
(za razliku od male seljacke baštine koja se takoder. zvala fijt/ik).. Tako j!! zapoceo
pnJelaz u trecu fazll osmanskoga feudalizma. Novooblikovanije_!emljop'osj~~_!>io
više ili manje jezgra modernoga turskog zemljoP9sjeda.i011je obilježio agram!!
§lrukl~ruz'!~t.Qljeca unaprijed,. do današnjeg vr.el11el!a.
Istodobno su yelikodostojnici, posjednici nada.rbina za najviše.dostoja.m:tvo.
(has),cesto protuzakonito proširivali svoje domel1~i sve višese ponašali kao v~l1ici.
-
.Nije dugo potrajalo, te je seljacke baštine i timare velikim dijelom rij~cj~ o
-
zemljoposjedu (fiftlik) ili o nadarbini za najviše dostojanstvo (has) apsorbjrao
veleposjeo.
~'pstanak j~ veli.lcihzemljoposjeda, s jedne strane, izazvao daljiporasl .Eij<:l!a.
zemljišta, jer se sve rjede moglo steci kupnjom. S druge strane, bitno se izmije-
nio i položaj seljaka. I oni koji s.u izdržali na svojim selištima izgubili ~Upravo
posjedovanja u korist vlasl.1ikadobra, kojemu su, sada kao obicni zakupnici, bili
izloženi na milost i nemilost. Seljaci 511morali ne samo davati podavanja koja je
njihov go:;podar samovoljno odredio nego su, kakoje spomenuto, bili prisiljeni i na
davanje prave tlake.
~jjt;g I!az~mlj~.zl!pl1štanje.Ejiva,tlaka i rad za lihvare..sve'su to!>ili~z!.oclšlo
je posvuda u Qarstvl1l1azadovalou;g~janje ž.itaricau korist ekstenzivnog ~tocarenja,
koje je zahtijevalo mnogo manje radne snage, što je pak odgovaralo pC)trebamaza
!:nesomu osmanskim gradovima, koje su se još jedva mogle zadovoljiti. U Maloj
Aziji, nekadašnjoj žitnici Rimskoga Carstva. sada je dominiralo ovcarstvo, J. u
ugarskim posjedima ekslenzivni uzgoj goveda, umjesto dotad cvatuce zemljorad-
nje. Time je zapocelo skretanje u jednostranost i kvarenje strukture u osmanskoj
poljoprivredi, šlo do naših dana odreduje sliku turskog!\-pr~vrednogživota.
!J"§p.Q.redqJ uzna.l1redovaljm raspa.danjem tradi~ionalnoga .~imarskog sus~_ava,
naglo se stala ra~vijati ustanova zakupa. po!eza, Neprestano je rasla potreba za
gotovinom, koja je postala primjetnom vec prethodnih deseUjeC3.. S E<!Sp~!!aJili:lD.
H!!Iarsk()$ s'!!tav~ortaje!>il,!~i!Doran~ povec~ti b~giJ?la.cenih o.~reda da ~i tako.
Qdrž"ii4_udarnu moc lIojskeusprkO!l.išcezavanju.spahijJI.. Vrijedila je krilatica da po
svaku cijenu treba doci do prihoda u gotovu, Ako je doUe zakup poreza u bitnome
bio samo sredstvo utjerivanja prihoda.državnih domena (/aas-,~umayun),carina i
najamnina, sada se pak pocelo davati Il zakup sve što se dade zamisliti.
Nekoliko upadljivih primjera: u zakup su se predavali oDi prihodi što Sll se
mogli dobiti od bivših pripadnika pomocnih odreda oslobodenih poreza (Y4ya,
miisellem), koji su odsada morali davati podavanja.- Prilikom novih popisa provin-
cija svim S\I se sredstvima kušali stvoriti novi izvori poreza. Cesto liU se .odvajali
dijelovi nadarbina timarni~ i krupnih vlasnika nadar.bina (:airn). Takvi su se
94
--
~
i:tdvojeni dijelovi (i/rlU) takoder predavali u zakup. Slicno se postupalo pri pro-
nevjerama, otkrivanje i utjerivanje kojih se takoder davalo u zakup. To obilježava
razmjere ,korupcije. U zak~p_6edavala cak i zemlja koja još uopce Ilije bila.JL9~
~anskom',posjedu20 - unaprijed, uz prethodno placanje izno.s~..zakupnin~_.Tako
nije cudno što je fisk pomišljao cak na to da.cita.venadarbine oduzme i pretvori ih
-' ~
u podrucja zakupa poreza.
Buduc~da sezak~p', ~_kC?je~omellu~~~.~!1yil!~avao .~ni11l~ko.iLs.!L!!~jviše. "
,.,~.
nudili, uz placanje unaprijed, kao zakupnici su se pojavljivali, osim dobro placenih
službenika~središnje uprave, kao gto su pripadnici centralnog"od~eda::.'llQljiIccJIL
~
;~:"
=
pak cauši (tur. . favu~ dvorski glasnik), sada još razmjerno malobrojni vlasnici
:temljopo~j~dai neki !mucni stranci, osobito Zidovi, koji su, protjeral\i iz katolicke ,!4
Špalljol~~~, nnšli utoci!te _11_0sma~skorii. Ca.rstvu i on~ ~,--uz _tli.!!gc:_t!:.i.~~Ck~ i/.
P2§.!p-y~_bavili zakuPol1l..Q.o.!~~'!Y.~likQ.: ,L«;.dan odl]ji.hovih predstavnika. J9sef 8J
"o
opscžan posao zakupa poreza. razvio je bogati Grk Mihajlo Kantakuzenos, l\Oji je
pretendirao na srodstvo s bizantskom carskom obitelji. Imetak l\Ojije nagomilao li
Ist.anbulu bio je poslovican. I
Dakako, zaku» poreza nije bio sa:;vim bez rizika.. Ne samo zato šlo nije bilu ::J
unaprijed zajamceno da ce sc opet moci utjerati iznos koji je tiskn valjalo nnaprijed
isplatiti za zakup nego i :tato što nije bilo posve 'sigurno hoce li poduzetnik moci
~adržati zakllp djelo vrijeme trajanja ugovora, obicno punu godinu ili, prigodice,
I
c'ak samo pola godine. Naime, ugov~r_~za~~!.! mogao_~e .uvijek ~!l.lje~ta I!t.av!ti_ 1
,-,O
l!,vaILs.!lc!/;Q.alcP..!>Lse nnš1.<i. osoba1!._kap,ita1.o_1!l slligmna.IDlltil"i.. viffiJ iZJIOS~
Tikrupni faktori rizikai pritisak nastao zbog financijskih nevolja liska naveli
su zak~ii)nikeporeza da ižvJace-'iiajveiii moiuCu dobit -iz. I>osla. Prije n~zavisne
ii,
inale jedinice' zaklipa poreza(liiUkalaa)sTedinjiW-ale su se u velike pothvate, koje
su, bez ikakve javne leontrole,upravljali na vlastitu korist bez ogranicenja i obzira.
'\,'1
~"'"
~ j
Kontrolne organe (miifelli§), koji su prije strogo nadzirali poduzetnike u poslu
zakupa, sada su - što je groteskno - odredivali sami zakupnici. Nijedno se javno
nadleštvo nije usudivalo miješati u poslove velikih poduzetnika, to prije što su sam t,;:;1
poduzetnik i kontrolni organi bivali imenovani državnim službenicima (otprilike II tj
rangu cauša), te su im se dodjeljivale odgovarajuce punomoci.
Cak su se i nadarbine za.najvece dostojanstvo (has), koje su dotad obicno z;].
.
zaslllge..~o~lvali bc.gierbcii i saii'džakbezi, sve ~ešce vezi~ale sa ja~upom J~C)_~ez,!. .,~;
Pri dodjeljivanju takvih položaja više nisu bile mjerodavne vojna vrsnoca. i za- :;.,..~.
.
.~-..
~
~1~.g~V~,:_nij~ b..i!abifna ni dje!~Eos( I! iil~LY2inog_~ap~yjed.nj1fa.Cak Sll se
cesto zakupnici-namjesnici oslobadali dotad obvezatnog sudjelovanja u vojnim po-
'hodima. Time se istice da je bila vaina samo njihova djelatnost kao zakupllilca ~..,;
na državnim domenama. I zakupnik-na.mjesnik je morao fisku platiti unaprijed ~;':
~.:
.:,
za. prihode s državnih domena. Za to je dobivao poloiaj namjesnika, donekle \cao w
~
n I<ao, npr., podnlcje koje je lada (1589) bilo pod vr!&ovnišlvol1\ Dubrovuil:A; 1ISp.: ~<1
Rohrborn, Unlerne/umge" zur o.m."i.cA... Verw.llung.g..chichte, sh'. 136. i d. f}i
11 Na pl"illljer, pohod na Cipar 1570. g. bio je poduzel na savjet Nassia, u.prl,os oklijevanju '.B)
velikog v6ira Sokolhl Melunel'pašc. Vec prije loga, posljednjih godina vladavine SUleymana
Velicanstveno" isposlovao je Josef Nassi kod sullA1lAuspos14vljanjc l>oluaUIOI\Ol1\lIe tidovske za- .
jc.lllicc, . Til>crijadol1l II Galileji kao .redišlem, ..Ii je uDa bila kralkog vijek4. 01
.;..
. .
9S .JJj
jc.:a,;tvo 7.hor,vi:;olwgrizika koji je
11111 donosilo preuzimanje zakupa. Za1:lIpnil:-
-~H'"mj(?sni1t
je talm(1cr neogmnic<.:no raspolagao driavnim organima svoje pol:rajine,
;to je pOt.pllll0 odgovaralo o~tvarenju njegove glavne brige, nljerivanju poreza.
~\k~f,e_~.~~)fJ!,llo .kojC:lLra~lo.~a.sam l~te~c.i.ial~li. ~~kn\>l!i.k.l)(~r_~zaIlije .!l!O:
)';;:0 Imenovat:!. nal~J.~slllkom. p~cf1.ce zato_slo J~~ldov_11Ue mavao P~!lI@
~i.nt~Y.cni P}_~t.iZ-,.-2!.!da bi~~l!llik p~rez~ k,~_.~allljesl!.ik~ n!lm1c~~o prJk~dn~
E.š'lr\}!1t.aIwji hi 7.'l njega, uz unknaclll, I1birao prihod od nad;~~1:~~I,e za najv~(:(',
1;(1~tOl~t~'f~
U1djl\civ:'\/lje nekih podrncja djelal.nost.i financijske sfere 11~nsl.av ,:al:llp'\ o:z,
;'d:ovrllo je snažni porast upravnih zrldat.a!m oSl11anskoga fiska. Da hi se ovln,("lo
l'o...'~c.anilll opsegom ra(b, 111.dotrldl\Šnjrl tri poloiaja de/lenlam sada su I1vC!kn!
:l'W; položaji: ~a sy.al\i je vi!~.p.t sadrl sJlomo biti nadležnn vlastiti dcft.erdar. OSiiII
.('i~a, fil1nncijska uprava je za svaki snnd7.alc i!l\t'l1ov1\lapojednogn financijskog 11,,<1-
"'mika. koji je zrlpravo hio glavlli zrlk"l'nik poreza, jer je - t.rlkudcr Ila \.l'IIIPlj\l
..,,':'1')" - I!lora" prikupiti novac oJ zaknpa pojedinih zi:\kupnika provillfijp. i pr",la\.i
:~r ;.:!;u.
Ver Q\o11lcnu(.a pot.kupljivos!. tJ po~('\.kll ~C.lIIogla uslanoviti t,PIt II I'uc<'lllilll
J,jiilii:i~JJ p~slj~rliroj cetvr.tilii lG: sl. po~..c1a'je u_SV..imi29J.lrncjil1la javnog i pri,
:a(-ro!!: život.a .i,~dnostavno divljati. Taj razvit.ak, svakako;" treba povezat.i "\II()~O
:)r:J"(:;rriznolll pOJavoli:.-ii pi{vrpdi, naime s gubitkom prihoda fnnkcionara uvjf~lo'
';'\I1im inOacijol1l, nego s nekim apstraklnim "moralnim propadanjem", kako ~f: 1.0
wdjf~'ondj{' t.vrdi. Ako je stoljece prije toga prihod, uzmimo, beglerbep;a \I VT!.iell1('
\1ehmeta Osvajaca iznosio oko 25 000 dukata, on se do posljednje c<~Lvrt.ine W.
st.. smanjio 11r1jedva nešto više od 8 000 zlatnika. .fur~.nh! k..()r.!!pcijp rri~.2nijcl() j~)
fI1<::'111
oSI.alim, okolnost šlo primanje "darova" -:;~rI~O se OP.iCl~()~!!fell}isticlsLr;9vorilo
:- riiie_po šeri~u nužn~rikdil<~.kaop.!!O..k.!~~j.
Ako je, n,:yr.imjer, str<:~~a I'r~"~L~!!,!lon0e1j~1!u svoh1 korist ll!jecati na prl"
such:, morala je platiti kadiji. Cak i kad bi li slucaju najveceg zlocina prijetila
(5Il1r!.!!.a)ka.!na !!!9g10 se naci1ješeDle p!aca..!!i!-modgoYa~ju~l!g i~nosa. -Korupcija
je Il pravosudu mogla cak uroditi time da suci, dobivši odgovarajuce "darove", daju
za pravo objema parnicarskim strankama u istom predmetu. Prilikom uLjerivanja
novcanih kazni kadije i sudacki zastupnici (naip) prisiljnvali su prijesLupnike da
im plate odr~denll svotu povrh globe. Kada bi seljak pri utjerivanju poreza ili
L_ II slucaju obvezatne predaje žita poželio razmjerno povoljno proci, talcodcr bi mn
p reosti1j alo samo sredstvo potkupljivanja. tinovnici kancelarija uruci vali S\I povelje
Q imenovanju samo uz mito. C~U~~ najyiših do~tojanstveni~~ bil9..~t~siv~
I
I PDdmicivjmje redovit.1!.poiava. Tako ~ za S.ol~ollu"l'v~JJ!!!..~ašu Pli~.~ da uOp'ce
L_
lili!:.J>rimao osobe k_~~_~...:~.U~d}lj,«!g~poJ<.\!lLel1_..!~~Uj~~.cijLbeL.2..dg9~arajuceg
.m:da.!'j!!::,Za stupanj korupcije karakteristicno je to što se u sudovima suvrcmcnib
s cm1enjem isticalo ako bi se neki. doslojanstvenik ponio korektno. Od V~!!ll!.!!!\
r""
]\'lural," III. mito se moglo ponuditi i samom sultanu kako bi se zadobila njegova
I ilaEJonošt. Ilii\]Viši su 'VeTlkoC!ostojnici"carstvamorali "obriicililavati liijesecni poJi-
L jon razlicitim pripadnicima dvorske svite, kako bi osigurali njihovu naklonost i svoj
utjecnj na njih.
Zajedno s korupcijom istodobno se razvijala i prava Impovinn funkcijo., Kao što
( j,' nllvedeno7veTje liiisfiirn-pnš-n,:)ednn oil velTkillvezira SiHeymnl1a Veli'cimstvcllog,
POCp.ood onih kojima bi dopala funkcija pri podjeli vilnjeta, odnosno sandžaka, kao
p~)
r
1
-j pristnpnu uplatu ubirati jednokratni, mada. ne prevelik iznos.u Medutim, istom se
_l li posljednjim dcseUjecima 16. st. iz tog obicaja razvila prava institucija. Visina je
pristupne svote, ne samo spram prvobitne vrijednosti, udesetorostrucena., a funkcija
prepuš~ella istodobno onima koji su najviše nudili. Uskoro veliki veziri, koji su
tu uplatu stavljali u vlastiti džep, više nisu - kao sp oce tka - primali. tu svotu
jednokratno, za dulje vrijeme, nego su sve cešce zahtijevali placanje za ostanak
na položaju. Tako se prvobitno. pristupna uplata razvila u neku vrstu poreza na.
clohod~.k: beglerbezi su vec imali placati tocno utvT<1en iznos polugodišnje da bi
ih veliki \'czir potvrdio kao nosioce fnnkcije. Dok jc II pocetku pristupna uplata
7.a lIosioca funkcije znacila stanovit.u garanr.iju da l~e na dugi rok moci zadržati
položaj, nova periodicka obvcza placanja više nijc štitila od svr~nuca. n~glerbe~
ili s11.lIdžakbegkoji bi se odvažio te ne bi pl1\tio iznos željcnc visine mogao je biti
ml!~t" otpušten. Kako su se beglerbczi 11sklopu kupovlIIP funkcija cesto mijenjali,
., niihovi prihodi tvorili još samo djelic nckadašnjih prihlJda, gubitak su prihoda
'Iadoknadivali ilegalno. Bez obzira na to, živjeli $U \I neo~ranicenoj raskoši. Kao
n"knadn za smanjcnje legalnih prihoda dOl>ivali S\I. (,tprilikp od 15!i0. g., naslov
":1.~a.prijc namijenjen samo vezirima.
Kupovina funkcija :lije zahvalila samo lIa.iviš,: položaje \I državi, nego sc, na.-
ravlll)":"!.roiiiiila i ~~_niža. j'1:v".~zvanja.-Oko 1(300.g.HpristuY<lnJu"na m.LeSto.J.<ad~
li i':\k muftije. kvalificiranost više nije imala nikakve ulol!;e; takav su poloj.aj u
"ravosudu mogle za novac steci <:.ak p-orlJ(jhra~\:,i!le
i ne~tli~~~qs9J?~.Kupnje
'--,)I(~a"nijc b"ilo poŠtCc!cno nlvofno podrucje. \iec .i'>bilo rasprave o tome kako
~ll n('ovla.~teni st.jecali vojnc nadarbine (tima!'). Pri tome se ponavljala pojava da
beglerl,(.zi ist.u nadarbinu prodaju dvojici pretcndc!lat.a. Osim toga, i spahija je
<norao imova. placaLi da :le hude smijcnjen" Takoder .~ spahija pri stupanju na
prijest.olje novoga sui Lana. morao platiti ovccu pristojbn 7.a ponovno imcnovanjc.19
ZaLo JC t.imarniku prcostajalo samo to da nametlluti t.eret fHPbaci na podložnike.
\ko '5\1oni pak željeli nesmetano ohrm1ivaLi zemlju, morali su pot.knpit.i ti'marnika.
Kupnja funkcija post.ala je redovitom ustanovom i u stajacoj vojsci. Na prim-
jerJii~()doin..i.@lod~ p.rotiv rcrzij~ 1570. g. prodavllli su se niži komandni poloŽaji.
Q'lL~J.J!..!~gQY..e jan.icara, kojis!! <!.otadabiJi iskljucivo djec.a iz danka u krvi, uz
primier<m!l. p.ri!jtojblLln.Qgao p!:il1!i~l.neJ.l-.o
.sa st.~ane. ~ijl' .!,rehalo dugo cekat.i ne-
I;at.ivneposljedice za.udarnu m.oc.~I\tnejedinis~.
. ISao'-sa.Že~~tjn~ž.em...2 za~!j~Qt!"_d_~~up~~~!j~ice kup?"lIle funkcijaz~ državu
Osma~ bile~()!~~le" Pri imenovanjima više nisu vrijedila djela i sposobnosti,
l\fg() sam~ visina iZllos~ koji se mogao ocekivati od kandidata. Kupci su raznih
položaja cesto morali uzimati zajam. Zaduženi novi nosioci funkcija morali sU
pak na svaki nacin nastojati cijenom imenovanja stvorena opt.erecenja prebaciti na
vlast.ite potcinjene.
Sve se to - postepeno propadanje dotada prokušanoga timarskog sustava.,
mogucnost primanja u elitne odrede uz (novcanu) naknadu te mogucnost kupo-
vanja niiih i viših komandnih položaja -
negativno odrazilo na vojnicku vrijednost
armije. Potpuno je zatajila vojska. lenskih spahija,. dotada. najvažniji element os-
manske <>Tužane sile. Uvelike je poveco.n broj timo.ra, ali zbog njihova usitnjavanja,
cime su uvelike smanjeni efektivi spahija, zbog smjenjivanja, prelaženja banditima.
leveuln!llai uopce gubljenja.smisla vojnih nadarbina., tj" predavanja ncspahijama.
o
janicara. Zbog toga je sultan Murat 111.dopustio novacenje i na. druge nacine. Kako
su piihodTIani~ra-z~mnoge još bili dovoljno privlacni, nije uzmanjkalo kandidata.
Još se isplatilo zamašnim svotama kupiti put u tu "ustanovu za zbrinjavanje".
Medu tim tisucama novopripuštenih, odasvud pridoiilih "janicara" bilo je, medutim,
kao i inace medu spahijama, najrazlicitijih ljudi: ana.dolskih seljaka koji su izgubili
kucu i imanje, gonica deva i mazgi, nosaca, mnogo stranaca, primjerice Perzijanaca,
Cigana, Kurda, Tatara, obracenih Židova, cak i skitnica i džep ara. Istodobno,
danak u krvi više se nije prikupljao jednako pomnjivo ho prije, skupljaci su se cak
velikodušno, dakako uz mito, odricali prikupljanja djece koja bi.došla u obzir.
"Novi" se janicari više nisu bavili uobicajenim teškim vjeibanjem. a Ili mo-
tivacija im nije bila ista kao prvobitnim janicarima, s vjerskim fanatizmom na
bojnom polju i posebnom odanošcu osobi sui tana. Buduci da su novi janicari, um-
jesto toga, mnogo više težili materijalnim prednostima, morao sc ublažiti dotada
važeci strog nacin života. Sve cešce se narušavalo pravilo celibata, a oženjenim je
pripadnicima odreda bilo dopušteno sta.novati izvan vojarne, cime su, dakako, još
samo uvjetno bili na raspolaganju svom korpusu. Oni su se radije, radi uzdržavanja
obitelji, zapošljavali u obrtu ili u trgovini. Kako nisu potpadali pod stroge propise
cehova.,postajali su im velika.opasn'ost kao nelojalna'.konkurencija.. Mnogi su se
cehovski obrtnici, da se riješe tereta cehovskoga reda te istodobno steknu janicarske
povlastice, registrirali u tom odredu, a uskoro potom na.puštali službu i vracali se
prvobitnoj djelatnosti. Janicarski korpus uopce nije njima raspolagao kao vojnici-
ma. .
korPH~~! obziro~
Zbog opceg rasp~danja u Osmans~()!l!CarstY-!1.jani~a.!.ski n!.l-
upravo opisano p-!opa~anj!:.,d!sciplin~L!!!c>.g~j~. pJisv.!tjati ~!C!.vecl! moc, te se na-
w1ie~ku E~~io u.sa~2~~IJ.JI!Lfi!.~orlI!Q~i. U glavnome gradu više nije bilo dovoljno
98
I
'n ~
8
jake protuteže janicarima. ~()_~'? 6~~~'!!h.kojega su <mLilliie oQo~avali kao-1!!.~
potpuno povukao u harem. .'yeliki su vC!~r.L!!.v~-y'iše'!y'~ilimoc..TakQiejanicar6ki r
a ag~.!11.C!.ga.o z~il:tno po ja~l1_tLlI tjecaLLI!.'!.C?J!!.. fun!tcij li r~yitLc!!!~'a!!ip'pj~nl!i važ.Jili~ $I
a I!..ol~a li Carstvu. Doduše, janicari su se višcput bunili zbog.gbezvrijedenog novca EJ
e za. place, 110zahvaljujuci svojim povlasticama oni su, napokon; bili korisnici novoga
društveno-ekonomskog razvitka u državi: razumljivo je da su .upravo oni, od kojih
e su mllogi djelovali kao zakupnici poreza, lihvari i veleposjednici, uvelike pridonijeli ~"~.r
o osiromašenju seoskoga stanovništva ili kao nelojalni suparnici cehovslcom zanatstvu ::J
) .nec!u stanovništvom postajali sve omrznutiji i izvrgnuti ucestalim napadima.
e ( u središnjem odredu elitne konjice sniien je nekada visok nivo obucenosti.
a JJUd.9cLdaje r-rovincijsl;a. V.9.i§.K~ 1~n.skiil.~pal!ijiJ.-postijala ~'!.emanjo!J1-iE.e~jelo-.
tYoruijom, u vrijeme Mura.ta nI. postaloje nuinim poveca.tLbroj Ijudstvajcdinica
placene konjice s prvobitnih 7 OOOna 20 DOO.No to sc moglo postici samo na racUn
:J
1-
j k.'{alite~Uz vojnike iz danka. u !;rvClim'šUš'e trupama. dcidjeljlvaliosobita sinovI
e . fa.voriti visokih dostojanstvenika.. Pristup u elitne jcdinice mitom su ostvarivali
a brojui neizvježbani ili neupotrebljivi ljudi, medu kojima. je bUo ~alc i podlo~nika f:':1
11 ih njihovih sinova. Sveveci utjecaj janicara odvijao sc, uostalom, na štetu ionako ::J
lo hrojcanosla.bijih odreda. cent.ralne konjice. Što je' na kraju- moralo rz~v<\!i sukob
.!V(!jU.Lodovavojslce.
li Unatoc znatnom proširenju efcktiva janicara i placene centralne konjicc. ipak
~l: IIIJC[naglo nadoknaditi po~-"epenoprolja.danjc fcudalnc konjice 'cakn'll:,-icijcano a
n bm9ii kvalit!1ttv!1o. T:iko v.iif;;nije bila.ostvariva oL)mita vilajcta, odnosno-sandIa:ka,
o posebno n Anadoliji. Reglerbczi i_~andžakbe~i morali.suo v!astitom trošlcuJHil'.':lp:
'a. Ijati privatne odrede. Te su se privatne trupe nekada zvalc sekball @lsegmc1t, ti
o lI1aCenJil:cllvar pasa)- osla.iiajuci se n.!l-ob,{aju'carskom sar-aju gdje se Tak~zv~I~
1. sultanova. garda -a nekada. prema vodi pobunjenika II 15. st. Sama-paši, jedini-
cama sartca: Kako bi mogli uzdržavati te vojnikc. bcglerbezi su dohili pravo da
.., sami ubiru poreze koje jc.dotad ubirala centralna financijslcauprava, št.oje još više
li potaklo spomenute zloupotrcbe. I te Sllprivatnc trupe namjesnika hilc prikupljen" ':--'i
1, odasvud -' cesto su se u službu kao sckban ili sarlcaprimalecitave bande levenii,
), cija jc obucenost, opremljenosLi disciplina bila na vrlo niskom stupnju. Kada. bi
.k njihov poslodavac umro ili bio.premješten, morali bi poLražit.inovo uhljebljenje ili
se pak prikljuciti banda.ma lcvcllli.
). Za .petna.estogodi~njegrata protiv Austrije (Jestali si i aklllcljr, l:oji \'iš':..Eljsll ':;~!
,
.a. moglliiSpj~no -arJc)vat[ Prijem sTi:ižlI!kaotrupe iii. i:mzlvanjciier~la u nepri-
1- jateljskoj ieinlji~umjesto njih Portaje pocela ufi; svrhu IIpoirebljava'tiizva:llredr;9. "
la pogodno. dotada sam.oponeka.dangažirano.'ko'njaništvokrimsl<ihTatara3Q.kojih ce
je ubuduce '4esed tisuca iskrsavati na. bojnim poljim!:t_~.J..ii.l.!2Y",_.se~I.i!~a.H-9j«!Qj \.1
)Š ~W'izazrva~Lili.AA:nr~P,~h--, ... .
ja A,.1i
ni ti novi pomocni odredi nisu bili lijek.za sve. ~p~a.!!.i~_ tradicLona.lnol(<I " .
;e timarskog sqstava, bilo je i za vojnu moc o!.jmanslcedržave pocetak njezina \;raja. (. .
;e D.otaa.a._S!la.žna,.
@ovincijska_vojslmjp.~!LJldn9 jej~gubila .1I.azl;a{enji!..a.-Qi,k /1
...
~e ~j...
dOQ.Ua.p.!imje~l!u .Z!rIljenu, Umodernoj.evrapskoj historiografiji opcenilo se pla-
;e cenicke,vojs~e.v~ed~uju kao.viši razvitak u usporedbi s feudalnom vojskom. To.
-i. se kategoriza.cija,ipak, ne možeprenijetina.osmanskirazvitakstvari s kraja 16,
stoljeca jer jedinice staja.ce vojslce, bilo centralno konjaništvo, janitari, bilo je-
la J
a-
lO 30 Tatankc su pomocllc ~r..pc il Hanata Ji:rim prvi put upotrijebljene na l.vhoJIl Siilc;'I1.,,",.,
Vdicanltvenog protiv Beograda 1521.
'..;1
99 .~.-~~~
";
Jinice "psetB.ra" , nisu dosegle nivo uivše gpahijske vojske. I(ak0 8Uodsada polo7.aje
\ beglerbegaLodnosno sandžakbega cesta držale vojno nekvalificirane osobe, naime
z:1kupnici pe>reza koji se nisu razumjeii u vojnicke poslove, nastaje i kriza vojllOF,
"ul:u'!odenja. Tako je postepeno iŠ'cezla osmanska vojna moc. Carstvo je sve ,'iše
flr-..c.:
, p,-'sl.;tjalo kolos na glinenim nogama, cija je armija svc cešce morala prihvacati 1'(1-
! "~'.~e.
Mll\:eno 11nu t r::uinj im kriznim pojavnmn, Osmansko Carstvo nije nalazilo plll.a
j-".'
(9. se"i~.riJ(Jjti~i!loyrll1'"pTivrell:!.!ini"-sTr"t.!ltiuraina koj"e:.;u se j)ostepeno" ol,fi1(ovale.
O"dllf.e, I"'.da se još nije jace opa7.alo spomenulo postepena prem.fešfanje glavnih
f.r;;c)\'llckih putova s L'~v<tnta na morski pul. oko Afril,e. Sa stajališta oSll1anskib
.lrf:1vnil, nadlešt.:\\'il, cinilo s~ ['rije daje Il t.OIl1 pogledu do kraj<1- !G. sL. sve bih) II
;(?dl1. TI [',o\'nckc veze Plll.ovima zacina i svile još su rnz111jerno dobro fllllkci0n!raic:
,q.jij"b ji' !.r,~ovi!la, U?I1l1l11lJ. osamdesetih c;adina oSlnansl\ol11 [isku još dO!1o~:ih
~C,-),jiš!lje pnh milijuna zlatllikn. nil imc c;;rinil. Isprva su sU\'rpll1cnici t.eško mOl;ii
";''''1i.il"i da "!I od posljedniih desetljeca 16. .'t.. trFJ'\":1\:ki pULo\"i preko Srccloz.;ni!.i:\
,H,,, izgu!,ili Z!lil".I~U.l'~! da vodecu lIiol:n II t.rl;ovini 7.al;inill1il u Indijskom O("1'~!"1
':;,,~ 111'111:1.111 Portugaki n"~o Englezi, odnosno Nizozemci, koji su gvojilll \",'lil:1')I
'F"'lIskim 1,\Tt'l.lIjacill1:t pr~"'JZiii robll oko [Ua dobre nade. Ne moze se dob7-:\I,j
il ..., SlO ";,'n Ol""'g I.rp;av;ll'kogprorneL:l na Lev'1l1l.u.aji bi se 8l11j"lo t.vrdit. da .i"
;1."'.lunal ,init' r.c;rwina dOi:ivjela strelovlt mzvoj, dok se u ullutra!injost.i OSl1lall"
':()~. Cars!."" "pabla ,;t.agnarijn i time, ipak. odredeno n;'zat!ov::1.l1j,.,. I<apitn!;,,'i.
.>";I:lf)l'lj(~IH' s vodecim Irgovilckim silama toga doba (Engleskoll\ 1580, Nizo7."I)I.
'1:01"1IJ1;2:\) .lo,; su pojable tu ~cl1l"~ncijll. Naime, trgovackim povla."l.ic:uI1n koj.,
~". osi!;, f"rallrnskoj, sad.. dodijeljene nizu evropskih državn., ol.vorcnil. su ~ir<Jln
':raLa [Jlltjccanjll jeftine evropske robe u Osm<t1l5ko Carstvo. Evropske države koji'
:':1 sudjei()vah~ II al.!anl.s!,oj t.rgovini mogle SI!, zahvnljlljuci potencijnlno IllIosni",
':3iovlITl:lIl~. 10111poljII, prikupiti toliko bl'itala da 511pomocu nje!~a mogle I;rij",;i
ii" I'miz\"odllju prije s\'ei;n metalne i tekstilne roue na temelju rentabillle mil.llufak.
':,Ilre. .c';pr;tm I.oga ranokapiCalistickog [)I:l~jecapja S9JgL951"lJan~ko je .zanatsJ.Y.D.sl'e
više gubilo \;onlwrentsku!\Ioc, 1.0 više što su njeggvi ccJlOyi 9.§!'.il1inepromjjenj('lIi,..
lin,,!.?': 0I'i8i1nirI1 tešl~ocaj!l1.l' St.rqg'2..!m c,~ho;;s.lce zapreke .9J1Cll1o~lIcavale prijd..z
\Ja ;na.<;OVIIIIproiz\'odnju jer nisu ~.o"~~š.!~.\".ul~g<:!.'je kap.U:ala.!!. za.'latsl<.u J,!odllk-
cijU, te sl0:!III~J.;?ci1eEJez.ilJ<J.proširenje. No ni posjednici velikih bogatsl.ava3t nisu
~ hiti ~kloni invest.lranju u proizvodnju. Zbog rasprostranjene nesigurnosti il11o\"ill"
\'clil,odosLojni..i Carstva više 511 voljeli svoj posjed pretvoriti u zaldadn ili pak
djel'}l11ice teza\Jrirati II vidu dragog kamenja ili pleincnit.e koville. Vlasnici I.r.
!~'Jv'lckog i lihvarskog kapitala t~žili su stjecanju 7.ell1ljoposjeda (riJtlik) ili knp(1vini
\ll10SI1og polo7.aja u državnoj upravi. Drugi 511, pak, i dalje na uobicnjcni nacin lila.
.sali li lihvars.t.vo i vanjsku trgovi liU, 1.0 prije što IrIllogi orllljih lIisu uili lI1uslil11ilnsb
Turci, 1I"go (~idovi ili grcki I<ršcnni.
Tnj rnzvil,ak, koji se u svoj svojoj ošt.r!!.1j nwgao "Qpazilij5!2)1ULIL~J~ §Y.f
jeyiš~ vOQ!') nespogoul!Qst.i~~~manskedriave_z.?- koutu[~!!..cijl!'.~'yrol1~l~oj I'ri vf..cdi ,
r=:- 1,':1.uua postaj" pasivniIII tržištem za enopskll masovnu proizvodl!l", odnosllok:_
!
P_Q)~lli.:i~p'ljeiiisirov[na. Pri tome jc'ilajvaziiljrbio"i7.voz žitarica. liiHit.ocllajsl.rozoj
L
,.:tln'ani. i ,\::.,Ije su se u zill'il(h;'~ev-;:or~ke ien'ii.1clrifl'j;iiT;uile V'riikc !wlicillC ŽI\'Otll(1
0""':'"""'-__
i -.--
I
L .11 Usp.: H. IH<llcik. Gt1prtl'tl F(1rmnti«.'n in th( OlloUlIJU EHII';"", II: T1,~ ,Jt)\Irtlal of EC'-'Iwmic
Hj~t''''r.\'. hr. '.~:1,(18()t1). "'1",!'Ii.t.lO.
~- 100
.
važnih žitarica, jer e osao bio vrlo is} . \4ŠC znacio i izvoz goveda-s--
ugarskog podrucja- ars vo.u ops r u evropskog, napose njemackog tržišta..
!zvoz žilarica, z!puštan).,=-g_ole!.T.!ih J>0dr.~jaJ)rimjerellilt ZI).uzgoj žjlaricll:., il!
!!ill1').~.1!!.!'.!la.!!!l~ u p.~Ejake, a. 0t!..sredi~16. st._snažni.-e..ornst slanovništvlI; u
cijel'Jtn sredozemnom prostoru,33 uzrok su akutnog pomanjlcanja prehrambenih ar~
ti!@!Ji~ osm..a~.!crmz,:mlj~ma:15~~~j~J.~.~ze~!!~ t~Ko.1i!!1~ra.ni.~ivojsku;'cidnosno
v~Ii~~gradovc, 11.uz to i seo~~o..!tanov!!ištvo trpi od sve vece nesLa.~ice živežnih
IIl!Jnir!!ica.
101
,. ,~
~-
i za primjerom heretiCko-socijalnogpokreta. iz 1519-1520.g~,nazvali ustanike jel
tJ
nostavno celali, iako taj ustanak oko 1600. g.-!lijebio !skljuCivo"p~~ei šiitSkc
-socija~norevolucio!1arnint.I~ej~~. '._Ve~!!Iaje 's!.<!io~l~~_ b~'lkakve ide.?.Ioš~
pozac!!l}e-= bi\.!.iprjje ~vega'ri~il.dQ.volJna: svojo"!:' <?SObnQm'~1Osn~tnom':.su~~inQ.n
Ustanak ce/alija jedva. se može smatrati seljackim ra.tom'j eventualno usporedivim
evropskim seljackim ratovima u 16. st. U redovima ustaniJfa cel~ljja nije bilo.~elja~
~ojL~U!1\_a!i.~elišta, nego.su im sc prikljucili ljudi sa zemlje koji su izgubili imovim
U ustanku nisu sudjelovali cehovski obrtnici, nego mnogo više brojni nezapo~lcl
iz malih gradova i mnogi otpušteni i odbjegli vojnici.
Za osmansku je PartI! postojala. opasnost da izgubi podrucje,!lstanika, koji~
ondje stvarno slobodno vladali, iako Kara Yazlcl nije težio državnom osamostalj
~~njl!: Kako isprva zbog snage IJstanika nije dolazilo u obzir vojno rješenjc, vli1d
je morala amncstirati Kara Yazlclja i cak ga imcnovati sandžakbcg(1n1. Ustanik
je mogla. pol>ijediti istom kada je stanovništvo uskratilo podršku odmdima celalij
pošto su se oni poceli opskrbljivati prisilnim rekvizidjama. Posijc poraza II kolovoz
1601. g, !Ca.ra Vazlcl je umro, no sa smrcu vode ustanka poiožaj u Anadoliji je
\~pc~ij~~iosre~t~l1-,p..Qt.ucene trupe pobunjenJka2~upijalc;su se na. razn_i!!!mje.::
Lima i usposlavljale državice prakticki nezavisne od osmanske države, Takodcr li
preostale grupe let/enti, koje su operirale izvan dotadašnjeg podrucja moci Kal'
Yazlclja,~.~le i dalje aktivne i rušilackc. Položaj je bio vrlo za.mršen, II.pojediu
skupine što su se bunile i marodirale tako raznorodne da. sc nisu samo suprotstav
ljale državnoj sili nego su cesto napadale i jedna. drugu. Uz_to, 160"Lg. iz_4ili~!
n~miri ce~~ral.!le I?lacene konjice \1 lst.anb.!l.lu. Naime, pošto su ih pora2ilis'~pa~nick
j~nicari! 4 000 preživjelih konjanika prelazi u Anadoliju i ondje pljack.':\.:.Dr~gi po
hod, 1~~jUe vl~,a_'p~,gu~ela u proljece 1603. g., samo je još pog0J'Š!1opoloiaj je
sU vladil\i odredi, jednakoka.o i ustanici, pljackali gdje god bi došlj. Za safavidskl
je Perziju pod novim jakim vladarom Abbasom I. Velik~m n.astuillif:Lvlij,t;I1}~.L
od oslabl~l!0g'!..~apadl!f!g susje4~ vrati izgubljel1.epokrajine u_Azerbajdiauu i n,
Kavkazu. Ona. je ljeti 1603. poc(:la rat i stala Osmanlijama redom nanositi poraze
Bande cela:Jija, bilo da su kao pristaše ki:ilbašll. bile,! savezu sa Safavidima, bilo d.
su operi~ale samostalno, u toj su_situi!,ciji J:a p'!;rzijance zl!acilc~~.1i~,)_rast~rccenj(
jer su vezivate osmanske vladine trupe potrebne za rat protiv Safavida i k to inI
~!!!et~~opskd?~ trupa. .
S obzirom na ral na zapadu i na istoku, nijc se mogla.smiri,ti Anadolija. ZCIl11j,
je proživljava1"a razdoblje strahota, koje su obilježa.vali smrt, glari vjecni strah ac.
pljackaških ba.ndi. .M~.Qgisu s!!l,nov!1icipobjE?gli: imucni su se presclili u Rumeliju
Hanat Krim, arapske krajeve ili. cak u Perziju, II. seoska je sirotinja mogla po-
traiiti pribježište samo Il utyrdenim gradovima same Ana.dolije ili u nepristupacllim
planinama. T!l i\JA!JJga fl!g us.t~!1kc!..cela.lija,tzv._VelikLbi$.g.(Buvuk]irari j~
Buyuk I(arl1unluk) 1603-1610. g., pojacala proces depopulacije An~~olije, k~jlJc
zapoceo vec bijegom sa zemlje u-drugoj polovicn6. st.,-pOšlje-diCe su /)iro porazne:
pQijoprimd.l\ je .vi!lno prop!'-la 'l.I!11Stalasu 'broi!Jl1šfc~§lja,j)ov.@ml1::i?.l.aniI1§J.p
sela. ukojil~ su novistanovnici.zbogsuroyeJli1Mrnej!lodna tla.,biie4noii.llil!,
što j~~~ljed~J_oj~Ldo_danas opilieža.y.lLsirQkturl:\ .~~olske' eo~jol!ri~d~ Od
kaoticnih je prilika trpjela i unutrašnja. trgovina. Zbog nesigurnosti Sllse sve manje
upotrehljavali dotada vrlo živahni knravanski putovi, a.zapušteni su kl1ravansnraji
propali.
Na dugi je rok propadanje jedva mogla zadržati jaca y'ladar~ka!i.~~tl?E.r.ut
novQg.§ulta.na Ahm~ta I n603-1617), koji je - kalto ~_pretpQ.~tavlja. -:- imao samo
kina~...LAoQllla. Suprotno svomc ocu i djedu, Mehmetu III. i Muratu III, koji
102
--
.-:,:
L
su još ucili vještinu politickog rukovo(1enjakao namjesnici sandžaka, Ahmet je
ike jeo- bio odgojen samo u saraju, i to u vrijeme kad je Carstvu n!lžno trebala politicki
šiitško-
eološke sposobna
samo figurelicnost.~a vladavinenije
za reprezentaciju, Ahmeta
se višel..lE.i.!:.g~v~h
nasljednika,
mogla ob ikovati I.oji su bili još
iUkakvatraj"li'&VO({eca
.hinom. sMga. VelikI.su se vezirn -daTIeurzosmjcDjiva1ii gotovo nišUimalrpoliljclZ"o{
divim s znacenja ni u miru lli u ratu. Sultanije-majke i miljenice sada su zadobile veliki
seljaka utjecaj, no politicki su bile posve neiskusne zbog povuceDogživota u haremu. Ni
novIlIu. janicarski age, koji su se razvili u važne osobe na državnom vrhu, nisu pravo dobiii
po~lclli u ruke uzde moci jer je utjecaj harema bio previše jak.
Jedina odluka kojuje Ahmet L donio više-manje sam bilo je_uk!(!anje <toLadi\
koji Sll obvezatnoga bra!ol!b.9.j~va,prL~~up~l!j~,!I!!CP'rijest_<ili~. Otkion od dotadašnje pral:s,"
osta1.li- sigurno, nije ucinjen zato što je novi vlada.r, suprotno svojim "krvožednim" p.e-
, vlada leca.ma.,bio osobito "human" vladar. Neposrednijna.jvažl!iji povod bilo JC to ,;to
;tanike je on bio vrlo mlad pa još nije imao djece, te u slucaju eventualne prera.ne smrti
celalija ne bi imao nasljednika. Tako Je bilo povoljnije pri stupanju na prijestolje' osta.vli.i
.Iovoz\] na životu kaOprestolol1.3SljedniKabra.taM.!Istafu,kojijeimaosanio dvije'godine.
Iliji još Taj se postupak ustalio, a zakon br~to_ubojst_~~_!,.?-mt? se iznimn,iu)!.imj.l!njivaqL~tl!
1 mjes- je bilo u velii i s izmij~ljenim odg~j~nje.m pri!1_ce~.a.., Naime"p~inc~~ise_ više nisu
idcl' su odgajali u pokrajini, pa talwviše nisu morali nakon smrti sui tana sudjelovati il
i Kara utrci na iivotT smrt za prijc5tolje.Oni su ra5li u "princevskom kavezu" u saraju I
)jedine ondje se mogao' nominirati buduci sultan. Kako su IHeostali princevi i nat.cJI1:itu-
)tstav- panja na prijestolje novoga sultana ostajali u pritvoru, vise nije postojala. opasllost
'..~ili~!:!.. od protukandidata i cijeeanja Carstva te je time otpala nnžnost bratoubojst.'a.
unicki U jugoistocnofje Evro\)i Osnlanslo Carstvo, uliatoc golemom naporu, mogk.
Igi P9- postici tek neznatne rezultate: samo su se osvajanja E:gre (ma(t Eger) godine
iaj jer 1596. i Kaniže (danas (Nagykanizsa, n jugozapadnoj Ma<1nrskoj) godine HJQO.
vidsku poka.:ala trajnima, Y.9j!lLp!l.~~.i;me~~U~~..!!~ul_a i__.13,~~~llii~.
doyederJ,!u)i.tE-r!j,~
n::!~da ca\; ni protuhabsbllršl~im n5~~~!kom~ ,~zv. ]aaljeysl\Oj Ugarskoj, ppd vod~.!:.':''?~T-,
III I na Istvana Boc~ka'ya, Iwji je Austrijancima preoteo i odmelnutn, dotada osmansku
loraze. vazainu' KneževinnEiCfeij ~e~bioji:ii-~a!! za _i~cleGskog kne:m. Tako je 16Q13.,5'
)iIo da ..lI Zsitvatorol;u3~. .izmeduQ~m,:\nIUa i Habs~l!!govac.azakljucen mir, kojim nije
ecenjc samo odrian status quo,. Ukinut je danak koji su dotada placali Habshurgovci,
Lomu a habsburški car Svetoga Rimsko-njemackog Cilrstva, kojeg Sll dotad Osman-
lijc P9ni.;,:\vajuce zvale ~ecl;i kralj (Per- krali) priznat I.ao vladar ravan suHa!}u,
:cmlja !ito osmanski sultani prije nisu cinili u odnosu ni prema kojem stranom yladl\l'll.
'a.h od Knežcvina Erdelj postala je prakticki nezavisna; problem I'tlzalnog odnosa prem"
ncliju, Porti itil.lnjernoje ostavljeJ~otvorenim. .
L..
'L..
J!', Usp. o t nUlf:: Omr.I" Lufll Aarkan, E~!liai sur It:~ ,IOl1uceR stl\li!lili(IUC8 dt:s reRi5lr~5 de
1"~~rol\-;f"1t1I:ntdAus )'El11l1trr.0"'-0"'1111 amc XVe et XV1e ~iecle~, u: .Jtmrnl\l of lht' E:conol11ic rUtlJ
Snt:'i..\ll-listory ul tltt: Od'ml, hr. 1. (19!)7), ~tr. ~1.3(). po~r.bir.e sl.r.'-'14.
1 0
lO'~
'-'
---
VIlI. PROPADANJE OSMANSKOG CARSTVA
O~rnansl(O Carstvo.- krajem prvog de~etljcca 17. st. samo prividno k0l1so1idira-
110- uskoro je bilo iznova ugroieno izvana: llnulmšujc SI1slrukt.llrne slabosti m;tale
prisuI.ne, takoder kriza vodstva na najvišoj razini. Akutna i trajna financijsb kriza
~precavalaje izvršavanje javnih zadataka, posebno na vojnom podrucju. 1(0rllpcija
i ncpctizam postojali su na svim razinama. Medu seo~kil1l ~tanovništvom : dalje
se širila bijeda. Široko je rasprost.ranjeno nezadovolj~l "0 u Alladoliji gusenjem
llstanaka ce/atijI' bilo, doduše, potisnuto', ali ne i dokinu lo. l1ijeg sa. zemlje se
u:lst.avljao i pošto je završen "Veliki bijeg".
.Jedinice koje su dotada. bile jezgra osmanske armije, lenski spahije, još SU,
doduše, postojale, ali su ipak izgubile mnogo od svoje snage. Mnogi su spahije
izginuli kao vode bandi Icvr.nti u toku bUlle celalija.. Nove su pokrajinske trupe,
.~ekbani i SIlna - koje više nije placala centralna vl:15t. nego mjesni mocnici - bile
nedisciplinirane i loše uvježbane pa nisu bile punovrijedna zamjena za desetkovanu
spahij~,ku vojsku. .
.D.\jtoritetj~ osmanske državn~ sile s~_višc nestai1lli. "Držav", Barhareska" u
sjevcrnoj Africi bi I", su još samo nominalno pod vrhovnišlvom Visoke Porte. U
vrlo udaljenim pokrajinama na udaru uemirn, \I istocnoj Anadoliji i 1\ arapskim
7.emUama vrlo S\l se teško mogle provesl,i direktive državnog vrha.
U vanjskopolitickom pogledu položaj se za neko vrijc]l1e.()hlikovao Ilešto po-
~oljnijc. Nal(On zakijucivanfam\!a na \lšcurijeke. ~itve_.!G96. g. Osm3\nska država
više nije morala voditi rat na više fronta. Mirs Becomimaoje pot.rajat.ido.16G3.g.i
za t.o 8\1 se vrijeme obje strane iskreno trudile održat.i razmjerno dobre uzajamne
':0nos~,sv~~~ko, da bi imale slob~dne ru~e za druge akcije. Habsburgovcima je
tako(1er dobrodošlo mirovanje oružja jer su bili potpuno zauzeti suzbijanjem re-
rormadje, a od 1618. g. zaplet.irna tridesctogodišnjeg rata. Do~ su neprijateljstva
Osrnanlija s Perzijom 1639. završella zajedno stoljece) s Vf~necijo...!!Lsu lM~~p.Q.Oovo
Gbi1c b-orhe.-- -. - '-' - --- --- '- .---
6Jllos je Osmanskog Carstva prema Francuskoj bio dobar. I onda kada je
Porta prolazno 'održavala miroljtibive odiiOse s BeEmn, ~~pl\rrilštvo izmedu Fmn-
C\lla i Hahsburgovaca. bilo joj je dobrodošlo. francuska se željela suprotstaviti
habsburškim planovima o okruženju savezom s Portom. Istodobno se int.enzivno
korist.ila mogucnošcu trgovanja \I državi Osmanlija. !..Q!.!.!1osi~'y'
r..Qr~e__spram~'l~
J!;)eskei.Nizozems..ke
biliu znaku prijateljs~ih.~g.ov~ldh~.
] Pohuna cr.latij4 hilQ je jot U 19, st" "Ii nisu in'Rle rR'1.tnj~ u!Jtnnaka 5 prijelaza od 16. na
17. sL.
105
C~rJt
Osm~~ska povijest u prvoj polovici 17. st. ne poznaje nijednu veliku .licnost
sultana. .
.- Krajem sLudenoga. 1617. Ahmeta I. je naslijedio mladi ~rat M~taial, koj~~
i ~u ,!ec z~_.c~h.r.t g9din.~ .moral! srnijeniti jer jebio slabc;'-'~m!U1.V~ slI.roa.cil1j~nif~
št9jj\.suILanom mog.a.opostati o-citislaboumpik pokazukkolikoj~ u to dOQc!._IIl~o
znacila ustanova sultanata. Sljedeci sultan, Osman II (1618-1622), sin Ahmeta I,
usprkos svojoj mladosti, nije bio sasv.imbez kvalileta. NJegoV..RQku~a.rreori~lit-
1
zadje janicarsk()ga korpusa, koji g9tovoviše nije cuva.oprijest.9lje,nego.~tr.=!~i~irao
državu, i nezadovoljavajuciishod rata s Poljskom (1621) završili su, medutim, ta..~9
4a.le bio svrgnut i. da.~.u ga ubili ja.!1icari. Godine 1622.j~m)va je na prijestolje
došao slaboumni Mustafa kao figurant. Ipak j~u,ioskoraiznova svrgl~IIIc,J~rv,;)že.dn!
Murat IV (1623-1640),sin Ahmeta I, smatran je ovdje-ondje - svakako, neosllG-
~no - posljednjom znacajnom licnošcu'sultana osma.nskepovijesti. "v...prvol11je
rl!-z4Q.bJju njMove vlJ!,g.avi.ne @minirala njegova mati.K&sem (Ma.hpJ!y.~r) Sl!Jtan,
politicki, svakako, najutjecajnija žena. u osmanskoj povijesti. No zb~g ocajnog
stanja u unutrašnjosti zemlje Murat rv. je 1632.,_g._sa.mprel!!~ vlast. Pokušao je
stvoriti reda. i u vojsci i u financijama. Pri tome je postupao na dotada u osmanskoj
P9.0j~stLnevi.~eno okrutan nacini zbogštrukturnih ~lll.bQ.Stidr~a.ve, koje ~~!1i:m4a!~
iijec.iLi na tradicionalan nacin, ni taj pokušaj nije uspio. Poslije smrti Murata IV.
~ultansko je dostojanstvo prešlo na. nj~sova miadeg, psih9P!i~!<i nl!Š~!5Jj~nogj>!.a[~
I~!~hima (1640-1648). Na pocetkl! je ponovo vladala Kosem Sultan. No lbrnhimje
sve više potpa.dao pod utjecaj covje~a po imenu Cinci Hoca, cije suil~ige p()~~kle
sultana da majku pošalje 'u progonstv()., Nak,on dvorske revolucije. kojpj je sult,a.IJ
I~O,jrtvo.!l1, na. (!!"jjest9lje je stupio njegov sedmogodišnjL~n_Meh.met IV~_(164~
1687), za cije je vladavinejaki veliki vezir l(opriilii Mehmet-paša pokušaozalJst~'!i~i
proPAdanje OSJ}}llIlSke države.
Za Osmansko Carstvo mirovni ugovori II Austrijom (1606) i sa safavidskom
Perzijom (1612) nisu zllacili pocetak er~ vanjskog mira. Kraljevina Poljska imala je
ambicija. prema osmanskoj vazainoj Kneževini Moldavskoj. RaL koji je zb,)!; toga
izbio s osma.nskom državom 1620-1621. g. završio je sankcioniranjem statusa quo.
Moldavska je ostala pod osmanskim vrhovnišLvom.
godinel§2~: iznova. J.ej~i~.r~~ s per7Jj~kim S~(CI..'d.dima.S prekidimaj,~ trajao
dva i pol desetljeca. Na. pocetku su u korist Perzije izgubljeni Bagdad i Mosul. U
sljedecim je godinama ratna sreca bila nestalna: 1629. Osman lije su uspjele osvo-
jiti Mosul, a 1638. Bagdad. S obzirom na. ravl1.otcž.u.s!,aga,.obje su stra.ne morale
spoznati nemoguc-nost nastavka borbe do vojnog rješenja. Ta.ko je 1639. sklopljen
mirovni ug.ovor kraj Ka.sr:i Širina.3, u kojemu s,:, Eotvrd~.e~.adii~Š-~j.eGe ~~ce,
koje, uglavnom, odgova.raju današnjoj granicnoj crti. Time nije samo iznova us-
postavljen teritorijalni inLegritet osmanske države; mir s istocnim susjedom, koji je
potrajao više od jednog stoljeca, omogucio je Visokoj Porti jace okretanje evropskoj
sceni.
Pojedine su interesne grupe u Osmanskom Carstvu iskoristile napetu vanj8ko-
politicku i unutr8.Šnjopoliticku situaciju. Brojne su privilegijejimicara dovde dotle
da je taj odred pobudivao sve vecu antipatiju. Naime, mnogo sla,bij~ ~ituirane
jedinic~ sanea, odnosno seH!!,n, razvi,le su s'p~m eli.tnog.()g.~.da J~.~~~Ut<!.W-'lQ~~.
da. je dvadesetiluo~jl@ 17..:...sJ.~
II_AlladQ}iji izbila P'!.~va,J!oQ,!~. .Ka.!ia j~.!Lbj:
106
.0
lO'! r';T
:'::'1
~"
roi.:.inj~_~.;1.!.n.~.L_J2C\.Slrugf:'
f22!ovire li... st. u I~arcmu j~_vcc bil~ vi~c ~(Idvije tis'.!.cc
~el1a.
-N'e samo 5ull.al1 nego i--visoki'illajviši do.~toji\lls1Vel11duvehlic- 3Uzavisili od -
harp.mskih dama višeg T1\nga. Zaposjedanje viših položaja uglavnom se zbivalo
IItl njihovu inicijativu. One su i u politickim odlukama imale znatnu rijec, il~ko
;;a to uopcc nisu bile kvalificirane. Njihovo je obrazovanje, naime, bilo usmjercno
5111110 na izvršavanje obveza u haremu. K tomu kao robinje iz stranih zemalja nisu
bile dovoljno upucene u osmnnske prilike. Zbog njihova utjecaja na državne poslove
l.<\tlilŠnjcje razdoblje \I osmanskoj historiografiji nazvano vladavinom žena (karim/ar
sollannl1).
Sultal!ije:-I!.~ke i s~lpr.uge._vccinomnisu bile bl.agonalcIonejedne spram drugih.
nadi postizanja moci, nisu prezale ni od naj~~lbojnililisr~.dstava, Napose su ;es.~o~o
l':tt<?y.~l~.trm.iJ.~_9§..rpanskih pr!J.1,ceva,kako bi svojim sinovima, a tifl).e is.ebi sal1]illllt,
'i!ji.!tl1raJ!:(lI1o~.Dame su u saraju zgrtale cudesna blaga u zlatu i draguljima. iivjelo
Sc>ra.sipnicld i luksuzno, dok se i~todobno državna blagaj na sve više pmznila. Na-
1':1\'no, rast:1O je i utjccaj crnih eunuha, povjcrenika haremskih dama. Crni SII II!!!,
(t:lkav im je hio ni!.~lov) I.akoder nastojali i7.graditi svoju moc i n B.gomilat.i I)lal;a.
"i!}!.i.IiLjL'_y'~dLgHhi.o.I@'..H!lI.Ceuj\L&SY_e v,~im.Jille~ajelnJlilrern" 11<\po!itJ_iJ~'
~,<ll1ill~_Izmedu 160,1. i 1656. g. na toj su se visokoj funkciji smijenila cetrdeset
i cetiri (!) '"<'zir:,. Prosjp.cllo je, dakle, svaki vp.zir bio na loj funkr.iji jedva ",,!ilo
više od godine dani\. S obzirom na okolnost.i, veliki SII veziri svoj J\lavni inlcrl's
I"'rL'rn.it~sti\lin1' osobno hogacenje, naravno, IIcprest.ano izloženi upasnost.i od kon.
JI:;k<lcijeillletb, pa i nasilne smrti.
Qduzif!J.ltn.i~IHoci.velikim vC7ci.rim'l1.lli\cjI0 je znatno jacanjc j.glicara. U.prvjll!
(J.~[:cl!jecirnl\ 17. st. mogli su, prije.svcga,jl\nicarski age kqje je postavljala Por.ta
slaino proširivati sVOJ!1ovla.~tenja. Nakon 1645. dobivali sn rang vezira, uz sjcdi~te
u Carskom divanu. Oni su lImjesto vplikih vezira odlucivali nc samo na \'ojnom po.'
di~~J"I-lIegoludri:wnoj politici uopce, ukoliko se ona nije "regulirala" u harenJ\l.
Na;.i9J.Lgllšen.i~d)~me,pa~~\'a~..Lsredi-šnjihkonjanic.l<ih LrupaJ(j4S,.S. jllnicari S_~I cak
na tri godil)c p,reol.eli vlast. U nediscipliniranim od!_~~limator! S\I tada davali timII-
sili nasilnici. tzv. :orbll, .Jerlan od njih, Kara ilIurat, imcnovanje zajanicarsllOg agu
:::'f.I.oJI' bilo u ()šlroj s\lprotnostr;;-oblcnjem aa sc.ia taj važni položaj posta\.i}ajn
isJJju cj.;'2.11dvorsk2j školi o(rg~fe'ne,..I?0užd2-nelobi7~ri~en~no5ti. N,~pOkonJe -i<ara
Ivlur"t napredovao c.;1kdQ po.ložaja veli~og vezjra. Istom lQ51. g. n,\9~1.Oje hart'm
r II svoju korist. okOllcati dominaciju janicara :orbll.
I .Ja.ca i utjecnj konzerva\.i-~nih -snaga' unutar ulerw:, tzv. kat/wideli/er<'. Oni
L ,'at odbijali sve šlo 1((\0Unovotarija" (bid'a) nije pristajala Il njihovu pobožnjaclcu
lWJ1cp.pciju, tc SI! se protivili svakoj znanstvenoj aktivnosti II kojoj nislI vidjeli
n,~ku vezlI s t.eologijoll1. Pošto S\I za se prigrabili najvažnije duhovne položaje,
r "I..i'~calisll 1\državi, posebno glavnom gradu Carigradu, na širenje at.lllosfere bigol.nc
t
L
pobožnosli.
):bog kUI'!)vinep9Iožaj'li n.ekol1lp~t!Jn.tnog t!lij.e.šanja harema, u upravljanju
,lr~j).Y9.!.!1
PO~I!\l119..i.P.
od~~.@.!!i~!llot!l.!Japr,9.,~.!!~'llii
PU!!,,@nag~1!!!.t.pr!J!la.~a§.Iug'!!!m.
Osobe I:oje I'n il11<.1!e prethodnu vojnu izobrazbu dobivl\le su mjesta ul1slcu ili bnce-
Ii'riji, i obrnuto, rak i Ila najvišoj razini. Novoirneno\'ani dostojanstvenici vecinoIII
L ---"-
~ 'lur. ir'!!)'tl n. 0\1111\ ji! izhil,\ 7.I\Lo ~tOt 5uprolllO U5tl1ljr.UC"tn ohicaju, prilikom sl.up:1I1jn IH}
prijr:<ot.(,I,j(" i\lr.hpl~tl\ IV. p1\if~vi nisu bili ul\n.Pl'ijf!Jt~l1i U Pnrtinc ~pl\hijt~,
(: N"'7.\':\lli pr~I1I;' vodi t.oga kont.ervati\'uog k..u~a l(ad,r.iiclo Mdt1nel~eCr.It<.lijll (15R2~ 1(35),
L n~.r'!)I jf.d"iI~" f 1"0i..~ 11 "'}amijiA 'Jtf$oJ'In.
1.G.~
,
'--~
nisu raSpolagali nikakvim Imanjima s podrucja svoje nove djelatnosti. NerijeLko bi.
biv:ij dcfterdar postao vezir, ili pak bivši janicarski aga predstojnik liska. Meha-
nizam upravnog aparata, koji je nekada neometano funkcionirao, sve cešce je za-
pinjao' i svojom sve vecom nedjelotvornošcu teško opterecivao lisk, što je ionako
trpio od nestašice novca. Uspostavljanjem osobnog ureda velikog vezirn7 svoje je
znacenje izgubilo i dotada najviše vodece tijelo u državi, Carski divan.
.p~zinLeg!:ncijaJ~.!.I~.redQ.Y_ala.l1e sam~u d!i..aV)10m vr.!!J.Im~go L!!arazilli"prgvin-
J;.ij$!.~Slabostje centralne vlasti djelovala na raspadanje kao faktor ubrzanja. Kako
je sIlomenulo, sjevernoafricka S\l podrucja jOii samo nominalno pripadala 'Osman"
skome Carstvu, a njihove su flote operirale u zapadnom Sredozemlju posve na
svoju ruku. Hanovi Krima željeli Sll olabaviti strogu zavisnost. Nemiran je bio i
Balkan. U Albaniji se, primjerice, katolicki dio stanovništva iudno nadao da ce
dobiti pomoc od Venecije - što se nije ispunilo. I druge su provincije bile nemirne,
osohito rubne. Posvuda su II Anadoliji iZlIova iskrsavali ustanid cdali, kojima sn
:1<1.celu ovdje-ondje opet stajali visoki dostojanst.vf'nici,cak i paše.
lrnenujmo samo neke pobune: godinu dan1\ nakon ustanka vot1e celalija Abaza
:-'lr:hmeL-paše, u Bagdadu je 1623. castohlcpni olicir 1~!lIir Bekir potakao ustanak
koji je bitno pridonio gubitku graua I! korist Safavida. Godine 1624. djelovali
:>\1pobunjcnici celali I! sjeverozapadnoj Alladoliji, 1\ okolici Bahkesira, predvodeni
spahijom po imenu Cennetoglu. Osam ~odina potom (1632) u istom se krajn zbog
svoje karijere pobunio pa.~a po imenu lIyas. Oko 1650. g. u središnjoj i istocnoj"
'\lIadoli.ii izbio je niz buna celalija: 1G4i. g. V;trvar Ali-pl\Ša. heglerbeg Sivasa,
usLao je proLiv samovolje ccntrahlf' vla.~ti. 11<\'du ~vojih st1:bana, dvije godine
potom u centralnoj se Anadoliji culo za vodu celalija Kara l1aydaroglua. Onaj. koji
ga .i'~pobijedio, Abaza Hasan, beg luladolskih Turkmena, sam je nekoliko godina
poslije toga prebjegao ustnnicima kad je svrgnut s poloiaja. .Jedan se pnša celaIija
po imcnu ip~ir, beglcrbeg Siva.~a,zakrat.ko uspio domoci ca.sti \'('likog vezira (1654).
Ipak, ubrzo su ga odstranili jnnicari. .
. Na.teje dalek~ejne tel!tl~llcijc raspa.~anja n~ pokrajinskoj r~iJ~i !Jtjccalo i to
š.!-osu v~-'ilii~_zi!icesto mti.t>:!li~lin[j,J11je~nike,kako bipristnpanju na dužnost od
nji!!l.upg!izal1tijevati sve vece pr!stll!lne uplate. Sadaje bilo uobicajeno nezaposjed-
nute poloiaje guvernera prodavati na dražbi onima koji bi najviše ponudili. Novi
su pak guverneri prebacivali na vlastite potcinjene troškove za kupovinu funkcije
izazvane strahovitim pristupnim uplatama. Z~.()g cestog smjenjivanja beglerbega
broinim ~ama ~~~e!ili~J)iQ..Pli~!I.P.lt?!illP.9l9~aj primj~ren nji.bovl! r1\ngu: um-
jeste. vilajeta,..morali su se zadovoljiti nekim, sandžakolTl. I ti vezi s funkcijorn vezira.
nastaje takav inflatorni razvitak, pri cemu ne treba mislit.i samo na mnoge svrgnute
velike vezire, nego i na cesto smjenjivane kupolne vezire. Porta je upražnjene vila-
jete sve cešSt~.A~~jeljivala..~ezir~!.II~. Osobito vaini v.!l.aje~, l?.qpuU}II~ima, ~.1!:gdada,
Dnmaska!.Ii Egipta, predavali su se p2cevši od prve polovk«:.J 7. std~.o p.!l!,viIusamo
l?eglerbe~~_I!..~~&.l!...Y.~?:'ir!.:...J!~gJ.«<r~~?,i.!lu
se..za. svoga cesJQ.kratl{og uredovnog
r~zdoblja ponašali J~š više neg~U:!.d~ kao ~itni !~neževi, 7.Lve~in rasipl\ickoj raskoši
.Lu.,~t.!!J2.~jucika.'?-.despoti ,
--
1 Iz,'oma oznaka M .ullanovlI paJacu Vi.okA Porta (B"6.. .Ii) pocela se upolrebljavati i za.
vlastiti ured veliko",a.vezira, Njegova se kancelarij.. lakoder zval" Pašin .araj (Pa,a lara~.). Porta.
,'eJjJcogvezira (Sadrazam kap...). Veziro.a porta (Vuir kap...), Driavni .ara.j (Miri .arl\~) Puina.
porla (Pa,dap'") ili Asar.kA porta (Bab., liI4Ji). Na"iv ...J za velikog .ezira driave O.manlij"
!,ntjere I\d ,"u.troga ve..ira kralja Salo",olll\.
109
Pri zaposjedanju funkcija, osim mita i pristupnih uplata, bioje vuan i nepoti-
zam. Posebno je bio otvoren put do najviši~ Cunkcija u .driavi šticenicima carskog
harema. Buduci daje, kako je receno, u hareriiu.po~eo dominirati k&vkas~j element,
neproporcionalno se povecao udio dostojanstvenika s p04rucja Kavlcaz.~ Tek su ri-
jetki pojedinci sa strane uspijevali prodrijeti u zatvoreno druiiLvo dostojanstvenika.
Takav uspon onih koji bi u tome uspjeli valjalo je sankcionirati ženidbom :ia sul-
Lanovom rodakinjom ili rodakinjom neke druge visoke licnosti. Nadasve su u re-
dovima velikih vezira sve cešci bili zetovi (dama!) sultana.
SVJ~.oP.~~je .rasulo...~fžavnc sile pojacano pratio politicki teror. Na mjc:sto
nekadašnje uobica.jene obazrivosti i pravednosti sada je stupila samovolja. Cak
su se i sitni prijestupi, s iskljucenjem suda, mogli kazniti smrcu. Sulta'!.MUt~~IY.!
poznat po svojoj okrutn«?sti, daoje 1632-1637. pogubiti,navodno, 25 000 osoba,
!.D..edu)iIJjima.mnoge zbog zanemarivanja šerijats.ki uvjetovane zabrane pijenja. alko-
hoJa i pušeuja dnhana.
Sve vece pogoršanje prilika sve se jasnije vidjelo i u privrednom i financJjskom
sektoru. Radi podmirivanja obveza placanja, cesto se pribjegavalo kovanju novca
manje vrijednosti. Posljedicaobezvredivanjanovca(1619,odnosno 1624) bili su
valovi inflacije. Fisk je takoder pokušao odgoditi placanja, što je za sobom povuklo
silne platežne zaostatke. Najzad je pokušaj smanjivanja isplata primaocima placa,
odnosno dohotka otjerao driavne cinovnike na put korupcije.
Kako bi premostio financijski tjesnac, osmanski je driavni vrh kušao novac
namaknuti svim sredstvima: prisvajanjem imovine pogubljenih visokih dostojan-
stvenika., mitom i pristupnim upla.tama, a nadasve sredstvom koje je bilo ultima
ratio - povecanjem poreza. Fisk je sve više pritezao porezni "vijak". Neprestano
su se uvodile nove vrste izvanrednih poreza. (4114nN divaniye). Sve cešce su se
i sve drasticnije povisi vali postojeci izvanredni porezi. Osim toga. osmanska je
državna uprava. odsada tražila izvanredne poreze u vidu. gotovine, umjesto u prvo-
bitnom obliku radne ili naturalne rente. Tako je potpuno išcezao iznimni karakter
izvanrednih poreza, te je u skladu s tim taj termin napušten. Sada se govorilo o
obicajnopravnim podavanjima (tekalif-i iirfiye)8.
Nepovoljno se odrazilo nazadovanje levantske trgovine, što jeotp.oc~.l.o y~c
~~rugoj polovici 16. st. Odsada su Englezi i .Nizozemci gospodarili Indijskim
<!.c~E_n~.!a time i trgovinom zacinima u jugoistocnoj Aziji. Orijentalna r,?~a v~ljke
vrijednosti, primjerice zacini, više nije u Evropu dospijevala. preko LevantG., nego
.9ko Rta dobre nade. Engleski su trgovacka društva sve više podmirivala r osrTi~~~e
potrebe za tom robolI}. Osmanski trgovci jednostavno nisu bili dorasli evropskoj
konkurenciji, mogucnosti njihovih brodova nisu bile usp ore dive s onima evropskih
trgovackih flota. Uz to, oni su se morali služiti tegobnim i mnogosporijim kopnenim
putem, koji je zbog dugotrajnog ~atnog snkobljavanja sa saCavidskom Perzijom i u
vrijeme ustanaka celalija bio osobito nesiguran i skup. Samo je još svileu3cesta
Qila d,one~Jenetak_n,!lta. . ..- - -
Sada je sasvim jasno došao do izraza i razvitak koji je zapoceo u drugoj polovici
16. st. I~~o š~o je spomenuto, o~:manska su tr~iš.ta sve višeosvaj~1i iz evropskih ze-
malja uvezeni, manufakturno. izr~eni j~f!.ini proiz.vodi,zb~g~rg<.>vin~kih ~Iakši<:a
što S~ ih na temelju kapitul<l.~ija kapitalom uživali jaki evrop.;!ki trgo~~i u Osman-
~kom Carstvn. Tako su se kapitulacjjl!, koje su prvobitno imale povoljan ucinak
8 Takoder zvanA divan.ka po.!avanja (/.k4/ij-i di.4"iyej j... je o njima odlucivao iskljucivo
Carski divan.
110
na osmanske financije jer Sll donosile vece carinske prihode, pretvorile u kocnicu
osmanskoga privrednog razvoja. -J\:ao poslfedica toga, iI Osmaiui\Col11Q~!slvi.\'-
osim. !!j~tkih: iznimak.a8 -
.1bog PQIDM\j\w1ja.kon.kurentske moci gotovo se_viš'Li
nisu podizale nove m~ufaklure. Državne manufaklure, koje su još prije sto godi-
na potpuno odgovarale tehnickom stupnju svoga vremena, nisu se dalje razvijale
~bog razmjerno slabe orijentacije na profit. Tehnološkije napredak u Evropi doveo
osmansku privredu u z3;:)stalostod koje se nije mogla oporaviti. Nekot proizvodno
zdrav osmanski obrt u Rumeliji, Anadoliji i u arapskim pokrajinama nije se na
dulji rok mogao održati nasuprot evropskoj konkurenciji - bez obzira na rast ci-
jena sirovina. Mogao se odr~atijoš samo umjetni.~ki. obrt,-proi~~.Qdi kojega nisu
bili izloženi nadmetanju s ev~opskim mas.Q".!1im..dobrima. Buduci da. je uvoz jefLine
robe bio posve u rukama. Evropljana, uz zanate je zakržljala i osmanska trgovi.
na.. Nosioci trgovinskih veza s evropskim drža.vama na osmanskoj strani nisu bili
muslimani, nego saino kršcani (Armenci i Grci), odnosno Židovi, mada ne više for-
mata velikih kn~ova trgovine druge polovice 16. st., primjerice Jasefa Nassija ili
Mihajla Kantakuzenosa.. Q~!ll.an~I\Ose driavno vodstvo opcen.i_tg~alo_4_r.~nulo_Q
privrednom razvitku. Ogranicavalo se na stj~ca_nje priho5!.atid-porez~J.E..<;\!.i.!!.a.
Bila
mu je strana ideja državnog poticanja privrede, odnosno protekcionisticke politike
za.~titllih carina za trgovinu i obrt kakva je bila ostvarena u vodecim evropskim
driavama.
R.aspadanje se tradiciona.IQoga_~ima!skog s.1~.!-~va..!!as~avilo.Tako je Il prvom
desetljecu 17. st. malih i velikih nadarbina zajedno bilo oko 45 000, a na kraju
tridesetih godina toga stoljeca samo 7 000-8 000. Tu fazu razvitka. obilježava prije
svega povlacenje manjih na.darbina n korist državnih Jomena (has-I humayuIl) i
nadarbina za najviše dostojanstvo (has) velikodostojnika - jer je trebalo opskrbiti
sve brojnije ve~ire te pripadnike i favorite carskog harema. Sve se više širila vec od
kraja 16. st. uobicajena praksa da se timari formalno izdaju vlastitim službenicima
ili nepostojecim osobama kako bi sam dodjelitelj iz toga izvlacio korist. Nadzorni
-
organ za nadarbine, unatoc sve vecem broju službenika koji, medutim, nisu imali
spreme prikladne zadatku -
nije mogao svlada.vati cjelinu poslova. Talw je izda-
vanje nadarbina postajalo sve kaoticnije. Nadleštvo nije mogio ustanoviti kome
doista. pripada.ju pojedine nadarbine. Takav je razvitak poticao stvarnu l<oncen-
traciju zemljišta u rukama zemljovlasnika. Zemljoposjed koji se tako oblikovao
nije predstavJjao organske privredne jedinice, usporedive s dobro organiziranim
gospoštijama. Vlasnici su nastojali izvlaciti najveci moguci profit uz najmanje
moguce investicije. Optimalno iskorištavanje zemljoposjeda. poticala je i cinjenica
što je naturalna renta sasvim išcezla, a vlasnici su nadarbina umjesto nje zahtijevali
poda.vanje u novcu i - sve cešce - tlaku. Zbog toga Ilije slabio bijeg sa zemlje II
gradove ili n nepristupacna podrucja u planinama Anadolije i nall(ana. .
_Povlacel}jem buojnih Iladarbina u korist ~žavn!11 d0tT1e!!~dalj~jcLd.9Q~~9_Lli'-
znacenju sustay zakupa poreza (illiz4'!1). OS()bitojaca tendencijaspa.jal1ja, dotu,d.
odvojeuih jedinica kojesu davale danak. Najzad se pocinju izdavati II zakup i
drž-~viie~!lmene.!!..cjel!!ii,pouekad .c~k vojv~dam'h_koji s_uJim _Qom~namaUD.:
r\lvJja.lU(ao_~lužbenici-upravitelji,što im je donosilo veliku konc(!.I]~raciju_J11Q#.
Ponekad su zakupnici poreza.bivali imenovani nadzornicima (nll;fetti§) samih sebe,
cime su bila širom otvorena vra.ta zloupotreba.ma funkcije. I timari Sllse sve cešc.e
davali u kratkorocni zakup poreza, uz predujam tisku, zbog cega su zal;upnici za
111
imt(,kt'(';trajal\.ias\'o,~ ugovora knšali postici najvecu mogucu dobit, osobito bp.sliul1o
;m.Lhljlljuci podložnike. Slicno je bilo i s podzaknpom, tj. kada hi neki imucni ve-
tTki-z::dOlpnik poreza kratkorocno dalje davao pore? u zaknp sitnim znknpnicim1\.
Calt su posjednici velikih nadl\rbina svoje ocekivane prihode sve više davali u za-
hup uz placanje unaprijed. Stoga nije cudno što su nadležni državni organi, Imo i
nadzorni organi za nadarbinski sustav, sasvim izgubili uvid na podrucju zakupa.
P.X9pu§1.i\nje jll v~liralljJl u poljgp.!'ivr~J!.u _.~.!l!!:.uktl.!!!!.~._lJohol.i§al1i~ veli k~..::}!.J?!i-
dQllijeli n.!J.!'!1,,~vije.nQ!lJlJ.l..1r!!.ke
p..9ljoprivr~!!.et ~ ~ra.je dQ..!.II!:~ih...Qann.
S.i\ ~mill1.iiva!.!k.'~roj1! lil)1at:.U!lli!!!jl'ffiQ.§.uJ1roJ}iP..\!.b ij a. U _PLYQjP.oJQv id
I L;;Lbilpk.g9!Q.Y_0 45 000 till1~ra, od kojih je l~iJo na.rI),~PQI.N;anju više od 100000
~lij.::.i IH\0T1-'ŽaI!!1.II(Onjan!ka (ceb.~/i), o. d~adeset g()dina.l~asnije na,~lo se još sa!l\o
7 OQO-8 OQ!LQ1.~ljh, qdl10snq velikih n~darb.i!!a, k.oje s\ljedvajoš držali.~pahij(". Od
preostalih. vojnicki gotovo ver. nedjelotvornih spahija moglo se Im poho,le II prw'j
""lavici 17. sl. pokrp-nuti još ~amo njih nekoliko tisuca, (:esto samo za pomoc.nll
,lu~!>tJ; oni su ;~a.lI1jjcnili prvobitne pomocne trupe (yaya i 11I,;.<1'11"11I), koje 51' -
'!".:;r~diranc na ~Ll1pl\nj potlložnika - više nisu mogle upotrijebili u lu svrhu. T~.kg
0e II trideset,im gO_Qitl{\.wa 17. st.tcško može govoriti o nekoj spt!hijskoj vojsci.
Od poc.~tJa (h:;yJ~~!.ih gQ.~jmU!lj~~J.o spahija zauzele su. napola neredovite I.rnp"
'ei;Q!Hla i sarjclI, bQ!h-,~na sr.r.e1J1!!9..~t.kojillJ.!ii.!LpjltLQ§Q.hiJ.Q vi~.o10.
~.ilji'" je !,osl;,o veliki pad kvalitet.e i ja.nicarskog Itorpusa te cenlralnil!..~onja.
;~kjh odreda, j:lko su se oha roda brojcl).,!!Q. Vponl~ p!>'!.~r.al1h.) :tnicara je ~ezdesNih
",odiDl\ lG. ste hiJ~).o;iuno20 009, '!.J1.Q~~.!.kOIDJI. st.:...t~.!LIl1 Oill!:-lJ>.Q.Jl!1Q,..Q.~~11'
';:.et,iri-pet. puta v'še.IO l'Ia hojnom poljll Po..~~l!Y.!!.Ii.:~use samo slabo upotrehJji\!.ima.
\rdi:;ciplinirani. nezadovoljni i željni vlasti, oni sn n:l.j(;cšce, bili prava poša,s!. ne
. amo za prijes!.olnicu ne~o i za druge garnizonske gradove. ImlH'ni janicari, prim-
;~rk(' oni koji SlI p')sjedovali nelm imanje ili nnosni zakup poreza, placali sn za-
'\]j~!:ike (!ltH1It1!;II) koji s\~ ih zl\Stnpati. Takoder sc zna da su pril'a.dnid c1!lr...d;,
'-- "'ikriva!i Slllr!. drtl~ova kltko hi se dOlllo!;li njihove place. Pokušaj smanjivanja g'J'
',.","oD,n<J.rhicn" U1:1SC.i.aniblla d\'anaestog(>diš.llji~~p.rekido\1l kupljenj'\ danka nJtrvi
'..~~ri.ip.lI1eMUr;\La IV. donio jI' ~amo prola.zni nspjeh. Janicarski se ~orpus,yai!TI.c.,
i d;..Jjepol'unja\''1.o sino\'ima pripadnika o<.lr"dae O.k2.lJ!li0. g. \Jstn!.!qvajcJ.'"nka 11
';r\"i "!.oga potpnnQ Ult)lI!!t:!,
:.~I'rcstank'JIII knpl.lel~a df11!~a ~ kr:!.!<:<;IHI~<:l!~j!~J_ d\'o~sk~\..r.I!ola, št.o j,,-~n
'!.~:!~ k valit.e!l. vrI1.9_vnC!,ga\~'ljn~g_!ukovods~va.. Qj..2t.pri!ikt;. 1(j~_Q.!t jasnijt'...::c
~D.j1 ;!i~.J!1!!! ic klli .',::<2i.!19b'!!s..t.jcl51!.
nerl9.I.<!.sI9E~_9.~J.!1'\ll~~r.
_-,,_ojske al'l.lIij an1;\ ev ropsk ih
:~n1f1lji\.. Taj je lazvit,ak za oSlllanskn I\rmiju krajem stoljeca završio bt1\stroffllno,
,-
j
-- :';;;0 I'rQtnl./>ž:I janic.nril1l:l, II elitnu l;orben~1 t;:-;II>IIpretvorenisu tzv. b~st:~'!;!f~(il~
{"":!,,,,,.,) \(0jih j,' lI~k(>ro. zajedno s pridodittim elitnimodrcdillHJ., hilo 25 000, Oni,
..::.'::;~:;!;(;.I:~~;i 1,IIOl,\lipridomjcti "dlnclI(>il;"i)obolj~a.liju bQ~cncmo(;i, ..
~;redišnja je nl'rava iznova poknšala refor1l111im pot.ezima suzbiti pojave rn.s-
l';\tJilllji\. Vc.: oko lGUO.g. Mustafa Ali, prvobitno financijski službenik, u svojem
!!('zna!.<J1II sa\'jp.t.llikll 1.1\ vladare predložio je rCOl'~anizaciju, prije svega linaucijn i
r- """\\'f'. lin 1.~111('ljupovral.ka odnosima SiileY1l1RnOVe ere l\Oje je, dakako, veoma -
I ;"('~lj7.ira". I ~1'''II1~nice iz 17. st. pre(!orucivale su povratak "dobrim starim vre-
"1I'nima" - pop!!1 nih AYl1lll Alija oko 1<3\0, Aziz Efendija oko IlJ30. ICO<;1 Bf~r;a
"---
1'1 :'lii:110.i~ )~iI0 i ~1"l\j~ 1:~~Htr;dllc'~ knn.iicl!. \I kojoj jP. t5HG. ~. bilo G OOU. (\ tm1{oll (GOO. ,.:,.
SP OO~) ljudi.
l- . '('
i 1 N~ ~1TIi.i" ;.;,~Ilr~:~lj .q ~hl1pin"'" !/I1fltt1l: (pf)lTIort\i\) j,:tJillira JJu;$ellr.m \I r;Y'ldr..
.ii .~.
,-
~
I
\~.o,,:\.-- \r
olco1640i Kiitip<;elebijal2oko 1650.One su, takoder-.O&tale-isto
tako indlviau- -
nini i ograniceni zalcti, poput pokušaja Murata IV, za popravljanjc kvalitete novca
upotrebom zn:l.tnih dijelova carskog blaga u obliku plemenitih Icovina.
12 ['o?nat i kAo JIae. [(.lla (e\'rnpski gn arahi.ti uglavnom 7.0\'\1 U.iii 1I./ila).
13 Navodno oko 36 000.
11 Pripndn;k AbhA7.A.
113
.';1,;;'
',,'
" knez Ferenc Jr. R.a.koczy (1648-1660)pokušao iskoristiti slabost osmanske države.
"Onje htio zadobiti i poljsku krunul5 te svoju driavu uciniti vodecom aHomna..i8toku
srednje Evrope. Pošto 8Uga kneževine Vlaška."iMolday.ka p~iznaleka.ozaštitnika,
napao je pocetkom 1657. Poljsku, unatoc jasnom prigovoru Porte. Pritom ga je
" podupiraošvedskikralj KarloX. Gl!stav(1664-1660),kojije u svojeekspanzionis-
ticke planove ukljucio Baltik i time dospio u sukob interesa s Poljskom. $vedsko-
-erdeljskom savezu prikljucio se i kozacki hctmanll Bohdan Hmelnickij, koji je is-
prva sklopio savez s Portom, a zatim s Moskvom,kakobise otresaotereta poljskog
vrhovništvai prigrabiozapadnoukrajinska
podrucjau poljskomposjedu.
Rak6czyje djelovao neodlucno, bio je loše obaviješten i "uzto je posve pogrešno
procjenjivao situaciju i vlastite mogucnosti. Nijevodio racuna o tome da.se unutr3Š-
njopoliticka.situacija u državi Osmanlija s nastupom Kopriiliija iz temelja promije-
nila.. K tomu se njegov savez"sa.Švedskomi Kozacima pokazao lomljivim: Karlo X.
je sa svojim odredima na.pustio poljsku frontu i krenuo protiv Danske. Nato SIl
se s bojnog polja povukli i Kozaci. Rakoczy je ostao sam u pozadini, sa. svo-
jom iscrpljenom i izgladnjelom vojskom, koju su nedugo zatim potpuno uništili
krimski Tatari u savezu s Poljskom. GQdine 165&.Kop-ruIA. je osob.lloproveo pr.i-
mjerno kažnjavanje nepokornog vazalI.. Na celu svoje vojske, s krimskota.tarskim
pomo~l!jm.trupama, on je opustošio Erdelj. Kneževinaje zadržala status vazaine
države, ali je izgubila svoj dotada razmjerno širok politicki manevarski prostor.
Ubuduce ce Port.a postavljati i smjenjivatikneževe kakojoj se syidi, cime je Erdelj
u politickom pogledu pao na stupanj obje preostale dunavske kneževine, Vlaške i
Moldavske. Osim toga, Erdelj je izgubio važni grad Veliki Varadinu koji jI! 1660.
postao središtem novog vilajeta.
. .
~oslij~ ~mrti _~opr!!l~ MeJ}meta".n~umnji.y.o..~.!lr.9v()g_starca,go~ine 16~ I. ~re- i
~ je; duž!1Q..sLgjegqy_ne mallilLsPJ~sQ.bnLsi~ KopriiHL Fazil AIiJ!l~t (1661~1676). ~
ZahvalJujuci djelatnosti o~;!., više nije morao upravljati držav~' jednako ..tr91;;~. I
Petnaestogodišnje r~doblje_l!!edoy'a,l1jaJ;'azila Ahmeta odl!~!?i!JE..se..!a.s.!im_s.~_a.bil- .
nim..!!!!.!!trašnjim_sta.nje!ll.. dr;,a.ve. Visokonaobraieni novi veliki vezir, scruboI<om
teološko-pravnom spremom, energicno' se zauzeo za unapredivanje osmanskoga.
duhovnog života. Krugu ljudi od pera što ga je on podupirao pripadao je mno-
gostruko obdareni Uiiseyin Hezirfel1n, koji je ~ na trigu istaknutog osmanskog
-
ucenjaka Kiitipa <;elebija stekao osobite zasluge za širenje geografska-kulturnoga
vidokruga svoje zemlje. Nasuprot konzervativnoj ulemi, utjecaj koje se i dalje
potiskivao, Fazil Ahmet i njegove pristaše usmjeravali su svoj interes prije svega
duhovnom životu Evrope. Oni su živo kontaktirali 8 pripadnicima evropskih diplo-
matskih misija. na Bospom.
I!..azd()blje dok je na fl!lIkciji bio F~~il Ahmet bilo 1«;,dO~.~t:~.o_b..i!jež!:l!..0
kon-
solidacijom Carstva. iznlltr~,""~Lne i mirom i;vana.:.. Tako s..l!1663. ož~vjele bC!.r..~e
protiv Habsburgovaca. Naime, Bec se umiješao u. upravo opisan u erdeljsku a.feru.
~ a habsburškoj je stranlista.knutu ulogu imao ugarska-hrva.tski vojskovodai PJes-
nik' Nikola. ZrinskP' u jugozapadnoj Ugarskoj. U svakom sluciju, lI~b~rg~ci
u RakcSczy je pri tome imao pred ocimA primjer IVOgAistAknutog prethodnikA IstvanA
Bathorya. k..ji je doista uspio osigurati za sebe vlast I\ad objema ..emljama.
lG Hdman, i'l.vedcno od njemackoga 114ul'Iman.a,bio je najviii vojuicki naslov u razniu\
istoclloevropslcim ..emljAII\A,A lAkoder OznAkAQ izabrano!!;a vrhovno!!; zapovjednika KoZ!.ka.
17 M&d. Nagyvarad. danas rumunjskA Oradea.
u Praunuk istoimenog voj6kovode i siget6kog jUl\aka koji je pao 1566. g. brAneci tvr(Javu od
SUleyonan& VelicAnslvenog.
114
!11~!Lmogli sprijeciti da tvrdava Vjvarl8. n.!I-.sjeveru \Ira\jevske Ugars\Ie, padne n
osmnnskc rltke. Širo~o _~amišljen I?~manski pohod proti:!. B~caza~.ta!i.o.j!!..A11g!ij-
s\~i..fe~ari~t i. vojni te~tica.! Montec~c;coli. On je teško porazio osmanske snage
kraj Szentgottharda~D. V8Švarskim mirom (mad. Vasva~ osmanskaje diplomacija
lInatOc poraiuuspjela zaafzati uprayo osvi;>jen.ap§arucja~- u~ljuc,všl Velild Va!:..i<ifu
!. Ujy~r1.. J.!.~ztogje au~trijsk~pustljivQs~! bio litrah. B~a~Q.d..!!Qv.Q..Q~iv\ienog
_ek.spal!z!!>ni~l!tat~.!':~1!~.~p'od J.o.I!!!!QIILX.IV.! njegovim castolJ1!bivimpr,,:,imI~\i-
!!!s.~Q!II_~ardin~.m..MB.aJjno!Jl. Uz to, trebalo je uzeti u obzir i sve veci otpor
u kraljevskoj Ugarskoj protiv centralistickog stila vladavine Habsburgovaca, pa. je
sve to Bec navelo na pogodbu s Portom kako bi Madare držao u šahu.
R!it pro~jv Venecije, koji je još traj~o, mogao se osvajanjem I(andije lt3.~!L]I~-
pješno okoncati sljedece godine: Kreta je sada gotovo potpuno bila pod oS!1tansl(.Qm
vlašcu.
Godine 1672. izbija oružani sukob izmedu Osmanskog Carstva i Poljske: ukra.-
jinski tj. zaporoški Kazati morali su spoznati da njihovo nastojanje da održe dw-
štveni i politicki status nije mogla zadovoljiti ni nova sila zaštitnica Moskva. Oni
su .zato - neuspješno - pokušali postici nagodbu s Poljskom. Takozvana slobodna
zem1ja Kozalea, koja. se našla izmedu interesa velikih sila, postepeno se raspala Ilit
dvije sfere utjecaja: istocno je od Dnjepra mjerodavan bio utjecaj Moskve, a za-
padno je dominirala Poljska. Obje su se "zaštitnicke sile" trudile prilagoditi svoju
sreru utjecaja vlastitim strukturama vlasti. Kozaci su se protiv toga hranili. lIcI-
mall 7;apadnog dijela Ukrajine Dorošenko otkazao je 1666. vezu s Poljskom i stavio
se pod vrhovništvo osmanske Porte, koja mu je nato podarila rang sandiakbega.
Poljska je odgovorila ratom, no poraz ju je prisilio da Osmanskome Carstvu odstupi
zapadni dio Ukrajine, zajedno s Podolijom~I, cime je ono dospjelo u izravno sus-
i jedstvo s Rusijom; kasnije je to još imalo dovesti do teških vojnih zapleta.
.!(a(LajLEa.!il._~Ju:n.~~ !§I§., Un:!~J cin.~~.~_.i.lLdriava O~m~!i~~p_n~cna.
r Ipalt, konsolidacija. nije bila sveo_b\!hva~la ni dovoljno duboka a uz ~o je i p..!~Yl~e.
ovisila o istaknutim licnl?5timai njima bila obilježena: Kopriilii Mehmetom i.flje~
govim sinom F5.zilom Ahmetom. Politi~k<rdruš~ve!1a struktura Carstva u osnovi
je ostala nepromijenjena, zastarjela i krhka. Ni u toj eri nije postignuto temeljit,?
prilagodavanje no\'im privreclnimi društvenim razvojima u Evr':Pi. .
I
,.-. '
3. PORAZ POD DECOM!1fiS:!.fNJEGOVE
\
POSLJEDlCI~ I
'."--'/
Nakon smrt.i l(opriilii Foi.zila Ahmeta 1676. godine, Za velikogvczir.~ uije bio
imeri.ov'\I1,.k~~o~_<:...~!!k~valo, lijeg§~..!?rat~~~§:<!er ROI11ick"fJladar'<.o i~oprjH11. E-*1ii.
I\'lustafa, I!c:g~ Ka~alyl~~'!-fa-paša~~Jnf7(~:JG~3), koji je u mladim g9qina,.ma.E~
posredno služio ~u!.tanu 1\1ehmetu IV. i zadobio njegovo povjerenje. SuprotnQ raz-
doblju Kopriiliija, u vrijel~ noyoga veJ.ik_~?_veziraQP..stJgm1.~9 j~malQ...\!.'illjel.!,!:
.9 'viad. Ujvari kasnije Eickt'ljvar, slov&.ckiNove Zan,i,)', fbu:uo br.HI u CdH.)duvuckoj, lU"
rijeci Ni\ri, sjeverno od Kumarna.
20 Na djed Riibi u ~apadnoj Madarskoj, oko 150 km ju:;no oJ Beca.
21 Porucj. ti zapadnoj Ukrajini.
22 Ne ,oalja sa Lrbti . I{emankq Muna(a-p.1Šol1\ (Strijelcelu), sposobnim vclikit1\ vt."'LirOfU,
I:ojega je 1644. g. 5ult.<I\ iLrahi,", zboS u...voJuog .pletlu.renja pro\iv Cine; Hoce, clao sm"f:nuti.
llf;
17.111)v<\ 9U l'o~tl\le vidljive un\ltra.~nje loše prilike. I'ohlepni i tiranr.ki Kara Mustafa
nije ih mogao otkloniti. I IIjegova se vanjska poliUka pokazala promašenom, te j~ .
..~
za or;':avu Osmalllija imala sudbonosne posljedice.
Poletnn i vrlo ekspanzivna Rusija nije se zadovoljila pripajanjeIII istocne Ultm-
jine. Moskvaje ieljela zadobiti i ukrajinsko podrucje zapadno od Dnjeprn.. lIetmnn
top; udionog podrucja Dorošenko, komeje nakraju dojadilo i osmansko vrhovništ.vo.
ods!.upioje svoju funkciju 1676. Samojlovicu, hetmanu istocne Ukrajine, pod ruskom
za:;titol1l, na veliko nezadovoljstvo osrnanskoga driavnog vodstva. U tom su sklopu
;:a Portu neku stvarnu politicku teiinu imale i odredbe islamskoga državnog pra\'1\,
jer ono ilijI.' dopuštalo dobrovoljno odricanje od nekog podrucja koje je poel vr-
hovllom vlašcu islama (darIIJi.~ltilll). Od vremena vazalskog ugovora s Dorošen!to!11
zapadni je dio kozacke zemlje šerijatski vrijedio kao islamsko pourucje. Rat. koji jr,
:unCtiu OSI1H\lIliji\ i Mosllveizbiozbog te krize i trajao od 1678.do 1681. g. OkOllbl1l
ii' miroll1 11Oag~p~eraYII?~,kojim je postignul kompromis dn. se više ne :wscljav::l l!
':rijeme borbi raseljeni srednji i južni dio kijevske zemlje.
\.1n0.1';0je I.e.~eposljedice illlao napaoacki ral Porte protiv ravnopravIle Ausl.rij'~
[;r.din" ](JR:). Ono iil.oje planirao Kara Mustafa OSlllanlije nisu uspjele postici cal:
: pod Siil',ynll\lI'dll Vdit:anst.venil1l, kad je CarstvrJ bilo u zellit,lI moci - na.im/',
""':"jall.!" Irlt,I./'II"I.. Heca. Kara M.m'taf:}. Zli kojfp;a sc prica da je hl.lo \1 )Jecll \IS..
~_,:vi1-i.~\,,)j "ull.all"(.. :pi1,k IItjp.yotlio raClma () I'~!.vr~dlloj i tlr.~~lvr}l.oj l.!lij~ni koju
.:..~..Lfj(:..ž.iyj,eiiili7:1'~~' II al15b ur.1.',9Y'l':.!l i Nj"II1i!~lto .Q.1!I]JVO,-.PJl je potcijl'nio znalnl'
~/':')":.i.lJ.1.i p.r..L;:xed!li 1li?J.eIJrij;~l..i.nij~' sPQZI)nQ:ol'uianQ=t~lfllicku i ..taklH:Ju naD)..JI'!(:
~::~b~~buTske__ \'Qjn~._~jle.
~) l!..I)7.irpm 11'\ državui razlol;, veliki je vezir, svaka.ko,i!.!\IIoopl<wdanc r!I?Jo..
0;(, Zo mt. s..llal.JsIJ'lr..gQ.':':c..il11i\ 1d tzy. k~~jgvs...lwj Ugarskoj zbo!L<JlJgglra.jI1ogJie
p'.er.; IIczadovoljstv<,l, naposeJ.;ško n~lIjetaY..!\11i!1protcst.!"\nal.a, sjc)lcrni tlio, Gornja
"f,rm.~a, odvojio od Beca i pod hnrom Th6k61yj~m, predvodnik()U1 tzv, btnJr~:..'.
~nr,v;\:) pO~Cbllll klwževinll. Kak() bi se Q~rž;).o protiyJ1absburgovaca, Th6k6\):
;" l'otl'::IžilJ o~II1:lI1skll za.~litll. Prizllat je za osmanskoga vazala i Port.a ga. IG82.
:.: :"'('b1a.~a\'a. 1I(':"tskim kraljcm.n Zbog politike ekspanzije Louisa xrv, koji je
..,,~1() prije ~tcka') dobit.ke ti AlzMII i Lotaringi}l,bec:ki se dvor nasaosl'rclimilll
:1;--;;-opU§l.anje 'k,:;djcvskoJ U gar~knj. našlo jP- slar!..ov;li(~o_G"or.nje" Ogarsl.e 'veClnom
2!J~:':.l'2.S',ITI~0kj)lyj~. Kako j,~ to 'I.;~P~rtuzllacilo gllbitak nove vazaiII/' ,!riav".
"i '0:;,,0 je I'at proti vAustrije.
1!.!!.~~..J~~,j.!\\:alll~'l rasuh u..vojIloj orgal~kaciji ,_Q~1I.E'IISk2 Gar~::,? j0Š j",.Ic'1.SE..o"
!;1plo hrojcallo z<,llnj"tnom armijum ud oko ~50 {JOO ljudi,. od kojih je J,!~a upgl.r..i..
.~!,!jl'IIO 200 OOQ. Privrrmen<;>s.«; cinilo da vrijedi racun J{ar3\ Mus~afe; II kolov()",~
IGS:.:. I3ec je okl~lIien. i u ~~~nallskom s~-'ogoru v..ccracunalo sa s..ko.~ilTl osvajanje!..',
!::;'ll'sl;oga g,r...atl:::.~!1d~Jlabs~'!~~~.2L~!~~r~iji ispla~J..<!net9m ":\kIjuceni sav'-'.z.s
rQ.Ij~kom, jerj!:opsjednu!.i n~.c!ll~ga..o..biti~..slob_o..1en ~ ko..nce..ntricl~nl n~!!ado!1I
':a rast.erecenje odreda poljskog krO'\lja ~bieskog t,ejedi!:lLc~1.<,,(l.rLaLot,arinško,[\,
'ž;lI'O\'j"olli)p c~~i.~Jh i.r\jP.1: 1~.""i:iljlla rQ"S3. o..;"mans~a]e vO}5ka pretrpFIa. pl)t.p~.ni
"01'~Z na )(ahl"II~~4:'
., ~.. -. kraj
>.J...;___>_.. Bt@l!.: .
------
sredi!;tc Hnl1!1f.a l{l'iml', dana.-; ruski BahcistU'uj.
::3 '1'tH1:tšnj':"
~~ 1'.,),,,.., sc ?vali p/'otnhab.lour.<ki nstRnki u l<ri\ljeviniL1garskoj.RijP.cje ;7.VOtllo
1.lIacil"
kri7.1\Ij i pf)tjel~e od kri7.aTB D07_sin" 5p.ljatkoga rata.
:!S'Tur!'ld S~ Thi)holy~"o 1cr,,)je\'.5tvo 7.v"lo Ort n Alt1cn.r, tJ. SJ'Pf.lnja t\1ndnr...k..'\.
I JG
.'
Svoi podbacaj ~!!rn ~l\!St~f.!Ue
.ffiQrnopllllj~Hi.yqJ,QJIJ.
No tl'ške su se posljedice
nada.le i za dalju "osJn'W~ovij~h 09~uski je _.,!tsp'anzlQnizaD:1l'..9-!~~om
,kraj
. Beca doživio svoj neopozivi kraj. Ubuduce ce država Osmal1lija biti definitivno
~l~nu-f.a _~defell1!i~~.-~~_(za
Evrop-ujeo.-dbijanje posljednj~ velike oSmanske
navaleima.touniverzalnopovijesnoznacenje. Posvuda.je u Evropishvacenoda
sti:b~J!C~J,'ijrci''-vj~!~I1.Jit~edrva sila. Evrope
tiskivanj~QSI~anliia.iž.pros.ranih podrucja Stoviše,koncentracijom
sasvim se moguclm cinjlo p~
snaga evrops~!h
driava. 11.t!!..iesv..!huu proljece 1684.g., na poticaj pape ln,ocenta ~I, 11M.talat;.v-,.
Sveta \.iga,kojoj su pripadale- Habsburška Monarhija, Poljska i Venecija.,[)()gov<r.
ren J,~li;i:odqbni nap;td na državu Osma.nIija u Podoliji i Moldavskoj (poljska), u.
Ugamkoj (Habsburgovci) i na, Balkanu (Venecija). Poljski kralj Sobieski nije us-
pio Osmanlij'.l!!!~ ote!iJ~2ilJllti.l!. i f\.!~~1\vsku, a Venecija j~ sa.sv,.,jom !lotom i.zy.~Ii\,
opci napad na poluotok Peloponez, koji je obp.C<I.vaouspjeh. ! takvom ratu na
tri fmnte Porta nije bila kadra pružati uspješan,ot.po! 11 t!.g~~~~Qj.]~(I.~lJjglJL
tomu onamo prido~le' pomocne trupe iz svih dijdova Njema.c!tog Carstva i drugih,
cvrol'skih država. ~ sc i f'rancuili ~HsIJrk(\ss,.~~Jp";;li'rg,I!!~]".\!.,,LYisok?m
r~rtom - našw. dužno~,'J!~!~~~f~~~~o...!:r.'~ .
;inilo se da su cak rvTa(fari
zaboravili nnsilje pretrpljeno od lIabsburgovaca i u .lnt.iosrnanskoj oslobodilackoj
:'orbi sudjelovali su brojni prijašnji Thckclyevi :mborci. Godine I~. Osrn..al1Iij!;.
uspijevaju preoteti ugarsku prijestolnicu nudim. nakon gotovo stoljeca. i pol os-
~la.l~s!(evJasti; stari Abdurrahman (l\bili), posued,iji budimski beglerbeg, p~ je'u
obrambenom boju. Demoralizirana osmanska vojska pretrpjela. je lG87. teški,poraz
~T)O.iII2.~POIj!l kraj:Mohaca26. 9.l!lllanski posjed u Ug3\rslwj i vazal!!3J,J{neževina
E:rdelj izgubljeni su u korist Habsburgovaca.
'--Zaj!!Q.~lo s o~mansk.!li0!!.!Pa.!'1<:Lta...su__P?_drucja
napuš~ali .!IIU5lim~1li,tj. Turci,
t.e za vrijeme osmanskog vrhovništva onamo doseljeni brojni islamizirani balkanski
Sla.veni .., ne samo zbog okrutnosti "oslobodilaca" kršcana nego i zbog 'odredaba
islamskoga šerijata po kojima muslimani moraju napust.iti dotaf1;\..~ujeislamsko po.
drucje koje padne u ncmuslimanske ruke. .
Z:\ katastrofalne poraze kraj Beca i Mohaca osobno jeokrivIj~.!I. M~hm_et I.V;
zamijwio ,ga J~'p~sve, beznacajni.b~a'. Siileyma.n !l27 (!Q§J-IG9J),--'1.l!§.ijJll-k.oja
Je168if' p,ristupila Svet.oj lig!. napala je 16&7. g. Krimski nanat, Osmansko je..
YQjno vodstvo moralo radi obrane Levazaine države koncentrirati svoje Lr~J>ena tu
sjevern)1 .frontu. Ta~o su habsbur~k~ snage mogle ncsll1Pt.ano osvojili cjjelu Srbijui
prodrijetj ..<!2Vidin..lJ.:
Da. spasi Osmansko Carstvo od potpunog sloma, Carski divan opet se potrudio
~I.~!!.afurik_~..!!..p~tavi sposobnoga veli~gg ~I!zira sil-.ilir.2.~.i!11
oylaštenjilJ.lil. J!QQ.in~
1689, pozvan je prije trinaest godina izigrani Kopriilii F'azi1 Mustafa (1689-1691).
('rema-proku~norn postupku svog oC.1\i. br~~a. p.okušao je <!9.s.!iQfitiyal)j§k9.RQIi:...
Lic~ katastrofi unutrašnjom konsolidacijom~ NaJ.prije j!: K§priilii .E.iw Mustafa
rp.[~lIli!.~o izn.!>vapodivljali porezni sustav, kako bi umirio seljaštvod>riji:! sv~g~
kršcane na Balkanu kojj s.!!.morali snositi g~vni ~ere~ rata_proti.vHabsJ~rg()va~_a.
Ta je mjera bila nužna ne samo zato što je nezadovoljstvo balkanskih kršcana u
drugoj polovici 17. st. izazvalo bune - u Albaniji, na Peloponezu, prije mletackog
osvajanja, ili u Srbiji - nego i zato što je kršcansko-pravosl:wno stanovništvo
117
opetovano molilo ruskoga:cara za',zašti~ur',te,~!i,&no, da'$ime :,plllltaje1du~rocllo
:pogibelj~a, " ~ajm~~u'r!lku.: id~""~~f';~IiJ"~~::i,_V~~~~r,~u,~~jpK~~~kL~z-
'va~d~l 'p~rezL..,'~l.J~~f?~i,~j~J~~c~g!~O~~~Lt~~;~e.k();"~l~.,jis!a1!.l~.11
gu~..taka.~~tod~~n(jg.:u~posta!V!.'Y!f,~~o~kl!,::.p'.E.'Y~~';~~P~~~; 01\:!l~!lJ~
oac~o,~ureden<?,ubLranJe.
~gl~y~rl!le.':tf~')'ii\l;.n~~!~'f~~ R~J;:!~}WJ14~~lm~JI
placatl gl.av~l~u po ~!:IIJ~~k.!rt!':~dre,~tb.a~~;;.I'!J~~',IDIe~~'~Y9J*pr~9~da. Odsada
se 'glavarina Visenece ubaratl sam~od.,gla.ve 9.bl~.hi-~omacmstva:(hl1ne),nego od
svih radno sposobnih, odraslih'~uških"clanova'obi~tji., veliki jt: vezir Kopr..iilii
F&zi!Mustafaiznovapustiou optiCajvaljani)iovac;'
U' tu j~ svrhu,kaot~ pri-
b~vljanje novca potrebnoga za obrambeni:!.at protiv' S~ete lige, fazi.LM.(tl!t.I![I!:p_aša
uspio nagovoriti sultana da stavi na raspolag~nje dio riznice dragocjenU!kovina li
ca.~skoj,palaci. Na isti je nacin velikive~ir'p~tupio'sa svojim osobnim imetlcom i
pnmanJlma. '
2a Tzv. Rai...". kako glasi starije, pucl«> ilUa Srba (Auloe mi.li na naziv u lad4Šnjim
IIj.maclUmizvorima,naslao prema R&Šalli.ili lal. Rasciani.!,!,ad,6g. lUc), '
j 19
'. DODATULlP1\Ni\ ---
1.'20
~ultann. ,On! su ZI\ novog vladara izabr.ali Ahmeta III (1703-17..a!l)mladeg ~rata
M.~:!~a,reu.::.y tneduvrePJcnujt:na 8Q.9-0~91judlnarasl.1I. y'ojska. p()~UlJjenika, u pratnji
~nih simpatize~, stigla pf.!!dEdii'i\~; Kada su se napokon i trupe vjerne sultanu
J~!!.klj~~Jl~~~o.vniciina,m~rao je ~Ii.~tafa II. odstupiti u korist svoga brata.
Novi j~su!tan, dodušei:l~p~YI1pf1\~.i.il,no potvrdio mjere pobunjenikll.' potvrdiy,Ši.
!mJ.-,mk§jam~~dece si1l1ge..:!toje,suoi1rpos~.i1vi\in~_položaje. No kada se Ahmet 1,1!.
na.~ao cvrsto usedlu, obri\clmao se s buntovnicima koji sil ga posadili na"'prijestolje.
Dno je Iikvidiratr vode.a-v~m{ogJe veziral{avanosa AI~met-pašu raz~la.Stio sam~
nak.~!!Tri')Iljeseca službe. "Štari poredak" vracen je samo nakon cetiri mjeseca
bnmih zbivanja. u studenome 1703. BUIitovnicki je režim -~oji sllz!>og discipline,
primj~r.!1e organiz~cije idjelotvpmog oSiguravanja javnog rcd<i mnogi povjesnica-
ri31smatrnli najdjelotvornijom i stoga nnjop1lsnijom bunom oSl1lanske povijesti -
išr.f'7.aobez vidljivog naknadnog djelovanja na dalju sudbinu države Osmanlija. No
Eclirnska zgoda nije bila nikakva revolucija koja bi mogla duboko promijeniti pos-
t.ojehl feudalnu strukturu vladanja te t.ako, nzmimo, omogucit.i vias!. gradanstvlI i,
napokon, stvaranje naprednoga industrijskog drniit.va. U Osmansl!om Carstvn nije
bilo brojcano i privredno snažnoga gradanstva koje hi mo~lo preuzet.i t.1Ijndatak.
Zbog Edirnske zgode Porta nije mogla iskori!.'titi protuhahshuršku oslobodilac-
ku hor~ull Ugarskoj (1703-1711). Becki dvor nije dao zemlji oslobodenoj izme(1u
168(j. i 1699. nezavisni status koji je imala. prije osrnanskog osvajanja t.eje provodio
"'~nt'alisticko-apsolut.ist.icku i k tomu germanizatorsku i antiprotest.antsku politiku.
Osim toga, t.eret oslobodilackog rata prebacen je na st-'lj1lštvo,koje je bilo na rnbu
propasti. Porta nije cak ni pokušala uzeti pod okrilje Ferenca IL Rak6czyjaJ3,
predvodnika ustanika. Vjerojatno je pritom odlucna bila ielja da se ne ugroiava
l')ško izboreni mir s Habsburgovcima. Porta se ogranicila na to (la nakon gušenja
ust.anka pruii pribježište Rak6czyju i njegovoj pratnji.
09.!!~ p'reni~ Ru~~i, k'?ja ~e p~d vJ~davinorri Petra V"Ukog iz zemlje razd!.!'ane
feuda.lnom anarhijom razvilau centralisticku velikusil\l, ostao je i nakon mirovnog
II!iOV1~r~.~170Q. g: nape!:, prije. svegazbog.l1IIst~v~.ia!lja "k~panzionis~!c.ke vanjske
politike ruskih careva. Povod. Jesukobu 1)\0 veliki sJcvenu rat34, kOJIJe zapoceo
mladi švedski kralj Karlo XIl (1697-1718), radi provo(1enja svojih interesa velike
sl!.!!.t..is!9.dobrlO
protiv D:l.llske, Saske-Porjske3~ i RiJsije. Poslijc..s~~ilovitih pocetnih
uspjeha ipak je 1709, pretrpio potpuni poraz kraj Poltave36; cijela je švedska vojska
pala II' zarobljeništvo, a k.raljje s mukom umakao na osmansl~i teritorij37.. Q!1dj~
jc-Kar!oXli. poloŽio sveiii\de-ii- pokušaj pckreGiija Port.e u osvetnicki rat protiv
Tt;išlj,~.' Osmansko se državno vodstvo dalo nagovoriti istom 171L g.-;-vjerojatno
11n:~~ve'-~!o 'Što je moldav~ki vEjvod~fJ.im~ri G.a!l!..err!.Lr'"PJoyo(UO»oliti'k!l. pri-
ja\.elj:;t.v.~.e.remaMoskvi. P~rt" ~e nadala tim. ratom vrat.iti Azov, izgubljen 1696.
---
3:~TAko Zinkeiscn \I: G~!lch.icht.edes Otnnl1njschenIleichc~. sv. VI slr. 251.
3:0I,. glasovi le ercldjsk. kn..ž.v.ke obilelji; o.loboclilacka borha. Imjl1je predvodio lra.jaJa je
od 1703. do 1i11.
:Ji Tako naz.vml t",suprot prvom sjevernntn rat.n, \I kojemu su, i'lJ1l~du 1655. i 1661. g.,
suujclo,'alc Svcdska, Danska Poljska, Rusija i HnMt I<rim.
3S Obje su'z.etnlje pod Augustom Jakin\ 16!)7-1733. t\'orileIH~r~fu't"llItIuniju. August je bio
poljski kralj i snski kn.,. izbomik.
36 !'lO km jugozapadno od Harkova.
31 I lo u Besl\rabiju.
3S GodilIe 1710-1711; poslije pOTaoiAIIAPrullllnorMje Dimilri Canl.l11ir pobjeci u Rusiju,
gdje je poslao .I\re" bliski savjelnik.
121
'"
123
;>otrcsomu prijestolnici 1i18-1719. I( tomu su SP-janicari osjecali zapostavljenim:!.
mdom na vojnim reformama.-NevfichirliDamat ibrahim-pMe:-:-- --
Ustanak "svjetine", koji je izbio krajem rujna 1730, g., uskoro je popl'imio
tolike tn7.mjere da je Porta morala pokušati poslici sporazum s pobunjenicima.
Usl.auici 5\1se, doduše, spora1.umjelisa sultanom, ali su zahtijevali izrucenje onih
!;oje su držali odgovornima za poraz u ratu s Perzijom, prije svega velikog vezira
Ncv~chirli ibrahim-pl\Šu. NoA1uru:Ull. nije mogao spa.'!itiprijestolje ni izrucenjem
velikog ve7.iravrijednoga bolje sudbine. Uskoro potom J>J()je priInP!:.1ill qdstupiti
II korist svoga nccakaMahmul.a I~O(1730-li5"). Sada je vlast prigrabila gla\'It:\
iiT;iQSt~sLaillm1'atrona:slHalil, provode6i'"dcspotskii'korumpirani režim, cimc se
e.[jmjet.lI<?otUt1"[ood syojih p'fvohitnfh p~~l\Ša. U,~~a!s.y.!m
je o~olnostima no\.j
:a1lta.n Mahmut. J. uspio, uz pomoc glavnoga crnog eunuha l3e~irAge, razborit"
,..,()b~.2.jasn!.!.l.!..9Jjern,.-YrJo bfZQ. o!l~tra~li.~r P,:llrSilla fi1!.li1a i druG!!. kolovoile,. .-;:,
;;o:nO\';~:ls~si:;\Vi~i, !;~~!.Lpor~da~ '<.ao ,-,i 8dirn~'m ?:g~Ja! ,~\i !:!:'tanak l7:lO. lIij,'
_2"''2..12.ibk'n .!i,f'lm'allja na dalji hod osm,:nske po\'ij('~~~:_
I ~"i
shizmu: trebalo je duodeci~alno šiitstvo izjednaciti sa sunnOlTl,pa ga suniti pod"
imenom džafarijja~5 priznaju kao petu pravnu školu. No prestroga je osmanska
ortodoksija odbila laj zahtjev. Dvije glavne grane islama izmirit ce se tek u 20.
st.se NadirŠah, jedan od najistaknutijih vladara novije perzijske povijesti, do svoje
smrt.i 1747.g.,uspioje ostvariti samo svoje politicke ciljeve i, zajedno s tim, razmjer-
no povoljno uredenje teritorijalnih pitanja: m.irom 17'l6,.g. opet.~u '!!Ipost;l.VljeQe
gmnicejz Ui.a.9.,
po.~me.smrti ~ahmuta 1. l~a prij:stolje se uspeo njegov brat Osman III (1754-
17fW..- snltan o kojemu se govorilo samo obzirom na njegovo puritansko na-
tražnjaštvo. O$.rnan III. je, doduše, ~ll\n.e.,po pravilu, provodiQsllsvim povuceno u
haren.IIl, ali. se prigodicc dosta nekompetcntnomiješao \I poliLjku. Godine vanjskog
mira nisu iskorištcne 7.a duboku II11\1trašnjl!..konsQ!hh'\cjj!1.Prest.roga je pobožnost
<\Ift",;a bila tolika da je naredio zatvoriti krcme i U? to \wwp.o pooštrenu regulaciju
odijevanja. što je bila teška diskriminac.ija za kršc,ane i Zidavf', ali I za muslimanske
obrt."like i tr!!;ovce 111\bazarilIla.
Suprot.no svome prc~lwdl~ikui hraticu, odlikovao se Mustafa II! (1757-1i74)
vdikol11 darovit.ošcu, dubokim obrazovanjem te stanovitom otvorenošcuprema svi-
j~l.l1. Njegova je nesumnjivo najbolja odluka potvnti\'anje u fll1~kcGive!~()g. vezira
Ill'l.o'n p07.vanoga, iznimno sposobnog.L Ragip-paše (1757-1763), po svoj prilici zato
~to jI' medu njima postojala uzajamna naklonost. ltagip, rOl1eniTurcin, kao i v.eCma
vl'likih vezira od pocetka 18. st., prošao je temeljit.u sekretarsku karijern i pri tome
se razvio u cijenjenog pisca, filozofskog pjt:snika i razboritog politicara. Kao ve-
liki 'lezir oprezno je pristupio reor~anizaciji financija i vojske, posl.ižuci pritom
sl!movite uspjehe, mada su oni ostali kratkotrajni. Ragip-p<I.Ša nije htio ugroziti
pov91jne uvjete Beogradskog mira (17:19). U skladu s time, u!ltruca~ao se stupiti u
~dmogodišnji. rat (1756-1763) izmedu 1I.ab~burgovaca i .Pruslw Ila !!.trani..Pruske.
Svakako. rana smrt sposobno~a velikog vC7.ira ra7.lo." je što se Porta 1768.
IIpuslila yjgš jedill!SudbonoJ!lIi_ vojl)isl!.kob s H'II.sijom..E\'o nekih det.alja o pret-
povijesti toga .rusko-turskog rat.a: velike sile u usponu, Rusija pod Katarinom II.
Velikom i Pruska pod Fridrikorn Velikim, 1764. g. zakljucuju savez usmjeren protiv
Austrije i Poljske. Pruska i Rusija nisu htjele trpjeti da u Poljskoj vlada proaus-
I.rijski kralj. Saveznici su doista uspjeli 1763. g., kad je bilo slobodno prijestolje,
lI<ulletnuti pretendenta51 ruske stranke kao poljskog kralja, cime je ruski utjecaj
n Poljskoj naglo porastao. Za državu je Osmanlija. takav razvoj situacije bio vrlo
IIcugodan jer su time svi krajevi na njezinoj sjevernoj granici zapravo potpali pod
rusku kontrolu. Jednaje skupina poljskih boraca otpora, nezadovoljnih ruskom pre-
vlašcu u svojoj zemlji, prešla u Moldavsku. Izbili su pogranicni sukobi, pri cemu su.
poljske jedinice, medu ostalim, napalekrimskot.atarsko pogranicno mjesto Balta, U
kojclllu su se zadržavali poljski bjegunci. To je za osmansko državno vodstvo bio
izgovlJrza objavu rata Rusiji. .
Uskoro su Rusi stekli p~emoc na Kavkazu, a u sjevernoj Besarabiji zauzeli su
~rad !lotin. Mola'avska i Vlaška otpnle su jedna za drugom od Por"tefPrrznale nisko
v-rhC?~liištvo:'~oraknuto tim USI)jehom, r-ilskoje vojno rilkovodstvo otpoCelosrrije1i
pothvat: flotu stacioniranu u Finskom zaljevu 1770. g. preko Gibraltara premješta
11istocno Sredozemljc, želeci time prisiliti Portu na rat na dvije front.e, izravno
5!. Imc prema Di./.ru ...S.diku (700-765), !estom imamu šiitst\'a Dvanaest.orice.
56 Tocnije: 1937, II sklopu tzv. pakta i7..~a.d06.d..
., Stani.law Poniatowski, nekAdašnji caricin Ijuhaynik.
125
."
.,'.
.~
-'1
j'
r.;
Mirom u )(ii~,iikKay.nard - na
temelju kojega je, ilj3-Ce,Bukovina6t' pripala.
. A...!Istriji- država je Osmanli:;a 'aeflnitrvno- izgubila svoj status ,velike sile. Ona se
nije posve raspala samo zato što je postala jabukom razdora. medu suparnicldm
126
"
. 't",. .
6~ O tome usp. noviji rAd: l\laus-Detlev Grothusel\, Die "OrienI4/i.sehe Frdgc" 41. Problem
dcr e"TOJ>ii.sc4cnGuc4iCllle. u: SGdo:otcuropa-MiUeUunsel\, 18/-1, (1978), str. 3.1-1.
60 Misli koje ovdje slijode kratAk su aaietak planirane vece studije "Utora o i'eu.Lw,l:u enJo-
gene illdustrijal~tBcije u Osmanskom CarsLvu.
i27
Girovinl'.. Nisu sc poduzimala prekomorsk:\ putovanja radi otkrica, nisu se osvajale
ni kolonije, bezobzirno iskoriš~avanje kojih bi omogucilo, po svoj prilici, gomilanje
---vclikog kapitala. U-pravo suprotno, ~radicionalnom ekspanzijom novostecenIl po-
drucja na isti su se nacin, uz postojece pokrajine, ukljucivala u Carstvo; u takvim
i novim pokntjinuma postupak s podanicima nije bio gori od tretmana. stanovništ.vlt
I 11starim državnim podrucjima. Pomorska je trgovina - zanemarimo li unutrašnju
t... o~nmnskn tl'!~ovinu malim brodovima na Crnome moru i u istocnom Sredozemlju -
bila II evropsldm rukama.
Osim malobrojnih iznimaka, manufaktufILse nije razvila, Le nije bilo ni povc-
'::mmja potrehe za ra.iinomšnagom. Do'au~e, u vccim je osmanskim gradovima iJilo
L, _ ;:~ r;'\SpOTap;ail.~1 tnnogo i1e'zaposleiiih, prije svega. zbog bijega ljudi sa 7.cmlje, .tli jI'
drušLvcna struktura biia drugacije ohlikovana, pa Re, u skladu sa šcrijat.om67, onill1~
11nevolji opst.anak nastojao omogucil.i POII\OCUmilostinje i mjerama socijalne skrhi
?ri s!.~gI!.~nl.l\o.iprgdnlttivllosti i obilju j!f~U1e mdne sn1:tgeu s.lslopu tradicionalnnl\
.lI.acjl~ p!.oiz\'~!I.i'L.nij.!: bil~oL!.l)b~..za t,,-hnicJs.i.!r,1
inov<tcij~!!1a, Prirodne znanosti.
d;, i ne :;ovorimo o naporima za ujihovu primjenu -
modernim rjecnikom receno:
(, t.ehnologiji - šl.o su nužni preduvjet.i povecanja prodnktivnosti. nisn se potiralf'.
,..dn05no, uopce se nisu 1,1tzvijale; nije bilo pronalazaka, a istraživacki je intcr('~
.-,~I.ajaoogranicen na podrucje duhovnih znanosti. Uopc,e se može ust.vrdil.i da je II
osmansko1l1 društvu nedostajao znanstvcni nacin llIišljf'nja usporediv ~ evropr.killl
"ni~;ljellj':1I1na temelju radikalnog racionalizma i, kao jedna od njl'govih posljedk",
1'Jall~ki, kapitalisticki privredni menl.ali(.ct.
Osmanlijanmje.!. I.akouef! neslosta.jalo op~~~nijih likvidnjJl novc<\nih s.r~dst:.Lv""
'- m"gucnos~i stvaranja kapitala. koje bi omogucile s~jecanje skupe tehnicke opreme i
redovito pliiCanje -zapo~,enil~ u m,.!!nifaktll!11.I1Ia:S jedne je strane za to bila odgovo'r-
1\i'tod druge poloviCe 16, st. sve veca samovolja državnih nadleštava, financijsko-
-politicki izražena II konfisbcijama i prisilnoj prodaji robe po fiksnim cijenama,
I\.nogo n ižiIII1\od tržišnih cijena koje su proistjecale iz ritmova ponude i potražnje.
Tako se nije mogao akurtlulirati kapital. Ovisno o društvenom položaju ili se para.
'l.it.~kitrošila. ili su se pak tczaul'irali krajnje neproduk~ivni imed u vidu plem~nitih
kovilH~i dragog kamenja, što se nije moglo ukljuciti u privredni krvotok. Ni imovi-
na koja se pretvarala n zaklade nije dolazila n obzir za investicije. Neko stvaranje
!,~pitala omet.alo je opcenito spram novcanih poslova izrazitosumnjica.vo temeljno
tlrittllje tradicionalnog islama, koje se ocitovalo ne samo n zabrani lihvarenja nego
i II odbijanju kamatnog poslovanja; lako takav mentalitet nije mogao sprijeciLi
jih\,(lrske prekršaje, ipak je znatno pridonio tome da se u Osmanskolll Carstvu
L- 'ln 19, st.. Ilije moglo razviti bankarstvo. Lihvarski je, odnosno trr;ovacki kapitnl
~[t takav razvitak bio premalen. Kako je spomenuto, posjednici SH Itapilala "iš('
,',)lj('li stjecati nekretuine, kupO\'ati zemljištp. ili S\'oj Ilovac upotrijebiti za kupl)-
v'1.lIjefunkcija. umjesto da illvcst.iraju u podrucju zanatske proizvodnje.Ga Cijene
('5l11anskih proizvoda, koje su zbog inflacije neprestano rasle, podjednako SIJ sc
L- negativno orlrazile na konkurentnost osmanskog obrta i trgovine, nasuprot evrop-
sl,oj jeftinoj robi što je prcplavila oSlllan51(0tržište. S obzirom nl\ takvu pozadinu,
nije cudno što se u Osmanskom Carstvu nije moglo razviti samosvojno ranokari..
.....
67 ron~? 7.:\ luih:;t.allju (:akQi) cale jfl!j~f.I;,\11t)d pet. "~tupo\'n" islnmskihšerijatsk;ItObVttll.
es P,'obl"lIl o kojel1\1! je ovdje rijec 11 "",'ije sc \'fijelll~ II .;eogrnfskoj !it~rat\IJi oznn.:nvll
br> !len'."!"'pil"l;s,",,s (k»pit:\)jznm r.lIte, rentijcr~ki kapitalizBm). Uvdje sc ne 1\I00},e1llOb,witi
tim plljmOIll, 1::11)ni lim~ d.'\ li je (\l"r1\yd~lIo govoriti I' tzv. :t'1.ij~kom nncinu prn;1.,'odujr., k:d(n r;1\
: ()7_'lil.=I\Vi\,.Iio 'l1~rk~i.o;tjcke Iilcri\lIn-r..
123
'--
t.alisticko gradanstvo, kao u ranoj novovjekoj Evropi. Kapital, vanjska trgovina i
novcl\rski poSlovI opcenito su se sve više koncentrirati il rukama neislamskih grupa'-
stanovništva, grckih, odnosno armenskih kršcana i Židova, koje je manje pogadao'
-
spomenuti mentalitet i kako se )10svoj prilici cini - re.'!Lrikcije nadlcštava.
Trebalo bi da svi ti razlozi budu presudni što Osmansko Carstvo nije na-
posljetku pronašlo put u industrijalizaciju, odnosno njezine predstupnjeve. Kako
je spomenuto, osmanska vlada nije imala privredno-teorijski zasnovan trgovacko-
-politicki i inovatorski koncept, poput, uzmimo, evropsl\Og merlmntilizma u Evropi
razdoblja apsolutizma. Osmanskoj je državi bio poznat samo koncept iskorištavanja,
ali I\'~i poticanja trgovine i obrta. Tako se nisu propisivale nikakve za.~titne carine
i o~raniccnj;~ uvoza za zaštitu proizvodnj'J u vlastitoj zemlji, da i ne govorimo
I) jo~ razvijenijim privredno-polit.ickim instrumentima poput inv('JIticijskih poti-
caja i izvoznihpremija. Upravo suprotno, IHI.temelju k.\pitnlacija, nekoc sredstva
oživljavanja vanjske t.rgovine, koje su s vremenom postale teško opterecenje za 05-
m<\l1skuprivredu, evropski sti t.rgovci na osmanskom teritoriju uživali široke povlas-
I.ice. Oni su imali konkurentske prednosti pred osmallskim suparnicima., koji su još
k 1.01nu podlijegali restriktivnim cehovskim pravilima., a imovin<1.im je - suprotno
imovini Evropljana. - u svako doba mogl<1.biti zaplijenjena. Tako je država Osman-
lija s'c više postajalatržišt.em za prodaju evropskih proizvoda i isporuciocem sir~
vina za mnogo; razvijenije evropske države. To sc moglo dogoditi samo na. temelju.
sLaglliu:ije osmanslti-h-proizvodnih snaga. Trajno, cak sve gore stanje nera'Lvijenosti
osrnanske, pa i moderne turske privrede umnogome valja Lumaciti primarno UI1\I-
tra.~n.jim razlozima jer ga nije samo, niti prije svega, uzrokovao vanjski cimbenik.
Ne može se iskljucivo pripisati privrednom prodiranju Evropljalla, koje je imalo
sekundarno znacenje, niti pak politickom sredstvu kapitulacij<1. kojima Sll se oni
služili. Time se ne smije tvrditi da vlastit.i osmanski privredni razvitl\k nije ometao
povlašteni položa.j evropske ttgovine Ila osmanskom teritoriju i, posebno, manufak-
turna," kasnije jeftina industrijska roba. No ipak je opi/lani razvitak u Osmanskom
Carstvu mogao'riastupiti samo na temelju struktura koje SIJostale tradicionalne i na
Lemelju maiJjkave konkurentske sposobnosti osrnanskoga privrednog života. SJ~g-
nacija, št.oviše,.nazadovanje .!?~mallskih proiz,,:,odnih /Inaga, IIv~jk~ je p~idon.o~iln.
~y_~_yc~~m~~tajaI)N2s.!!1!Lnskoga.-E!Lvredn~g.razvitk<1. za. EVJ..2pqm,,l\ poslj~d.ic~!!II.
\'iill.ii''.~Ldan!J.:'5.:.1'a.J~.~er.1Y.:ili.!l\vikk im~~i na. umu da._~_!I s~ohjektivn.!Lmogycnosti.
r«:gcneraciie i mo~nizim.~j!0!!rs.~ii.!.J.?!~.~d'!.ih i drnšt.ven ih *lt!(Jt1ra_!u:nalljiv!.ll~
~Iiko IIkolik~j~~'lsl~J>.riv.redlla .~T!~cJ~\'~p~-,-.
129
'J
.1I
~
IX. DOBA REFORME
130
ni!.l1Cijskim .I!~celima~;.' eV~1>~1c!~:..I!.~r_U!~l\i!!!!\iJ~,*!~~pmJ disciplinom i. ~nifor~_
~~a'§JC?U.c:.P~ Cd p'~v~.9.:dJ~l~ J7~~i'(.,$~~!I\;~~~~~~C?~.!!azvanom n~~af!1-1
c~dl~(novo~ . ..;n ~e XR . .~ I"Q~tv ~'en!!,!:;~~g .l(tl? !Vl~'~. t. J~
.
,';"Je -~ze~lj~ broJne
. . . .. . ..
~o~~
. ..~~J9J'i'~~~~~~~~~~~Ii~c.>D!.?,~~~hi.'\'
. .
. .
fr~~sk«;" Y~l'eJ~.~t~u
.
.
. ... . .
:;
~~~~'prlhko'mreforme' VOJske'n~!I.l:t)lle.I!OII,IJedl<tu1:\oke';;q'1'~tveno-ekonoms1ce
promiene strilktUie;iPak1e~oi1a;1"iaZvala"ye!ik 'o~por:.cm;Jani~~!.c.QiL~~e. iz~v~_
zabrinuli' za svoje povlasticc,sada S~ se razmjerno skromnojo;refQrmisuprotstavili
i krajnje konzervativni beg~vi dolova. Medu 1>tojnimmj~niJi!:tiranima koji su se-
pobunm ,'U_~~I11~!iji.l'Ana.~c.>1ijipoSebl1,o.
s~.i8t~kao.k~g.pre~ycidQik)~azva!.1dojlu
Osm_~.~ Aga,Taj je protivnik'modernizacijenajprije bi~-granicni janicar u Vidil1u.
.J gdjeje uspio steci velik krug pristaša. Do godine F97. pošlo mu je za rukom proširi ti
svoj utjecaj nOaprostranom podrucju od 'B~grada, do Rušcuka3,'tako da je Porta
zbog teške v.l!!ljskop()!itic-"~Jl!ua~ije
bilap"rimorana.l:m"!I,j,odl~pmy.ezirskpgranga
il. za~~<?.!Jitf.p_obullj~pgX.~v.~d<?ghiOSll!a"n~. A:guj PJ!.!!1i~tLunutra~j.gpoliti~!L
;0 pozornicu. No time je. problem samo prividno nklonjen,'jer ce"Pazvandoglu 1:3snij~
m još jedanput nastupiti kao vodeci.protivnik refor~skih n~tojanja.
le Dokje osmansk~ .drža.vno'vodstvo svoje n!ipore usmjerilo na nesiguran unu-
,- trašnji potožaj i natrad~cionalne neprijatelje .Austriju i Rusiju, sljedeci je udar
, protiv Osmanlija došao kao grom'iz Vedrll:lleba,.i to s one strane s koje se nije
ocekivala nikakva.opa.snost..9odine 1798;poceo je !'IapoleonBonapart~ ~,!!?jpoho(l
li Egipat. U konacnici ta mjeraiiije trebafO<t'ij;pogcdrOsn1'iitišTfoCi\rštvo,l1Ojemu
~-i1ri'padaJa zemlja na Nilu,jer mlada Fr!1nC!,l~Ka Republika. nije pomišljala na
l- to da prekine vec dvoipostoljetn\l prijateljsku 'politilcu.frallcuskih kraljeva spram
o
e Porte.
koji su Udar je prije
Britaniju bio' usmjeren
povezivali proti~gjp.ke-
s Indijom. va.ljaloje jprekinuti
sl~'toga; ekspedicijI!- putO\'~
e imala ometati
il operacije britanske sredozemne flote i potaknuti Osmansko C~rstvo na savez protiv
Engleske. Vectri'tjednanakon iskrcava.njauEgiptu uspjelajc'"nadmocna francuska
vojska ~.!--šip~la"l~..!r§fii~ril~.r~a
~ak2t~kO.P!?l~i~-~~J1a},;u~!ill~(ja ~
time slomlje~l~cklh emIra. Bqnapartmjl.p'\Jstoo ma IP~ je, suprotno
raCunu Frlr1cuza, ~ v';;~aJ;;'t"pš1iia~a, iaJrojeosmanskovrhovniš.tvo
II~g!ptu 11 med.uv!--:§n~~i~!~i~_n?~i~~!,6~:l.YiLšly'~rpJ! vla.stjm~Ii_!~UJ~,l~!:i
~rl.:._Jako Je bez o.dga<ta?jal!shjedlla ~~1!~{ka opJava, rat~" I _~glpatsl:o.~~
stanovnJst:vo, .!.1.~poars~u__~~"~)e B~n!l-p~~teracunao,_2~renu!o P!.o."~I"y__evro.psJ~lh
uljeza. Osim toga, pobjedom_J,::ng!ez,"_n!'4 njegpvorn fIot.91nma.lo..prijdoga.kraj
Abukira, 'zbog cega je francuski .ekspedic:ijskiodred ostao bezopskroe, Qonapartin
~_oI9Jaj vidno p~goršao. Jedn~~oi.eneu~~J~anbi~!!~ncu.~:cLprodor!l pr~iil
~iri.i.!:.:
S obzirom na. francusko ponašanje, osmansko se drža.vno vodstvo požurilo
~oce~kom1799.slaoplti_obra~bem~~e~ ry~~~n~a'Ji.i0m:~EOg-~ga s~Te~(~n
k?nt!n~~nt~~ansk,h}rupa ! endes~~~'.m~e
uvid~ aa Je_njegov.P2~h~t _proI?~".: preba~I..u..Egl.l1~i.
2$~:~{e~!!logP2.fožaJa BClnapartej.c
FfanCUSKeR.epuu-
ITkc~
~~enc ~apc:~oinK~!-licij:evro~skih .sili1.!
f~!1~~je vojskov~d~.u.p,~~i~.~~
r199. g. lcrenuo eut'Frap'sp]re. Franc:uskavojšKii kOJaje'1:nrta11J.~"U-Eglptu
JOŠje
nclro vrijeme. IZd#"iiii:afi senakon dviji"iQ!!L~c ipaKffi2faIa.predatI.TCiigieske
su
je<linlcenapustile Egipa~ \a1>3-;g.na teme1W"nurovno~
ugovor~1)žmedulftlgresl:C-
i F~~~~::...'" ",.-- . ~ .--. ~--~-~- -
3 Danas Ru..e "IL DWIl1VU .. Bugankoj.
· U Amicnl" 1802. ,.
131
Sada je Porta. bila o~lobodenasvih evropsl<ih ulje7.D,te je željela iskoristit.i pri-
liku i uza se cvršce vezati Egipat, kao što je bilo prije francuske invazije. No kad,t
:;\1 i mame\uc\ti.,.ru1iti.lla!l.ušali obnoviti svoju neknd!\Šllju poziciju moci, izbio je \
~r\ sU\W\)
iiIet1uLim.s oS1I1anskim odredima narodnog
u slijedu širokoga u Egiptu,p<!~~~ta
koji je L804.
zavrijg-'iffivim.E2~"p'!');I...Mftm.el\!k,;J.~
i 1 05..~2"1!.Q'1)~renogaprotiv I
Ldko~ oporezivanja Egipla.l)okratJ(om'je-pOsliii>)(iiulUo~en P~rtln valifa.~:-zntije-
!~()vaje'i.0.sU&1ilikabio izab,riiii1\fehf.\iFt AG, !a.zhQ~JrzapQv.re:4~knl1)';;:iišltO!Lodreda. I
u ;;;gi.pt~ nnz.!an MU}.'[tIl.'medAH. On se ene~icno .!_~eozll. por~e ~Iakiiice. p~ I
\
c - b,i iznova~lspl)st.avita mir, Porta je Imkoll slanovitog ok\ij~yanja sankci()njr<.t1'>.Jaj !
I:'I.L\.
IsLodobuo su se i u drugim dijelovima Carst.va opet pojavile tcndencijp. koje.sl! .
,,"Vri iel.ile illt.egriLetu dri(lvc. U središnjoj su se Arabiji pobunili vahabitiG, osohito
,:~!.:oii i p'iiriLans"kiza.~t';pnici hiiilbiiliLskogogranlc:l islmna: Njiho~'j;;;I~~r.I., fmjiJ-;:-
r>lkhmjaq uži~~!!j~..!:!~.~\~j.Jm~.tc III~vakl':...y!.?_~e, bio je ogranicen na životnp.
lI\'jCl.c b,.duina. ..$'!.tld.ij.!!k!_'elll!~!,
koji §U P1'1 padali jednoj od brojnih heznacajnih
:,,:::dnih dill:1S1.ijaAr:1psko~poluotoka, prvobiLno knezovi beduinskog teritorija Da-
"ije. blizu H.iyada, vec 511'lamn;). prihvatili ~19:~~~I,,~.k\tJdeoL(I(§iju i .1!:!..godl!.!-!!.17Q.Q.
!,1")širili ~voju ylasL, ~kupa s \'ah~tskilTl nai!.~olIl, na cijeli Ncdžd, unutnl.~ujc po-
,.ri'lfcj~z,.ra[JsJ\Qg p_Qr\loIQKa:. p..otQ!!!~s.\EI':I!!lp.ieli O§nh'tulija!.llaod.\Jzeti tI'ledinu,
1f;()(i. ~.Ie1dUl,~e osm;\n~o vrhovnišlvo lIad s\'eLim)(radovinHU!.!..og,l~.,iq..uii\t.av~li1ll.
Tj'!lC' sc wci dio Arapsko~ pohlot.oka našao II njihovim rukama.
NaJ3allmllu s~?adovoljstvopoliticki najprije pokazalo u Sr,llih.ne samo Ila
;"Jlldjn nacionalizma, koji je u meduvremcnu por-tao opceevropski fenomen, pa je
7ah\'alio i t.aj narod. Okrut.na, samovoljna vladavina janicara;, koje je k Lomn
p'.Hlupiran gospodar ti Vidinu Pa1.vando~lu Osman Aga, najzad je 180,1. natjcmla
..,'1'];0 izrahljivl1nl' i ugnjeLavane'Sf~',rTj(:nmiilld~tada ncvil1cnih razmjem.l'Ia
.-.::h~je IIsLallb 1.lio !?2~~ttlV~C, n_~z.~,!!-,1~'!.rJ!.t19rd~(C.rnip'_orcle),...I2Q!jjclslol!.!
iz oiro1l111šlloga~djackog okoliša, koji jeposLao rodollacdnikolJ1 srpsk~ Imp.žCt'slw,
,.,di1lJSl1okraljl'vske dimi.~ije Karadordev'ica., Oii-J~ z-;!uaLko-nspio pod'vrci,wojoj
~2li II;\Fp.cl-~io Srhije_UzdrŽati <Joi.~13,g, -
J..2š II p(.!.cel,lIomrazdoblju srpskog ustanka (I80G) ..Qs!.!!.~!~k!? _Q.,<tr~',.LvoiZ1l0~2
.lied'?<~pjslg..!!.~:~},(~~~~~ij.,\).~i.i,g~l1...
Kao povod r~~~~!2i~e to š~o je Po:~!!:.:~v.!ill.a
pp.'ruskoga t0.l~OdU
i~)~!.a nije (ria Vlaške I Moldavske', našt.ougovora;_!!lli.~j,~!.~_5)hje_d_l!n.!tv!ikj~'
nurc!}I~~iiklmjnilfdžijskOg Je RusIJa, s obrazloženjem da se
kl1eicvine. Porta se nadala da ce dio teritorija koje je osvojila Rusija moci vratiti
uz p.?lI1ot ~Iolcoi;'a:-Š- kojii'Jl je - skl!?Eila'šavez I~edug.oposlije prop~!L_nj~~vc
egipatske avanturc.
. ~k'" j,:JiŠ.1!~ Velika B!.itallij<:i~~rist~!a c!J.1Jenic~1~o s~ P~rl,i ':i.I;- ~ezal~e~11C
:~~.~.l(0Ji.~~llka"odnosno rata s rtuslJO)\l,..t~~P.2du~~~ !'.1.Y~'!;71J~
~~~u~t.
i)sirn kolonijalno-politickih motiva, pri tome je, sigurno, ile!m ulogu imala lnamjera
'.Ia se PorLa ukori zbog sa\'eza s Francuskom. BriLansko vojno rukovodstvo, svulmko,
':J.i;...!~u!.':,Ic) :i pOYCC1\1101l1
obr::unuell01J1 gOl.ovoŠql egipatski,h -i,;:lipa-:-_i_::~hv!llj!lj1]ci
i
, IIw'~it AIIIII"t-l'"šn, potrmji v..liki vP.?ir (1812-IRI5).
I
6 1~,ko nazvani po "teltloljitdju n""k.. Muhn,mned" ibn Ahd ..I-Wahhah" (1703-1702).
I
7 Po\'jcsnii':i'\1'i jugoistocne E"ropr. cest.o strahovladu jnnicnra na.zh'ajureiitno.n d4h.ijR:dahi
je - I'op\lt oznnke by, iskrivlj.n. tur.k. rij.ci day. (njak) -
u Srbiji, slicno 1'80 i u "<l,i"."ItI"
b~rhlU'm;k",". hin ,,,_\..~Io\'lokalnih jl\nic.vskih vo(tn.
I
· Hij.f. j. n 1~"n.t"ntin" Yl'si\n"tiju (VlaAl,n) i Al.,k.nn<IMI Mor"zij" (Mold",,).,,). Ohojicu
su hili C,,";Ujnl i.
I
!a2
~ \
I
I
I MuhammeduAliju - kojesu višeputa potukleinvazoreiprisi\ile-ih-da-istegQg.ne ---
i I
ponovo nal?ust~;erI!.li'!i...timejill!i!~nska_ek!u!ediciia ost;J.l!~~'9r:t~P~Il{l.a..
Kada.je re{o~is~icki ~trojellisultnn Selim III. ~~,)V_~olu~io reorgan~zirat!
cijelu vojsku p!!ma. ~~e.!Ii:nuQm.i,cedil,u sviblljiJ.1807.op~t su se pobunili janicari
tj
I
I
jm~1i naj>t~nog&;"lI.!IltaI1~aIQ~_~ije:bio ie z.i({il.v)jen, ' '--.
'
putem. prema!~f"
God.ii1e
tari"), što {orITIiranlLj!!.!!()va.j~nicarskaj.!-dini~~s"k.btl"-'.E.~E-<novi
p anu "pse-
državnoga. vodstva nije trebalo bili na štetu tradicionalnih
ji1.nicarskih, odreda. Tako se pazilo da troškovi za novu jedinicu budu podmireni
novcem posebno priskrbljenim za tu svrhu..
Porta je, osim toga, spoznala da se zemljom u I.ahim okolnostima ne može
upravljat.r~ezdjelotvorne sura~!!j~ ~
koji sl,U! rneduy"rem<:.n~yrigrabilCvias~
posvuda u Carstv\!o Doista je pocetkom 19. st. još jedva bilo vi!ajeta kojima su up-
ravljali namjesnici što ih je postavila Porta. Tako j~B~yra~l~to1J!st~Ja-pašal.~C?!i'
veliki vezir, uskoro poštoje preuzeo funkciju,pozvao rumelijske i anadolijske iiyane
~:d~if~~.~;:tUiJ(O?i's
l?!e~~O~~~ r~rorrot1IT[t. ,nflma utan~io.ne~i.m~~~~d.Q~I~?~~v~~~ao
~Jera.!?.!:.~?Stl,g~~Tl~~!D~,.koJI.J!...?.!!i?Varao tO~
a~o .
I
..
I
I
,
...
velikog vezira i
gll!,yn9LnlUr~iie
(§e!lMili~~!!~1
potpisali i svi prisutni; odlicnici kao
,. ravnopra,vntpartneri. " ,.", .'.. '
,
,
~~4~:j~:~i .~~;~~~f~t~~~~~it~~~i~*~.;r.~k~~1i:~.:~:l~~~
~u, ubllfVe11I(og veZira.' Rao-,odgQ.Y,ID:m~~Q,.M!~.!!1.B.tlliJeo~ahra:-ao:poguDitl
,~vojeg!'p~~~rl!l!nlt ~rethodnika;-MuiJtafu:.IY.r ~a~9~ga ~elJf!z_nova.!!,S~I~!q ~ao~l-
tana;..posri!d" osI"ed~' bratciubi) stvo u QSn1ansko' ovijes!!:~~9.~~dušeJ
Mahmut mo~.ostatl na Os..m~pB.Or!tP~IJelit.!!ij!11
a!!j~t~g.P!~!!t0fl J~lc~or~
daljneform~ke_po~u~~j~dgoditi'z~.,kas~iievri~em~
(~~~2_~): . ..
O.s~a~8k.oJ~.drz~vno ~odstvo ~to~,1812;'~~Jel(),,~~p;ltl.!at ~ R~~J.~J'!I_b~
prevelikih teritorijalnih gubitaka.: carskl je. dvot ~oga(fra(mnatl na prekId odnosa
s ~Franc\liikomll.s'liojo~jebio _u.s'!:Y~z~.'od j§Q:@i~-:t~.s'C~F~~tanskin.!: !TI!~O~
zadovoljio prikljucenjem Besarabije. K tomu je ruska..ug<;\Vorna stratja, u svojstvu
sile zaštitnice pravosla.vnihkr~Ciiiia \!.Osl11anskl?m'<::a~tvui lsposlovala"~eoare~nu .
II Napoleon je nekoliko ljedana polom (24. lipnja 1812) napao Rusiju. Za taj bv. dOlllo\.insk.i
ral bila je potrebnA ukupna obrambena sila Rusije.
12 Ali ne i sam j.udalizanl. . ..
134
kao
Mikon08u,
Petro~adu kušala utaj situaciji kazado\,)~ti\utjecjI,j
:calqlst~~Qv1j~~agr ~U ,Grcima.. U tu!,~I.a
voj!1aikola:~!~~c.ioM~,!1~~'!:"je j~ svrhu
odzivau
samo. medu:'8tanovnlitvo~rn,,"'po' . !'t', ~!1~",1~"qr\!~II.'f~'I!fJ4n<J u Istan-
I~.og bulu k~jrod ~ilredine 1:7;-'st'8m~' u ave ;v~~Hit''e~~riai.:;;anj8li.ur '[),LLI!. Qsm!!!!!.~
une
mti -'_lLrs~va,ot ..a'Su~d~,}+v~~"'.p'OZlCJJU:,.9.!~I!!t\Um~~ ~~\~\!PP*,i;~ir.a\hlUs.he-_
šui- le~Ium'.08IC!b~..IJacku~ ..po.1ae~ot!1'; l:..N ~ad ~e_]'a~I~~~#z~ ':~,!,~yatlC! 'I r~mUUJ~~~>
uše. dllnavs~nezeVll!e, gdje s'!.o~ l!!1.g'\:I8, :yl~tl'l<nezevl kOJISIJ,tl1kC?de.rbih lanafl-
Irao otški'thcl. TO'me:Jepridolazilo sve vece'iskorištavanjeseljaštva vezanoga za zemlju.
Pos!jedicaje bio oružani protuosmanski ustanak 1821. g'l koji je, medutim, uskoro
bez propao jer se nisu mogli slo~!fLy.Qde: Aleksandar Ypsilantil4.'koji je dospio u Mol-
da.vsku na celu boraca za'slobodu iz Rusije: i "dom8.Ci" 'lUdor Vladimirescu. koji
losa
je zapovijedao pobunjenim 'seljacima. '
roI!!.
;tVII JJ!!1eduvremenusu borci za ~?bodu R Grck<l.Ll!spj~!dQ.kraja lj2.L"g. Q~yo.iiti
enu F~li PeloPJ.!~ Pritof!1 jcto~l~cl!() bi!?~o.što j.e,:natan dio ~S!!1aJis1i:~__vojs~..~_?io
;ala potreb,!1~J\~.~o~ držaye,' gdj!d~~ !~korlstllaunu~ašnJe.~~kocc suparnika
'1.!J.~ap.!f!uz.!:nap~~tud'eiio~l'82Eg.: ~z loga nije nastala šteta za Osmansko
",oj-
hov Cars!!Q, vjerojatno nadasve zatošt~apadacka perzijska vojska.bila desei.kovana
_'\tolerom 'j tako prisiljena na"'povlacenJe:-' "-'-'" --,
liI1i
-Q~ s;;:ustanakodug.~r~i§.';' a Porta nij~ mog!.a ~ma ~~g9:>po~da~~isiLuaci:
!!Pe
jQ!R,-ma.kpo~van u:pomoc 'Muh;U1::II~!:..dA.!1.koji'ku !!Ied_~_v.~!ne.!l'!...!!j\:gipl.!:!..i~
gao
gm<.!~jakll ~ici~ moci. Eg~patskojJ~armIJi. k~jaje bila P?d~~~slvol!!Ibra.him-
Jjp.;..,'
Lva. -P.!1..še.si!!~ ~ M.iiIi.!l~m~a:,Alija,- u~j~J~_u~s,ta:njc:i!!!~~.ada!i!e~a~ ,I!.~ar~c:
,.
šao Neus 'eš ~ki~cent~alnihJrl!.P..aJlle~kfu.i\~ni~~jošjej~!I'JJ.l-
"~a,
1llil,.P.0!azalak~~~IIa., mo ern!"_~!~~!J~.Y?~~k.~. Kako JC10rmlranJe
IISU novIh, moderno orgamZ1fanthodreda, :poput nlzam-I ceiJlt.odnosno sekban-I ceeht,
:je-
-
uglavnom uslijedilo b'ezjanicara jerslI sekban-I cedit samo formaillo tvorili dio
ova janicarskcig
Ie
korpusa - ~tako pri postojccemodnosu snaga. unaprijcd bilo oSIl(teno na
'etlt ~ uspjch. ~ak?_je sada novi, odrfd~r,?iran _.p..2SUO}el}2..m .mi!:A.4U!..~ pot.ek~o
,
1.Z.red~va Janl~ara.. Za. tu Je dlsclphmranu; moderno na.ol'tmnuI
, , uVJezbanu Je-
U~t
iko . di~icl!.d~..ojaje;5upro~~o dot~d~njfin yo~a:ilm.a_I:!!!1~~~I~' orlJ~~!k!!i!ci~lli2
ko, !!..Ilislamskim .m!!.k:iim~?},~.U~gr!',d,~!!a
~~~:~y~~p.~~ih"il!:!J.ruk~q~~I~. syaldjanicar:ilii
l.)~.ta~~()~()..§.~a~i.ti na. ras.p'~la.~aQj~..!§~i. J1§I?9.§.t;~~!jilnjel}1.od~~<I~
~~il1-
Te- c!Jr.aJamcari su IZgllblh svoJ prlV\~IIlram:B...~, A kl.l~o.te e~e?stahlTl)~I~~t'i1a :
je 1?l!j~t~,o~p.I!~~nje
CI,i janicarp:. No cini seako'<.!oq!ovo1iIlone'
da je Porta samo st!!p'~nove
to i .cekala. _odr~
Trupe l~!.!2-j~ Q]~rO~l<;.
vjerne vladi uze e su,
'nu
'lai~~, ;;Stanilc .~}jp"ii.fp.~~~f_~aoJ~~v~~ za..p~kE!i!yih j~!!i~a!2: u gl~v-~omc graclii~
us- Qo~w je ~,ao.u hi~~~r~fi.hP()d 1I!!~i'l2!!i]..!e~~.z90~a
-- (\laka-I...-..-
ayriyc), Tada
',ak
lša 13 Tom je.prilikom smaknut posljednji Canarioloki Portin tum...: Stavraki Aristad.i. Po.lije
lne IIjega taj su vailU poloiaj preuzeli rod.ni Turci, koji cesto nisu hil i dovoljno prip..emljeni "'... ta
zadacu jer nisu dobro znali strane jezike.
>g~ It Rij~c je o .inu voj~ode .pomenutoga na str. 132, bilj. 8.
JS- I~ Ondje je vec od 1796. vladala J:"tU"rsJ:" dinastija.
yo 16 Domišljanja prema kojima je Ibrahim-paša bio samo "astorak l\fuh..nuuc.)a Alija. ILelni.ju
ku nikakva temelja. .
17 Istom su krajem tri~esetih godina 19. st. U Osmansko Carstvo opet pozvani cvru"ski vojni
savjetuici. i to gruP4 pruskihoficira pod vodstvom Helmutha VOI\Moltkea, k.1.snijega geu"..al.
ski -rcldm.nala i .efa pruakoga generalštaba. .
\I Rijec je o Drf"m". koje su, usporedo s povccava.njcm broja jC1ucara. ou prvoLill1.ih kom-
panija prerasle u bat..Jjwlc.
135
je Jikvidirallllajjaci element n taboru protivnika reformc. Sultan ie definitivno ra5-
~~i() j~!!i~a.~li.g_d!;~.Q,.~~eyhtilfslnJlla ..Knd~~51e MellIn.et.~T..'th!!.~ren!lli:l:
;slodob!!.~.iŠ:~I.<_~ut~~d Jb!O~.!~!},~!. JI:!t!\i.ot1.~ bio..9~tar p'rotivmk
2;'ake rcferrnc, uvelike IItjecuci na janicare i medu IIjima cesta raspirujuci nemire.
Unišlenje jnn~iUskog atlreda, bez abzira nato.1ta je all, nesumnJiVo', poštno
n,'podnošljivim IIl1utrašnjopolitickill1 opterecenjem, znacila je slabljenje obrambenc
$posebnasti Carstva, što. sc nije magla sa.qvim nt\tloknaditi formiranjem odreda
7,a nadomjc3tak, tzv. Pobjc:ual1osnc lIIuhamedavske vajske (nsnkir-i manslire-yi
MlIhllll/lllccliyr.), lo prije što je driavi izneva prijetila vanjska opasnast. Pošt.o sc
iJoJvievropski sustav saveZl\, poslije obaranja Napaleona osnovana Sv~ta alij~!!s1\,
n ije uspjela pehrinuti za mir i red u l~vropi prema odredbama savez3te olwncat.i
;"r':;];u berbu za slobodu, poduzeo je lrejni.~,!ve~ I~u~ije, Ellgl~J(I)J frnncu:>ke..zit-
.i"~i.!.,i~ki mornari.~.!~Rg.~lu~at,.za..spaša~":lljeg.t~kog~stiil!t:.:\LrsJ'!. IInišLiQ"e~ln1l.IIslto-
,,";ipat.sl<u nt)~.i:j'.J9
. ""U'prpD~.~28--,. g. !J!~kesu trllpe IlJogl~.mJl!.H.cj !.L~pj~I1t.,
.1l!l~.vill1..fLQ.lli.illI@;J2a
:.k i ;;au~L ~t'[riie. Malo je kori~tilei preg!i,lši1.v!\l!je .~sve~()gra~lC!I!I_lIe t.(l(la
,,\~t:a~alo kolike JE)vejnoj sl\a~.LCar.~tvašlcodilo ur\išt.~.I.lj('j~ni.c~r~. tj lI1e(1uvr~l1Ienu
"" i r.:1~ipcalli,na nagovor prijat.eljske Enc;I.!ske, peceli odstupati iz Grcke. Fral\r1.lsl,('
'115" 'rllpe iskrcale da poduprli ustanikti.
Ako je-.'2.fs41YJJ.L \Jnatl1cgot;Q,~obcznadl!ol!I.I,oloiaju o!,I)I~!sl(Og prot.ivll.ik~
.!!1irull.J~j!.~I~!,'a lu r!,jl!u L8?9),I??lIt.avio m~mjcrl!o ogranic~lIo'1-htj('ve, Ot.~(h
. to lIcil\io ,;aI1lOzbog straha odkornplikacija sa saveznicima, 'rada je bilo posve
"lI(';;U~C oSl'q:ii"t{Ca.rigra;f~r se_;m@v'Qfjio.rd~th:-no~i1!!imLerit.orijalllinl Ji'}:
hitkol1l Ila i\i1.y)(a.zui \!.A~.I~ip~l!.,!a,:!\. Ipak je usLraja.o na t!Ulle d!';...i\o\Q!da,::sk!0..
\th~ka ubucluce bui!u,"dodušc; pod osrnanskorn vrhoynom vla.~cu, ali isl.(J(lo.!'!!'~
Ni ruskpm ..?:;l~.t.i.to..l!.\.;
I:OšLo S'.I ,,'vropsliP sile !.!..2iu~l! .,lB.~.\LIJ&9vorom ut.vrdil<~ grcku nezavisnost.,
":')r;~1'_~~J. Porl1\. le mu privoljeli g(J.~j!IUdalla ka~ilie. Grcka se, privrmnr.llfI
,'nalliccrra na južni dio grckog elnickqg podrucja (Pelopollcz, Alib, n",ol.ija),
)!l1C,ldillilivl.lO.j7,9..vojihtl~-~1moliskoga.:~(I.ržilvndlr.~.klo!>a:'-I' FfilllCIIS)saj~ isko.
-isl.iJa slab<Jsl. osmališke-(rrz;;:~eza' prosirenje svoga kolonijalIlog carst.vi1.na štelu
:,j \'šeg sa\'ezrri1ta: I.iili.J]~ri~lla je bJž,~!:.Jojije još sam0.J!2mi.!.I~II? ~io p~)(1
o;rho\'rlol\l vlašc.uJ:QJ~. SrpsJta. se aU.~2.iiomij3, moraI'!.pro.~.t:i~.j)nclie ie u.kol.QY.!lli!
, G:\o. i ferma lrr9..p~os.taVJJel1..kl1~~.20
; osmanske ce vr hevništ vo 11b !!t!ucc ?.!!~š!t:U()f,
-am0 obvl!i\iSrbije da placa 4anak i I'orti prepuii.!:.il..!!.ckc
PQgr~Ii~~~:.t,
Sad;, je i 1"~Jhamme,9..A-H.podni.o ~aculI za S~?juYo.llIt?c u _GrcJ~oj:-_Zal~!:.~?
"!lipuu ko \'i~~ n ijt!-b'\1rzllvisl} i _~amJesni~jer j('! l~ra(Jio, 1J.~(qn:'Lvo!U1s~()!!cellJa
~ I:.gip~uL!,§O::;),
~!I.nŽril1 i ce.Vt!L\J,~~!.!.~~q~i3j.Ll.!!I~!1.
Da TaZVlasti Mamel uke,
I! cijim]c rukama bira~lna mac.. vIsoki'porezll. prihodi, on je 1808-1810. g.
!,Ianski oduzeo njihove posjede; koji. su inace neminalnQ"priparlali sl1lta.nu. Kad;,
~e ~oceo p~ill1jeciva~i s~c~vecl~rp?:r preth'. t.e mjere., dao je -181i~~.;"i)_odizgevg!j)1I1 !'
c,'I'.'J(~LovanJao predsteJccIm mjerama pretlv vahablta, pezvat\11ta svecanost tn 51.0- :'
line vodeWI.~I!~m«L~~15!~ira u .kairsk'~.c}Ja,q~ll,\.~~)!I.roasakri!ati.
Zatim je uao r
~1I~iavn(11iltvidirati cjelokupll'iiimiiierui:~i'dqlštveni sloj. Time Muhainmetl Ali nijc
zadobio samo polit.icku'iii;;c"it~l1mrnego j' gospodl\r~kll jer je. sada posjetlovao
I~i.i(>k)~;ip:.1t."l;o obr,\(livo t.lo. Tako je ineg1to 'iz,c;radit.i nove drl!:3t.\'eno-ckeneIl\3ke
t:3G
strukture; suprotno osmanskoj Por~i,.ou je ~drtl~ za~rugolILllI"ovodioupravne re-
fOTl~~ hfduiliijski razvoJ I osniva.oplanlaže pamuka. I( tomu je stvorio
jaku vojsku ii~u flotu. ::;
rrv~!n.i!!t~1iiT~ a~nJ'~ra Mu~am~l!!!a A.IUa bila suzbran'e ;hab
brzom slijedu ~0Jta~~Jao.!,v.<!.)!O,Je
. .
Medmu u rOSInc"JWL!. .
Mekku. li' Cl1ju
lIBi!LMalok~ije,za}lzeo je saud~~kupnJeslonicl;I Dariju (~lJ), cimejesaudij-
. . ~p
SKI Dokušai OSmVa?la Qrža.ve do dalj.P:E;~_
odgo4,eri, a. vahabiLski Je I!QkreLta)ducih
s~9linjak godina osuden najleznac1tJnosl. Usporedo s operacijama na Arapskom
pc;ru.)"toku,MUIlammed~lr uspioje z~!žti N..u.~J~,,,Q!.lli9:;no.M'!j~,yM.~j..2!!>-~\!~!!!;..
Sada je uspješni vOJsI<ovoiJai'ilržavlllkzahtIJevaood Porte da mu prepustI
i~§i.~jj1i::"'J(ako:L;t.jliJ~govzaNjeY.,l!ije.bioi~purtjen, poduzel~ jc egipa!~~TI!futffi:..
"i2Q.Q_vQd~tJPm_nj~g9.V~ sll.!.ul?~hl~n:p'~...,l,,~~~:.K:.,P!Q!!9.t~.tJ~:~iili~"il. li skoro je
osvojena r5~a, .iegipa.tska je vOJ~J{nza~rtJetila osm.a~~skoJI~rljcstolnici. Buduci ria
.le rral)~uska - zamteres1Tana za pnvredl1l proelor \I SITlJU- bil:!.sidona Muhammedu'
Aliju, ;l1;;gleska najprije željela pricekat.i razvoj dogat1aja, Porta je mogla moliti za
pomoc jos RaI!!.8_11!!~jju.Carski je dvor piis.!..ao,svakako, ne b(~z vhstitog iiilercsa:
Pocet.kom fS33. g. pojavila se ruska flota s ~oi)J\cnom vojskom u llosporu, il ela nije
izbio Rukob iZ!T~tq.!.l.R._l.!!?::,.i..I::g.i.l?:f.~.!!a.
Kako Engleska j Francuska nlš'iiiirjele trpjeti
I'risu~nost ruske vojne sile u Carigradu i oko njega, prisilile su Muhammeda Alija da
POVII"Csvoje"odrede iz Anadolijc. M.irom u I<iitahtt.U.?~~) Portil je pristaJa pol),,-
nienom veli~'?.tlostojnlktTIl~ti'1bo
"ko Adane. l~n.o
Zauzvrat je Mului.mmedao ~;;q~IDwr~, i' !.o maloarn~ensko
priznati p_<?_dr.ucj~
vrhovuištvo Osmanskoga
Carst.viCIstodobno je Porta s:Ri';!j';msklop,Ha'ugovor l~lin~ftr Is~~.lešij~i'.Tim
jcugovoro!f1 c<l~!kaRu~jj~.\:tna~a kaoj;dil~~ :~~~.i\',:i;.g.:'!mi&J~it~9~~'t,t
koja u nuždi imapruiitL2!.Il~!!!1U,_p.om9c; 1"'OrtaJe ~ao protuuslugu - s obzirom na
rusk.1I potrebu}a si~J.lJf'icu - ~atvorila. tj~~!}t.e..z,'!...r.aLJ.le_h!od~~.!:
.tr~.cil!.,~~~~~a,
štQ~!.,I~V?~I11~2I..~~~~~J.I1.d~~.~~b~~~q:.sa rr;;!.!.!:~'2.ke
I Vehke ~.r.~l~'
1.(' (C),11Ish9al!!t!t budu~~~iilJlIg~l<..p.::2!.'~1!.I~s1~)!;a s.I!.I~oba na 9..!.IJ,:ntu.
l'slicli:I<Ojijenepokorni Muha\mned.Ali u Egiplu postigao razrnjernObrzo,
i7.nova"jeosmanskom državnom vodstvu pokazao koliko je za Osmansko Carstvo
hitna preobrazba upravnog i vojnog sustava k~o b~.l!.Q.P.t.LI1.!.9.&!o
~~eiivjeti. No
15fijeliej(o'1['Ole poc~~~vo~1e1iJeN~Qgporetka{Ianzill)_at ~~~cIen.ie.' osLqL
spomenute preobr:J.Z~'y~j~ke,!!.!!~ugih ~li..~. NI~j.Y.l\~niji\
je bila.Ji~'yidacija
t.i rn~fckoJ!: sust...~ !T!i~r:.!I-koj aje'.J.)fi!n}lrnJ!.,.bila.~ vo ino )~užn".. S pah ijska vojska, op-
sfil\lf:oje le il prvom redu slnžio nadarbinski sustav I sVe:!više je, kako je spomenuto,
od kraja I!C-ŠCgubilana z.~~ju Il k~J:k;.tc..'1.!1~!..~~}.!!.i!l
!..?!!i!!n.ih..t,r~Up.\1:.P.ta~en.ib_u..
!;oLgvu. Tako je fisk povtaclO sve više"tunara i int.egrlr1lo ih u sllstav zakupa poreza,
mada je pocetk~ 19. st:, osobito u AnadolUi, još bilo mnogo llI1.darbi IIa. i'.lnogo
je tih nadarbina odllzeto uživa.ocima vec li vrijeme Selima. rH (1789-1807), jer su
prinosi bili potrebnI 7.a financiranje odreda. nizalll-I cet/zt. .Jili!llt~ll9J.e tin:1.i\LkaQ._
IIstall~va .do~u~.~ 1831..~.i,t.?~~og Hnanillsk~~!ica refoJ'~L .
LikvIdacIJa tllnarsiOOgšušb.va ilije Imala !jamo vOJI1Iaspekt, nego JC 1>110. Zna:
cajna i pa .razvitak oSl!1an~koga privrecl90g sklopa. Naime, pretežni je dio zemljišta
s~ ko!!.ccntrt!Jt.!U1..yi<!u ~.m.~a. (~a.~~t1,!!,!.aytll!L ,P..r:.it\?i,Jnj~j'7'na:-
ravno, nije bilo po~riied'ltiki'ai'ijanTefeudal.h9!U!.!!~,~ava, jp.rj~ naci.U_,~VQgJJ.i~ \L
--
21 U ~vropskoj !,ov;je.""j Hter..!ur; najcešce se iskvareno piše Unki.r Skel i ili sl.; na
a7.ijskC\jobali Bospora.
22 Pritom su' st..novi!u ulol\u imali, nesumnjivo, uspje.i Muhammeda Alija prilikom kon-
fi~kacije.7.em,IJopos~~daII EJ!ip!~ ~t~~~~JtC
,~~~ d~se!Ij~" prije to~...
137
t2iše.tvrtoi1..a'!L9Smanskoga.feu!ial!!!na._Jlaimer..B.!i...:..~a.~"nilt~lj~4.2..~.no;~
k!mpika u a~aru.. ~io:isti k~j,~r.ij8.!~i.i.m;:;f~M,P~~!~q,}~,kli1~1!~ k~
.i$!lna~_dp'opratnl!u.2J~varelldali!ma. b1o.~~ut~c'!!1~!t,;}r~~~!lq,~1a~a
ttmars~Quustava:preš!l'su dO~<I4a;4iI!.~9'...!I..~Uili~'-~nY!E!lzeri1l.k!~08JedlJij.Wi~..
sb.1~.en(Lu' privatno .:v.la,si1ištvosyoJUiJmsje!iriik";:".:wJJl.ko ce 'se oni .ubu~~~v~ti.
Ti liUzemljoposjedi obuhvacaliotprmk~~Il;~~UP'p~pr9dulti.vne:~rŠ~1«~_OS-
manskoga Carst,ya. .. ." .
~opuniti pripre~ni~
skole. ~rema. tecajeviI?a.,
p~'.mJ.~ru ,~i.:po~~ebe ci~ne ~~ve
Muha..m~!2lliLIL.1~gIRtU. 'os.novane
(L;18~7.. su na.pra.ksu
pr~lo '~f: dvije više
slanja s_ti~ndil!.~~ prij~ Sy"~ga.v9jniIiLn)s..l!!i'~i!u~.i~m.J!..fa. - u_ev~~~~~aye.
Svakako, rezultati. su svih tih mjera.,isprv1I; bili vrlo o~kudni. Broj''je moderno iza-
br&ženih strucnjaka bio./leZnat.iip. p,r~tež!!~Y.~.i..naQ.!!!~Q~J!iJ! Osman\ija U~da,
s!:.Jkao i_p~i~L odg~jala u tradig~~~l!!l;!ru[~!!§~!!!1.$~QIl!,.ma (!J1~!!~p),...Q.4~osno
ID.edr~~<I:;' ". .
P!'.Ye.se s.u turske novin~, 7'.a~yi~n.ivekl!lIi ("Kal~ndar dogadaja"),.pojavile
takod:r u tom -,vf,:.!!!e~!!,~~~~,!!'Il~~~~ p_rem~.~~ro~~~ome uzoru. OS.lli .~3ile.~u
to sluz~en~.. ~Iaam~ ~,?y.I~~.2J!:..!!~~.!~.:L~~l1e ~yc:o~ub~~n~ mi~'ic'je. .
.~IJedecl ~p~<i!J..!1:.,.!!~~sto Ja.k~"povrs!U'fzDaCe.!1'OP~IZa\iij~..bd()
P!~ngya.nJe
~j~i~ih ;:I1a,Al~,!,.'!..!!.:..
"m~arstva;~.;Ja~9 .:~(b~~<l PP~1!~f~7aiY~iiskih s.ek~etara
(rel~ulk!JJtap) od l~~.zvao Q1mlstl1r!jtvo. yanJ~klh p<!&lova;. To Je preimenovanje - sa
I sta.rimpersonalom i uobicajenim 'nacinoqt:ra~a,.bez i~~ve struktur~e' promjene -
svakako, bilo sporedna..pojava, a ne pocetl/ok..p.rave
reforme..I5to vrij«:~i-iza. reformu
I
I odijev3;l'!.i~.
lLg.l:~do\!..i.ma
za~ranJ.e~().Umj~o ~jegaie'uved«:n
uYed~!!'~)!1'.Qpš~!.r
jeleyorije omodi~~ja,...N!l5en~j~rballa
i; sj_~rne Afrike..
~.
I
I
j 2. NOVI POREDAK (TANZlMAT)
J
~ljed~ci zadatak kojega se htig. plibY]J.tj~i~~Jtan..Mah~lIt II. bijQ je_l!.otl!.II!1.G.
I
preoblikov8:!ll~~!!9.g!:.žlyota oevf9Pllkom'I1Z01\l;: No:j~dva.",jetu"najbližoj okolini
I ~uItana.D1Toosob~ koje bi uYidi!lenuzn~ .Ie..~r...,;~M~q)nIllQ.brojnim~je p::oseb~o
II Istaknutu ulogu Imao M..!l§1af~~ k~lJ~ l1~y"an, "otac TQJW!!Iata". BIo
je siii jednostavnoga carigra.dsk<>g'službenm&:zaklade~.dobio je :samo ogranicenu
I .školsku naobrazbu u kur'anskoj školi i medr~i, J.n,!!za.vTšiv~i ih, zapoceo upravnu
! karijeru, 11 kojoj je postepeno' n,~p.'iMQvaQ..dIi:.g'elnog voditelja:' Neumorno se
.1
trudio proširiti svoja zn~!!J~. l(AO.!!It1Žb~ni~p~~~ns~Va.'_ o o11!""višegodina Itao
poslaE:i~_u..!a.~z_u,__~d~o~o t~~~?~UJ stekao.J~_l!e_s~~ ~~~~.~~~~~~ika n~$o_
I 138
,.
I
vo L,!!~d_'!J~..!!tJ~pE,d~kii1lrušt~,ni živo~ rnoderneevropsl,e. ~r~a!e. KaQj~
.o postavJ.i.~n.za,min!s.~a"'yanj8kib p~va~ .'yrati()"~e IL~~!,:!!sku:P!ij.~to!!lic:~ i,J.838.
II. g. dobio ladata~.J!!...I}~~I.'!Jed!!~lt!!~ela,
reforme. .' ,..,
fot~ra!1~!\o'u.. tu' ~u
" , ---'.-
is~~~~~!.~,.~j~~o.
*.
i. ="~tnu! IL ~oga. p,2slaLEmroje 1. srp!!ja 1839. Ob-
Dije_d2!iyio__z!!-!!~~~ak
139
U isl.o vrijeme dok se teško pogoltena država Osmanlija Itušala.reformirati da
izhjegne propASti,iznova sc zaplela u sudbonosni suko\)~ ~_
!l!..~ls.I?Jesi
~~~.~~!iže!L Z~_'f.I.<?~.iL1!~i,:,:Je~ii!trSVqj.!T.~J~~~tgi?kaka.I~~
0i!;o".or .!l~..t~J 1~.~zovL,y.~~~c.M~.hm'!tJLodl~osl.o..~o~,I~lJ!.tJecaJII. ~uTW:ii'UHeda.
Alij~.~1 Siriji1,' i,lu J?~krajiniI i,!.l1ov~"s~avllJ.'p~~_!l~p'~~~m3:!!~J~ll'p'ravu.
E~~..'l~.!~.~to Izb,lO~rlJ~al~i..s~~_po!~zaJa s: J.~lla}\aj~oc !5~~~Jicili.su .;:~g
':~:mlansko~J).!~~Y.!!lk3:~.? J?.o!~.~TII..llUP~J.!!..J~9.!h!~!1J.J:I1~.um1~.PromJcnu na
prijestolju, koja sc zbila'nedugo potonf,'isk6tisti!a je osmm\sKa Oota kao povod da
prijec1e na stranu ~1.1!hi!-m'!led,a,A.lija.. .. _'~>...
, Nes.retJl.itije~.!~ta,.P9rte yrgtiv svqg~ v~znl~.nei,z[!!:Y.I!..o .ie..:'ipAjQjIlK!i!iinalJe-
l.(1s~m.a\I..!!le(!,usob~I}.!.I1Od~~~I~la ev~oE.:1.!.!},.~'~...!.t~?tY2'~.bv:.
!st'o1h\'U.~J:!.?~" L?~)k
J!...~'rancuskn hczre~ervno..!~aJ ala ~~~:'}! .~ !!.~~e~~ .~EJ~j?I7el!.~~'DrlT.~~!)3-'
(. u.:5.~tjj(lJ~ruska i Rusija odluci~~.su..tzv.._L.9.!:l.<!~!~ki,!lJ!g.?v~ror1!1~MO.: .g.,-~.atlasv~.
.\!,-z_i.rolJ.Ln~mjcrc Tan~i.!'l!!Ja Qbj~V\j~~ll meduvr~~~.!I, sn1lSi~i,'ili'ž.~v,I,-Qsmaf1li.ia.
'y] propas ~i..1 n ac~e~u. cl~~~v.~\.;:~"",,'~.U,La,~~e t_~v~~Is.~;e;iEuilrra.zlici t~,}~.oti~" i
7,a u rll~t~nJe: . RusIJa Je zelJela ocuvafl.ptl',l.tlegIJe kOJe Je stekla ugovorom u !Iunkar I
JAO
i
\ Slj~decih se_god~n,~ u Osmanskc:>!!!~_Qa,rstvu'!!!!!i!!t.QQ..olitic!9..mir
mog~().J~,k9:.
.1._ ristiti za d!lje reforme, ovajJmt.ua k~Jturnom P..e.~jl!:vec 1840. g. poja.vio se po-
luslužbeni list, "Vijesti" (Cer:ide-yi llalJadis), u prijest.olnici je 1841. osnovana niža
gimnazija (Ril~tiye), 1845. sveucilište (Darillftinlln), a 1849. gimnazija (Danilmaa-
ri!), Godine 1851Losnovanaje za njegova'nje osmanske kulture, napose osmansko-
-tumkog jezika, akademija znanosti (Enctimcn~i dani§), sve s ocitim oslon cem na
clemente evropskc obrazovne tradicije.
No_,!~u~o zatilJ!uvuk.!l:0j~ evr.opsk~~stav sila Q~!!Iansko..Qarstvo izn~va u
lat., Kako. hi još ucvrstila svoj utjecaj u sirijskom prostoru, F~::mcuska.je, u svoj-
šFvu zaštitnika
suvjernike katolika
u svetim u Osmanstom Carstvu, Rusija,
mjesHiiijJ~arei1~~e:-:(;aii;ka tražila. povoljilijl~mžai.za
koja 'nijemogl;{ p;~l)Q ~~~
Jeti
ijto j'oj.je ugov~mo-'tješiiacima oduzeta hcgemol1ija nad Osmanskin'1 Carstvom,
pa cak i moguenost prolaza. crnomorske flote kroz Bospor i Dardanele, iskoristila je
tu priliku da,se zauzme za svoje prav~!YJ1~}!:l,~~llike i tako opet osnažila vlastite
pozicije u OsmanskonI Carstvu. IGko bi uklomle t.ako nastalu napetost izmedu
cars.(c Rusije. i ~orte, ob~e su sc sile. (~.2.9v.2f,~ie27 da. ~e.zajednicki "osloboditi"
dunavske kneževIlIe zahvac~ne evropsklnl vatom,r.~YOlucIJelz.1848,.g.2' Nedugo za-
tim dogovor je operpr<;pi?';"!.tlls~m"jfcl~p'a:,iži.oniz'1!u,j)r.ij~~g<!c, prot!lrjecio sv~
veci lIt.je~aj EnJ~I~a i Fran.~1!..!":~Q.~~ans~o_mc,~~.~':!_~~,1;.~.~,dn2[P .P.?~~~lJ..u,~o
vlšeJ;tCU.!l..Q§t~!?Gen.a,pg~.!.s!la_saE:J,_!!a .Ð-2.s.P.oru.P2!!lst~anj~, oUre.~'1.li~ IIn~unkig,
iskl:l~ia. Q...s.rpnj!J 1853. f3.'!~~~.II.okl1pi~~~~,[\.~~_y,iW:...~1Qld.a..v,sk\lj...Y!~1I!.'.J~Ošto
r..s'tdilm!.ni
prij!!gJCJg.!if~[;u:ar.skog:tlV5Fa o podjeli OSlIIanskog Carstva nije naišao
na o(lj~k_ko.Q.obiju zapadnih sila. Naime, one su opravdano strahovaJe od porasta
moci carske Rusije, "evropskog žarujara" , kiiko se tada govorilo, ciji je ultrareak-'
~io"arni stav;'jzazivao nepovjerenje engleSkogi\'TTrancušKoga javnog mišljenja. U
!isto~u 18~. Port~te re;;.gira:1aI!~rusk(!. akt!ynosli.. oW.;J.\!Q~.~a,no 1,1skoroje
pretrpjela teške poraze, kao uništenje usidrene osmanske flote u Sinopu. ...!tlJski
carski dvor, svakako;'nije raCunao stirri-dace Engleska i Francuska požuri ti pomoci
i50r\:r u'nevotj(::jok.. šc !.li.išij!,1ii3šI_~_:?,t!aš~!I~prep-ijštena~~nor~e])L JLJ)or.b(l~r~
tiv englesko-francuske premoci ruska je armija trpjeln poraz zal~J:.i1'~Rm29. Bilo
Jeopenicij:-inaviš-C-frontT,-iiillravkazu', u lJa1tTcliOnllnoru i na Daleko'rn istoku.
QlavnQje bojište bilo, nakonsav~llicke inv<1.Zije.!:!.!EjI}1l1~~:t.,g,.,.p.",J.~.i;wJ.I, gdj.~e
o~janjem Se~<1:5~o.r?l~,p~~~,ikory\lcn~..2~]~!~l._~Hko_b! 5\1 zato_i.!!obi!i ime..E.r:~!;~5i
raP". ~ . .....
-7.Po(ožaj Rusije u Evropi bio je, doduše, oslabljen, tlO ona je zb0!L!.az!icitih
itlterc.~a Francuske i" Ve~~Fe~rit~~ije' f!\0gla:'-c-<Iriilfrg~~ViD~!..anic~!1:Je~itori:
ja.lni il\_~~g,rite.t:2..:.
~~~~m ug~v.?!o,m,~ .~a~iz.':l,-~ rr~l.Lccc).§~g~!a,ntiran j~
I 1!It.~K!'\tet
USmanskoga GarstvR,lwjcje'\stodobno sluzbenopnmljeno u sastav
e,n@sklh..-dd!!Q'.a., ~.TJesn<0ISl[Oštaliz,~~nrža ~co;Jln~~!(.e>r~tne.E..rP<;\()v~.
~o
mor~ je "neutra\izirano": ondje se smio stacionirati samo još mali broj ruskih i
osnmnskih ratnih lada. .Dun~~ske s,!, knc7;!:vine os~ale I!E5Lvrho':,!!ištvQ!!LPQ!'.tJ:,pri
--- ~
U konvendji od 1. svibnja 1849, .."kljnc.noj u mjestu Balta Limaru, seoeu na evropskoj
:!1 .
obali Bospora.
2R Usprkos tome, madarskim je ist"knutim Jicnoslima poolije gušenj" protuhn!'sburike oslo-
bodilackc borbe 1848/1649. osiguran "..il na osmanskom tlu.
~9 Najva.iruji je bio poraz na.AImi, rjecici .jeven\o od Sevas(opoljl\.
:la Mada riije bilo posrijedi posjedovanje Krim", cak ni što se tice Porte, koja se u
meduvremenu pomirila I gubitkom toga hanata.
:11Osim dijela Besarabije, rijec je o podrucju ušca Dunava, koje je pripalo Moldavskoj.
141
! .'"
;.'i '-
"I
~j ~U je.d?tadašl}j!
rus~i'pr,ote~~raf;.~!.&~en'~.J~~~~s~ih sila.
Th)uastlta E!~~ "', .'" .,. . ",: .
J.ro
' ~t
;~; ~~~y~~r: O\jV;
'
~~'~~fY,!!J.~:
' .
lik Od'~!.. i~~,~t'4!iij :i.?4~ ~DS:J'~ ,;a).~
':~
l '1'~ i.~~ .,~~r ,,:i I~~, _
.
. . ... . .. . . . , . ,, . .
, .
..
2.?laz _}10ZIC~U-:~~~,
. . ug<;\'0f..i"li.t?-pgj~,~ga'i.u,~~~agJ!l5::'.f~~~!O~,!~S~~
. . . . , . .
pl~o... (!l~::I.Ji@.'3l.UjI ';'k9J~"l!!.!I,~;,9,~!!~~Jef~~~~t~lz
.. .
:'.p~t!;~~g~
.
. .
1~~.~.r~tornc,a~.P08e~~lst~~,?u~~,~!a~~!!~aD8kpg;8ta~()vril
d,rz.:::~?'§~p'~~r!!~~:prJzna,~a.:~~.~~"M~~m::'r ,.rf.~as ob ,c!a vJ~r~~~ovlj.CS-
~I,neg().Je ono smJelo,Jlb\!.duce ~J,..~~mJ~t~~Q~t!tJ1V11J1~_ur~I!1.!l:._X~!l!!-.
sl~~pa,. ~ot~~!...<!.~~~~n~ saIl10~m1J.:l1!,!!~~I.~~~
t.!e~,at~;~~aa,P?S~~e prlstupacna, I
krsc~,k9.m ~tano~n.!.stvuZJf9":"IS!Qd.9.~~(Ue.:.QJ1.9.Jre~lodobit,l' p'~gJJ~~.od..!!J\J,
o~~{",.J3ada je vel,iK\m' qUe.loJ.l!o.s~v;r~J1o.ul'\dank'~kupa:~bre~Tpre4viden.2
1 at:' §er:ifu~d Gulhane, koj~s~~ti~r~~tDo:I!~~~~B~~:._
StrancIma Je prIznato pravo' posJeda ,na'osman~n{podruC}U;tJesnacl
su otvoreni za slobodnu trgovinu', a rad.i'oživljavanja:privrede;;:riajavljene su opsežne
mjere za izgradnju cesta. Kao si~ptomat~~'n~~st '!. ~r.~iciQ!ialno1.P.ravol!ud!loj
Q!aks~I.!!~:ize..~~n~~ti s~.rof!;a.za.h~~muc~a. 9pcenito je na:javljeno otvaranje
sp'~am e~ps.ke civili~aclle. ' . ,
~luk~lg!\ii~~:::~~"",~,~~~.kao_~~Šta~~~~n
1u~~obe'~}zvora~'?~ ,
32 Sljedecih je godina valjanost ugovora protegnuta na gotovo sve vaf.ne evropskc driave.
142
skih sila. !3!.ita!1~~i
j~ iz~~ ,~_Os~a~ko Ca~tv..o tii~~om_dva!ese!-.ljeca,~. kraja. ce-
~.t;~.i~a, porastao gotovo cetverostruk.!} Yec prije ltrimskog rata. on je
j~o .i v~ postigao_.~ecio~seg:od a~tr.ijskog i rWikog'izvo~a~aj~~n':l' ~rep.lavWv~nj~.~sm~n:
Rovo\jl!':! 6kog~trzl~~~br'.t~.!l8kk~om::b~~~
illiiWcMnl.1~1!1!~..E-!t,.J!!!!. n~nl.te:~lteskeos
c.. o ~PH~~m:etL!l!PJI !.~~I~do~~c_?J
:.prEI!:v~~I.'-,}'lse:
D1J~~~~
I "carslto
i~1j ~~~~Jcy!enciju, .Obrtnicka' proizvodnjanagl9' nazaduje. Pogodene su bile
ionako ne baš brojne manufakture, koje su takoder morale'obustaviti proizvodnju.
\[~.g<l NII.illiD1j~b_Y~l!!...a!!.!<iql&k.l!. prQizvQ4nja.sv~,",Joja j~ v~Uk djQm>li.h I!.!:Qj:Lvod~..
.povijes-
~Yg.ini\, ~a u Ev.rop_I,I~_vratil~ se t.iJekom stot!!!!uorlirul.n.a..desetinu r>rvobitn.,2ll.9l?see'iI..
Ipacria i . (jicezJi.§.u ,.i.!lf~koc_y~likijt:gov~l(i. hneci. Kapital je presao u I~".O.
~idovsld i. g!.cki veletrg~~~.~ali su još s~.~lo.illfQJ1211ta.~ tj. 1)~src(l-
~.od.J.!je nika. izm~du unutrašnjeg osm~s~og.tržišta. i stra.nogl';a.pitala..
dvideno
~~~tin;.
tjesnaci.-
opsežne 3. USTAVIZ 1876. GODINE
)~ud!10j
varanje
Nemiri posvuda u Carstvu, a. na.pose5e~ara~istickesklol105~ikršca.nskih naro-
e više i da, sve su više' ugrožava.liintegritet"drža.vesUltana., 0- Bcšnlnlerceg~.illU~~7.
cije vec iZbija; listana~ ~raJclrayap.~Jfrš~a.9s!1h.I!~!ia.ka.~I?ro~~§v~c!:g. pr\tlsk~
J:llansldh a.ga.,zemljQp'osjed~i~a koj!~!!J!'y<:!ja.dobra..(fi.lllik) progr~liliiva.li.ug!!1-..y.!!p1T!.
u svoje ~~z~.!i()nit2 na. štetu seljackih baština Crna Gora.kojo!!} s.!!..vl~<!a!l."p!'avos1p.vni
imskog
iklima.. _ ,,' vla.dike i cijaj!i.~.a.vi6~~t od porte ~~~j~ogr;i"~d.Uazlo.g_~od1\ vijc:.kb~la san~!2E:'_
Ina.l.~oga.ka.raktera, mscenira.la:je pe~~tih. godinl1. .~sp'ješni ,l!!!:.anaT I mogla. sy~
0b~g' Ltgitorij z!1llln'?..~ro~!riti nil ~~~ o~man..s..!!og!.vrhovlloggosp~d<l.ra, Go~I.i.!.~e 1859.:
t10rana
izabr!lli su sta.l~ži.Mol«!;!::,:~~J.yJ.~_ke n~.dobivši; pretJ!.l?dn..\l~ug1asl!.osJ.J'Qr~e.E'_
Clanlija
,liticke jednic1c.QgIme~~":J ~~~~~.!!:j'q~~il~..u.iWnje!!j~"pbiju dunavslih ~~ež~vi~~.
inskim A.bdiila.~iz (186k~876),!.l?Y' S!l~ta.,q:.-::_Abdii!~~~J~~_~~r.? J~~}.:_k.:..!!iJ~~I~
~rultog.Eb()ra doh da. 1864. na.knadn2c.2otvra:1 svrsenl cm, -
unoje U Libau!?n!l, gdje je vla.da.vin.JL,.Porte,Jlila izno'{a uspostavljena. poslij<: egj~
st bri- p<ltskog prekida l~l. g.', )lec dulje p~stojcc!J <irll!tve.ne i v.j~.ske :s!!~ot!10~.LiiZ.!!1euu.
;;-bilo
nL.D.:;-
~~ i ma.ro~~u~rokoxa.les~..8~
Je upravo. n!!:-__!.!!!!.J:r!.aromta'bllo~II1~o. g. teš~~radallski
irt!..'@,. ra.1_tijel{'()m.!~J...eg~
...!~~,je 1tan@~_u SVOjstvu
jesnii'i si!.~;..ašt!ini~. ~a.5!~!a..:.,l!Iyqjcp'drer!e".no_lI!or.a!a. 5e\l\ikc:!2.J>_~uiiE.~_
Ilosno za.I!~cv Engl~~e;)er s.~;,~nglezi. na ~1;l?.Yt~protnosti..~p.teresa. ~ F!!,n,cuzima.:lil_
OriJentu, sta.fina stranu Druza.. 1'1a.potlCa.J evropsl<TIislla;TIGaiionslo Je problem
p ose-
:la su 18-6Llako rij~en:. d~'je -!-iba~~~o.rjeJ preležno na.sta,nii!n9.\(r~inlniD.;-d9bi1o
rt od ~t.a.t.lJs.auton~~g~1\ug~~!(a, l(ojdin\l je Porta imala. za. PS'gl~':.ara ~~~~'!!.j~i b&-
c~nsktlgtt~re,
-" ~ .' .' . ...-
c
12%
~Žnih 33 Pojmove komprarlori ili kOlUpradorska buržoazija prell~eli su ~l1all'LVel\ici s po<.lrutj~
ekonomskih i društvenih zDano.Li iz iSLrAŽivanj~i studija o (iueskom Cantvl! i k tomu ih prenijeli
51>ir.o na i7.Vanevropslce'kultura, Mi.li sc na pripadnike onoga dijela domace buržoAzije koji s\lnApustili
rom'l sva.ku vezu s tuzemnom proizvodnjom..}(ompradori su,štoviše, imali ulogu posrednil,.. i:t.mcc1u
vanjsl,oga indusLii)sk'Og'I'Hnancij$kog kapitala i odgo\'41"ajucegAdOl11Accgtržišta u zemlj.unlL za-
Ije,32 \'isnim... od zapadnih industrijskih sila. Kompradorima se cesto predbaclvala sldollost pa.!(tirllollju
aecn sa stranim silall~..!!~"~o u p~v~~ lLegoi u po1iH~~jt\~.pgglJ:du~
3t U to su. se. vrijeme MItIO još "..m."im.n.~i podallici Porte zvali ray". nasuprot
&:'~. dotada.illjem obiCAju da se svi pOJ'Czniobveznici zovu T.,., .. nemuslim.",j .inu"i (;;ticclI.ici).
33 Aleksandra Cllca (1859-1866).
Vc. 36 M.T."ili lU kršcanska vjerska zajednica sjedinjena . Rimom, ali s vl"slilim obredom.
.1':10,)
10
.Qodine 1866.i7.bi'a ustanak na K ti §j!; je grcko staUQvuillm.!&illo ,ma.Yl\QJD.
!!iedinie~ju
Qsmanllle svla.datl Grckom
s I'!."za;-,.i~..~m
u~.tI!J:!li~ n~.!?p~u.;. Is~om
~'!LP-oll1~"vehkdl poce~~omJ~6~'.J5.:.!!((?jelp.
slla:-otok su
Je, docfuse, os ao \I os-
11lanr.]WII1državnom sklopu, ali Imo vilajet s posebnim statusom, cak s v\Mtitim
ustavom i izahranim opciol vijecem,kao najvišim upravnim organom.
I nD.J!~I.Enu's1I-trajala previranja. Jliuuniri~ koji se nisu htjeli pomiriti s
0~IIHlnskim gllriiizonima, usporednim postojanjem osmanske vojne i srpske civilnc
\tprav1~, te s prisutnošcu turskih i uopce muslimanskih stanovitika u svojoj zemlji,
Port..'\.~.))ovukle sve svo~!!l?e~ o ~luslimanskikj\Q_~ovništ.Y2~ako(1er
imnuslio zei'I.Jiu i n~i!:!.Se...uglavJ\om u,JlQsni. Istodobno su' balkanske zmnlje
;ltif.oJ~nnog r,lat\ls~i .C!!}~
ve§. s.w.~el1!.!.~ra5lli~zajednicki ,a~~lo.!!LQrQgran}\'111;0bi
!!1'2g]t.dj~lotvornobrriuitisvoje Interese ne samo spram Port.enego i spram velikih
2i]a", ]~i~zaje~h~~UiIiere§!,\_priiia(fa.I~.Qrtka, S!.!ill.:!Ll!:umu~js~i\JCrn~J:;~a \'
l\'1.!:i<>.!TJ.<i
rc~oLl!~19n,::rn LkoÐli tct~~.!.!2.v:\I!. r.~,tOSL?~ol1enj~ zem Ij~.
..D.I.!!J\]i. lako~1er zahva~~ni nacion1!,I'1!!!I pokre~m, pažljivo su pratili nrtsl,ojanja
.;, PO$tlz:inje11I'7.avisnostidrugih balkanskih naroda i nisu sc više zadoyoliavalL
tj 1"<:jt~ j~vn~?drucje nliho'!.a_~~selj:\Vanja Ul.6j:,.I?X.!!9bliko'till!9.
u .!i!ltnostaln.!!,
P9kra.jinu, tzv. J~.!!.!!!}~,kL,::ila.jp.t.
Prema. 7.amisli Porte, trebalo je da nova jedinica.
služi kao uzor-polcrajina. za"iWV'o uredenje provincija. Cilj pla.niranoj!;1l"vilajetsko~
\!r~i!enja" bila je snažnija ccntrali7.acij:\ državne uprave, pri cemu je kao moJeI
'dIl7,j,) fr:lncuski sustav provincija. Ubudufc je trE'halo tla vilajet u sldatlu s "p- -
r~wuillT'zadaci/lla clf,partlllana - bude podijeljen na više sandžaka, koji su sa svoje
st.ra'he imali preuzeti funkciju francuskih arol1l\ismana. .Ods.illh1. ce 1111ceh!"yjJaj~!::'\
biti v:~ija .D:.a!.Q\-,}'~,iesl!? nekada~,jega. beglerbega. lvlanju ce p~k,llpr;).~~1 jedinicu
f'a.I.L!lžal(jm(Tvqdlt.1 l/Iulasarz!.L (~j. ~s.~!TIostalni .J!j1Tavitelj) ,. umjesto dotada.~n.iega
~"Ildžukbega. :\ljes~njeg vijeca (Divana) i na vill\jetskom i sandžaclwlII
,~t.lIpnju preuzima I!PJ~Y_\l.~~ce. kojemu .J;"G~balo da, osimllluslimallskih dosta.
j:'11sl,\'cnika,U DUlla~s!colll vilajet.u pripadaju i predstavnici triju vjerskihzajednim
(t, ro!l1t'lIci,)'ravoslavni i Židovi). Time je trebalo omogucit.i st.alloviti utjecaj IIC-
!1I\1slimana. koji dot.ada nisu imali ut.jecaja na osmanski javni život. Direkti\'P- cen-
'ralne vlasli, l;ojc Sit se objavljivale kao tiskani IIIl\t.erijal, imale su se djelotvornije
;wwodif.i. Upravna lJlašinerija koja bi bolje fltukcionirala imalaje pripomoci lakšem
niJinnju poreza.
Formiraltje Dunavsko~ vilajeta nije mogi!?, kal!p'.je reccno,!!}dovoijiti vcjiltsktl
h I:ga.rsk~~tano\'llišt._~~~jjedi.!II,ko 1)!!!J.Q...seJ.2
!1}.2gJ.Q.p.Q.s~i~i
os.nivaujP"m J)osebl1Qgn"
:\r;woslav!!()geg~arh~ta z<!.-P.J!~~19~ g., koji je...!tv;irnobio nezavisan od cal~i-
";radsli<:>g patrij,i.fliff:"'Pill'o SII se u lIercegovini lIJ75...:,,g~z~~ b~<?~i~a kupljeni;).
.iorc7.a !,ohuuili kršcanski seljaci, koj.!Uerev-i,o J;odupirala Crna GO,ra, izbioj~'t..
,;~~~~I~-uyrolje~~§l~.J u DI"~~~~O}. , --., . o.. .. o
Kada je i~t,!Lgodl.!le i Srhi,ill;,g1]:§cela rat"sukob je I!!~L~tao.\lOl2.c.u lJ.u/kI!JlskJ!.
.;'I';zU31. O~muuske Sit ~n1\gc, dojuše, l!ilnijele~!.I?~.kim truP!llita,Ul.!i,ijtavajuciporr~J
!J.DPs-r!.TIs../;jsa1'1 inml.1!.\)QjatLinlervencij(UJvrolJs!iih§j!a!.Lkorist njUlOvih_kršc~lIskih
,,~~..l'!~Ventivl!Q. je, k!]jcl1I 1876~IL Car.igyaE.u.~a~.Y1lIHunel1utt!!!9s!H.!LI\Qn~
i-r,'.uo:ija posl:lI!ib n::1jviših~rol~iih sila!1a rasp~c o poI9?~aj1J!FI !lal.l~~.nl.!..'
:\7 O\'dj(!.t>nrJ,i"j lf\ sc kri7.1\ruuiv,'\ I..'"cuonl J:ri::orn - malu I)ogrešno jer \-ni nazh' PO\.jjC!'lI\l\
1,1I;'I.111i:'\t:
po pravilu IIpoln:bljO\vn 7.3 1I.'\rdo,~ti il.m~I.111 ~Yr"p:ocl(ih ~ill' izt\z\'1:nr. !lulmlwlI\ E~iptl\, 7.:\
~'illh:\nH1\p.(I."\ Alijl\ oi .~I"i,'').\'QIn O~nH\nliiil.
i <Iii
D~ bi.- oID&yJ;3Q.._blgo_n_a.kl<!!1ost
Jludioni~. kOllfer.!!JJcije, proklami(D.O je.._no.vl
slIltan38_4.bdwhamit Il,(!87~:J~9li !.tasnijeoznacel!.kao fCkryavi.s~n" i više.puta
- ne ~~~il!1 s prav0l1!': Clcijc::~jen. ~ao ~trašn!.!iC5~oti'.11al~!'Ji~p"ocetk8.J>leJ?:ovota
dokid~nje sultanskolC apsolut~zma I \Jl'~4.~njepMllim~,H1!:'I}9.~stema~.Ni tada.p'iie
reforma proizašla. iz U~~i:ašiij~poliLic_\(1!nuz~ei.:.!!..~go .iz med'!.!!a~<}dl~~9.ns~elali.ije
~!fi,o~ s.II~,BH~.~O !hao. 1.s.YJ?~ii~ ..~J!.«?.(l~.(l~~';WL!!~~j.orazJ}prot,jY~EgiRtll.,
. .. . .
, lla,tr:i hu~~~~!t:.Cba&§J1~~s,RtJ~!c;~,,!:~ta:.._.
':''' ['itl.ilio_m.2a~aM. u~ava,:.!oji le bio t!Lf!1e1j!!QY..Qg_sustav~!.L( mefruliyel =
!!.§~<lv),g.h!!D.Yj~.ul.9gJ!j~ell~j v~,Midhat-I!~. Midhat, sin kadije, stupio
je nakoh 1?61mdanja medresetT""o~nlariškUtcii.triililu-iipravii~putovao po Evropi i
dobro nau~io francuski jezik, Pošto je vršio dužnost guvernera provincije, zakratko
je PQ{!sult\!.noiii'i\l>(][ilazizom napredovao do poloiaja velikog.'y'~zira. Pri tome je
$tekao glas ~eformistickog državnika, provodeci reforme Tnnzimntn. Kada je u vezi
s l3alkansk91ll krizom proti.lev~opski usmjereni bunt istanbulskih studcnata.-spf.!.tl u
~vibnju 18].Q.izazvao .pad vladc, Midhat jr. nšao II novi kabinet k:to ministar bf'z
porl.fe1ja. -O loj se funkcijnrutlio du. Re završe predradnje za ustav.
Novi j~ t~meljlli zakpn (J(nllun-lIfsnsQ, 9bja.vljell 2;1, prosi.lI~aJ87G, .vec ka.da
je 1\:lliI!Ja)l~1>,~~ d.rugi pur vršio'fi.iilk~P'!Cy.e.U~C?g..:,!~.7,ir.~1 lionovio v~c u Tallzimntll
ohja.vlir.ne temeljnc.'p'rincip_c.l litvi-dio ncdjr.ljivcmt'(\r~avc i proldamirao .islim], kao
,Iriavnu .:,je.ru. No ipak j!-j~m.il~..~:J~X:~~loi?g..!.I!J_. i..n~I!I~li.!,lli!-JJi!.!li!,
koji bi sada
irni\lidobiti ista prava kao i ITIlIs[101a.nskl dio stanovništva.. SJu7.bcnije pa~ jC1;ik.L
uhudn,:e trebalo da hliele osmaiisKo-turskl;a.'n~a sluibene SII položa.je mogli doci i
kršcam l.Zidovi,Ui. u.v.rg'Ji!:.1fu\ltl')]~~lNa(fa.I1e,-pre~~';~ .lis~a~,jj~.X87Q.. g. VII.-
Ijriloj~'usp-Qitii'!iti za.kon~lav!1i C?!.t.iilij(QJi. kL~.I!...1>.i~JOnlerJ!:Y11 11.0p'rernn_tl.Y.ic~ima
p:lrlnmel1ta:j.nog_slls~.iau"B~lgiji:~'-rr~dvi(klJ.!l
. . ' ' su. .dva
. doma: sC,nat
J~ isku)~tina.
1".f(-- ,..
N".-
k I>:._sen.a.~.la~"v!!2-~~ 1~anj P<?!!I:J.lIICI lH b.! l I .b !ram., ...Jeposrr<fmLsu
Q_Q...
.
t''''-'.-'
.se. IZDOtl,
n~edut!!!lLpr~d~.!§li sa~o. r,a v_:~~~?.li!t.doyc: 1'1.11.
pre9s.t~~Om P?dru?ju drža.~e.gt<\'~1'oIa
~š~ena_m~p~'y'IJ.~a, pretezno sastav!jcDl\ od clllovnilm, I sa svoJe strane
odredivala. poslalU~e. . P.ovrh toga, predvideno je da u parlamentu budu prisutne
sve vjerske zajednice, Sistem, svakako, nijp..bio uravnotežcn, jer su balka!;ske'i;~i{Th-
jine bile osobito snažno zastupljene. Zakonodavstvo je. bilo tako regulirano da je
samo sulta:iilm:iO-pr~v~"davi!:tLi.~ske i!!~ija~iy'~," Poi1.~!!h:i.mLi.rn.Jl.ii samQ pra~o;>
!ililsaIJ1'\.l!ul t§.flj~, p~I{'~J?iQ.QYLašte)i. J(~yako., ~?b'!.!~p,I!;~~W Pl'J!!!.me.1!L
~o IIstay...!!...Qsm~~skom 9~rstv'L'!.!k..~i.o_ bez.~,;qll~ QIiJ~.1. Konzerva.-
tivnih je protivnika evropelzlrajncih reformi bilo~.u ..SVIII1'slojevima osmansko&a
drllštva, II. pose,bllo u redovima.,ul~!~, ~..f:lvllnoj IIpravi i n vojsci. .Q,odln~. ~8_59.
P_~~.!1k1i
su ..~~str~:~~~.i~~~~i\'l!'::~iygq~I..,,~. .~§j~c~.zavjerl1'" aLU,t~().I]:\.J!§JSQJo
Qt..k.tW:nJ!J~J:illuiiidima Je...pr.~UdJlI\Qjd(l1SaJ:nd(uleh I na_oQah B.05P0111., po cemu
.iuWL1...dopila~~ c~dQi~4a.ju .KUleli:~:U(uL'(tjlli§š'1 ), -." ..'
__o Na.predlia:ojS()zicija ilije bila. takol>rojna.kao kon~ervativni protly.pici.reforme."
No ona je uskoro zadobila ~acenj~vece oi br()J~pr~aša. RIje,U~ op'!-og~
si.vnoj s~ni !!11-;ld~?sroJ.!:!)w~va,~.",Io ~~.~~()h,a:l.kC?Ji.s.,.".;;;J865..J\,Q,llsl~~~1~
1~~,!:.,aJ.~l~Igj!o~i~lall-.os~ivac.~()jel,..N amik ~~~~~SV~~~l'ilj1;!l.~~JJ,jgi~i
~urskl liJ~.nJ~~alli!!!~mF Premashvac:ul]\rmliili:oosmanllja, reforme Talul-
telheljne proinjene strukture i nikakvudemokratizaciju
matn nisu donijele ItiICakVe
osmanskoga društva, nego više osiguranje postojecih odnosa vlasti, napose apso-
--
,. Pošto je Abdii)',,,;,, ..bog rasipuiitVl> u svibuju 1876. bio svrguut . prijestoija, postavljen
j~ .." .\Oltaua njegov bratic Murat V, koj~ga '" nakon troll1jes.cu. vladav;ue Illorali .nuj.niti jer
.i~hin (Iu!it:vniholesnik.
145
--
hltne moci,sultana, !Ul~Kali jeJa'.Kr!l.P&'~kP~~ar~1L1Y.' oko-250:cl&!!,ova, ali
je 186.7. g,_o~~ri~eru}. ~'l~~~ad1t~!A;;i9jj'1J~1~!.~iJc
,~m~;)';l~fau"~u" emjgr~ratl
\!,,&rIZ. ,OndJe Je, grupa'.1Zc\avalai,~~'lcite ~op.JIiO . ':r~yolu~onarn1,n ,clanC:llna,
medu Q8talim novineo l~rrillSt;::\toj~':.u.
c:ijeu egzilu"daleko p6iit~:gliisoV\t;.e.:r~vabko;'uepjeSi
. omoyi~e"qsiii1i;&U::!Jgram~ni,;~bQg:.t!.ll 'opozi-
2~i~,g:~manjenj~
~~petc?ati_na_'!!1~~~_gj.!!P..9!!~.!~.!'l,~~)}~,.'l'nqg}L~\1'
~emiSf~~JJ!llQ; v@t~ti u_9~j~
~a.d.. gdj~u se z .Ia ali za.~~ teformltP.Y!!.lic;Ls~i~\tC)l1ii\W&1!iq5cu'n~ lic:!;lwiesta,
No mladoOsmanlije msu mog lJlostl &lrHltJecaj:jer iQlje nedostaja1a ~ruštvena
baza', ~~!tan }.b<!~lh~niiUI. .mu4!Q.Je taktizir!!U!!LI!.Q~tka, snujuE p'~k.a.p-
~lutnoJ vlasti; iskoristio je slabljerij~' popularnosti Midhat-p8Še te ~sko.!!>nakon
konstitui!a.nja .parla~enta _svr[ao velik~li~ira, .
1<17 f":"'_1
I'
AbdiiJhamit je, pod utjecajem djela onodobnoga velikogislamskog reformatora nl-
-Afga.nija (lB3!J-1897),slijedio panislamske ciljeve koji se -ukratko - svode na to
~~ u-islnmu-morajtt-doci uo izrazli racionalisticki temelji i dovesti vjeru u sklad
"" spoznajama modernih prirodnih znanosti, da bi se tako prevladala privredna
"c-
i drušLvena zaostaJost i ,uspješno bio prihvacen izazov visokorazvijene kršcanske
8vl'ope. Istodohno jesllltan propnJ!:iraoideolo/tij~.I}!.~HJ, u fu'!!ccijipoticl:\nja
qsj<:"~!1jaz_~j!!.dllištv..a._
svih oSI!1~!!~jh gr~~ana., nMulJroUia.c.i<?Jmlizmill!!'!dlQjedinih
~0da Carstv~~
Pravosl\(1e, dot.ada u\'elike zavisno od izvršne vht.~ti, sada sc n\oglq.oslobodit.i.
PJ'.~dmeti priyatnQg:p.r~va oduzeti su iz nadležnosti šerijatsltOg sudstva i pred[mi n
nadležnost svje~,()y,niJ\,su~(;)Vn, podredenih ministarstvu pravde, Kao pravna norma
iJ!1:'1)je služiti gra~1~nskTznkonik'Miicellcf:l;' sastavljen ud tekst.ova hanefitske pravne
škole. .,",,' "f,.
I;:gip,at j~st\'~\fIlO po<Lgot.ovo.nez.avisnom.npravom, ~;t.k.(). da ,;el~i<cgovg~~r.~lcr
S'!!.I31iJ"llIluk 1~.1.~...g.Plemilluloga~M!1JH\,lT)m,gda.!\lija~" IB67. dobio nas]()v:/'_p4,i.v
(!;l~t,kram i., P?\~r,!1mga, rf.,avQskl'!.!?}!l)i!!.!!!;QY.Qr..<!.§llrugim gr7.1tY<1.!ni!.
Od1f11,,1,
8gipt.u je cak dopnšteno uzimati u inozemstvu zajmove. Evropski je kapital poci~o
pr'o<fITat:Iu zeiii'(ju, to priJe' što je postojala,~~atna proizvodnja pnmuka, koja .ir~
bila ':nžna za izvoz stro:vil).!1,'iiuz to je j)'i:,iiiila povoljno polazište za clalji privr('dlli
m~\,(,j Egipta i formiranje 'illlutrašnje/t tržišta sposobilOga za prihv:\t robe.
USIl~lo s tim razvojenl'napredovaloje.sval(:ilio;z~dllživanj~ egipatske dri:lw,
'H' S:11110 zbog ~ilne rMtrošnosti hediva, koji Sll se unatoc poLic:\jillla za drllstv(,IIO'-
a.,'lwnolllsku modernizaciju ponašali kao istocnjacki despoti tradicionalnog stila. J
simpe S," reforme, posebno u obrazovno!ri i saobracajnom sektor\l (ovdje osobitoo
11hrodarstvu), g}!t<;L,~I)..!!.'?1::c, llJi1njak 1I~lržav!1E,L!?lag~ni!lcdi':L.!~~~.':l01.:l!l
n",~()l;nadit~~i tlliie što s.u 1~15,g. iSi>o.dcijene p cda!!..Eilg1cskoj svoje dionice
:{ompaniic ~\I~~ko~"k<1.Jl.~I~kal~al J.e,J!G.9. p.\lšf.el~.~P!~~et,_nako~!,e"~~J~<~J'a
~gr~dn}e). ra .I~ransakclJa fltansKoJ 1ffiii:tt'1fslgurala. privredI/u donunacl]u na«
'.;~ii!il1l vodenim put.em lHPma Il)sJijskom polkolltinentu: Francuski 511financijski
kru[';0\'i, doduše, p,.'sjcdovali više akcija od E:1I~I('skc,ali su one bile razasute Il
:)riv~,r.nim rubIlIa.
Usprkos prodaji akcija i povišenju poreza, moralaje cgi~)alskn držnvaproglasiti
..hH.n1cr.oL.Radi osiguranja interesa evropskih vjerovnik.'\;'r876'~"f-oslioV:\'IIa-je"lu(o
n1(',j,marouna IIpr.ay.ildugova Cai.~sede le delte'jiubliqiui;'k'rijii'ce uvelike preuzeti
l(O!ltrQlu na,reglpatskrni"dizilviiinifii1'iiiiCijariia. Na zahjtev velikih sija formirana je
i018, vlada u kojoj su poloiaje važne.!!U!rivrednuporffikiidrža1iS!:lancCnliilistar
t'iii;i.i1cija-postaoje _§ii&:\~Q~!.i\§9n.,'"7tminist'Mj;vnill radova Frar;c'uz"de BJigr.i~re.
U:.'\;c,!'o
zatim odzvolliloje 'rasipnickom,hedivu ISITJ»i!u - na poLica';evcopskih sila
,,~!!::'..'~t;<:
jp' s~r!i~_zl>'~~lIancijske,!"p.!iyr~d!1~Q~ickc nesp_9I1P1m.~;ti_.
~;_utrci izmedu Jranc'l~~og..i [j!itan~ko,g_.i.!!1P~ijaliz!11az~.kololllj.!::.u cijdo~
::,'ije',u FrnQc\l~ka.k~881.. o~\.!I1\ra.Ja,os~~I,I~~?,~~~l~_~.~~::!!];'u~~. izgovo,rorn
daJ~ J.~dno lIol1ladsR"o~Jiimsko plemej>ovrlJedllo gramcu š AHi1rom, FrancuzI su,
.:0J-;:šp..os tii'vilina poioiajilbryii(Slcao nom-,nrilnog v)adara,nb'ii,irav!ja':nJemm\jOii,
Lrc1~~.I~I~...0!.5i\l;"):--' -~ ..~q-=--~ ~'. ~~~ . "-"- -. .-. - ---
".\...
--
.~~ Punim iltlp.llom IHr:r.dlt.-!li A',!'am-I i1d/iWt. nl\~lt\o izmedu 1860. j 1876.
~~ Njc,>"" je "...1jednik bio Abb... I (IR.I9-185.1). Za "jimje .Iijedio MllhalllJlI.d Sai.\ (1115.1.
,Ir,,,:.,,. p., ISIII"il. kojega je s..ILlln AbdiilhlllniL 167!1. oL"ustio,
B li T11"i~" ~H \'Iaf.lnre ~ naslovOIn tlty HHO. g. 'Z:unijr.njlj oni ~ LiLulonl b~~/..
l~.t~
'a ni- Taj ~qra.,kl11.~ncu8k~,!11O i na~io~lis.tickuAi~Ia.illost.ll~giptu protiv evrQps~ -
la to fi!mm;~!t~J{.Qntrole, iz. cega j!;,~potekao .181li.:..118t!!n~od_ vodstvo.!!!...~&ipa~koJ!;
;ldnd p-,!kovp.ikaAh!!Wl.a" ~~..1.. uzela je sa ~v~je c~rl!ne E!.Jgleska. J<...no,
povod Aa ,!1~
edna ciQJ!~lne_S!lageu 1Wp~:8\1Jadao.p:!!fmol!,1.,j1ilo!I1i pa je 18~".o,lu'p!!ala ze~J;llju. .u
.nskc s..k.LalJ.l!.
I!prin~pom. i~Lre~t,~~I' hed@~~~~alo, pfjje;-!.01Jtt~.fjr!!i..~lPik&.9k'
.nnja manske Por,te formatnose ~!JeAo.v~dilo)1 pitaili!L~o iz~ija'!iapryoga svje!!!ko&..~ta.
\inii. m:štvarnaj~ vl~t lI~eL~eca 12!!p'.~dl!la
.Y~)!!<9.LBrita.nijL-.
.
Ni nakon Berlinskogatkongtesa'nai.Balkanu nije bilo" mira. s obzirom na
,diti. tamošnju zamršenu.situaciju i haciomtlizam,.kojije prelazio u šovinizam, zavadili su
Ini 11 se i razliciti kršcanski narodi, ~ugarsko stanovništvo"iWlonomnepalUa:''''
'rnHl jine ISLOcne"ItUinc1fj1rsaiijilo o ujedinjenju s I<neževinomBug~rs!tom,doduše for-
lVtlC mrJnim vazalom P~~te, aJakticki saL!-!.Ii~om~R:wii.fi.-Xad~Jm pak .na.'!talapoliticka
prt,viranja
.. , U Istoc.IJ.Q.i...B.umeliji,bugaTske
, . ..' , ,_. .'.. su hupe
.o'." 1,~~_5..
.""_~' okupirale
, ," ..tu pokraJinu.
mcr Nokako j~ o~up;lcija~!!.a u.ošt!b,j suprotn<?stis .()~.redbamnQerlin~k9g'!.. k(mgr~at
'.,~d.i.v pO'/uklaje Rusija svoje oficirej koji su imali odlucnu ulogu u izgradnji bugarskih
Si3. ~rt;~;-;Ih;nag~: Politiiki kurs Kneževinerazocarao je ruski cnrski dvor: Bugarska
"'~ je, naime, vec neko vrijeme održavala žive privrednc kontakte s Austro-Ugarskom;
.,C(:O
a .It~ prili,lwlngra~~t~".~e.lj~ni~fpf.iigDiij~p!!~i~r.~~~J.7.~RusWm, nego je 1883; pri-o
-dlli hvncena ponuaa austrougarskogsuparm}g~.!i~.g~a<.hiJu r.n.1geod Bec_a.do,C~ad~
Bu.c;a!§1<o-ru~Kor;iZlla..zeiije:-ai3~"FT(došl~ St~i:-Q.,!a je "I885:"napaln s~~nu
:1Vf), ZCI!llJ~t ~~cj. o.sv~j~tLY..Jg.i.n..:-
No' s~f>~l.~~~i~_di.'pretrpjeli ~~I~~jJor.~~., I PQI'J.a
'110- je cijenila Bu~~~u ka!, f~k~!..!.!,1~~.«:>jiJ~t.l~.~eJo:govori}~s .~zal~m knezo!!)
a. I nnJ~arske rnsanarOriJ::1Jatten~ergoin. da' on u obliku personalne nnije preuzme
I}it.o fl!~~.~~ju~~.JHp.šH~.:.1J:~fu..e.!}}i:='Cinilo se. d~ ~u. ti.1ne.ist?d.ob~o riješen~ dva
?,~ pql!~lckapro~lep~i'-:...Bugaf1sude facto postlgh zelJeno ujedinjenje a da pntom,
ilice de 'ure, nisu P2~.~.ije11!~~..?Ar~.q~:)3~fJJ}W~Qg~_k.ol1g!.~{\.
lilla 9~ je stanovništvo.J(rete oSjecalo da je prevareno odlukama Berlinskoga
~a7r kongrcsa.. Ono se više nije zadovoljavalopokrajinskim ustavom i povlašl,enimsta-
jski tusom kršcanske vecine te postavljanjem kršcanskog valije. Tvr!.!gkoruoje težilo
C II rlr7..:lVn~m
priklj~~~n.~Q~. fuLJ(ret~j.~:.~~,~.i~bi.o9~~i u~~lIak,_qrk~!"koji je
nskoro IzazvaosUKoBes'Tiirci'mana Kreti sto su nahkovah gr~dal1s.komr.atu. Porta
~;iti je kušala lavirati i postavljati cas kršcanskoga,'ca.smusliinanskoga guvernera, što
kKo je samo povecavalo nezadovoljstvo obiju strana. Zatim se poslije jednog pokolja
~cti kršt:ana
~
1891..ukljucila
,..~,,-,. ' ~
i. -~Gtcka, ali su
":-~"
'njezine trupe
~ ,
teško polucene
.
- što
'....
je bio
!.tJe rezultat. reorgan~zaciJe . ~~m~nsk.evojs.ke _koju_je proveq, njemacki yojni~avJem.ik
Itar Von deL.9o.!tz-p_aša.Porta nije mogla iskoristiti znacajnu pobjedu s obzirom na
~r,e. evroJ1skesile, kojimaje najzad bilo.izrucena na milost i nemilost. Granicas Grckom
siln. gotovo do..i nije promijenjena.. !(reta je službeno o~2.~!&!lomni..'!.ilajetJd.t~
no Porta cak nije mogla sprijeciti da velike~ri1ifu!este princa47iz grCKe-Kraljevske
'.
0111 4iij";~!ijek~Jg.ay"noga ~fI).esliiaumjesto va!ijekoj~g~je imenovao sultan,)(ako
0111 Sl!.Ile k tO.f!!!l'os!!ll!.nsk,etrupe mor.a!i;:.p.pvuci s otoka, Kreta je s gledišta; politike,
mo (:i.~p1;~~1rn.o..J!j,'?.d!!1J~~?-:~.qJ~o.m,i.tii.koDilii..izg,!~!jen~.z~ ~r~a~~..Q~m~!llij!,,:
~!.I
om Z!1aI(oV.1_t.<rjt!;~~abostCar~tva.to sto DlJedan doblvem rat mJe mOJ';aoomest.1 aaJiu'
, . ,
.eroj,iilLdQlJlMa.&njegove mo~L .
!'la ~_aIka..,!,!j~~r.!!$6~t~ira b~ Ma~4onija. Zemlja naseljena razlici-
t.im nacionalnostima, cije je (IOpretežno pnpii.'datoTIiT'skim veleposjeonicima, bila je
.:.,..: . .
15.1.
--
40 1'auJik.paša (18;9-1892), sili i nASlje.blik I.mailo\'.
41 Tlijec je " princu Ceorgiju, drugom sinu grcl.-og8 kralj;> Geol'gija.
149
,.'jabuQ1azd9ra izm~i1u~SIbij~B.!!gll!'8k!.i Gr~~e. Sov!!lizaw te politicki i; privredni
in~esi proti~.~ka u' tom ~~ se sukobu .um.n~~a,vali:.U ;unu~r~njop.~1itic~i 'n~~~bil-
nOJ'Makedoniji l~varalC !lU,1!8'
bArnlolo:oJ!!;fUbll!11(e~lka'opaa~oat'z~~~vot 'l1('~~tvo
8tl!.novliika.Slabo'sc: koris~ilo~m:;UR.etanjq'ror~c;:...' ž~<t~me~ijom' u'glavnom
saatavljenomod Albanaca;'::Zajedni~~1P.oktiia.l~Austro-Vgarakc'i RIisIj~:1903~g.
--
da, problem ,rij{!Še"pun~tacijama" '1) Miirzs~egut.,bio je 's obzirom nazamršenu
šl§"acij~ ~!ldi:n...,na,prcii>~~ - ~;Z.,",' , '
, U posljednjem je desetljecu 19. st. svijet nacionalistickih ideja zahvatio' LAr--
mence, 'koji su dotad složno živjeli s muslimans~imrs~anoyništvom. Oni više nisu
htjeli trpjeti da se ne provode u djelo,odredbe',BJ!!'linsko~a,mira,koje'su za Ar-
mence u Osmanskome Carst.vu bile pre'dvidjele uvo4eiiJe::~n~~\lsa. Zah-
~jeveArmenaca koji su živjeli u Osmanskom Cars~"u"':a.-rijiliov,je nacionaTnipokret
predvodio revolucionarni komitet, podupirali su 'oni:njihovj'sunarodnjaci'na ist,)ku
cije jepodr.ucje ve~..Pr.ij~ R~!P.~!9...!!u.slJ~"~
'Takav je'razvitak mogao samo >odgo-
varati carskoj J!.usijijer je mogla,racunati s, proširenjem podrucja vlastitog utje-
-
caja. Sultan je reagirao bez znanja evropskih sila,,,, teškim represalija.ma protiv
Armen~j mnogi su Armenci pali žrtvom, osobita nasilnih cina. na.huška.nihi sve
v1~otukršcanski raspoloženih Kuror Pri ,demon~tTadjama:Armena.ca.'u Cari-
grt~~ (~5)!~bio j~~~uk~bs po!~11!7k~ja nij~o,k!jje~a.la.pucatinademons~ra.l1~e.
Tom p'rlhkolI!su ra2jarel1lturski protudemon!trjntlublh više ArmepJM;.a. :SJ1ltanjC,
radi umirenja. tim razvitkom lIznemirenifizapadnih sila.,pokušaO,'provestiupravnu
reformu na podrucjunasi.anjenol!!.At.lllendma. No kako,nemiri medll..Armendma.
nisu prestaj ali, Porta.je to .!~!t:,!!!:..k'i!Qj!gg:iQr~a
ionako nevoljko z~!,!g,!imu~formc
JlfJ:wst.LprQ~~i. "prepad armenskih terori~ta, mi.'"Osm~KIi"r;ank!l .!!.!ls.tan~ulu
1~6. g. i pro'pali eok~šaj a.ten~~t~~a sult~na !2!!~~' iz~v!,li su~~rahoiritu reak-
~lju_~~l:!iilhamita. Još je gora bila cinjenica.iitoje teroriz~m produbio jj1.Zizmedu
Armenaca i muslimanskog -osobito kurdskog"" stanovništva ~e pobudio žestoke
protuarmenskeosjecaje..
-
medu muslimanima Carstva., Akcije su armenskih teroris-
ta, svakako~' pridonijele~ zlom ražvTtKušliiil>ine.km!!llaca.
h ' ,
5. DRŽAVNI BANKROT
150
--
1;;'2
X. MLADOTTIRCI
153
naHzamAhmeta fuzemedu mladimturskimintelektualcjmau..domovini~a.ijazio
na veci odziv nego tolerantni liberalizamSab~ed4inov,h;pf'SWa,..vetil(u je 'ulogu
pri iirenju nacionalistickih idejp.imaOCasopis?"Ahmet~'!~ifZMefveret("Vijece").
On se putem poštanske službe evropskih diplomatskih'predstavnii~ava kriju~cario
u Osmansko Carstvo. Naime, poslanstva i konzulati su 'od'18('st." u sklopu kapi-
tulacija sve više stjecali pravo da na osmanskom državnom podrucju drže vlastite
poštanske urede.
Sada su se i u važnijim gradovima samoga Osmanskog Carstva osnivale opozi-
cijske grupe, sastavljene od mladilloficira i intelektualaca, osobito nakon poraza
Rusije protiv Japana 1905. g., što je oslabilo položaj carske Rusije na Balkanu na.
dulji rok, a istodobno je u ocima opozicionara bio dokaz da evropske sile cak ni \I
20. st. više nisu nepobjedive. Uz to, revolucija u Rusiji 1905. i uvodenje ustava,
a godinu dana potom i u Perziji, ojacali su opoziciju u borbi protiv samovlašca
AbdiilbamitaII. .
2. MLADOTURCI NA VLASTI
J Zbog znacenja prigode osobno su se sreli kralj Edward VII. i' car Nikola II. na "entrcvue"
(sastanku) u Tal1inu 9. j 10. lipllja 1908.
154
!~
jedne strane, potez' dvojno monarhije bio je I1.\!mjt,:rcnprotivosmanslte države. Bec
sc, naime, bojao da pi zbog novQl!ijaciL\lj~'qsmanskog.Ci'-rstva, zahvaljujuci mlado-
turcima, na.Balkan~'mogli,'~i~i oiitccep.i"nj~gQvi jP~eresi., S.drlige strane, trebalo je ~,
da ane~sija' pogodi; i: !)r~iju,nc6amo' zato' štq je 'ta.:iel111jabila' motornom snagom ~
za Austro-Ugar6ku'i>ogibeljnib'l!tremljenj~'uje4injenji.i balkanskih Slavena nego i
zbog ca.rinsko-politickil1 suprot~osti. j koje ~u)varile. odnose' Beca. i Beograda.
U Osmanskom Carstvu javno mnijenje ~eagiralo je. na aneksiju Bosne i !leree-
r
l",
govine veoma uzrujano. Kada se cak prešlo na bojkot robe iz dvojnc monarhije,
koji je obecavao uspjeh, morao je Bec spoznati da je otišao predaleko. Radi smin-
vanja situacije, izjavila je Austro-Ugars~ da je spremna založiti re za ukidanje
..
kapitulacija., za. što se Porta uporno zauzimala od kraja šezdedetih godina 19. st.
Povrh toga, Bec je Osmanskom. Carstvu vratio Sandžak Novi Pazar te za guhit,.l,
~
Bosne i Hercegovine.platio "otkupninu" vecu od 50 milijuna kruna.
Sada je osman$ko javno mnijenje optužilo mladoturke da su vc!: u nekoiil:o
'.~'"
mjeseci popustili više nego Abdiilhamit za cijele. svoje vlada.vine do ljetu. 190:1. g.
Tako se sultan, \IZpotporu ko!\zervativnih krugova i odanih trupa, moga.o . ožuji;u f!
\.~---
1909. g. odvažiti i iznovaprigrabiti vlast. Nalo su lrupe povezane s odborom "Jedin-
stvo i napredak" u Makedoniji, pod komandom 1I'lahmuta ~evket-pa;;e, odmar5irale
Jo Carigrada, uhapsile Abdiilhamita i poslavile na. prijestolje njegova brata ile~at;;.
kao lvlehmeta IV (1009-1918).
Ustnv je formalno opct uveden. No stvarnu su vlast držali !IIiadot.urci, l.iJ,:nij"
reccuo odbor "Jedinstvo i napredak", koji se pribrajao nu.cionaii.tima. N..ime,
liberu.lno ce krilo mladoturskog pokreta ubuduce malo suodlucivat.i. elanovi o<lho-
m, dodušc, nisu preuzeli nikakve položaje u vladi, ali su ipu.k mogli, zahvaijujuci
utjecaju na armiju, racunati s bez\lvjetnom odanošcu vlade.> Ovlašl.enja sui tana ;::.1
L;.J
hila su tako ogranicena da je bio gotovo još samo figura za reprezentaciju. On
je, doduše, mogao - vodeci, svakako, racuna o zamislimu. mladotura.ka - još sam
formalno imenovati velikog veziru., no veliki ce vezi.. posve sam nadalje po~tavljal.i ,..,
resorne ministre. i::
'f.;';'
j
Puc u proljece 1909. nije izazvao samo uklanjanje sultanove samovolje. Vecinom d
pronjemacki orijentirani mladoturski mocnici na.stojali su - svakako, uzalud - ta-
ko(ter osloboditi osmal\ski privredni život stiska stranog kapitala i oJslranil,i kapl- .j
tulacije, koje su postale nepodnošlji vc.
Mladoturci nisu mogli provoditi duboke reformej u tome ih jlJ ometala vec i
sU.ma teška vanjskopoliticka situacija. Društveno-ekonomske strukture jedva su 5e
mogle mijenjati. Ni u državni se aparat nije diralo; odredbe zakonu. Tanzima!a j .-
ustava ostaJe su mjerodavne. ;".;-!
,-",:1
1\.fladoturci SI1 Abdiilhamitovu panislamizmu, doduše, suprotstavili izrazito t~""1
~Sj
l:ricisticki stav, no isprva. bez trajnijeg ucinka. Istom je u kemalisticl;oj eri usp-
jela preobrazba Turske u svjetovnu državu. Za buducnost je osrnanske države hilo
fatalno to što su se mladoturci, u skladu sa svojom nacionalistickom idcologijom, ",:
:..
lrudili da nacionalizmom na granici šovillizma polisnu liberalni osmanizam i fed era- (~~"~
.....
~.
lizam princa Sabaheddina te da zapocnu forsirano turcificiranje države. Mla.dotur-
ski je nacionalizam bio usmjeren protiv svih neturskih narodnosti u Osma.nskome
Carstvu, tretirao je Neturke kao gradane drugog reda, zalagao se za ccntraliza.ciju dA
~"
~'.~
.rl"
~
~ POlrijcJi je hio, prijr.&vega.,embargo 114051")"JS),i
izvoz syinj~ u dvojnu luuu.uhiju u~.l.:on
]906. g., \'" je sukob dobio ime ".vinj.ki rat".
5 Vladu je, nostalom, fonnirao lliiseyin Hilmi-paša, licnost oS\lIallSkoganci.n I'egime.
~
lfi5 ~
,...
I "-'M"\'~''\."I,Gkadr7.e."~ ;. ,\W\\uac\yo.o net.\.\l"skin, 1\aTodnost.imo. pravo na po\it.cko orga-
nizir:L!lje. Za I1lI1ogonacion:llnu dr1.:lvu poput Osmansko~ Carst"taJl1QmlaJc...twa....--
Ti!~idn:\ politilm turcirikacije imati rušilacke posljedice. Oni!. mlndoturcima. nije
donijela samo neprijal,cljstvo kršcana nego i neturskih muslimana, prije svega arap-
l l.kog ,;t:\novništm. Doduše, Arapi su isprva radosno p01:dro.vili pad AbdiilhamitD.,
"Ii su ~Cubrzo iznova okrenuli protiv mlo.doturaka IIob1:irom na mi1itantuu politikn
Lllrcifikacije, to prije što su sc arapski službenici uklanjali iz državne službe i U1.-
mjcnji vali Turcima, koji nisu govorili arapski. Mladoturci su još više umanjili svoju
popularnost jezicnol1l politikom,... postupanjem protiv arllpskogjezika i lIvodenj~m
l.Ul'sllOi;akao službe\log jezika u ampskim pokrajinama, cime je mnogim Arapima
IC!1"mogllcc\losporazumijevanje s lIadleštvima.
G,)dine I!)IO-I!1I1. izbija pobuna Albauaca, u kojQj su zajedno sudjelovali
,- l:r';';:lni i muslil\laui radi provoc1cnja svojih interesa. Vec nakon Uerlinskoga kon-
"r~,,,, I.iil(8) kOflsLitnirana je lign zn obranu prava Alb:\II;'\ca. koja je ieljcl;~ r~vidi-
':"; ,)(bl.up~lI.ie Crnuj (~ori prosLranih podrucja nast.alljcnih Alhancima na ~jpYe('l.1
'o;;";...~ 1":"\('II<'j" ~1\:,d<.}I.\lrci
S\l ~ rn\lkofllu~pj~li ugušiti usLilnak.
()<[!Ian~l,o C"r~1 \'0 i dalje je bilo pod priLiskoln jmperij;~lisl.i.:k(' politike y~likih
oh. !I.:dija, koja je n utrci za kolonijama ostala. praznih ruku, ieljela je popraviti
" "j l"_'ložaj stjccanjl>tn sjevemoafricke pokrajine TripoliL<lnije. Talijnnskoj je vladi
,ori tnrne došla kao naCllcella tzv. df1lg:~Gmarokanska kriza (19 Il). Njome je paillja
;'rallcn~kt'. V"likc BritanijI! i Njemackog Carstva ~krennl.a s Osmallsko)!; Carstvu.
'.' a okupaciju Tripolif.anije 1n Il. g. odgovorili sn IlIladpturd, doduše, obja~"Jrn mt.".
"o oSn1anska vojska nije bila dorasla Talijanima, dobrim dijelom i l,bot~ velike nda-
Ij.""i)st i središnjeg osmanskog terit.orija te brojf.ano slabijih osmanskih garnizona u
.;jp,'crnoj Africi. T:\1ijanske pomorske operacije, prov0l1ene Imo bocno osignrnnje
,rpd DardafIciirna i sirijskoll1 obalom, le okupacija otocja fJodckallcza preli ju-
.;n<.ap:dllolll obalom Alladolije, prekinule sn oSlI1ansku opskrbu. VP.Cu studenome
; D11. mogla je lLalija proglasiti aneksiju Tripolitallije i Circnaike. Porta jt' morala
,I , ".:.!ndtti Laj terit.orijalli gubitak mirom u Ouchyju (kraj Lausanne) u list.opadu
i 912; odstupanje jc prikrivcno tohoilljim davanjem autonomnog st.at.nsa objema
1'0krajini1ma. Timc j,' prakticno I",.stala cetiristoljet.na oSlI1tmska vlast. u sje\'crnoj
." rr;.-;. .i'."rjl> i Egipat.još samo formalno pripadao OSl1lanskomCarstvu. Vracanje
!),,,ld;:.\Tlcza, l11i 1IIn Ouchyu I""dvideno kao protuusluga, nije ostvareno. .
r 1(;10 suprot.ni 1'01od horu "Jedinstvo iliapredak", ncdngo poslije lijaska u sje-
'j,'cnoj Africi osno\'ana je liberalna stranka, nazvana Stranka slobode i jcdinst.va
(f{;j'rri'.lc( t.c ifilaJ Flrkasl). Onaje na parlamentarnim izborima postigla uvjerljivu
pobjrdll i IIZ to dohi la podl'šku vojnih krugova: u proljece 1!J12. odredcni broj lihe-
c: ";\i'1ih oficira osnovao je grnpu tzv. oficim oslobodenja (Jlalaskar Zabi/all) i u lipnju
..'J12. ,.Jaelu koju su vodili ml:ldoturd prisilio da odstupi. Sada su liberali preuzeli
vlasl. Zhog parl:IlIIentarno-demokrntskih predodžbi i englcsko-fmncuske orijcn-
l.i'~IIOSI:lle SII ih sil.. prol11:1t.raleblagonl1klono, kao prvoborce parlamentarizma.
r7.1
(j Objf> ~U "".u"nlmnc:kp. krizc 1t3StnJf: u sklopu suknhll Frallcusl,~ i Njf"II1.:t[-I.:oS;.LC:\rSL\'i\ I.h...~
.. .je\'erl\onrrii:l" l,~",I.ie. Prva je J..iu hila '90~. g.
I:;{\
c
Naime, decen\.ca\isl.iCoke su zamis\i t.UrsKU\ \ibec3.\nul demokrala veoma oc1govl\I'ale
namjeri tib sila: da. dalje jacaju prisutnost u, istocnom Sredozemlju.
- Balkanske iSUse driave -, dodušel kao i uvijek posvadane -
odlutile da. ra.di
provodenja svojih ,inter~a. spram Osmanskog Carstva istupe zajeduicki. U proljece
1912. sklopile su Srbija, Bugarska, Grcka i Crna Gora l3alkanski savez. Pritom
ih je podržavala ruska diplomacija, koja se nadala da ce tako zaustaviti sve veci
njemacki i aust'rijski uljecaj na Balkanu. No bnlkanske su države uskoro napustile
r
ruske zamisli, u listopndu 1912. napale Osmansko Cnrstvo, oslabljeno ratom za
Tripolitanijll. U tom je prlJom balkanskom ratu osmanska vojsl(a neprestano trpjela
poraz-:.
Kriticni su položaj iskoristili antidemokratsko-autoritarni mladoturci medu -
njima mnogi u Njemackoj izobraženi oficiri - za državni udar u sijecnju l!J13. g.;
vooe sU bili štapski oficir Enver iley i službenik tele!;rafa Talat Bey. Obojica
sn zastupali autoritarne predodžbe o rukovodenju i pokazivali velike simpatije za
Njemacku. Ondje su na njih posebno utjecale tamošnje :tutoritarno-antidemokraf.-
~ke politicke strukture i svijet njemacke vojske. Njemacko Carstvo neskriveno je
;,impatiziralo s mladoturcima vec i zato što je u ponOVIlom jacanju Osmanskoga
Carstva vidjelo nužnu pretpostavku svoje istocne polil~ike. Samo je jako Osmansko
Carstvo koje se teritorijalno više nc bi smanjivalo moglo C>lI\ogur.it.injemacki pristup
izvorima sirovina, ponajprije u arapskom prostoru.
i'vlladoturski vode Enver i Talat nisu sami preuzeli vladu. Nju je formirao
prokušani mladoLurski general Mahmut ~evket-paša. Novi su vlast.odršci opet
stavili izvan snage ustav i pokušali mobilizirati obrambene snage osmanske države
protiv 13alkanskog saveza. No pri tome im nije bio dosudcu nikakav uspjeh. London-
skim ugovorom o miru krajem svibnja 1913. g. pobjednickim balkanskim državama
obecani su gotovo svi evropski posjedi Osmanskog Carstva; Port.a je mogla zadržati
samo 'r.apadno zalede Carigrada, odnosno tjesnace do linije En(l.' - Midia1, Kreta
je službeno i definitivno pripala Grckoj.
Mladoturci slfubojstvo Mahmut ~evket-pa.~c li lipnju 1913. g. - vjerojatno na
poticaj srušene liberalne opozicije -uzeli kao izgovor za jacanje svoje diktature.
VI:lst je preuzeo trijumvira.t u kojemu je, osim germanofi1a Envera i Talata, sud-
jelovao i štapski oficir Cemal Sey. Posljedujije, svakako, više simpat.iziraosa silama
Alltante. Diktatorska vladavina trijumvirata nije trpjcla nikakvu opoziciju. Ona
je l'rol,jerana iz zemlje, odnosno potisnuta.
Trijl1mvirat se posvetio zamašnom djelu reforme cvropskoga znacaja, koje se
nije moglo dovršiti zbog predstojecega svjetskog rata. Na prvome mjestu trebalo je
reorganizirati financije i ukloniti posljednje ostatke sustava zakupa poreza, koji je
oneme'gucavao budžetsku politiku primjerenu vremenu. Takoder je, uz sudjelovanje
francuskib i brilanskih savjetnika, obnovljen carinski sustav. Ukinuta-je ustanova
medresa i istodobno otVorene brojne škole evropskoga tipa, prije svega mnoge os-
novne škole. Reorganizirano je i sveucilište \1 Istanbulu. Vec za prvoga svjetskog
rata (1917) podredeni su za ,obiteljske i civilne predmeLe nadležni šerijatski su-
dovi U1inistarstvu pra.vde. Pri pravnom rašclanjivanju obiteljskih pitanja poceo
se dota.da važeci šerijat zamjenjivati gradanskim pravom. Takot1er, razradivala su
se nacela vremenu primjerene' municipalne i provincijske uprave, 110to se moglo
ostvariti istom kasnije, ti doba Republike.
---
7 Tur. Enez. odnosno Midyc; prvo I1Meljeleti na EgCj8Icoi11C, a drugo na Crnome IUOfU.
Podn1c:je do te linije obuhVl\c..Jo je otpl'ilike polovicu današnjeg" evropsl,og teritorij.. Thrske
Hepnhlik...
157
,,'
-----
. Kao prvi korak prema poboljšanju položajaJžena ukinulisQ 'm1a,doturci po-
ligamiju. Uvedene su' ja.vne' djevoj~ke'ikole.." Do~~da:"8u'~evQj1td;JIl~gle "dobiti
samo privatnu poduku kod:kuce.;:-?osteJ'elio-'se;'J1l!lo4l~~~Prl~~!,~o-og~~ic~o, po-
j avljuje profesionalna. djela.tp;ost!eha.;: Osim.:tiP.c!1ili~~~rialclli)anim.ai1ja:(~'6\11!carke,
uciteljice), sve više tena obavlja.lijecnickerodni'isno''iii:dtl1inii!trativne 'poslove:
, Mladoturke su' na njihovu reforUlliom kUriii 'u ,~ltri6tij~]icidripirJJ.li ~amo mladi
oficiri i intelektualci. Stoga su moralrustra;jatru"d!kta~i1ri'n~';granicj'yladavine
terora. Nije se dopuštala kritika odbora "Jedinstvo i n~pt&lakn, politickog vod-
stv&. ni pojedinacnih mjera koje je donosiotrijumvirat, iako nije bilo jednostrane
ideološke kontrole. Bila je dopuštena. diskusija o opcim društvenim problemima, s
I
!
jedinom iznimkom u obliku odsada. otvoreno šovinisticki zasnova.nQga panturkizma - I
-
koji je, u prvom redu, razradio Ziya. G8kalp radi tl1rcificira.nja. svih nacion;tlnosti.
j'
Ra.diširenja tih nacionalistickih ideja, osnovanaje 'i 912. g; organizacija Turk Ilcagi
('l\nsko ognjište), da "unapredujenacionalni,od'goj",podiže znanstveni, društveni i
privredni nivo Thraka, koji su najodlicniji narod' islamskog svijeta, te da se bori za
popravljanje turske rase i jezika". To što je ,odbor napustio dotada državotvornu
ideologiju osrnanizma može biti psihološki shvatljivo 'utoliko ukoliko su mla.dot.urci
centrifugalne tendencije nacionalnosti shvatili kao zatajiva.nje tog principa. Njemu
I su suprotstavili neumoljiv i radikalni koncept nacionalizma. Svakako, neturske na-
J rednosti nisu time mogli ni I)ridobiti ni integrirati. Dalji je 'cilj panturkizma bilo
I ujedinjenje svih turskih naroda,' što je s obzirom na Thrkepod vladavinom Rusije
.I moralo pogoršati odnose prema carskoj Rusiji.
Unatoc centralistickom i protunarodnosnomdržanju mladoturaka., Arapi is-
1 prva nisu vodili separatisticku politiku. Oni su željeli svoje nacionalne interese
I
\ provoditi u sklopu uredenja Ila regionalnoj-'razinij Prema njihovu shvacanju, trebalo
1
je da vodstvo i uprava. pojedinih vila.jeta. vode'više r~cuna p'nacionalnim datostima.
U tome sklopu valja promatrati osnivanje arapske 'decentralisticke stranke imenom
\ al-Lamarkazijja u Kairu 1913. g. i sazivanje svea.rapS~Qga;kongresa u Parizu.
I , Na Arapskompoluotokuosmanskodrž'avno'
podrti'cje,
bilojesvedenona Hedžaz.
Osmanlije više nisu mogle djelotvorno ,kontrolirati unutrašnjost poluotoka otkada
I
I su se saudijski emiri, koje je ibrahim-paša 1818.,pQtisnuo, 1902. vratili u Riyad i
I odande ,protjerali proturski plemenski,savez'Šamar;o S ponovnim je usposta.vlja-
I njem vahlibitske države ondje prestao osmanski utj~caj.Jemen,koji su osmanske
.\ trupe stacionirane u Hedžazuzauzele 1869~g.IO;~gubljenje u korist ustanika. 1904-
\ -1911. g. Velika Britanija.je vec 1839.o\<upiralijužni ~io ~emena oko Adem~.'Pošto
je i Kuvajt 1901. pao pod britansku kontrolu, u' osma.nskimsu rukama ostali samo
1
Prvi balkanski rat, koji je zajednicki voden protiv Osmanskog Carstva, samo
II je prikrio suprotnosti medu balkanskim'narodima.,.Njihov se savez uskoro razbio
zbog neriješenoga makedonskogpitanja.'Bugarskoje,politicko vodstvo sanjalo o ve-
I likobugarskom carstvu koje bi ukljucivalo_Makedonij~.Pri tome je imalo podršku
!
Austro-Ugarske, koja je slijedila prcitusrpsku politiku', strahovala za svoj utjecaj
i , na Balkanu, posebno \I vezi sa statusom'Bosne i Hercegqvine. Dvojna monarhija
i.? se istodobno trudila da se raspusti Balkanski savez, vodeca sila kojega.je, bila.Sr-
i
! · Dalji je izdanak panturki:1II4 bio tzv. lur.lniz4m, koji $e zalagao za ujedinjcnje $Vih "olzij-
.kih" naroda, ,ukljucivši Madare i Japanu.
5 Grad je 1884. g. osvojilo pleme Š...n"f.
10 Prva je osman.lea. vladavina u Jcmcuu zavriila vec 1630, g.
158
turci po- bija.. Time je imala biti oslabljena britansko-francuska Entcnlc cordialc, Iloja je na
le 'dobiti Balkanski savez.:gledala.kao na vla.stiti..,isturenipqlo!aj. . ."
:eP,o,po- Srbija i Grcka - same-zainteresirane za Makedoniju ..;'staja!e su spram Bugarske
tnicarke, ka.tegoricki :odbojno:".: Objema~6e driavama. tirikljucila.:~umunjska, jer je htjela
ve: Bugarskoj oduzeti južnu,Dobrudžu, koja.jel3erlinskim'mirom'1818, pripala Sofiji,
10 mladi U antibugarsku se koaliciju'na.pokon ukljucilo i Osmansko Carstvo,ciji su se mlado-
ladavine turski vlastodršci. nadali reviziji katastrofalnih. uvjeta LondGl1skogaugovora o mil'U.
[og vod- Time je Bugarska bila izolirana, Po strani se držala i Austro-Ugarska Monarhija,
100trane jer se ona zadovoljila. raspadom Balkanskog saveza. U drugom balkanskom ratu
mlrna,s I: (leraj lipnja...,. kraj srpnja 1913) Bugarska, prepuštena sama sebi, nije.mogla'odolje-
r/;izma - I
:. Li premoci protivnika; osmanske su trupe pod Enverovim zapovjedništvom mogle
l!tlnosti. iznova zadobiti Edirne. Bugarski su snovi o: velikoj državi propali. Mladoturci su
'rk ocagi uspjeli mirovnim ugovorom evropsku granicu Osmanskog Carstva premjestiti na
lštveni i zapad do linije MaricE:, koja do danas tvori zapadnu granicu Turske. No Jl.Iakedoni-
bori za ja., sa SoiulIom, ishodištem turske obnove. Sandžak Novi Pazar, Albanija i Egejski
otvornu otoci za Osmansko su Carstvo zauvijek izgubljeni. . _
,dot.urci Ratovi vodeni Il brzom slijedu tokom tri godine (rat za Tripolitaniju, prvi
Njemu i drugi balkansl;i rat) iznova su teško opteretili osmanske driavne financije, a
'slte na- posljedica su bili novi inozemni zajmovi. Da oslabe ovisnost o francuskom lca.pilalu,
na bilo pokušali sU germanofili u trijumviratu, Enver i Talat, zadobiti pomoc Berlina, lv
~Rusij e prije šlo su balkanske driavei Antanta i nakon balkanskih ratova težile pripajanju
osmansldh teritorija. Njemacko Carstvo poslalo je 1913. vojnu misiju pod vodsLvom
rapl IS- njemackoga genera.I-lajtnanta Otta Limana von Sandersa. Uskoro je spqsobnom
I\terese Prusu dodijeljena komanda nad 1. armijskim korpusom u Carigradu, s obranom
trebalo tjesnaca, na veliku ljutnju Rusije, koja. se morala bojati gubitka tjesnaca., sma-
:>stima. tranih ruskom zonom utjecaja, u korist Njemackog Carstva. I ostale su dvije sile
lIenom Antante gledale na Limanovu misiju kao na. neprijateljski cin: Francuskoj se cinilo
I. da je ugrožen njezin privredni, politicki i kulturni utjecaj, a Britanci su strahovali
ledžaz. za svoju poziciju u Sueskom kanalu i za utjec!l.j u Egiptu. K tomu treba dodati i na-
otkada tjecanje francuske i njemacke industrije naoružanja za stjecanje.osmanskog tržišta
Uyad i radi plasmana. svoje robe, napose u pogledu utvrdivanja. Bospora. Stoga se aL-
tavlja- por sila Antante protiv Limanove cljel~tnosti prpširio do razmjera pravog konflikta.,
oanske tzv. Limanovc krize; Carigrad je moraOpopustiti pred protestima sila Antante. I
~ 1904- zbog toga što je trijuqJvirat primio francusku privrednu pomoc, zakljuceno je da se
Pošto ratni materijal narucuje 'u FrancuslcoJ. a osmanska flota reorgani~ira s britanskom
i samo pomoci. vec i zbog reputacije engleske.mornarice.
Njemacka se. pred akutnom ratnom opasnošcu takoder osjecala primoranom
samo na' uzmak, te je pristala na kompromisno smirivanje krize: Liman von Sanders je,
razbio doduše. imenovan osmanskim mafŠalom i gl~vl\hn inspektorom osmansl:e vojske,
) o ve- ali je istodobno izgubio koma.ndu.nadtjesnaCima. I utvrdivanje Dardanela. uvelike
Idršku je obustavljeno II korist izgradnje obra~Qe'ne';lil!ije na bugarskoj granici, premda su
Itjecaj od Kruppa l\'Essc\1I!' narucene obalne haubice. Neposredno l>rijeizbijanja prvoga
arhija svjelsl:ogl'8ta, u veljaci 1914, sklopljenjejohp6razum izmedu Njemackog Carstva
la Sr- i Velike Britanije u vezi s gradnjom Bagdadske željeznice. .
I ".u.ij.
159
- XI. rH.OPAST OSlvIANSKOGCARSTVA
1-:ad j.> izhio prvi ,wj'~L~ki mt', Njemacka više nije !Ilorala illlnli obzira IH("""
")'.:'1"11')';1111111',.(.rp!;aIlH' ,'arske Rllsije 11'\ l3lisko!JI ist.ol\ll. Tako je Nj'~lIl1\cka m,,,;la
')';lllansI:illl Car~tvom 2. kolovoza 1011. sklopit.i I.ajni savez, to prije iit.o ~., i
;n\at\otllrsko vodst.vo lIa.~lo primomno osloniti se na jednu veliku silu i ;:nšl.it.ili ""
(1(1 illt.)~UCt;';a vojnog prepada. hez uhzira na Lo oda-kit.,on došao. ('prn:tl, trt'l~i
c(wjd, t.riju!llvirat.a, pledirao je, doduše, zaje<ino s proreforlIl~ki orijenl.imnirn mi-
pi"trnm finallcija Cavit.olll lJeyom, za oslonac na silt~ Anl,ant.e. II ;:iju su 11:10\11")1'
",ih !lvjt>rt'lln \lhojica pulil.icara. No vecina j,~ vod"'.'ih rnladol.llraka IInlll.ar i iz.
.':;1'1 !.rijumvirilta, lIadasve u sijecnju 191'1.)!;. za minist.ra rata ulla.prij('d('ni E;m'..r.
('I;)da 1J;\~a,:i.elj('h udruživanje s Nj('mackom. i 1.0ne samo polazeci od I.radicion;tl-
I'ih si mpatija prelila njoj ne~o i zato da oslobodi driavu Osmanlija ugnjetai:ke
;';1!.:If1sk0.i francusk(' privrednc prevlasl.i. U spomenutom tajnom ugovoru oll 2.
1:(.1(1"oza1~ 1'I. Njemacka je nagovijestila !Ilogucnost vojne za.qtitp.u sllh~aju napad"
Ila O~I1I;\nslw Carstvu. zbog ~ega je njcmaclm vojna !Ilisija imala dobil.i odlllclljll(:i
q '.jecaj na \'odenje IJsmanske armije. Prema zamisli rnladotufskog vodstva, st.::mjl'
"n'lnrtlŽalh' ''''tlt.ralnosti'' imalojc trajati dotle dol! ne bude okollcanl\ reorganizacija
':njsk(.. 7,ho/; SVI'ja;;cga iredcntistickog fa..spoložcllja 11javuost.i cinio sc ral., Illakar
I " nO!)wlI1kasnijem trcnutkll, sasvim poželjuim. Aspiracije se nislI odnosile S'lIIIO
:1a vmcanj0. dijelova I.el'il.or;j.,iz~ubljcnih u prvolII balkanskom rat.u, nego sc ?eljd"
.:r.dnc'lI1zauvijek odsl.raniti ruska opasnost. 7.a t.jesnace i st.eci podrucja ('arske n.usije
:la51.;lu.it~lIapreteino I.IIr5killlnarodima. na Ka\'lmzu, Krill111i Il Turkestilnu. Env!'r
",- .:.,,1.zanosio I'0l.puno lIesLvarnol!l mišljll da ce pomakllll!.i gra"k(~ Osmallslwga
Ca~"t.Vi\preko Perzije .10 IlIdije. Takvi su agresivno-tllrllllisticki dljevi mladot.urab
"CI,:ir"li kako II ruske. taJw i u britauske interese.
[{OtlCf'pt "naorllžanc nenl.ralnost.i" Osmanskoga Carstva izgubio sc još mnogo
hri~ nego Gtoje prvohitno bilo planirano. Kadaje pocetkom kolovoza [914. poceo
nI: ~ Frant:ns!col1l i Velikom Britanijom, Njemackaje pokušala pronaci nove savez-
n i!:o'. Sl.oga jl~ nj<:lII::tckavlada silila rnladoturke da I'tupe II rat -. Njelllllcl<o Carstvo
j', o5manskom partneru zauzvrat jamci lo ukidanje kapitula.cija, vracanje Egcjskih
nt"b \I (.smanski državni sklop, modifikacije granice na istoku na racun Rnsije i,
11ajz:>..d,revizij u granica s Bugarskom i Rumuujskom.
~ , f\lIadoturri Sit hili svjesni da ulazak u rat 11trenutku kada je izgradnja vlast.i-
:.111oružallih <:naga još u pocetnoj fazi jedva moie hiti probil.acan: u slucajn poh-
J 1 '1,(\ohj.wolII r;'\tn "udro-Ug.'\T<IIkf! Srhiji 2R. ~r1>nja HII.I, !lllijf:tli1i\j~ objuva r."\t..,NjCIIH..~hn~
...J (':;'I'r.I.\"anll..iji ~!. ..rp',ja 101,1. .
:tJl)
-:
.1
J
jede sila Antante mogla se ocekivati podjela države, a u slucaju pobjede Cen-
tralnih sila2 pqliticka i privredna. ovisnosl o Njemackom Carstvu. 'rako gledano,
posve je razumljiv ocajnicki pokušaj mladoturskog vodstva da u toku pregovora s
Njemackom kontaktira. i s Rusijom, kako bi Osmansko Carstvo neko vrijeme držali
izvan rata.
Taje taktika mladoturskog vodstva ipak postala iluzorna kada su dva njemacka.
r:\tna broda, "Goeben" i "llreslau", koje je progonio francusko-britanski mornaricki
odred, 10. kolovoza potražih>' pribjcžište u osmanskim vodama, pa im je dana
za.~tita. Taj je cin znacio eklatantnu povredu neutralnosti, to više što je uz dodjelu
?:,\.~titenjcmackim ratnim brodovima bilo povezano i zatvaranje tjesnaca za sile An-
I.antc. A to je znacilo da je Rusija odsjeccna od svojih saveznikll i da je prekinuta
opskrha ruskih oružanih snaga. Pojavom njemackih rat.nih brodova uDardanclirna.
prOluijenili su se odnosi snaga. u prostoru Crnoga mora, pa nije gotovo ništa po-
moglo ni t.o što je osmansim vlada fiktivno kupila i preim{,l1ovala3 njemacke brodove.
()SIl1:1.nskoCarstvo dotada nije imalo modernih rat.nih brodov,\, pa je ruska IJota
hi la 'llnogo nadmocnija. Brodovima "Gochen" i "Br('~la1!" privrpmcno je iznova
lIspo:,l.avljena vojna ravnoteža n Crnome moru.
:,ada. je i\ntant.a pokušnla navest.i 111Iadot.urk.> na povrat.ak ncutralnost.i, no
nije postojala spremnost na dovoljne terit.orijalne koncesije, odnosno na ukidanje
kapit.ulacija. Odgovor osmanske \'lade na taktiku oklijevanja sila Ant.ant.e bilo je
.ledr\COstranoukidanje kapitula~ija (7. rujna H~14), susp~ndiranje djelatnosti engleske
mornaricke misije i, istodobno, st.:wljanjt' osmanske flot.e pod komandu njemackog
admirala Souchona. Tako je najzad minula osmanska "naoružana neutralnost",
il ve(; ncdugo zat.im poce)l\ je njemacko-osm:mska 110t,\, u skladn s interesima
njemackog vodenja rat.a, napadati razne ruske crnomorske luke. Time je Osmansko
Carstvo bilo uvuceno u prvi svjet.skirat., t.~su mu zapadne sile i službeno navijestile
rat.. Velikoj Brit.aniji je ratno st.anje hilo povod da anektira ot.ok Cipar, koji je i
dot.ada hio pod brit.anskom okupacijom i upravom, dok je Egipat., !lOjije istodobno
rornmlno istupio iz osmanskoga državnog sklopa, došao pod britanski protektorat.
Ovdje nije pot.rebno detaljno raspravljati n horbenim akcij,\ma. IJ strateškom
pot;"'du položaj je osmanskih oružanih snaga bio sve prije nego povoljan, jer su bile
prisiljcne voditi ratna više front.i: na kavkaskom podrucju prot.iv Rusije, u Iraku i
SueskolI\ kanalli protiv Vclil!e Britanije, u Dardanelima protiv britansko-francuske
!lote, n na Galipolju prot.iv britanskog ekspedicionog korpusa. Osim toga, osmanski
<.;\1
SP odredi borili \I Galiciji, Makedoniji i \I Rumunjskoj.
Za 051Tlansko CMstvo najvažnije su front.e bile na Kavkazu i u Dardanelil1\a.,
jer' S\I one najviše ugrožavale središt.e zemlje. Osman5ka vojska trpjela je velike
i neprestane gubitke prije svega na istocnoj fronti. Pošt.o su Rusi vec 1915. na.
podrucju Kavkaza mogli ostvariti znatne uspjehe, !!JIa. su se uspjeli probiti do
Trapr.zunla. Okolnost što jearmensko st.anovništvo u zapadnoj Armeniji, t.j. u
osmanskim ist.ocnimkrajcvima, ne samo sa simpatijama docekalo ruske suvjernike
uego ih i aktivno podržavalo, uzeli su rnladoturci kao povod da otpocnu "konacno
rjda\'anjc" pitanja Armenaca. Armenci koji su izbjegli groznom masakru 1915.
~., a nisu se mogli prebaciti u ru~ku istocnu Armeniju, protjerani SII u sirijsku,
--
2 Vlastiti naziv tih sil" ob7,;romna "politikuokn,ženja" sil" Ant"..te. Osim Njemackog
Cau!,,'a, koje je davalo ton, i Austro-Ugarske Monarhije kasnije s.. Centralnim silama pripada\!
jr.'. Bugar.kA i Osmaniko Carstvo. .
-
~ Oni 5.. se ota<la zvali ne he7.nneiona/i.tlckogake.nt., - Sullan Srlin. ravu (51111al\Selim
Strogi), odn05no Midi/li (Mitilena), pr.m" otoku izgubljenom" 1913. u korist Grcke.
161
-
odnosno iracku pustinju, s izgovorom na prvi pogl~d pri~vatJjivim -
<la: QSqJan-
skom Carstvu neprijatelj8,~e Armenc~ valja u4aJjitis.u~ož!!ne istocne fro~te. Ondje
je vecina l\iih bijedno skoncala'.' Tim je )enocidol1!~' gotovo po~puno uniitena uz
Grke najveca kršcanska manjinai1 OsmanskcimCarstvu. ' . .
. Na drugoj glavnoj fronti, DardancIima; osmanska je armija postigla uspjeh
u obrani. Britanci 511HI1S. g., doduše, uspjeli na Galip9.lju formirQ.ti privremeni
mostobran, ali su ga ipak vec zimi' iste godine morali napustiti. Ta lijelomicna
pobjeda osmanske armije, kojoj je uvelike pridqnio .Liman von SandersS, .imala je
za Rusiju katastrofalne posljedice jer je time put opskrbe kroz tjesnace ostao trajno
zatvoren.
Usprkos prolaznim uspjesima na Kavkazu u kasnijim ratnim godinama, borbe
su na svim os~alim frontama završile fijaskom: oSl!1anskisu prodori u Iraku i kroz
Sinajsku pustinjll u smjeru Egipta odbaceni. Jedno za drugim citava neturska
. podrucja (izuzevši istocnll Anadoliju, pretežno nastanjenu Kurdima) padala su 11
ruke Britancima, koji Sll napredovali. Pri tome nije bila važna samo voj'na nadmoc
protivnicke strane, nego i cinjenica što su neturski podanici, posebno Arapi, posve
otkazali podršku Osmanskom Carstvu zbog nacionalistickog stava mladoturskog
vodstva. Zato nije cudno što je objava džihada (svetog.nata) u studenome 1914.
jedva imaJa neki ucinak. Na odbijanje Arapa da pomognu driavi Osmanlija. u
njezil:!Oj borbi na život i smrt odgovorili su mladoturcižestokim ugnjetavanjem:
Cemalove mjere terora -
koji je u meduvremenu postao paša i novi vojni guverner
iI Siriji, Palcstini, sjevernom Iraku i u Hedžazu - prestrašile su, doduše, arapsko
stanovništvo, ali su istodobno pojacale volju za otpor. Brutalnost je turskih vojni-
ka pri rekviziciji živežnih namirnica, nužno 'potrebnih za preživljavanje arapslwga
civilnog stanovništva, izazvala glad i duboku mržnju prema 1\ucima.
Kao odgovor.n:l.postupak Turaka, šerif Mekke Husain4, koji se potetkom rata
još htio zadovoljiti politickom i kulturnom autonomijom, na poticaj j~ Engleza II
lipnju 1916.digao ustanak protiv osmanskogvrhovništva, te se vec u listopadu iste
godine proglasio "kraljem Arabije". U skladu s bntanskirojamstvima, imala je nje-
gova država obuhvatiti sve arapske zemljejuino od 37. para.lele- tj. linije AYllltap
(današnji Gaziantep) - I3irecik - Urfa: - Mardin -'racunajuci i gradove; sve do Per-
zijskog zaljeva, zajedno s Irakom i Sirijom, koji su, u svakom slucaju, morali ostati
engleska, odnosno francuska zona utjecaja. .Sada je zapoceo "pustinjski ustanak",
koji je vodio englesl;i pukovnik i tajni agent Lawrence, sve više potkopavajuci os-
'mausku vlast u arapskim zemljama.
No britansko-francuski je imperijalizam trebao Arape samo kao sllucesnikc za.
ostvarenje vlastitih ciljeva politike moci. London i Pariz nisu ozbiljno pomišljali
na to da ostvare arapski san o velikoarapskoj drž~~!_. Arapi su samo zamijenili
gospodare. Tako je Husain priznat samo kao kralj Hediaza: prugi su arapski pos-
jedi osmanske države, prema tajnom ugovoru Sykes-Picot iz sviblija 1916.g., imali
biti podijeljeni izmedu sila Anlante: "Mezopota~ija" (kako se tada u Evropi, po
pravilu, zvao Irak), Transjordanija i sjeverna PalesL.ina.pripalibi podrucju britan-
skog utjecaja, a Sirija, Libanon, dio Kurdistana, s Mosi1lomi Malom Armenijom,
podrucju francuskog interesa. U tim krajevima kralj nu:;ain nikako nije smio imati 1;,
B
t Cinjenicu što je posrijedi bio genocid bitno ne mijenjA dA li je izgubilo iivot pola ili više od
vc
jednog Inilijuna Anl1enaca, kako se obicno uzima'u Evropi, ili "samo" 200 000 do 300 000, k"liko G-
nAvodi proturska drana, ili cak dVAmilijw,... prem&annenofilima.
Š,
$ Vrbovni zapovjednik S. osman.ke umije, posebno Cormirane :ta obrA"u DArda.nela.
6 In..ce potomak Hasana, unuka Proroka Mubammeda. Le
162
~
&.
utjecaja. Prema Balfourovoj deldara.cijiT, treb~lo je da jugozapadni dio Pales~ine
bnde neutra.liziran i da. služi kao "domovina." za. židovske useljenike. Kako je Italiji
kao sfera. utjecaja bila obecana južna, odnosno jugozapadna Anadolija, II. Rusiji
istocna Anadolija 8 Erzurumom, Vanom, BitIisom i Trapezuntom, osmansim bi .~
država, koja.se nekoc rasprostirala na tri kontinenta, u osnovi bila ogranicena još
samo na. središnju Anadoliju.
Sretna je okolnost za Tursku bila oktobarska revolucija u Rusiji 1917. g. i
izlazak mlade sovjetske države iz tabora neprijatelja.. Tako se nije ostvarilo \lS-
postavljanje ruske zone utjecaja na. anadolskom ~I\I. U mirovnom ugovoru izmc(la
sovjet5ke Rusije i Centrainih sila, kojije potpisan 3. ožujka 1918.\I UresL-Litovs!:u'I
bilo je cak predvideno da ce se plebiscitom odrediti dalja. sudbina. podrucja oko
!3atumija, Karsa i Ardahana, što su do pocetka rata pripadala RU5iji. Vodstvo ..
osmanske vojske nije tu priliku iskoristilo samo za to da taj kraj okupira nego i da .:.-
II rujnu 1918. g. izvrši prodor do !3alma na Kaspijskom jezeru. No grad je 51\1110
I;ratko vrijeme ostao u osmanskim rukama.
Za osmanski je poraz u prvom svjetskom ratn okrivljen mlaJoturski trijumvi- ~,;.:.
rat, pa je u listopadu 19l8.- g. otpušten: Enver, koji je u meduvremenu napred,wao f.'?;
~
do položaja vicegeneralissimusa i sultanova 'leta (damal)' , te Je facto vodio ral.lo;
Talat, takoder u meduvremenu imenovan pašom i u veljaci 1917. velikim ve::irom,
i Cemal, koji je mrzio Arape. Sva sn trojica pobjegla u inozemstvo!1 i kasnije: (u
lipnju 1!HU) osudcna u Istanbulu, u odsutnosti, na smrt, zajedno s ,lrugirn vodecim .\'.;
",O
mladoturcima. Mladoturska je stranka raspuštena; svi sn kasniji nevaini pokušaji
novog osnivanja propali.
Neslavni je kraj mladoturaka sasvim odgovarao njihovoj "rascijeplje:noj" po-
litickoj ulozi. Naime, oni su Osmansl:o Carstvo poveli u rat i time, kao i svojom . ~!
šovinistickom narodIIosnom politikom, uzrokovali raspad Carstva. No ipak nc valja ~-J
prcvidjeti da su oni ozbiljno pokušali modernizirati svoju zemlju i provesti razlicit,~
hitne reformske mjere. To što djelo reforme nije bilo dovoljno duboko da izazove ~
1!j~1
~-,-
..
i..
o~iln odbjeglih vojnika, naoružanim družinama prije svega prikljucivali mnogi se-
ljaci. Oni !lU se sada stali djelotvorno odupirati grckim okupacijskim jedinicama u
zapadnoj AnadolijL l1.Jmadolskim8U-BC gradovimarna.-!okalnoj razini,oblikovala
u grn<1anskimkrugovima udruženja za "obranu nacionalni]1pravn", koja su imala
pripomoci odstralljiv3nju okupacijskog režima.
Kako bi sada likvidirao razbojništvo, ponovo uspostavio mir i red, te uzmogao
demobilizirati armiju prema odredbama primirja, postavio je sultan prokušanoga
generala Mustafu Kemal-po.~u(1881-1938) za inspektora vojske. Visoki oficir,
lI1edntim,nije iskoristiosvoja široka ovlaštenjana vojnom i civilnom podrucju
onako kakoje bilo predvideno, za uklanjauje nacionalnog pokreta otpora u nasta-
janju, nego se, upravo suprotno, postnvio nn nje~ovo celo i t.ime preuzeo vodecu
nlogu u stvnranju nove 1\uske.
Nakon spomenute grcke okupacije izmira on je demonstrativnim pozivom mo-
bilizirao nove emocionalne rezerve za nacionalni otpor. Kako je njegova djelatnost
~ada jasno prepoznatljivo hila \I sul!Obu s interesima pobjednickih ~ila, na njihov
je poticaj bio pozvan natrag u Istanbul. No on tu naredbu nije izvršio, samovoljno
je istupio iz sultanove armije i nastavio sa svojom organiza\.orskom aktivnošcu,
odsada hez službenog zaduženja.
S obzirom na upravo optimalnu konstelaciju n smislu polif.ike moci. :'vlnstafu
Kemala. je malo brinulo to što ga je sultan zbog njegova istupa proglasio pohunje-
nikom. Nije se imao cega hojati od sultanove marionetske vlade 1.1Istanbulu, koja
je bila podredena vojnoj upravi pobjednickih sila i time fakl;ickinemocna. I inace
nije bilo snage kojI\.bi mogla sprijeciLi nacionalisticko organiziranje i agitimnje
duhollO u Anadoliji. Tako Sl\ nacionalisti mogli pocetkom rujna 1919.li SivaslI
nesmetano održaLi kongres, na kojemu su sve državne kompetencije prenesene ua
t.zv. predst.avnicki odbor pod predsjedanjem Mustafe I<elJ1l\.ll\..
Taj je predstavnicki
odbor zapravo bio protuvlada, suprotni pol nemocnoj sultanskoj vhdi u Istanbulu.
UskQm su pod kontrolu nacionalistickoga predst.avnickog odbora mogli doci svi
INit.oriji koje nisu zaposjele sile Antant.e. .
Ta.ko izolirana, sultanska je vlada pocetkom listopada I!J19. otlsl,upila. Vlada
koja je vršila dužnost. na.~la se prisiljcllorn Ila kompromis t.e se proglasila sprem-
Ilom suradivati na nacionalnoj tllrskoj razini s predstavnickim odborom, koji se
zat.o Sll svoje strane odrekao funkcije vlade. Za rn..qpoloicnje naroda bilo je ka-
rakteristicno što je na zajednicki organiziranim izborima pocetkom prosinca 1919.
nacionalnooslobodilacki pokret mogao dobiti dvoLrecinsku vecinu. S obzirom na
(.11pobjedu premješteno je sjedište predstavnickog odbora u Ankaru, koja je zbog
~voga položa.jau središtu Anadolije, odnosno neokupirane "slobodne zemlje" oi do-
brih saobracajllih vt1za,'bila osobito pogodno ishodište za upravne mjere.
Sada se predstavnicki odbor prihvatio razrade miniumillog progra.ma koji bi bio
prihvatljiv za sva.koga u zemlji, nezavisno od politickih ili svjetonazorskih suprot-
nosti. U tom se tzv. Nncionnlnom pa.ktu (Misak-I Alil/i) energicno istup1\lo prije
svega.za nezavisnost i iutegritet onog podrucja koje u trenutku primirja II Mudrosu
još nijl: bila okupirala. Anl.anta.. Odbacivalo se miješanje stranih sila u Imut.ra.~nje
stvari Turske.
Takav je razvitak veoma. uznemirio pobjednicke sile, osobito pošto je Na-
cionalni pakt sredinom sijecnja 1920. bio prihvacen u Velikoj narodnoj skupštini,
II.Ant.an!.a uvidjcla prijetnju za svoje Itolonijalneint.erese. Stoga ~Cpredstavnicki
odbor II Ankari iznova proglasio privrt'lTlenom nacionalnom vladom i prekinllo sve
165
kontakte s Portom, na što su brojne utjecajne osobe prešle iz glavnoga grada II
Ankaru. .
166
Takav mir, koji bi Turcima podario državu-torzo, bez stvarnog suvercniteta,
Ankara nije priznala, pa se tako pojedine odredbe nikada nisu. mogle ostva.riti.
Štoviše, kemalisti.su. ::osiguravši u meduvremenu zalede. ugovorom sa Sovjetima,
nastavili oslobodilacku borb4. Prvi'je udar bio uSP1jeren protiv Armenije, koja. se. u
skladu s odredbaP1a mirovnog ugovora u Sevresu. trudila oružanom silom zaposjesti
istocne vilajete. U ratu, koji je trajao od ~raja rujna do pocetka studenoga 1920. g.,
zadala je nacionalna turska vojska Armencima,koji niotkuda Ilisu dobili pomoci,
tako težak poraz da su oni mirom u Giimriijul1 3. prosinca 1920. pristali na ukiuuce.:
udredaba. iz Sevresa u pogledu Armenije. Turskaje natrag dobila dio tel'itorija kOJi
su 1878.g. pripali Rusiji. naime podrucja. oko Karsa i Ardahal1a.
Okolnost što su se kemalisti morali usredotociti na a.rmenski rat, uok je vecina
njihovih trupa bila u akciji qa. istoku, iskoristila je vec pocetkom listopada 1020.'
Porta da potakne ustanak u I<onyi. No nacionalne su ga snage uskoro uguši le.
Kemalisticka je armija bila uspješna i p~otiv grckih okupacijskih trupa: šef gene-
ralštaba nacionalista Ismet-paša, kasniji Ismet Lnanii, uspio je u sijccnj u 192I. tesko
poraziti Grke blizu zapadnoanadolskog mjesta inonii.
Zliacajni uspjesi !Iemalista kako u vanjskoj politici, tako i Il stabiliziranju
unutrašnjeg položaja naveli su sultansku vladu u Carigradu da donekle promijeui
svoj dotada. odbojlli stav prema Ankari. Posljednji je veliki vezir AhmeL Tevfik-
-paša izjavio da je spreman na osnovi nove situacije nasLupiti zajedno sAnkarom
radi revizije mirovnih odredaba iz Sevresa. Tako su se na mirovnoj konferenciji u
Londonu (veljai'a-oiujak Ini) poja.vile dvije odvojene turske delegacije. Ona iz
Istanbula ustupila je kratkim potezom vodenje pregovora delegaciji iz Ankare. Iako
su pregovori, nadasve zbog uepopustljivog držanja Grcke. protekli bez rezultata, za
Ankaru je sudjelovanje na londonskoj konferenciji. bilo vrlo važno zato šlo je ono
bilo jednako fahickom priznanju na multilateralnoj razini.
Propast mirovne konferencije u Londonu navelaje kemaliste da umjesto global-
nog rješenja teže bilateralnim sporazumima. Vec u ožujku 1921. g. mog,1O se sklopiti
ugovor o "prijateljstvu i bratstvu" sa sovjetskoll1 Rusijom; uskoro je slijedila Italija,
koja je u lipuju 1n 1. napustila. Adalyu (danas Antalya), le Francuska, napuštajuci
u korist kemalista Kilikiju i potez Aymtap - Birecik - Urfa.- Ma.rdin u listopadu
iste godine.
Istodobno jc protiv Grka nastavljen oružani otpor. Pošto je ismet-paša. kh.
jem ožujka 1921. grckim trupama. kraj inanuja zadao drugi teški pora.z, olli su
u lmsno ljeto iste godine poduzeli protiv kema.listaopci napad, s osvajanjem ke-
malisticke prijestolnice Anl,are kao objavljenim ciljem. No napad je bio odbijen n
vdikoj bitki (kolovoz-rujan 1921) na rijeci Sakaryi sjeverno od Esl;i~ehira. Time je
propao neposredni cilj grckog armijskog vodstva, zaposjedanje Ankare. Grcka, koj,~
je osjecala da su je svi oslavili na cjedilu, pribjegla je ocajnickom cinn - krajem
srpnja 1922.objavila je da ce okupirati Carigrad. Istodobno je proglašena nezavis-
nost "Jonije" , tj. okolice Smirne (izmira). Grcka okupacija osmans!:e prijestolnice,
svakako, nije odgovarala planovima sila Antante, a napose je Francuska držala da
su ugroženi njezini interesi u pogledu ljesnaca.. Tako se Ankara krajem kolovoza
mogla odvažiti na opci uapad na grcke položaje, pri cemu su Grci u ncl!Olikodana
pretrpjeli uništavajuci poraz. Sredinom rujna napustile su posljednje grcke jedinice
Smirnu, a za njima prakticno ~ve grcko civilno stanovništvo koje je stoljecima živjelo
kao manjina medu Turcima zapadne Anadolije.
1:1 N.ir-r/ i... JI.,II';f.:>j vi';',' ili 1I1.,,,j.. ('u.l~(}\,;lInn l,olni~,jll <;1I~.llIj'1\'jd..l)\tlnr, IlJo..."".,t.".,, ""'n,,.
~"".~I:,..,~ I:,di/.. ti r,;"jPI
II:::
~
JI'. No Istanbul više nije ostao glavnim ~radom, Taj.. rllnkcija-13.listopada. 1923.
prenesena na.AnKaru,dotadašnje sjedište nacionalne vlade. Lozanskimje ugovorom
nova Turska., uz medunarodno priznanje, de iure zadobila i politicki te privredni
suverenitet, premda je 1.1\to morala platiti visoku cijenu: irnalaje prihvatiti gubitak
ukupnih Ilcturskih podrucja, koja su još pocetkom prvoga svjetskog mi.a. cinila
važan dio osmanskoga.državnog teritorija..
Konsolidacija na medunarodnoj razini omogucila je kcmalistickom državnom
vutlstvu ucvršcenje svoga položa.jai unutar Turske. Uklonjena je svaka opozicija;
odsa.da ce Narodna slranka20,osnovana. 1923. g., kojoj je predsjednikom postao
1I.lustafa 1<1'1111\1,
vladati neograniceno. Dri:nvnopravui odnosi koji 511fakticki posto-
jali od 1919.g., odnosno od ukidanjasult,anata listudenome 1022.g., državnupmvno
Sll sankcionirani 29. listopada 1923. izglasavanjcm repllhlil(('. li:crnalisti, koji više
..isu morali imati obzira. ni na unlltri\Šnjem ni na v:tnjskolll polju, uskoro su podu7.eli
posijedlIje korake na putu brisanja oSll1anskih obilježja sVfJje države: zat.,'orili su
;;erijat~ke ~udove i medrese te ukinuli ured ~eylltili$lam(l. vrhovno~ muft.ije. Kao
po~ljednje i uajviše vjersko dostojanstvo, ul<inuli ~u li Oi'ljkll 1D24. halifat. Halif
Abdiilrnecit [I. protjeran je zajedno sa svim pripadnicima Osmano\'e dinastije.
Turska Republika, kojn sn osnovali Mustafa Kemal, kasnije nazvan Atatiirk,
i njcgo\'e pristaše, više nece, kao u svakolIIpogledu moderni7.irana i evropl'izirana
lairistii:ka državna t.vorba, imati ništ.a zajednicko sa svojim prel.hodnikonl Osman-
~kim Car~t.vom.
PEDAGOŠKI FAKULTET
I<t'l\,)\lN\CA' OSIJEK
20 J~duo 7.1\ drugim, NArodna. stflu'Kl\ nosili\ jI: ill1r.na: !ftlll.: Pirl.:o.'u, Cum1turiyrl 114/1:
FirkruI, odnosno Cumhuriyet [{a.lk Parti.ti.
169
. .'.. ~ ,.- "..- '. -.....-.-. , .
Afur.t 1'. Abdtilh.mit II. Mehmec I'. Rel.t Afeh".et VJ. Val.ii,ddin SiHeym..n Senih" Sull..n
(IS75) (18~6-1909) (1909-1918) (1918-1922) (kci)
.--~
Enver-paša 00 Emin. Nadye Suhan
r
princ Sabwleddiu Abdiilrn"dl II.
(kci) (halif 1922-1924)
t . I .
.,
\
----..
DRŽAVA VELIKIH SELDŽUKA
.. .."..~... . ~.. ,
, -, ... .~..
ANADOLSKI EMIRATI OKO 1355. GODINE .-.--.--
o m o r e
r n
c
1- '
) :11
L.
.----.
001 O
-.---
-.............
TERITORJJAI.-NA PODJELA OSM.A.NSKOGCARSTVA POCETKOM 17. STOLJECA
.)~
.
I AL 1, R .Iz
I (II
;...
.".z.' · I p ~,CJ-"l ,i
~._._._._. - G "
'.
857 _ 3.857
100
-I-622 =C
857 - 2571
100
+ 622 =C
857 - 25,71 + fi22 == C
857 -:Ji> + 622 =C
831 + G22= ).t53 (poslije Krista)
(J. stolje\:e
552. g. utemdjenje najstarije poznate tu reke driave, 11
7. stoljece
6. st. r.ijepanje na zapadnu i islocnu udionu dda"u, 14
6. do 11.st. država !lazara, 15
istocna i zapadua turska "udiona drž1lva" dolaze pod kinesko vrhov-
ništvo, 14
682. g. novo utemeljenje države istocnih TuraJ(a (T\ok-Turaka), 14
8. stoljece
744. g. propast države I<ok- Turaka, 1-1
744.g. nastup Ujgura, 14
762. g. Ujguri prihva.caju manihejslvo. l<1
9. stoljece
od pol:etka 9. st.regrutira.nje odreda. robova iz redovI!. transoksanijskih Tura.ka. u ..ba-
sidskom halifatu,IS-16 "
840. g. Ujgnre potiskuju Kirgizi, 14-15
840-860. g. utemeljenja. ujgursldh država li Tarimskoj r.avali i Il sjevernoj Kini; IS
181
'.'
10. stoljece
10.st. unutriLŠnjouijski I<a.raha.nidi prihvaca.ju islam, 16
962-1190. g. dina.stija. Ga.zDa.vida., 16
970. g. obraccnje Seldžuka. na. isla.m, 17
997-1030. g. Mahmlld od Gazne, 16 i d.
999.g. Karalaanidi osvajaju Buharu. lG
11. stoljece
11.st. vecina. Ujgura. prihva.ca budiza.m, 15
1028.g. Tanguti uništavaju ujgursku dria.vu u Tarimskoj zavali, 15
ou kraja dvadese-
tih goJina 11.st. provale Turkmena u Maju Aziju, 18
približno
1037-1063. g. Tognl-beg Mullammcd: osvajacki pohodi Seld:iuka, 17
1040.g. poru Gaznavida u ratu sa. Scldžucima., 17
1055.g. Scldžuk Tognl-beg preuzima. skrb nad abasidskim halifatom u Bag-
dadu. 1.7 .
1071,26. 8. Seldiuk Alp Arslan (10G3-1072) rubija Bizantincc kraj Manzik-
crta, 18
1072-1092. g. Scldiuk Melik Sah, 18
1072-1107. g. Suleyman, osnivac driavc auadolskib Seldiuka. 18 i d.
1092.g. slnrL Niza.ma al.Mulka i Melik Saha, 18
kraj Il. sl. Konya postaje glavnim gradom ana.dolskih Scldžu k 19
12.. stoljece
1105-1 JI 8. g.
r"zdobljc vla.da.villc seldžuckog sui tana Muhammcda, 18
1118-1157. g. SclJ:iu k Sandžar , 18
prva pol. 12. sl.mongolski I<a.ra-Kital pokoravaju Karahanide, lG
1176, li. 9. poraz l3izantinaca u ratu s anadolskim Seldžucima kraj Miriokc-
falona, 18
1178.g. Seldžuci unlšLavaju turkmcnski emirat Danišmend, l8
oko 1185.g. pljacka..ški pohodi lurkmcnskog vode R.ustcma u istocnoj An"doliji i
sjevernoj Siriji, 21
13. stoljece
1204. 13. 4. Mlecani osvajaju Ca.rigra.d, 18
1206-1227. g. Cingiz, veliki hau Mongola, 15
1209.g. Ujguri u sjevernoj Kini prihvacaju mODgolsko vrhovnišLvo, 1:\
1220-1237. g. Alaeddin I{eikubad I, suILan a.na.dolskih Seldžuka, 18
poslije 1221. g. Suleyma.n Ša.h iz turkmenskog plemeIla Kaya povlaci se, bježeci prcd
Mongolima, iz okolice Merva na. zapa.d, 24 i d.
1224-1502. g. Zlatna Horda., 47
na.kon, otpr.. 1230. g. II Ana.doliji se naselja.vaju brojni Turci koje su protjerali Mongoli, 21
oko 1231. g. Suleyman-Sah sc utopio u Eufra.tu, 25
oko 1231-128I.g. Erto~rul, 25
1240-1242(1) g. usta.na.k Bab<1ija,21-22
1243. 26(1) lipnja poraz "nadolskih Seldiuka. u ratu s Mongolima. na. Kosedagu, pocetak
mongolskog vrhovuišw&, 20, 22
. 1250. g. kra.j Ajubida., pocetak .Ma.meluka., 56
1252-1334. g. Sejh Sa(I, osni vac reda. sa.fa.vi, 53
1256-1335. g. dinastija. libana u Pcrziji, 20, 22 i d.
182
1256-1265. g. Uh'Ln Uulag;;, u.p. 22
1258, 10. 2. Mongoli osnja.ju Bagdad, 56
1260, 3. 9. Mameluci pobjeduju Mongole kraj Golija.tova !?vora, 22
oko 1260. g. nastup Karaman-bega, 22
poslije 1260. g. privremena. podjela države a.na.dolskih Scldiub na dva dijd>., '22
1261,25. 7. obnavljanje Biza.ntskoga Carstva, 27
1277.g. pobuna Turkmena. protiv Mongola, 22
1277, poc. kolovoza pogubljenje državnika. Mninuddina. Pervane, 20
1281(7)g. smrt ~;rtogrula., rodona.cclnl k... Osm"nlija, ~5
1281(?)-1326. g. Osman I, 2')-27;
Uvoltcllje ma.lih nada.rbina (lilItar), lI'idarlJiHa.::a.na.j\'ece d(J~~i.'Jj;~n;,;t\,(j
(/1<1$)i funkcije bcglerbega, 26
H. stoljuce
14. st. r;lSpad sjevernokineske njgurs!;e države, U,
poc. 14. st. nestanak države anadolskih Sddiut.a, 20
1316-1335.1;. IlI,an Abu Said, usp. 46
1317. g. Orhan postaje vrhovnim zapovjednikom O.;III"u:,I.e vojs!:", :21~
1326. g. Osmanlije osvajaju l.Iursu, 26
1326-1360. g. Orhan, 27-29
1331-1355. g. Stefan DU5all, car Srhije, 27, 29
"ko 1331. g. za.u2~ce Nikeje (iznika), ~i
ok" 1333. g. slllrt prvog oSl\lanskog vezira, leologa .\LI"d,lin-pa~e,
133:\(7)-1357. g. Siileyman-paSa, Orhallov sili, p,!stajc vt:<ir, .15
1:135.g. ri1Spa.d države lIhana, 26, 46
1335-13~5. g. osvojenje emirata Karesi, 27
1337.g. za.u<ccc Nikomedije (hmita), 27
1346.g. Orhall se udružuje s Ivallom l\anlaku2enom i ženi sc ajeg,)\'oJII kCi:l'i, 2
1:\49. 1>. Orhan pomaic Biza.ntu protiv Srba, 2i
src<.iwa 14. st. kraj csmanskog davanja da.nka IIhanima, 26
1353. g. LvntavaCiJnpep()s~ajeosmanski mostohrall na.c\'ropsJwmtla, ::!S
1354. g. .. osmanske ruke dolaze poluotok Calipolje (Celibc!..) i !l".]"sto
(Tekirdag). 28
135.1. g. zauzece Allkare, 28
13GO-I:189. g. Mural I, 29-32
1:161. g. ZiLUZCCC Jedrena (Edirne), 29
1363.1;. Plovdiv postaje osma.nski, 30
oko 13G3. g. uveden položaj vojnog suca (kadIQ$hr), JI
1365. g. Edirne postaju osmanskom prijestolnicom, 29 ,~
1365. g. Duhrovnik sklapa trgovacki \lgovor s OsmanlijAma, 30
:>
1368-1387. g. s!užbovanje prvog osmanskog velikog vezira. Qandarll [{;;.r" H"Jil", :!J
1370-150I.g. diuastija Timurida., 34, 46 L
1370-1405.g. vladavina Timura., 34-36
poslije 1370. g. sLvaranje Lurkmenske plemcnske konfederacije Dijelo!; O'.'I&a.(0],0 Di.
yarbekira) i Cruog OVIla. (izmedu jezera. Va.li i Mosula.), 4G
s
~"
1371.g. oSlllallska pobjeda nad Srbima na Marici, 30 (':1
t::.,;
1375.g. Osma.lllije os\.ajaju Niš, IISp. 30
1375.g. uvol1cnje velikih n~a[bina (zialllet), 31
1381.g. kneževin.. Germiyan postaje pretežno osmanskom, 30
1381-1398. g. I<adi Biirhaneddin, 33
1382.g. OSIlIaniije osva.jaju Salu n, 30 g
1385.g. podjela ustanove beglerbega: postavljanje jedno!; bcglerbeg;a za f{II
meliju i jednog za. Anadoliju, 31 .
1385(?) g. pobu Ila. princa Savclja., 30
~..';:.
,,"'j
IS EJ
r.'_.
13Ur,.I;. z..uzece Sofijr., ;!ll
1389.g. prv<\ hilh n.. Ko.ovu .poljn, 1Q -
1389-H02.1;. B!l)'ezit I, 32-35;
ua..ikasnijc Il lo nijcmc postavljen jc 7.!1.vo<tenje finandjMk" \1PI!l\'P
Jefterdnr, 62
1389. g. prvo bratonhojslvo n o.lI1llnskoj POVijr.Rli,32
13\11-1392. g. pripojenje zapadnoanadolskih emiroli\, 32
1:)91-1425. g. Manojlo 1, car Biza.nla, 32
1393. g. pripojenje Bugarske, 33
\l !:)~..-
1:1~.\.J!..
1395.[;.
t .10 I. !;.
V1a~ka. po~ta.ie vazi\lolII, 33
podizanjc lvnla.ve Anadolll !!isan. :t:I
opsada Carigr~da, :13
13%.~. pora7. vojske vilc7.ova-kri7.ara kra.j Nikopolj". 3:1
i:;%, 25(28:) ~1 "sma.n.ki ,'Iadar dohiva od halir. n I(airn 1,,\_,10\',nll;\I.a "Ili",,",.
~.~",Ije", 33
13~17 IT p'"a7. i pripojenje kneievine l\aralllal\. :U
HOO I~. I\~vo.it'tlj!' Erzinc;\I\a, :\:!
15. 5toljc(:e
I'r\'a 1'''1. 15.51. b.,ki.a';ijski dNVi;;i slje.cu I\ljecaj mcdu jallii:arima, 41
l402, 2;. 7. Timur I>ohjcdnjeOSIlIaniijelaaj :\nk:lrt:; r""pad OSltHUISk"drb"c.. ::~
1.\1\1, nžui"k Timnr napn.<ta Anadoliju. J:.
l'IO~" 19. i Timnrova smrt., :11'
r- . I.HI:;. I~ 1\1r.hlllct I. pohjeiluje isn, 36
1.101'.b' '\7.",)'ajdi;w pada n ruke Crno/; Ol'l1a, .110
1-11n. J!.. ~In'" pobjedu;,. Siilr.ymana, :Ili
, I! 1 - 11:17.5, t':U Si1!,i:'li1H11IHI. .\q
141:~,5.7. Mt>hmet I. pohjt!ttuje ~t115n; kra.j l1\eCll1\'la~(:au ('~IIt;'tn"k().idr?:...!\';,lI.
r 1 iJ :'-1.1'}!. f! 5"rn"vlad.'\ ~lel\ll1e.la I. :!i-3H
,. HH.(;. ,=:('p"rat.istic'kilI~l;\nak CiiIlCyf-il,emira b:mira, 37
L!JG-i-12!J g. dpl.Hvcno-'revolucionarne pohuue (lkdrcddin, Diirliikc.e MU5laf,. !'..,-
hk 1\"lIIal). 17 i ..\.
'.'.J ')--I.,ry2. (;. l)ii7f1!~ (1.,\il1i) ~ln<l.afa "a.o prelelldcnl Ila prij"slnl.i~ :\R i d.
'UI-}o1'-I.g,. iii IIrat. II, :I.q..11
H22.g. ops,,'!a. Cari!',rada, :.19
1122.1;. ~1,,1i ~Iu"tata kao pretcndent na prijes!."lje. .1'1
1,1~~, 22, 2, Hi7.ant mora ['Iab,ti danak, 39
l
1424.1;. primirje" ('arcm Sigismundom, 39
~'!~G-I.127. ~, srpske gr~dovr. pren7.illla car Sigislllun,1. 10
:nn"!132.~. rat proliv VCllc(';.!C..10
!-In g. Alh;llIiji\ pO~I."jf~I'rc:l.~žno o5m;\Jt~ki1. .10
j.;:\;;-1-IH./!.. ri\t s Ul\arskolll. .tO
II i'I~7. 9. 12. smrt Sigisll'lutHla.jJ;\I1()~IJtJtI)'aclipreuzimiLobranu 7.~IUIj~II UJ;;u...!<oj,~I)
I4.1R. g_ U,""oenje t7.\'. prikupljanja djei:ak.. (deIJ.,i,.",d. .11
t ] 439, 18. 3. Smederevo se predajc. 110
1,\33-1-15:1. g. Ca,uI..r" Ha1il, veliki vezir, .J1
.-.. 1440. g. neuspješna ol's"d" I3eograd.., H
j~ IH1.g. nastanak "allata Krim 0<1ostat.aka Zlatne IInrde, 47
L H4~I, listop.\(J-
-,ijc:c!luj I-IH. l1ullya,jjjev "zimMki pohod" na DaJ"anu. 40
1-1..,;, "kn 1. R. mir u SCl\edinu s Ugarskom, odstupanje SlIIedcrHa i dru~ih u(.vrucnih
gradova. Srbima, 411
}oI'I'!. 10. II. ugarski poraz kraj Varn.., ,10
i.W3, IG-JS. 10. 11rn~a hitka na I(osovu, (>or<\7.l'lun,l'aolij~, 11
: ~:;:,;
1451-1481. 1;. Mehmet IL Osva.ja.c, 41-51
H51-1469.g. timuridski vladar Abu Sairl, 46
1452.g. otkaziva.nje Firenlinske unije izmc,lu istocne i zi\p",lne crkve, 43
1453, 29. 5. zauzece Carigra.da., 43
H53, do poc. 18. st. ra.zdoblje velikih vezira iz danka u krvi, 0\4, 123
1453-1478. g. Uzun Iluan, vladar Bijelog Ov"", 46-47
14.56, 4-22. 7. neuspješna opsada Beograda., 44
\456, 11. 8. smrt Hnosa. \I u n)'adija, 44-
145(H462. g. Vla.d IV. Tel)e~ (ili Dra.kul), vojvo,\" VI,,-~ke, 45
1158-1490. g. Ma.lijnš J. T(orvin, kr"lj Ug"rske, 45
145!), 29. 7. IIOVOzallzece Smedereva, ukljucenje Srhije " Osma.n5ko C"rstvo, 4.4
1.1Ii0.g. Peloponez (Morej,,) posta.je osma.nski, -H
1-161.g. OsmanskD Ca.rstvo pripa.ja. Ami\stris, isf~lIrliYi\r i Tra.(lezuntsko Ca.rstvo, 45
1-161-14(;2. g. nepokornost VIMke pod Vli\dom IV, '!."
1-IG2-1-175. g. I\adu cc\ Frtlmos, vlaški voj,'oda, 45
H63.[!.. Uosna postaje osmanskom, .15
\.\0'\ - [.17~J. g. I1tlctilcko-osman~ki ra.t, .t5, .ti
1466.g. kneževina (aram"lI pretvorena II osmanski vila.jct, 46
1-167, tI. 11. Uzun Hasan pobjecluje Crnog Ovna. - raspad te ,Iriavc, ,16
H613, t7. 1. smrt Skcndcrbcga. 45
11613-1-169. ~. snkob Uznn Hasana s Timnrioolll Ahn Saidam, ,!Ii
I.IG9, 2i!. I. poraz Abu Saida, .16
)469.g. Uzun !lasan se u Tebrizn prol;laA;L\'a l\;"\;UIII11 Iraua, .16
J.\70, 12. 7. EnbeJa. oduzeta Mlecanima, .IG
I! <1, 11 (1:!'!1 R. Mehmet Osvajac nanosi Uzunn lIaS:lIIu uništavaju1;i 1'01'017. kraj Otluk
lJelija (Tercana), -17
,.tii- H81 g. l\a.ra.mani ivlehmet--pi\Ša.. veliki \'~7.ir, pp~\''''masl1jc tI\'ooenje t.im:uskog
,nstava U Osmallskom Carstvu, 49 .
H78. g. pocetak osm"nskog vrhovništva nad lIanalum I<rimom, 47, 65
Hi8. 5/6. '1. smrt Uzuna Hasana; rasparl driave lJijelo~ Ovna. ,17
t,f7!!, 25. li. mirovni ugo"or s Veuecijom, 4;
14110.g. privremeno zaposjednut Otranta n jn7.n.)j 11.11iji,.18
J.\I\O. g. ncnspjcšna opsada I\ho<losa, <17-.18
\01111,3. 5. smrt Mehmeta Osvajaca, .18
tlRI 1:'12. g. Ba.ve7.it II, 51-5.1;
vojska opremljena v"trcnim oružjem, 53:
ured deJlerdnra (vodilelja financijske uprave) llijeli se: jedan derter;;;
dar za Rumcliju, a jedan za. Anadoliju, usp. 62
1182, 17. 7. Cem poražen, emigrira u Evropu, 52
H83.g. OsmanskD Carstvo prikljucuje IIcrcegovinll, 52
1484. g. zauzcce crnolttorskih luka I(ilije i Akkenlla.n;" ..2
1485-149 I. g. sukob s Ma.melucima., 52
1490, 6. 4. smrt ugarskog kralja Matijaša I(onina, Ti
1492. g. otkrice Amerike, IISp. 86
J4~7-1499.g. Poljska poduzima nellspjebn pohod radi osvajanj" Moldavske, 52
1499-1502. g. pomorski rat protiv Venecije, r.2
149~1,kmj ku\ovo7." zauzece Lepanta, 52
16. stoljece
puslije 1500. g. potpuno naoruZava.nje jallicara. mllškctama, 53, 69
1501. g. uvodi se Ol'orlZ, vrsta izvanrednog poreza, 53
1501-1503. g. rat protiv Ugarske, 52
1501-1524. g. Ismail I, šah safavidske Perzije, 53-54
1502.g. rasp"d ZIa.tne Horde, 47
185
~ .~~;.
"
-~
1541-1546. g. PeLa.r RarC§iznova.vojvoda. Molda.vske,IISp.62
otprilike od 1544. g. na.gli porast korupcije od vremena velikog vezira RilsLem-pa.še, 6t>
poslije 1545. g. poceta.k Ive vece infla.cije, 86
1547, 19. 6. mirovni ugovor s IIabsburgovcima u Edirna.m... 62 .L
1547.g. vecim dijelom osvojen Jemen, 81
1548-1550. g. ra.t sa. Safavidima, 82
otpr. poslije 1550. g. novcana. privreda. posLupno smjenjuje na.tur:1lnu I'rivre<lu u<ll'oJru(;ja r:;;
a.grara., 87 !:
~;;I
poslije 1550. g. naslov paša, dotada primjeren sa.mo vezitima., dodjeljuje Si~svim \.;e-
glerbezima., 97
1551-1553. g. . rat proLiv U..bsburgovaca u Ugarskoj, 81
1552. g. Rusi osvajaju Hanat !(a.zan, 89 ~..
1552, 27. 7. Temišva.r k..pitulira, 82
rB'
1552, ruja.n -
- lisLopadneuspješna. opsada. Egera, 82
1553-1555. g. r..t protiv Sa.favida, 82
1554.g. Rusi osvajaju H a.na.t Astrahan, 89 ~~:
li, stoljcr.r>
P('~. F. Sl. ";,zaln" kne?evin'l Itama7.:\n pO"l.aj<' \'il:tjcI, K:j
_'d p"c. li..t. sv~ vcci broj janicara, 112;
por;tst !UOt'jja1ti(:i\r~ko~ a~e. IOR
'.H.\';'! pni 1 i.::-I rp.ž1f11tzv. viadavillc .i.elid. r(lz\'ija se II pIlIlom 0PS("ht11108
rH pr"'" pr..!. ('7 :~t. vilajeti nudim, na~rlad, Da""L,k i '"l;i".1I. ,Iudjd,;",;u so' j'-,!, '01110
ve?irima, 109
1',01.1.g l',,\'ojenjf" 1(i\l1iž,~.10:1
I~nl J;. lešl<i poraz pobunjcnih cdalija, SllIrl vode K,ua Yazluja.. JU!
1';11!.!;. dunavske )ulcic\'in~ po no\'o P[i7.lIiljn osmansko vrho\'fti~I'\'{11 ~}J
i '~O:j, prolj~cc pohod proliv nSl"nika cclalija u Ana<loli,;i, 102
160~-IG12.~. s"favidslto-osmanski ral, 102
16nJ-IGIU.~ "Veliki bijeg" n J\nadoliji. dInga fa?a nstanka celalija, 101 i d.
IGOJ-1Gl;.~ Ahmet 1- prcstanak dota.da. obvezaLnc prakse braLouIJojsLm, lU2-}():j
Ifi01-lfiOG.g. nslanak Isl.v;iua Bocskaya prot.iv !lahsburgovaca u sjcvernoj Ugarskoj, liU
1600, ~. ~. miro,'ui III;0vor n Bccu iZ11lN1u I\.lhsbnrgovaca i Docskayc,'ih us-
tanika, 103
Ir-O!"11. JI. mir u Zsitvatoroltn s AnsLrijolll; oSllllulSka. slrana. I'ri?,II;lj" hahs-
hllr~kog vla.cJarR ka.n ca.ra ravnopravllog 8ultanu, IU3
1Gflfi.1;. A1.crh.\jtli'\II l'0llO\'O izgubljen II korisl S"ravida. tn2
18S
1606-1607. g. buni se Canbulat Ali, beglerbeg Ale!,,,, 103 i d. .
1607-1609. g. usta.l\I\k vode ceJalija J{a.lendero~luMehmet" u Ana.doliji, 103
11;10, do tridese-
tih god iII" broj tim ara smanjuje se na šestinu prvobitnoga hroja., \ Il
1612,20. 11. sklopljen mir sa S:Ilavidima, \04
1612. g. prv" kapitulacija. (državni ugovor) s NizozemskoIII, 100
16t3-t6Z!). g. Gabor Bethlen, knez Erdelja, tl3
1617-16\8. ~. prvi snlti\nat Mustafe I, 106;
lIobica.jeni princip linearnog nas1je<ti\'anja zamijenjen nacelom senio-
ra.ta., 107
11;18-1622.g. Osma.n ", 106
1619. ~. deva.lva.cija., IlO
,J\'adesete !;od. ustauak ..arrco i ,.e"bona 11Anadnliji. InC>
11I2()-162t. b' rat protiv Poljske, 106
1622-1623.1;. Mustafa I. dru",i put sultau. IOC>
1t;~:!-IG'IO.I';. Murat TV, 106 i d.
1623-lIin. g. sultanij..-m..jka I\oselll (M;,hpeykcr) d"j., lOIl 1""lo\'ima vlaJe, 106
1623-1628. ",. pobulla Abaza Mehmel-paše, 107
1';'2:1-1039. g. rat s Per1.ijom, 106
1623. b' pohulla emira l3ekira u Ba!idadll; [)a~dad i Mosul pOlpadaju pod
S01.favide. \OC>.109
162.1. J;. hune celalija p051_Cel.llIetogluom u sjc,'ero7.apa.du"j Alladoliji, 109
1624. g. dev;t!\'acija.. 1111
1,,2 H 62R. g. bUIla. krilllskog hana. Mdlllleta Giraya III. 107
!!iZ!). g. vracen Mosul, 106
1630.1;. kraj oSIlla.nske vlasti u Jemenu, 158
I.rid('sptt> Aod. Ileredoviti odredi .oekban i .'I!II''''', S\'C \'iše zamjenjuju pokrajinsku
spahijsku \'ojsku. 112
16:12. g. ily:\S-paša sc buni II sje,'eroza.padlloj AII,,'-doliji. 109
t632-1637. g. teror sve ja~i: sultan Mnrat IV. daje smaknn!.i '2,dH)f) <>soha. 110
11;33-163.~. g. novi ustanak emira Drl1za Fahrad(~illa. 107
1638. g. vracen Bagda.d, 106
IG39, 17. 5. sklopljcn niir u I<asr-i ~irinl1 sa Sala"i<lima. J[H;
16'10-1648. g. sultan ihrahim, 106
Hi43-J715. g. Louis XIV, kralj Francuske, usp. J 15
16'15-1670. ~. rat protiv Venecije, 107, 115
]645. g. odsa.da se janica.rski aga. imcnuje vezirom, IliR
1647-1655. g. . pobune cclalija u Anadoliji, 109
1648-1651. g. janicari privremeno preuzima.jl1 vlasl. 101;
16,18-1687. g. Mehmet IV, 106-t07
I 64R-l 660. g. Ferenc Il. R<ik6czy, knez Enlelja.1 H
.redina 17. st. ukinuce danka u kr\'i, 112
li "Iga pol. t7. st. ustanci kršcana na Ba.lkanu, 117
IGS4, g. uspostavljanje osobne ka.ncelarije \'cliliO!; \'ezi,,): Ca.rski diva.n gubi
znacenje, 109
16[,4-t660. g. «ario X. Gustav, kralj Svedske, 114
1656, 26. 6. mletacka pomoTska pobjeda kra.j Da.rdanela, IJ3
1656-1661. g. I<opriilii Mehmet-paša., veliki vezir, 113-1 H
1657.g. Ferenc Il. Ra.k6czy, knez Erdelja. na.paJa. Poljsku; krirnslti Tatari
uništa.vaju njegovu vojsku, 114
t658. g. l<opriilii'Mehmet-pa.b pustoši Erdelj. 114
1658-1659. g. posljednji veliki ustana.k cela.lija I. Anadoliji koji \'odi Ab<!-za I<a.ra.
11a.s..n-paša., tl3 .
1C>60.g. usposta\ilja.nje vilajeta Veliki Varadin. 114
189
J'<. .:.
'::';:",
-'~:r-
..0;.
.(
i
1661-1676. g. Kopriilii Fizil Ahmet-pua, veliki vezir, 114
1663-1664. g. pohod protiv Habsbl1rgovilCa, 114-115
1664, 10. 8. mir s Habsburgovcima. u Vasva.ru, 115
1666.g. Dorošenko, hetman npadnog, dijela. Ukra.jine, prizna.je osma.usko
vrhovništvo, 115
1669, 5. 9. zauzece Kandije na. Kreti, mir sVeIlecijom, 115
1672.g. rat protiv Poljske; zapadna Ukrajina. i Podolija posta.ju osma.nske. 115
1676-1683. g. Kara Mustafa-pua, veliki vezir,.115.i d.
1676.g. Dorošenko odbacuje osmansko vrhovništvo i odstupa svoje podrucje
Silmojlovicu. hetmilllU istocne Ukrajine, 116
1678-1681.1;. rat protiv Moskve, 116
1678-1686. g. protuha.bsburški ustanak kuruca pod Imreom Thokolyjem u Gornjoj
Ugilrskoj, 116 i d.
1682-1725. g. Petar Veliki. car Rusije, 121
16B2-1685. g. Thokoly, knez Gornje Ugarske, 116
1683.g. osmanski pohod protiv Beca. 116 i d.
1683. 12. 9. uništavajuci poraz osmanske vojske na Kahlellbergu, 116
1684.g. st va.ranje Svete lige protiv OSlnanlija, uz sudjelovanje pape. 11abs-
burgovaca, Poljske i Venecije, 117
1686, 2. 9. Habsburgovci osvajilju Budim, 117
1687-1691.1;. Si.leyma.1I JI, 111
16B7. 12. B. druga mohacka bitka kraj Harsallya. 117
1687.g. ruski napaJ na Ibnat Krim, 117;
habsburški prodor u Srbiju, 117
1689-1691. g. f(opriilii Fui! Mustafa-paSa., veliki vezir, 111
169\1. g. ponovo oSViljiUljCSrbije i Erdelja, 118
1690. g. Thokoly. knez Erdelja, 118
od J690. g. uslanova vlasništva zakup.., 119
1691-1695.1;. Ahmet lI. 118
1691, 19.8. Fazll Mustafa paJ<t"kraj Slan kamena II boju protiv markgrof.. LuJ-
\Viga.Badenskog, zvanog Tiirkenlouis. I1B
I 695-J"fO:l. g. Mustafa lI. 118
1696. 18. 7. ca.r Petar 1. osvaja. Azov. \18
1697. 11. 9. princ Eugen S..vojski pobjeduje osmansku vojsku kraj Scate, 118
1697-1718. g. I\arlo XII. Gustav, kralj Švedske, 121 i d.
1697-1733. g. izborni knez Auglls~ Jaki, kralj Poljske, 121
1699, 26. 1. mir u Sremskim l<arlovcima, 119
od 1699.~. vanjsku poli~ikll države Osmanlija vodi nacelnik diva.nskih sekretara
(reisiilkiittap), 119,120
kraj l7. sL. pojavljuju se begovi dolova, .119
18. stoljece
poe. 18. sL. završava. razdoblje velikih vezira porije!dom iz danka II krvi, 123
1700. 14. 1. Porta. odstupa Azov Rusiji; Rusija stjece pravo neogranicene plovid be
Crnim morem i kroz tjesna.ce. 119 .
1703, srpanj-kolovoz edirnska zgoda, 121
1703-1730. g. Ahmet III, 121, 124
1703-1711. g. protuhabsbllrškabuna. u Ug!l-fskoj p~d Ferencom II. Rak6czyjem, 121
1710, 18.8-20.11. dmgo veliko vezir.tvo Baltaa Melimet';;'P!lŠe; 122
1711, srpanj Osmanlije pobje<tujli' ruskll vojs~{na:l'iutu i vraca.ju Azov, 122
od'1711. g. riUlarioti kao vojvode u duna.vskim kneievinarna, usp. 43, 132
1713-1716. g. Damat Ali-pua., veliki vezir, 122 -.
1715, kolovoz-rujan vrilcen Peloponez, u'c.vršcena vlast nad Kretom, 122
1716, 5. B. princ Eugen Savojski tuce osmans~u vojsku kraj PetrovaradinA, 122
190
~
~
1718,21. 7. mir u Požarevcu, 122
1718-1730. g. tzv. doba tulipanaj Nev§ebirli Damat ibrabim-paša, veliki vczir, 1'22 i d.
naJmn 1720. g. pojacano oporezovaujc.o.brta II lstanbuhi. 123 ~
1722-1729. g. propucu Safavida II Per~iji p~.:i!lje vlada.vina. a.fganske dinaslijc, 122 ~:
1724, 24. 6. osmansko-ruski .ugovor o Pe1'2iji. 122 ~
1724-1736. g. ponovljeno ratno sukobljavanje s Pcrzijom, 122-124
1725-172U. g. Ašraf, perzijski šah, 122
1721.g. ibrabim Miiteferrika uvodi II Osma-nskom Carstvu tiskarst';o, 123 r:-
",.
1730, rujan ustanak u Carigradu pod vodstvom Patrona Ha.lila, 124
1130-1754. g. Mabmut I, 124 ~
1136-1739.g. rat protiv Rusijc, 124
1736. g. Rusi vracaju A:.!ov, 124
dinastija A{šara. u Peniji, 124
"
1131i- 1749. g.
1736-1141. ~. Nadir Sab pcrzijski, 125 i d. ~.~,
'-
1131, 22. 9. sklopljen mir s Nadir Sabom, 124
li37-] 739. g. rat sAnstrijom, 124
1739, 18. 9. Beogradski lIIir s Austrijom i Rusijom, 124
,,
1710.g. n I\o-"Oj.kapitula.ciji Francuska poslajc zaštilnikom k"'lolib u 05111,,11- ~-.,
skom Carstvu, 126 2
1740-1180. g. ca.rica. Marija Terezija, usp. 125 i d.
J7<10-1786. g. Friedrich Il. Vcliki, kra.1j Pcuske, 125
17<11.g. navijeiiteua vaha.hitska. doktrina., 132
j., j..J746. g. ralO; Nadir Šahom pcrzijskim, 12'1 i J.
17H-1165. g. MnhammeJ ibn Saud, cmir Darijc, usp. J:!2
IH6, 4.9 sklopljcu mir s Nadir Šahom. J25
17<17,19.6. smrt Nadir Šaha, 125
druga. pol. IS. st. pocetak iudustrijske revolucije n Evro[Ji, 121-129
1750-1189. g. dinastija Za.nd u Perziji, usp. 135 .
od 17511.g. begovi dolova. i mjcsno plemstvo postaju utjccajllc ,1.II,;l,"cllc g.rtq;c ,-
II Osmanskom Carstvu, 127
1754-li57. g. O~man III, 125
1756-J 763. g. ~edmogodi5l1ji ra.t izmcdu Hahsburgovi1ca i Prusl;", 125
1757-1763.g. H"'gip-paša, veliki vezir, 125 . ~~"
1757-17i4.g. Musta.fa III, ]25
lS!
1762-1796. g. I\i1ti1riua II. Velika, carica Rusije, 125 i d.
1765-]803. g. AhJa.lazi:.! ibn Muhammed ibn SanJ; sa.udijska. Jinaslij", COSlliv..[ vu
driavu, usp. 132 ..
1768-1774. g. osmansko-ruski rat, 125
1768-1773. g. buna. ma.mcluckog emira Džina (lhlutkap.Ui) Alij", 13cya. 12(;
1769-] 775. g. ustana.k ga.lilcjskog šejha Omara. T",hira, 12r;
1171.g. savez s Austrijom, 126
1712.g. prva. dioba Poljske, 130 ;:?
171.1-1789. g. AbdiiIhamit I, 126 .......
177-1, 21. 7. mir u )(ii~lik l(ayna.rcij Ha.nat I<rim postaje "lIeza\'i:.all", 12G i d.
l775-I77U.g. ratni sukobi s Perzijom, usp. 135
1783. g. [(rim postaje ruskom pokrajiuom, 126
l787-l792.g. rat protiv Rusije i Austrije, 130 t$
1788-1822. g. Tepedeleni Ali-paša vodi poluautollomui reži Ul u lalljiui, 134
1789-1807. g: Selim III, 130 133 .
1189, 1<1. 7. osvajanje'Bastille u Pari:.!u, usp. 130
1792, 9. I. mirovni ugovor u I<L§iju,130
1792,21.9. Francuska postaje republikom, usp. 130 .~~.
]793. 24. 2. NiulII-1 cedit, 131
1194-ln5. g. dinastija' Kadiara u Perziji, 135
191
.~
c
do 796.1;. saudijski cmiri ovlada.vaju Ncdždom, 132 --
1797.. 799. g. buua P"zVl\ndo~11I Osm..nll, 131 i d.
17!1P,- i9t'. !~. non.."artt:ova ck.,pcdicija. u F:~ira.t, 131 i ,I.
17:1 ?I. 7 F'inl('II7; '"ku l\':11H~111!~j' h'i'l.lI piriHl1id:\. I:n
.. q I '.< i',
;',,"';1 ~:I'l.q.:'\.nh :'.mill.!li ~~.~,.,::"':I:1\:J'~ih'H!\. J::
19. stoljece
~.
\SI)I, 2;. 6. francudcc trupe napuštaj n 8gip..\.. 13\
lSI12, '27. :1- mir n A ",iensn izmedu Frnnc"ske i Ensleskc, ""p. 111
I811'2,',~5. 6. Porta sklap.. mir s Fr..ncnskl}lII. usp. \:11
1803. ~. l'11~Jeske \.rupe uapušt..ju Egipal. I~I
18f).t, ~~ V:,h..biti osnjaju Medinn, \:\2
1';{\4 1S0".!!,. ncmiri 11Egiptu, 132
!~n I IgOp.!;. prvi srpski nstanak, 132
I~!J.: l:q.1. r,. Nal,,,leou I. Boni\p..rtc. c..r Francu.I(", usp. 1.)2
IS05. ~. i\lnhanlll1cd Ali dospije,'a na vlas\. " Egiptu, q:. I.!.
Inor,. Vahabi\.i osvaj..ju Mekku, 1~2
1'''11' P'12. rat Porte s Rusijom, 132
IS07. propad.. hrilanslca eks!,,,"i,ij:> n r:~il'..t; Seli", III. :'rl,'a 1""""'" .i."
nic:>ra, 1;J2i .J.
1~'O.-iHng.~. Muslafa IV, 133
'" ~'..:tt:-', '.~';.I.~'r' '". /.~lBOS.,28.J.".Bayra~l~r .~Iustal..-:pa..~a zauzillla;ls\.anhul.; l3;1,... :'. ,,~:'.'-
"'I~'OR-l!\3!1.I;'. Mahmut II, 133
\110.'\. 14. 10. rormirilnj~ odreda Sekban-I ce<lil., 13,1
11)\1;'.7. In. dolwment o sUl\lasnosti (Sene.!-i il.lir..k), I;U
pnR 1317. r;. l(araool(le, knez Srhije, I n, 13.1
11'11, I. 3. ~luhilmmed Ali likvidir.. vodece I\Luncluke, IJIi
'"' 12. '2.~. j. zavr",n rat Porte s Rusijom, ];\0(
":>ko,, 1~12. r,. uklaujanje begova ,loIO\'a j plemstva.., IH
I.~J.I ,~. osnivanje "heterije mik 13.1
IHI;; 1817 c. dri'ci srpski nstanak, 13.1
P<!;> IR:I~I.!\. Miloš Ol"cnov;,'. vrhovni knez Srhije, 13.1, \:\1)
IRII\.~. ukinula tli\ka u Osmansko", Carstvu. 1:11\
;~'21 1R~O.1;. 'I'lal\al, erica.. I~;,
!n:!,~_!i~;i;j. r., Nil:olj~ I, ("jH n.tI:'iij~, 1~G
11:'2", \".. (i. Mahmu!. IL likvidira ji\nitarc; zabrana reda. b"kl.i\..;ija., \:!5.1,\(;
, J82G-ll\n. g. rusko-p~rzijski rat; istocna Armenija dospijeva n rn.ki 1">S.k.!. 1:,(1
1627, 6. 7. Londonski ugovor o autonomiji Grcke, 136
IR2., lO. lO. Trojni savez uništava oSll1a.nsko-cgipatsku mornaricn. 1:16
IB2", ožujak Londonski ugovor o nezavi.~n()sl,i <:rtke. 1;16
, 18:!!', 15.8. grcka deklaracija.neza.visnosti,
IS2~. H. 9. mir u EdirnamII., 136
J3fi
193
.,
.
~ '.
i.'
o'
i (
1876.g. Caiue de la delte Publique u Egiptu, 148
1876,2. 5. ustua.k u Buga.rskoj, 144
1876,8. S. buna. studena.ta..soita. u Istanbulu, 145
1876,30. 5. M ura.t V. postaje sultan" 145
1876,2. 7. Srbija. zapocinje rat: Ba.lka.uska. kriza, ]44
1876,31. 8. Abdiilhamit II. posta.je novi aultan, 145
1876, 19. 12-
-5.2. 1877.g. Midhat-paša po drugi put veliki vezi!, 145
1876, 23. 12. konferencija. u Arsenalu (Ter4C1ne).s evropskim poslanicima, IH
1876, 23. 12. Abdiilha.mit proglašava novi osma.nski..usta.v, 145
1877.g. osnivanje casopisa La leune Turquie, 153
1877, 31. 3. Londonski protokol, 146
1877-1878. g. Porta vodi rat 6 Rusijom, 146
1878, 13. 2. Abdiilhamit raspušta. pa.rlament, 147
1878, 3. 3. Sanstefanski mir, 146
1878. 15. 6-17.7. Berlinski kongres, 147
1878, 13. 7. Berlinski mir: Rumunjska, Srbija i CrUit Gora izlaze iz osmanskol>a
driavnog sklopa., 147
1881, sijcc..nj-
-rujan 1882. ustanak u Egiptu pod Ahmedom Urabijcm, 119
1881, 12.5. Francuska okupira Tunis, 148
1881,20. 12. Delte publique ottomane, IS 1
1882, 14. 9. Velika. Britanija. okupira Egipat, 149
1883.g. Austro-Ugarska gradi balkanske željeznice, 149
1884.g. proosmansko arapsko pleme Sa.mar z&uzima. Riya.!, 158
1885, 18. 9. ujedinjenje Istocne Rumelije s Bugarskom, 149
. 1885, studcni Srbija neuspješno napada Bugusku, 149
1888. g. sveopci usta.na.k na. I{reti, 149
1888. g. osnntak agrarne 'banke, 151
1888-1940. g. Deutsche Sa.nk gradi Bagdadsku želje~nicu, 151
1889. g. tajni politicki komitet iUil&at vc 'fcrakki osnovan u Ista.llbulu, 15J
1891. g. osnutak casopisa Servet.i Fjjnun. 153
1894-1917. g. Nikola Il, car Rusije, usp. ]50
189S.g. osnovan casopis M efverel, 154
1895.g. krvave dell1onstra.cije Armenaca u Istanbulu, 150
1896, 26. 8. prepad armenskih terorista na,Osm&llsku bauku u Istanbulu, 150
1896-1908. g. uspon mladoturskog pokreta, 153 i d.
1897, 18. 4-4. 12. grcko-osma.nski ratj [(reta fakticki ujedinjena s Grckom, 149
20. stoljece
1901.g. britanska. kontrolit nad I<uva.jtom, 158
1902. 15. 1. Ibn Situd otima. Riyaci plemenu. Samu, 158
1902, 4-9. 2. kongres grupa turskih egzilanata. u Parizu, 153
1903, 2. 10. "punktacije" iz .Miirzstega., ISO
1904, 8. 4. "entente cordiale" izmedu Fuucuske i Velike Britanije, nsp. J59
1904-1911. g. Jemen izgubljen za. Osma.rt5ko. Carstvo, 158
1905.g. poraz Rusije protiv Ja.pana, ]54
1905,21. 7. armenski pokui>aj atentata na 8ulta.na, 150
1905-1906. g. prva. ma.rokanska. kriu, 156 '
od 1906, 7. 7. "svinjski rOlt" izmedu Ausho-Ugarske i Srbije, 155
. 1907. g. mladoturski a.kcioni progra.m. 154
1908, 23. 7. osmanski usta.v iznova. na sna.zi, 154
1908, 5. 10. Bugarska se proglašava neza.visnom kraljevinom, 154
1908, 6. 10. Anstrijit anektira Bosnu i Hercegovinu, 155
194
~
~" -
lOG
NAJ VAŽNlJ 1 ,~,~~~,~~,I:~~'~~'~~'~:"~"'.>'>I'~"l;"'i,~"~,,,,,.,,~,"c*;:r~,~j>t1i
:4~\I!~~.w;~
197
\.
---
A
-
accmi OClJgi regrulni odred, 67
aga - titula. dostojanslvenika. izvan pravno-teoloskoga. kruga, poput oficira.,dvorskilt eu-
nuha itd., 55
ahi - ish.rnska. orga.nizi\cija. socij.une skrbi, sa.sta.vljcna. od mla.dih ljudi srednjeg sl;J"ža. u
srednjovjekovnoj Ana.doliji, 23
akaga - bijeli eunuh, GO
ak(:c, v. a.spra
akmcl (jurišnik) - pripadnik neredovitog odreda. lake konjice, 68
a/aybegi ili mira/ay - spa.hijski pukovnik u pokrajinskoj vojsci, 68
Allah - a.rapski na.ziv za Boga (doslovno: Bog + odredeni cian), Il
ar: - sveca.na audijencija kod sultana, 61
arz-I miri - državna. zemlja, 49 i d.
-
a.spra (tur. akiie) silan srebrni novac, jedinica oSlllanske valute, 70
avarl: -
vrsta izvanrednog poreza, 53
azep (neoženjelli) -
vrsla konja.uickog i pješadijskog odreda, 39
B
bede/- olkup u novcu od vojne službe, 92
beg - isto što i emir (knez); v. takoder $andžakbeg, 22
beglerbeg - veliki guverner, predstojnik vilajeta., tj. velike provincije, '26, 64
-
bekta~i ime derviškog redi\, 41
-
bennak (kolibaš) teljar, 72'
beraya - oznaka za osobe oslobodene poreza., 73
bid'a (uovota.riji\) - uovotarija ili rcforma. koju ne Icgitimira. serija.t, ) 1
birun - vanjska. služba. u Sa.raju, GOi d.
bii/.ik - odred ja.nica.ra.; tcrilorija.lno orga.nizira.na. jedinica. spahija., 67, 68
bO$tatlcl (vnlari) - pripa.dnici sulta.nove tjelcsnc ga.rdc, GO
c
ccbeci - kovac oružja., 67
cebeli - vrsta konjice u provincijskoj vojsci, 67
ce/ali -
naziv ustani ka u Anadoliji potkra.j 16. st., 101 i d.
cemaat - brojcano najjaca jedinica janicarskoga korpusa., 67
cizllc - glava.rina.koja se ubirah od nemuslimauskih podanika., Il, 72
. Brojke upucuju U" olle .tranice 1\" kojima .e odredeni termin pobliie objašnjav".
198
(;
CilUŠ (~atJu#) - lIiži dvorski glasnik, 62
-
~elebi naslov ~Iužbenika. drža.vlle upra.ve, 62
~iltlik - seli!te; kasnije ta.koder: zemlj9posjed, 71, 94
~orbacl (corbadžija., njem. Suppenmeister) - kapetan janicara, zapovjednik kompanije
(orto), 67
f)
Ja1Jwt - sultanov zet, 110
-
danak u krvi (dclI#irlllc) pnsllllo uzimanje Jjece iz kršcilnskih obitelji, koja C~se od!;aja.ti
za janicare, 41
-
deJter popis, registar, 62
elejtudar -
voditelj linancijske uprave, tJ'2
derviš -
clan islamskog reda, 13, 21
dell~lrrne, v. danak u krvi, .I!
Jivilu (divan) - driavno vijece u islamskim Jria.vama, 16,61
Dnui - pripadIlici sillkretisticke vjerske ziJ.jednice ,;tale od ismaclitskog šiilstva., lOJ
Di
diih..1 .- is!;,,,,.ki .veli r.t, 11
"enebi -
lIeovlaštelli (,losloYllo: stranac, tj. onaj. tko ne pripada sl:upiniJ tilHi1rni!:, koji
nije bio spahija, 93
-lei/di -
prvobitno na.sloy islamskih duhovnika, kasnije i kancclarijskih slllžbenil:a, ,;2
-
",ruju opunomocenik u državnoj IIpravi, 71
-
emir (kllez) isto Uo i beg, 22
<'udernn - unntrašnja sluiba u Sara.ju, 60
-
e,jkinei (borac) Ilaziv za vojnike koji I,olaze u boj II uJrcdilua 'lIii.dh". i !J1I!!". 135
cmaj (mn. od s/mj) - ceh, 73
F
fakir, v. derviš, 21
Canarioti - ista.nbulski Grci, tako nazvani prema njihovoj cetvrti Fellcr, .13
Cetva (JetIJa) - isla.msko pravilo mišljenje koje donosi muftija, 12, 64
G
gazi (ga:i) - borac za vjeru, 21
yiilluJ/ii (odllsevljclli) - vrsLa l:onjaniki1 i pjesaki111 provincijskoj vojsci, uo
H
hallis - naziv za usmenu predaju sunnc, 11
haliCa - poglavar suniLsldh muslill1an a., 12
halveli - imc derviškog reda, 51
-
hanbaliti islamska otLodoksna pra.vna. škola, 13
ha.llcfiLi - islamska ottodokslla. pravna škola., 13
Irame- osobniporez JIemuslimanskihpodanika.;danak, 62, 7-1
lanrcrn agnu (mu. /iarem a~alan) - crni eunuh u sultanovoj palaci, 60
lD0
.i.
ho.j - nad.nhi..;\. za. najviic- dO;'litojitt1SlvO,na.jultosnijn. vrst.i\. t\aua.rhinc ZI\.podmirenje os-
IIH\lISkih velikodoslojnika ranga. sanMa.kbega, s godii;njim primanjima od 101)UliOas-
pri naviše, 70
c
, ,j.<c/,j - miljellica, tj. 511llallov" ~1av"a 51110i.nica, 90
.,.., l.umayul1 - clr7.avn.. domen", 19 i d.
ijhi",et - podfl1cj.. vli\.<li j~"nog emir" II K'H<lisl.."u, GG
ef/'r - l'lopovije,l pelkom, 26
!.('o!}lflfl -. P;I,t, 6H
:j'<1: - dio koji valja. ouijdili ou naua.rbine uodijeljenc"zalim ocijelljcllc prcvelikolll, 95
-
iklcr Ilaziv za. nadarbinu 11Seldžuka, 19,22
I-O ;[",i,'r (zlIan5l\'ella.) - teološko-pr,\Vna karijera, G~
d!,~"m - ~~:11;1Ip poreza, r,l1, il
;n!;'L!!l- !,,,.drodllik istall1sl~e zajednice: n šiita \'Iho\'!li \'011:\r.ijf~le isla1!1skt' Z~ljl~f!ltirt'. I.~
: d.
:.:rn:...':!i - "":ri'.tI ~ :~iil.a.pdstOl.G:!.~edrt\or1r.(~imama. 12
: ~.". - poti 1 V:1.11 i~ ed ~("Iišt.a krsc~~an::;kn~ podlninika ~o~po"i\rl1 7('m1i~' ('7f1h1l' 'H.': '1, 71
.:,:!~ ... I'r;p;~clllik pj(,~;i\.diiskilt odreda lI('po~r,.dno I'odrcltenih P('ri.i, '~I, G!;
:,!"~' ,",r,~~i;;;...' "/"'"1,'1.''; f1!/n,<:r)'- ':rho\'ni 7.f'lpovj(.dl1ik jallit"::\f~. (;(i
~-:;j.dj.i;1
- 111't':lilllfll1ski~lIdac, predstojnik kn.!,?, 12, 'il
"./IfBl":r':rili krJZm;!.;rT- vojni sudac, (;a
},-f/,J,r1- Opt'l'!lit.o: 7.eni\, posehuo: slIltal1f)va. SIl,nIlJ~a. lOj
'adu'!",' s"I!!I~tnlr - vladavina 7.cn:\, raz6tnhlje II osmallskoj po\'ijesti n kojcJ11!1.k 1)"1'1j~all
utjecaj "" poiiticki ži\'ol ima.o s"lla"o\' lla.r~tn, 10B
!:,,'/r:rritl,'{i(,','- ':rlo koni'.(~r\':\Li\'lIC\ulcma \I Plvoj plll('I\'ici li. st., }O~
~:(I!(!flliy~- k;uijcri\ \)r~dskih slttiht:uika, 11~p.()1
r'(I'PHl - o~!IIaH$ki "svjelovni') zakon. ~11
l:n'IWU1mHf~- ?,"!konik "s"ietoY1log" pr.lva, 50
bp.llJlacija -
driavni ugovor o lrgo\'ai:kim i konzularnim pitanjima. ~~.I.I.iub..n~ ~\,,,'p'kim
r silama, "O
!:'1I'IICI- vrala/"- cu\'ar II \'o.njskoll1 elijeiII Saraj"., 60
':"1'"<111I' 1't1~(I -
",hovni 7.apo\'je.)nik flol", li}, 79
;:"1"":111" \'I~inii'ki !'oh. pripadnik vojuih jedinin\ pod lI~pbsr(;:dflolll J"ort.in0I11 hOIll;I"".1olll,
GG
,- '>ir.1"r- do~I')\'H(" I'is~r. s('kn.tar n di\';'I,11\I , GI
!~~~:1':{:nn," 7':L"tHrni1~ ...elikl.'1~ \'('7.ira " r;\III('I ,ll1lt,~ li,-;
"! l' ",,; (. J., ",. ': .~
,.'i .I; ." ::1 i!!'; !' . ," .~, ~IIIil. ::~:' "
,!d.- - rl!lt':!;.\ i~:pa'~,;\,~~,
L~
:':.~zib~l~ ((:f\"~IIO,~I;lvi) - oSl11allski naz:\' 7.a S<lf:\\'i..1,... :2;) i d.
:'';1,ci
- \"njHi€:h roh, fin, 7:t
i':.Il"';'!! .- ~:\'f~r;,. I,,'jil';~ i~~I;"1ll1a,11
Q L
!(II(1 -- ()clr,~j:'lI."'lj pr1n(;~\'a. (;()
i..~tJ~'nt- IH\.(\f1ti<\uiprip.1.dllik Laneli koji ~~ hiL\'j l1\ilrOucr~t\'oll1. 8i
200
c
;~. -.oftt"i~ ,,~';N"";';4,.,,!:,~7.i-~-. ",~<y:i\,';\.:N r.'''';$.';'''' ,~'.~;,(;.-":~4~ _.(:(;.'J."';~;':"~~"~;1-, ,'':'::f:;'. \"",,,:.,,,,""~'.~~~.i";',!5~'~ ~,,) ',' ,~.' ,,\ ,!.~~ ",';.r:. '.:~"
M
Mahdi -
islamski Mesija, 13
mala nadarbina, Votinlar, 31
rnalikiti - islamska ortodoksna pravna školl\, 13
mameluci (posjedovani)
Zl\vladala u Egiptu, 56
-
u pocetku ratni zarobljenici, kasnije društvena elita koja je
medrese -
islamskIL visoka škola, 12, 63
mek/ep -
kur'ansk& škola, 63
-
lIIil/et nl\z;v za nemuslimanske vjers"e za.jednice, R1
mirolay, Voalaybegi, 66
""i,/errio' - proCesormedrese, 63 ' ,
mii/~ttif -,kontrolor,u'sustavu zakupa poreza.,',71 " ",' ~ 0,0""" "';'> ,,!,f,;"-"!I'.'-:!",',;?'\~:;''1!:~
mnftija (mli/hi) -
pravni strucnjak koji donosi pravila mišlj~n.ia (Ceh-a), 12, r,.,
1/I1I1.te.ir -
tržni nadzornik, 73
","jezi" - islamski pozivac na molitvII, I:
IIlIIk'lt'Ja - jedinica zaknpa poreza, 7 J
I/Iulln - kadija više,;a ranga, 64
miiR 'o privatno vlasništvo, :IR,69
'I\iillezim - zaknpnik poreza, il
mii,.dle", - konjanik, kasnije prt.ljažar, 29
!IIiilrf__ri!;" - ,\ vorski rnraier. 62
>1
o
,-"",k .. j3nicarski korpus, 67
-
;;'f ohicajno pravo, 31
nrtn 0- janicarska kompanija, 67
"rlnk';1- djelomicni zakupnik, 87
"..Iak,;r 1.111- neslobodni polllzakupnik, 72
p
paŠ3 naslov n3jviših
''o osmanskih ,Iosloj""stvcnika., 1\ k,L""OI11 f;I?'(loblju R~neral, 23, 61
l'i~Jnrl~, ", yaya, ~!)
I!
'd'!!!"'"", ,,,mll::oJl - islamski mjt \:(.;pll~la. II
""!f/I . S\'j podanici koji pla.ca.ju porez, iSlnva. hez olnll(\- Ila \'jl'rskll pri p'ldlIOSt., a. ka~mije
s;uuo kršcanski podanici (usp, zillImi). 71, 143
'ci,,,III,iittnp - poglavar sekretara kancelarije, 83
,c.",.; (;JI- podavauje od selišla muslimanskog podložnih gospodaru zemlje (.,ahi/I 'Irz),
71
..esm.i tnpu- ta.ksa koju je podloinik (rfl!ltl) placao I;ospodaru za prepuštenu zemljii (.!nhip
'JI'z), il
,'j(,ol",r - lihvar, 93
rri1tJc/ - milo. 63
201
s
SaCavidi -
red, dinastija i državna tvorevina u Perziji, 53
-
sahip arz gospodar zemlje (koji nije nužno vlasnik), 7l
laliyane -
salijanslci vilajet: vclib. polerajina. koja je osmanskom nsku davala.. go,lišnji
da.nak, za.državši dotada.šnje.društvcnCH:lconomske i upravne strukture, 65
sandžakbeg -
upravitelj pokrajine, predstojnik sandiaka, 29, 64 .
Sara.j - dvor, sultanova palaca, 60
-
larlca privatni odredi pokrajinskih guvernera, 99
-
.setban ili segmen (pselari) oznaka za drugu janicarsku diviziju; Ilrivatni odredi guvernera
provincija, 67, 99
scyfiye - oznaka.za. vojnicku ka.rijeru, 6.i
seyy;! - potomak Prorokova unuka lIusaina, 74
SIII\/ (mn. esna!) - ceh, 73
so/ta (suhla) - student medrese, 87
spahija. - konjanik provincijske vojske nagraden tima.rom, 31, 67
.uba~1 - vojni zapovjednik s policijskom funkcijom, 27
sufi - islamski misLil<, 21
sntizam - isla.mska mistika, 21
sultan - islamski suveren, 17, 30
sunili - pripadnici islamske orlodoksije, 12
sunna - skupni naziv za. izjave i djela proroka Muh,unmeda, li
š
šafiiLi - islamska ortodoksn.. pravna škola, 13
§ehrelllint - gradski povjerenik C;uigra.da, 65
jerif - potomak Prorokova. unuka. Hasana., 7-l
šia - "stranka" Alijevih prisLaša., 12
šiiLi - naziv za. muslimane koji priznaju Alija kao prvoga zakonitog na;;ljedni\,a M uhammc.!a
12
T
tak/i,/ (oponašanje) -
stroga orijentacija. na. ranoislamsku egzegezu Kur'au::., II
tarika - islamski vjerski red, 21
tasarruf - uživa.nje posjed.., 70
Lasauuuf - islamska mistika, 13
Icldi/iJ-i diuani"" - diva1lsk.. podavanja., 110
tc/liis - predstavka. velikog vezira sultanu, 91
-
terakki dodatak nadarbini, 70
timu - mala. nadarbina do visine godišnjeg prihoda 19999 a.spri, preleino Zi< podmircnj"
provincijske konjice (sp..bija), 31,70
tima.rnik - vlasnik male nadarbine (timar), 70
Limarski sustav - oznaka. za osmanski nada.rbinski feuda.liza.m,70
top~u - a.rtiljerac, 67
u
ulema. - isla.mski leolog, 11
v
uakJ - uklada., .18
vababiti - posebno strog isl~mski pokret nastilo od ha.Dbalizma, 13
202
valija - veliki guverner, preds~ojnik vil&jeLa, preteino u ran~n vezira. (n~p. LcglcrLee), .;5,
127
validt: - sultanija.-ma.jka., 107
velika nada.rbina.. v. .ziamet, 70
godišnji veliki vezir - rukovodila.c: cijele državne uprave u islamskim drZa-vama., 61 i J.
vezir - na.jviši dostoj&nstvenik u dria.vnoj upravi islamskih država., 28, 31, 61
vi1a.jeL - velika. pokra.jina. koja. se sastoji od više sa.ndža.ka., podreuena. beglerbegu, 64
vojvoda (voI/voda) -
naslov regcu&ta u kršcanskim vazainiIII kndevinama; upra.vilelj dr-
žavnog dobra (J.as../lumayun), 45, 7)
Ivcrncra VOI/liU!.: - vojnici prdja.iari, 68
,-I
yamCl!.: -
pomocnici n o.lredima "u.sdlem i yaya 1.aduženi :.:a opskrl.u skupine c~killc'; 1~:2
-
yaya ili }liYlAde vojnik pjeŠilk, kasnije prlljažar, :!9, 68
yayla!.: - ljetna. ispai.a.,:!5
yiirii!.:(brzoma.rširajllci) - vojnici prdjažari, 68
z
.ajdili -
šiiti sljedbenici petorice imama., 12
zaim- vlasnik velike nadarbine (zilImet), 67,70
ziamcl, :ca"let - velika."adarbi"a. s goJi~njim priho.tom izmedu 20 noo i 99 aD9,,",pri, pnjc
~vega. za. podmirenje srednjega vojnog kornandnog kadra., 70
:im",. (šticenik) - oznaka. u nernllslimanske poJanike, 50
-
;;orba tiranski nasilnik meu u janicarirna., 108
am meda,
mireuje
.i~"~
_li., .