1. Koji su pokazatelji proizvodnje građevinskih objekata?

 PRODUKTIVNOST – odnos količine ostvarenog proizvoda Q i utroška radne snage L. Ovo je

čisti tehnički pokazatelj.
𝑄 𝑘𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑜𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑒𝑛𝑜𝑔 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑎
𝑃= =
𝐿 𝑢𝑡𝑟𝑜š𝑎𝑘 𝑟𝑎𝑑𝑛𝑒 𝑠𝑛𝑎𝑔𝑒
 EKONOMIČNOST - odnos ostvarene vrijednosti proizvodnje V i troškova T, tj. odnos
vrijednosti obim troškova za predmetnu proizvodnju.

V 𝑜𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑒𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑛𝑗𝑒

𝐸= =
T 𝑡𝑟𝑜š𝑘𝑜𝑣𝑖
 RENTABILNOST - odnos dohotka D i sredstava angažiranih u proizvodnji S. Ona je finansijski
pokazatelj i predstavlja mjeru ostvarene dobiti na uloženi kapital.
𝐷 𝑑𝑜ℎ𝑜𝑑𝑎𝑘
𝑅= =
𝑆 𝑠𝑟𝑒𝑑𝑠𝑡𝑣𝑎 𝑎𝑛𝑔𝑎ž𝑖𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑢 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑛𝑗𝑖
2. Opisati osnovne odredbe ugovora.
Odredbama ugovora, odnosno njegovim pojedinim članovima se određuju pravila ponašanja i
djelovanja ugovarača u zajedničkom poslu. Osnovne odredbe ugovora obuhvataju:
1) PREDMET UGOVORA (RADOVI KOJI SE UGOVARAJU),
2) NAKNADNI RADOVI (RADOVI KOJI SE IZVODE PO NALOGU INVESTITORA),
3) VIŠAK RADOVA,
4) NEPREDVIĐENI RADOVI,
5) CIJENA,
6) BAZNI DATUM (DATUM FORMIRANJA UGOVORENE CIJENE),
7) REVALORIZACIJA CIJENE (RAZLIKA U CIJENI, KLIZNA SKALA),
8) NAČIN ISPLATE IZVRŠENIH RADOVA,
9) ROKOVI IZVOĐENJA RADOVA I PRODUŽENJE ROKOVA.
Cijena, rok i kvalitet su najznačajnije osnovne odredbe ugovora između ugovorača.

1
 3. Opisati sadržaj, način vođenja i korištenje gradilišne dokumentacije.
Gradilišnu dokumentaciju čine:
1) GRAĐEVINSKI DNEVNIK,
2) GRAĐEVINSKA KNJIGA,
3) EVIDENCIJA PRISUTNOSTI RADNIKA NA POSLU,
4) KNJIGA GRAĐEVINSKE INSPEKCIJE,
5) ELABORAT ZAŠTITE NA RADU,
6) KNJIGA INTERNE KONTROLE,
7) KOMPLETNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA DONAPUNJENA IZVOĐAČKOM
DOKUMENTACIJOM,
8) OPERATIVNI DINAMIČKI PLAN REALIZACIJE RADOVA,
9) PLAN RADNE SNAGE I MATERIJALA,
10) KOPIJA UGOVORA O IZGRADNJI OBJEKTA,
11) ODOBRENJE ZA IZGRADNJU,
12) PROJEKT TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA RADOVA,
13) PROJEKT BETONA,
14) ORGANIZACIONA SHEMA GRADILIŠTA SA SAGLASNOSTIMA NA PRIKLJUČKE.
Građevinski dnevnik i građevinsku knjigu dužan je voditi izvođač radova na gradilištu, od početka
građenja pa sve do završetka građenja određenog objekta. U građevinski dnevnik i građevinsku
knjigu upisuju se podaci na osnovu kojih se može utvrditi tok i način građenja građevine u cijelini
i po pojedinim fazama, kao i količina i obim izvedenih radova, podaci o vremenskim rokovima
građenja.
Oni se vode uredno i ažurno u obliku knjige, A4 formata, sa onemogućenjem zamjene listova.
Svaka stranica mora biti numerirana i ovjerena potpisom ovlaštene osobe izvođača i nadzornog
organa prije prijema objekta. Građevinski dnevnik i građevinska knjiga se nalaze na gradilištu u
toku izvođenja građevine i moraju biti dostupni ovlaštenim predstavnicima ugovorenih strana
radi unošenja potrebnih podataka vezanih za građenje građevine, inspekcijskim i ostalim
nadležnim organima. Podaci se ne smiju mijenjati niti brisati, eventualne izmjene podataka u
građevinskom dnevniku i knjizi se vrše kao novi upisi sa naznačenim datumom izmjene.

4. Dati obrazloženje investicionog programa.

Investicioni program analizira i izračunava cijenu jednog objekta. Po aktuelnim propisima ne
mora biti sastavni dio investiciono-tehničke dokumentacije. Ključni je dokument za upravljanje
investicijom u financijskom pogledu. Struktura investicionog programa zavisi od: tehničko-
tehnoloških karateristika objekta; lokacije na kojoj se objekat gradi; propisa koji obavezuju na
reguliranje naknade za gradsko građevinsko zemljište, telefonski priključak, grijanje, električnu

2
energiju. Osim formiranja ukupne cijene koštanja, korisno je vrijednost projekta izraziti i preko
jedinice mjere izgrađenog objekta (najčešće m2).
Podaci koji su potrebni za formiranje jedinične cijene su:
1) JEDINIČNA CIJENA PARTICIPACIJE ZA PRIKLJUČENJE NA EL. MREŽU I UVOĐENJE
TELEFONSKIH PRIKLJUČAKA SE UGOVARA PREMA KORISNIČKOJ JEDINICI.
2) CIJENA STANOVA ZA RASELJAVANJE ISKAZANA JE PO m2 STANA KOJI SE RASELJAVA.
3) RADOVI NA INFRASTRUKTURNIM OBJEKTIMA SE OBRAČUNAVAJU PO JEDINICI MJERE
TIH RADOVA.
4) CIJENA NADZORA NAD IZVOĐENEM RADOVA SE FORMIRA NA OSNOVU VRIJEDNOSTI
RADOVA NAD KOJIMA SE VRŠI NADZOR.
Strukturu cijene jednog objekta čine:
1) NAKNADE JAVNIM PREDUZEĆIMA ZA UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA,
2) TROŠKOVI PRIPREME IZGRADNJE INFRASTRUKTURE I OBJEKTA,
3) TROŠKOVI IZGRADNJE INFRASTRURNIH OBJEKATA NA LOKACIJI,
4) TROŠKOVI PRIPREME I IZGRADNJE OBJEKTA,
5) OSTALI TROŠKOVI.

5. Šta je studija opravdanosti i navesti šta sadrži.

Studija opravdanosti između ostalih služi za predviđanje cijene koštanja objekata, kao i za
sagledavanje opravdanosti ulaganja u planiranu investiciju. Zakonom je predviđeno postojanje
prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti. Ove studije su obavezne za objekte od
posebnog značaja kao i za objekte koji se financiraju iz budžeta i fondova.
Prethodna studija opravdanosti sadrži generalni projekt, a studija opravdanosti idejni. Na osnovu
prethodne studije opravdanosti donosi se odluka o ulaganju sredstava u izradu idejnog projekta,
kao i sprovođenja istražnih radova koji su neophodni za kasniju izradu idejnog i glavnog projekta.
Studijom opravdanosti se dokazuje finansijska, tržišna, ekonomska i društvena opravdanost
investiranja za izgradnju objekta za izabrano varijantno rješenje iz generalnog projekta.
Prethodna studija opravdanosti sadrži:
1) UVOD,
2) OPIS OBJEKTA,
3) OCJENU RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI INVESTITORA,
4) ANALIZU PRODAJNOG TRŽIŠTA,
5) ANALIZU NABAVNOG TRŽIŠTA,
6) PRIKAZ GENERALNOG PROJEKTA I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA,
7) ANALIZU LOKACIJE I ŽIVOTNE SREDINE,
8) FINANCIJSKU ANALIZU,
9) OCJENU PROJEKTA I
3
 10) ZAKLJUČAK.
Studija opravdanosti sadrži:
1) UVOD,
2) OPIS OBJEKTA,
3) OCJENU RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI INVESTITORA,
4) ANALIZU NABAVNOG TRŽIŠTA,
5) ANALIZU PRODAJNOG TRŽIŠTA,
6) PRIKAZ IDEJNIH PROJEKATA,
7) PROSTORNI I LOKACIJSKI ASPEKTI,
8) ANALIZU ŽIVOTNE SREDINE I ZAŠTITE NA RADU,
9) ANALIZU ORGANIZACIJSKIH I KADROVSKIH ASPEKTA,
10) ANALIZU IZVODLJIVOSTI I DINAMIKU REALIZACIJE PROJEKTA,
11) FINANCIJSKU OCJENU,
12) DRUŠTVENU OCJENU,
13) OCJENU U USLOVIMA NEIZVJESNOSTI I
14) ZAKLJUČAK.

6. Opisati način naplate putem beskamatnog avansa.

Avans podrazumijeva plaćanje unaprijed za radove koji će tek biti izvedeni. On se obično daje kao
dio od ukupno ugovorene vrijednosti zbog nabavljanja potrebnog materijala i formiranja
gradilišta. Avans je po pravilu beskamatni. Interes investitora je davanjem avansa omogućiti
obrtna sredstva za otpočinjanje izvođenja radova, a također i osigurati fiksnost cijene od utjecaja
inflacije. Opravdan avans je dio avansa ili njegova cjelokupna vrijednost koja je namjenski
utrošema za građenje i nabavku materijala.
Mogući načini avansa su:
1) Izvođač vraća primljeni avans uz svaku mjesečnu situaciju koja se ispostavlja po
ugovorenoj dinamici naplate izvođenja radova.
2) Izvođač vraća primljeni avans uz svaku mjesečnu situaciju koja se obračunava po
stvarno izvršenim radovima u procentu u kojem je primljen na ukupno ugovorenu
vrijednost radova.

7. Šta je ugovaranje po FIDIC-u?

4
 8. Šta su opći i posebni uslovi ugovaranja?
Opći uslovi ugovora obuhvataju:
1) UVODNE ODREDBE,
2) OBAVEZE OVLAŠTENOG UGOVARAČA,
3) OBAVEZE IZVOĐAČA,
4) POČETAK IZVOĐENJA I ODLAGANJE,
5) MATERIJALI I ZARADA,
6) PLAĆANJA,
7) PRIJEM RADOVA I ODRŽAVANJE,
8) NEISPUNJENJE I RASKID UGOVORA,
9) RIJEŠAVANJE SPOROVA I
10) ETIČKE KLAUZULE
Posebni uslovi ugovora se odnose na konkretan objekat koji se realizira . Oni na konkretan način
definiraju realizaciju predmetnog objekta.
9. Šta je kalkulativni faktor?
Obračun cijene pojedinih pozicija predmjera radova vrši se analizom cijena kalkulacijom
pomoću građevinskih normi. Cijena pozicija izvođenja radova određuje se na slijedeći način:

𝐶𝑝 = 𝐸𝑀𝐴𝑇 + 𝐸𝑀𝐸𝐻 + 𝐸𝑅𝑆 ∙ 𝐹

Cp – cijena pozicije (radova)
EMAT+EMEH – troškovi materijala sa troškovima mehanizacije
ERS – troškovi radne snage
F - kalkulativni faktor na troškove radne snage

Ako se cijena pozicija radova određuje po gore navedenom obrazcu, kalkulativni faktor tada
predstavlja odnos svih pratećih troškova PT koji nisu uključeni u kalkulaciju cijene i troškova
radne snage ERS (bruto zarada proizvodnih radnika):
𝑃𝑇
𝐹=
𝐸𝑅𝑆

5
 10. Šta je predmjer radova, a šta predračun?
U predmjeru radova su obračunate ukupne količine radova predviđenih tehničkom
dokumentacijom – glavnim projektom za određeni građevinski objekt.
Predračunom radova određuje se predračunska vrijednost odnosno proizvodna vrijednost
građenja koja se sastoji od: cijene grubih građevinskih, građevinsko – zanatskih i instalaterskih
radova.

11. Šta sadrži proizvodna vrijednost objekta?

Proizvodna vrijednost građevinskog objekta sadrži:
1) CIJENU IZVOĐENJA RADOVA;
2) NAKNADE ZA UREĐENJE GRADSKOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA;
3) NAKNADE ZA OBEZBJEĐENJE EL. ENERGIJE, GRIJANJA I TELEFONSKOG PRIKLJUČKA;
4) TROŠKOVE PRIPREMANJA LOKACIJE;
5) TROŠKOVE OPREMANJA LOKACIJE;
6) TROŠKOVE IZRADE I OVJERE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE I
7) OSTALE PRATEĆE TROŠKOVE.

12. Kako se određuje proizvodna vrijednost objekta?

Problematika utvrđivanja proizvodne vrijednosti građevinskog objekta postaje složenija ako se
ona određuje u različitim vremenskim presjecima. Riječ je o objektima čija se cijena ugovara u
jednom vremenskom presjeku, a financijsko ulaganje u realizaciju se vrši sukcesivno, sve do
završetka objekta što može trajati i više godina. U takvim slučajevima neophodno je vršiti
revalorizaciju cijene.
13. Navesti struturu cijene objekta.
Osim formiranja ukupne cijene koštanja, korisno je vrijednost projekta izraziti i preko jedinice
mjere izgrađenog objekta ( kod nas se najčešće koristi m2 kao jedinica).
Strukturu cijene objekta čine:
1) NAKNADE JAVNIM PREDUZEĆIMA ZA UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA,
2) TROŠKOVI PRIPREME IZGRADNJE INFRASTRUKTURE I OBJEKTA,
3) TROŠKOVI IZGRADNJE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA NA LOKACIJI,
4) TROŠKOVI PRIPREME I IZGRADNJE OBJEKTA I
5) OSTALI TROŠKOVI.

6
 14. Šta je investicioni program, a šta su troškovi uređenja građevinskog zemljišta?
Investicioni program analizira i izračunava cijenu jednog projekta. Po aktuelnim propisima ne
mora biti sastavni dio investiciono – tehničke dokumentacije. Ključni je dokument za upravljanje
investIcijom u finansijskom pogledu. Struktura investicionog programa zavisi od: tehničko-
tehnoloških karakteristika objekta, lokacije na kojoj se objekat gradi , kao i od propisa koji
obavezuju reguliranje naknade za : građevinsko zemljište, obezbjeđenje el. energije, telefonskog
priključka, grijanja.
Investitor objekta na gradskom građevinskom zemljištu dužan je platiti rentu i održavanje tog
zemljišta prije dobijanja dozvole za gradnju. Naknada za uređenje gradskog građevinskog
zemljišta obuhvata troškove pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta kao što je
predviđeno urbanističkim ili regulacionim planom.
Pripremanje javnog građevinskog zemljišta obuhvata: istražne radove, izradu geodetskih i
drugih podloga, izradu planske i projektne dokumentacije, obavljanje imovinsko – pravnih
odnosa, raseljavanje, rušenje objekata koji su za to predviđeni, saniranje terena, izradu
programa uređenja.
Opremanje javnog građevinskog zemljišta obuhvata izgradnju objekata: mreže
vodosnadbijevanja, mreže kanalizacije, saobraćajnih površina sa kompletnom opremom,
parking, pješačkih i zelenih površina.

15. Šta obuhvataju troškovi pripremanja građevinskog zemljišta?

Troškovi pripremanja građevinskog zemljišta podrazumijevaju:
1) TROŠKOVE IZRADE URBANISTIČKIH PLANOVA, GEODETSKIH PODLOGA I
GEOTEHNIČKOG ISPITIVANJA;
2) TROŠKOVE IZRADE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ZA INFRASTRUKTURU SA SINHRON
PLANOM;
3) TROŠKOVE RJEŠAVANJA IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA U POSTUPKU RASELJAVANJA,
4) TROŠKOVE OBEZBJEĐENJA STANOVA ZA POTREBE RASELJAVANJA, RUŠENJE
POSTOJEĆIH OBJEKATA, KAO I TROŠKOVE ISELJAVANJA KORISNIKA IZ OBJEKATA KOJI
SE TREBAJU RUŠITI;
5) TROŠKOVE REKONSTRUKCIJE PODZEMNIH INSTALACIJA I SANACIONIH RADOVA;
6) ADMINISTRATIVNE TROŠKOVE, PRATEĆE I NEPREDVIĐENE TROŠKOVE.

7
 16. Šta obuhvataju troškovi pripremanja građevinskog zemljišta?
Troškovi pripremanja građevinskog zemljišta podrazumijevaju:
1) TROŠKOVE IZGRADNJE INTERNIH SAOBRAĆAJNICA;
2) TROŠKOVE UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA SAS RASVJETOM I OZELENJAVANJEM;
3) TROŠKOVE IZGRADNJE LOKALNE VODOVODNE MREŽE S CILJEM PRIKLJUČKA NA
GRADSKU MREŽU;
4) TROŠKOVE IZGRADNJE LOKALNE FEKALNEI KIŠNE KANALIZACIJE –II-;
5) TROŠKOVE IZGRADNJE LOKALNE TELEFONSKE INSTALACIJE –II-;
6) TROŠKOVE NADZORA NAD IZVOĐENJEM INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA;
7) ADMINISTRATIVNE TROŠKOVE, TROŠKOVE NEPREDVIĐENIH RADOVA, PRATEĆE
TROŠKOVE.

17. Šta su prosječne norme u građevinarstvu?

Norma je skup odredbi koje definiraju redoslijed i način izvođenja radnih operacija, alate i
uređaje, normalne uslove okruženja pod kojima se normativ može ostvariti uz normalno
zalaganje i zamor radnika.
Građevinske nome definiraju tehnološke procese i određuju prosječni utrošak radnog vremena,
materijala i mehanizacije za izradu jedinice mjere građevinskog proizvoda, uzimajući u obzir
uslove i način izvođenja radova.
Prosječne norme u građevinarstvu su normativi i standardi rada u ovoj oblasti.

18. Šta su financijske garancije i navesti neke od njih?

Financijske garancije izvođač daje investitoru u toku licitacione procedure i u toku ugovaranja
radova. Pod garancijom se podrazumijeva pismena isprava kojom se garant obavezuje na
izvršavanje plaćanja umjesto dužnika, ako to dužnik ne učini u dogovorenom roku. U
konkretnom slučaju dužnik je izvođač,a garant je poslovna banka izvođača. Banka izračunava
izvođaču određena sredstva na ime izdavanja garancije. Podrazumijeva se da je izvođač
komintent banke i da ima određena deponirana sredstva.
Finansijske garancije mogu biti: licitacione (uz ponudu), činidbene garanacije (garancija za dobro
izvršenje posla), avansne garancije (garancija za primljeni avans).

8
 19. Šta je grantni rok?
Garantni rok je rok za kojeg izvođač garantira opravke izgrađenih objekata i ugrađenih uređaja.
Prema vrsti objekata, propisani minimalni garantni rokovi su:
1) 5 godina za visoke brane, hidroelektrane, trafostanice, objekte za masovni prijem
ljudi;
2) 3 godine za pruge, puteve, tornjeve, rafinerije, hale raspona preko 15 m, dalekovode,
objekte visokogradnje visine preko 18 m;
3) 2 godine za poslovne zgrade, obrazovne i zdravstvene institucije, komunalne objekte.

20. Navesti načine naplate izvedenih radova.

Naplata izvedenih radova najčešće se vrši:
1) PO IZVRŠENIM RADOVIMA i
2) BESKAMATNOM AVANSNOM UPLATOM.
Naplata po izvršenim radovima može se vršiti jednokratno po završenom poslu za radove koji
kraće traju. Za dugotrajne radove naplata se vrši sukcesivno putem ispostavljenih privremenih
situacija. Privremene situacije se obračunavaju na vrijednost kumulativno izvedenih radova, od
početka izvođenja radova. Od ovako izračunate vrijednosti oduzme se vrijednost do tada
naplaćenih radova što u konačnici daje sumu koja se treba naplatiti. Po završetku radova vrši se
okončan obračun i ispostavlja se okončana situacija, koja se također obračunava na kumulativnu
vrijednost radova.

21. Opišite obračun razlike u cijeni kliznom skalom.

Klauzula klizna ima za svrhu očuvanje kupovne snage ugovorene valute. Klizna skala nominalnu
novčanu obavezu naknadno poravnava s njenom stvarnom vrijednošću, prateći kretanje indeksa
cijena. Kliznom skalom se obračunava promjena ugovorene cijene, ali samo preko ugovorenog
nivoa (u + ili -).
Za preciznu primjenu klizne skale važno je definirati:

 nivo promjene cijena radne snage i materijala kod kojih se vrši naknadna korekcija ugovorne
cijene i
 algoritam za proračun klizne skale.
Ugovorena razlika u cijeni po sumarnoj indeksnoj metodologiji računa se po formuli:
𝑀 𝑇2
𝐼𝑐 = (0,6 ∙ + 0,4 ∙ ) − 1,05
𝑀0 𝑇20

9
0,6 – koeficijent koji određuje učesšće materijala;
0,4 – koeficijent koji određuje učešće radne snage (troškova života);
M – indeks za materijal za ugradnju na tekući datum;
M0 – indeks za materijal za ugradnju na bazni datum;

T2 – indeks troškova života za tekući datum i

T20 – indeks troškova života za bazni datum.

22. Šta je biznis plan?

Biznis planovi ne spadaju u oblast investicija, jer se radi o malim financijskim sredstvima, a
također i kapitalni izdaci u periodu kraćem od godinu dana nisu investicije. Biznis planovi se
razmatraju, budući da se često koriste za odobravanje kredita za ulaganje u osnovna ili obrtna
sredstva.

Sa aspekta malog biznisa, biznis plan se može definirati kao obrada poslovne ideje kojim se
dokazuje opravdanost njene realizacije prema uputstvu davaoca kredita. Poželjno je biznis plan
raditi kao program poslovanja i financijskih ulaganja generalno, a ne samo kada se traži namjenski
kredit.

23. Šta je financijski plan?

Kontrola financijskih tokova i poslovanja u građevinarstvu se javlja kao arbitar između funkcije
ekonomskog planiranja i tehničke pripreme proizvodnje. Kontrolira se utrošak materijala, rada
radnika i mašina, proizvodni ciklus, kao i izvršenje plana (norme). Financijski plan se zasniva na
realnim tehničko – tehnološkim pokazateljima proizvodnje.

Oni mogu biti:

 statički i
 dinamički.

10
 24. Šta je CASH-FLOW?

Cash-flow analizira i prikazuje prihode i troškove, te određuje da li su sredstva u kešu dovoljna

za planirano ulaganje ili se mora tražiti pozajmica. Cash na engleskom jeziku znači gotov novac
u banci ili novac koji cirkulira u poslovanju. Gotovina može podrazumijevati i hartije od
vrijednosti. Postoji razlika između keša i profita. Profit je količina novca koja se ostvaruje ukoliko
svi klijenti plate svoje obaveze u dogovorenim rokovima. Keš se mora posjedovati u svakom
slučaju da bi se omogućilo poslovanje bez zastoja.

Cash-flow označava tok gotovog novca u poslovanje i iz poslovanja tokom posmatranog

vremenskog perioda. Posmatranje da li je u nekom vremenskom periodu protok novca pozitivan
ili negativan je ključni zadatak rukovodioca projektom. Pozitivan cash-flow znači da su troškovi
dobro procijenjeni. Negativan cash-flow javlja se uslijed slabe naplate, lošeg nivoa organizacije,
nepredviđenih zastoja itd.

25. Na koji način se određuje cijena za naknadne radove?

Naknadni radovi su radovi koji nisu ugovoreni, a investitor iz nekog razloga želi njihovo izvođenje.

Višak radova – Ovi radovi se mogu javiti u obliku više izgrađene površine nego što je to
projektirano. Kod ugovaranja po jedinici mjere ugrađenog materijala, postoji mogućnost da se
kod pojedinih tendera, iz raznih razloga evidentira više materijala nego što je ugovoreno.
Ugovorom se definira višak količine koja se plaća po ugovorenoj cijeni. Jedinična cijena važi i za
viškove i manjkove ako ne prelaze preko 10% od ugovorenih količina radova.

Nepredviđeni radovi su radovi koji nisu predviđeni projektom, a moraju se izvesti da bi objekat
mogao funkcionirati. Kod ugovaranja po m2 mogu se uračunati u ugovorenu cijenu, a kod
ugovranja po jedinici mjere se mora ustanoviti mehanizam određivanja njihove cijene na isti
način kao i kod naknadnih radova i viškova radova. Jedan od načina može biti i da se cijena
naknadnih radova utvrđuje na osnovu prosječnih normi u građevinarstvu, tj. iskustvenih normi u
pogledu utroška materijala i potrebnog rada koristeći bruto satnice.

11
 26. Navesti načine ugovaranja u našoj praksi.

Načini ugovaranja u našoj praksi su:

 PO JEDINICI MJERE UGRAĐENOG MATERIJALA – Karakteristika ovog načina je ugovaranje

jedinične cijene pozicija iz predračuna radova. Ugovorena ukupna cijena je orijentaciona,
a stvarna cijena se dobija po završetku radova, mjerenjem i obračunom vrijednosti
izvedenih količina na osnovu ugovorenih jediničnih cijena. Količine izvedenih radova se
mjere i verificiraju unosom u građevinsku knjigu.
 PO m2 UGRAĐENOG MATERIJALA – Po ovom načinu se ugovara cijena m2 korisnog
prostora. Cijena m2 korisnog prostora se formira kao količnik ukupno ugovorene cijene
radova i projektirane površine korisnog prostora.
 PO SISTEMU KLJUČ U RUKE – Ugovara se cijena kompletne usluge, sa uključenom cijenom
izrade projektne dokumentacije ili bez usluge projektiranja od početka gradnje do
završetka objekta.
 PARCIJALNO UGOVARANJE – Kod parcijalnog ugovaranja investitor pojedine vrste radova
ugovara sa različitim izvođačima. Organizaciju skladišta i koordinaciju izvođenja radova
direktno obavljaju službe investitora.

27. Šta je proizvodna, a šta tržišna vrijednost objekta?

Tržišna vrijednost građevinskog objekta određena je odnosima na tržištu. Proizvodna

vrijednost objekta je vrijednost objekta koji se gradi, gdje je uračunata cijena izvođenja radova
i ostali aktuelni troškovi. U praksi, kupoprodajna vrijednost građevinskog objekta na tržištu može
biti jednaka, veća ili manja od njegove proizvodne vrijednosti. Lokacija, kvalitet izvedenih radova,
kao i funkcionalnost objekta mogu uvećati ili smanjiti vrijednost objekta na tržištu. Također, kod
objekata koji su već korišteni na tržišnu cijenu mogu utjecati procent amortizacije objekta,
vrijednost sanacije dijelova koji su tokom korištenja oštećeni i koje je potrebno obnoviti.

28. Šta je ugovaranje?

Ugovaranje je ključna aktivnost u procesu realizacije projekata u građevinarstvu. Ako se ugovor

dobro osmisli i sačini, mala je vjerovatnoća nastanka nedoumica i konflikata između ogovorenih
strana o nadležnostima i obavezama. Kada se radi o građevinarstvu, prema uslovima ugovaranja
koje propisuje FIDIC ugovarači su poslodavac i izvođač radova.

12
 29. Šta je licitaciona dokumentacija?

Licitaciona dokumentacija treba omogućiti sprovođenje procedure nadmetanja u cilju izbora

najpovoljnijeg izvođača radova, od ponuđača koji su učestvovali na licitaciji.

Dio licitacione dokumentacije koju obezbijeđauje investitor:

1) PODLOGE I USLOVI: uputstva ponuđačima i uslovi ugovaranja

2) RADOVI: karakteristični dijelovi projekta, predmjer radova

Dio licitacione dokumentacije koju obezbijeđuje ponuđač:

1) REKAPITULACIJA VRIJEDNOSTI SVIH PONUĐENIH RADOVA;

2) PROPRATNO PISMO UZ PONUDU;
3) PONUDA;
4) GARANCIJA U PONUDU i
5) PRILOZI.

30. Šta je licitiranje?

Licitiranje je postupak izbora izvođača radova koji se najčešće obavlja pozivnim ili javnim
nadmetanjem, tj. sprovođenjem licitacije – tenderskom procedurom. Sprovođenje licitacije
podrazumijeva:

 organizaciju i upravljanje procesom podnošenja ponuda i

 procjenu, vrijednovanje ponuda i ugovaranje.

Procedure izbora najpovoljnijeg ponuđača se mogu razvrstati prema izvorima finansiranja: iz

budžeta, sredstava međunarodnih finansijskih institucija, privatnih sredstava.

31. Za koje objekte se radi studija opravdanosti?

Studija opravdanosti se radi za:

1) NUKLEARNE OBJEKTE I DRUGE OBJEKTE KOJI SLUŽE ZA PROIZVODNJU ENERGIJE;

OBJEKTE BAZNE I PRERAĐIVAČKE HEMIJSKE INDUSTRIJE; OBJEKTE U GRANICAMA
NACIONALNOG PARKA I ZAŠTIĆENOJ OKOLINI, ZA OBJEKTE OD NACIONALNOG
ZNAČAJA; POSTROJENJA I UREĐAJE ZA UKLANJANJE OTPADA SPALJIVANJEM I
HEMIJSKIM POSTUCIMA; OBJEKTE ZA PROIZVODNJU, SKLADIŠTENJE I UNIŠTAVANJE
OPASNIH I ŠTETNIH MATERIJA; AERODROME ZA ZRAČNI SAOBRAĆAJ, MEHANIZIRANA
TERETNA I JAVNA PRISTANIŠTA.

13
 2) OBJEKTE ZA PROIZVODNJU I PRERADU NAFTE I GASA, MEĐUNARODNE I REGIONALNE
OBJEKTE VODOSNADBIJEVANJA I KANALIZACIJE, MAGISTRALNE I REGIONALNE
PUTEVE, JAVNE ŽELJEZNIČKE I VODNE INFRASTRUKTURE
3) HIDROELEKTRANE SNAGE 10 I VIŠE MVA, TERMOELEKTRANE SNAGE 10 I VISE MVA I
DALEKOVODE I TRAFOSTANICE NAPONA 110 I VIŠE KV, TELEKOMUNIKACIONE
OBJEKTE
4) VISOKE BRANE I AKUMULACIJE, REGULACIONE RADOVE ZA ZAŠTITU OD VELIKIH VODA
GRADSKIH I RURALNIH PODRUČJA.

32. Šta je kapital? Objasniti realni i finansijski oblik kapitala?

Kapital predstavlja vrijednost koja se uvećava. Postoje realni i financijski kapital. U realnom
obliku kapital postoji kao : sredstva za proizvodnju (mašine, oprema, postrojenja,
repromaterijal...). Kapital u realnom obliku često zovemo REALNOM IMOVINOM. U financijskom
pogledu, kapital postoji u raznim financijskim instrumentima koji vlasniku donose prihod (štedni
ulozi, novčani krediti, obveznice, akcije...).

33. Šta rerevalorizacija cijene?

Problematika utvrđivanja proizvodne vrijednosti građevinskog objekta postaje složenija, ako se

ona utvrđuje u raznim vremenskim presjecima. Riječ je o objektima čija se cijena ugovara u
jednom periodu, a financijsko ulaganje u realizaciju se vrši sukcesivno što može potrajati i više
godina. U takvim slučajevima neophodno je vršiti revalorizaciju cijene.

Nakon početnog priznavanja sredstva, nekretnine, postrojenja i opreme čija se fer vrijednost
može pouzdano izmjeriti, pristupa se revalorizaciji po revaloriziranom iznosu, koji predstavlja
predstavlja njihovu fer vrijednost na dan revalorizacije umanjenu za ukupnu naknadnu
akumuliranu amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke . Revalorizaciju treba obavljati
dovoljno redovno kako bi se osiguralo da se knjigovodstvena vrijednost bitno ne razlikuje od
vrijednosti do koje bi se došlo ako bi se koristila fer vrijednost na datum bilansa stanja.

34. Navesti i objasniti metode revalorizacije cijene?

Razlozi korigiranja vrijednosti mogu biti: pad i rast nabavnih cijena stalnih sredstava. Prema
učestalosti provođenja, revalorizacija cijene može biti: stalna i povremena. Može se provoditi
metodom pojedinačne procjene i pomoću koeficijenata. Nakon početnog priznanja, nekretnina,
postrojenje i oprema se vrednuju metodom troška ili metodom revalorizacije.

14
Po metodi troška nekretnina, postrojenje i oprema se vrednuju po trošku nabavke umanjenom
za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke. Po metodi revalorizacije, nekretnina, postrojenje i
oprema se vrednuju po revaloriziranim iznosima.

Kada se knjigovodstveni iznos imovine poveća kao rezultat revalorizacije, to povećanje se priznaje
kao revalorizacijska rezerva – kapital. Revalorizacijsko povećanje priznaje se kao prihod do visine
koja poništava revalorizacijsko smanjenje imovine koja je prethodno priznata kao rashod. Kada
se knjigovodstveni iznos imovine smanji zbog revalorizacije, to smatramo rashodom.

35. Šta je građevinska knjiga, od čega se sastoji i kako se vodi?

Građevinska knjiga je knjiga A4 formata sa numerisanim stranicama u koju se onose podaci o

MJERAMA I KOLIČINAMA IZVRŠENIH RADOVA NA GRAĐEVINI, KLASIFICIRANI PO NAZIVU I
REDOSLIJEDU KAKO JE PREDVIĐENO PREDMJEROM PROJEKTA.

Sastavni dio građevinske knjige je jedan primjerak izvedbenog projekta na osnovu kojeg se vrši
građenje i montaža. U tehničku dokumentaciju se unose grafički podaci o izvršenju radova, AKO
U BILO ČEMU ODSTUPAJU OD PROJEKTA PO KOJEM SE VRŠI GRAĐENJE.

Podatke o mjerama i količinama izvršenih radova prikuplja, utvrđuje i upisuje VODITELJ

GRAĐENJA u građevinsku knjigu. Kontrolu i ovjeru podataka vrše lica koja obavljaju stalni stručni
nadzor nad građenjem.

Upis podataka u građevinsku knjigu, po pravilu, se vrši nakon završetka pojedinih pozicija radova,
a najmanje jednom mjesečno za radove koji su u toku. Svaki upis obavezno potpisuju ovlaštene
osobe.

Ako je građevina ugovorena po sistemu ključ u ruke, ugovorne strane nisu dužne voditi
građevinsku knjigu zbog obračuna i plaćanja, već zbog eventualne izmjene i dopune izvedbenog
projekta.

Građevinska knjiga je najvažniji segment u naplati izvršenih radova. Rukovodilac radova izvođača
i nadzorni inžinjer su dužni izrađivati potrebne OBRAČUNSKE NACRTE koji se smatraju
sastavnim dijelom građevinske knjige. Obračunske nacrte potpisuju nadzorni inžinjer i
rukovodilac radova.

Građevinska knjiga se vodi u jednom primjerku na način da svaka stavka iz troškovnika ima
zasebni list. Sve količine navedene u građevinskoj knjizi koje se ne mogu naknadno
provjeravati, smatraju se konačno utvrđenim količinama.

15
 36. Objasniti obračun privremenih situacija pomoću građevinske knjige.

Ovaj način obračuna se primjenjuje kada su radovi ugovoreni po jedinici mjere ugrađenog
materijala. Građevinska knjiga se sastoji od obračunskih listova. Obračun izvedenih količina vrši
se u obračunskom listu građevinske knjige na osnovu izmjerenih dimenzija pozicije na licu mjesta.

Privremena situacija se popunjava na slijedeći način: unosi se opis radova po pozicijama uz koje
se upisuju kumulativno izvedene količine i jedinične cijene radova. Množenjem upisanih
količina sa jediničnim cijenama dobijaju se financijske vrijednosti pozicija.

Vrijednost privremene situacije u posmatranom obračunskom periodu dobija se oduzimanjem

kumulativne vrijednosti prethodne situacije od kumulativne situacije za posmatrani obračunski
period.

37. Objasniti obračun situacija putem matrice naplate.

Ovaj način obračuna pogodan je kada se ugovorom precizira da su ugovorenom cijenom

obuhvaćeni svi radovi kako bi se objekat izgradio i priveo funkciji. Ne obračunavaju se ni viškovi
ni manjkovi u odnosu na predmjer radova iz ponude izvođača, koja je usvojena i verificirana
ugovorom. U našoj praksi na ovaj način se obično obračunavaju radovi ugovoreni po m2
izgrađenog prostora.

38. Objasniti način uplate i povraćaja beskamatnog avansa.

Opravdan avans je dio ili cjelokupna suma avansa koja je namjenski utrošena za građenje i
nabavku materijala. Uplaćeni avans izvođač pravda izvršenim radovima i vraća investitoru putem
privremenih situacjia. Avans se može vratiti na dva načina:

 izvođač vraća primljeni avans uz svaku mjesečnu situaciju koja se ispostavlja po

ugovorenoj dinamici naplate izvođenja radova. Ukupan iznos avansa se podijeli sa brojem
mjeseci iz ugovorenog roka, tako da se avans u potpunosti vrati na kraju roka građenja.
 izvođač vraća primljeni avans uz svaku mjesečnu situaciju koja se obračunava po stvrano
izvedenim radovima, u procentu u kojem je primljen na ukupnun ugovorenu vrijednost
radova.

Ako do okončanog obračuna dio avansa ostane neiskorišten, njega treba vratiti putem
OKONČANE SITUACIJE. AKO I POSLIJE OBRAČUNATE OKONČANE SITUACIJE PREOSTANE
NEISKORIŠTEN DIO SREDSTAVA OD AVANSA, IZVOĐAČ IH MORA VRATITI INVESTITORU UZ
ZAKONSKU KAMATU.

16