You are on page 1of 3

DANILO KIŠ „RANI JADI“ ISTRAŽIVAČKI ZADACI ZA ĆITANJE I TUMAČENJE DELA

Utisci

1. Nakon čitanja Ranih jada razmisli o svojim utiscima. Zapiši u svesku dve-tri rečenice ili dve-tri
reči koje bi sažele tvoja osećanja i razmišljanja o pročitanom. Izdvoj tri boje koje najbolje
reprezentuju tvoje utiske o Ranim jadima.
2. Postoji li u tvom čitalačkom iskustvu knjiga koja na relativno sličan, manje idiličan i veseo
način, govori o detinjstvu i odrastanju? Sigurno postoji, čim postavljam ovo pitanje, dakle,
seti se lektire iz osmog razreda! 🙂
3. Koja priča iz Ranih jada ti se najviše dopada? Zapiši naslov priče u svesku i u dve-tri rečenice
objasni i sebi i svima na času zašto ti je oko ili srce zapalo baš za tu priču.

Roman ili zbirka pripovedaka

4. Savremena teorija književnosti često koristi termin fuzija žanrova jer ne može bez ostatka
neko delo da opiše kao roman, pripovetku, novelu. Kada su Rani jadi u pitanju kom ćeš se
carstvu privoleti – Rani jadi su zbirka priča ili Rani jadi su roman? Ne zaboravi da stav ne
znači ništa bez argumenata, dakle, navedi bar tri argumenta koja potkrepljuju tvoje
žanrovsko opredeljenje.

O priči i pričanju

5. Obrati pažnju na pripovedača u Ranim jadima. Razmisli zbog čeka Kiš, suprotno od
Lazarevića, izbegava ich-formu.
6. U kojim pričama Kiš menja pripovedača? Otkrij razlog ove promene.

Za decu i osetljive

7. Kiš je svoje Rane jade posvetio deci i osetljivima. Razmisli o značenju ove posvete. Kakvog
čitaoca Kiš priželjkuje za svoje Rane jade?
8. Ko je glavni junak Kišovih Ranih jada?Šta iz knjige saznajemo o glavnom junaku i njegovoj
porodici.
9. Kako izgleda detinjstvo glavnog junaka? Obrati pažnju na dečakovo poreklo kao i na vreme,
odnosno, prostor njegovog odrastanja.
10. U naslovu knjige prepoznaćeš oksimoron – spoj nespojivog, oštar kontrast. O kakvim jadima
svog junaka Kiš govori? Tražeći odgovor na ovo pitanje imaj u vidu priče Verenici, Priča od
koje se crveni, Zamak osvetljen suncem, Dečak i pas, Iz baršunastog albuma.
11. S jeseni, kad počnu vetrovi ili tema identiteta
12. Protumači smisao uvodne metaforične slike u priču o rađanju kestena iz svoje ljušture.
Obrati pažnju na priloge za način i glagole koje pisac svesno i smišljeno koristi gradeći
složenu metaforiku.
13. Uvodeći temu identiteta u priču narator, produbljujući već započetu metaforiku, koristi reči i
izraze: melez, na čelu beleg i po zvezdi na čelu. Dovedi njihovo simbolično značenje u vezu sa
detinjstvom Andreasa Sama i temom njegovog identiteta i tegobnog odrastanja.
14. Dečak skuplja kestenje i u ustima oseća njihovu lepljivu gorčinu. Ni ovu sintagmu narator ne
koristi slučajno. Pokušaj da njeno značenje dovedeš u vezu sa uvodnim metaforama i temom
odrastanja i identiteta.
15. U daljem toku pripovetke, opisujući dečaka koji skuplja kestenje, narator pominje još jednu
sintagmu simboličkog značenja – anđela sna. Zašto dečak ne sme da dozvoli anđelu sna da
ga prevari? Ko bi, zapravo, bio anđeo sna?
16. Na samom kraju pripovetke obrati pažnju na dečakovu opsednutost olfaktornim senzacijama
– mirisima (ljubičica, jorgovan, lipa, kamilica). Šta zaključuješ o dečakovoj prirodi? Zašto ga
privlače mirisi? Na šta ga oni podsećaju? U kakav svet ga odvode?

Ulica divljih kestenova ili tema zaborava strašnijeg od smrti

17. Za čim traga pripovedač u priči Ulica divljih kestenova?


18. Zbog čega niko ne može da se seti Bemove ulice?
19. Šta je nekada bilo u toj ulici?
20. Dovedi u vezu ovu i priču S jeseni, kad počnu vetrovi. Otkrij njihovu tematsko-motivsku
bliskost.
21. Koji se likovi vezuju konkretno za koje predmete? Kakva je vrednost predmeta u pričama, šta
ti predmeti čuvaju?
22. Šta u epilogu priče znači „lirski skok unapred“?
23. Kako je napisan dijalog? Kako sabesednici?

Eolska harfa ili tema stvaranja

24. Ova priča zauzima povlašćeno mesto u knjizi – nalazi se na samom kraju knjige i dodata je
naknadno po piščevoj želji. Obrati pažnju na stil kojim je Kiš odlučio da napiše Eolsku harfu –
uz književnoumetnički, koji stil još prepoznaješ? Razmisli o stvaralačkim razlozima koji se
kriju iz takvog postupka.
25. Ovom pričom dominira jedna od najvažnijih tema, kojom smo se bavili na početku školske
godine, a to je tema stvaranja. Pažljivo pročitaj priču, pa pokušaj da odgonetneš na koji način
Kiš stvara – kako doživljava umetnika, nadahnuće i umetnost samu?

Livada, u jesen ili tema smrti

26. Cirkuska trupa odlazi i dok gledamo kako iz našeg vidokruga nestaje veliki ružičasti šator,
mišićavi mladići i egzotične životinje, zapitajte se zašto dečak voli cirkus? Na šta ga šareno
cirkusko vašarište podseća?
27. Obrati pažnju na opis puste poljane na kojoj je nakada boravio cirkus. Uoči u tom opisu reči
koje jasno upućuju na smrt i nestajanje.
28. Nasuprot mestu gde je nekada bio cirkus, a sa njim i čovek i đubre koje za sobom ostavlja
stoji livada, u jesen. Obrati pažnju na tu upečatljivu deskriptivu sliku. Uoči u opojnosti i
bujnosti livade sigurne znake nestajanja, smrti, propadanja, zaborava. Ko među livadskim
biljem simbolizuje opasnost i donosi smrt?
29. Dok posmatra livadu i doziva u sećanju cirkus, dečaku, opet u sećanju, iskrsava figura
njegovog oca. Obrati pažnju na reči koje Kiš vrlo svesno bira uvodeći figuru oca: Odjednom,
sa zapada, izranja… Pokušaj da protumačiš simboliku ovih reči i dovedeš ih u vezu sa
značajem očeve figure u pripovedačevom sećanju i životu.
30. Razmisli zbog čega je otac predstavljen kao botaničar i kuvar.

Odnos članova porodice


31. Ko čini Andresovu porodicu? Kakvi su njihovi međusobni odnosi?
32. Kako Andreas doživljava majku? (Izdvoj priče u kojima se to vidi) Šta Andres nasleđuje od
majke?
33. Koja se osećanja dominantno vezuju za sestru Anu?
34. Šta simbolizuje prazan svećnjak strine Rebeke?
35. Razmislite zašto se likovi sele iz priče u priču i kakva je simbolika putobvanja?
36. Kakos se Andreas igra? Kako na tuigru reaguju roditelji i kakava je dublja simbolika priče koju
mu majka govori pred spavanje? (Igra)

Ratno okruženje kao sveprisutna otsutnost

37. Protumači priču Pogrom? Kako se opisuje masa ljudi? O čemu svedoči ova priča?
38. Kako je prikazan rat?
39. Šta saznajemo o autobiografskom elementu u ovoj zbirci? Gde se završava pojedinačno, a
počinje opšte?

Preporučena literatura:

Kiš, Mihailo Pantić, Filip Višnjić, Beograd, 2002.

Posetite sajt koji će vam više reći od Kišu i pomoći u tumačenju dela:

http://www.kis.org.rs/

You might also like